Puggalapannati of the Abhidhamma Pitaka: Matika I. Ekakam II. Dve Puggala III. Tayo Puggala IV. Cattaro Puggala V. Panca Puggala VI. Cha Puggala VII. Satta Puggala VIII. Attha Puggala IX. Nava Puggala X. Dasa Puggala Based on the edition Richard Morris London : Pali Text Society 1883 (Reprinted 1972) Input by the Dhammakaya Foundation, Thailand, 1989-1996 [GRETIL-Version vom 07.07.2016] NOTICE This file is (C) Copyright the Pali Text Society and the Dhammakaya Foundation, 2015. This work is licensed under a Creative Commons Attribution-ShareAlike 4.0 International License. These files are provided by courtesy of the Pali Text Society for scholarly purposes only. In principle they represent a digital edition (without revision or correction) of the printed editions of the complete set of Pali canonical texts published by the PTS. While they have been subject to a process of checking, it should not be assumed that there is no divergence from the printed editions and it is strongly recommended that they are checked against the printed editions before quoting. ADDITIONAL NOTES Italicized catchwords of the printed edition were already reduced to plain Roman type in the original Dhammakaya file. Corrections in braces were already inserted in the original Dhammakaya file. ANNOTATED VERSION IN PTS LAYOUT #<...># = BOLD %<...>% = ITALICS *<...>* = SUPERSCRIPT \<...>\ = REDLINE ___________________________________________________________________ THIS TEXT FILE IS FOR REFERENCE PURPOSES ONLY! COPYRIGHT AND TERMS OF USAGE AS FOR SOURCE FILE. Text converted to Ronald E. Emmerick's encoding for WordPerfect 5.1 DOS and related utility programmes BHELA, CARAKA etc. (DOS versions): description character =ASCII long a à 195 long A ù 249 long i Å 197 long I ý 253 long u Æ 198 long U ô 244 vocalic r ­ 173 vocalic R ã 227 long vocalic r Ì 204 vocalic l Ê 202 long vocalic l Ë 203 velar n Ç 199 velar N § 167 palatal n ¤ 164 palatal N ¥ 165 retroflex t  194 retroflex T è 232 retroflex d ¬ 172 retroflex D Ö 214 retroflex n ï 239 retroflex N × 215 palatal s Ó 211 palatal S Á 193 retroflex s « 171 retroflex S å 229 anusvara æ 230 capital anusvara õ 245 visarga ÷ 247 capital visarga ê 234 Other characters of the REE encoding table are not included. Unless indicated otherwise, accents have been dropped in order to facilitate word search. For a comprehensive list of REE and other GRETIL encodings and formats see: http://gretil.sub.uni-goettingen.de/gretil/gretdiac.pdf and http://gretil.sub.uni-goettingen.de/gretil/gretdias.pdf For further information see: http://gretil.sub.uni-goettingen.de/gretil.htm ___________________________________________________________________ Puggalapa¤¤atti #<[page 001]># %< 1>% PUGGALA-PA¥¥ATTI. Namo tassa bhagavato arahato sammÃsambuddhassa. MùTIKù I. Cha pa¤¤attiyo:-- khandha-pa¤¤atti, Ãyatana-pa¤¤atti, dhÃtu-pa¤¤atti, sacca-pa¤¤atti, indriya-pa¤¤atti, puggala- pa¤¤attÅ ti. KittÃvatà khandhÃnaæ khandhapa¤¤atti? YÃvatà pa¤ca khandhÃ:-- rÆpakkhandho, vedanakkhandho, sa¤¤akkhandho, saÇkhÃrakkhandho, vi¤¤Ãïakkhandho; ettÃvatà khandhÃnaæ khandhapa¤¤atti. KittÃvatà ÃyatanÃnaæ Ãyatanapa¤¤atti? YÃvatà dvÃda- sÃyatanÃni:-- cakkhÃyatanaæ, rÆpÃyatanaæ, sotÃyatanaæ, saddÃyatanaæ, ghÃnÃyatanaæ, gandhÃyatanaæ, jivhÃyata- naæ, rasÃyatanaæ, kÃyÃyatanaæ, phoÂÂhabbÃyatanaæ, manÃ- yatanaæ, dhammÃyatanaæ; ettÃvatà ÃyatanÃnaæ Ãyatana- pa¤¤atti. KittÃvatà dhÃtÆnaæ dhÃtupa¤¤atti? YÃvatà aÂÂhÃrasa dhÃ- tuyo:-- cakkhudhÃtu, rÆpadhÃtu, cakkhuvi¤¤ÃïadhÃtu, sota- dhÃtu, saddadhÃtu, sotavi¤¤ÃïadhÃtu, ghÃnadhÃtu, gandha- dhÃtu, ghÃnavi¤¤ÃïadhÃtu, jivhÃdhÃtu, rasadhÃtu, jivhÃ- vi¤¤ÃïadhÃtu, kÃyadhÃtu, phoÂÂhabbadhÃtu, kÃyavi¤¤Ãïa- dhÃtu, manodhÃtu, dhammadhÃtu, manovi¤¤ÃïadhÃtu; ettÃ- vatà dhÃtÆnaæ dhÃtupa¤¤atti. \<-------------------------------------------------------------------------- >\ #<[page 002]># %<2 PUGGALA-PA¥¥ATTI.>% KittÃvatà saccÃnaæ saccapa¤¤atti? YÃvatà cattÃri saccÃ- ni:-- dukkhasaccaæ, samudayasaccaæ, nirodhasaccaæ, magga- saccaæ; ettÃvatà saccÃnaæ saccapa¤¤atti. KittÃvatà indriyÃnaæ indriyapa¤¤atti? YÃvatà bÃvÅsa- tindriyÃni:-- cakkhundriyaæ, sotindriyaæ, ghÃnindriyaæ, jivhindriyaæ, kÃyindriyaæ, manindriyaæ, jÅvindriyaæ itthindriyaæ, purisindriyaæ, sukhindriyaæ, dukkhindri- yaæ, somanassindriyaæ, domanassindriyaæ, upekhindriyaæ, saddhindriyaæ, viriyindriyaæ, satindriyaæ, samÃdhindriyaæ, pa¤¤indriyaæ, ana¤¤Ãta¤¤assÃmÅtindriyaæ, a¤¤indriyaæ, a¤¤ÃtÃvindriyaæ; ettÃvatà indriyÃnaæ indriyapa¤¤atti. KittÃvatà puggalÃnaæ puggalapa¤¤atti? 1. Samayavimutto. 2. asamayavimutto. 3. kuppadhammo. 4. akuppadhammo. 5. parihÃnadhammo. 6. aparihÃnadhammo. 7. cetanÃbhabbo. 8. anurakkhaïÃbhabbo. 9. puthujjano. 10. gotrabhÆ. 11. bhayÆparato. 12. abhayÆparato. 13. bhabbÃgamaïo. 14. abhabbÃgamaïo. 15. niyato. 16. aniyato. 17. paÂipannako phale Âhito. 19. samasÅsÅ. 20. ÂhitakappÅ. 21. ariyo. 22. anariyo. 23. sekkho. 24. asekkho. 25. n' eva sekkho nÃsekkho. 26. tevijjo. 27. chaÊabhi¤¤o. \<-------------------------------------------------------------------------- >\ #<[page 003]># %< MùTIKù. 3>% 28. sammÃsambuddho. 29. paccekasambuddho. 30. ubhato-bhÃga-vimutto. 31. pa¤¤Ãvimutto. 32. kÃyasakkhÅ. 33. diÂÂhipatto. 34. saddhÃvimutto. 35. dhammÃnusÃrÅ. 36. saddhÃnusÃrÅ. 37. sattakkhattuæ paramo. 38. kolaÇkolo. 39. ekabÅjÅ. 40. sakadÃgÃmÅ. 41. anÃgÃmÅ. 42. antarÃ-parinibbÃyÅ. 43. upahacca-parinibbÃyÅ. 44. asaÇkhÃra-parinibbÃyÅ. 45. sasaÇkhÃra-parinibhÃyÅ. 46. uddhaæsoto akaniÂÂhagÃmÅ. 47. sotÃpanno, sotÃpatti-phala-sacchikiriyÃya paÂipanno. 48. sakadÃgÃmÅ, sakadÃgÃmi-phala-sacchikiriyÃya paÂipanno. 49. anÃgÃmÅ, anÃgÃmi-phala-sacchikiriyÃya paÂipanno. 50. arahÃ, arahattÃya paÂipanno. EKAKAõ. II. DVE PUGGALù. 1. Kodhano ca upanÃhÅ ca. 2. makkhÅ ca paÊÃsÅ ca. 3. issukÅ ca maccharÅ ca. 4. saÂho ca mÃyÃvÅ ca. 5. ahiriko ca anottappÅ ca. 6. dubbaco ca pÃpamitto ca. \<-------------------------------------------------------------------------- >\ #<[page 004]># %<4 PUGGALA-PA¥¥ATTI.>% 7. indriyesu aguttadvÃro ca bhojane amatta¤¤Æ ca. 8. muÂÂhassati ca asampajÃno ca. 9. sÅlavipanno ca diÂÂhivipanno ca. 10. ajjhattasa¤¤ojano ca bahiddhÃsa¤¤ojano ca. 11. akkhodhano ca anupanÃhÅ ca. 12. amakkhÅ ca apaÊÃsÅ ca. 13. anissukÅ ca amaccharÅ ca. 14. asaÂho ca amÃyÃvÅ ca. 15. hirÅmà ca ottappÅ ca. 16. suvaco ca kalyÃïamitto ca. 17. indriyesu guttadvÃro ca bhojane matta¤¤Æ ca. 18. upaÂÂhitasati ca sampajÃno ca. 19. sÅlasampanno ca diÂÂhisampanno ca. 20. dve puggalà dullabhà lokasmiæ. 21. dve puggalà dutappayÃ. 22. dve puggalà sutappayÃ. 23. dvinnaæ puggalÃnaæ Ãsavà va¬¬hanti. 24. dvinnaæ puggalÃnaæ Ãsavà na va¬¬hanti. 25. hÅnÃdhimutto ca païÅtÃdhimutto ca. 26. titto ca tappetà ca. DUKAõ. III. TAYO PUGGALù. 1. NirÃso, Ãsaæso, vigatÃso. 2. tayo gilÃnÆpamà puggalÃ. 3. kÃyasakkhÅ, diÂÂhippatto, saddhÃvimutto. 4. gÆthabhÃïÅ, pupphabhÃïÅ, madhubhÃïÅ. 5. arukÆpamacitto puggalo, vijjÆpamacitto puggalo, vajirÆpamacitto puggalo. 6. andho, ekacakkhu, dve cakkhu. 7. avakujjapa¤¤o puggalo, ucchaÇga pa¤¤o puggalo, puthupa¤¤o puggalo. \<-------------------------------------------------------------------------- >\ #<[page 005]># %< MùTIKù. 5>% 8. atth' ekacco puggalo kÃmesu ca bhavesu ca avÅtarÃgo, atth' ekacco puggalo kÃmesu vÅtarÃgo bhavesu avÅtarÃgo, atth' ekacco puggalo kÃmesu ca bhavesu vÅtarÃgo. 9. pÃsÃïalekhÆpamo puggalo, paÂhavÅlekhÆpamo puggalo, udakalekhÆpamo puggalo. 10. tayo potthakÆpamà puggalÃ. 11. tayo kÃsikavatthÆpamà puggalÃ. 12. suppameyyo, duppameyyo, appameyyo. 13. atth' ekacco puggalo na sevitabbo, na bhajitabbo, na payirupÃsitabbo; atth' ekacco puggalo sevitabbo, bhajitabbo, payirupÃsitabbo; atth' ekacco puggalo sakkatvà garuÇkatvà sevitabbo, bhajitabbo, payirupÃsitabbo. 14. atth' ekacco puggalo jigucchitabbo, na sevitabbo, na bhajitabbo, na payirupÃsitabbo; atth' ekacco puggalo ajjhupekkhitabbo na sevitabbo, na bhajitabbo, na payirupÃsitabbo; atth' ekacco puggalo sevitabbo, bhajitabbo, payirÆpÃsitabbo. 15. atth' ekacco puggalo sÅlesu paripÆrakÃrÅ samÃdhismiæ mattasokÃrÅ pa¤¤Ãya mattasokÃrÅ; atth' ekacco puggalo sÅlesu ca paripÆrakÃrÅ samÃdhismi¤ca paripÆrakÃrÅ pa¤¤Ãya mattasokÃrÅ; atth' ekacco puggalo sÅlesu ca paripÆrakÃrÅ samÃdhismi¤ ca paripÆrakÃrÅ pa¤¤Ãya ca paripÆrakÃrÅ. 16. tayo satthÃro apare pi tayo satthÃro. TIKAõ. IV. CATTùRO PUGGALA. 1. Asappuriso, asappurisena asappurisataro, sappuriso, sappurisena sappurisataro. 2. PÃpo, pÃpena pÃpataro, kalyÃïo, kalyÃïena kalyÃïataro. \<-------------------------------------------------------------------------- >\ #<[page 006]># %<6 PUGGALA-PA¥¥ATTI.>% 3. PÃpadhammo, pÃpadhammena pÃpadhammataro, kalyÃ- ïadhammo, kalyÃïadhammena kalyÃïadhammataro. 4. SÃvajjo, vajjabahulo, appasÃvajjo, anavajjo, 5. UgghaÂita¤¤Æ, vipaccita¤¤Æ, neyyo, padaparamo. 6. YuttapaÂibhÃïo no muttapaÂibhÃïo, muttapaÂibhÃno no yuttapaÂibhÃïo, yuttapaÂibhÃïo ca muttapaÂibhÃïo ca, n' eva yuttapaÂibhÃïo, no muttapaÂibhÃïo. 7. CattÃro dhammakathikà puggalÃ. 8. CattÃro valÃhakÆpamà puggalÃ. 9. CattÃro mÆsikÆpamà puggalÃ. 10. CattÃro ambÆpamà puggalÃ. 11. CattÃro kumbhÆpamà puggalÃ. 12. CattÃro udakarahadÆpamà puggalÃ. 13. CattÃro balivaddÆpamà puggalÃ. 14. CattÃro ÃsÅvisÆpamà puggalÃ. 15. Atth' ekacco puggalo ananuvicca apariyogÃhetvà avaïïÃrahassa vaïïaæ bhÃsità hoti; atth' ekacco puggalo ananuvicca apariyogÃhetvà vaïïÃra- hassa avaïïaæ bhÃsità hoti; atth' ekacco ananuvicca apariyogÃhetvà appasÃdanÅye ÂhÃne pasÃdaæ upadhaæsità hoti; atth' ekacco puggalo ananuvicca apariyogÃhetvà pasÃdanÅye ÂhÃne appasÃdaæ upadhaæsità hoti. 16. Atth' ekacco puggalo anuvicca pariyogÃhetvà avaïïÃ- rahassa avaïïaæ bhÃsità hoti; atth' ekacco puggalo anuvicca pariyogÃhetvà vaïïÃrahassa vaïïaæ bhÃsita hoti; atth' ekacco puggalo anuvicca pariyogÃhetvà appasÃdanÅye ÂhÃne appasÃdaæ upadhaæsità hoti; atth' ekacco puggalo anuvicca pariyogÃhetvà pasÃdanÅye ÂhÃne pasÃdaæ upadhaæsità hoti. 17. Atth' ekacco puggalo avaïïÃrahassa avaïïaæ bhÃsità hoti bhÆtaæ tacchaæ kÃlena, no ca kho vaïïÃrahassa vaïïaæ bhÃsità hoti bhÆtaæ tacchaæ kÃlena. atth' ekacco puggalo vaïïÃrahassà vaïïaæ bhÃsità hoti bhÆtaæ tacchaæ kÃlena, no ca kho avaïïÃrahassa avaïïaæ bhÃsità hoti bhÆtaæ tacchaæ kÃlena; atth' ekacco puggalo avaïïÃrahassa avaïïaæ bhÃsità hoti \<-------------------------------------------------------------------------- >\ #<[page 007]># %< MùTIKù. 7>% bhÆtaæ tacchaæ kÃlena, vaïïÃrahassa vaïïaæ bhÃsità hoti bhÆtaæ tacchaæ kÃlena; atth' ekacco puggalo n' eva avaïïÃrahassa avaïïaæ bhÃsità hoti bhÆtaæ tacchaæ kÃlena, no pi vaïïÃrahassa vaïïaæ bhÃsità hoti bhÆtaæ tacchaæ kÃlena. 18. UÂÂhÃnaphalÆpajÅvÅ no pu¤¤aphalÆpajÅvÅ; pu¤¤a- phalÆpajÅvÅ no uÂÂhÃnaphalÆpajÅvÅ; uÂÂhÃnaphalÆpajÅvÅ ca pu¤¤aphalÆpajÅvÅ ca; n' eva uÂÂhÃnaphalÆpajÅvÅ no pu¤¤a- phalÆpajÅvÅ. 19. Tamo tamaparÃyano, tamo jotiparÃyano, joti tamaparÃ- yano, joti jotiparÃyano. 20. Oïatoïato, oïatuïïato, uïïatoïato, uïïatuïïato, 21. CattÃro rukkhÆpamà puggalÃ. 22. RÆpappamÃïo rÆpappasanno, ghosappamÃïo ghosappa- sanno, lÆkhappamÃïo lÆkhappasanno, dhammappamÃïo dhammappasanno. 23. Atth' ekacco puggalo attahitÃya paÂipanno hoti no parahitÃya; atth' ekacco puggalo parahitÃya paÂipanno hoti no atta- hitÃya; atth' ekacco puggalo attahitÃya c' eva paÂipanno hoti para- hitÃya ca; atth' ekacco puggalo n' eva attahitÃya paÂipanno hoti no parahitÃya. 24. Atth' ekacco puggalo attantapo hoti attaparitÃpanÃ- nuyogam anuyutto; atth' ekacco puggalo parantapo hoti paraparitÃpanÃnu- yogam anuyutto; atth' ekacco puggalo attantapo ca hoti attaparitÃpanÃnuyo- gam anuyutto parantapo ca paraparitÃpanÃnuyogam anuyutto; atth' ekacco puggalo n' eva attantapo hoti na attaparitÃ- panÃnuyogam anuyutto na parantapo na paraparitÃpanÃnu- yogam anuyutto. So anattantapo aparantehi diÂÂh' eva dhamme nicchÃto nibbÆto sÅtibhÆto sukha-paÂisaævedÅ brahmabhÆtena attanà viharati 25. SarÃgo sadoso, samoho, samÃno. 26. Atth' ekacco puggalo lÃbhÅ hoti ajjhattaæ cetosama- thassa na lÃbhÅ adhipa¤¤Ã-dhamma-vipassanÃya; \<-------------------------------------------------------------------------- >\ #<[page 008]># %<8 PUGGALA-PA¥¥ATTI.>% atth' ekacco puggalo lÃbhÅ hoti adhipa¤¤Ã-dhamma-vipas- sanÃya na lÃbhÅ ajjhattaæ cetosamathassa; atth' ekacco puggalo lÃbhÅ c' eva hoti ajjhattaæ cetosama- thassa lÃbhÅ adhipa¤¤Ã-dhamma-vipassanÃya; atth' ekacco puggalo n' eva lÃbhÅ hoti ajjhattaæ ceto- samathassa na lÃbhÅ adhipa¤¤Ã-dhamma-vipassanÃya. 27. AnusotagÃmÅ puggalo, paÂisotagÃmÅ puggalo, Âhitatto puggalo, tiïïo pÃraÇgato phale tiÂÂhati brÃhmaïo. 28. Appasuto sutena anupapanno, appasuto sutena upa- panno, bahusuto sutena anupapanno, bahusuto sutena upapanno. 29. Samaïamacalo, samaïapadumo, samaïapuï¬arÅko, sa- maïesu samaïasukhumÃlo. CATUKKAM. V. PA¥CA PUGGALù. 1. Atth' ekacco puggalo Ãrabhati ca vippaÂisÃrÅ ca hoti ta¤ ca cetovimuttiæ pa¤¤Ãvimuttiæ yathÃbhÆtaæ nappajÃnÃti yatth' assa te uppannà pÃpakà akusalà dhammà aparisesà nirujjhanti: atth' ekacco puggalo Ãrabhati na vippaÂisÃrÅ hoti ta¤ ca cetovimuttiæ pa¤¤Ãvimuttiæ yathÃbhÆtaæ nappajÃnÃti yatth' assa te uppannà pÃpakà akusalà dhammà aparisesà nirujjhanti: atth' ekacco puggalo nÃrabhati vippaÂisÃrÅ hoti ta¤ ca cetovimuttiæ pa¤¤Ãyavimuttiæ yathÃbhÆtaæ nappajÃnÃti yatth' assa te uppannà pÃpakà akusalà dhammà aparisesà nirujjhanti: atth' ekacco puggalo nÃrabhati na vippaÂisÃrÅ hoti ta¤ ca cetovimuttiæ pa¤¤Ãvimuttiæ yathÃbhÆtaæ nappajÃnÃti yatth' assa te uppannà pÃpakà akusalà dhammà aparisesà nirujjhanti. \<-------------------------------------------------------------------------- >\ #<[page 009]># %< MùTIKù. 9>% 2. Datvà avajÃnÃti, saævÃsena avajÃnÃti, Ãdheyyamukho hoti, loÊo hoti, mando momÆho hoti. 3. Pa¤ca yodhÃjÅvÆpamà puggalÃ,4. pa¤ca piï¬apÃtikÃ, 5. pa¤ca khalupacchÃbhattikÃ,6. pa¤ca ekÃsanikÃ,7. pa¤ca paæsukÆlikÃ,8. pa¤ca tecÅvarikÃ,9. pa¤ca Ãra¤¤ikÃ, 10. pa¤ca rukkhamÆlikÃ,11. pa¤ca abbhokÃsikÃ,12. pa¤ca nesajjikÃ,13. pa¤ca yathÃsanthatikÃ,14. pa¤ca sosÃnikÃ. PA¥CAKAõ. VI. CHA PUGGALù. 1. Atth' ekacco puggalo pubbe ananussutesu dhammesu sÃmaæ saccÃni abhisambujjhati, tattha ca sabba¤¤utaæ pÃpuïÃti phalesu ca vasÅbhÃvaæ: atth' ekacco puggalo pubbe ananussutesu dhammesu sÃmaæ saccÃni abhisambujjhati, na ca tattha sabba¤¤utaæ pÃpuïÃti na ca phalesu vasÅbhÃvaæ: atth' ekacco pugalo pubbe ananussutesu dhammesu sÃmaæ saccÃni abhisambujjhati, ditth' eva dhamme dukkhass' anta- karo hoti sÃvakapÃrami¤ ca pÃpuïÃti: atth' ekacco puggalo pubbe ananussutesu dhammesu sÃmaæ saccÃni abhisambujjhati, ditth' eva dhamme dukkhass' anta- karo hoti na ca sÃvakapÃramiæ pÃpuïÃti: atth' ekacco puggalo pubbe ananussutesu dhammesu sÃmaæ saccÃni abhisambujjhati, diÂÂh' eva dhamme dukkhass' anta- karo hoti anÃgÃmÅ hoti anÃgantvà itthattaæ: atth' ekacco puggalo pubbe ananussutesu dhammesu sÃmaæ saccÃni abhisambujjhati, na ca diÂÂh' eva dhamme dukkhass' antakaro hoti sakadÃgÃmÅ hoti Ãgantvà itthattaæ. CHAKKAõ. \<-------------------------------------------------------------------------- >\ #<[page 010]># %<10 PUGGALA-PA¥¥ATTI.>% VII. SATTA PUGGALù. 1. Satt' udakÆpamà puggalà sakiæ nimuggo nimuggo va hoti, ummujjitvà nimujjati, ummujjitvà Âhito hoti, ummu- jjitvà vipassati viloketi, ummujjitvà patarati, ummujjitvà paÂigÃdhapatto hoti, ummujjitvà tiïïo hoti pÃraÇgato phale tiÂÂhati brÃhmaïo. 2. Ubhato-bhÃga-vimutto, pa¤¤Ãvimutto, kÃyasakkhÅ, diÂÂhipatto, saddhÃvimutto, dhammÃnusÃrÅ, saddhÃnusÃrÅ. SATTAKAM. VIII. AèèHA PUGGALù. 1. CattÃro maggasamaÇgino cattÃro phalasamaÇgino puggalÃ. AèèHAKAõ. IX. NAVA PUGGALù. 1. SammÃsambuddho, paccekasambuddho, ubhatobhÃgavi- mutto, pa¤¤Ãvimutto, kÃyasakkhÅ, diÂÂhipatto, saddhÃvimutto, dhammÃnusÃrÅ, saddhÃnusÃrÅ. NAVAKAõ. X. DASA PUGGALù. 1. Pa¤cannaæ idha niÂÂhà pa¤cannaæ idha vihÃya niÂÂhÃ. DASAKAõ. PUGGALAPA¥¥ATTI-MùTIKù. \<-------------------------------------------------------------------------- >\ #<[page 011]># %< NIDDESO: EKAKAõ. 11>% 1. 1. Katamo ca puggalo samayavimutto? Idh' ekacco puggalo kÃlena kÃlaæ samayena samayaæ aÂÂha vimokkhe kÃyena phusitvà viharati pa¤¤Ãya c' assa disvà ekacce Ãsavà parikkhÅïà honti: ayaæ vuccati puggalo samayavimutto. 2. Katamo ca puggalo asamayavimutto? Idh' ekacco puggalo na h' eva kho kÃlena kÃlaæ samayena samayaæ aÂÂha vimokkhe kÃyena phusitvà viharati pa¤¤Ãya c' assa disvà Ãsavà parikkhÅïà honti: ayaæ vuccati puggalo asamayavimutto. Sabbe pi ariyapuggalà ariye vimokkhe asamayavimuttÃ. 3. Katamo ca puggalo kuppadhammo? Idh' ekacco puggalo lÃbhÅ hoti rÆpasahagatÃnaæ và arÆ- pasahagatÃnaæ và samÃpattÅnaæ, so ca kho na nikÃma-lÃbhÅ hoti na akicchalÃbhÅ na akasira-lÃbhÅ na yatthicchakaæ yadi- cchakaæ yÃvaticchakaæ samÃpajjati pi vuÂÂhÃti pi; ÂhÃnaæ kho pan' etaæ vijjati yaæ tassa puggalassa pamÃdam Ãgamma tà samÃpattiyo kuppeyyuæ: ayaæ vuccati puggalo kuppa- dhammo. 4. Katamo ca puggalo akuppadhammo? Idh' ekacco puggalo lÃbhÅ hoti rÆpasahagatÃnaæ và arÆ- pasahagatÃnaæ và samÃpattÅnaæ, so ca kho nikÃma-lÃbhÅ hoti akicchalÃbhÅ akasiralÃbhÅ yatthicchakaæ yadicchakaæ yÃvaticchakaæ samÃpajjati pi vuÂÂhÃti pi; aÂÂhÃnaæ etaæ anavakÃso yaæ tassa puggalassa pamÃdam Ãgamma tà samÃ- pattiyo kuppeyyuæ: ayaæ vuccati puggalo akuppadhammo. Sabbe pi ariyapuggalà ariye vimokkhe akuppadhammÃ. 5. Katamo ca puggalo parihÃnadhammo? Idh' ekacco puggalo lÃbhÅ hoti rÆpasahagatÃnaæ và arÆ- \<-------------------------------------------------------------------------- >\ #<[page 012]># %<12 PUGGALA-PA¥¥ATTI.>% pasahagatÃnaæ và samÃpattÅnaæ, so ca kho na nikÃmalÃbhÅ hoti na akicchalÃbhÅ na akasiralÃbhÅ na yatthicchakaæ yadi- cchakaæ yÃvaticchakaæ samÃpajjati pi vuÂÂhÃti pi; ÂhÃnaæ kho pan' etaæ vijjati yaæ so puggalo pamÃdaæ Ãgamma tÃhi samÃpattÅhi parihÃreyya: ayaæ vuccati puggalo pari- hÃnadhammo. 6. Katamo ca puggalo aparihÃnadhammo? Idh' ekacco puggalo lÃbhÅ hoti rÆpasahagatÃnaæ và arÆpa- sahagatÃnaæ và samÃpattÅnaæ, so ca kho nikÃmalÃbhÅ hoti akicchalÃbhÅ akasiralÃbhÅ yatthicchakaæ yadicchakaæ yÃva- ticchakaæ samÃpajjati pi vuÂÂhÃti pi; aÂÂhÃnaæ etaæ anava- kÃso yaæ so puggalo pamÃdaæ Ãgamma tÃhi samÃpattÅhi parihÃreyya: ayaæ vuccati puggalo aparihÃnandhammo. Sabbe pi ariyapuggalà ariye vimokkhe aparihÃnadhammÃ. 7. Katamo ca puggalo cetanÃbhabbo? Idh' ekacco puggalo lÃbhÅ hoti rÆpasahagatÃnaæ và arÆpa- sahagatÃnaæ và samÃpattÅnaæ, so ca kho na nikÃmalÃbhÅ hoti na akicchalÃbhÅ na akasiralÃbhÅ na yatthicchakaæ yadiccha- kaæ yÃvaticchakaæ samÃpajjati pi vuÂÂhÃti pi; sace anusa¤ce- teti na parihÃyati tÃhi samÃpattÅhi, sace na anusa¤ceteti pari- hÃyati tÃhi samÃpattÅhi: ayaæ vuccati puggalo cetanÃbhabbo. 8. Katamo ca puggalo anurakkhanÃbhabbo? Idh' ekacco puggalo lÃbhÅ hoti rÆpasahagatÃnaæ và arÆpa- sahagatÃnaæ và samÃpattÅnaæ, so ca kho na nikÃmalÃbhÅ hoti na akicchalÃbhÅ na akasiralÃbhÅ na yatthicchakaæ yadiccha- kaæ yÃvaticchakaæ samÃpajjati pi vuÂÂhÃti pi; sace anura- kkhati na parihÃyati tÃhi samÃpattÅhi, sace na anurakkhati parihÃyati tÃhi samÃpattÅhi: ayaæ vuccati puggalo anu- rakkhanÃbhabbo. 9. Katamo ca puggalo puthujjano? Yassa puggalassa tÅïi sa¤¤ojanÃni appahÅnÃni na ca tesaæ dhammÃnaæ pahÃnÃya paÂipanno: ayaæ vuccati puggalo puthujjano. 10. Katamo ca puggalo gotrabhÆ? \<-------------------------------------------------------------------------- >\ #<[page 013]># %< NIDDESO: EKAKAõ. 13>% Yesaæ dhammÃnaæ samanantarà ariyadhammassa avak- kanti hoti tehi dhammehi samannÃgato puggalo ayaæ vuccati gotrabhÆ. 11-12. Katamo ca puggalo bhayÆparato? Satta sekhà bhayÆparatà ye ca puthujjanà sÅlavanto: arahà abhayÆparato. 13. Katamo ca puggalo abhabbÃgamamo? Ye te puggalà kammÃvaraïena samannÃgatÃ, kilesÃvara- ïena samannÃgatÃ, vipÃkÃvaraïena samannÃgatÃ, assaddhÃ, acchandikÃ, duppa¤¤Ã, jaÊÃ, abhabbà niyÃmaæ okkamituæ kusalesu dhammesu sammattaæ: ime vuccanti puggalà abhabbÃgamanÃ. 14. Katamo ca puggalo bhabbÃgamano? Ye te puggalà na kammÃvaraïena samannÃgatÃ, na kilesÃvaraïena samannÃgatÃ, na vikÃpÃvaraïena samannÃgatÃ, saddhÃ, chandikÃ, pa¤¤avanto, bhabbà niyÃmaæ okkamituæ kusalesu dhammesu sammattaæ: ime vuccanti puggalà bhabbÃ- gamanÃ. 15-16. Katamo ca puggalo niyato? Pa¤ca puggalà ÃnantarikÃ, ye ca micchÃdiÂÂhikà niyatÃ: aÂÂha ca ariyapuggalà niyatÃ: avasesà puggalà aniyatÃ. 17-18. Katamo ca puggalo paÂipannako? CattÃro magga-samaÇgino puggalà paÂipannakÃ: cattÃro phala-samaÇgino puggalà phale ÂhitÃ. 19. Katamo ca puggalo samasÅsÅ? Yassa puggalassa apubbaæ acarimaæ ÃsavapariyÃdÃna¤ ca hoti jÅvitapariyÃdÃna¤ ca: ayaæ vuccati puggalo samasÅsÅ. 20. Katamo ca puggalo Âhita-kappÅ? Aya¤ ca puggalo sotÃpatti-phala-sacchikiriyÃya paÂipanno assa kappassa ca u¬¬ayhana-velà assa n' eva tÃva kappo u¬¬ayheyya yÃvÃyaæ puggalo na sotÃpattiphalaæ sacchi- karoti: ayaæ vuccati Âhita-kappi. \<-------------------------------------------------------------------------- >\ #<[page 014]># %<14 PUGGALA-PA¥¥ATTI.>% Sabbe pi maggasamaÇgino puggalà Âhitakappino. 21-22. Katamo ca puggalo ariyo? AÂÂha ariyapuggalà ariyÃ, avasesà puggalà anariyÃ. 23-25. Katamo ca puggalo sekkho? CattÃro maggasamaÇgino tayo phalasamaÇgino puggalà sekkhÃ; arahà asekkho, avasesà puggalà n' eva sekkhà nÃsekkhà 26. Katamo ca puggalo tevijjo? TÅhi vijjÃhi samannÃgato puggalo tevijjo. 27. Katamo ca puggalo chaÊabhi¤¤o? Chahi abhi¤¤Ãhi samannÃgato puggalo chaÊabhi¤¤o. 28. Katamo ca puggalo sammÃsambuddho? Idh' ekacco puggalo pubbe ananussutesu dhammesu sÃ- maæ saccÃni abhisambujjhati tattha ca sabba¤¤utaæ pÃpuïÃti phalesu ca vasÅbhÃvaæ: ayaæ vuccati puggalo sammÃsam- buddho. 29. Katamo ca puggalo paccekasambuddho? Idh' ekacco puggalo pubbe ananussutesu dhammesu sÃmaæ saccÃni abhisambujjhati na ca tattha sabba¤¤utaæ pÃpuïÃti na ca phalesu vasÅbhÃvaæ: ayaæ vuccati puggalo pacceka- sambuddho. 30. Katamo ca puggalo ubhato-bhÃga-vimutto.? Idh' ekacco puggalo aÂÂha vimokkhe kÃyena phusitvà viharati pa¤¤Ãya c' assa disvà Ãsavà parikkhÅïà honti: ayaæ vuccati puggalo ubhato-bhÃga-vimutto. 31. Katamo ca puggalo pa¤¤Ã-vimutto? Idh' ekacco puggalo na h' eva kho aÂÂha vimokkhe kÃyena phusitvà viharati pa¤¤Ãya c' assa disvà Ãsavà parikkhÅïà honti: ayaæ vuccati puggalo pa¤¤Ã-vimutto. 32. Katamo ca puggalo kÃya-sakkhÅ? Idh' ekacco puggalo aÂÂha vimokkhe kÃyena phusitvà \<-------------------------------------------------------------------------- >\ #<[page 015]># %< NIDDESO: EKAKAõ. 15>% viharati pa¤¤Ãya c' assa disvà ekacce Ãsavà parikkhÅïà honti: ayaæ vuccati puggalo kÃya-sakkhÅ. 33. Katamo ca puggalo diÂÂhippatto? Idh' ekacco puggalo idaæ dukkhan ti yathÃbhÆtaæ pajÃ- nÃti; ayaæ dukkha-samudayo ti yathÃbhÆtaæ pajÃnÃti; ayaæ dukkha-nirodho ti yathÃbhÆtaæ pajÃnÃti; ayaæ dukkha-nirodhagÃminÅ paÂipadà ti yathÃbhÆtaæ pajÃnÃti, TathÃgatappavedità c' assa dhammà pa¤¤Ãya vodiÂÂhà honti vocaritÃ, pa¤¤Ãya c' assa disvà ekacce Ãsavà parikkhiïà honti: ayaæ vuccati puggalo diÂÂhippatto. 34. Katamo ca puggalo saddhÃ-vimutto? Idh' ekacco puggalo idaæ dukkhan ti yathÃbhÆtaæ pajÃ- nÃti; ayaæ dukkha-samudayo ti yathÃbhÆtaæ pajÃnÃti; ayaæ dukkha-nirodho ti yathÃbhÆtaæ pajÃnÃti; ayaæ dukkha-nirodhagÃminÅ paÂipadà ti yathÃbhÆtaæ pajÃnÃti TathÃgatappavedità c' assa dhammà pa¤¤Ãya vo diÂÂhà honti vo caritÃ, pa¤¤Ãya c' assa disvà ekacce Ãsavà parikkhÅïà honti, no ca kho yathà diÂÂhippattassa: ayaæ vuccati puggalo saddhÃ- vimutto. 35. Katamo ca puggalo dhammÃnusÃrÅ? Yassa puggalassa sotÃpattiphalasacchikiriyÃya paÂipannassa pa¤¤indriyaæ adhimattaæ hoti pa¤¤Ã-vÃhiæ pa¤¤Ã-pubbaÇ- gamaæ ariyamaggaæ bhÃveti: ayaæ vuccati puggalo dham- mÃnusÃrÅ, sotÃpattiphalasacchikiriyÃya paÂipanno puggalo dhammÃnusÃrÅ, phale Âhito diÂÂhippallo. 36. Katamo ca puggalo saddhÃnusÃrÅ? Yassa puggalassa sotÃpattiphalasacchikiriyÃya paÂipannassa saddhindriyaæ adhimattaæ hoti, saddhÃ-vÃhiæ saddhÃpubbaÇ- gamaæ ariyamaggaæ bhÃveti: ayaæ vuccati puggalo saddhÃ- nusÃrÅ: sotÃphalasacchikiriyÃya paÂipanno puggalo saddhÃnu- sÃrÅ, phale Âhito saddhÃvimutto. 37. Katamo ca puggalo sattakkhattuæ paramo? Idh' ekacco puggalo tiïïaæ sa¤¤ojanÃnaæ parikkhayà paÂi- \<-------------------------------------------------------------------------- >\ #<[page 016]># %<16 PUGGALA-PA¥¥ATTI.>% panno hoti avinipÃtadhammo niyato sambodhiparÃyano: so sattakkhattuæ deve ca mÃnusse ca sandhÃvitvà saæsaritvà dukkhass' antaæ karoti: ayaæ vuccati puggalo sattakkhattuæ paramo. 38. Katamo ca puggalo kolaÇkolo? Idh' ekacco puggalo tiïïaæ sa¤¤ojÃnaæ parikkhayà sotÃpanno hoti avinipÃtadhammo niyato sambodhiparÃyano: so dve và tÅïi và kulÃni sandhÃvitvà saæsaritvà dukkhass' antaæ karoti: ayaæ vuccati puggalo kolaÇkolo. 39. Katamo ca puggalo ekabÅjÅ? Idh' ekacco puggalo tiïïaæ sa¤¤ojanÃnaæ parikkhayà sotÃpanno hoti avinipÃtadhammo niyato sambodhiparÃyano: so etaæ yeva mÃnussakaæ bhavaæ nibbattetvà dukkhass' antaæ karoti: ayaæ vuccati puggalo ekabÅjÅ. 40. Katamo ca puggalo sakadÃgÃmÅ? Idh' ekacco puggalo tiïïaæ sa¤¤ojanÃnaæ parikkhayà rÃga-dosa-mohÃnaæ tanuttà sakadÃgÃmÅ hoti, sakid eva imaæ lokaæ Ãgantvà dukkhass' antaæ karoti: ayaæ vuccati puggalo sakadÃgÃmÅ. 41. Katamo ca puggalo anÃgÃmÅ? Idh' ekacco puggalo pa¤cannaæ orambhÃgiyÃnaæ sa¤¤oja- nÃnaæ parikkhayà opapÃtiko hoti, tattha parinibbÃyÅ anÃ- vattidhammo tasmà lokÃ: ayaæ vuccati puggalo anÃgÃmÅ. 42. Katamo ca puggalo antarÃ-parinibbÃyÅ? Idh' ekacco puggalo pa¤cannaæ orambhÃgiyÃnaæ sa¤¤o- janÃnaæ parikkhayà opapÃtiko hoti, tattha parinibbÃyÅ anÃ- vattidhammo tasmà lokÃ: so upapannaæ và samanantarà apattaæ và vemajjhaæ ÃyupamÃïaæ ariyamaggaæ sa¤ja- neti upariÂÂhimÃnaæ sa¤¤ojanÃnaæ pahÃnÃya: ayaæ vuccati puggalo antarÃ-parinibbÃyÅ. 43. Katamo ca puggalo upahacca-parinibbÃyÅ? Idh' ekacco puggalo pa¤cannaæ orambhÃgiyÃnaæ sa¤¤o- \<-------------------------------------------------------------------------- >\ #<[page 017]># %< NIDDESO: EKAKAõ. 17>% janÃnaæ parikkhayà opapÃtiko hoti, tattha parinibbÃyÅ anÃ- vattidhammo tasmà lokÃ: so atikkamitvà vemajjhaæ Ãyu- pamÃïaæ upahacca và kÃlakiriyaæ ariyamaggaæ sa¤janeti upariÂÂhimÃnaæ sa¤¤ojanÃnaæ pahÃnÃya: ayaæ vuccati puggalo upahacca-parinibbÃyÅ. 44. Katamo ca puggalo asaÇkhÃra-parinibbÃyÅ? Idh' ekacco puggalo pa¤cannaæ orambhÃgiyÃnaæ sa¤¤oja- nÃnaæ parikkhayà opapÃtiko hoti tattha parinibbÃyÅ anÃ- vattidhammo tasmà lokÃ: so asaÇkhÃreïa ariyamaggaæ sa¤ja- neti upariÂÂhimÃnaæ sa¤¤ojanÃnaæ pahÃnÃya: ayaæ vuccati puggalo asaÇkhÃra-parinibbÃyÅ. 45. Katamo ca puggalo sasaÇkhÃra-parinibbÃyÅ? Idh' ekacco puggalo pa¤cannaæ orambhÃgiyÃnaæ sa¤¤oja- nÃnaæ parikkhayà opapÃtiko hoti tattha parinibbÃyÅ anÃ- vattidhammo tasmà lokÃ: so sasaÇkhÃreïa ariyamaggaæ sa¤janeti upariÂÂhimÃnaæ sa¤¤ojanÃnaæ pahÃnÃya: ayaæ vuccati puggalo sasaÇkhÃra-parinibbÃyÅ. 46. Katamo ca puggalo uddhaæsoto akaniÂÂhagÃmÅ? Idh' ekacco puggalo pa¤cannaæ orambhÃgiyÃnaæ sa¤¤oja- nÃnaæ parikkhayà opapÃtiko hoti tattha parinibbÃyÅ anÃ- vattidhammo tasmà lokÃ: so avihà cuto atappaæ gacchati, atappà cuto sudassaæ gacchati, sudassà cuto sudassiæ gacchati, sudassiyà cuto akaniÂÂhaæ gacchati, akaniÂÂhe ariyamaggaæ sa¤janeti upariÂÂhimÃnaæ sa¤¤ojanÃnaæ pa- hÃnÃya: ayaæ vuccati puggalo uddhaæsoto akaniÂÂhagÃmÅ. 47. Tiïïaæ sa¤¤ojanÃnaæ pahÃnÃya paÂipanno puggalo sotÃpatti-phala-sacchikiriyÃya paÂipanno: yassa puggalassa tÅïi sa¤¤ojanÃni pahÅnÃni ayaæ vuccati puggalo sotÃpanno. 48. KÃmarÃgavyÃpÃdÃnaæ tanu-bhÃvÃya paÂipanno pug- galo sakadÃgÃmi-phala-sacchikiriyÃyà paÂipanno: yassa puggalassa kÃmarÃgavyÃpÃdà tanubhÆtà ayaæ vuccati puggalo sakadÃgÃmÅ. 49. KÃmarÃgavyÃpÃdÃnam anavasesappahÃnÃya paÂipanno \<-------------------------------------------------------------------------- >\ #<[page 018]># %<18 PUGGALA-PA¥¥ATTI.>% puggalo anÃgÃmi-phala-sacchikiriyÃya paÂipanno: yassa pug- galassa kÃmarÃgavyÃpÃdà anavasesà pahÅnà ayaæ vuccati puggalo anÃgÃmÅ. 50. RÆparÃga-arÆparÃga-mÃna-uddhacca-avijjÃya anavase- sappahÃnÃya paÂipanno puggalo arahatta-phala-sacchikiriyÃya paÂipanno: yassa puggalasa rÆparÃgo arÆparÃgo mÃno uddhaccaæ avijjà anavasesà pahÅnà ayaæ vuccati puggalo arahÃ. EKAKANIDDESO. II. DVE PUGGALù. 1. Katamo ca puggalo kodhano? Tattha katamo kodho? Yo kodho, kujjhanÃ, kujjhitattaæ, doso, dussanÃ, dussitattaæ, vyÃpatti, vyÃpajjanÃ, virodho, paÂivirodho, caï¬ittaæ, asuropo, anattamanatà cittassa ayaæ vuccati kodho. Yassa puggalassa ayaæ kodho appahÅno ayaæ vuccati puggalo kodhano. Katamo ca puggalo upanÃhÅ? Tattha katamo upanÃho? PubbakÃlaæ kodho aparakÃlaæ upanÃho. Yo evarÆpo upanÃho, upanayhanÃ, upanayhitattaæ, ÃÂhapanÃ, ÂhapanÃ, saïÂhapanÃ, anupasaïÂhapanÃ, anupaban- dhanÃ, daÊhikammaæ kodhassa ayaæ vuccati upanÃho. Yassa puggalassa upanÃho appahÅno ayaæ vuccati puggalo upanÃhÅ. 2. Katamo ca puggalo makkhÅ? Tattha katamo makkho? Yo makkho, makkhÃyanÃ, makkhÃyitattaæ, niddhunÅyaæ niddhunÅyakammaæ ayaæ vuccati makkho. Yassa puggalassa ayaæ makkho appahÅno ayaæ vuccati puggalo makkhÅ. Katamo ca puggalo paÊÃsÅ? Tattha katamo paÊÃso? Yo paÊÃso, paÊÃsÃyanÃ, paÊÃsÃ- \<-------------------------------------------------------------------------- >\ #<[page 019]># %< NIDDESO: DVE PUGGALù. 19>% yitattaæ, paÊÃsÃkÃro, vivÃdaÂÂhÃnaæ, yuddhaggÃho, apaÂi- nissaggo ayaæ vuccati palÃso. Yassa puggalassa ayaæ paÊÃso appahÅno ayaæ vuccati puggalo paÊÃsÅ. 3. Katamo ca puggalo issukÅ? Tattha katamà issÃ? Yà paralÃbha-sakkÃra-garukÃra-mÃ- nana-vandana-pÆjanÃsu issÃyanÃ, issÃyitattaæ, ussuyÃ, ussu- yanÃ, ussuyitattaæ, ayaæ vuccati issÃ. Yassa puggalassa ayaæ issà appahÅnà ayaæ vuccati puggalo issukÅ. Katamo ca puggalo maccharÅ? Tattha katamaæ macchariyaæ? Pa¤ca macchariyÃni:-- ÃvÃsa-macchariyaæ, kula-macchariyaæ lÃbha-macchariyaæ, vaïïa-macchariyaæ, dhamma-macchariyaæ. Yaæ evarÆpaæ macchariyaæ maccharÃyanÃ, maccharÃyitattaæ, vevicchaæ, kadariyaæ, kaÂuka¤cukatÃ, aggahitattaæ cittassa idaæ vuccati macchariyaæ. Yassa puggalassa idaæ macchariyaæ appahÅnaæ ayaæ vuccati puggalo maccharÅ. 4. Katamo ca puggalo saÂho? Tattha katamaæ sÃÂheyyaæ? Idh' ekacco saÂho hoti parisaÂho. Yaæ tattha saÂhaæ, saÂhatÃ, sÃÂheyyaæ, kakka- ratÃ, kakkariyaæ, parikkhatatÃ, parikkhattiyaæ, idaæ vuccati sÃÂheyyaæ. Yassa puggalassa idaæ sÃÂheyyaæ appahÅnaæ ayaæ vuccati puggalo saÂho. Katamo ca puggalo mÃyÃvÅ? Tattha katamà mÃyÃ? Idh' ekacco kÃyena duccaritaæ caritvÃ, vÃcÃya duccaritaæ caritvÃ, manasà duccaritaæ caritvÃ, tassa paÂicchÃdanahetu pÃpakaæ icchaæ païidahati, mà maæ ja¤¤Ã ti icchati mà maæ ja¤¤Ã ti saÇkappeti mà maæ ja¤¤Ã ti vÃcaæ bhÃsati mà maæ ja¤¤Ã ti kÃyena parakkamati: ya evarÆpà mÃyÃ, mÃyÃ- vitÃ, acchÃdanÃ, va¤canÃ, nikatÅ, nikaraïÃ, pariharamÃ, gÆhanÃ, parigÆhanÃ, chÃdanÃ, paricchÃdanÃ, anuttÃnikammaæ, anÃvi- kammaæ, vicchÃdanÃ, pÃpakiriyà ayaæ vuccati mÃyÃ. Yassa puggalassa ayaæ mÃyà appahÅnà ayaæ vuccati puggalo mÃyÃvÅ. 5. Katamo ca puggalo ahiriko? Tattha katamaæ ahirikam? \<-------------------------------------------------------------------------- >\ #<[page 020]># %<20 PUGGALA-PA¥¥ATTI.>% Yaæ na hiriyati hiriyitabbena na hiriyati pÃpakÃnaæ akusalÃnaæ dhammÃnaæ samÃpattiyà idaæ vuccati ahirikaæ. Iminà ahirikena samannÃgato puggalo ahiriko. Katamo ca puggalo anottappÅ? Tattha katamaæ anottappaæ? Yaæ na ottappati ottappitabbena na ottappati pÃpakÃ- naæ akusalÃnaæ dhammÃnaæ samÃpattiyà idaæ vuccati anottappaæ. Iminà anottappena samannÃgato puggalo anottappi. 6. Katamo ca puggalo dubbaco? Tattha katamo dovacassatÃ? Sahadhammike vuccamÃne dovacassÃyaæ dovacassiyaæ dovacassatà vippaÂikÆlagÃhità vipaccanÅkasÃtatà anÃdariyaæ anÃdariyatà agÃravatà appaÂissavatà ayaæ vuccati dovacassatÃ. ImÃya dovacassatÃya samannÃgato puggalo dubbaco. Katamo ca puggalo pÃpamitto? Tattha katamà pÃpamittatÃ? Ye te puggalà assaddhà dussÅlà appassutà maccharino duppa¤¤Ã, yà tesaæ sevanà nisevanà saæsevanà bhajanà sambhajanà bhatti sambhatti sampavaÇkatà ayaæ vuccati pÃpamittatÃ. ImÃya pÃpamittatÃya samannÃgato puggalo pÃpamitto. 7. Katamo ca puggalo indriyesu aguttadvÃro? Tattha katamà indriyesu aguttadvÃratÃ? Idh' ekacco puggalo cakkhunà rÆpaæ disvà nimittaggÃhÅ hoti anuvya¤janaggÃhÅ yatvÃdhikaraïam enaæ cakkhundri- yaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhÃdomanassà pÃpakà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ: tassa saævarÃya na paÂi- pajjati na rakkhati cakkhundriyaæ cakkhundriye na saæ- varaæ Ãpajjati; sotena saddaæ sutvà . . . pe . . . ghÃnena gandhaæ ghÃyitvà . . . pe . . . jivhÃya rasaæ sÃyitvà . . . pe . . . kÃyena phoÂÂhabbaæ phusitvà . . . pe . . . manasà dhammaæ vi¤¤Ãya nimittaggÃhÅ hoti anuvya¤janaggÃhÅ yatvÃdhikara- ïam enaæ manindriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhÃ- domanassà pÃpakà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ tassa saævarÃya na paÂipajjati na rakkhati manindriyaæ man- \<-------------------------------------------------------------------------- >\ #<[page 021]># %< NIDDESO: DVE PUGGALù. 21>% indriye na saævaraæ Ãpajjati. Yà imesaæ channaæ indri- yÃnaæ agutti agopanà anÃrakkho asaævaro ayaæ vuccati indriyesu aguttadvÃratÃ. ImÃya indriyesu aguttadvÃratÃya samannÃgato puggalo indriyesu aguttadvÃro. Katamo ca puggalo bhojane amatta¤¤Æ? Tattha katamà bhojane amatta¤¤utÃ? Idh' ekacco appaÂisaÇkhà ayoniso ÃhÃram ÃhÃreti davÃyÃ, madÃya, maï¬anÃya, vibhÆsanÃya, yà tattha asantuÂÂhità amatta¤¤utà appaÂisaÇkhà bhojane ayaæ vuccati amatta- ¤¤utÃ. ImÃya bhojane amatta¤¤utÃya samannÃgato puggalo bhojane amatta¤¤Æ. 8. Katamo ca puggalo muÂÂhassati? Tattha katamaæ muÂÂhasaccaæ? Yà asati ananussati, appaÂissati, asaraïatÃ, adhÃraïatÃ, vilÃ- panatÃ, sammussanatÃ, idaæ vuccati muÂÂhasaccaæ. Iminà muÂÂhasaccena samannÃgato puggalo muÂÂhassati. Katamo ca puggalo asampajÃno? Tattha katamaæ asampaja¤¤aæ? Yam a¤¤Ãïaæ, adassanaæ, anabhisamayo, ananubodho, asambodho, appaÂivedho, asaÇgÃhanÃ, apariyogÃhanÃ, asama- vekkhanÃ, apaccavekkhanÃ, apaccavekkhakammaæ, dum- mejjhaæ, bÃlyaæ, asampajä¤aæ, moho, pamoho sammoho, avijjÃ, avijjogho, avijjÃyogo, avijjÃnusayo, avijjÃpariyuÂÂhÃ- naæ, avijjÃlaÇgÅ, moho, akusalamÆlam, idaæ vuccati asampa- ja¤¤aæ. Iminà asampajä¤ena samannÃgato puggalo asam- pojÃno. 9. Katamo ca puggalo sÅlavipanno? Tattha katamà sÅlavipatti? KÃyiko vÅtikkamo, vÃcasiko vÅtikkamo, kÃyikavÃcasiko vÅtikkamo, ayaæ vuccati sÅlavippatti: sabbam pi dussÅlyaæ sÅlavippatti. ImÃya sÅlavipatti: samannÃgato puggalo sÅlÃ- vipanno. Katamo ca puggalo diÂÂhivipanno? Tattha katamà diÂÂhivipatti? N' atthi dinnaæ, n' atthi yiÂÂhaæ, n' atthi hutaæ, n' atthi sukatadukkaÂÃnaæ kammÃnaæ phalaæ vipÃko, n' atthi ayaæ \<-------------------------------------------------------------------------- >\ #<[page 022]># %<22 PUGGALA-PA¥¥ATI.>% loko, n' atthi paraloko, n' atthi mÃtÃ, n' atthi pitÃ, n' atthi sattà opapÃtikÃ, n' atthi loke samaïabrÃhmaïà samaggatà sammÃ- paÂipannà ye ima¤ ca lokaæ parä ca lokaæ sayam abhi¤¤Ã sacchikatvà pavedentÅ ti; yà evarÆpà diÂÂhi, diÂÂhigataæ, diÂÂhigahaïaæ, diÂÂhikantÃro, diÂÂhivisÆkÃyikaæ diÂÂhi- vipphanditaæ, diÂÂhisa¤¤ojanaæ, gÃho, paÂiggÃho, abhiniveso, parÃmÃso, kummaggo, micchÃpatho, micchattaæ titthÃyata- naæ, vipariyesaggÃho, ayaæ vuccati diÂÂhivipatti. SabbÃpi micchÃdiÂÂhi diÂÂhivipatti. ImÃya diÂÂhivipattiyà samannÃ- gato puggalo diÂÂhivipanno. 10. Katamo ca puggalo ajjhattasa¤¤ojano? Yassa puggalassa pa¤c' orambhÃgiyÃni sa¤¤ojanÃni appahÅ- nÃni ayaæ vuccati puggalo ajjhattasa¤¤ojano. Katamo ca puggalo bahiddhÃ-sa¤¤ojano? Yassa puggalassa pa¤c' uddhambhÃgiyÃni sa¤¤ojanÃni appahÅnÃni ayaæ vuccati puggalo bahiddhÃsa¤¤ojano. 11. Katamo ca puggalo akkodhano? Tattha katamo kodho? Yo kodho kujjhanà . . . pe [II.1] . . . cittassa ayaæ vuccati kodho. Yassa puggalassa ayaæ kodho pahÅno ayaæ vuccati puggalo akkodhano. Katamo ca puggalo anupanÃhÅ? Tattha katamo upanÃho? PubbakÃlaæ kodho . . . pe [II.1] . . . kodhassa ayaæ vuccati upanÃho. Yassa puggalassa ayaæ upanÃho pahÅno ayaæ vuccati puggalo anupanÃhÅ. 12. Katamo ca puggalo amakkhÅ? Tattha katamo makkho? Yo makkho, makkhÃyanÃ, makkhÃyitattaæ, niddhunÅyaæ niddhunÅyakammaæ, ayaæ vuccati makkho. Yassa pugga- lassa ayaæ makkho pahÅno ayaæ vuccati puggalo amakkhÅ. Katamo ca puggalo apaÊÃsÅ? Tattha katamo paÊÃso? Yo paÊÃso . . . pe [II.2] . . . paÊÃso. Yassa puggalassa ayaæ paÊÃso pahÅno ayaæ vuccati puggalo apaÊÃsÅ. \<-------------------------------------------------------------------------- >\ #<[page 023]># %< NIDDESO: DVE PUGGALù. 23>% 13. Katamo ca puggalo anissukÅ? Tattha katamà issÃ? Yà paralÃbhasakkÃragarukÃramÃnanavandanapÆjanÃsu issÃyanÃ, issÃyitattaæ, ussuyÃ, ussuyanÃ, ussuyitattaæ, ayaæ vuccati issÃ. Yassa puggalassa ayaæ issà pahÅnà ayaæ vuccati puggalo anissukÅ. Katamo ca puggalo amaccharÅ? Tattha katamaæ macchariyaæ? Pa¤ca macchariyÃni: ÃvÃsamacchariyaæ, kulamacchari- yaæ, lÃbhamacchariyaæ, vaïïamacchariyaæ, dhammamac- chariyaæ; yaæ evarÆpaæ macchariyaæ, maccharÃyanÃ, maccharÃyitattaæ, vevicchaæ, kadariyaæ, kaÂuka¤cukatÃ, aggahitattaæ cittassa, idaæ vuccati macchariyaæ. Yassa puggalassa idaæ macchariyaæ pahÅnaæ ayaæ vuccati puggalo amaccharÅ. 14. Katamo ca puggalo asaÂho? Tattha katamaæ sÃÂheyyaæ? Idh' ekacco puggalo saÂho hoti parisaÂho; yaæ tattha saÂhaæ saÂhatÃ, sÃÂheyyaæ, kakkaratÃ, kakkariyaæ, pari- kkhatatÃ, parikkhattiyaæ, idaæ vuccati sÃtheyyaæ. Yassa puggalassa idaæ sÃÂheyyaæ pahÅnaæ ayaæ vuccati puggalo asaÂho. Katamo ca puggalo amÃyÃvÅ? Tattha katamà mÃyÃ? Idh' ekacca puggalo kÃyena duccaritaæ caritvà vÃcÃya duccaritaæ caritvà manasà duccaritaæ caritvÃ, tassa paÂicchÃ- danahetu pÃpakaæ icchaæ païidahati, mà maæ ja¤¤Ã ti icchati, mà maæ ja¤¤Ã ti saÇkappeti, mà maæ ja¤¤Ã ti vÃcaæ bhÃsati, mà maæ ja¤¤Ã ti kÃyena parakkamati yà evarÆ- pà mÃyÃ, mÃyÃvitÃ, acchÃdanÃ, va¤canÃ, nikatÅ, nikaraïÃ, pari- haraïÃ, gÆhanÃ, parigÆhanÃ, chÃdanÃ, paricchÃdanÃ, anuttÃ- {nikammaæ}, anÃvikammaæ, vicchÃdanÃ, pÃpakiriyÃ, ayaæ vuccati mÃyÃ, Yassa puggalassa ayaæ mÃyà pahÅnà ayaæ vuccati puggalo amÃyÃvÅ. 15. Katamo ca puggalo hirÅmÃ? Tattha katamà hirÅ? \<-------------------------------------------------------------------------- >\ #<[page 024]># %<24 PUGGALA-PA¥¥ATTI.>% Yaæ hiriyati hiriyitabbena hiriyati pÃpakÃnaæ akusalÃnaæ dhammÃnaæ samÃpattiyÃ, ayaæ vuccati hirÅ. ImÃya hiriyà samannÃgato puggalo hirimÃ. Katamo ca puggalo ottappÅ? Tattha katamam ottappaæ? Yam ottappati ottappitabbena ottappati pÃpakÃnaæ akusa- lÃnaæ dhammÃnaæ samÃpattiyÃ, idaæ vuccati ottappaæ. Iminà ottappena samannÃgato puggalo ottappÅ. 16. Katamo ca puggalo suvaco? Tattha katamà sovacassatÃ? Sahadhammike vuccamÃne sovacassÃyaæ sovacassiyaæ sovacassatà appaÂikÆlagÃhità avipaccanÅkasÃtatà sÃdariyaæ sÃdariyatà sagÃravatà sappaÂissavatÃ, ayaæ vuccati sova- cassatÃ. ImÃya sovacassatÃya samannÃgato puggalo suvaco. Katamo ca puggalo kalyÃïamitto? Tattha Katamà kalyÃïamittatÃ? Ye te puggalà saddhÃ, sÅlavanto, bahussutÃ, cÃgavanto, pa¤¤avanto, yà tesaæ sevanÃ. nisevanÃ, saæsevanÃ, bhajanÃ, saæbhajanÃ, bhatti, sampavaÇkatÃ, ayaæ vuccati kalyÃïa- mittatÃ. ImÃyà kalyÃïamittatÃya samannÃgato puggalo kalyÃïamitto. 17. Katamo ca puggalo indriyesu guttadvÃro? Tattha katamà indriyesu guttadvÃratÃ? Idh' ekacco cakkhunà rÆpaæ disvà na nimittaggÃhÅ hoti nÃnuvya¤janaggÃhÅ yatvÃdhikaraïam enaæ cakkhundriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhÃdomanassà pÃpakà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ: tassa saævarÃya paÂipajjatirakkhati cakkhunindriyaæ cakkhundriye saævaram Ãpajjati; sotena saddaæ sutvà . . . pe . . . ghÃnena gandhaæ ghÃyitvà . . . pe . . . jivhÃya rasaæ sÃyitvà . . . pe . . . kÃyena phoÂÂhabbaæ phusità . . . pe . . . manasà dhammaæ vi¤¤Ãya na ni- mittaggÃhÅ hoti nÃnuvya¤janaggÃhÅ yatvÃdhikaraïam enaæ manindriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjÃdomanassà pÃ- pakà akussalà dhammà anvÃssaveyyuæ tassa saævarÃya paÂi- pajjati rakkhati manindriyaæ manindriye saævaraæ Ãpajjati. Yà imesaæ channaæ indriyÃnaæ gutti, gopanÃ, Ãrakkho, saæ- \<-------------------------------------------------------------------------- >\ #<[page 025]># %< NIDDESO: DVE PUGGALù. 25>% varo ayaæ vuccati indriyesu guttadvÃratÃ. ImÃya indriyesu guttadvÃratÃya samannÃgato puggalo indriyesu guttadvÃro. Katamo ca puggalo bhojane matta¤¤Æ? Tattha katamà bhojane matta¤¤utÃ? Idh' ekacco paÂisaÇkhà yoniso ÃhÃraæ ÃhÃreti n' eva davÃya, na madÃya, na maï¬anÃya, na vibhÆsanÃya, yÃvad eva imassa kÃyassa ÂhitiyÃ, yÃpanÃya, vihiæsÆparatiyÃ, brahmacari- yÃnuggahÃya iti purÃïa¤ ca vedanaæ paÂisaÇkhÃmi, nava¤ ca vedanaæ na uppÃdessÃmi, yatrà ca me bhavissati ana- vajjatà ca phÃsuvihÃro cÃti. Yà tattha santuÂÂhità matta¤- ¤utà paÂisaÇkhà bhojane ayaæ vuccati bhojane matta¤¤utÃ. ImÃya bhojane matta¤¤utÃya samannÃgato puggalo bhojane matta¤¤ÆtÃ. 18. Katamo ca puggalo upaÂÂhitasati? Tattha katamà sati? Yà sati anussati, paÂissati, saraïatÃ, dhÃraïatÃ, apilÃpa- natÃ, asammussanatÃ, sati, satindriyaæ, satibalaæ, sammÃ- sati, ayaæ vuccati sati. ImÃya satiyà samannÃgato puggalo upaÂÂhitasati. Katamo ca puggalo sampajÃno? Tattha katamaæ sampaja¤¤aæ? Yà pa¤¤Ã pajÃnanÃ, vicayo, pavicayo, dhammavicayo, salla- kkhaïÃ, upalakkhaïÃ, paccupalakkhaïÃ, paï¬iccaæ, kosallaæ, nepu¤¤aæ, vebhavyÃ, cintÃ, upaparikkhÃ, bhÆrÅ, medhà pariïÃ- yikÃ, vipassanÃ, sampaja¤¤aæ, patado, pa¤¤Ã, pa¤¤indrivaæ, pa¤¤Ã-balaæ, pa¤¤Ã-satthaæ, pa¤¤Ã-pÃsÃdo, pa¤¤Ã-Ãloko, pa¤¤Ã-obhÃso, pa¤¤Ã-pajjoto, pa¤¤Ã-ratanaæ, amoho, dham- mavicayo, sammÃdiÂÂhi, idaæ vuccati sampaja¤¤aæ. Iminà sampaja¤¤ena samannÃgato puggalo sampajÃno. 19. Katamo ca puggalo sÅlasampanno? Tattha katamà sÅlasampadÃ? KÃyiko avÅtikkamo, vÃcasiko avÅtikkamo, kÃyikavÃcasiko avÅtikkamo, ayaæ vuccati sÅlasampadÃ: sabbo pi sÅlasaævaro sÅlasampadÃ. ImÃya sÅlasampadÃya samannÃgato puggalo sÅlasampanno. Katamo ca puggalo diÂÂhisampanno? \<-------------------------------------------------------------------------- >\ #<[page 026]># %<26 PUGGALA-PA¥¥ùTTI.>% Tattha katamà diÂÂhisampadÃ? Atthi dinnaæ, atthi yiÂÂhaæ, atthi hutaæ, atthi sukata- dukkaÂÃnaæ kammÃnaæ phalaæ vipÃko, atthi ayaæ loko, atthi paraloko, atthi mÃtÃ, atthi pitÃ, atthi sattà opapÃtikÃ, atthi loke samaïabrÃhmaïà samaggatà sammÃpaÂipannà ye ima¤ ca lokaæ para¤ ca lokaæ sayaæ abhi¤¤Ã sacchikatvà pavedentÅ ti: yà evarÆpà pa¤¤Ã pajÃnanà . . . pe . . . [II.18] amoho, dhammavicayo, sammÃdiÂÂhi, ayaæ vuccati diÂÂhisampadÃ: sabbÃpi sammÃdiÂÂhi diÂÂhisampadÃ. ImÃya diÂÂhisampadÃya samannÃgato puggalo diÂÂhisampanno. 20. Katame dve puggalà dullabhà lokasmiæ? Yo ca pubbakÃrÅ yo ca kata¤¤ukatavedÅ ime dve puggalà dullabhà lokasmiæ. 21. Katame dve puggalà duttappayÃ? Yo ca laddhaæ laddhaæ nikkhipati yo ca laddhaæ laddhaæ visajjeti ime dve puggalà duttappayÃ. 22. Katame dve puggalà sutappayÃ? Yo ca laddhaæ laddhaæ na nikkhipati yo ca laddhaæ laddhaæ na vissajjeti ime dve puggalà sutappayÃ. 23. Katamesaæ dvinnaæ puggalÃnaæ Ãsavà va¬¬hanti? Yo ca na kukkuccÃyitabbaæ kukkuccÃyati yo ca kukkuccÃ- yitabbaæ na kukkuccÃyati, imesaæ dvinnaæ puggalÃnaæ Ãsavà va¬¬hanti. 24. Katamesaæ dvinnaæ puggalÃnaæ Ãsavà na va¬¬hanti? Yo ca na kukkuccÃyitabbaæ na kukkuccÃyati yo ca kukkuccÃyitabbaæ kukkuccÃyati, imesaæ dvinnaæ puggalÃnaæ Ãsavà na va¬¬hanti. 25. Katamo ca puggalo hÅnÃdhimutto? Idh' ekacco puggalo dussÅlo hoti pÃpadhammo, so a¤¤aæ dussÅlaæ pÃpadhammaæ sevati bhajati payirupÃsati: ayaæ vuccati puggalo hÅnÃdhimutto? Katamo ca puggalo païÅtÃdhimutto? Idh' ekacco puggalo sÅlavà hoti kalyÃïadhammo so a¤¤aæ sÅlavantaæ kalyÃïadhammaæ sevati bhajati payirupÃsati: ayaæ vuccati puggalo païÅtÃdhimutto. \<-------------------------------------------------------------------------- >\ #<[page 027]># %< NIDDESO: TAYO PUGGALù. 27>% 26. Katamo ca puggalo titto? Paccekasambuddhà ye ca TathÃgatassa sÃvakà arahanto tittÃ: sammÃsambuddho titto ca appetà ca. III. TAYO PUGGALù. 1. Katamo ca puggalo nirÃso? Idh' ekacco puggalo dussÅlo hoti, pÃpadhammo asucisaÇ- kassarasamÃcÃro, paÂicchannakammanto, asamaïo, samaïa- paÂi¤¤o, abrahmacÃrÅ, brahmacÃrÅpati¤¤o, antopÆtÅ, avassuto, kasambukajÃto: so suïÃti:-- itthannÃmo kira bhikkhu ÃsavÃ- naæ khayà anÃsavaæ cetovimuttiæ pa¤¤avimuttiæ diÂÂh' eva dhamme sayam abhi¤¤Ã sacchikatvà upasampajja viharatÅ ti: tassa na evaæ hoti kudÃssu nÃmÃham pi ÃsavÃnaæ khayà . . . pe . . . upasampajja viharissÃmÅ ti: ayaæ vuccati puggalo nirÃso. Katamo ca puggalo Ãsaæso? Idh' ekacco puggalo sÅlavà hoti kalyÃïadhammo: so suïÃti:-- itthannÃmo kira bhikkhu ÃsavÃnaæ khayà anÃsavaæ cetovi- muttiæ pa¤¤avimuttiæ diÂÂh' eva dhamme sayaæ abhi¤¤Ã sacchikatvà upasampajja viharatÅ ti: tassa evaæ hoti kudÃssu nÃmÃham pi ÃsavÃnaæ khayà . . . pe . . . upasampajja viharissÃmÅ ti: ayaæ vuccati puggalo Ãsaæso Katamo ca puggalo vigatÃso? Idh' ekacco puggalo ÃsavÃnaæ khayà anÃsavaæ cetovi- muttiæ pa¤¤avimuttiæ diÂÂh' eva dhamme sayaæ abhi¤¤Ã sacchikatvà upasampajja viharatÅ ti: so suïÃti:-- itthannÃmo kira bhikkhu ÃsavÃnaæ khayà . . . pe . . . upasampajja viharatÅ ti; tassa na evaæ hoti kudÃssu nÃmÃham pi ÃsavÃ- naæ khayà . . . pe . . . viharissÃmÅ ti. Taæ kissa hetu? Yà hi 'ssa pubbe avimuttassa vimuttÃsà sà hi paÂipassaddhà ayaæ vuccati puggalo vigatÃso. 2. Tattha katame tayo gilÃnupamà puggalÃ? Tayo gilÃnÃ:-- Idh' ekacco gilÃno labhanto và sappÃyÃni \<-------------------------------------------------------------------------- >\ #<[page 028]># %<28 PUGGALA-PA¥¥ATTI.>% bhojanÃni alabhanto và sappÃyÃni bhojanÃni, labhanto và sappÃyÃni bhesajjÃni alabhanto và sappÃyÃni bhesajjÃni, labhanto và paÂirÆpaæ upaÂÂhÃkaæ alabhanto và paÂirÆpaæ upaÂÂhÃkaæ n' eva vuÂÂhÃti tamhà ÃbÃdhÃ. Idha pan' ekacco gilÃno labhanto và sappÃyÃni bhojanÃni alabhanto và sappÃyÃni bhojanÃni, labhanto và sappÃyÃni bhesajjÃni alabhanto và sappÃyÃni bhesajjÃni, labhanto và paÂirÆpaæ upaÂÂhÃkaæ alabhanto và paÂirÆpaæ upaÂÂhÃkaæ vuÂÂhÃti tamhà ÃbÃdhÃ. Idha pan' ekacco gilÃno labhanto sappÃyÃni bhojanÃni no alabhanto, labhanto sappÃyÃni bhesajjÃni no alabhanto, labhanto paÂirÆpam upaÂÂhÃkaæ no alabhanto vuÂÂhÃti tamhà abÃdhÃ. Tatra yvÃyaæ gilÃno labhanto sappÃyÃni bhojanÃni no alabhanto, labhato sappÃyÃni bhesajjÃni no alabhanto, labhanto paÂirÆpaæ upaÂÂhÃkaæ no alabhanto vuÂÂhÃti tamhà ÃbÃdhÃ, imaæ gilÃnaæ paÂicca Bhagavatà gilÃnabhattaæ anu¤¤Ãtaæ, gilÃnabhesajjaæ anu¤¤Ãtaæ, gilÃnupaÂÂhÃko anu¤¤Ãto; ima¤ ca pana gilÃnaæ paÂicca a¤¤e pi gilÃnà upaÂÂhÃtabbÃ. Evam evaæ tayo gilÃnupamà puggalà santo saævijjamÃnà lokasmiæ. Katame tayo? Idh' ekacco puggalo labhanto và TathÃgataæ dassanÃya alabhanto và TathÃgataæ dassanÃya, labhanto và TathÃga- tappaveditaæ dhammavinayaæ savanÃya, alabhanto và TathÃ- gatappaveditaæ dhammavinayaæ savanÃya, n' eva okkamati niyÃmaæ kusalesu dhammesu sammattaæ. Idha pan' ekacco puggalo labhanto và . . . pe . . . savanÃya okkamati niyÃmaæ kusalesu dhammesu sammattaæ. Idha pan' ekacco puggalo labhanto TathÃgataæ dassanÃya no alabhanto, labhanto TathÃgatappaveditaæ dhammavinayaæ savanÃya no alabhanto okkamati niyÃmaæ kusalesu dham- mesu sammattaæ. Tatra yo ayaæ puggalo labhanto TathÃgataæ dassanÃya no alabhanto, labhanto TathÃgatappaveditaæ dhammavina- yaæ savanÃya no alabhanto okkamati niyÃmaæ kusalesu dhammesu sammattaæ, imaæ puggalaæ paÂicca Bhagavatà dhammadesanà anu¤¤ÃtÃ: ima¤ ca pana puggalaæ paÂicca \<-------------------------------------------------------------------------- >\ #<[page 029]># %< NIDDESO: TAYO PUGGALù. 29>% a¤¤esam pi dhammo desetabbo: ime tayo gilÃnupamà puggalà santo saævijjamÃnà lokasmiæ. 3. Katamo ca puggalo kÃyasakkhÅ? Idh' ekacco puggalo aÂÂha vimokkhe kÃyena phusitvà viharati, pa¤¤Ãya c' assa disvà ekacce Ãsavà parikkhiïà honti, ayaæ vuccati puggalo kÃyasakkhÅ. Katamo ca puggalo diÂÂhippatto? Idh' ekacco puggalo idaæ dukkhan ti yathÃbhÆtaæ pajÃ- nÃti . . . pe . . . ayaæ dukkhanirodhagÃminÅ paÂipadà ti yathÃbhÆtaæ pajÃnÃti, TathÃgatappavedità c' assa dhammà pa¤¤Ãya vo diÂÂhà honti vo caritÃ, pa¤¤Ãya c' assa disvà ekacce Ãsavà parikkhÅïà honti, ayaæ vuccati puggalo diÂÂhippatto. Katamo ca puggalo saddhÃvimutto? Idh' ekacco puggalo idaæ dukkhan ti yathÃbhÆtaæ pajÃ- nÃti . . . pe . . . [I.34] Ãsavà parikkhÅïà honti no ca kho yathà diÂÂhipattassa, ayaæ vuccati puggalo saddhÃvimutto. 4. Katamo ca puggalo gÆthabhÃïÅ? Idh' ekacco puggalo musÃvÃdÅ hoti sabhaggato và pari- saggato và ¤Ãtimajjhagato và pÆgÃmajjhagato và rÃjakula- majjhagato và abhinÅto sakkhi-puÂÂho:-- ehi bho purisa yaæ jÃnÃsi taæ vadehÅ ti. So ajÃnaæ và aham jÃnÃmÅ ti, jÃnaæ và ahaæ na jÃnÃmÅ ti, apassaæ và ahaæ passÃmÅ ti passaæ và ahaæ na passÃmÅ ti, iti attahetu và parahetu và Ãmisa- ki¤cikkhahetu và sampajÃnamusà bhÃsità hoti: ayaæ vuccati puggalo gÆthabhÃïÅ. Katamo ca puggalo pupphabhÃïÅ? Idh' ekacco puggalo musÃvÃdaæ pahÃya musÃvÃdà paÂi- virato hoti sabhaggato và parisaggato và ¤Ãtimajjhagato và pÆgamajjhagato và rÃjakulamajjhagato và abhinÅto sakkhi- puÂÂho:-- ehi bho purisa yaæ jÃnÃsi taæ vadehÅ ti. So ajÃnaæ và ahaæ na jÃnÃmÅ ti, jÃnaæ và ahaæ jÃnÃmÅ ti, apassaæ và ahaæ na passÃmÅ ti, passaæ và ahaæ passÃmÅ ti, iti attahetu và parahetu và Ãmisaki¤cikkhahetu và na sampa- jÃnamusÃbhÃsità hoti: ayaæ vuccati puggalo pupphabhÃïÅ Katamo ca puggalo madhubhÃïÅ? Idh' ekacco puggalo yà sà vÃcà neÊÃ, kaïïasukhÃ, pema- \<-------------------------------------------------------------------------- >\ #<[page 030]># %<30 PUGGALA-PA¥¥ùTTI.>% niyÃ, hadayaÇgamÃ, porÅ, bahujanakantÃ, bahujanamanÃpÃ, tathÃrÆpaæ vÃcaæ bhÃsità hoti, ayaæ vuccati puggalo madhu- bhÃïÅ. 5. Katamo ca puggalo arukÆpamacitto? Idh' ekacco puggalo kodhano hoti, upÃyÃsabahulo, appaæ pi vutto samÃno, abhisajjati, kuppati, vyÃpajjati, patiÂÂhÅyati, kopa¤ ca dosa¤ ca appaccaya¤ ca pÃtukaroti: seyyathÃpi nÃma duÂÂhÃruko kaÂÂhena và kaÂhalÃya và ghaÂÂito bhÅyyo- somattÃya Ãsavaæ deti: evam evaæ idh' ekacco puggalo kodhano hoti . . . pe . . . pÃtukaroti: ayaæ vuccati puggalo arukÆpamacitto. Katamo ca puggalo vijjÆpamacitto? Idh' ekacco puggalo idaæ dukkhan ti yathÃbhÆtaæ pajÃ- nÃti . . . pe [III.3] . . . ayaæ dukkhanirodhagÃminÅ paÂipadà ti yathÃbhÆtaæ pajÃnÃti: seyyathÃpi nÃma cakkhumà puriso rattandhakÃratimisÃya vijjantarikÃya rÆpÃni passeyya: evam eva idh' ekacco puggalo . . . pe . . . pajÃnÃti: ayaæ vuccati puggalo vijjÆpamacitto. Katamo ca puggalo vajirÆpamacitto? Idh' ekacco puggalo ÃsavÃnaæ khayà anÃsavaæ cetovi- muttiæ pa¤¤Ãvimuttiæ diÂÂh' eva dhamme sayaæ abhi¤¤Ã sacchikatvà upasampajja viharati: seyyathÃpi nÃma vajirassa n' atthi ki¤ci abhejjaæ maïi và pÃsÃïo vÃ: evam evaæ idh' ekacco puggalo ÃsavÃnaæ . . . pe . . . viharati: ayaæ vuccati puggalo vajirÆpamacitto. 6. Katamo ca puggalo andho? Idh' ekaccassa puggalassa tathÃrÆpaæ cakkhu na hoti yathÃrÆpena cakkhunà anadhigataæ và bhogaæ adhi- gaccheyya adhigataæ và bhogaæ phÃtiæ kÃreyya tathÃrÆpaæ pi 'ssa cakkhu na hoti yathÃrÆpena cakkhunà kusalà kusale dhamme jÃneyya, sÃvajjÃnavajje dhamme jÃneyya, hÅnapaïÅ- te dhamme jÃneyya, kaïha-sukka-sappaÂibhÃge dhamme jÃneyya: ayaæ vuccati puggalo andho. Katamo ca puggalo ekacakkhu? Idh' ekaccassa puggalassa tathÃrÆpaæ cakkhu hoti yathÃ- rÆpena cakkhunà anadhigataæ và bhogaæ adhigaccheyya \<-------------------------------------------------------------------------- >\ #<[page 031]># %< NIDDESO: TAYO PUGGALù. 31>% adhigataæ và bhogaæ phÃtiæ kareyya tathÃrÆpam pi 'ssa cakkhu na hoti yathÃrÆpena cakkhunà kusalà kusale dhamme jÃneyya, sÃvajjÃnavajje dhamme jÃneyya, hÅnapaïÅte dhamme jÃneyya, kaïha-sukka-sappaÂibhÃge dhamme jÃneyya: ayaæ vuccati puggalo ekacakkhu. Katamo ca puggalo dvicakkhu? Idh' ekaccassa puggalassa tathÃrÆpaæ cakkhu hoti yathÃ- rÆpena cakkhunà anadhigataæ và bhogaæ adhigaccheyya adhigataæ và bhogaæ phÃtiæ kareyya, tathÃrÆpam pi 'ssa cakkhu hoti yathÃrÆpena cakkhunà kusalà kusale dhamme jÃneyya, sÃvajjÃnavajje dhamme jÃneyya, hÅnapaïÅte dhamme jÃneyya, kaïha-sukka-sappaÂibhÃge dhamme jÃneyya: ayaæ vuccati puggalo dvicakkhu. 7. Katamo ca puggalo avakujjapa¤¤o? Idh' ekacco puggalo ÃrÃmaæ gantvà hoti abhikkhaïaæ bhi- kkhÆnaæ santike dhammasavanÃya: tassa bhikkhÆ dhammaæ desenti Ãdi kalyÃïaæ majjhe kalyÃïaæ pariyosÃïaæ kalyÃ- ïaæ sÃtthaæ savya¤janaæ kevala-paripuïïaæ parisuddhaæ brahmacariyaæ pakÃsenti: so tasmiæ Ãsane nisinno tassà kathÃya n' eva Ãdiæ manasikaroti, na majjhaæ manasikaroti, na pariyosÃnaæ manasikaroti; vuÂÂhito pi tamhà Ãsanà tassà kathÃya n' eva Ãdiæ . . . pe . . . pariyosÃnaæ manasikaroti: seyyathÃpi nÃma kumbho nikkujjo tatra udakaæ Ãsittaæ vivattati no saïÂhÃti, evam evaæ idh' ekacco puggalo ÃrÃmam . . . pe . . . na pariyosÃnaæ manasikaroti: ayaæ vuccati puggalo avakujjapa¤¤o. Katamo ca puggalo ucchaÇgapa¤¤o? Idh' ekacco puggalo ÃrÃmaæ gantvà hoti abhikka- ïaæ bhikkhÆnaæ santike dhammasavanÃya: tassa bhikkhÆ dhammaæ desenti Ãdi kalyÃïaæ majjhe kalyÃïaæ pariyosÃ- naæ kalyÃïaæ sÃtthaæ savya¤janaæ kevalaparipuïïaæ pa- risuddhaæ brahmacariyaæ pakÃsenti: so tasmim Ãsane nisinno tassà kathÃya Ãdim pi manasikaroti majjham pi manasikaroti pariyosÃnam pi manasikaroti: vuÂÂhito ca kho tamhà Ãsanà tassà kathÃya n' eva Ãdiæ manasikaroti na majjhaæ manasikaroti na pariyosÃnaæ manasikaroti: seyya- thÃpi nÃma purisassa ucchaÇge nÃnÃkhajjakÃni ÃkiïïÃni \<-------------------------------------------------------------------------- >\ #<[page 032]># %<32 PUGGALA-PA¥¥ATTI.>% tilataï¬ulà modakà badarÃ, so tamhà Ãsanà vuÂÂhahanto sati- sammosà pakireyya; evam evaæ idh' ekacco puggalo ÃrÃmaæ . . . pe . . . na pariyosÃnaæ manasikaroti: ayam vuccati puggalo ucchaÇgapa¤¤o. Katamo ca puggalo puthupa¤¤o? Idh' ekacco puggalo Ãramaæ gantvà hoti . . . pe . . . pariyosÃnam pi manasikaroti: vuÂÂhito pi tamhà Ãsanà tassà kathÃya Ãdim pi manasikaroti majjham pi manasikaroti pariyosÃnaæ pi manasikaroti; seyyathÃpi kumbho ukkujjo tatth' eva udakaæ Ãsittaæ saïÂhÃti no vivattati: evam evaæ idh' ekacco puggalo ÃrÃmaæ . . . pe . . . na pariyo- sÃnaæ manasikaroti: ayaæ vuccati puggalo puthupa¤¤o. 8. Katamo ca puggalo kÃmesu ca bhavesu ca avÅtarÃgo? SotÃpannasakadÃgÃmino, ime vuccanti puggalà kÃmesu ca bhavesu ca avÅtarÃgÃ. Katamo ca puggalo kÃmesu vÅtarÃgo bhavesu avÅtarÃgo? AnÃgÃmÅ, ayaæ vuccati puggalo kÃmesu vÅtarÃgo bhÃvesu avÅtarÃgo. Katamo ca puggalo kÃmesu ca bhavesu ca vitarÃgo? ArahÃ, ayaæ vuccati puggalo kÃmesu ca bhavesu ca vÅtarÃgo. 9. Katamo ca puggalo pÃsÃïalekhÆpamo? Idh' ekacco puggalo abhiïhaæ kujjhati, so ca khvassa kodho ciraæ dÅgharattaæ anuseti; seyyathÃpi nÃma pÃsÃïa- lekhà na khippaæ lujjati vÃtena và udakena và ciraÂÂhitikà hoti, evam evaæ idh' ekacco puggalo . . . anuseti: ayaæ vuccati puggalo pÃsÃïalekkhÆpamo. Katamo ca puggalo paÂhavÅlekhÆpamo? Idh' ekacco puggalo abhiïhaæ kujjhati, so ca khvassa kodho na ciraæ dÅgharattaæ anuseti; seyyathÃpi nÃma paÂha- viyà lekhà khippaæ lujjati vÃtena và udakena và na ciraÂÂhitikà hoti, evam evaæ idh' ekacco puggalo . . . anu- seti: ayaæ vuccati puggalo paÂhavÅlekhÆpamo. Katamo ca puggalo udakalekhÆpamo? Idh' ekacco puggalo agÃÊhena pi vuccamÃno pharusena pi vuccamÃno amanÃpena pi vuccamÃno saæsandati c' eva sandhÅyati c' eva sammodati c' eva; seyyathÃpi nÃma uda- \<-------------------------------------------------------------------------- >\ #<[page 033]># %< NIDDESO: TAYO PUGGALù. 33>% kalekhà khippaæ lujjati na ciraÂÂhitikà hoti, evam evaæ idh' ekacco puggalo . . . sammodati c' eva: ayaæ vuccati puggalo udakalekhÆpamo. 10. Tattha katame tayo potthakÆpamà puggalÃ? Tayo potthakÃ:-- navo pi potthako dubbaïïo c' eva hoti dukkhasamphasso ca appaggho ca, majjhimo pi potthako du- bbaïïo c' eva hoti dukkhasamphasso ca appaggho ca, jiïïo pi potthako dubbaïïo c' eva hoti dukkhasamphasso ca appaggho ca; jiïïam pi potthakaæ ukkhaliparimajjamaæ và karonti saÇkÃrakÆÂe và naæ cha¬¬enti. Evam evaæ tayo 'me pottha- kÆpamà puggalà santo saævijjamÃna bhikkhÆsu. Katame tayo? Navo ce pi bhikkhu hoti dussÅlo pÃpadhammo, idam assa dubbaïïatÃya: seyyathÃpi so potthako dubbaïïo, tathÆpamo ayaæ puggalo. Ye kho pan' assa sevanti bhajanti payirupÃ- santi diÂÂhÃnugatiæ Ãpajjanti tesaæ taæ hoti dÅgharattaæ ahitÃya dukkhÃya, idam assa dukkhasamphassatÃya: seyya- thÃpi so potthako dukkhasamphasso tathÆpamo ayaæ puggalo. Yesaæ kho pana paÂigaïhÃti cÅvarapiï¬apÃtasenÃsanagilÃna- paccayabhesajjaparikkhÃraæ tesaæ taæ na mahapphalaæ hoti na mahÃnisaæ saæ, idam assa appagghatÃya: seyyathÃpi so potthako appaggho, tathÆpamo ayaæ puggalo: majjhimo ce pi bhikkhu hoti . . . pe . . . thero ce pi bhikkhu hoti dussÅlo pÃpadhammo, idam assa dubbaïïatÃya: seyyathÃpi so potthako dubbaïïo, tathÆpamo ayaæ puggalo. Ye kho pan' assa sevanti bhajanti payirupÃsanti diÂÂhÃnugatiæ Ãpajjanti tesan taæ hoti dÅgharattaæ ahitÃya dukkhÃya, idam assa dukkhasamphassa- tÃya: seyyathÃpi so potthako dukkhasamphasso tathÆpamo ayaæ puggalo. Yesaæ kho pana paÂigaïhÃti cÅvarapiï¬apÃ- tasenÃsanagilÃnapaccayabhesajjaparikkhÃraæ tesan taæ na mahapphalaæ hoti na mahÃnisaæsaæ, idaæ assa appagghatÃya: seyyathÃpi so potthako appaggho, tathÆpamo ayaæ puggalo. EvarÆpo ce thero bhikkhu saÇghamajjhe bhaïati tam enaæ bhikkhÆ evam Ãhaæsu:-- kiæ nu kho tuyhaæ bÃlassa avyattassa bhaïitena tvaæ pi nÃma bhaïitabbaæ ma¤¤asÅti: so kuppito anattamano tathÃrÆpaæ vÃcaæ nicchÃreti: yathÃrÆpÃya vÃcÃya saÇgho tam ukkhipati saÇkÃrakÆÂe va naæ potthakaæ \<-------------------------------------------------------------------------- >\ #<[page 034]># %<34 PUGGALA PA¥¥ATTI.>% ime tayo potthakÆpamà puggalà santo saævijjamÃnà bhi- kkhÆsu. 11. Tattha katame tayo kÃsikavatthÆpamà puggalÃ? TÅni kÃsikavatthÃni:-- navam pi kÃsikavatthaæ vaïïa- vantaæ c' eva hoti sukhasamphassa¤ ca mahaggha¤ ca; majji- mam pi kÃsikavatthaæ vaïïavantaæ c' eva hoti sukhasam- phassa¤ ca mahaggha¤ ca; jiïïam pi kÃsikavatthaæ vaïïa- vantaæ c' eva hoti sukhasamphassa¤ cà mahaggha¤ ca; jiïïam pi kÃsikavatthaæ ratanapaliveÂhanaæ và karonti gandha- karaï¬ake và naæ nikkhipanti. Evam evaæ tayo' me kÃsika- vatthÆpamà puggalà santo {saævijjamÃnÃ} bhikkhÆsu. Ka- tame tayo? Navo ce pi bhikkhu hoti sÅlavà kalyÃïadhammo, idam assa suvaïïatÃya: seyyathÃpi taæ kÃsikavatthaæ vaïïa- vantaæ, tathÆpamo ayaæ puggalo. Ye kho pan' assa sevanti bhajanti payirupÃsanti diÂÂhÃnugatiæ Ãpajjanti tesaæ taæ hoti dÅgharattaæ hitÃya sukhÃya idam assa sukhÃ-samphassatÃya: seyyathÃpi taæ kÃsikavatthaæ sukha- samphassaæ tathÆpamo ayaæ puggalo. Yesaæ kho pana paÂigaïhÃti cÅvarapiï¬apÃtasenÃsanagilÃnapaccayabhesajja- parikkhÃraæ tesaæ taæ mahÃphalaæ hoti mahÃnisaæsaæ, idam assa mahagghatÃya: seyyathÃpi taæ kÃsikavatthaæ mahagghaæ tathÆpamo ayaæ puggalo: majjhimo ce pi bhi- kkhu . . . pe . . . thero ce pi bhikkhu hoti sÅlavà kalyÃna- dhammo, idam assa suvaïïatÃya, seyyathÃpi kÃsikavatthaæ vaïïavantaæ tath' Æpamo ayaæ puggalo. Ye kho pan' assa sevanti bhajanti payirupÃsanti diÂÂhÃnugatiæ Ãpajjanti tesaæ tam hoti dÅgharattaæ hitÃya sukhÃya, idam assa sukhasam- phassatÃya: seyyathÃpi taæ kÃsikavatthaæ sukhasamphassaæ, tathÆpamo ayaæ puggalo. Yesaæ kho pana paÂigaïhÃti civa- rapiï¬apÃtasenÃsanagilÃnapaccayabhesajjaparikkhÃraæ tesaæ taæ mahaphalaæ hoti mahanisaæsaæ, idam assa mahaggha- tÃya: seyyathÃpi taæ kÃsikavatthaæ mahagghaæ tathÆpamo ayaæ puggalo. EvarÆpo ce thero bhikkhu saÇghamajjhe bhaïati, tam enaæ bhikkhÆ evam Ãhaæsu:-- appasaddà Ãyasm- anto hotha, thero bhikkhu dhamma¤ ca vinaya¤ ca bhaïatÅ ti, tassa taæ vacanaæ Ãdheyyaæ gacchati gandhakaraï¬ake \<-------------------------------------------------------------------------- >\ #<[page 035]># %< NIDDESO: TAYO PUGGALA. 35>% va naæ kÃsikavatthaæ ime tayo kÃsikavatthÆpamà puggalo santo saævijjamÃno bhikkhÆsu. 12. Katamo ca puggalo suppameyyo? Idh' ekacco puggalo uddhato hoti, unnalo, capalo, mukharo, vikiïïavÃco, muÂÂhasati, asampajÃno, asamÃhito, vibbhanta- citto, pÃkatindriyo: ayaæ vuccati puggalo suppameyyo. Katamo ca puggalo duppameyyo? Idh' ekacco puggalo anuddhato hoti, anunnalo, acapalo amukharo, avikiïïavÃco, uppaÂÂhitasati, sampajÃno, samÃhito, ekaggacitto, saævutindriyo: ayaæ vuccati puggalo duppameyyo. Katamo ca puggalo appameyyo? Idh' ekacco puggalo ÃsavÃnaæ khayà anÃsavaæ cetovi- muttiæ pa¤¤Ãvimuttiæ diÂÂh' eva dhamme sayaæ abhi¤¤Ã sacchikatvà upasampajja viharati: ayaæ vuccati puggalo appameyyo. 13. Katamo ca puggalo na sevitabbo, na bhajitabbo, na payi- rupÃsitabbo? Idh' ekacco puggalo hÅno hoti sÅlena samÃdhinà pa¤¤Ãya, evarÆpo puggalo na sevitabbo, na bhajitabbo, na payirupÃsi- tabbo a¤¤atra anuddayÃ, a¤¤atra anukampÃ. Katamo ca puggalo sevitabbo, bhajitabbo, payirupÃsitabbo? Idh' ekacco puggalo sadiso hoti sÅlena samÃdhinà pa¤¤Ãya, evarÆpo puggalo sevitabbo, bhajitabbo, payirupÃsitabbo. Taæ kissa hetu? SÅlasÃma¤¤agatÃnaæ sataæ sÅlakathà ca no bhavissati, sà ca no phÃsu bhavissati, sà ca no pavattinÅ bhavissati; samÃdhisÃma¤¤agatÃnaæ sataæ samÃdhikathà ca no bhavissati, sà ca no phÃsu bhavissati, sà ca no pa- vattinÅ bhavissati; pa¤¤ÃsÃma¤¤agatÃnaæ sataæ pa¤¤Ãkathà ca no bhavissati, sà ca no phÃsu bhavissati, sà ca no pavattinÅ bhavissati; tasmà evarÆpo puggalo sevitabbo, bhajitabbo, payirupÃsitabbo. Katamo ca puggalo sakkatvà garuÇkatvà sevitabbo, bhajitabbo, payirupÃsitabbo? Idh' ekacco puggalo adhiko hoti sÅlena samÃdhinà pa¤¤Ã- ya evarÆpo puggalo sakkatvà garuÇkatvà sevitabbo, bhaji- tabbo, payirupÃsitabbo. Taæ kissa hetu? AparipÆraæ và sÅlakkhandhaæ paripÆrissÃmi paripÆraæ và sÅlakkhandhaæ \<-------------------------------------------------------------------------- >\ #<[page 036]># %<36 PUGGALA PA¥¥ATTI.>% tattha tattha pa¤¤Ãya anuggahissÃmi; aparipÆraæ và samÃ- dhikkhandhaæ paripÆrissÃmi paripÆraæ và samÃdhikkhand- haæ tattha tattha pa¤¤Ãya anuggahissÃmi; aparipÆraæ và pa¤¤Ãkkhandhaæ paripÆrissÃmi paripÆraæ và pa¤¤Ãkkhan- dhaæ tattha tattha pa¤¤Ãya anuggahissÃmi: tasmà evarÆpo puggalo sakkatvà garuÇkatvà sevitabbo, bhajitabbo, payirÆpÃsitabbo. 14. Katamo ca puggalo jigucchitabbo, na sevitabbo, na bhaji- tabbo, na payirupÃsitabbo? Idh' ekacco puggalo dussÅlo hoti, pÃpadhammo, asuci- saÇkassarasamÃcÃro, paÂicchannakammanto, asamaïo, samaïa- paÂi¤¤o, abrahmacÃrÅ, brahmacÃripaÂi¤¤o, antopÆtÅ, avassuto, kasambukajÃto, evarÆpo puggalo jigucchitabbo, na sevi- tabbo, na bhajitabbo, na payirupÃsitabbo. Taæ kissa hetu? Ki¤cÃpi evarÆpassa puggalassa na diÂÂhÃnugatim Ãpajjati, atha kho naæ pÃpako kittisaddo abbhuggacchati pÃpamitto purisapuggalo pÃpasahÃyo pÃpasaæpavaÇko: seyyathÃpi nÃma ahigÆthagato ki¤cÃpi na ¬assati atha kho naæ makkheti: evam evaæ ki¤cÃpi evarÆpassa puggalassa na diÂÂhÃnugatiæ Ãpajjati, atha kho naæ pÃpo kittisaddo abbhug- gacchati pÃpamitto purisapuggalo pÃpasahÃyo pÃpasaæpa- vaÇko ti: tasmà evarÆpo puggalo jigucchitabbo, na sevitabbo, na bhajitabbo, na payirupÃsitabbo. Katamo ca puggalo ajjhupekkhitabbo na sevitabbo, na bhaji- tabbo, na payirupÃsitabbo? Idh' ekacco puggalo kodhano hoti upÃyÃsabahulo appaæ pi vutto samÃno abhisajjati, kuppati, vyÃpajjati, patiÂÂhÅyati, kopa¤ ca dosa¤ ca appaccaya¤ ca pÃtukaroti, seyyathÃpi nÃma duÂÂhÃruko kÃÂÂhena và kaÂhalÃya và ghaÂÂito bhÅyyo- -somattÃya Ãsavaæ deti, evam evam idh' ekacco puggalo kodhano hoti upÃyÃsabahulo . . . pe . . . seyyathÃpi nÃma tiï¬ukÃlÃtaæ kaÂÂhena và kaÂhalÃya và ghaÂÂitaæ bhÅyyo- -somattÃya cicciÂÃyati ciÂiciÂÃyati, evam evam idh' ekacco puggalo kodhano hoti upÃyÃsabahulo . . . pe . . . seyyathÃpi nÃma gÆthakÆpo kaÂÂhena và kaÂhalÃya và ghaÂÂito bhÅyyo- -somattÃya duggandho hoti, evam evaæ idh' ekacco puggalo kodhano hoti upÃyÃsabahulo appam pi vutto samÃno abhisajjati kuppati vyÃpajjati patiÂÂhÅyati kopa¤ ca dosa¤ ca appaccaya¤ \<-------------------------------------------------------------------------- >\ #<[page 037]># %< NIDDESO: TAYO PUGGALù. 37>% ca pÃtukaroti: evarÆpo puggalo ajjhupekkhitabbo . . . pe . . . Taæ kissa hetu? Akkoseyyà pi maæ paribhÃseyyà pi maæ anattham pi me kareyyà ti: tasmà evarÆpo puggalo ajjhu- pekkhitabbo, na sevitabbo, na bhajitabbo, na payirupÃsitabbo. Katamo ca puggalo sevitabbo bhajitabbo payirupÃsitabbo? Idh' ekacco puggalo sÅlavà hoti kalyÃïadhammo, evarÆpo puggalo sevitabbo bhajitabbo payirupÃsitabbo. Taæ kissa hetu? Ki¤cÃpi evarÆpassa puggalassa pana diÂÂhÃnugatim Ãpajjati, atha kho naæ kalyÃïo kittisaddo abbhugacchati kalyÃïamitto purisapuggalo kalyÃïasahÃyo kalyÃïasampa- vaÇko ti: tasmà evarÆpo puggalo sevitabbo bhajitabbo payirupÃ- sitabbo. 15. Katamo ca puggalo sÅlesu paripÆrakÃrÅ samÃdhismim mattasokÃrÅ pa¤¤Ãya mattasokÃrÅ? SotÃpannasakadÃgÃmino: ime vuccanti puggalà sÅlesu pari- pÆrakÃrino samÃdhismiæ mattasokÃrino pa¤¤Ãya mattasokÃrino. Katamo ca puggalo sÅlesu ca paripÆrakÃrÅ samÃdhismi¤ ca paripÆrakÃrÅ pa¤¤Ãya mattasokÃrÅ? AnÃgÃmÅ: ayaæ vuccati puggalo sÅlesu ca paripÆrakÃrÅ samÃdhismi¤ ca paripÆrakÃrÅ pa¤¤Ãya mattasokÃrÅ. Katamo ca puggalo sÅlesu ca paripÆrakÃrÅ samÃdhismi¤ ca paripÆrakÃrÅ pa¤¤Ãya ca paripÆrakÃrÅ? ArahÃ: ayaæ vuccati puggalo sÅlesu ca paripÆrakÃrÅ samÃ- dhismi¤ ca paripÆrakÃrÅ pa¤¤Ãya ca paripÆrakÃrÅ. 16. Tattha katame tayo satthÃro? Idh' ekacco satthà kÃmÃnaæ pari¤¤aæ pa¤¤Ãpeti, na rÆpÃ- naæ pari¤¤aæ pa¤¤Ãpeti, na vedanÃnaæ pari¤¤aæ pa¤¤Ãpeti. Idha pan' ekacco satthà kÃmÃna¤ ca pari¤¤aæ pa¤¤Ãpeti rÆpÃna¤ ca pari¤¤aæ pa¤¤Ãpeti na vedanÃnaæ pari¤¤aæ pa¤¤Ãpeti. Idha pan' ekacco satthà kÃmÃnaæ pari¤¤aæ pa¤¤Ãpeti rÆ- pÃna¤ ca pari¤¤aæ pa¤¤Ãpeti vedanÃna¤ ca pari¤¤aæ pa¤¤Ã- peti. Tatra yvÃyaæ satthà kÃmÃnaæ pari¤¤aæ pa¤¤Ãpeti na rÆpÃna¤ pari¤¤aæ pa¤¤Ãpeti na vedanÃnaæ pari¤¤aæ pa¤¤Ãpeti rÆpÃvacarasamÃpattiyà lÃbhÅ satthà tena daÂÂhabbo. \<-------------------------------------------------------------------------- >\ #<[page 038]># %<38 PUGGALA PA¥¥ATTI.>% Tatra yvÃyaæ satthà kÃmÃna¤ ca pari¤¤aæ pa¤¤Ãpeti rÆpÃna¤ ca pari¤¤aæ pa¤¤Ãpeti na vedanÃnaæ pari¤¤aæ pa¤- ¤Ãpeti arÆpÃvacarasamÃpattiyà lÃbhÅ satthà tena daÂÂhabbo. Tatra yvÃyaæ satthà kÃmÃna¤ ca pari¤¤aæ pa¤¤Ãpeti rÆpÃna¤ ca pari¤¤aæ pa¤¤Ãpeti vedanÃna¤ ca pari¤¤aæ pa¤¤Ãpeti sammÃsambuddho satthà tena daÂÂhabbo. Ime tayo satthÃro. 17. Tattha katame apare pi tayo satthÃro? Idh' ekacco satthà diÂÂh' eva dhamme attÃnaæ saccato thetato pa¤¤Ãpeti, abhisaæparÃya¤ ca attÃnaæ saccato thetato pa¤¤Ãpeti. Idha pen' ekacco satthà diÂÂh' eva dhamme attÃnaæ saccato thetato pa¤¤Ãpeti, no ca kho abhisamparÃyam attÃnaæ saccato thetato pa¤¤Ãpeti. Idha pa¤' ekacco satthà diÂÂh' eva dhamme attÃnaæ saccato thetato na pa¤¤Ãpeti, abhisamparÃya¤ ca attÃnaæ saccato thetato na pa¤¤Ãpeti. Tatra yvÃyaæ satthà diÂÂh' eva dhamme attÃnaæ saccato thetato pa¤¤Ãpeti, abhisamparÃya¤ ca attÃnaæ saccato thetato pa¤¤Ãpeti sassatavÃdo satthà tena daÂÂhabbo. Tatra yvÃyaæ satthà diÂÂh' eva dhamme attÃnaæ saccato thetato pa¤¤Ãpeti, no ca kho abhisamparÃyaæ attÃnaæ saccato thetato pa¤¤Ãpeti ucchedavÃdo satthà tena daÂÂhabbo. Tatra yvÃyaæ satthà deÂÂh' eva dhamme attÃnaæ saccato thetato na pa¤¤Ãpeti, abhisamparÃya¤ ca attÃnaæ saccato thetato na pa¤¤Ãpeti sammÃsambuddho satthà tena daÂÂhabbo. Ime apare tayo satthÃro. TIKANIDDESO. IV. CATTùRO PUGGALù. 1. Katamo ca puggalo asappuriso? Idh' ekacco puggalo pÃïÃtipÃtÅ hoti, adinnÃdÃyÅ hoti, kÃmesu micchÃcÃrÅ hoti, musÃvÃdÅ hoti, surÃmerayamajja- pamÃdaÂÂhÃyÅ hoti: ayaæ vuccati puggalo asappuriso. \<-------------------------------------------------------------------------- >\ #<[page 039]># %< NIDDESO: CATTùRO PUGGALù. 39>% Katamo ca puggalo asappurisena asappurisataro? Idh' ekacco puggalo attanà ca pÃnÃtipÃtÅ hoti para¤ ca pÃïÃtipÃte samÃdapeti; attanà ca adinnÃdÃyÅ hoti para¤ ca adinnÃdÃne samÃdapeti; attanà ca kÃmesu micchÃcÃrÅ hoti para¤ ca kÃmesu micchÃcÃre samÃdapeti; attanà ca musÃvÃdÅ hoti para¤ ca musÃvÃde samÃdapeti; attanà ca surÃmeraya- majjapamÃdaÂÂhÃyÅ hoti para¤ ca surÃmerayamajjapamÃ- daÂÂhÃne samÃdapeti; ayaæ vuccati puggalo asappurisena asappurisataro. Katamo ca puggalo sappuriso? Idh' ekacco puggalo pÃïÃÂipÃtà paÂivirato hoti, adinnadÃnà paÂivirato hoti, kÃmesu micchÃcÃrà paÂivirato hoti, surÃ- merayamajjapamÃdaÂÂhÃnà paÂivirato hoti: ayaæ vuccati puggalo sappuriso. Katamo ca puggalo sappurisena sappurisataro? Idh' ekacco puggalo attanà ca pÃïÃÂipÃtà paÂivirato hoti para¤ ca pÃïÃtipÃtà veramaïiyà samÃdapeti; attanà ca adinna- dÃnà paÂivirato hoti para¤ ca adinnÃdÃnà veramaïiyà samÃdapeti; attanà ca kÃmesu micchÃcÃrà paÂivirato hoti para¤ ca kÃmesu micchÃcÃrà veramaïiyà samÃdapeti; attanà ca musÃvÃdà paÂivirato hoti para¤ ca musÃvÃdà veramaïiyà samÃdapeti; attanà ca surÃmerayamajjapamÃdaÂÂhÃnà paÂi- virato hoti para¤ ca surÃmerayamajjapamÃdaÂÂhÃnà vera- maïiyà samÃdapeti: ayaæ vuccato puggalo sappurisena sappu- risataro. 2. Katamo ca puggalo pÃpo? Idh' ekacco puggalo pÃïÃtipÃtÅ hoti, adinnÃdÃyÅ hoti, kÃ- mesu micchÃcÃrÅ hoti, musÃvÃdÅ hoti, pisuïavÃco hoti, pharu- savÃco hoti, samphappalÃpÅ hoti, abhijjhÃlu hoti, vyÃpanna- citto hoti, micchÃdiÂÂhi hoti: ayaæ vuccati puggalo pÃpo. Katamo ca puggalo pÃpena pÃpataro? Idh' ekacco puggalo attanà ca pÃïÃtipÃtÅ hoti para¤ ca pÃïÃtipÃte samÃdapeti; attanà ca adinnÃdÃyÅ hoti para¤ ca adinnÃdÃne samÃdapeti; attanà ca kÃmesu micchÃcÃrÅ hoti para¤ ca kÃmesu micchÃcÃre samÃdapeti; attanà ca musÃvÃdÅ hoti para¤ ca musÃvÃde samÃdapeti; attanà cà pisuïavÃco hoti para¤ cà pisuïÃya vÃcÃya samÃdapeti; attanà ca pharu- \<-------------------------------------------------------------------------- >\ #<[page 040]># %<40 PUGGALA PA¥¥ATTI.>% savÃco hoti para¤ ca pharusÃya vÃcÃya samÃdapeti; attanà ca samphappalÃpÅ hoti para¤ ca samphappalÃpe samÃdapeti; attanà ca abhijjhÃlu hoti para¤ ca abhijjhÃya samÃdapeti; attanà ca vyÃpannacitto hoti para¤ ca vyÃpÃde samÃdapeti; attanà ca micchÃdiÂÂhi hoti para¤ ca {micchÃdiÂÂhiyÃ} samÃ- dapeti: ayaæ vuccati puggalo pÃpena pÃpataro. Katamo ca puggalo kalyÃïo? Idh' ekacco puggalo pÃnÃtipÃtà paÂivirato hoti, adinnÃ- dÃnà paÂivirato hoti, kÃmesu micchÃcÃrà paÂivirato hoti, musÃvÃdà paÂivirato hoti pisuïÃya vÃcÃya paÂivirato hoti, pharusÃya vÃcÃya paÂivirato hoti, samphappalÃpà paÂivirato hoti, anabhijjhÃlu hoti, avyÃpannacitto hoti, sammÃdiÂÂhi hoti: ayaæ vuccati puggalo kalyÃïo. Katamo ca puggalo kalyÃïena kalyÃïataro? Idh' ekacco puggalo attanà ca pÃïÃtipÃtà paÂivirato hoti para¤ ca pÃïÃtipÃtà veramaïiyà samÃdapeti; attanà ca adinnÃdÃnà paÂivirato hoti para¤ ca adinnÃdÃnà veramaïiyà samÃdapeti; attanà ca kÃmesu micchÃcÃrà paÂivirato hoti para¤ ca kÃmesu micchÃcÃrà veramaïiyà samÃdapeti; . . . pe . . . sammÃdiÂÂhiyà samÃdapeti: ayaæ vuccati puggalo kalyÃnena kalyÃïataro. 3. Katamo ca puggalo pÃpadhammo? Idh' ekacco puggalo pÃïÃtipÃtÅ hoti . . . pe . . . [iv. 2a.], micchÃdiÂÂhi hoti: ayaæ vuccati puggalo pÃpadhammo. Katamo ca puggalo pÃpadhammena pÃpadhammataro? Idh' ekacco puggalo attanà ca pÃïÃtipÃtÅ hoti para¤ca pÃïÃtipÃte samÃdapeti; . . . pe . . . [iv. 2b.] micchÃdiÂÂhiyà samÃ- dapeti: ayaæ vuccati puggalo pÃpadhammena pÃpadhammataro. Katamo ca puggalo kalyÃïadhammo? Idh' ekacco puggalo pÃïÃtipÃtà paÂivirato hoti . . . pe . . . [iv. 1c.; iv. 2c.] sammÃdiÂÂhi hoti: ayaæ vuccati puggalo kalyÃïadhammo. Katamo ca puggalo kalyÃïadhammena kalyÃïadhammataro? Idh' ekacco puggalo attanà ca pÃïÃtipÃtà paÂivirato hoti, para¤ ca pÃïÃtipÃtà veramaïiyà samÃdapeti; . . . pe . . . [iv 1d.; iv. 2d.] sammÃdiÂÂhiyà samÃdapeti: ayaæ vuccati puggalo kalyÃïadhammena kalyÃïadhammataro. \<-------------------------------------------------------------------------- >\ #<[page 041]># %< NIDDESO: CATTùRO PUGGALù. 41>% 4. Katamo ca puggalo sÃvajjo? Idh' ekacco puggalo sÃvajjena kÃyakammena samannÃgato hoti, sÃvajjena vacÅkammena samannÃgato hoti, sÃvajjena manokammena samannÃgato hoti: ayaæ vuccati puggalo sÃvajjo. Katamo ca puggalo vajjabahulo? Idh' ekacco puggalo sÃvajjena bahulaæ kÃyakammena samannÃgato hoti appaæ anavajjena, sÃvajjena bahulaæ va- cÅkammena samannÃgato hoti appaæ anavajjena, sÃvajjena bahulaæ manokammena samannÃgato hoti appaæ anavajjena: ayaæ vuccati puggalo vajjabahulo. Katamo ca puggalo appasÃvajjo? Idh' ekacco puggalo anavajjena bahulaæ kÃyakammena samannÃgato hoti appaæ sÃvajjena, anavajjena bahulaæ vacÅ- kammena samannÃgato hoti appaæ sÃvajjena, anavajjena bahulaæ manokammena samannÃgato hoti appaæ sÃvajjena: ayaæ vuccati puggalo appasÃvajjo. Katamo ca puggalo anavajjo? Idh' ekacco puggalo anavajjena kÃyakammena samannÃ- gato hoti anavajjena vacÅkammena samannÃgato hoti ana- vajjena manokammena samannÃgato hoti: ayaæ vuccati puggalo anavajjo. 5. Katamo ca puggalo ugghaÂita¤¤Æ? Yassa puggalassa saha udÃhaÂavelÃya dhammÃbhisamayo hoti, ayaæ vuccati puggalo ugghaÂita¤¤Æ. Katamo ca puggalo vipaccita¤¤Æ? Yassa puggalassa saÇkhittena bhÃsitassa vitthÃrena atthe vibhajiyamÃne dhammÃbhisamayo hoti, ayaæ vuccati puggalo vipaccita¤¤Æ. Katamo ca puggalo neyyo? Yassa puggalassa uddesato paripucchato yoniso manasi- karoto kalyÃïamitte sevato bhajato payirupÃsato evaæ anu- pubbena dhammÃbhisamayo hoti, ayaæ vuccati puggalo neyyo. Katamo ca puggalo padaparamo? Yassa puggalassa bahum pi suïato bahum pi bhaïato ba- hum pi dhÃrayato bahum pi vÃcayato na tÃya jÃtiyà dhammÃ- bhisamayo hoti, ayaæ vuccati puggalo padaparamo. \<-------------------------------------------------------------------------- >\ #<[page 042]># %<42 PUGGALA PA¥¥ATTI.>% 6. Katamo ca puggalo yuttapaÂibhÃno no muttapaÂibhÃïo? Idh' ekacco puggalo pa¤haæ puÂÂho samÃno yuttaæ vadati no sÅghaæ: ayaæ vuccati puggalo yuttapaÂibhÃno no mutta- paÂibhÃno. Katamo ca puggalo muttapaÂibhÃno no yuttapaÂibhÃïo? Idh' ekacco puggalo pa¤haæ puÂÂho samÃno sÅghaæ vadati no yuttaæ: ayaæ vuccati puggalo muttapaÂibhÃïo no yuttapa- ÂibhÃïo. Katamo ca puggalo yuttapaÂibhÃno ca muttapaÂibhÃno ca? Idh' ekacco puggalo pa¤haæ puÂÂho samÃno yutta¤ ca sÅgha¤ ca vadati: ayaæ vuccati puggalo yuttapaÂibhÃno ca muttapaÂibhano ca. Katamo ca puggalo n' eva yuttapaÂibhÃïo no muttapaÂibhÃno? Idh' ekacco puggalo pa¤haæ puÂÂho samÃno n' eva yuttaæ vadati no sÅghaæ: ayaæ vuccati puggalo n' eva yuttapaÂibhÃïo no muttapaÂibhÃïo. 7. Tattha kattame catÃro dhammakathikà puggalÃ? Idh' ekacco dhammakathiko appa¤ ca bhÃsati asahita¤ ca parisà c' assa na kusalà hoti sahitÃsahitassa, evarÆpo dhamma- kathiko evarÆpÃya parisÃya dhammakathiko tveva saÇkhaæ gacchati. Idha pan' ekacco dhammakathiko appa¤ ca bhÃsati sahita¤ ca, parisà c' assa kusalà hoti sahitÃsahitassa, evarÆpo dhammakathiko evarÆpÃya parisÃya dhammakathiko tveva saÇkhaæ gacchati. Idha pan' ekacco dhammakathiko bahu¤ ca bhÃsati asahita¤ ca, parisà c' assa na kusalà hoti sahitÃsahitassa evarÆpo dhammakathiko evarÆpÃya parisÃya dhammakathiko tveva saÇkhaæ gacchati. Idha pan' ekacco dhammakathiko bahu¤ ca bhÃsati sahita¤ ca, parisà c' assa kusalà hoti sahitÃsahitassa, evarÆpo dhamma- kathiko evarÆpÃya parisÃya dhammakatihiko tveva saÇkhaæ gacchati. Ime cattÃro dhammakathikà puggalÃ. 8. Tattha katame cattÃro valÃhakÆpamà puggalÃ? CattÃro valÃhakÃ:-- Gajjità no vassitÃ, vassità no gajjitÃ, gajjità ca vassità ca, n' eva gajjità no vassitÃ; evam evaæ \<-------------------------------------------------------------------------- >\ #<[page 043]># %< NIDDESO: CATTùRO PUGGALù. 43>% cattÃro 'me valÃhakÆpamà puggalà santo saævijjamÃnà lokasmiæ. Katame cattÃro? Gajjità no vassitÃ, vassità no gajjitÃ, gajjità ca vassità ca, n' eva gajjità no vassitÃ. Katha¤ ca puggalo gajjità hoti no vassitÃ? Idh' ekacco puggalo bhÃsità hoti no kattÃ, evaæ puggalo gajjità hoti no vassità seyyathÃpi so valÃhako gajjità no vassitÃ, tathÆpamo ayaæ puggalo. Katha¤ ca puggalo vassità hoti no gajjitÃ? Idh' ekacco puggalo kattà hoti no bhÃsitÃ, evaæ puggalo vassità hoti no gajjitÃ, seyyathÃpi so valÃhako vassità hoti, no gajjitÃ, tathÆpamo ayaæ puggalo. Katha¤ ca puggalo gajjità ca hoti vassità ca? Idh' ekacco puggalo bhÃsità ca hoti kattà ca, evaæ. puggalo gajjità ca hoti vassità ca, seyyathÃpi so valÃhako gajjità ca vassità ca, tathÆpamo ayaæ puggalo. Katha¤ ca puggalo n' eva gajjità hoti no vassitÃ? Idh' ekacco puggalo n' eva bhÃsità hoti no kattÃ, evaæ puggalo n' eva gajjita hoti no vassitÃ, seyyathÃpi so valÃhako n' eva gajjità no vassitÃ, tathÆpamo ayaæ puggalo. Ime cattÃro valÃhakÆpamà puggalà santo saævijjamÃnà lokasmiæ 9. Tattha katame cattÃro mÆsikÆpamà puggalà Catasso mÆsikÃ:-- GÃdhaæ khattà no vasitÃ, vasità no gÃdhaæ khattÃ, gÃdhaæ khattà ca vasità ca, n' eva gÃdhaæ kattà no vasitÃ; evaæ evaæ cattÃro 'me mÆsikÆpamà puggalà santo saævijjamÃnà lokasmiæ. Katame cattÃro? GÃdhaæ khattà no vasitÃ, vasità no gÃdhaæ khattÃ, gÃdhaæ khattà ca vasità ca, n' eva gÃdhaæ khattà no vasitÃ. Katha¤ ca puggalo gÃdhaæ khattà hoti no vasitÃ? Idh' ekacco puggalo dhammaæ pariyÃpuïÃti suttaæ geyyaæ veyyÃkaraïaæ gÃthaæ udÃnaæ itivuttakaæ jÃtakaæ abbhutadhammaæ vedallaæ. So idaæ dukkhan ti yathÃbhÆtaæ na pajÃnÃti, ayaæ dukkhasamudayo ti yathÃbhÆtaæ na pajÃnÃti, ayam dukkhanirodho ti yathÃ- bhÆtaæ na pajÃnÃti, ayaæ dukkhanirodhagÃminÅ paÂipadà ti yathÃbhÆtam na pajÃnÃti; evaæ puggalo gÃdhaæ khattà hoti no vasitÃ, seyyathÃpi sà mÆsikà gÃdhaæ khattà no vasitÃ, tathÆpamo ayaæ puggalo. \<-------------------------------------------------------------------------- >\ #<[page 044]># %<44 PUGGALA PA¥¥ATTI.>% Katha¤ ca puggalo vasità hoti no gÃdhaæ khattÃ? Idh' ekacco puggalo dhammaæ na pariyÃpuïÃti suttaæ . . . pe . . . vedallaæ. So idam dukkhan ti yathÃbhÆtaæ pajÃnÃti . . . pe . . . ayaæ dukkhanirodhagÃminÅ paÂipadà ti yathÃbhÆtaæ pajÃnÃti; evaæ puggalo vasità hoti no gÃdhaæ khattÃ, seyyathÃpi sà mÆsikà vasità no gÃdhaæ khattÃ, tathÆpamo ayaæ puggalo. Katha¤ ca puggalo gÃdhaæ khattà ca hoti vasità ca? Idh' ekacco puggalo dhammaæ pariyÃpuïÃti suttaæ . . . pe . . . vedallaæ. So idaæ dukkhan ti yathÃbhÆtaæ pajÃ- nÃti . . . pe . . . ayaæ dukkhanirodhagÃminÅ paÂipadà ti yathÃbhÆtaæ pajÃnÃti; evaæ puggalo gÃdhaæ khattà ca hoti vasità ca, seyyathÃpi sà mÆsikà gÃdhaæ khattà ca vasità ca, tathÆpamo ayaæ puggalo. Katha¤ ca puggalo n' eva gÃdhaæ khattà hoti no vÃsitÃ? Idh' ekacco puggalo dhammaæ na pariyÃpuïÃti, suttaæ . . . pe . . . vadallam. So idaæ dukkhan ti yathÃbhÆtaæ na pajÃnÃti . . . pe . . . ayaæ dukkhanirodhagÃminÅ paÂi- padà ti yathÃbhÆtaæ na pajÃnÃti; evaæ puggalo n' eva gÃdhaæ khattà hoti no vasitÃ, seyyathÃpi sà musikà n' eva gÃdhaæ khattà no vasitÃ, tathÆpamo ayaæ puggalo. Ime cattÃro mÆsikÆpamà puggalà santo saævijjamÃnà lokasmiæ. 10. Tattha katame cattÃro ambÆpamà puggalÃ? CattÃri ambÃni:-- Ãmaæ pakkavaïïi, pakkaæ Ãmavaïïi, Ãmaæ Ãmavaïïi, pakkaæ pakkavaïïi; evam evam cattÃro 'me ambÆpamà puggalà santo saævijjamÃnà lokasmiæ. Katame cattaro? Ãmo pakkavaïïÅ, pakko ÃmavaïïÅ, Ãmo ÃmavaïïÅ, pakko pakkavaïïÅ. Katha¤ ca puggalo Ãmo hoti pakkavaïïÅ? Idh' ekacassa puggalassa pÃsÃdikaæ hoti abhikkantaæ paÂikkantaæ Ãlokitaæ vilokitaæ sammi¤jitaæ pasÃritaæ saÇghÃÂipattacÅvaradhÃraïaæ. So idaæ dukhan ti yathÃ- bhÆtaæ na pajÃnÃti . . . pe . . . ayaæ dukkhanirodhagÃ- minÅ paÂipadà ti na pajÃnÃti: evaæ puggalo Ãmo hoti pakkÃ- vaïïÅ, seyyathÃpi taæ ambaæ Ãmaæ pakkavaïïi, tathÆpamo ayam puggalo. Katha¤ ca puggalo pakko hoti ÃmavaïïÅ? \<-------------------------------------------------------------------------- >\ #<[page 045]># %< NIDDESO: CATTùRO PUGGALù. 45>% Idh' ekaccassa puggalassa na pÃsÃdikaæ hoti abhikkantaæ paÂikkantaæ Ãlokitaæ vilokitaæ sammi¤jitaæ pasÃritaæ saÇghÃÂipattacÅvaradhÃraïaæ. So idaæ dukkhan ti yathÃ- bhÆtaæ pajÃnÃti . . . pe . . . ayaæ dukkhanirodhagÃminÅ paÂi- padà ti pajÃnÃti: evaæ puggalo pakko hoti ÃmavaïïÅ, seyyathÃ- pi taæ ambaæ pakkaæ Ãmavaïïi, tathÆpamo ayaæ puggalo. Katha¤ ca puggalo Ãmo hoti Ãmava¤¤Å? Idh' ekacassa puggalassa na pÃsÃdikaæ hoti abhikkantaæ . . . pe . . .-dhÃraïaæ. So idaæ dukkhan ti yathÃbhÆtaæ na pajÃnÃti . . . pe . . . ayaæ dukkhanirodhagÃminÅ paÂi- padà ti na pajÃnÃti: evaæ puggalo Ãmo hoti ÃmavaïïÅ, seyyathÃpi taæ ambaæ Ãmaæ Ãmavaïïi, tathÆpamo ayaæ puggalo. Katha¤ ca puggalo pakko hoti pakkavaïïÅ? Idh' ekaccassa puggalassa pÃsÃdikaæ hoti abhikkantaæ . . . pe . . .-dhÃraïaæ. So idaæ dukkhan ti yathÃbhÆtaæ pajÃnÃti . . . pe . . . pajÃnÃti: evaæ puggalo pakko hoti pakkavaïïÅ, seyyathÃpi taæ ambaæ pakkaæ pakkavaïïi, tathÆpamo ayaæ puggalo. Ime cattÃro ambÆpamà puggalà santo saævijjamÃnà lokasmiæ. 11. Tattha katame cattÃro kumbhÆpamà puggalÃ? CattÃro kumbhÃ:-- Tuccho pi hito, pÆro pi vaÂo, tuccho pi vaÂo, pÆro pi hito; evam evaæ cattÃro 'me kumbhÆpamà puggalà santo saævijjamÃno lokasmiæ. Katame cattÃro? Tuccho pi hoti, pÆro pi vaÂo, tuccho pi vaÂo, pÆro pi hito. Katha¤ ca puggalo tuccho hoti pi hito? Idh' ekaccassa puggalassa pÃsÃdikaæ hoti abhikkantaæ . . . pe . . .-dhÃraïaæ. So idaæ dukkhan ti {yathÃbhÆtaæ} na pajÃnÃti . . . pe . . . ayaæ dukkhanirodhagÃminÅ paÂi- padà ti na pajÃnÃti: evaæ puggalo tuccho hoti, pi hito, seyya- thÃpi so kumbho tuccho pi hito tathÆpamo ayaæ puggalo. Katha¤ ca puggalo pÆro hoti pi vaÂo? Idh' ekaccassa puggalassa na pÃsÃdikaæ hoti abhikkantaæ . . . pe . . . [iv. 10b.]. So idam dukkhan ti yathÃbhÆtaæ pajÃnÃti . . . pe . . .: evaæ puggalo pÆro hoti pi vaÂo, seyyathÃpi so kumbho pÆro pi vaÂo, tathÆpamo ayaæ puggalo. \<-------------------------------------------------------------------------- >\ #<[page 046]># %<46 PUGGALA PA¥¥ATTI.>% Katha¤ ca puggalo tuccho hoti pi vaÂo? Idh' ekaccassa puggalassa na pÃsÃdikaæ hoti abhikkan- taæ . . . pe . . .; [iv. 10c.]. So idaæ dukkhan ti yathÃbhÆtaæ na pajÃnÃti . . . pe . . .: evaæ puggalo tuccho hoti pi vaÂo, seyyathÃpi kumbho tuccho pi vaÂo, tathÆpamo ayaæ puggalo. Katha¤ ca puggalo pÆro hoti pi hito? Idh' ekaccassa puggalassa pÃsÃdikaæ hoti abhikkantaæ . . . pe . . . [iv. 10d.] So idaæ dukkhan ti yathÃbhÆtaæ pajÃ- nÃti . . . pe . . .: evaæ puggalo pÆro hoti pi hoti, seyyathÃpi kumbho pÆro pi hito, tathÆpamo ayaæ puggalo. Ime cattÃro kumbhÆpamà puggalà santo saævijjamÃnà lokasmiæ. 12. Tattha katame cattÃro udakarahadÆpamà puggalÃ? CattÃro udakarahadÃ:-- uttÃno gambhÅrobhÃso, gambhÅro uttÃnobhÃso, uttÃno uttÃnobhÃso, gambhÅro gambhÅrobhÃso: evam evaæ cattÃro' me udakarahadÆpamà puggalà santo saævijjamÃnà lokasmiæ. Katame cattÃro? UttÃno gambhÅ- robhÃso, gambhÅro uttÃnobhÃso, uttÃno uttÃnobhÃso, gam- bhÅro gambhÅrobhÃso. Katha¤ ca puggalo uttÃno hoti gambhÅrobhÃso? Idh' ekaccassa puggalassa pÃsÃdikaæ hoti abhikkantaæ . . . pe . . . [iv. 10a.]. So idaæ dukkhan ti yathÃbhÆtaæ na pajÃnÃti . . . pe . . .: evaæ puggalo uttÃno hoti gambhÅrobhÃso, seyyathÃpi so udakarahado uttÃno gambhÅro- bhÃso, tathÆpamo ayaæ puggalo. Katha¤ ca puggalo gambhÅro hoti uttÃnobhÃso? Idh' ekaccassa puggalassa na pÃsÃdikaæ hoti abhikkantaæ . . . pe . . . So idaæ dukkhan ti yathÃbhÆtaæ pajÃnÃti . . . pe . . .: evaæ puggalo gambhÅro hoti uttÃnobhÃso, seyyathÃpi so udakarahado gambhÅro uttÃnobhÃso, tathÆpamo ayaæ puggalo. Katha¤ ca puggalo uttÃno hoti uttÃnobhÃso? Idh' ekaccassa puggalassa na pÃsÃdikaæ hoti abhikkantaæ . . . pe . . . So idaæ dukkhan ti na pajÃnÃti . . . pe . . .: evaæ puggalo uttÃno hoti uttÃnobhÃso, seyyathÃpi so udaka- rahado uttÃno uttÃnobhÃso, tathÆpamo ayaæ puggalo. Katha¤ ca puggalo gambhÅro hoti gambhÅrobhÃso? \<-------------------------------------------------------------------------- >\ #<[page 047]># %< NIDDESO: CATTùRO PUGGALù. 47>% Idh' ekaccassa puggalassa pÃsÃdikaæ hoti abhikkantaæ . . . pe . . . So idaæ dukkhan ti yathÃbhÆtaæ pajÃnÃti . . . pe . . .: evaæ puggalo gambhÅro hoti gambhÅrobhÃso, seyyathÃpi so udakarahado gambhÅro gambhÅrobhÃso, tathÆ- pamo ayaæ puggalo. Ime cattÃro udakarahadÆpamà puggalà santo saævijjamÃnà lokasmiæ. 13. Tattha katame cattÃro balivaddÆpamà puggalÃ? CattÃro balivaddÃ:-- sakagavacaï¬o no paragavacaï¬o, pa- ragavacaï¬o no sakagavacaï¬o, sakagavacaï¬o ca paragava- caï¬o ca, n' eva sakagavacaï¬o no paragavacaï¬o: evam evaæ cattÃro balivaddÆpamà puggalà santo saævijjamÃnà lokasmiæ. Katame cattaro? Sakagavacaï¬o no paragava- caï¬o, paragavacaï¬o no sakagavacaï¬o, sakagavacaï¬o ca paragavacaï¬o ca, n' eva sakagavacaï¬o no paraga- vacaï¬o. Katha¤ ca puggalo sakagavacaï¬o hoti no paragavacaï¬o? Idh' ekacco puggalo sakaparisaæ ubbejità hoti no para- parisaæ, evaæ puggalo sakagavacaï¬o hoti no paragavacaï¬o, seyyathÃpi so balivaddo sakagavacaï¬o hoti ho paragavacaï¬o, tathÆpamo ayaæ puggalo. Katha¤ ca puggalo paragavacaï¬o hoti no sakagavacaï¬o? Idh' ekacco puggalo paraparisaæ ubbejità hoti no saka- parisaæ, evaæ puggalo paragavacaï¬o hoti no sakagava- caï¬o, seyyathÃpi so balivaddo paragavacaï¬o no sakagava- caï¬o, tathÆpamo ayaæ puggalo. Katha¤ ca puggalo sakagavacaï¬o ca hoti paragavacaï¬o ca. Idh' ekacco puggalo sakaparisaæ ubbejità hoti paraparisa¤ ca, evaæ puggalo sakagavacaï¬o hoti paragavacaï¬o ca, seyyathÃpi so balivaddo sakagavacaï¬o ca paragavacaï¬o ca, tathÆpamo ayaæ puggalo. Katha¤ ca puggalo n' eva sakagavacaï¬o hoti no paragava- caï¬o? Idh' ekacco puggalo n' eva sakaparisaæ ubbejità hoti no paraparisaæ, evaæ puggalo n' eva sakagavacaï¬o hoti no paragavacaï¬o, seyyathÃpi so balivaddo n' eva sakagavacaï¬o no paragavacaï¬o tathÆpamo ayaæ puggalo. Ime cattÃro balivaddÆpamà puggalà santo saævijjamÃnà lokasmiæ. \<-------------------------------------------------------------------------- >\ #<[page 048]># %<48 PUGGALA PA¥¥ATTI.>% 14. Tattha katame cattÃro ÃsÅvisÆpamà puggalÃ? CattÃro ÃsÅvisÃ:-- ùgataviso no ghoraviso, ghoraviso no Ãgataviso, Ãgataviso ca ghoraviso ca, n' eva Ãgataviso no ghoraviso: evam evaæ cattÃro 'me ÃsÅvisÆpamà puggalà santo saævijjamÃnà lokasmiæ. Katame cattÃro? ùgataviso no ghoraviso, ghoraviso no Ãgataviso, Ãgataviso ca ghora- viso ca, n' eva Ãgataviso no ghoraviso. Katha¤ ca puggalo Ãgataviso hoti no ghoraviso? Idh' ekacco puggalo abhiïhaæ kujjhati, so ca khvassa kodho na ciraæ dÅgharattaæ anuseti: evaæ puggalo Ãgataviso hoti no ghoraviso, seyyathÃpi so ÃsÅviso Ãgataviso hoti no ghoraviso tathÆpamo ayaæ puggalo. Katha¤ ca puggalo ghoraviso hoti no Ãgataviso? Idh' ekacco puggalo na h' eva kho abhiïhaæ kujjhati, so ca khvassa kodho ciraæ dÅgharattaæ anuseti: evaæ puggalo ghoraviso hoti no Ãgataviso, seyyathÃpi so ÃsÅviso ghoraviso no Ãgataviso, tathÆpamo ayaæ puggalo. Katha¤ ca puggalo Ãgataviso ca hoti ghoraviso ca? Idh' ekacco puggalo abhiïhaæ khujjhati, so ca khvassa kodho ciraæ dÅgharattaæ anuseti: evaæ puggalo Ãgataviso ca hoti ghoraviso ca, seyyathÃpi so ÃsÅviso ca Ãgataviso ca ghoraviso ca, tÃthÆpamo ayaæ puggalo. Katha¤ ca puggalo n' eva Ãgataviso hoti no ghoraviso? Idh' ekacco puggalo na h' eva kho abhiïhaæ kujjhati, so ca khvassa kodho na ciraæ dÅgharattaæ anuseti: evaæ puggalo n' eva Ãgataviso hoti no ghoraviso, seyyathÃpi so ÃsÅviso n' eva Ãgataviso no ghoraviso, tathÆpamo ayaæ puggalo. Ime cattÃro ÃsÅvisÆpamà puggalà santo saæ- vijjamÃnà lokasmiæ. 15. Katha¤ ca puggalo ananuvicca apariyogÃhetvà avaïïÃra- hassa vaïïaæ bhÃsità hoti? Idh' ekacco puggalo duppaÂipannÃnaæ micchÃpaÂipannÃ- naæ titthiyÃnaæ titthiyasÃvakÃnaæ vaïïaæ bhÃsati, suppaÂi- pannà iti pi sammÃpaÂipannà iti pÅ ti: evaæ puggalo ananu- vicca apariyogÃhetvà avaïïÃrahassa vaïïaæ bhÃsità hoti. Katha¤ ca puggalo ananuvicca apariyogÃhetvà vaïïÃrahassa- avaïïaæ bhÃsità hoti? \<-------------------------------------------------------------------------- >\ #<[page 049]># %< NIDDESO: CATTùRO PUGGALù. 49>% Idh' ekacco puggalo suppaÂipannÃnaæ sammÃpaÂipannÃ- naæ buddhÃnaæ buddhasÃvakÃnaæ avaïïaæ bhÃsati, duppa- Âipannà iti pi micchÃpaÂipannà iti pÅ ti; evaæ puggalo ananuvicca apariyogÃhetvà vaïïÃrahassa avaïïaæ bhÃ- sità hoti. Katha¤ ca puggalo ananuvicca apariyogÃhetvà appasÃdaniye ÂhÃne pasÃdaæ upadaæsità hoti? Idh' ekacco puggalo duppaÂipadÃya micchÃpaÂipadÃya pasÃ- daæ janeti, suppaÂipadà iti pi sammÃpaÂipadà iti pÅ ti: evaæ puggalo ananuvicca apariyogÃhetvà appasÃdanÅye ÂhÃne pasÃ- daæ upadaæsità hoti. Katha¤ ca puggalo ananuvicca apariyogÃhetvà pasÃdanÅye ÂhÃne appasÃdaæ upadaæsità hoti? Idh' ekacco puggalo suppaÂipadÃya sammÃpaÂipadÃya appa- sÃdaæ janeti, duppaÂipadà iti pi micchÃpaÂipadà iti pÅti; evaæ puggalo ananuvicca apariyogÃhetvà pasÃdaniye ÂhÃne appa- sÃdaæ upadaæsità hoti. 16. Katha¤ ca puggalo anuvicca pariyogÃhetvà avannÃrahassa avaïïaæ bhÃsità hoti? Idh' ekacco puggalo duppaÂipannÃnaæ micchÃpaÂipannÃ- naæ titthiyÃnaæ titthiyasÃvakÃnaæ avaïïaæ bhÃsati, duppa- Âipannà iti pi micchÃpaÂipannà iti pÅti; evaæ puggalo anu- vicca pariyogÃhetvà avaïïÃrahassa avaïïaæ bhÃsità hoti. Katha¤ ca puggalo anuvicca pariyogÃhetvà vaïïÃrahassa vaïïaæ bhÃsità hoti? Idh' ekacco puggalo suppaÂipannÃnaæ sammÃpaÂipannÃnaæ buddhasÃvakÃnaæ vaïïaæ bhÃsati, suppaÂipannà iti pi sammÃ- paÂipannà iti pÅti; evaæ puggalo anuvicca pariyogÃhetvà vaïïÃrahassa vaïïaæ bhÃsità hoti. Katha¤ ca puggalo anuvicca pariyogÃhetvà appasÃdaniye ÂhÃne appasÃdaæ upadhaæsità hoti? Idh' ekacco puggalo duppaÂipadÃya micchÃpaÂipadÃya appasÃdaæ janeti, duppaÂipadà iti pi micchÃpaÂipadà iti pÅti; evaæ puggalo anuvicca pariyogÃhetvà appasÃdanÅye ÂhÃne appasÃdaæ upadhaæsità hoti. Katha¤ ca puggalo anuvicca pariyogÃhetvà pasÃdanÅye ÂhÃne pasÃdaæ upadhaæsità hoti? \<-------------------------------------------------------------------------- >\ #<[page 050]># %<50 PUGGALA-PA¥¥ATTI.>% Idh' ekacco puggalo suppaÂipadÃya sammÃpaÂipadÃya pa- sÃdaæ janeti, suppaÂipadà iti pi sammÃpaÂipadà iti pÅ ti: evaæ puggalo anuvicca pariyogÃhetvà pasÃdanÅye ÂhÃne pa- sÃdaæ upadhaæsità hoti. 17. Katha¤ ca puggalo avaïïÃrahassa avaïïaæ bhÃsità hoti bhÆtaæ tacchaæ kÃlena no ca kho vaïïÃrahassa vaïïaæ bhÃ- sità hoti bhÆtaæ tacchaæ kÃlena? Idh' ekacco puggalo vaïïo pi saævijjati avaïïo pi saæ- vijjati, yo tattha avaïïo taæ bhaïati bhÆtaæ tacchaæ kÃlena yo tattha vaïïo taæ na bhaïati bhÆtaæ tacchaæ kÃlena, evaæ puggalo avaïïÃrahassa avaïïaæ bhÃsità hoti bhÆtaæ tacchaæ kÃlena no ca kho vaïïÃrahassa vaïïaæ bhÃsità hoti bhÆtaæ tacchaæ kÃlena. Katha¤ ca puggalo vaïïÃrahassa vaïïaæ bhÃsità hoti bhÆtaæ tacchaæ kÃlena, no ca kho avaïïÃrahassa avaïïaæ bhÃsità hoti bhÆtaæ tacchaæ kÃlena? Idh' ekacco puggalo vaïïo pi saævijjati avaïïo pi saæ- vijjati, yo tattha vaïïo taæ bhaïati bhÆtaæ tacchaæ kÃlena, yo tattha avaïïo taæ na bhaïati bhÆtaæ tacchaæ kÃlena, evaæ puggalo vaïïÃrahassa vaïïaæ bhÃsità hoti bhÆtaæ tacchaæ kÃlena, no ca kho avaïïÃrahassa avaïïaæ bhÃsità hoti bhÆtaæ tacchaæ kÃlena. Katha¤ ca puggalo avaïïÃrahassa avaïïaæ bhÃsità hoti bhÆtaæ tacchaæ kÃlena vaïïÃrahassa vaïïaæ bhÃsità hoti bhÆ- taæ tacchaæ kÃlena? Idh' ekacco puggalo vaïïo pi saævijjati avaïïo pi saæ- vijjati, yo tattha avaïïo taæ bhaïati bhutaæ tacchaæ kÃlena yo tattha vaïïo tam pi bhaïati bhÆtaæ tacchaæ kÃlena, tatra kÃla¤¤Æ hoti tassa pa¤hassa veyyÃkaraïÃya, evaæ pug- galo avaïïÃrahassa avaïïaæ bhÃsita hoti bhÆtaæ tacchaæ kÃlena vaïïÃrahassa vaïïaæ bhÃsità bhÆtaæ tacchaæ kÃlena. Katha¤ ca puggalo n' eva avaïïÃrahassa avaïïaæ bhÃsità hoti bhÆtaæ tacchaæ kÃlena no pi vaïïÃrahassa vaïïaæ bhÃsità hoti bhÆtaæ tacchaæ kÃlena? Idh' ekacco puggalo vaïïo pi saævijjati avaïïo pi saæ- vijjati, yo tattha avaïïo taæ na bhaïati bhÆtaæ tacchaæ kÃlena, yo pi tattha avaïïo tam pi na bhaïati bhÆtaæ \<-------------------------------------------------------------------------- >\ #<[page 051]># %< NIDDESO: CATTùRO PUGGALù. 51>% tacchaæ kÃlena, upekkhako ca viharati sato sampajÃno: evaæ puggalo n' eva avaïïÃrahassa avaïïaæ bhÃsità hoti bhÆtaæ tacchaæ kÃlena no pi vaïïÃrahassa vaïïaæ bhÃsità hoti bhÆtaæ tacchaæ kÃlena. 18. Katamo ca puggalo uÂÂhÃnaphalÆpajÅvÅ no pu¤¤aphalÆ- pajÅvÅ? Yassa puggalassa uÂÂhahato ghaÂato vÃyamato ÃjÅvo abhi- nibbattati no pu¤¤ato, ayaæ vuccati puggalo uÂÂhÃnaphalÆpajÅvÅ no pu¤¤aphalÆpajÅvÅ. Katamo ca puggalo pu¤¤aphalupajÅvÅ no uÂÂhÃnaphalÆpajÅvÅ? Paranimmitavasavattideve upÃdÃya tat' Æpari devà pu¤¤a- phalÆpajÅvino na uÂÂhÃnaphalÆpajÅvino. Katamo ca puggalo uÂÂhÃnaphalÆpajÅvÅ ca pu¤¤aphalÆpajÅvÅ ca? Yassa puggalassa uÂÂhahato ghaÂato vÃyamato ÃjÅvo abhi- nibbattati pu¤¤ato ca, ayaæ puggalo uÂÂhÃnaphalÅpajÅvÅ ca pu¤¤aphalÆpajÅvÅ ca. [Katamo ca puggalo n' eva uÂÂhÃnaphalÆpajÅvÅ no pu¤¤aphalÆ- pajÅvÅ? ] Nerayikà n' eva uÂÂhÃnaphalÆpajÅvino no pu¤¤aphalÆ- pajÅvino. 19. Katha¤ ca puggalo tamo hoti tamaparÃyano? Idh' ekacco puggalo nÅce kule paccÃjÃto hoti caï¬Ãlakule và nesÃdakule và veïakule và rathakÃrakule và pukkusakule và dalidde appannapÃnabhojane kasiravuttike yattha kasi- rena ghÃsacchado labbhati; so ca hoti dubbaïïo duddassiko okoÂimako bhavÃbÃdho kÃïo và kuïÅ và kha¤jo và pakkha- hato vÃ, na lÃbhÅ annassa pÃnassa vatthassa yÃnassa mÃlÃ- gandhavilepanassa seyyÃvasathapadÅpeyyassa; so kÃyena duccaritaæ carati vÃcÃya duccaritaæ carati manasà duc- caritaæ carati, so kÃyena duccaritaæ caritvà vÃcÃya duccari- taæ caritvà manasà duccaritaæ caritvà kÃyassa bhedà param maraïà apÃyaæ duggatiæ vinipÃtaæ nirayaæ upa- pajjati; evaæ puggalo tamo hoti tamaparÃyano. Katha¤ ca puggalo tamo hoti jotiparayÃno? Idh' ekacco puggalo nÅce kule . . . pe . . . seyyÃvasa- thapadÅpeyyassa; so kÃyena sucaritaæ carati vÃcÃya sucaritaæ \<-------------------------------------------------------------------------- >\ #<[page 052]># %<52 PUGGALA-PA¥¥ATTI.>% carati manasà sucaritaæ carati, so kÃyena sucaritaæ caritvà vÃcÃya sucaritaæ caritvà manasà sucaritaæ caritvà kÃyassa bhedà param maraïà sugatiæ saggaæ lokaæ upapajjati: evaæ puggalo tamo hoti jotiparÃyano. Katha¤ ca puggalo joti hoti tamaparÃyano? Idh' ekacco puggalo ucce kule paccÃjÃto hoti khattiya- mahÃsÃlakule vÃ, brÃhmaïamahÃsÃlakule vÃ, gahapatimahÃ- sÃlakule vÃ, a¬¬he mahaddhane mahÃbhoge pahÆtajÃtarÆpa- rajate pahÆtavittÆpakaraïe pahÆtadhanadha¤¤e; so ca hoti abhirÆpo dassanÅyo pÃsÃdiko paramÃya vaïïapokkharatÃya samannÃgato lÃbhÅ . . . pe . . . seyyÃvasathapadÅpeyassa; so kÃyena duccaritaæ carati . . . pe . . . manasà duccaritaæ carati, so kÃyena duccaritaæ caritvà . . . pe . . . manasà duccaritaæ caritvà kÃyassa bhedà param maraïà apÃyaæ duggatiæ vinipÃtaæ nirayaæ upapajjati: evaæ puggalo joti hoti tamaparÃyano. Katha¤ ca puggalo joti hoti jotiparÃyano? Idh' ekacco puggalo ucce kule . . . pe . . . seyyÃvasathapa- dÅpeyyassa; so kÃyena sucaritaæ carati . . . pe . . . manasà carati, so kÃyena sucaritaæ caritvà . . . pe . . . manasà sucaritaæ caritvà kÃyassa bhedà param maraïà sugatiæ saggaæ lokaæ upapajjati: evaæ puggalo joti hoti jotiparÃ- yano. 20. Katha¤ ca puggalo oïatoïato hoti? . . . pe [iv. 19a.] . . .; evaæ puggalo oïatoïato hoti. Katha¤ ca puggalo oïatuïïato hoti? . . . pe [iv. 19b.] . . .; evaæ puggalo oïatuïïato hoti. Katha¤ ca puggalo uïïatoïato hoti? . . . pe [iv. 19c.] . . .; evaæ puggalo uïïatoïato hoti. Katha¤ ca puggalo uïïatuïïato hoti? . . . pe [iv. 19d.] . . .; evaæ puggalo uïïatuïïato hoti. 21. Tattha katame cattÃro rukkhÆpamà puggalÃ? CattÃro rukkhÃ:-- pheggu sÃraparivÃro, sÃro pheggupa- rivÃro, pheggu phegguparivÃro, sÃro sÃraparivÃro: evam evaæ cattÃro 'me rukkhÆpamà puggalà santo saævijjamÃna lokasmiæ. Katame cattÃro? Pheggu sÃraparivÃro, sÃro phegguparivÃro, pheggu phegguparivÃro, sÃro sÃraparivÃro. \<-------------------------------------------------------------------------- >\ #<[page 053]># %< NIDDESO: CATTùRO PUGGALù. 53>% Katha¤ ca puggalo pheggu hoti sÃraparivÃro? Idh' ekacco puggalo dussÅlo hoti pÃpadhammo parisà ca khvassa hoti sÅlavatÅ kalyÃïadhammÃ: evaæ puggalo pheggu hoti sÃraparivÃro, seyyathÃpi so rukkho pheggu sÃraparivÃro tathÆpamo ayaæ puggalo. Katha¤ ca puggalo sÃro hoti phegguparivÃro? Idh' ekacco puggalo sÅlavà hoti kalyÃïadhammo parisà ca khvassa hoti dussÅlo pÃpadhammo; evaæ puggalo sÃro hoti pheggu-parivÃro, seyyathÃpi so rukkho sÃro phegguparivÃro tathÆpamo ayaæ puggalo. Katha¤ ca puggalo pheggu hoti phegguparivÃro? Idh' ekacco puggalo dussÅlo hoti pÃpadhammo parisà ca khvassa hoti dussÅlo pÃpadhammo: evaæ puggalo pheggu hoti phegguparivÃro, seyyathÃpi so rukkho pheggu hoti pheggu- parivÃro, tathÆpamo ayaæ puggalo. Katha¤ ca puggalo sÃro hoti sÃraparivÃro? Idh' ekacco puggalo sÅlavà hoti kalyÃïadhammo parisà ca khvassa hoti sÅlavatÅ kalyÃïadhammÃ: evaæ puggalo sÃro hoti sÃraparivÃro, seyyathÃpi so rukkho sÃro hoti sÃraparivÃro tathÆpamo ayaæ puggalo. Ime cattÃro rukkhÆpamà puggalà santo saævijjamÃnà lokasmiæ. 22. Katamo ca puggalo rÆpappamÃïo rÆpappasanno? Idh' ekacco puggalo Ãrohaæ và passitvà pariïÃhaæ và passitvà saïÂhÃnaæ và passitvà pÃripÆrim và passitvà tattha pamÃïaæ gahetvà pasÃdaæ janeti, ayaæ puggalo rÆpappa- mÃïo rÆpappasanno. Katamo ca puggalo ghosappamÃïo ghosappasanno? Idh' ekacco puggalo paravaïïanÃya parathomanÃya para- pasaæsanÃya paravaïïabhÃritÃya tattha pamÃïaæ gahetvà pasÃdaæ janeti, ayaæ puggalo ghosappamÃïo ghosappasanno. Katamo ca puggalo lÆkhappamÃïo lÆkhapasanno? Idh' ekacco puggalo cÅvaralÆkhaæ và passitvà pattalÆkhaæ và passitvà senÃsanalÆkhaæ và passitvà vividhaæ và dukka- rakÃrikaæ passitvà tattha pamÃnaæ gahetvà pasÃdaæ janeti, ayaæ vuccati puggalo lÆkhappamÃïo lÆkhapasanno. Katamo ca puggalo dhammappamÃïo dhammappasanno? Idh' ekacco puggalo sÅlaæ và passitvà samÃdhiæ và passitvà \<-------------------------------------------------------------------------- >\ #<[page 054]># %<54 PUGGALA-PA¥¥ATTI.>% pa¤¤aæ và passitvà tattha pamÃïaæ gahetvà pasÃdaæ janeti, ayaæ vuccati puggalo dhammappamÃïo dhammapasanno. 23. Katha¤ ca puggalo attahitÃya paÂipanno hoti no para- hitÃya? Idh' ekacco puggalo attanà sÅlasampanno hoti no paraæ sÅlasampadÃya samÃdapeti, attanà samÃdhisampanno hoti no paraæ samÃdhisampadÃya samÃdapeti, attanà pa¤¤Ãsampanno hoti no paraæ pa¤¤ÃsampadÃya samÃdapeti, attanà vimutti- sampanno hoti no paraæ vimuttisampadÃya samÃdapeti, attanà vimutti¤Ãïadassanasampanno hoti no paraæ vimutti- nÃïadassanasampadÃya samÃdapeti: evaæ puggalo attahitÃya paÂipanno hoti no parahitÃya. Katha¤ ca puggalo parahitÃya paÂipanno hoti no attahitÃya? Idh' ekacco puggalo attanà na sÅlasampanno hoti paraæ sÅlasampadÃya samÃdapeti, attanà na samÃdhisampanno hoti paraæ samÃdhisampadÃya samÃdapeti, attanà na pa¤¤Ã- sampanno hoti paraæ pa¤¤ÃsampadÃya samÃdapeti, attanà na vimuttisampanno hoti vimuttisampadÃya samÃdapeti, attanà na vimutti¤Ãïadassanasampanno hoti paraæ vimutti¤Ãïa- dassanasampadÃya samÃdapeti: evaæ puggalo parahitÃya paÂi- panno hoti no attahitÃya. Katha¤ ca puggalo attahitÃya c' eva paÂipanno hoti parahi- tÃya ca? Idh' ekacco puggalo attanà ca sÅlasampanno hoti para¤ ca sÅlasampadÃya samÃdapeti, attanà ca samÃdhisampanno hoti para¤ ca samÃdhisampadÃya samÃdapeti, attanà ca pa¤¤Ã- sampanno hoti para¤ ca pa¤¤ÃsampadÃya samÃdapeti, attanà ca vimuttisampanno hoti para¤ ca vimuttisampadÃya samÃ- dapeti, attanà ca vimutti¤Ãïadassanasampanno hoti para¤ ca vimutti¤ÃïadassanasampadÃya samÃdapeti: puggalo attahitÃya c' eva paÂipanno hoti parahitÃya ca. Katha¤ ca puggalo n' eva attahitÃya paÂipanno hoti no parahitÃya? Idh' ekacco puggalo attanà na sÅlasampanno hoti no paraæ sÅlasampadÃya samÃdapeti, attanà na samÃdhisampanno hoti no paraæ samÃdhisampadÃya samÃdapeti, attanà na pa¤¤Ã- sampanno hoti no paraæ pa¤¤ÃsampadÃya samÃdapeti, attanà \<-------------------------------------------------------------------------- >\ #<[page 055]># %< NIDDESO: CATTùRO PUGGALù. 55>% na vimuttisampanno hoti no paraæ vimuttisampadÃya samÃ- dapeti, attanà na vimutti¤Ãïadassanasampanno hoti no paraæ vimutti¤ÃïadassanasampadÃya samÃdapeti; evaæ puggalo n' eva attahitÃya paÂipanno hoti no parahitÃya. 24. Katha¤ ca puggalo attantapo hoti attaparitÃpanÃnuyo- gum anuyutto? Idh' ekacco puggalo acelako hoti muttÃcÃro hatthÃpale- khaïo, na-ehi-bhadantiko na-tiÂÂha-bhadantiko nÃbhihaÂaæ na uddissakataæ na nimantanaæ sÃdiyati, so na kumbhi- mukhà paÂigaïhÃti na khaÊopimukhà paÂigaïhÃti, na eÊa- kamantaraæ na daï¬amantaraæ na musalamantaraæ na dvinnaæ bhu¤jamÃnÃnaæ na gabbhiniyà na pÃyamÃnÃya na purisantaragatÃya, na saÇkittisu, na yattha sà upaÂÂhito hoti, na yattha makkhikà saï¬asaï¬acÃrinÅ, na macchaæ na maæsaæ, na suraæ na merayaæ na thusodakam pivati: so ekÃgÃriko và hoti ekÃlopiko dvÃgÃriko và hoti dvÃlopiko . . . pe . . . sattÃgÃriko và hoti sattÃlopiko, ekissÃpi dattiyà yÃpeti dvÅhi pi dattÅhi yÃpeti . . . pe . . . sattahi pi dattÅhi yÃpeti, ekÃhikam pi ÃhÃraæ ÃhÃreti dvÅhikam pi ÃhÃraæ ÃhÃreti . . . pe . . . sattÃhikam pi ÃhÃraæ ÃhÃreti iti evarÆpaæ a¬¬hamÃsikam pi pariyÃyabhattabhojanÃnuyogam anuyutto viharati, so sÃkabhakkho và hoti sÃmÃkabhakkho và hoti nÅvÃrabhakkho và hoti daddulabhakkho và hoti sÃta- bhakkho và hoti kaïabhakkho và hoti ÃcÃmabhakkho và hoti pi¤¤Ãkabhakkho và hoti tiïabhakkho và hoti gomayabhakkho và hoti, vanamÆlaphalÃhÃro yÃpeti pavattaphalabhojÅ: so sÃïÃni pi dhÃreti masÃïÃni pi dhÃreti chavadussÃni pi dhÃreti paæsukÆlÃni pi dhÃreti tirÅÂÃni pi dhÃreti ajinÃni pi dhÃreti ajinakkhipam pi dhÃreti kusacÅram pi dhÃreti vÃkacÅram pi dhÃreti phalakacÅram pi dhÃreti kesakambalam pi dhÃreti vÃlakambalam pi dhÃreti ulÆkapakkhikam pi dhÃreti, kesamassulocako pi hoti kesamassulocanÃnuyogam anuyutto, ubbhaÂÂhako pi hoti ÃsanapaÂikkhitto, ukkuÂiko pi hoti ukkuÂikappadhÃnaæ anuyutto, kaïÂakÃpassayiko pi hoti kaïÂakÃpassaye seyyaæ kappeti, sÃyaæ tatiyakam pi udako- rohanÃnuyogam anuyutto viharati, iti evarÆpaæ anekavi- hitaæ kÃyassa ÃtÃpanaparitÃpanÃnuyogam anuyutto viha- \<-------------------------------------------------------------------------- >\ #<[page 056]># %<56 PUGGALA-PA¥¥ATTI.>% rati; evaæ puggalo attantapo hoti attaparitÃpanÃnuyogam anuyutto. Katha¤ ca puggalo parantapo hoti paraparitÃpanÃnuyogam anuyutto? Idh' ekacco puggalo orabbhiko hoti sÆkariko mÃgaviko sÃkuïiko luddo macchaghÃtako coro coraghÃtako bandhanÃ- gÃriko, ye và pan' a¤¤e pi keci kurÆrakammantÃ: evaæ puggalo parantapo hoti paraparitÃpanÃnuyogam anuyutto. Katha¤ ca puggalo attantapo ca hoti attaparitÃpanÃnuyogam- anuyutto parantapo ca paraparitÃpanÃnuyogam anuyutto? Idh' ekacco puggalo rÃjà và hoti khattiyo maddhÃvasitto brÃhmaïo và mahÃsÃlo, so puratthimena nagarassa nava- ya¤¤ÃgÃraæ kÃrÃpetvà kesamassuæ ohÃretvà kharÃjinaæ nivÃsetvà sappitelena kÃyaæ abbha¤jitvà migavisÃïena piÂÂhiæ kaï¬uvamÃno ya¤¤ÃgÃraæ pavisati saddhiæ mahesiyà brÃhma- ïena ca purohitena, so tattha anantarahitÃya bhÆmiyà harit- ÆpalittÃya seyyaæ kappeti; ekissà gÃviyà sarÆpavacchÃya yaæ ekasmiæ thane khÅraæ hoti tena rÃjà yÃpeti, yaæ dutiyasmiæ thane khÅraæ hoti tena mahesÅ yÃpeti, yaæ tatiyasmiæ thane khÅraæ hoti tena brÃhmaïo purohito yÃpeti, yaæ catutthasmiæ thane khÅraæ hoti tena aggiæ juhanti, avasesena vacchako yÃpeti; so evam Ãha:-- ettakà usabhà ha¤¤antu ya¤¤atthÃya, ettakà vacchatarà ha¤¤antu ya¤¤atthÃya, ettakà vacchata- riyo ha¤¤antu ya¤¤athÃya, ettakà ajà ha¤¤antu ya¤¤atthÃ- ya, ettakà urabbhà ha¤¤antu ya¤¤atthÃya, ettakà rukkhà chijjantu yÆpatthÃya, ettakà dubbà lÆyantu barihisatthÃyà ti ye pi' ssa honti dÃsà ti và pessà ti và kammakÃrà ti và te pi daï¬atajjità bhayatajjità assumukhà rudamÃnà parikammÃni karonti: evaæ puggalo attantapo ca hoti attaparitÃpanÃ- nuyogam anuyutto parantapo ca paraparitÃpanÃnuyogam anuyutto. Katha¤ ca puggalo n' eva attantapo hoti attaparitÃpanÃnu- yogam anuyutto na parantapo paraparitÃpanÃnuyogam anu- yutto? So anattantapo aparantapo diÂÂh' eva dhamme nicchÃto nibbuto sÅtibhÆto sukhapaÂisaævedÅ brahmabhÆtena attanà viharati. Idha TathÃgato loke uppajjati arahaæ sammÃsambuddho \<-------------------------------------------------------------------------- >\ #<[page 057]># %< NIDDESO: CATTùRO PUGGALù. 57>% vijjÃcaraïasampanno sugato lokavidÆ anuttaro purisa- dammasÃrathi satthà devamanussÃnaæ buddho bhagavÃ: so imaæ lokaæ sadevakaæ samÃrakaæ sabrÃhmaïaæ sassa- maïabrÃhmaïaæ pajaæ sadevamanussaæ sayaæ abhi¤¤Ã sacchikatvà pavedeti, so dhammaæ deseti Ãdi kalyÃïaæ majjhe kalyÃïaæ pariyosÃne kalyÃïaæ sÃtthaæ savya¤janaæ, kevalaparipuïïaæ parisuddhaæ brahmacariyaæ pakÃseti. Taæ dhammaæ suïÃti gahapati và gahapatiputto và a¤¤ata- rasmiæ và kule paccÃjÃto, so taæ dhammaæ sutvà TathÃgate saddhaæ paÂilabhati. So tena saddhÃpaÂilÃbhena samannÃgato iti paÂisa¤cikkhati sambÃdho gharÃvÃso rajapatho abbhokÃso pabbajÃ, na yidaæ sukaraæ agÃraæ ajjhÃvasato ekantaparipuïïaæ ekanta- parisuddhaæ saÇkhalikkhitaæ brahmacariyaæ carituæ, yaæ nunÃhaæ kesamassuæ ohÃretvà kÃsÃyÃni vatthÃni acchÃ- detvà agÃrasmà anÃgÃriyaæ pabbajeyyan ti: so aparena samayena appaæ và bhogakkhandhaæ pahÃya, mahantaæ và bhogakkhandhaæ pahÃya, appaæ và ¤ÃtiparivaÂÂaæ pahÃya, mahantaæ và ¤ÃtiparivaÂÂaæ pahÃya, kesamassuæ ohÃretvà kÃsÃyÃni vatthÃni acchÃdetvà agÃrasmà anÃgÃriyaæ pabbajati. So evaæ pabbajito samÃno bhikkhÆnaæ sikkhÃsÃjÅvasamÃ- panno pÃïÃtipÃtaæ pahÃya pÃïÃtipÃtà paÂivirato hoti, nihitadaï¬o nihitasattho lajjÅ dayÃpanno sabbapÃïabhÆta- hitÃnukampÅ viharati: adinnÃdÃnaæ pahÃya adinnÃdÃnà paÂivirato hoti, dinnÃdÃyÅ dinnapÃÂikaÇkhÅ athenena suci- bhÆtena attanà viharati; abrahmacariyaæ pahÃya brahma- cÃrÅ hoti anÃcÃrÅ paÂivirato methunà gÃmadhammÃ, musÃ- vÃdaæ pahÃya musÃvÃdà paÂivirato hoti, saccavÃdÅ sacca- sandho theto paccayiko avisaævÃdako lokassa, pisuïaæ vÃcaæ pahÃya pisuïÃya vÃcÃya paÂivirato hoti, ito sutvà na amutra akkhÃtà imesaæ bhedÃya amutra và sutvà na imesaæ akkhÃtà amusaæ bhedÃya, iti bhinnÃnaæ và sandhÃtà sahi- tÃnaæ và anuppadÃtà samaggÃrÃmo samaggarato sam- agganandÅ samaggakaraïiæ vÃcaæ bhÃsità hoti, pharusaæ vÃcaæ pahÃya pharusavÃcà paÂivirato hoti, yà sà vÃcà neÊà kaïïasukhà pemanÅyà hadayaÇgamà porÅ bahujanakantà bahujanamanÃpà tathÃrÆpaæ vÃcaæ bhÃsità hoti, samphappa- \<-------------------------------------------------------------------------- >\ #<[page 058]># %<58 PUGGALA-PA¥¥ATTI.>% lÃpaæ pahÃya samphappalÃpà paÂivirato hoti, kÃlavÃdÅ bhÆ- tavÃdÅ atthavÃdÅ dhammavÃdÅ vinayavÃdÅ nidhÃnavatiæ vÃcaæ bhÃsità kÃlena sÃpadesaæ pariyantavatiæ atthasaæhitaæ. So bÅjagÃmabhÆtagÃmasamÃrambhà paÂivirato hoti, eka- bhattiko hoti, rattÆparato vikÃlabhojanÃ, naccagÅtavÃditavi- sÆkadassanà paÂivirato hoti, mÃlÃgandhavilepanadhÃraïa- maï¬anavibhÆsanaÂÂhÃnà paÂivirato hoti, uccÃsayanamahÃ- sayanà paÂivirato hoti, jÃtarÆparajatapaÂiggahaïà paÂivirato hoti, Ãmakadha¤¤apaÂiggahaïà paÂivirato hoti, Ãmakamaæsa- paÂiggahaïà paÂivirato hoti, itthikumÃripaÂiggahaïà paÂi- virato hoti, dÃsidÃsapaÂiggahaïà paÂivirato hoti, ajeÊaka- paÂiggahaïà paÂivirato hoti, kukkuÂasÆkarapaÂiggahaïà paÂi- virato hoti, hatthigavÃssavaÊavapaÂiggahaïà paÂivirato hoti, khettavatthupaÂiggahaïà paÂivirato hoti, dÆteyyapahÅïaga- manÃnuyogà paÂivirato hoti, kayavikkayà paÂivirato hoti, tulÃkÆÂakaæsakÆÂamÃnakÆÂà paÂivirato hoti, ukkoÂana- va¤cananikatisÃciyogà paÂivirato hoti chedanavadhabandha- naviparÃmosa-ÃlopasahasÃkÃrà paÂivirato hoti. So santuÂÂho hoti kÃyaparihÃrikena cÅvarena kucchi- parihÃrikena piï¬apÃtena, so yena yen' eva pakkamati, sa- mÃdÃy' eva pakkamati: seyyathÃpi nÃma pakkhisakuïo yena yen' eva ¬eti sapattabhÃro va ¬eti, evam evaæ bhikkhu santuÂÂho hoti kÃyaparihÃrikena cÅvarena kucchiparihÃrikena piï¬apÃtena, yena yen' eva pakkamati samÃday' eva pakka- mati: so iminà ariyena sÅlakkhandhena samannÃgato ajjhat- taæ anavajjasukhaæ paÂisaævedeti. So cakkhunà rÆpaæ disvà na nimittaggÃhÅ hoti nÃnu- vya¤janaggÃhÅ yatvÃdhikaraïam enaæ cakkhundriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhÃdomanassà pÃpakà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ tassa saævarÃya paÂipajjati rakkhati cakkhundriyaæ cakkhundriye saævaraæ Ãpajjati: sotena saddaæ sutvà . . . pe . . . ghÃïena gandhaæ ghÃyitvà . . . pe . . . jivhÃya rasaæ sÃyitvà . . . pe . . . kÃyena phoÂÂhabbaæ phusitvà . . . pe . . . manasà dhammaæ vi¤¤Ãya na nimittaggÃhÅ hoti nÃnuvya¤janaggÃhÅ yatvÃ- dhikaraïam enaæ manindriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhÃdomanassà pÃpakà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ tassa saævarÃya paÂipajjati rakkhati manindriyaæ manind- \<-------------------------------------------------------------------------- >\ #<[page 059]># %< NIDDESO: CATTùRO PUGGALù. 59>% riye saævaraæ Ãpajjati: so iminà ariyena indriyasaævarena samannÃgato ajjhattaæ avyÃsekasukhaæ paÂisaævedeti. So abhikkante paÂikkante sampajÃnakÃrÅ hoti, Ãlokite vilo- kite sampajÃnakÃrÅ hoti, sammi¤jite pasÃrite sampajÃnakÃrÅ hoti, saÇghÃÂipattacÅvaradhÃraïe sampajÃnakÃrÅ hoti, asite pite khÃyite sÃyite sampajÃnakÃrÅ hoti, uccÃrapassÃvakamme sampajÃnakÃri hoti, gate Âhite nisinne sutte jÃgarite bhÃsite tuïhÅbhÃve sampajÃnakÃrÅ hoti. So iminà ca ariyena sÅlakkhandhena samannÃgato iminà ca ariyena indriyasaævarena samannÃgato iminà ca ariyena satisampaja¤¤ena samannÃgato imÃya ca ariyÃya santuÂÂhiyà samannÃgato vivittaæ senÃsanaæ bhajati Ãra¤¤aæ rukkha- mÆlaæ pabbataæ kandaraæ giriguhaæ susÃnaæ vana- patthaæ abbhokÃsaæ palÃlapu¤jaæ: so pacchÃbhattaæ piï¬a- pÃtapaÂikkanto nisÅdati pallaÇkaæ Ãbhujitvà ujuæ kÃyaæ païidhÃya parimukhaæ satiæ upaÂÂhapetvÃ: so abhijjhaæ loke pahÃya vigatÃbhijjhena cetasà viharati abhijjhÃya cittaæ parisodheti: vyÃpÃdapadosaæ pahÃya avyÃpannacitto viha- rati sabbapÃïabhÆtahitÃnukampÅ vyÃpÃdapadosà cittaæ pari- sodheti: thÅnamiddhaæ pahÃya vigatathÅnamiddho viharati Ãlokasa¤¤Å sato sampajÃno thÅnamiddhà cittaæ parisodhati: uddhaccakukkuccaæ pahÃya anuddhato viharati ajjhattaæ vÆpasantacitto uddhaccakukkuccà cittaæ parisodheti: vici- kicchaæ pahÃya tiïïavicikiccho viharati akathaÇkathÅ kusalesu dhammesu vicikicchÃya cittaæ parisodheti. So ime pa¤ca nÅvaraïe pahÃya cetaso upakkilese pa¤- ¤Ãya dubbalÅkaraïe vivicc' eva kÃmehi vivicca akusa- lehi dhammehi savitakkaæ savicÃraæ vivekajaæ pÅtisuk- haæ paÂhamaæ jhÃnaæ upasampajja viharati: vitakkavi- cÃrÃïaæ vÆpasamà ajjhattaæ sampasÃdanaæ cetaso eko- dibhÃvaæ avitakkaæ avicÃraæ samÃdhijaæ pÅtisukhaæ dutiyaæ jhÃnaæ upasampajja viharati: pÅtiyà ca virÃgà upekkhako ca viharati sato sampajÃno sukha¤ ca kÃyena paÂisaævedeti yan taæ ariyà Ãcikkhanti upekkhako satimà sukhavihÃrÅ ti tatiyaæ jhÃnaæ upasampajja viharati: suk- hassa ca pahÃnà dukkhassa ca pahÃnà pubb' eva somanassa- domanassÃnaæ atthaÇgamà adukkhamasukhaæ upekkhÃsati- pÃrisuddhim catutthaæ jhÃnaæ upasampajja viharati. \<-------------------------------------------------------------------------- >\ #<[page 060]># %<60 PUGGALA-PA¥¥ATI.>% So evaæ samÃhite citte parisuddhe pariyodÃte anaÇgane vigatÆpakkilese mudubhÆte kammanÅye Âhite Ãnejjappatte pubbenivÃsÃnussati¤ÃïÃya cittaæ abhininnÃmeti: so aneka- vihitaæ pubbenivÃsaæ anussarati, seyyathÅdaæ ekam pi jÃtiæ dve pi jÃtiyo tisso pi jÃtiyo catasso pi jÃtiyo pa¤ca pi jÃtiyo dasa pi jÃtiyo vÅsam pi jÃtiyo tiæsam pi jÃtiyo cattÃrÅsam pi jÃtiyo pa¤¤Ãsam pi jÃtiyo jÃtisatam pi jÃtisahassam pi jÃti- satasahassam pi aneke pi saævaÂÂakappe aneke pi vivaÂÂa- kappe aneke pi saævaÂÂavivaÂÂakappe: amutrÃsim evaæ- nÃmo evaægotto evaævaïïo evamÃhÃro evaæsukhadukkha- paÂisaævedÅ evamÃyupariyanto, so tato cuto amutra udapÃdiæ, tatrÃpÃsiæ evaænÃmo evaægotto evaævaïïo evamÃhÃro evaæsukhadukkhapaÂisaævedÅ evamÃyupariyanto, so tato cuto idhÆpapanno ti iti sÃkÃraæ sa-uddesaæ anekavihitaæ pubbenivÃsaæ anussarati. So evaæ samÃhite citte parisuddhe pariyodÃte anaÇgane vigatÆpakkilese mudubhÆte kammanÅye Âhite Ãnejjapatte sattÃnaæ cutupapÃta¤ÃïÃya cittaæ abhininnÃmeti: so dibbena cakkhunà suddhena atikkantamÃnusakena satte passati cava- mÃne upapajjamÃne hÅne païÅte suvaïïe dubbaïïe sugate duggate yathÃkammÆpage satte pajÃnÃti -- ime vata bhonto sattà kÃyaduccaritena samannÃgatà vacÅduccaritena saman- nÃgatà manoduccaritena samannÃgatà ariyÃnaæ upavÃdakà micchÃdiÂÂhikà micchÃdiÂÂhikammasamÃdÃnà te kÃyassa bhedà param maraïà apÃyaæ duggatiæ vinipÃtaæ nirayaæ upapannà -- ime vata bhonto sattà kÃyasucaritena samannÃga- tÃ, vacÅsucaritena samannÃgatÃ, manosucaritena samannÃgatà ariyÃnaæ anupavÃdakà sammÃdiÂÂhikà sammÃdiÂÂhikamma- samÃdÃnà te kÃyassa bhedà param maraïà sugatiæ saggaæ lokaæ upapannà ti; so iti dibbena cakkhunà visuddhena atikkantamÃnusakena satte passati cavamÃne upapajjamÃne hÅne païÅte suvaïïe dubbaïïe sugate duggate yathÃkammÆ- page satte pajÃnÃti. So evaæ samÃhite citte parisuddhe pariyodÃte anaÇgaïe vigatÆpakkilese mudubhÆte kammanÅye Âhite Ãnejjappatte ÃsavÃnaæ khaya¤ÃïÃya cittaæ abhininnÃmeti: so idaæ dukkhan ti yathÃbhÆtaæ pajÃnÃti . . . pe . . . ayaæ dukkhanirodhagÃminÅ paÂipadà ti yathÃbhÆtaæ pajÃnÃti: \<-------------------------------------------------------------------------- >\ #<[page 061]># %< NIDDESO: CATTùRO PUGGALù. 61>% ime Ãsavà ti yathÃbhÆtaæ pajÃnÃti, ayaæ Ãsavasamudayo ti yathÃbhÆtaæ pajÃnÃti, . . . pe . . . ayaæ Ãsavanirodha- gÃminÅ paÂipadà ti yathÃbhÆtaæ pajÃnÃti. Tassa evaæ jÃnato evaæ passato kÃmÃsavà pi cittaæ vimuccati, bhavÃsavà pi cittaæ vimuccati, avijjÃsavà pi cittaæ vimuccati, vimuttasmiæ vimuttam iti ¤Ãïaæ hoti, khÅïà jÃti vusitaæ brahmacariyaæ kataæ karaïÅyaæ nÃparaæ itthattÃyÃti pajÃnÃti. Evaæ puggalo n' eva attantapo hoti na attaparitÃpanÃnuyo- gam anuyutto na parantapo na paraparitÃpanÃnuyogam anu- yutto: so ca anattantapo aparantapo diÂÂh' eva dhamme nicchÃto nibbuto sÅtibhÆto sukhapaÂisaævedÅ brahmabhÆtena attanà viharati. 25. Katamo ca puggalo sarÃgo? Yassa puggalassa rÃgo appahÅïo, ayaæ vuccati puggalo sarÃgo. Katamo ca puggalo sadoso? Yassa puggalassa doso appahÅïo, ayaæ vuccati puggalo sadoso. Katamo ca puggalo samoho? Yassa puggalassà moho appahÅïo, ayaæ vuccati puggalo samoho. Katamo ca puggalo samÃno? Yassa puggalassa mÃno appahÅïo, ayaæ vuccati puggalo samÃno. 26. Katha¤ ca puggalo lÃbhÅ hoti ajjhattaæ cetosamathassa na lÃbhi adhipa¤¤ÃdhammavipassanÃya? Idh' ekacco puggalo lÃbhÅ hoti rÆpasahatagÃnaæ và arÆpa- sahagatÃnaæ và samÃpattÅnaæ, na lÃbhÅ lokuttaramaggassa và phalassa vÃ, evaæ puggalo lÃbhÅ hoti ajjhattaæ cetosama- thassa na lÃbhÅ adhipa¤¤ÃdhammavipassanÃya. Katha¤ ca puggalo lÃbhÅ hoti addhipa¤¤ÃdhammavipassanÃya na lÃbhÅ ajjhattaæ cetosamathassa? Idh' ekacco puggalo lÃbhÅ hoti lokuttaramaggassa và pha- lassa vÃ, na lÃbhÅ rÆpasahagatÃnaæ và arÆpasahagatÃnaæ và samÃpattÅnaæ: evaæ puggalo lÃbhÅ hoti adhipa¤¤Ãdhamma- vipassanÃya na lÃbhÅ ajjhattaæ cetosamathassa. \<-------------------------------------------------------------------------- >\ #<[page 062]># %<62 PUGGALA-PA¥¥ATTI.>% Katha¤ ca puggalo lÃbhÅ c' eva hoti ajjhattaæ cetosamathassa lÃbhÅ adhipa¤¤ÃdhammavipassanÃya? Idh' ekacco puggalo lÃbhÅ hoti rÆpasahagatÃnaæ và arÆpa- sahagatÃnaæ và samÃpattÅnaæ lÃbhÅ lokuttaramaggassa và phalassa vÃ, evaæ puggalo lÃbhÅ c' eva hoti ajjhattaæ cetosa- mathassa lÃbhÅ adhipa¤¤ÃdhammavipassanÃya. Katha¤ ca puggalo n' eva lÃbhÅ hoti ajjhattaæ cetosamathassa na lÃbhÅ adhipa¤¤ÃdhammavipassanÃya? Idh' ekacco puggalo n' eva lÃbhÅ hoti rÆpasahagatÃnaæ và arÆpasahagatÃnaæ và samÃpattÅnaæ, na labhÅ lokuttara- maggassa và phalassa vÃ, evaæ puggalo n' eva lÃbhÅ hoti ajjhattaæ cetosamathassa na lÃbhÅ adhipa¤¤Ãdhammavipassa- nÃya. 27. Katamo ca puggalo anusotagÃmÅ? Idh' ekacco puggalo kÃme ca paÂisevati pÃpa¤ca kammaæ karoti, ayaæ puggalo anusotogÃmÅ. Katamo ca puggalo paÂisotagÃmÅ? Idh' ekacco puggalo kÃme ca na paÂisevati pÃpa¤ca kammaæ na karoti, so sahà pi dukkhena sahà pi doma- nassena assumukhena pi rudamÃno paripuïïaæ pari- suddhaæ brahmacariyaæ carati, ayaæ vuccati puggalo pa- ÂisotagÃmÅ. Katamo ca puggalo Âhitatto? Idh' ekacco puggalo pa¤cannaæ orambhÃgiyÃnaæ saæyo- janÃnaæ parikkhayà opapÃtiko hoti tattha-parinibbÃyÅ anÃ- vattidhammo tasmà lokÃ, ayaæ vuccati puggalo Âhitatto. Katamo ca puggalo tiïïo pÃraÇgato phale tiÂÂhati brÃhmaïo? Idh' ekacco puggalo ÃsavÃnaæ khayà anÃsavaæ cetovi- muttiæ pa¤¤Ãvimuttiæ diÂÂh' eva dhamme sayaæ abhi¤¤Ã sacchikatvà upasampajja viharati, ayaæ vuccati puggalo tiïïo pÃraÇgato phale tiÂÂhati brÃhmaïo. 28. Katha¤ ca puggalo appassuto hoti sutena anupapanno? Idh' ekaccassa puggalassa appakaæ sutaæ hoti suttaæ geyyaæ veyyÃkaraïaæ gÃthaæ udÃnaæ itivuttakaæ jÃta- kaæ abbhutadhammaæ vedallaæ, so tassa appakassa sutassa na attham a¤¤Ãya na dhammam a¤¤Ãya na dhammÃnu- \<-------------------------------------------------------------------------- >\ #<[page 063]># %< NIDDESO: CATTùRO PUGGALù. 63>% dhammapaÂipanno hoti, evaæ puggalo appassuto hoti sutena anupapanno. Katha¤ ca puggalo appassuto hoti sutena upapanno? Idh' ekaccassa puggalassa appakaæ sutaæ hoti suttaæ . . . pe . . . vedallaæ: so tassa appakassa sutassa attham a¤¤Ãya dhammam a¤¤Ãya dhammÃnudhammapaÂipanno hoti, evaæ puggalo appassuto hoti sutena upapanno. Katha¤ ca puggala bahussuto hoti sutena anupapanno? Idh' ekaccassa puggalassa bahukaæ sutaæ hoti suttaæ . . . pe . . . vadallaæ, so tassa bahukassa sutassa na attham a¤¤Ãya na dhammam a¤¤Ãya na dhammÃnudhammapaÂipanno hoti, evaæ puggalo bahussuto hoti sutena anupapanno. Katha¤ ca puggalo bahussuto hoti sutena upapanno? Idh' ekaccassa puggalassa bahukaæ sutaæ hoti suttaæ . . . pe . . . vedallaæ: so tassa bahukassa sutassa attham a¤¤Ãya dhammam a¤¤Ãya dhammÃnudhammapaÂipanno hoti, evaæ puggalo bahussuto hoti sutena upapanno. 29. Katamo ca puggalo samaïamacalo? Idh' ekacco puggalo saæyojanÃnaæ parikkhayà sotÃpanno hoti avinipÃtadhammo niyato sambodhiparÃyano, ayaæ vuccati puggalo samaïamacalo. Katamo ca puggalo samaïapadumo? Idh' ekacco puggalo tiïïaæ saæyojanÃnaæ parikkhayà rÃgadosamohÃnaæ tanuttà sakadÃgÃmÅ hoti sakid eva imaæ lokaæ Ãgantvà dukkhass' antaæ karoti, ayaæ vuccati puggalo samaïapadumo. Katamo ca puggalo samaïapuï¬arÅko? Idh' ekacco puggalo pa¤cannaæ orambhÃgiyÃnaæ saæyo- janÃnaæ parikkhayà opapÃtiko hoti tattha-parinibbÃyÅ anÃ- vattidhammo tasmà lokÃ, ayaæ vuccati puggalo samaïa- puï¬arÅko. Katamo ca puggalo samaïesu samaïasukhumÃlo? Idh' ekacco puggalo ÃsavÃnaæ khayà anÃsavaæ cetovi- muttiæ pa¤¤Ãvimuttiæ diÂÂh' eva dhamme sayaæ abhi¤¤Ã sacchikatvà upasampajja viharati, ayaæ vuccati puggalo samaïesu samaïasukhumÃlo ti. CATUTTHAõ NIèèHITAõ. \<-------------------------------------------------------------------------- >\ #<[page 064]># %<64 PUGGALA-PA¥¥ATTI.>% V. PA¥CA PUGGALù. 1. Tatra yvÃyaæ puggalo Ãrabhati ca vippaÂisÃrÅ ca hoti ta¤ ca cetovimuttiæ pa¤¤Ãvimuttiæ yathÃbhÆtaæ nappajÃnÃti yatth' assa te uppannà pÃpakà akusalà dhammà aparisesà nirujjhanti, so evaæ assa vacanÅyo:-- Ãyasmato kho Ãrambhajà Ãsavà saævijjanti vippaÂisÃrajà Ãsavà pava¬¬hanti, sÃdhu vatÃyasmà Ãrambhaje Ãsave pahÃya vippaÂisÃraje Ãsave paÂivinodetvà cittaæ pa¤¤a¤ ca bhÃvetu, evam Ãyasmà amunà pa¤camena puggalena samasamo bhavissatÅ ti. Tatra yvÃyaæ puggalo Ãrabhati na vippaÂisÃrÅ hoti ta¤ ca cetovimuttiæ pa¤¤Ãvimuttiæ yathÃbhÆtaæ nappajÃnÃti yatth' assa te uppannà pÃpakà akusalà dhammà aparisesà nirujjhanti so evam assa vacanÅyo:-- Ãyasmato kho Ãrambhajà Ãsavà saævijjanti vippaÂisÃrajà Ãsavà nappava¬¬hanti, sÃdhu vatÃ- yasmà Ãrambhaje Ãsave pahÃya cittaæ pa¤¤a¤ ca bhÃvetu, evam Ãyasmà amunà pa¤camena puggalena samasamo bhavissatÅ ti. Tatra yvÃyaæ puggalo na Ãrabhati vippaÂisÃrÅ hoti ta¤ ca cetovimuttiæ pa¤¤avimuttiæ yathÃbhÆtaæ nappajÃnÃti yatth' assa te uppannà pÃpakà akusalà dhammà aparisesà nirujjhanti, so sevaæ assa vacanÅyo:-- Ãyasmato kho Ãrambhajà Ãsavà na saævijjanti vippaÂisÃrajà Ãsavà pava¬¬hanti, sÃdhu vatÃyasmà vippatisÃraje Ãsave paÂivinodetvà cittaæ pa¤¤a¤ ca bhÃvetu, evam Ãyasmà amunà pa¤camena puggalena samasamo bha- vissatÅ ti. Tatra yvÃyaæ puggalo na Ãrabhati na vippaÂisÃrÅ hoti ta¤ ca cetovimuttiæ pa¤¤Ãvimuttiæ yathÃbhÆtaæ nappajÃnÃti yatth' assa te uppannà pÃpakà akusalà dhammà aparisesà nirujjhanti, so evam assa vacanÅyo:-- Ãyasmato kho Ãrambhajà Ãsavà na saævijjanti vippaÂisÃrajà Ãsavà nappava¬¬hanti, sÃdhu vatÃ- yasmà cittaæ pa¤¤a¤ ca bhÃvetu, evam Ãyasmà amunà pa¤camena puggalena samasamo bhavissatÅ ti. Ime cattÃro puggalà amunà pa¤camena puggalena evaæ ovadiyamÃnà evam anusÃsiyamÃnà anupubbena ÃsavÃnaæ khayaæ pÃpuïanti. \<-------------------------------------------------------------------------- >\ #<[page 065]># %< NIDDESO: PA¥CA PUGGALù. 65>% 2. Katha¤ ca puggalo datvà avajÃnÃti? Idh' ekacco puggalo yassa puggalassa deti cÅvarapiï¬a- pÃtasenÃsanagilÃnapaccayabhesajjaparikkhÃraæ tassa evaæ hoti:-- ayaæ dammi, avaæ pana paÂigaïhÃtÅ ti, tam enaæ datvà avajÃnÃti, evaæ puggalo datvà avajÃnÃti. Katha¤ ca puggalo saævÃsena avajÃnÃti? Idh' ekacco puggalo puggalena saddhiæ saævasati dve và tÅïi và vassÃni tam enaæ saævÃsena avajÃnÃti, evaæ puggalo saævÃsena avajÃnÃti. Katha¤ ca puggalo Ãdheyyamukho hoti? Idh' ekacco puggalo parassa vaïïe và avaïïe và bhÃsiya- mÃne khippa¤ ¤eva adhimuccità hoti, evaæ puggalo Ãdheyya- mukho hoti. Kathä ca puggalo lolo hoti? Idh' ekacco puggalo ittarasaddho hoti ittarabhatti ittara- pemo ittarappasÃdo, evaæ puggalo lolo hoti. Katha¤ ca puggalo mando momÆho hoti? Idh' ekacco puggalo kusalÃkusale dhamme na jÃnÃti sÃvajjÃnavajje dhamme na jÃnÃti hÅnappaïÅte dhamme na jÃnÃti kaïhasukkasappaÂibhÃge dhamme na jÃnÃti, evaæ puggalo mando momÆho hoti. 3. Tattha katame pa¤ca yodhÃjÅvÆpamà puggalÃ? Pa¤ca yodhÃjÅvÃ:-- Idh' ekacco yodhÃjÅvo rajÃgga¤ ¤eva disvà saæsÅdati visÅdÃti na santhambhati na sakkoti saÇgÃ- maæ otarituæ, evarÆpo pi idh' ekacco yodhÃjÅvo hoti ayaæ paÂhamo yodhÃjÅvo santo saævijjamÃno lokasmiæ. Puna ca paraæ. Idh' ekacco yodhÃjÅvo sahati rajaggaæ, api ca kho dhajagga¤ ¤eva disvà saæsÅdati visÅdati na san- thambhati na sakkoti saÇgÃmaæ otarituæ, evarÆpo pi idh' ekacco yodhÃjÅvo hoti ayaæ dutiyo yodhÃjÅvo santo saævijjamÃno lokasmiæ Puna ca paraæ. Idh' ekacco yodhÃjÅvo sahati rajaggaæ sahati dhajaggaæ api ca kho ussÃdanaæ yeva sutvà saæsÅdati visÅdati na santhambhati na sakkoti saÇgÃmaæ otarituæ, evarÆpo pi idh' ekacco yodhÃjÅvo hoti ayaæ tatiyo yodhÃjÅvo santo saævijjamÃno lokasmiæ. Puna ca paraæ. Idh' ekacco yodhÃjÅvo sahati rajaggaæ \<-------------------------------------------------------------------------- >\ #<[page 066]># %<66 PUGGALA-PA¥¥ATTI.>% sahati dhajaggaæ sahati ussÃdanaæ api ca kho saæpahÃre ha¤¤ati vyÃpajjati, evarÆpo pi idh' ekacco yodhÃjÅvo hoti ayaæ catuttho yodhÃjÅvo santo saævijjamÃno lokasmiæ. Puna ca paraæ. Idh' ekacco yodhÃjÅvo sahati rajaggaæ sahati dhajaggaæ sahati ussÃdanaæ sahati sampahÃraæ so taæ saÇgÃmaæ abhivijinitvà vijitasaÇgÃmo, tam eva saÇgÃmasÅ- saæ ajjhÃvasati, evarÆpo pi idh' ekacco yodhÃjÅvo hoti ayaæ pa¤camo yodhÃjÅvo santo saævijjamÃno lokasmiæ. Ime pa¤ca yodhÃjÅvà santo saævijjamÃnà lokasmiæ evam evaæ pa¤c' ime yodhÃjÅvÆpamà puggalà santo saævijjamÃnà bhi- kkhÆsu. Katame pa¤ca? Idh' ekacco bhikkhu rajagga¤ ¤eva disvà saæsÅdati visÅdati na santhambhati, na sakkoti brahmacariyaæ santÃnetuæ sikkhÃdubbalyaæ Ãvikatvà sikkhaæ paccakkhÃya hÅnÃya Ãvattati. Kim assa rajaggasmiæ? Idha bhikkhu suïÃti asukasmiæ nÃma gÃme và nigame và itthÅ và kumÃrÅ abhi- rÆpà dassanÅyà pÃsÃdikà paramÃya vaïïapokkharatÃya samannÃgatà ti, so taæ sutvà saæsÅdati visÅdati na santhambhati na sakkoti brahmacariyaæ santÃnetuæ, sikkhÃdubbalyaæ Ãvikatvà sikkhaæ paccakkhÃya hÅnÃya Ãvattati, idaæ assa rajaggasmiæ: seyyathÃpi so yodhÃjÅvo rajagga¤ ¤eva disvà saæsÅdati visÅdati na santhambhati na sakkoti saÇgÃmaæ otarituæ, tathÆpamo ayaæ puggalo: evarÆpo pi idh' ekacco puggalo hoti ayaæ paÂhamo yodhÃjÅ- vÆpamo puggalo santo saævijjamÃno lokasmiæ. Puna ca param. Idh' ekacco bhikkhu sahati rajaggaæ api ca kho dhajagga¤ ¤eva disvà saæsÅdati visÅdati na santhambhati, na sakkoti brahmacariyaæ santÃnetuæ sikkhÃdubbalyaæ Ãvikatvà sikkhaæ paccakkhÃya hinÃya Ãvattati. Kim assa dhajaggasmiæ? Idha bhikkhu na h' eva kho suïÃti asukasmiæ nÃma gÃme và nigame và itthÅ và kumÃrÅ và abhirÆpà dassanÅyà pÃsÃdikà paramÃya vaïïa- pokkharatÃya samannÃgatà ti, api ca kho sÃma¤ ca passati itthiæ và kumÃriæ và abhirÆpaæ dassanÅyaæ pÃsÃdikaæ paramÃya vaïïapokkharatÃya samannÃgataæ, so taæ disvà saæsÅdati visÅdati na santhambhati na sakkoti brahmaca- riyaæ santÃnetuæ sikkhÃdubbalyaæ Ãvikatvà sikkhaæ paccakkhÃya hÅnÃya Ãvattati idaæ assa dhajaggasmiæ: seyya- \<-------------------------------------------------------------------------- >\ #<[page 067]># %< NIDDESO: PA¥CA-PUGGALù. 67>% thÃpi so yodhÃjÅvo sahati rajaggaæ api ca kho dhajaggaæ yeva disvà saæsÅdati visÅdati na santhambhati na sakkoti saÇgÃmaæ otarituæ, tathÆpamo ayaæ puggalo: evarÆpo pi idh' ekacco puggalo hoti ayaæ dutiyo yodhÃjÅvÆpamo puggalo santo saævijjamÃno bhikkhÆsu. Puna ca param. Idh' ekacco bhikkhu sahati rajaggaæ sahati dhajaggaæ api ca kho ussÃdanaæ yeva sutvà saæsÅ- dati visÅdati na santhambhati na sakkoti brahmacariyaæ santÃnetuæ sikkhÃdubbalyaæ Ãvikatvà sikkhaæ paccakkhÃ- ya hÅnÃya Ãvattati. Kiæ assa ussÃdanÃya? Idha bhikkhuæ Ãra¤¤agataæ và rukkhamÆlagataæ và su¤¤ÃgÃragataæ và mÃ- tugÃmo upasaÇkamitvà Æhasati ullapati ujjaggheti uppaï¬eti, so mÃtugÃmena ÆhasiyamÃno ullapiyamÃno ujjagghiyamÃno uppaï¬iyamÃno saæsÅdati visÅdati na santhambhati na sakkoti brahmacariyaæ santÃnetuæ sikkhà dubbalyaæ Ãvi- katvà sikkhaæ paccakkhÃya hÅnÃya Ãvattati, idaæ assa ussÃ- danÃya: seyyathÃpi so yodhÃjÅvo sahati rajaggaæ sahati dha- jaggaæ api ca kho ussÃdanaæ yeva sutvà saæsÅdati visÅdati na santhambhati na sakkoti saÇgÃmaæ otarituæ, tathÆpamo ayaæ puggalo: evarÆpo pi idh' ekacco puggalo hoti ayaæ tatiyo yodhÃjÅvÆpamo puggalo santo saævijjamÃno bhikkhÆsu. Puna ca paraæ. Idh' ekacco bhikkhu sahati rajaggaæ sahati dhajaggaæ sahati ussÃdanaæ api ca kho saæpahÃre ha¤¤ati vyÃpajjati. Kim assa sampahÃrasmiæ? Idha bhi- kkhuæ Ãra¤¤agataæ và rukkhamÆlagataæ và su¤¤ÃgÃragataæ và mÃtugÃmo upasaÇkamitvà abhinisÅdati abhinipajjati ajjho- ttharati, so mÃtugÃmena abhinisÅdiyamÃno abhinipajjiyamÃno ajjhotthariyamÃno sikkhaæ apaccakkhÃya dubbalyaæ anÃvi- katvà methunaæ dhammaæ paÂisevati, idam assa sampahÃ- rasmiæ: seyyathÃpi so yodhÃjÅvo sahati rajaggaæ sahati dha- jaggaæ sahati ussÃdanaæ apo ca kho sampahÃre ha¤¤ati vyÃpajjati, tathÆpamo ayaæ puggalo: evarÆpo pi idh' ekacco puggalo hoti ayaæ catuttho yodhÃjÅvÆpamo puggalo santo saævijjamÃno bhikkhÆsu. Puna ca param. Idh' ekacco bhikkhu sahati rajaggaæ sahati dhajaggaæ sahati ussÃdanaæ sahati sampahÃraæ, so taæ saÇgÃmaæ abhivijinitvà vijitasaÇgÃmo tam eva saÇgÃ- masÅsaæ ajjhÃvasati. Kim assa saÇgÃmavijayasmiæ? Idha \<-------------------------------------------------------------------------- >\ #<[page 068]># %<68 PUGGALA-PA¥¥ATTI.>% bhikkhuæ Ãra¤¤agataæ và rukkhamÆlagataæ và su¤¤ÃgÃra- gataæ và mÃtugÃmo upasaÇkamitvà abhinisÅdati abhini- pajjati ajjhottharati, so mÃtugÃmena abhinisÅdiyamÃno abhinipajjiyamÃno ajjhotthariyamÃno viniveÂhetvà vini- mocetvà yena kÃmaæ pakkamati, so vivittaæ senÃsanaæ bhajati Ãra¤¤aæ rukkhamÆlaæ pabbataæ kandaraæ giriæ guhaæ susÃnaæ vanapatthaæ abbhokÃsaæ palÃlapu¤jaæ: so Ãra¤¤agato và rukkhamÆlagato và su¤¤ÃgÃragato và nisÅdati pallaÇkaæ Ãbhujitvà ujuæ kÃyaæ païidhÃya parimukhaæ satiæ upaÂÂhapetvÃ: so abhijjhaæ loke pahÃya vigatÃbhijjhena cetasà viharati, abhijjhÃya cittaæ parisodheti: vyÃpÃdapado- saæ pahÃya avyÃpannacitto viharati sabbapÃïabhÆtahitÃ- nukampÅ vyÃpÃdapadosà cittaæ parisodheti: thÅnamiddhaæ pahÃya vigatathÅnamiddho viharati, Ãlokasa¤¤Å sato sampa- jÃno thÅnamiddhà cittaæ parisodheti: uddhaccakukkuccaæ pa- hÃya anuddhato viharati ajjhattaæ vÆpasantacitto uddhacca- kukkuccà cittaæ parisodheti: vicikicchaæ pahÃya tiïïavici- kiccho viharati, akathaÇkathÅ kusalesu dhammesu vicikicchÃya cittaæ parisodheti: so ime pa¤ca nÅvaraïe pahÃya cetaso upakkilese pa¤¤Ãya dubbalÅkaraïe vivicc' eva kÃmehi vivicca akusalehi dhammehi savitakkaæ savicÃraæ vivekajaæ pÅti- sukhaæ paÂhamaæ jhÃnaæ upasampajja viharati: vitakka- vicÃrÃnaæ vÆpasamà dutiyajhÃnaæ, tatiyajhÃnaæ, catuttha- jhÃnaæ upasampajja viharati. So evaæ samÃhite citte parisuddhe pariyodÃte anaÇgaïe vigatÆpakkilese mudubhÆte kammanÅye Âhite Ãnejjappatte ÃsavÃnaæ khaya¤ÃïÃya cittaæ abhininnÃmeti: so idaæ dukkhan ti yathÃbhÆtaæ pajÃnÃti . . . pe . . . {ayaæ} dukkhanirodhagÃminÅ paÂipadà ti yathÃbhÆtaæ pajÃnÃti: ime Ãsavà ti yathÃbhÆtaæ pajÃnÃti . . . pe . . . ayaæ ÃsavanirodhagÃminÅ paÂipadà ti yathÃbhÆtaæ pajÃnÃti. Tassa evaæ jÃnato evaæ passato kÃmÃsavà pi cittaæ vimuccati, bhavÃsavà pi cittaæ vimuccati, avijjÃsavà pi {cittaæ} vimuccati, vimuttasmiæ vimuttaæ iti ¤Ãïaæ hoti, khÅïà jÃti vusitaæ brahmacariyaæ kataæ karanÅyaæ nÃparaæ itthattÃyà ti pajÃnÃti. Idam assa saÇgÃmavijayasmiæ, seyyathÃpi so yodhÃjÅvo sahati rajaggaæ sahati dhajaggaæ sahati ussÃ- danaæ sahati sampahÃraæ, so taæ saÇgÃmaæ abhinivijinitvà \<-------------------------------------------------------------------------- >\ #<[page 069]># %< NIDDESO: PA¥CA PUGGALù. 69>% vijitasaÇgÃmo taæ eva saÇgÃmasÅsaæ ajjhÃvasati, tathÆpamo ayaæ puggalo, evarÆpo pi idh' ekacco puggalo hoti ayaæ pa¤camo yodhÃjÅvÆpamo puggalo santo saævijjamÃno bhi- kkhÆsu. Ime pa¤ca yodhÃjÅvÆpamà puggalà santo saævijja- mÃnà bhikkhÆsu. 4. Tattha katame pa¤ca piï¬apÃtikÃ? Mandattà momÆhattà piï¬apÃtiko hoti, pÃpiccho icchÃ- pakato piï¬apÃtiko hoti, ummÃdà cittavikkhepo piï¬apÃtiko hoti, vaïïitaæ buddhehi buddhasÃvakehÅ ti piï¬apÃtiko hoti, api ca appicchaæ yeva nissÃya santuÂÂhiæ yeva nissÃya sallekhaæ yeva nissÃya idamaÂÂhikaæ yeva nissÃya piï¬apÃ- tiko hoti. Tatra yvÃyaæ piï¬apÃtiko appicchaæ yeva nissÃya san- tuÂÂhiæ yeva nissÃya sallekhaæ yeva nissÃya idamaÂÂhikaæ yeva nissÃya piï¬apÃtiko, ayaæ imesaæ pa¤cannaæ piï¬apÃ- tikÃnaæ aggo ca seÂÂho ca pÃmokkho ca uttamo ca pavaro ca: seyyathÃpi nÃma gavà khÅraæ khÅramhà dadhi dadhimhà na- vanÅtaæ navanÅtamhà sappi sappimhà sappimaï¬o tattha aggam akkhÃyati, evam evaæ svÃyaæ piï¬apÃtiko appicchaæ yeva nissÃya santuÂÂhiæ yeva nissÃya sallekhaæ yeva nissÃya idamaÂÂhikaæ yeva nissÃya piï¬apÃtiko: ayaæ imesaæ pa¤cannaæ piï¬apÃtikÃnaæ aggo ca seÂÂho ca pÃmokkho ca uttamo ca pavaro ca; ime ca pa¤ca piï¬apÃtikÃ. 5-14. Tattha katame pa¤ca khalupacchÃbhattikÃ, pa¤ca ekÃsanikÃ, pa¤ca paæsukÆlikÃ, pa¤ca tecÅvarikÃ, pa¤ca Ãra¤¤ikÃ, pa¤ca rukkhamÆlikÃ, pa¤ca abbhokÃsikÃ, pa¤ca nesajjikÃ, pa¤ca yathÃsanthatikÃ,\<*<1>*>\ pa¤ca sosÃnikÃ? Tattha katame pa¤ca sosÃnikÃ? Mandattà momÆhattà sosÃniko hoti, pÃpiccho icchÃpakato sosÃniko hoti, ummÃdà cittavikkhepo sosÃniko hoti, vaïïitaæ buddhehi buddhasÃvakehi ti sosÃniko hoti, api ca appicchaæ yeva nissÃya santuÂÂhiæ yeva nissÃya sallekhaæ yeva nissÃya idam aÂÂhikaæ yeva nissÃya sosÃniko hoti. Tatra yvÃyaæ sosÃniko appicchaæ yeva nissÃya santuÂÂhiæ \<-------------------------------------------------------------------------- 1 4 is to be repeated with each of these. >\ #<[page 070]># %<70 PUGGALA-PA¥¥ATTI.>% yeva nissÃya sallekhaæ yeva nissÃya idamaÂÂhikaæ yeva nissÃya sosÃniko, ayaæ imesaæ pa¤cannaæ sosÃnikÃnaæ aggo ca seÂÂho ca pÃmokkho ca uttamo ca pavaro ca: seyyathÃpi nÃma gavà khÅraæ khÅramhà dadhi dadhimhà navanÅtaæ na- vanÅtamhà sappi sappimhà sappimaï¬o tattha aggam akkhÃ- yati, evam evaæ svÃyaæ sosÃniko appicchaæ yeva nissÃya santuÂÂhiæ yeva nissÃya sallekhaæ yeva nissÃya idamaÂÂhi- kaæ yeva nissaya sosÃniko hoti: ayaæ imesaæ pa¤cannaæ sosÃnikÃnaæ aggo ca seÂÂho ca pÃmokkho ca pavaro ca; ime pa¤ca sosÃnikà ti. PA¥CAKAõ NIèèHITAõ. VI. CHA PUGGALù. 1. Tatra yvÃyaæ puggalo pubbe ananussutesu dhammesu sÃ- maæ saccÃni abhisambujjhati tattha ca sabba¤¤utaæ pÃpuïÃti phalesu ca vasÅbhÃvaæ? SammÃsambuddho tena daÂÂhabbo. Tatra yvÃyaæ puggalo pubbe ananussutesu dhammesu sÃmaæ saccÃni abhisambujjhati na ca tattha sabba¤¤utaæ pÃpuïÃti na ca phalesu vasÅbhÃvaæ? Paccekasambuddho tena daÂÂhabbo. Tatra yvÃyaæ puggalo pubbe ananussutesu dhammesu sÃmaæ saccÃni abhisambujjhati diÂÂh' eva dhamme dukkhass' antakaro hoti sÃvakapÃrami¤ ca pÃpuïÃti? SÃriputtamoggallÃnà tena daÂÂhabbÃ. Tatra yvÃyaæ puggalo pubbe ananussutesu dhammesu sÃmaæ saccÃni abhisambujjhati deÂÂh' eva dhamme dukkhass' antakaro hoti na ca sÃvakapÃramiæ pÃpuïÃti? Avasesà arahanto tena daÂÂhabbÃ. Tatra yvÃyaæ puggalo pubbe ananussutesu dhammesu sÃmaæ saccÃni abhisambujjhati diÂÂh' eva dhamme dukkhass' antakaro hoti anÃgÃmÅ hoti anÃgantvà itthattaæ? \<-------------------------------------------------------------------------- >\ #<[page 071]># %< NIDDESO: SATTA PUGGALù. 71>% AnÃgÃmÅ tena daÂÂhabbo. Tatra yvÃyaæ puggalo pubbe ananussutesu dhammesu sÃmaæ saccÃni abhisambujjhati na ca diÂÂh' eva dhamme dukkhass' antakaro hoti sakadÃgÃmÅ hoti Ãgantvà itthattaæ? SotÃpannasakadÃgÃmino tena daÂÂhabbà ti. CHAKKAõ NIèèHITAõ. {VII.} SATTA PUGGALA. 1. Katha¤ ca puggalo sakiæ nimuggo nimuggo va hoti? Idh' ekacco puggalo samannÃgato hoti ekantakÃlakehi aku- salehi dhammehi, evaæ puggalo sakiæ nimuggo nimuggo va hoti. Katha¤ ca puggalo ummujjitvà nimujjati? Idh' ekacco puggalo ummujjati sÃhusaddhÃkusalesu dham- mesu, ummujjati sÃhuhirikusalesu dhammesu, ummujjati sÃ- hu-ottappakusalesu dhammesu, ummujjati sÃhuviriyakusa- lesu dhammesu, ummujjati sÃhu pa¤¤Ãkusalesu dhammesÆ ti: tassa sà saddhà n' eva tiÂÂhati no va¬¬hati hÃyati c' eva, tassa sà hirÅ n' eva tiÂÂhati no va¬¬hati hÃyati c' eva, tassa taæ ottappaæ n' eva tiÂÂhati no va¬¬hati hÃyati c' eva, tassa taæ viriyaæ n' eva tiÂÂhati no va¬¬hati hÃyati c' eva, tassa sà pa¤¤Ã n' eva tiÂÂhati no va¬¬hati hÃyati c' eva: evaæ puggalo ummujjitvà nimujjati. Katha¤ ca puggalo ummujjitvà Âhito hoti? Idh' ekacco puggalo ummujjati sÃhusaddhà . . . pe . . . -pa¤¤Ã kusalesu dhammesÆ ti, tassa sà saddhà n' eva hÃyati no va¬¬hati Âhito hoti, tassa sà hirÅ n' eva hÃyati no va¬¬hati Âhito hoti, tassa taæ ottappaæ n' eva hÃyati no va¬¬hati Âhito hoti, tassa taæ viriyaæ n' eva hÃyati no va¬¬hati Âhito hoti tassa sà pa¤¤Ã n' eva hÃyati no va¬¬hati Âhito hoti tassa sà pa¤¤a n' eva hÃyati no va¬¬hati Âhito hoti: evaæ puggalo ummujjitvà Âhito hoti. Katha¤ ca puggalo ummujjitvà vipassati viloketi? Idh' ekacco puggalo ummujjati sÃhusaddhà . . . pe . . . \<-------------------------------------------------------------------------- >\ #<[page 072]># %<72 PUGGALA-PA¥¥ATTI.>% pa¤¤Ã kusalesu dhammesÆ ti, so tiïïaæ saæyojanÃmaæ pa- rikkhayà sotÃpanno hoti avinipÃtadhammo niyato sambodhi- parÃyano, evaæ puggalo ummujjati vipassati viloketi. Katha¤ ca puggalo ummujjitvà patarati? Idh' ekacco puggalo ummujjati sÃhusaddhà . . . pe . . . -pa¤¤Ã kusalesu dhammesÆ ti, so tiïïaæ saæyojanÃnaæ pa- rikkhayà rÃgadosamohÃnaæ tanuttà sakadÃgamÅ hoti sakid eva imaæ lokaæ Ãgantvà dukkhass' antakaro hoti: evaæ puggalo ummujjitvà patarati. Katha¤ ca puggalo ummujjitvà paÂigÃdhappatto hoti? Idh' ekacco puggalo ummujjati sÃhusaddhà . . . pe . . . -pa¤¤Ã kusalesu dhammesÆ ti, so pa¤cannaæ orambhÃgiyÃmaæ sa¤¤ojanÃnaæ parikkhayà opapÃtiko hoti tattha-parinibbÃyÅ anÃvattidhammo tasmà lokÃ: evaæ puggalo ummujjitvà paÂi- gÃdhappatto hoti. Katha¤ ca puggalo ummujjitvà tiïïo hoti pÃraÇgato phale tiÂÂhati brÃhmaïo? Idh' ekacco puggalo ummujjati sÃhusaddhà . . . pe . . . -pa¤¤Ã kusalesu khammesÆ ti, so ÃsavÃnaæ khayà anÃsavaæ- cetovimuttiæ pa¤¤avimuttiæ diÂÂh' eva dhamme sayaæ abhi¤¤Ã sacchikatvà upasampajja viharati: evaæ puggalo ummujjitvà tiïïo hoti pÃraÇgato phale teÂÂhati brÃhmaïo. 2. Katamo ca puggalo ubhatobhÃgavimutto? Idh' ekacco puggalo aÂÂha vimokkhe kÃyena phusitvÃ, pa¤¤Ãya c' assa disvà Ãsavà parikkhÅïà honti: ayaæ puggalo ubhatobhÃgavimutto. Katamo ca puggalo pa¤¤Ãvimutto kÃyasakkhÅ diÂÂhippatto saddhÃvimutto dhammÃnusÃrÅ?\<*<1>*>\ Katamo ca puggalo saddhÃnusÃrÅ? Yassa puggalassa sotÃpattiphalasacchikiriyÃya paÂipannassa saddhindriyaæ adhimattaæ hoti, saddhÃvÃhiæ saddhÃ-pubbaÇ- gamaæ ariyamaggaæ bhÃveti: ayaæ vuccati puggalo saddhÃ- nusÃrÅ. SotÃpattiphalasacchikiriyÃya paÂipanno puggalo saddhÃnusÃrÅ phale Âhito saddhÃvimutto ti. SATTAKA-NIDDESO. \<-------------------------------------------------------------------------- 1 For these first five which the text here repeats see I. 31-35. >\ #<[page 073]># %< NIDDESO: AèèHA PUGGALù. 73>% VIII. AèèHA PUGGALA. 1. Tattha katame cattÃro maggasamaÇgino cattÃro phala- samaÇgino puggalÃ? So tÃpanno sotÃpattiphalasacchikiriyÃya paÂipanno; saka- dÃgÃmÅ, sakadÃgÃmÅphalasacchikiriyÃya paÂipanno; anÃgÃmÅ anÃgÃmÅphalasacchikiriyÃya paÂipanno; arahà arahattÃya pa- Âipanno. Ime cattÃro {maggasamaÇgino}, ime cattÃro phala- samaÇgino puggalà ti. AèèHAKA-NIDDESO. IX. NAVA PUGGALù. 1. Katamo ca puggalo sammÃsambuddho? Idh' ekacco puggalo pubbe ananussutesu dhammesu sÃmaæ saccÃni abhisambujjhati tattha ca sabba¤¤utaæ pÃpuïÃti pha- lesu ca vasÅbhÃvaæ: ayaæ vuccati puggalo sammÃsambuddho. Katamo ca puggalo paccekasambuddho? Idh' ekacco puggalo pubbe ananussutesu dhammesu sÃmaæ saccÃni abhisambujjhati na ca tattha sabba¤¤utaæ pÃpuïÃti na ca phalesu vasÅbhÃvaæ: ayaæ vuccati puggalo paccekasam- buddho. Katamo ca puggalo ubhatobhÃgavimutto? Idh' ekacco puggalo aÂÂha vimokkhe kÃyena phusitvà viha- rati pa¤¤Ãya c' assa disvà Ãsavà parikkhÅïà honti: ayaæ vuccati puggalo ubhatobhÃgÃvimutto. Katamo ca puggalo pa¤¤Ãvimutto? Idh' ekacco puggalo na h' eva kho aÂÂha vimokkhe kÃyena phusitvà viharati pa¤¤Ãya c' assa disvà Ãsavà parikkhÅïà honti: ayaæ vuccati puggalo pa¤¤Ãvimutto. Katamo ca puggalo kÃyasakkhi? Idh' ekacco puggalo aÂÂha vimokkhe kÃyena phusitvà viharati pa¤¤Ãya c' assa disvà ekacce Ãsavà parikkhÅïà honti: ayaæ vuccati puggalo kÃyasakkhÅ. \<-------------------------------------------------------------------------- >\ #<[page 074]># %<74 PUGGALA-PA¥¥ATTI.>% Katamo ca puggalo diÂÂhippatto? Idh' ekacco puggalo idaæ dukkhan ti yathÃbhÆtaæ pajÃ- nÃti . . . pe . . . ayaæ dukkhanirodhagÃminÅ paÂipadà ti yathÃbhÆtaæ pajÃnÃti, TathÃgatappavedità c' assa dhammà pa¤¤Ãya vo diÂÂhà honti vo caritÃ, pa¤¤Ãya c' assa disvà ekacce Ãsavà parikkhÅïà honti: ayaæ vuccati puggalo diÂÂhippatto. Katamo ca puggalo saddhÃvimutto? Idh' ekacco puggalo idaæ dukkhan ti yathÃbhÆtaæ pajÃ- nÃti . . . pe . . . [see I. 34] parikkhÅïà honti no ca kho yathà diÂÂhippattassa: ayaæ vuccati puggalo saddhÃvimutto. Katamo ca puggalo dhammÃnusÃrÅ? Yassa puggalassa sotÃpattiphalasacchikiriyÃya . . . pe [I.35] . . . paÂipanno puggalo dhammÃnusÃrÅ phale Âhito diÂÂhippatto. Katamo ca puggalo saddhÃnusÃrÅ? Yassa puggalassa sotÃpattiphalasacchikiriyÃya . . . pe . . . [I.36] . . . paÂipanno puggalo saddhÃnusÃrÅ phale Âhito saddhÃvimutto. NAVAKA-NIDDESO. X. DASA PUGGALù. 1. Katamesaæ pa¤cannaæ idha niÂÂhÃ? Sattakkhattuæ paramassa kolaÇkolassa ekabÅjissa sakadÃ- gÃmissa yo ca ditth' eva dhamme arahÃ, imesaæ pa¤cannaæ idha niÂÂhÃ. Katamesaæ pa¤ca¤¤aæ idha vihÃya niÂÂhÃ? AntarÃparinibbÃyissa upahaccaparinibbÃyissa asaÇkharapa- rinibbÃyissa sasaÇkhÃraparinibbÃyissa uddhaæsotassa akani- ÂÂhagÃmino imesaæ pa¤cannaæ idha vihÃya niÂÂhà ti. EttÃvatà puggalÃnaæ puggalapa¤¤attÅ ti. DASAKA-NIDDESO. PUGGALAPA¥¥ATTI NIèèHITù. \<-------------------------------------------------------------------------- >\