Input by the Sri Lanka Tripitaka Project [PTS Vol Pug -] [\z Pp /] [\f I /] [PTS Page 001] [\q 1/] [BJT Vol Pug -] [\z Pp /] [\w I /] [BJT Page 240] [\x 240/] AbhidhammapiÂake Puggalapa¤¤attippakaraïaæ AbhidhammapiÂake Puggala pa¤¤attippakaraïaæ ÚÄÄÄÄÄÄÄÄÄÄÄÄÄÄÄÄÄÄÄÄÄÄÄÄÄÄÄÄÄÄÄÄÄÄÄÄÄÄÄÄÄÄÄÄÄÄÄÄÄÄÄÄÄÄÄ¿ ³ THIS TEXT FILE IS FOR REFERENCE PURPOSES ONLY! ³ ³ COPYRIGHT AND TERMS OF USAGE AS FOR SOURCE FILE. ³ ³ ³ ³ Text converted to Ronald E. Emmerick's encoding for ³ ³ WordPerfect 5.1 DOS and related utility programmes ³ ³ BHELA, CARAKA etc. (DOS versions): ³ ³ ³ ³ description character = ASCII ³ ³ ³ ³ long a à 195 ³ ³ long A ù 249 ³ ³ long i Å 197 ³ ³ long I ý 253 ³ ³ long u Æ 198 ³ ³ long U ô 244 ³ ³ vocalic r ­ 173 ³ ³ vocalic R ã 227 ³ ³ long vocalic r Ì 204 ³ ³ vocalic l Ê 202 ³ ³ long vocalic l Ë 203 ³ ³ velar n Ç 199 ³ ³ velar N § 167 ³ ³ palatal n ¤ 164 ³ ³ palatal N ¥ 165 ³ ³ retroflex t  194 ³ ³ retroflex T è 232 ³ ³ retroflex d ¬ 172 ³ ³ retroflex D Ö 214 ³ ³ retroflex n ï 239 ³ ³ retroflex N × 215 ³ ³ palatal s Ó 211 ³ ³ palatal S Á 193 ³ ³ retroflex s « 171 ³ ³ retroflex S å 229 ³ ³ anusvara æ 230 ³ ³ capital anusvara õ 245 ³ ³ visarga ÷ 247 ³ ³ capital visarga ê 234 ³ ÀÄÄÄÄÄÄÄÄÄÄÄÄÄÄÄÄÄÄÄÄÄÄÄÄÄÄÄÄÄÄÄÄÄÄÄÄÄÄÄÄÄÄÄÄÄÄÄÄÄÄÄÄÄÄÄÙ Namo tassa bhagavato arahato sammÃsambuddhassa 1. MÃtikà Cha pa¤¤attiyo: khandhapa¤¤atti, Ãyatanapa¤¤atti, dhÃtupa¤¤atti, saccapa¤¤atti, indriyapa¤¤atti, puggalapa¤¤attÅ ti. KittÃvatà khandhÃnaæ khandhapa¤¤atti: yÃvatà pa¤cakkhandho, rÆpakkhandho vedanÃkkhandho sa¤¤Ãkkhandho saÇkhÃrakkhandho vi¤¤Ãïakkhandho. EttÃvatà khandhÃnaæ khandhapa¤¤atti. KittÃvatà ÃyatanÃnaæ Ãyatanapa¤¤atti: yÃvatà dvÃdasÃyatanÃni cakkhÃyatanaæ rÆpÃyatanaæ sotÃyatanaæ saddÃyatanaæ ghÃnÃyatanaæ gandhÃyatanaæ jivhÃyatanaæ rasÃyatanaæ kÃyÃyatanaæ phoÂÂhabbÃyatanaæ manÃyatanaæ dhammÃyatanaæ. EttÃvatà ÃyatanÃnaæ Ãyatanapa¤¤atti. KittÃvatà dhÃtÆnaæ dhÃtupa¤¤atti: yÃvatà aÂÂhÃrasadhÃtuyo, cakkhudhÃtu rÆpadhÃtu cakkhuvi¤¤ÃïadhÃtu, sotadhÃtu saddadhÃtu sotavi¤¤ÃïadhÃtu, ghÃnadhÃtu gandhadhÃtu ghÃnavi¤¤ÃïadhÃtu, jivhÃdhÃtu rasadhÃtu jivhÃvi¤¤ÃïadhÃtu, kÃyadhÃtu phoÂÂhabbadhÃtu kÃyavi¤¤ÃïadhÃtu, manodhÃtu dhammadhÃtu manovi¤¤ÃïadhÃtu. EttÃvatà dhÃtÆnaæ dhÃtupa¤¤atti. [PTS Page 002] [\q 2/] KittÃvatà saccÃnaæ saccapa¤¤atti: yÃvatà cattÃri saccÃni, dukkhasaccaæ samudayasaccaæ nirodhasaccaæ maggasaccaæ. EttÃvatà saccÃnaæ saccapa¤¤atti. [BJT Page 242] [\x 242/] KittÃvatà indriyÃnaæ indriyÃnaæ indriyapa¤¤atti: yÃvatà bÃvÅsatindriyÃni: cakkhundriyaæ sotindriyaæ ghÃnindriyaæ jivhindriyaæ kÃyindriyaæ manindriyaæ itthindriyaæ purisindriyaæ jÅvitindriyaæ sukhindriyaæ dukkhindriyaæ somanassindriyaæ domanassindriyaæ upekkhindriyaæ saddhindriyaæ viriyindriyaæ satindriyaæ samÃdhindriyaæ pa¤¤indriyaæ ana¤¤Ãta¤¤ÃssÃmÅtindriyaæ a¤¤indriyaæ a¤¤ÃtÃvindriyaæ. EttÃvatà indriyÃnaæ indriyapa¤¤atti. KittÃvatà praggalÃnaæ puggalapa¤¤atti: 1. Samayavimutto 2. Asamayavimutto 3. Kuppadhammo 4. Akuppadhammo 5. ParihÃnadhammo 6. AparihÃnadhammo 7. CetanÃbhabbo 8. AnurakkhanÃbhabbo 9. Puthujjano 10. GotrabhÆ 11. BhayÆparato 12. AbhayÆparato 13. BhabbÃgamano 14. AbhabbÃgamano 15. Niyato 16. Aniyato 17. PaÂipannako 18. PhaleÂhÅto 19. SamasÅsÅ 20. hÅtakappÅ 21. Ariyo 22. Anariyo 23. Sekho1 24. Asekho2 25. Nevasekho nÃsekho3 26. Tevijjo 27. ChaÊabhi¤¤o [PTS Page 003] [\q 3/] 28. SammÃsambuddho 29. Paccekabuddho4 30. UbhatobhÃgavimutto 31. Pa¤¤Ãvimutto 32. KÃyasakkhÅ 33. DiÂÂhappatto 34. SaddhÃvimutto 35. DhammÃnusÃrÅ 36. SaddhÃnusÃrÅ 37. Sattakkhattuparamo 38. Kolaækolo 39. EkabÅjÅ 40. SakadÃgÃmÅ 41. AnÃgÃmi. 42. AntarÃparinibbÃyÅ 43. UpahaccaparinibbÃyÅ 44. AsaÇkhÃraparinibbÃyÅ 45. SasaÇkhÃraparinibbÃyÅ 46. Uddhaæsoto akaniÂÂhagÃmi 1. Sekkho - machasaæ sÅmu. 2. Asekkho - machasaæ 3. NevasekkhanÃsekkho - machasaæ 4. Paccekasambuddho - machasaæ [BJT Page 244] [\x 244/] 47. SotÃpanno, sotÃpattiphala sacchikiriyÃya paÂipanno 48. SakadÃgÃmÅ, sakadÃgÃmÅphala sacchikiriyÃya paÂipanno 49. AnÃgÃmÅ, anÃgÃmÅphala sacchikiriyÃya paÂipanno. 50. ArahÃ, arahattaphala sacchikiriyÃya1 paÂipanno Ekaka mÃtikà niÂÂhità 2. Duka mÃtikà 1. Kodhano ca upanÃhÅ ca 2. MakkhÅ ca paÊÃsÅ ca 3. IssÆkÅ ca maccharÅ ca 4. SaÂho ca mÃyÃvÅ ca 5. Ahiriko ca anottappÅ ca 6. Dubbavo ca pÃpamitto ca [PTS Page 004] [\q 4/] 7. Indriyesu aguttadvÃro ca bhojane amatta¤¤Æ ca 8. MuÂÂhassati ca asampajÃno ca 9. SÅlavipanno ca diÂÂhivipanno ca 10. Ajjhattasa¤¤ojano ca bahiddhÃsa¤¤ojano ca 11. Akkodhano ca anupanÃhÅ ca 12. AmakkhÅ ca apalÃsÅ ca 13. AnissÆkÅ ca amaccharÅ ca 14. AsaÂho ca amÃyÃvÅ ca 15. Hirimà ca ottappi ca 16. Suvaco ca kalyÃïamitto ca 17. Indriyesu guttadvÃro ca bhojane matta¤¤Æ ca 18. UpaÂÂhitasati ca sampajÃno ca 19. SÅlasampanno ca diÂÂhisampanno ca 20. Dve puggalà dullabhà lokasmiæ 21. Dve puggalà dutappayà 22. Dve puggalà sutappayà 23. Dvinnaæ puggalÃnaæ Ãsavà va¬¬hanti 25. HÅnÃdhimutto ca païÅtÃdhimutto ca 26. Titto ca tappetà ca Draka mÃtikà niÂÂhità 1. ArahattÃya - [PTS.] [BJT Page 246] [\x 246/] 3. Tika mÃtikà 1. NirÃyo Ãsaæso vigatÃso. 2. Tayo gilÃnÆpamà puggalÃ. 3. KÃyasakkhÅ diÂÂhippanno saddhÃvimutto. 4. GÆthabhÃïÅ pupphabhÃïÅ madhubhÃïÅ. 5. ArukÆpama1 citto puggalo vijjÆpamacitto puggalo vajirÆpamacitto puggalo. 6. Andho ekacakkhu dvicakkhu. 7. Avakujjapa¤¤o puggalo ucchaÇgapa¤¤o puggalo puthrapa¤¤o puggalo. [PTS Page 005] [\q 5/] 8. Atthekacco puggalo kÃmesu ca bhavesu ca avÅtarÃgo, atthekacco puggalo kÃmesu vÅtarÃgo bhavesu avÅtarÃgo, atthekacco puggalo kÃmesu ca bhavesu ca vÅtarÃgo. 9. PÃsÃïalekhupamo puggalo paÂhavilekhÆpamo puggalo udakalekhupamo puggalo. 10. Tayo potthakupamà puggalÃ. 11. Tayo kÃsikavatthÆpamà puggalÃ. 12. Suppameyyo, duppameyyo, appameyyo. 13. Atthekacco puggalo na sevitabbo na bhajitabbo na payirupÃsitabbo. Atthekacco puggalo sevitabbo bhajitabbo payirupÃsitabbo, atthekacco puggalo sakkatvà sevitabbo bhajitabbo payirupÃsitabbo. 14. Atthekacco puggalo jigucchitabbo na sevitabbo na bhajitabbo na payirupÃsitabbo, Atthekacco puggalo ajjhupekkhitabbo na sevitabbo na bhajitabbo na payirupÃsitabbo, Atthekacco puggalo sevitabbo bhajitabbo payirupÃsitabbo. 1. Aruïupama - [PTS] [BJT Page 248] [\x 248/] 15. Atthekacco puggalo sÅlesu paripÆrakÃrÅ samÃdhismiæ mattasokÃrÅ pa¤¤Ãya mattasokÃrÅ. Atthekacco puggalo sÅlesu ca paripÆrakÃri samÃdhismiæ ca paripÆrakÃrÅ pa¤¤Ãya mtatasokÃrÅ. Atthekacco puggalo sÅlesu ca paripÆrakÃrÅ samÃdhismiæ ca paripÆrakÃrÅ pa¤¤Ãya ca paripÆrakÃrÅ. 16. Tayo satthÃro, aparepi tayo satthÃro. Taki mÃtikà niÂÂhitÃ. 4. Catukka mÃtikà 1. Asappuriso, asappurisena asappurisataro, sappuriso. Sappurisena sappurisataro. 2. PÃpo, pÃpena pÃpataro, kalyÃïo, kalyÃïena kalyÃïa taro. [PTS Page 006] [\q 6/] 3. PÃpadhammo, pÃpadhammena pÃpadhammataro, kalyÃïadhammo, kalyÃïadhammena kalyÃïadhammataro. 4. SÃvajjo, vajjabahulo, appavajjo, anavajjo. 5. UgghaÂita¤¤Æ, vipa¤cita¤¤Æ1, neyyo, padaparamo. 6. YuttapaÂibhÃno no muttapaÂibhÃno, muttapaÂibhÃno no yuttapaÂibhÃno, yuttapaÂibhÃno ca muttapaÂibhÃno ca, neva yuttapaÂibhÃno no muttapaÂibhÃno. 7. CattÃro dhammakathikà puggalÃ. 8. CattÃro valÃhakÆpamà puggalÃ. 9. CattÃro mÆsikÆpamà puggalÃ. 10. CattÃro amabÆpamà puggalÃ. 11. CattÃro kumbhÆpamà puggalÃ. 12. CattÃro udakarahadupamà puggalÃ. 13. CattÃro balivaddÆpamÃ2 puggalÃ. 14. CattÃro ÃsivisÆpamà puggalÃ. 1. Vipacita¤¤Æ - sÅmu. 2. BalÅbaddÆpamà - machasaæ. [BJT Page 250] [\x 250/] 15. Atthekacco puggalo, ananuvicca apariyogÃhetvà avaïïÃrahassà vaïïaæ bhÃsità hoti, Atthekacco puggalo ananuvicca apariyogÃhetvà vaïïÃrahassa avaïïaæ bhÃsità hoti, Atthekacco puggalo ananuvicca apariyogÃhetvà appasÃdaniye ÂhÃne pasÃdaæ upadaæsità hoti, Atthekacco puggalo ananuvicca apariyogÃhetvà pasÃdaniye ÂhÃne appasÃdaæ upadaæsità hoti. 16. Atthekacco puggalo anuvicca pariyogÃhetvà avaïïÃrahassa avaïïaæ bhÃsità hoti, Atthekacco puggalo anuvicca pariyogÃhetvà vaïïÃrahassa vaïaïaæ bhÃsità hoti, Atthekacco puggalo anuvicca pariyogÃhetvà appasÃdaniye ÂhÃne appasÃdaæ upadaæsità hoti, Atthekacco puggalo anuvicca pariyogÃhetvà pasÃdaniye ÂhÃne pasÃdaæ upadaæsitÃhoti. 17. Atthekacco puggalo avaïïÃrahassa avaïïaæ bhÃsità hoti bhÆtaæ tacchaæ kÃlena, no ca kho vaïïÃrahassa vaïïaæ bhÃsità hoti bhÆtaæ tacchaæ kÃlena, Atthekacco puggalo vaïaïÃrahassa vaïïaæ bhÃsità hoti bhÆtaæ tacchaæ kÃlena, no ca kho avaïïÃrahassa avaïïa. BhÃsità hoti bhÆtaæ tacchaæ kÃlena, Atthogacco puggalo avaïïÃrahassa avaïïaæ bhÃsità hoti [PTS Page 007] [\q 7/] bhÆtaæ tacchaæ kÃlena, vaïïarahassa vaïïaæ bhÃsità hoti bhÆtaæ tacchaæ kÃlena. Atthekacco puggalo neva avaïïÃrahassa avaïïaæ bhÃsità hoti bhÆtaæ tacchaæ kÃlena, no ca vaïïÃrasahha vaïïaæ bhÃsità hoti bhÆtaæ tacchaæ kÃlena. [BJT Page 252] [\x 252/] 18. UÂÂhÃnaphalÆpajÅvÅ no pu¤¤aphalÆpajÅvÅ, Pu¤¤aphalÆpajÅvÅ no uÂÂhÃnaphalÆpajÅvÅ, UÂÂhÃnaphalÆpajÅvÅ ca pu¤¤aphalÆpajÅvÅ ca. Neva uÂÂhÃnaphalÆpajÅvÅ no pu¤¤aphalÆpajÅvÅ. 19. Tamotama parÃyano, tamo jotiparÃyano, jotiparÃyano, jotitamaparÃyano, joti joti parÃyano. 20. Onatonato, onatunnato, unnatonato, unnatunnato. 21. CattÃro rukkhupamà puggalÃ. 22. RÆpappamÃïo rÆpappasanno, ghosappamÃïo ghosappasanno, lÆkhappamÃïo lÆkhappasanno, dhammappamÃïo dhammappasanno. 23. Atthekacco puggalo attahitÃya paÂipanno hoti no parahitÃya, Atthekacco puggalo parahitÃya paÂipanno hoti no attahitÃya, Atthekacco puggalo attahitÃya ceva paÂipanno hoti parahitÃya ca, Atthekacco puggalo nevattahitÃya paÂipanno hoti no parahitÃya. 24. Atthekacco puggalo attantapo hoti attaparitÃpanÃnuyogamanuyutto, Atthekacco puggalo parantapo hoti paraparitÃpanÃnuyogamanuyutto, Atthekacco puggalo attantapo ca hoti attaparitÃpanÃnuyogamanuyutto parantapo ca paraparitÃpanÃnuyogamanuyutto, [BJT Page 254] [\x 254/] Atthekacco puggalo neva attantapo hoti na attaparitÃpanÃnuyogamanuyutto, na parannapo na paraparitÃpanÃnuyogamanuyutto, so anattantapo aparantapo diÂÂhevadhamme nicchÃto nibbuto sÅtibhÆto sukhapaÂisaævedÅ brahmabhÆtena attanà viharati. 25. SarÃgo, sadoso, samoho, samÃno. 26. Atthekacco puggalo lÃbhÅ hoti ajjhattaæ ceto samathassa, na lÃbhÅ adhipa¤¤ÃdhammavipassanÃya. [PTS Page 008] [\q 8/] Atthekacco puggalo lÃbhÅ hoti adhipa¤¤ÃdhammavipassanÃya, na lÃbhÅ ajjhattaæ cetosamathassa. Atthekacco puggalo lÃbhÅ ceva hoti ajjhattaæ cetosamathassa, lÃbhÅ adhipa¤¤ÃdhammavipassanÃya. Atthekacco puggalo neva lÃbhÅ hoti ajjhattaæ cetosamathassa na lÃbhÅ adhipa¤¤ÃdhammavipassanÃya. 27. AnusotagÃmÅ puggalo, paÂisotagÃmÅ puggalo, Âhitatto puggalo, tiïïo pÃragato1. Thale tiÂÂhati brÃhmaïo. 28. Appassuto sutena anuppanno, appassuto sutena uppanno, bahussuto sutena anuppanno, bahussuto sutena uppanno. 29. Samaïacalo, samaïapadumo, samaïapuï¬arÅko, samaïesu samaïasukhumÃlo. Catukka mÃtikà niÂÂhitÃ. 1. ParaÇgato - machasaæ. [BJT Page 256] [\x 256/] 5. Pa¤caka mÃtikà 1. Atthekacco puggalo Ãrabhati1 ca vippaÂisÃrÅ ca hoti ta¤ca cetovimuttiæ pa¤¤Ãvimuttiæ yathÃbhÆtaæ nappajÃnÃti, yatthassa te uppannà pÃpakà akusalà dhammà aparisesà nirujjhanti. Atthekacco puggalo Ãrabhati na vippaÂisÃrÅ ca hoti ta¤ca cetovimuttiæ pa¤¤Ãvimuttiæ yathÃbhÆtaæ nappajÃnÃti, yatthassa te uppannà pÃpakà akusalà dhammà aparisesà nirujjhanti. Atthekacco puggalo nÃrabhati vippaÂisÃrÅ hoti ta¤ca cetovimuttiæ pa¤¤Ãvimuttiæ yathÃbhÆtaæ nappajÃnÃti yatthassa te uppannà pÃpakà akusalà dhammà aparisesà nirujjhanti. Atthekacco puggalo nÃrabhati na vippaÂisÃrÅ hoti ta¤ca cetovimuttiæ pa¤¤Ãvimuttiæ yathÃbhÆtaæ nappajÃnÃti yatthassa te uppannà pÃpakà akusalà dhammà aparisesà nirujjhanti. Atthekacco puggalo nÃrabhati na vippaÂisÃrÅ hoti ta¤ca ceto vimuttiæ pa¤¤Ãvimuttiæ yathÃbhÆtaæ pajÃnÃti yatthassa te uppannà pÃpakà akusalà dhammà aparisesà nirujjhanti. [PTS Page 009] [\q 9/] 2. Datvà avajÃnÃti, saævÃsena avajÃnÃti, Ãdheyyamukho hoti, lolo hoti mando momÆho hoti. 3. Pa¤ca yodhÃjÅvÆpamà puggalÃ. 9. Pa¤ca Ãra¤¤ikÃ. 4. Pa¤ca piï¬apÃtikÃ. 10. Pa¤ca rukkhamÆlikÃ. 5. Pa¤ca khalupacchÃbhattikÃ. 11. Pa¤ca abbhokÃsikÃ. 6. Pa¤ca ekÃsanikÃ. 12. Pa¤ca nesajjikÃ. 7. Pa¤ca paæsukÆlikÃ. 13. Pa¤ca yathÃsanthatikÃ. 8. Pa¤ca tecÅvarikÃ. 14. Pa¤ca sosÃnikÃ. Pa¤caka mÃtikà niÂÂhitÃ. 1. ùrabbhati - machasaæ. [BJT Page 258] [\x 258/] 6. Chakka mÃtikà 1. Atthekacco puggalo pubbe ananussutesu dhammesu sÃmaæ saccÃni abhisambujjhati, tattha ca sabba¤¤utaæ pÃpuïÃti balesu ca vasÅbhÃvaæ. Atthekacco puggalo pubbe ananussutesu dhammesu sÃmaæ saccÃni abhisambujjhati, na ca tattha sabba¤¤utaæ pÃpuïÃti na ca balesu1 vasÅbhÃvaæ. Atthekacco puggalo pubbe ananussutesu dhammesu sÃmaæ saccÃni anabhisambujjhati diÂÂheva dhamme dukkhassantakaro hoti, na ca sÃvakapÃramiæ pÃpuïÃti. Atthekacco puggalo pubbe ananussutesu dhammesu sÃmaæ saccÃni anabhisambujjhati na ca diÂÂheva dhamme dukkhassantakaro hoti, anÃgÃmÅ hoti anÃgannà itthattaæ. Atthekacco puggalo pubbe ananussutesu dhammesu sÃmaæ saccÃni anabhisambujjhati na ca diÂÂheva dhamme dukkhassantakaro hoti, ÃgÃmÅ hoti Ãgannà itthattaæ. Chakka mÃtikà niÂÂhitÃ. [PTS Page 010] [\q 10/] 7. Sattaka mÃtikà 1. Satta udakÆpamà puggalÃ: sakiæ nimuggo nimuggova hoti, ummujjitvà nimujjati, ummujjitvà Âhito hoti, ummujjitvà vipassati viloketi, ummujjitvà patarati, ummujjitvà paÂigÃdhappatto hoti, ummujjitvà tiïïo hoti pÃragato thale tiÂÂhati brÃhmaïo. 2. UbhatobhÃgavimutto, pa¤¤Ãvimutto, kÃyasakkhÅ, diÂÂhappatto, saddhÃvimutto, dhammÃnusÃrÅ, saddhÃnusÃrÅ. Sattaka mÃtikà niÂÂhitÃ. 1. Phalesu - [PTS.] [BJT Page 260] [\x 260/] 8. AÂÂhaka mÃtikà 1. CattÃro maggasamaÇgino, cattÃro phalasamaÇgino-puggalÃ. AÂÂhaka mÃtikà niÂÂhità 9. Navaka mÃtikà 1. Sammà sambuddho, pacceka buddho, ubhatobhÃgavimutto, pa¤¤Ãvimutto, kÃyasakkhÅ, diÂÂhappatto, saddhÃvimutto, dhammÃnusÃrÅ, saddhÃnusÃrÅ. Navaka mÃtikà niÂÂhità 10. Dasaka mÃtikà 1. Pa¤cannaæ idha niÂÂhÃ, pa¤cannaæ idha vihÃya niÂÂhÃ. Dasaka mÃtikà niÂÂhità Puggalapa¤¤atti mÃtikà niÂÂhitÃ. [BJT Page 262] [\x 262/] [PTS Page 011] [\q 11/] 1. Ekaka niddeso 1. Katamo ca puggalo samayavimutto: idhekacco puggalo kÃlena kÃlaæ samayena samayaæ aÂÂhavimokkhe kÃyena phassitvÃ1 viharati, pa¤¤Ãya cassa disvà ekacce Ãsavà parikkhÅïà honti. Ayaæ vuccati puggalo samaya vimutto. 2. Katamo ca puggalo asamayavimutto: idhekacco puggalo naheva kho kÃlena kÃlaæ samayena samayaæ aÂÂhavimokkhe kÃyena phassitvà viharati, pa¤¤Ãya cassa disvà Ãsavà parikkhÅïà honti. Ayaæ vuccati puggalo asamayavimutto. Sabbepi ariya puggalà ariyavimokkhe asamayavimuttÃ. 3. Katamo ca puggalo kuppadhammo: idhekacco puggalo lÃbhÅ hoti. RÆpasahagatÃnaæ và arÆpasahagatÃnaæ và samÃpattÅnaæ, so ca kho na nikÃmalÃbhÅ hoti na akicchalÃbhÅ na akasiralÃbhÅ, na yatthicchakaæ yadicchakaæ yÃvaticchakaæ samÃpajjatÅ'pi vuÂÂhÃtipi. hÃnaæ kho panetaæ vijjati yaæ tassa puggalassa pamÃdamÃgamma tà samÃpattiyo kuppeyyuæ. Ayaæ vuccati puggalo kuppadhammo. 4. Katamo ca puggalo akuppadhammo: idhekacco puggalo lÃbhÅ hoti rÆpasahagatÃnaæ và arÆpasahagatÃnaæ và samÃpattÅnaæ. So ca kho nikÃmalÃbhÅ hoti akicchalÃbhÅ akasiralÃbhÅ, yatthicchakaæ yadicchakaæ yÃvaticchakaæ samÃpajjatÅ'pi vuÂÂhÃti'pi. AÂÂhÃnametaæ anavakÃso yaæ tassa puggalassa pamÃdamÃgamma tà samÃpattiyo kuppeyyuæ. Ayaæ vuccati puggalo akuppadhammo. Sabbepi ariyapuggalà ariye vimokkhe akuppadhammÃ. 1. Phusitvà - machasaæ. [BJT Page 264] [\x 264/] 5. Katamo ca puggalo parihÃnadhammo: idhekacco puggalo lÃbhÅ hoti rÆpasahagatÃnaæ và [PTS Page 012] [\q 12/] arÆpasahagatÃnaæ và samÃpattÅnaæ, so ca kho na nikÃmalÃbhÅ hoti na akicchalÃbhÅ na akasiralÃbhÅ, na yatthicchakaæ yadicchakaæ yÃvaticchakaæ samÃpajjatÅ pi vuÂÂhÃti'pi. hÃnaæ kho panetaæ vijjati yaæ so puggalo pamÃdamÃgamma tÃhi samÃpattÅhi parihÃyeyya, ayaæ vuccati puggalo parihÃnadhammo. 6. Katamo ca puggalo aparihÃnadhammo: idhekacco puggalo lÃbhÅ hoti rÆpasahagatÃnaæ và arÆpasahagatÃnaæ và samÃpattÅnaæ, so ca kho nikÃmalÃbhÅ hoti akicchalÃbhÅ akasiralÃbhÅ, yatthicchakaæ yadicchakaæ yÃvaticchakaæ samÃpajjati'pi vuÂÂhÃtipi. AÂÂhÃnametaæ anavÃkÃso yaæ so puggalo pamÃdamÃgamma tÃhi samÃpattÅhi parihÃyeyya, ayaæ vuccati puggalo aparihÃna dhammo. Sabbepi ariyapuggalà ariye vimokkhe aparihÃnadhammÃ. 7. Katamo ca puggalo cetanÃbhabbo: idhekacco puggalo lÃbhÅ hoti rÆpasahagatÃnaæ và arÆpasahagatÃnaæ và samÃpattÅnaæ, so ca kho na nikÃmalÃbhÅ hoti, na akicchalÃbhÅ, na akasiralÃbhÅ, yatthicchakaæ yadicchakaæ yÃvaticchakaæ samÃpajjati'pi vuÂÂhÃti'pi. Sace anusa¤ceteti na parihÃyati tÃhi samÃpattÅhi, sace na anusa¤ceteti parihÃyati tÃhi samÃpattÅhi. Ayaæ vuccati puggalo cetanÃbhabbo. 8. Katamo ca puggalo anurakkhanÃbhabbo: idhekacco puggalo lÃbhÅ hoti rÆpasahagatÃnaæ và arÆpasahagatÃnaæ và samÃpattÅnaæ, so ca kho na nikÃmalÃbhÅ hoti na akicchalÃbhÅ na akasiralÃbhÅ, na yatthicchakaæ yadicchakaæ yÃvaticchakaæ samÃpajjati pi vuÂÂhÃti'pi. Sace anurakkhati na parihÃyati tÃhi samÃpattÅhi, sace na anurakkhati parihÃyati tÃhi samÃpattÅhi. Ayaæ vuccati puggalo anurakkhanÃbhabbo. [BJT Page 266] [\x 266/] 9. Katamo ca puggalo puthujjano: yassa puggalassa tÅïi saæyojanÃni appahÅnÃni na ca tesaæ dhammÃnaæ pahÃnÃya paÂipanno, ayaæ vuccati puggalo puthujjano. [PTS Page 013] [\q 13/] 10. Katamo ca puggalo gotrabhÆ: yesaæ dhammÃnaæ samanantarà ariyadhammassa avaknanti hoti tehi dhammehi samannÃgato, ayaæ vuccati puggalo gotrabhÆ. 11-12. Katamo ca puggalo bhayÆparato: satta sekhkhà bhayÆparatÃ, ye ca puthujjanà sÅlavanto: arahà abhayÆparato. 13. Katamo ca puggalo abhabbÃgamano: ye te puggalà kammÃvaraïena samannÃgatà kilesÃvaraïena samannÃgatà vipÃkÃvaraïena samannÃgatà assaddhà acchandikà duppa¤¤Ã eÊÃ1 abhabbà niyÃmaæ okkamituæ kusalesu dhammesu sammattaæ, ime vuccanti puggalà abhabbÃgamanÃ. 14. Katamo ca puggalo bhabbÃgamano: ye te puggalà na kammÃvaraïena samannÃgatÃ, na kilesÃvaraïena samannÃgatÃ, na vipÃkÃvaraïena samannÃgatÃ, saddhà chandikà pa¤¤Ãvantà aneÊÃ2 bhabbà niyÃmaæ okkamituæ kusalesu dhammesu sammattaæ, ime vuccanti puggalà bhabbÃgamanÃ. 15-16. Katamo ca puggalo niyato: pa¤ca puggalà Ãnantariyakà ye ca micchà diÂÂhikà niyatÃ, aÂÂha ca ariyapuggalà niyatÃ. Avasesà puggalà aniyatÃ. 17-18. Katamo ca puggalo paÂipannako: cattÃro magga samaÇgino puggalà paÂipannakÃ, cattÃro phalasamaÇgino puggalà phale ÂhitÃ. 19. Katamo ca puggalo samasÅsi: yassa puggalassa apubbaæ acarimaæ ÃsavapariyÃdÃnaæ ca hoti jÅvitapariyÃdÃnaæ ca, ayaæ vuccati puggalo samasÅsi. 1. EÊà - sÅmu - jalà - [PTS. 2.] Pa¤¤avantà - sÅmu. [BJT Page 268] [\x 268/] 20. Katamo ca puggalo ÂhitakappÅ: ayaæ ca puggalo sotÃpattiphalasacchikiriyÃya paÂipanno assa, kappassa ca u¬¬ayhanavelà assa. Neva tÃva kappo u¬¬ayheyya, yÃvÃyaæ puggalo na sotÃpattiphalaæ sacchikaroti. Ayaæ vuccati puggalo Âhitakappi [PTS Page 014] [\q 14/] sabbepi maggasamaÇgino puggalà Âhitakappino. 21-22. Katamo ca puggalo ariyo: aÂÂhÃriyapuggalà ariyÃ, avasesà pugagalà anariyÃ. 23-25. Katamo ca puggalo sekho: cattÃro maggasamaÇgino tayo phalasamaÇgino puggalà sekhÃ, arahà asekho, avasesà puggalà neva sekhà nÃsekkhÃ. 26. Katamo puggalo tevijjo: tÅhi vijjÃhi samannÃgato puggalo tevijjo. 27. Katamo ca puggalo chaÊabhi¤¤o: chahi abhi¤¤Ãhi samannÃgato puggalo chaÊabhi¤¤o. 28. Katamo ca puggalo sammÃsambuddho: idhekacco puggalo pubbe ananussutesu dhammesu sÃmaæ saccÃni abhisambujjhati, tattha ca sabba¤¤utaæ pÃpuïÃti balesu ca vasÅbhÃvaæ. Ayaæ vuccati puggalo sammÃsambuddho. 29. Katamo ca puggalo paccekasambuddho: idhekacco puggalo pubbe ananussutesu dhammesu sÃmaæ saccÃni abhisambujjhati, na ca tattha sabba¤¤utaæ pÃpuïÃti na ca balesu vasÅbhÃvaæ. Ayaæ vuccati puggalo paccekasambuddho. 30. Katamo ca puggalo ubhatobhÃgavimutto: idhekacco puggalo aÂÂha vimokkhe kÃyena phassitvÃ1 viharati, pa¤¤Ãya cassa disvà Ãsavà parikkhÅïà honti. Ayaæ vuccati puggalo ubhatobhÃga vimutto. Phusitvà - machasaæ. [BJT Page 270] [\x 270/] 31. Katamo ca puggalo pa¤¤Ãvimutto: idhekacco puggalo naheva kho aÂÂha vimokkhe kÃyena phassitvà viharati, pa¤¤Ãya cassa disvà Ãsavà parikkhÅïà honti. Ayaæ vuccati puggalo pa¤¤Ã vimutto. 32. Katamo ca puggalo kÃyasakkhÅ: idhekacco puggalo aÂÂha vimokkhe kÃyena phassitvà [PTS Page 015] [\q 15/] viharati, pa¤¤Ãya cassa disvà ekacce Ãsavà parikkhÅïà honti. Ayaæ vuccati puggalo kÃyasakkhÅ. 33. Katamo ca puggalo diÂÂhappatto: idhe kacco puggalo idaæ dukkhanti yathÃbhÆtaæ pajÃnÃti, ayaæ dukkhasamudayoti yathÃbhÆtaæ pajÃnÃti, ayaæ dukkhanirodhoti yathÃbhÆtaæ pajÃnÃti, ayaæ dukkhanirodhagÃminÅ paÂipadÃti yathÃbhÆtaæ pajÃnÃti, tathÃgatappavedità cassa dhammà pa¤¤Ãya vodiÂÂhà honti vocaritÃ, pa¤¤Ãya cassa disvà ekacce Ãsavà parikkhÅïà honti. Ayaæ vuccati puggalo diÂÂhappatto. 34. Katamo ca puggalo saddhÃvimutto: idhekacco puggalo idaæ dukkhanti yathÃbhÆtaæ pajÃnÃti, ayaæ dukkhasamudayoti yathÃbhÆtaæ pajÃnÃti, ayaæ dukkhanirodhoti yathÃbhÆtaæ pajÃnÃti, ayaæ dukkhanirodhagÃminÅ paÂipadÃti yathÃbhÆtaæ pajÃnÃti, tathÃgatappavedità cassa dhammà pa¤¤Ãya vodiÂÂhà honti vocaritÃ, pa¤¤Ãya cassa disvà ekacce Ãsavà parikkhÅïà honti, no ca kho yathà diÂÂhappattassa ayaæ vuccati puggalo saddhÃvimutto. 35. Katamo ca puggalo dhammÃnusÃrÅ: yassa puggalassa sotÃpattiphalasacchikiriyÃya paÂipannassa pa¤¤indiyaæ adhimattaæ hoti pa¤¤ÃvÃhi pa¤¤ÃpubbaÇgamaæ ariyamaggaæ bhÃveti. Ayaæ vuccati puggalo dhammÃnusÃrÅ. SotÃpattiphalasacchikiriyÃya paÂipanno puggalo dhammÃnusÃrÅ. Phale Âhito diÂÂhappatto. [BJT Page 272] [\x 272/] 36. Katamo ca puggalo saddhÃnusÃrÅ: yassa puggalassa sotÃpattiphalasacchikiriyÃya paÂipannassa saddhindriyaæ adhimattaæ hoti saddhÃvÃhi saddhÃpubbaÇgamaæ ariyamaggaæ bhÃveti. Ayaæ vuccati puggalo saddhÃnusÃri, sotÃpattiphala sacchikiriyÃya paÂipanno puggalo saddhÃnusÃrÅ, phale Âhito saddhÃvimutto. 37. Katamo ca puggalo sattakkhattuparamo: idhekacco puggalo tiïïaæ saæyojanÃnaæ parikkhayà [PTS Page 016] [\q 16/] sotÃpannà hoti aaivinipÃtadhammo niyato sambodhiparÃyano, so sattakkhattuæ deve ca manusse ca sandhÃvitvà saæsaritvà dukkhassantaæ karoti. Ayaæ vuccati puggalo sattakkhattuparamo. 38. Katamo ca puggalo kolaækolo: idhekacco puggalo tiïïaæ saæyojanÃnaæ parikkhayà sotÃpanno hoti avinipÃtadhammo niyato sambodhiparÃyano, so dve và tÅïi và kulÃni sandhÃvitvà saæsaritvà dukkhassantaæ karoti. Ayaæ vuccati puggalo kolaÇkolo. 39. Katamo ca puggalo ekabÅjÅ: idhekacco puggalo tiïïaæ saæyojanÃnaæ parikkhayà sotÃpanno hoti avinipÃkadhammo niyato sambodhiparÃyaïo, so ekaæ yeva mÃnusakaæ bhavaæ nibbattetvà dukkhassantaæ karoti. Ayaæ vuccati puggalo ekabÅjÅ. 40. Katamo ca puggalo sakadÃgÃmÅ: idhekacco puggalo tiïïaæ saæyojanÃnaæ parikkhayà rÃgadosamohÃnaæ tanuttà sakadÃgÃmÅ hoti sakideva imaæ lokaæ Ãganatvà dukkhassantaæ karoti. Ayaæ vuccati puggalo sakadÃgÃmÅ. 41. Katamo ca puggalo anÃgÃmÅ: idhekacco puggalo pa¤cannaæ orambhÃgiyÃnaæ saæyojanÃnaæ parikkhayà opapÃtiko hoti tattha parinibbÃyÅ anÃvattidhammo tasmà loko, ayaæ vuccati puggalo anÃgÃmÅ. [BJT Page 274] [\x 274/] 42. Katamo ca puggalo antarÃparinibbÃyÅ: idhekacco puggalo pa¤cannaæ orambhÃgiyÃnaæ saæyojanÃnaæ parikkhayà opapÃtiko hoti tattha parinibbÃyÅ anÃvattidhammo tasmà lokÃ, so uppannaæ và samanantarÃ, appattaæ và vemajjhaæ ÃyuppamÃïaæ ariyamaggaæ sa¤janeti upariÂÂhimÃnaæ saæyojanÃnaæ pahÃnÃya. Ayaæ vuccati puggalo antarÃparinibbÃyÅ. 43. Katamo ca puggalo upahaccaparinibbÃyÅ: idhekacco puggalo pa¤cannaæ orambhÃgiyÃnaæ [PTS Page 017] [\q 17/] saæyojanÃnaæ parikkhayà opapÃtiko hoti tattha parinibbÃyi anÃvattidhammo tasmà lokÃ, so atikkamitvà vemajjhaæ ÃyuppamÃïaæ upahacca và kÃlakiriyaæ ariyamaggaæ sa¤janeti upariÂÂhimÃnaæ saæyojanÃnaæ pahÃnÃya. Ayaæ vuccati puggalo upahaccaparinibbÃyÅ. 44. Katamo ca puggalo asaÇkhÃraparinibbÃyÅ: idhekacco puggalo pa¤cannaæ orambhÃgiyÃnaæ saæyojanÃnaæ parikkhayà opapÃtiko hoti tattha parinibbÃyÅ anÃvattidhammo tasmà lokÃ. So asaÇkhÃrena ariyamaggaæ sa¤janeti upariÂÂhimÃnaæ saæyojanÃnaæ pahÃnÃya. Ayaæ vuccati puggalo asaÇkhÃraparinibbÃyÅ. 45. Katamo ca puggalo sasaÇkhÃraparinibbÃyÅ: idhekacco puggalo pa¤cannaæ orambhÃgiyÃnaæ saæyojanÃnaæ parikkhayà opapÃtiko hoti tattha parinibbÃyÅ anÃvattidhammo tasmà lokÃ, so sasaÇkhÃrena ariyamaggaæ sa¤janeti upariÂÂhimÃnaæ saæyojanÃnaæ pahÃnÃya. Ayaæ vuccati puggalo sasaÇkhÃraparinibbÃyi. 46. Katamo ca puggalo uddhaæsoto akaniÂÂhÃgÃmÅ: idhekacco puggalo pa¤cannaæ orambhÃgiyÃnaæ saæyojanÃnaæ parikkhayà opapÃtiko hoti tattha parinibbÃyi anÃvattidhammo tasmà lokÃ, so avihà cuto atappaæ gacchati, atappà cuto sudassaæ gacchati, sudassà cuto sudassiæ gacchati, sudassito vuto akaniÂÂhaæ gacchati, akaniÂÂhaæ ariyamaggaæ sa¤janeti upariÂÂhimÃnaæ saæyojanÃnaæ pahÃnÃya. Ayaæ vuccati puggalo uddhaæsoto akaniÂÂhagÃmÅ. [BJT Page 276] [\x 276/] 47. Tiïïaæ saæyojanÃnaæ pahÃnÃya paÂipanno puggalo sotÃpattiphalasacchikiriyÃya paÂipanno, yassa puggalassa tÅïi saæyojanÃni pahÅnÃni. Ayaæ vuccati puggalo sotÃpanno. 48. KÃmarÃgavyÃpÃdÃnaæ tanubhÃvÃya paÂipanno puggalo sakadÃgÃmiphalasacchikiriyÃya paÂipanno, yassa puggalassa kÃmarÃgavyÃpÃdà tanubhÆtÃ. Ayaæ vuccati puggalo sakadÃgÃmÅ. 49. KÃmarÃgavyÃpÃnaæ anavasesappahÃnÃya paÂipanno [PTS Page 018] [\q 18/] puggalo anÃgÃmiphalasacchikiriyÃya paÂipanno, yassa puggalassa kÃmarÃgavyÃpÃdà anavasesà pahÅnÃ. Ayaæ vuccati puggalo anÃgÃmÅ. 50. RÆparÃga arÆparÃga mÃna uddhacca avijjà anavasesappahÃnÃya paÂipanno puggalo arahattaphalasacchikiriyÃya paÂipanno, yassa puggalassa rÆparÃgo arÆparÃgo mÃno uddhaccaæ avijjà anavasesà pahÅnÃ. Ayaæ vuccati puggalo arahÃ. Ekaka niddeso niÂÂhito. [BJT Page 278] [\x 278/] 2. Duka niddeso 1. Katamo ca puggalo ko«ano tattha katamo kodho, so kodho kujjhanà kujjhitattaæ, doso dussanà dussitattaæ, vyÃpatti vyÃpajjanà vyÃpajjitattaæ, virodho paÂivirodho caï¬ikkaæ, asuropo anattamanatà cittassa. Ayaæ vuccati kodho. Yassa puggalassa ayaæ kodho appahÅno, ayaæ vuccati puggalo kodhano. Katamo ca puggalo upanÃhÅ: tattha katamo upanÃho: pubbakÃlaæ kodho aparakÃlaæ upanÃho, yo evarÆpo upanÃho upanayhanà upanayhitattaæ aÂÂhapanà Âhapanà saïÂhapanà anusaæsandanà anuppabandhanà daÊhÅkammaæ kodhassa, ayaæ vuccati upanÃho. Yassa puggalassa ayaæ upanÃho appahÅno, ayaæ vuccati puggalo upanÃhÅ. 2. Katamo ca puggalo makkhÅ: tattha katamo makkho: yo makkho makkhÃyanà makkhÃyitattaæ1 niÂÂhuriyaæ niÂÂhuriyakammaæ, ayaæ vuccati makkho. Yassa puggalassa ayaæ makkho appahÅno, ayaæ vuccati puggalo makkhÅ. Katamo ca puggalo palÃsÅ: tattha katamo palÃso yo palÃso palÃsÃyanà [PTS Page 019] [\q 19/] palÃsÃyitattaæ palÃsÃhÃro vivÃdaÂÂhÃnaæ yugaggÃho appaÂinissaggo, ayaæ vuccati palÃso yassa puggalassa ayaæ palÃso. AppasÅno, ayaæ vuccati puggalo palÃsÅ. 3. Katamo ca puggalo issuki: tattha katamà issÃ: yà paralÃbha sakkÃra garukÃra mÃnana vandana pÆjanÃsu issà issÃyanà issÃyitattaæ usÆyà usÆyanà usÆyitattaæ, ayaæ vuccati issÃ. Yassa puggalassa ayaæ issà appahÅnÃ, ayaæ vuccati puggalo issukÅ. Katamo ca puggalo maccharÅ: tattha katamaæ macchariyaæ: pa¤ca macchariyÃni-ÃvÃsamacchariyaæ kulamacchariyaæ lÃbhamacchariyaæ vaïïamacchariyaæ cammamacchariyaæ, yaæ evarÆpaæ maccheraæ maccharayÃnà maccharÃyitattaæ vevicchaæ kadariyaæ kaÂuka¤cukatà aggahitattaæ cittassa, idaæ vuccati macchariyaæ. Yassa puggalassa idaæ macchariyaæ appahÅnaæ, ayaæ vuccati puggalo maccharÅ. 1. MakkhÅyanà makkhÅyitattà sÅ, mu. [BJT Page 280] [\x 280/] 4. Katamo ca puggalo saÂho: tattha katamaæ sÃÂheyyaæ: idhekacco puggalo saÂho hoti parisaÂho, yaæ tattha saÂhaæ saÂhatà sÃÂheyyaæ kakkharatà kakkariyaæ parikkhattatà parikkhattiyaæ, idaæ vuccati sÃÂheyyaæ. Yassa puggalassa idaæ sÃÂheyyaæ appahÅnaæ. Ayaæ vuccati puggalo saÂho. Katamo ca puggalo mÃyÃvÅ: tattha katamà mÃyÃ: idhekacco kÃyena duccaritaæ caritvà vÃcÃya duccaritaæ caritvà manasà duccaritaæ caritvà tassa paÂicchÃdanahetu pÃpikaæ icchaæ païidahati 'mà maæ ja¤¤Ã'ti icchati, 'mà maæ cha¤¤Ã'ti saækappeti, 'mà maæ ja¤¤Ã'ti vÃcaæ bhÃsati, 'mà maæ ja¤¤Ã'ti kÃyena parakkamati, yà eva rÆpà mÃyà mÃyÃvità accasarà va¤canà nikati nikiraïà pariharaïaæ gÆhanà parigÆhanà chÃdanà parichÃdanà anuttÃnÅkammaæ anÃvikammaæ vocchÃdanà pÃpakiriyÃ, ayaæ vuccati mÃyÃ. Yassa puggalassa ayaæ mÃyà appahÅïÃ, ayaæ vuccati puggalo mÃyÃvÅ. 5. Katamo ca puggalo ahiriko: kattha katamaæ ahirikaæ: yaæ na hirÅyati hirÅyitabbena, na hirÅyati pÃpakÃnaæ akusalÃnaæ dhammÃnaæ samÃpattiyÃ. Idaæ vuccati ahirikaæ, iminà ahirikena samannÃgato puggalo ahiriko. Katamo ca puggalo anottappÅ: tattha katamaæ anottappaæ: yaæ na ottappati ottappitabbena, na ottappati pÃpakÃnaæ akusalÃnaæ dhammÃnaæ samÃpattiyÃ. Idaæ vuccati anottappaæ, iminà anottappena samannÃgato puggalo anottappÅ. 6. Katamo ca puggalo dubbavo: tattha katamà dovacassatÃ: sahadhammike vuccamÃne dovacassÃyaæ dovacassiyaæ dovacassatà vippaÂikÆlagÃhità vipaccanikasÃtatà anÃdariyaæ anÃdariyatà agÃravatà appatissavatÃ. Ayaæ vuccati dovacassatÃ, tÃya samannÃgato puggalo dubbavo. [BJT Page 282] [\x 282/] Katamo ca puggalo pÃpamitto: tattha katamà pÃpamittÃ: yo te puggalà assaddhà dussÅlà appassutà maccharino duppa¤¤Ã, yà tesaæ sevanà nisevanà saæsevanà bhajanà nambhajanà bhatti sambhatti taæsampavaÇkatÃ. Ayaæ vuccati pÃpamittatÃ, imÃya pÃpamittatÃya samannÃgato puggalo pÃpamitto. 7. Katamo ca puggalo indriyesu aguttadvÃro: tattha katamà indriyesu aguttadvÃratÃ: idhekacco cakkhunà rÆpaæ disvà nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ, yatvÃdhikaraïamenaæ cakkhundriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpakà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ tassa saævarÃya na paÂipajjati na rakkhati cakkhundriyaæ, cakkhundriyena saævaraæ Ãpajjati. Sotena saddaæ sutvà -pe ghÃnena gandhaæ ghÃyitvÃjivhÃya rasaæ sÃyitvÃ- kÃyena phoÂÂhabbaæ phusitvÃ- manasà dhammaæ vi¤¤Ãya nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ, yatvÃdhikaraïamenaæ manindriyaæ asaævutaæ viharantaæ, abhijjhà domanassà pÃpakà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na paÂipajjati, na rakkhati manindriyaæ, manindriye [PTS Page 021] [\q 21/] na saævaraæ Ãpajjati. Yà imesaæ channaæ indriyÃnaæ agutti agopanà anÃrakkho asaævaro. Ayaæ vuccati indriyesu aguttadvÃratÃ. ImÃya indriyesu aguttadvÃratÃya samannÃgato puggalo indriyesu aguttadvÃro. Katamo ca puggalo bhojane amatta¤¤Æ: tattha katamà bhojane amatta¤¤utÃ: idhekacco puggalo appaÂisaÇkhà ayoniso ÃhÃraæ ÃhÃreti, davÃya madÃya maï¬anÃya vibhÆsanÃya yà tattha asantuÂÂhità amatta¤¤utà appaÂisaÇkhà bhojane. Ayaæ vuccati bhojane amatta¤¤utÃ, imÃya bhojane amatta¤¤utÃya samannÃgato puggalo bhojane amatta¤¤Æ. [BJT Page 284] [\x 284/] 8. Katamo ca puggalo muÂÂhassati: tattha katamà muÂÂhasaccaæ: yà asati ananussati appaÂissati assati asaraïatà adhÃraïatà pilÃpanatà pammussanatÃ. Idaæ vuccati muÂÂhasaccaæ, iminà muÂÂhasaccena samannÃgato puggalo muÂÂhassati. Katamo ca puggalo asampajÃno: tattha katamaæ asampaja¤¤aæ: yaæ a¤¤Ãïaæ adassanaæ anabhisamayo ananubodho asambodho appaÂivedho asaÇgÃhanà apariyogÃhanà asamapekkhanà apaccavekkhanà apaccakkhakammaæ dummejjhaæ bÃlyaæ asampaja¤¤aæ moho pamoho sammoho avijjà avijjogho avijjÃyogo avijjÃnusayo avijjÃpariyuÂÂhÃnaæ avijjÃlaÇgi moho akusalamÆlaæ, idaæ vuccati asampaja¤¤aæ. Iminà asampaja¤¤ena samannÃgato puggalo asampajÃno. 9. Katamo ca puggalo sÅlavipanno: tattha katamà sÅlavipatti kÃyiko vÅtikkamo vÃcasiko vÅtikkamo kÃyikavÃcasiko vÅtikkamo, ayaæ vuccati sÅlavipatti, sabbampi dussÅlyaæ sÅlavipatti. ImÃya sÅlavipattiyà samannÃgato puggalo sÅlavipanno. Katamo ca puggalo diÂÂhivipanno: tattha katamà diÂÂhivipatti: natthi dinnaæ natthi diÂÂhi natthi hutaæ natthi sukaÂadukkaÂÃnaæ1 kammÃnaæ phalaæ vipÃko, natthi ayaæ [PTS Page 022] [\q 22/] loko, natthi paraloko, natthi mÃtÃ, natthi pitÃ, natthi sattà opapÃtikÃ, natthi loke samaïabrÃhmaïà sammaggatà sammà paÂipannà ye ima¤ca lokaæ para¤ca lokaæ sayaæ abhi¤¤Ã sacchikatvà pavedentÅti yà evarÆpà diÂÂhi diÂÂhigataæ diÂÂhigahanaæ diÂÂhikantÃro diÂÂhivisÆkÃyitaæ diÂÂhivipphanditaæ diÂÂhisaæyojanaæ gÃho patiÂÂhÃho abhinivoso paramÃso kummaggo micchÃpatho micchattaæ titthÃyatanaæ vipariyesagÃho. Ayaæ vuccaci diÂÂhivipatti, sabbÃpi micchÃdiÂÂhi diÂÂhivipatti, imÃya diÂÂhivipattiyà samannÃgato puggalo diÂÂhivipanno. 1. Sukata dukkhatÃnaæ - sÅmu. [BJT Page 286] [\x 286/] 10. Katamo ca puggalo ajjhattasa¤¤ojano: yassa puggalassa pa¤corambhÃgiyÃni saæyojanÃni appahÅnÃni. Ayaæ vuccati puggalo ajjhattasa¤¤ojano. Katamo ca puggalo bahiÇ sa¤¤ojano: yassa puggalassa pa¤cuddhambhÃgiyÃni saæyojanÃni appahÅnÃni. Ayaæ vuccati puggalo bahiÇsa¤¤ojano. 11. Katamo ca puggalo akkodhano: tattha katamo kodho: yo kodhà kujjhanà kujjhitattaæ, doso dussanà dussitattaæ, vyÃpatti vyÃpajjanà vyÃpajjitattaæ, virodho paÂivirodho caï¬ikkaæ, asuropo anattamanatà cittassa, ayaæ vuccati kodho. Yassa puggalassa ayaæ kodho pahÅno, ayaæ vuccati puggalo akkodhano. Katamo ca puggalo anupanÃhÅ: tattha katamo upanÃho: pubbakÃlaæ kodho aparakÃlaæ upanÃho, yo evarÆpo upanÃho upanayhanà upanayhitattaæ aÂÂhapanà Âhapanà saï¬apanà anusaæsandanà anuppabandhanà daÊhÅkammaæ kodhassa, ayaæ vuccati upanÃho. Yassa puggalassa ayaæ upanÃho pahÅno, ayaæ vuccati puggalo anupanÃhÅ. 12. Katamo ca puggalo amakkhÅ: tattha katamo makkho: yo makkho makkhiyanà makkhÅyitattaæ niÂÂhuriyaæ niÂÂhuriyakammaæ, ayaæ vuccati makkho. Yassa puggalassa ayaæ makkho pahÅno, ayaæ vuccati puggalo amakkhÅ. Katamo ca puggalo apalÃsÅ: tattha katamo palÃso: yo palÃso palÃsayanà palÃsÃyitattaæ palÃsÃhÃro vivÃdaÂÂhÃnaæ yugaggÃho appaÂinissaggo, ayaæ vuccati paÊÃso. Yassa puggalassa ayaæ paÊÃso pahÅno, ayaæ vuccati puggalo apalÃsÅ. [BJT Page 288] [\x 288/] [PTS Page 023] [\q 23/] 13. Katamo ca puggalo anissukÅ: tattha katamà issÃ: yà paralÃbhasakkÃra garukÃra mÃnana vandana pÆjanÃsu issà issÃyanà issÃyitattaæ, usÆyà usÆyanà usÆyitattaæ, ayaæ vuccati issÃ. Yassa puggalassa ayaæ issà pahÅnÃ, ayaæ vuccati puggalo anissukÅ. Katamo ca puggalo amaccharÅ: tattha katamaæ macchariyaæ: pa¤camacchariyÃni - ÃvÃsamacchariyaæ kulamacchariyaæ lÃbhamacchariyaæ vaïïamacchariyaæ dhammamacchariyaæ. Yaæ evarÆpaæ maccheraæ1 maccharÃyanà maccharÃyitattaæ, vevicchaæ kadariyaæ kaÂuka¤cukatà aggahitattaæ cittassa. Idaæ vuccati macchariyaæ. Yassa puggalassa idaæ macchariyaæ pahÅnaæ, ayaæ vuccati puggalo amaccharÅ. 14. Katamo ca puggalo asaÂho: tattha katamaæ sÃÂheyyaæ: idhekacco puggalo saÂho hoti parisaÂho, yaæ tattha saÂhaæ saÂhatà sÃÂheyyaæ kakkaratà kakkariyaæ parikkhattatà parikkhattiyaæ, idaæ vuccati sÃÂheyaæ. Yassa puggalassa idaæ sÃÂheyyaæ pahÅnaæ, ayaæ vuccati puggalo asaÂho. Katamo ca puggalo amÃyÃvÅ: tattha katamà mÃyÃ: idhekacco kÃyena duccaritaæ caritvà vÃcÃya duccaritaæ caritvà manasà duccaritaæ caritvà tassa paÂicchÃdanahetu pÃpikaæ icchaæ païidahati 'mà maæ ja¤¤Ã'ti icchati, 'mà maæ cha¤¤Ã'ti saækappeti, 'mà maæ ja¤¤Ã'ti vÃcaæ bhÃsati, 'mà maæ ja¤¤Ã'ti kÃyena parakkamati, yà eva rÆpà mÃyà mÃyÃvità accasarà va¤canà nikati nikiraïà pariharaïaæ gÆhanà parigÆhanà chÃdanà parichÃdanà anuttÃnÅkammaæ anÃvikammaæ vocchÃdanà pÃpakiriyÃ, ayaæ vuccati mÃyÃ. Yassa puggalassa ayaæ mÃyà ppahÅïÃ, ayaæ vuccati puggalo amÃyÃvÅ. 1. Vacchariyaæ - machasaæ. [BJT Page 290] [\x 290/] 15. Katamo ca puggalo hirimÃ: tattha katamà hiri: [PTS Page 024] [\q 24/] yà hiri hirÅyati hirÅyitabbena, hirÅyati pÃpakÃnaæ akusalÃnaæ dhammÃnaæ samÃpattiyÃ, ayaæ vuccati hiri, imÃya hiriyà samannÃgato puggalo hirimÃ. Katamo ca puggalo ottappÅ: tattha katamaæ ottappaæ: yaæ ottappati ottappitabbena, ottappati pÃpakÃnaæ akusalÃnaæ dhammÃnaæ samÃpattiyÃ, idaæ vuccati ottappaæ. Iminà ottappena samannÃgato puggalo ottappÅ. 16. Katamo ca puggalo suvaco: tattha katamà sovacassatÃ: sahadhammike vuccamÃne sovacassÃyaæ sovacassiyaæ sovacassatà avippaÂikÆlagÃhità avipaccanikasÃtatà sagÃrÃvatà sappatissavatÃ, ayaæ vuccati sovacassatÃ. ImÃya sovacassatÃya samannÃgato puggalo suvaco. Katamo ca puggalo kalyÃïamitto: tattha katamà kalyÃïamittatÃ: ye te puggalà saddhà sÅlavanto bahussutà pa¤¤Ãvanto cÃgavanto yà tesaæ sevanà nisevanà saæsevanà bhajanà sambhajanà bhatti sambhatti taæsampavaÇkatÃ, ayaæ vuccati kalyÃïamittatÃ. ImÃya kalyÃïamittatÃya samannÃgato puggalo kalyÃïamitto. 17. Katamo ca puggalo indriyesu guttadvÃro: tattha katamà indriyesu guttadvÃratÃ: idhekacco cakkhunà rÆpaæ disvà na nimittaggÃhÅ hoti nÃnubya¤jajaggÃhÅ yatvÃdhikaraïamenaæ cakkhundriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpakà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya paÂipajjati, rakkhati cakkhundriyaæ, cakkhundriye saævaraæ Ãpajjati. Sotena saddaæ sutvÃ-ghÃnena gandhaæ ghÃyitvÃ-jivhÃya rasaæ sÃyitvÃ-kÃyena phoÂÂhabbaæ phusitvÃ-manasà dhammaæ vi¤¤Ãya na nimittaggÃhÅ hoti nÃnubya¤janaggÃhÅ. YatvÃdhikaraïamenaæ manindriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhÃdomanassà pÃpakà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya paÂipajjati rakkhati manindriyaæ, manindriye saævaraæ Ãpajjati. Yà imesaæ channaæ indriyÃnaæ gutti gopanà Ãrakkho saævaro, [PTS Page 025] [\q 25/] ayaæ vuccati indriyesu guttadvÃratÃ. ImÃya indiyesu guttadvÃratÃya, samannÃgato puggalo indriyesu guttadvÃro. [BJT Page 292] [\x 292/] Katamo ca puggalo bhojane matta¤¤Æ: tattha katamà bhojane matta¤¤utÃ: idhekacco puggalo paÂisaÇkhà yoniso ÃhÃraæ ÃhÃreti neva davÃya na madÃya na maï¬anÃya na vibhÆsanÃya yÃvadeva imassa kÃyassa Âhitiyà yÃpanÃya vihiæsÆparatiyà brahmacariyÃnuggahÃya, iti purÃïa¤ca vedanaæ paÂihaÇkhÃmi, nava¤ca vedanaæ na uppÃdessÃmi, yÃtrà ca me bhavissati anavajjatà ca phÃsuvihÃro cÃ'ti yà tattha santuÂÂhità matta¤¤utà paÂisaÇkhà bhojane, ayaæ vuccati bhojane matta¤¤utÃ. ImÃya bhojane matta¤¤utÃya samannÃgato puggalo bhojane matta¤¤Æ. 18. Katamo ca puggalo upaÂÂhitasati: tattha katamà sati: yà sati anussati paÂissati sati saraïatà dhÃraïatà apilÃpanatà apammussanatà sati satindriyaæ sati balaæ sammÃsati. Ayaæ vuccati sati. ImÃya satiyà samannÃgato puggalo upaÂÂhisati. Katamo ca puggalo sampajÃno: tattha katamaæ sampaja¤¤aæ: yà pa¤¤Ã pajÃnanà vicayo pavicayo dhammavicayo sallakkhanà upalakkhanà paccupalakkhanà paï¬iccaæ kosallaæ nepu¤¤aæ vebhavyà cintà upaparikkhà bhÆrÅ medhà parinÃyikà vipassanà sampaja¤¤aæ patodo pa¤¤Ã pa¤¤indriyaæ pa¤¤Ãbalaæ pa¤¤Ãsatthaæ pa¤¤ÃpÃsÃdo pa¤¤ÃÃloko pa¤¤ÃobhÃso pa¤¤Ãpajjoto pa¤¤Ãratanaæ amoho dhammavicayo sammÃdiÂÂhi, idaæ vuccati sampaja¤¤aæ. Iminà sampaja¤¤ena samannÃgato puggalo sampajÃno. 19. Katamo ca puggalo sÅlasampanno: tattha katamà sÅlasampadÃ: kÃyiko avÅtikkamo vÃcasiko avÅtikkamo kÃyikavÃcasiko avÅtikkamo, ayaæ vuccati sÅlasampadÃ, sabbo'pi sÅlasaævaro sÅlasampadà imÃya sÅlasampadÃya samannÃgato puggalo sÅlasampanno. [BJT Page 294] [\x 294/] Katamo ca puggalo diÂÂhisampanno: [PTS Page 026] [\q 26/] tattha katamà diÂÂhisampadà atthi dinnaæ, atthi yiÂÂhaæ, atthi hutaæ, atthi sukaÂadukkaÂÃnaæ kammÃnaæ phalaæ vipÃko, atthi ayaæ loko, atthi paro loko, atthi mÃtÃ, atthi pitÃ, atthi sattà opapÃtikÃ, atthi loke samaïabrÃhmaïà sammaggatà sammÃpaÂipannÃ, ye ima¤ca lokaæ para¤ca lokaæ sayaæ abhi¤¤Ã sacchikatvà pavedentÅ'ti. Yà evarÆpà pa¤¤Ã pajÃnanà -pe amoho dhammavicayo sammÃdiÂÂhi ayaæ vuccati diÂÂhisampadÃ, sabbÃ'pi sammÃdiÂÂhi diÂÂhisampadà imÃyadiÂÂhisampadÃya samannÃgato puggalo diÂÂhisampanno. 20. Katame dve puggalà dullabhà 'lokasmiæ: yo ca pubbakÃrÅ yo ca kata¤¤Æ katavedÅ. Ime dve puggalà lokasmiæ. 21. Katame dve puggalà dutappayÃ? Yo ca laddhaæ laddhaæ nikkhipati, 1 yo ca laddhaæ laddhaæ vissajjeti, ime dve puggalà duttappayÃ. 22. Katame dve puggalà sutappayÃ: yo ca laddhaæ laddhaæ na nikkhipati, yo ca laddhaæ laddhaæ na vissajjeti, ime dve puggalà sutappayÃ. 23. Katamesaæ dvinnaæ puggalÃnaæ Ãsavà va¬¬hanti: yo ca na kukkuccÃyitabbaæ kukkuccÃyati, yo ca kukkuccÃyitabbaæ na kukkuccÃyati, imesaæ dvinnaæ puggalÃnaæ Ãsavà va¬¬hanti. 24. Katamesaæ dvinnaæ puggalÃnaæ Ãsavà na va¬¬hanti: yo ca na kukkuccÃyitabbaæ na kukkuccÃyati, yo ca kukkuccÃyitabbaæ kukkuccÃyati, imesaæ dvinnaæ puggalÃnaæ Ãsavà na va¬¬hanti. 1. Nikkhapati - sÅmu. [BJT Page 296] [\x 296/] 25. Katamo ca puggalo hÅnÃdhimutto: idhe'kacco puggalo dussÅlo hoti pÃpadhammo, so a¤¤aæ dussÅlaæ pÃpadhammaæ sevati bhajati payirupÃsati, ayaæ vuccati puggalo hÅnÃdhimutto. Katamo ca puggalo païÅtÃdhimutto: idhe'kacco puggalo sÅlavà hoti kalyÃïadhammo, so a¤¤aæ sÅlavantaæ kalyÃïadhammaæ sevati bhajati payirupÃsati, ayaæ vuccati puggalo païÅtÃdhimutto. [PTS Page 027] [\q 27/] 26. Katamo ca puggalo titto: paccekabuddho1 ye ca tathÃgatasÃvakà arahanto tittÃ. SammÃsambuddho titto ca tappetà ca. Ayaæ vuccati puggalo titto. Dukaniddeso niÂÂhito. 1. Paccekasambuddho-machasaæ. [BJT Page 298 [\x 298/] 3.] Tika niddeso 1. Katamo ca puggalo nirÃso: idhe'kacce puggalo dussÅlo hoti pÃpadhammo asuci saækassarasamÃcÃro paÂicchannakammanto assamaïo samaïapaÂi¤¤o abrahmacÃrÅ brahmacÃrÅpaÂi¤¤o antopÆti avassuto kasamabujÃto. So suïÃti itthannÃmo kira bhikkhu ÃsavÃnaæ khayà anÃsavaæ cetovimuttiæ pa¤¤Ãvimuttiæ diÂÂhevadhamme khayà anÃsavaæ cetovimuttiæ pa¤¤Ãvimuttiæ diÂÂhevadhamme sayaæ abhi¤¤Ã sacchikatvà upasampajja viharatÅ'ti. Tassa na evaæ hoti: 'kudassu nÃma ahampi ÃsavÃnaæ khayà anÃsavaæ cetovimuttiæ pa¤¤Ãvimuttiæ diÂÂhevadhamme sayaæ abhi¤¤Ã sacchikatvà upasampajja viharissÃmÅ'ti, ayaæ vuccati puggalo nirÃso. Katamo ca puggalo Ãsaæso: idhe'kacco puggalo sÅlavà hoti kalyÃïadhammo, so suïÃti 'itthannÃmo kira bhikkhu ÃsavÃnaæ khayà anÃsavaæ cetovimrattiæ pa¤¤Ãvimuttiæ diÂÂheva dhamme sayaæ abhi¤¤Ã sacchikatvà upasampajja viharatÅ'ti. Tassa evaæ hoti 'kudassu nÃma ahampi ÃsavÃnaæ khayà anÃsavaæ cetovimuttiæ pa¤¤Ãvimuttiæ diÂÂheva dhamme sayaæ abhi¤¤Ã sacchikatvà upasampajja viharissÃmÅ'ti, ayaæ vuccati puggalo Ãsaæso. Katamo ca puggalo vigatÃso: idhe'kacco puggalo ÃsavÃnaæ khayà anÃsavaæ cetovimuttiæ pa¤¤Ãvimuttiæ diÂÂhevadhamme sayaæ abhi¤¤Ãsacchikatvà upasampajja viharati. So suïÃti 'itthannÃmo kira bhikkhu ÃsavÃnaæ khayà anÃsavaæ cetovimuttiæ pa¤¤Ãvimuttiæ diÂÂhevadhamme sayaæ abhi¤¤Ãsacchikatvà upasampajja viharatÅ'ti tassa naha evaæ hoti. 'Kudassu nÃma ahampi ÃsavÃnaæ khayà anÃsavaæ cetovimuttiæ pa¤¤Ãvimuttiæ diÂÂheva dhamme sayaæ abhi¤¤Ã sacchikatvà upasampajja viharissÃmÅ'ti. Taæ kisasahetu: yÃhi'ssa pubbe avimuttassa vimuttÃsà sÃssa1. PaÂippassaddhÃ, ayaæ vuccati puggalo vigatÃso. 1. Sà - machasaæ. [BJT Page 300] [\x 300/] 2. Tattha katame tayo gilÃnÆpamà puggalà tayo gilÃnÃidhe'kaccogilÃno labhanto và sappÃyÃni [PTS Page 028] [\q 28/] bhojanÃni, alabhanto và sappÃyÃni bhojanÃni, labhanto và sappÃyÃni bhesajjÃni alabhanto và sappÃyÃni bhesajjÃni, labhanto và patirÆpaæ upaÂÂhÃkaæ alabhanto và patirÆpaæ upaÂÂhÃkaæ, neva vuÂÂhÃti tamhà ÃbÃdhÃ, idha pana ekacco gilÃno labhanto và sappÃyÃni bhojanÃni, alabhanto và sappÃyÃni bhojanÃni, labhanto và sappÃyÃni bhesajjÃni, alabhanto và sappÃyÃni bhesajjÃni, labhanto và patirÆpaæ upaÂÂhÃkaæ alabhanto và patirÆpaæ upaÂÂhÃkaæ vuÂÂhÃti tamhà ÃbÃdhÃ. Idha pana ekacco gilÃno labhantova sappÃyÃni bhojanÃni no alabhanto, labhantova sappÃyÃni bhesajjÃni no alabhanto, labhantova patirÆpaæ upaÂÂhÃkaæ no alabhanto, vuÂÂhÃti tamhà ÃbÃdhÃ. Tatra svÃyaæ gilÃno labhantova sappÃyÃni bhojanÃni no alabhanto, labhantova sappÃyÃni bhesajjÃni no alabhanto, labhantova patirÆpaæ upaÂÂhÃkaæ no alabhanto vuÂÂhÃti tamhà ÃbÃdhÃ. Imaæ gilÃnaæ paÂicca gilÃnabhattaæ anu¤¤ataæ, gilÃnabhesajjaæ anu¤¤ataæ, gilÃnupaÂÂhÃko anu¤¤Ãto, ima¤ca pana gilÃnaæ paÂicca a¤¤e'pi gilÃnà upaÂÂhÃtabbÃ. Evameva1 tayo gilÃnÆpamà puggalà santo saævijjamÃnà lokasmiæ katame tayo: idhe'kacco puggalo labhanto và tathÃgataæ dassanÃya, alabhanto và tathÃgataæ dassanÃya, labhanto và tathÃgatappaveditaæ dhammavinayaæ savanÃya, alabhanto và tathÃgatappaveditaæ dhammavinayaæ savanÃya, neva okkamati niyÃmaæ kusalesu dhammesu sammattaæ. Idha pana ekacco pugagalo labhanto và tathÃgataæ dassanÃya alabhanto và tathÃgataæ dassanÃya, labhanto và tathÃgatappaveditaæ dhammavinayaæ savanÃya, alabhanto và tathÃgatappaveditaæ dhammavinayaæ savanÃya. Okkamati niyÃmaæ kusalesu dhammesu sammattaæ. Idha pana ekacco puggalo labhantova tathÃgataæ dassanÃya no alabhanto, labhantova tathÃgatappaveditaæ dhammavinayaæ savanÃya no alabhanto, okkamati niyÃmaæ kusalesu dhammesu sammattaæ. Tatra svÃyaæ puggalo labhantova tathÃgataæ dassanÃya no alabhanto, labhantova tathÃgatappaveditaæ dhammavinayaæ savanÃya no alabhanto okkamati niyÃmaæ kusalesu dhammesu sammattaæ. Imaæ puggalaæ paÂicca bhagavatà dhammadesanà anu¤¤ÃtÃ, ima¤ca pana puggalaæ paÂicca [PTS Page 029] [\q 29/] a¤¤esampi dhammo desetabbo. Ime tayo gilÃnÆpamà puggalà santo saævijjamÃnà lokasmiæ. 1. Evamevaæ - machasaæ. [BJT Page 302] [\x 302/] 3. Katamo ca puggalo kÃyasakkhÅ: idhe'kacco puggalo aÂÂhavÅmokkhe kÃyena phassitvÃ1 viharati, pa¤¤Ãya cassa disvà ekacce Ãsavà parikkhÅïà honti. Ayaæ vuccati puggalo kÃyasakkhi. Katamo ca puggalo diÂÂhappatto: idhe'kacco puggalo idaæ dukkhanti yathÃbhÆtaæ pajÃnÃti, ayaæ dukkhasamudayoti yathÃbhÆtaæ pajÃnÃti, ayaæ dukkhanirodhoti yathÃbhÆtaæ pajÃnÃti, ayaæ dukkhanirodhagÃminÅ paÂipadÃti yathÃbhÆtaæ pajÃnÃti, tathÃgatappavedità cassa dhammà pa¤¤Ãya vodiÂÂhà honti vocarità pa¤¤Ãya cassa disvà ekacce Ãsavà parikkhÅïà honti. Ayaæ vuccati puggalo diÂÂhappatto. Katamo ca puggalo saddhÃvimutto: idhe'kacco puggalo idaæ dukkhanti yathÃbhÆtaæ pajÃnÃti -pe- tathÃgatappavedità cassa dhammà pa¤¤Ãya vodiÂÂhà honti vocaritÃ, pa¤¤Ãya cassa disvà ekacce Ãsavà parikkhÅïà honti. No ca kho yathà diÂÂhappattassa. Ayaæ vuccati puggalo saddhÃvimutto. 4. Katamo ca puggalo gÆthabhÃïÅ: idhe kacco pugagalo musÃvÃdÅ hoti, sahaggato2 vÃ, parisaggato3 và ¤Ãtimajjhagato vÃ, pÆgamajjhagato vÃ, rÃjakulamajjhagato vÃ, abhinÅto sakkhipuÂÂho 'ehambho purisa 4 yaæ jÃnÃsi taæ vadehÅ'ti so ajÃnaævà Ãha 5 jÃnÃmÅti, jÃnaæ và Ãha na jÃnÃmÅti, apassaæ và Ãha passÃmÅti, passaæ và Ãha na passÃmÅti, iti attahetu và parahetu vÃÃmisaki¤cikkhahetu vÃ, sampajÃnamusà bhÃsità hoti. Ayaæ vuccati puggalo gÆthabhÃïÅ. 1. Phusitvà - machasaæ. 2. SabhÃgato - sÅ. 3. Parisagato - sÅ. 4. Ehi bho purisa - syÃ. 5. Ahaæ - sÅmu. [BJT Page 304] [\x 304/] Katamo ca puggalo pupphabhÃïÅ: idhe'kacco puggalo musÃvÃdaæ pahÃya musÃvÃdà paÂivirato hoti sahaggato và parisaggato và ¤Ãtimajjhagato và pÆgamajjhagato và rÃjakulamajjhagato và abhinÅto sakkhipuÂÂho 'ehambho purisa yaæ jÃnÃsi taæ vadehÅ'ti, so ajÃnaæ và Ãha na jÃnÃmÅti, jÃnaæ và Ãha jÃnÃmÅti, apassaæ và Ãha na passÃmÅti, passaæ và Ãha passÃmÅti, iti attahetu và parahetu và Ãmisaki¤cikkhahetu và na sampajÃnamusà bhÃsità hoti, ayaæ vuccati puggalo pupphabhÃïi. Katamo ca puggalo madhubhÃïÅ: idhe'kacco puggalo yà sà vÃcà nelà kaïïasukhà pemanÅyo [PTS Page 030] [\q 30/] hadayaÇgamà porÅ bahujanakantà bahujanamanÃpà tathÃrÆpÅ vÃcaæ bhÃsità hoti. Ayaæ vuccati puggalo madhubhÃïÅ. 5. Katamo ca puggalo arukÆpamacitto: idhe'kacco puggalo kodhano hoti upÃyÃbahulo, appampi vutto samÃno abhisajjati kuppati vyÃpajjati patitthiyati1 kopa¤ca dosa¤ca appaccaya¤ca pÃtu karoti seyyathÃpi nÃma duÂÂhÃrukÃ2 kaÂÂhena và kaÂhalena và ghaÂÂitÃ3 bhiyyosomattÃya assandati. 4 Evameva idhekacco puggalo kodhano hoti upÃyÃbahulo. Appampi vutto samÃno abhisajjati kuppati byÃpajjati, patitthiyati, kopa¤ca dosa¤ca appaccaya¤ca pÃtukaroti. Ayaæ vuccati puggalo arukÆpamacitto. Katamo ca puggalo vijjÆpamacitto: idhe'kacco puggalo idaæ dukkhanti yathÃbhÆtaæ pajÃnÃti, ayaæ dukkhasamudayoti yathÃbhÆtaæ pajÃnÃti, ayaæ dukkhanirodhoti yathÃbhÆtaæ pajÃnÃti, ayaæ dukkhanirodhagÃminÅ paÂipadÃti yathÃbhÆtaæ pajÃnÃti. SeyyathÃpi nÃma cakkhumà puriso rattandhakÃratimisÃyaæ5 vijjantarikÃya rÆpÃni passeyya, evameva idhekacco puggalo idaæ dukkhanti yathÃbhÆtaæ pajÃnÃti. Ayaæ dukkhasamudayoti yathÃbhÆtaæ pajÃnÃti, ayaæ dukkhanirodhoti yathÃbhÆtaæ pajÃnÃti, ayaæ dukkhanirodhagÃminÅ paÂipadÃti yathÃbhÆtaæ pajÃnÃti, ayaæ vuccati puggalo vijjÆpamacitto. 1. PatiÂaÂha¬hiyati - syÃ. 2. DuÂÂhÃruko - machasaæ. 3. GhaÂaÂito - machasaæ. 4. ùsaævadeti - sÅmu, machasaæ. 5. RatatanadhakÃratimisÃya - machasaæ. [BJT Page 306] [\x 306/] Katamo ca puggalo vajirÆpamacitto: idhe'kacco puggalo ÃsavÃnaæ khayà anÃsavaæ cetovimuttiæ pa¤¤Ãvimuttiæ diÂÂheva dhamme sayaæ abhi¤¤Ã sacchikatvà upasampajja viharati. SeyyathÃpi nÃma vajirassa natthi ki¤ci abhejjaæ maïÅ và pÃsÃno vÃ, evameva idhe'kacco puggalo ÃsavÃnaæ khayà anÃsavaæ cetovimuttiæ pa¤¤Ãvimuttiæ diÂÂheva dhamme sayaæ abhi¤¤Ã sacchikatvà upasampajja viharati, ayaæ vuccati puggalo vajirÆpamacitto. 6. Katamo ca puggalo andho: idhe'kaccassa puggalassa tathà rÆpaæ cakkhu na hoti, yathÃrÆpena cakkhunà anadhigataæ và bhogaæ adhigaccheyya adhigataæ và bhogaæ phÃtikareyya, 1 tathÃrÆpampanassa 2 cakkhu na hoti, yathÃrÆpena cakkhunà kusalÃkusale dhamme jÃneyya, sÃvajjÃnavajje dhamme jÃneyya, hÅnappaïÅte dhamme jÃneyya, kaïhasukkasappaÂibhÃge dhamme jÃneyya, ayaæ vuccati puggalo andho. Katamo ca puggalo ekacakkhu: idhe'kaccassa puggalassa tathà rÆpaæ cakkhu hoti, yathÃrÆpena cakkhunà anadhigataæ và bhogaæ adhigaccheyya [PTS Page 031] [\q 31/] adhigataæ và bhogaæ phÃtikareyya, tathÃrÆpampanassa cakkhu na hoti, yathÃrÆpena cakkhunà kusalÃkusale dhamme jÃneyya, sÃvajjÃnavajje dhamme jÃneyya, hÅnappaïÅte dhamme jÃneyya, kaïhasukkasappaÂibhÃge dhamme jÃneyya, ayaæ vuccati puggalo ekacakkhu. Katamo ca puggalo dvicakkhu: idhe'kaccassa puggalassa tathà rÆpaæ cakkhu hoti, yathÃrÆpena cakkhunà anadhigataæ và bhogaæ adhigaccheyya adhigataæ và bhogaæ phÃtikareyya, tathÃrÆpampanassa cakkhu hoti, yathÃrÆpena cakkhunà kusalÃkusale dhamme jÃneyya, sÃvajjÃnavajje dhamme jÃneyya, hÅnappaïÅte dhamme jÃneyya, kaïhasukkasappaÂibhÃge dhamme jÃneyya, ayaæ vuccati puggalo dvicakkhu. 1. PhÃniæ kareyya - machasaæ. 2. TathÃrÆpamapissa - ma cha saæ. . [BJT Page 308] [\x 308/] 7. Katamo ca puggalo avakujjapa¤¤o: idhe'kacco puggalo ÃrÃmaæ gantÃ1 hoti, abhikkhaïaæ bhikkhÆnaæ santike dhammasavanÃya, 2 tassa bhikkhu dhammaæ desenti: ÃdikalyÃïaæ majjhe kalyÃïaæ pariyosÃnakalyÃïaæ sÃtthaæ savya¤janaæ kevalaparipuïïaæ parisuddhaæ buhmacariyaæ pakÃsenti, so tasmiæ Ãsane nisinno tastà kathÃya neva Ãdiæ manasikaroti, na majjhaæ manasikaroti na pariyosÃnaæ manasikaroti vuÂÂhito'pi tamhaæ Ãsanà tassà kathÃya neva Ãdiæ manasikaroti. Na majjhaæ manasikaroti, na pariyosÃnaæ manasikaroti. SeyyathÃpi nÃma kumbho nikakujjo3 tatra udakaæ Ãsittaæ vivaÂÂati no saïÂhÃti, evameva idhe'kacco puggalo ÃrÃmaæ gantà hoti abhikkhaïaæ bhikkhÆnaæ santike dhammasavanÃya, tassa bhikkhu dhammaæ desenti, ÃdikalyÃïaæ majjhekalyÃïaæ pariyosÃnakalyÃïaæ sÃtthaæ savyajjhanaæ kevalaparipuïïaæ parisuddhaæ brahmacariyaæ pakÃsenti. So tasmiæ Ãsane nisinno tassà kathÃya neva Ãdiæ manasikaroti, na majjhaæ manasikaroti, na pariyosÃnaæ manasikaroti, vuÂÂhito'pi tamhà Ãsanà tassà kathÃya neva Ãdiæ manasikaroti, na majjhaæ manasikaroti na pariyosÃnaæ manasikaroti, ayaæ vuccati puggalo avakujjapa¤¤o. Katamo ca puggalo ucchaÇgapa¤¤o: idhe kacco puggalo ÃrÃmaæ gantà hoti abhikkhaïaæ bhikkhÆnaæ santike dhammasavanÃya. Tassa bhikkhu dhammaæ desenti ÃdikalyÃïaæ majjhekalyÃïaæ pariyosÃnakalyÃïaæ sÃtthaæ savya¤janaæ kevalaparipuïïaæ parisuddhaæ brahmacariyaæ pakÃsenti, so tasmiæ Ãsane nisinno tassà tathÃya Ãdimpi manasikaroti, majjhampi manasikaroti. PariyosÃnampi manasikaroti, vuÂÂhito ca kho tamhà Ãsanà tassà kathÃya neva Ãdiæ manasikaroti, na majjhaæ manasikaroti, na pariyosÃnaæ manasikaroti, seyyathÃpi nÃma purisassa ucchaÇge nÃnà khajjÃni ÃkiïïÃni [PTS Page 032] [\q 32/] tilà taï¬ulÃ4 modakà badarÃ, so tamhà Ãsanà vuÂÂhahanto satisammosà pakireyya. Evameva idhe'kacco puggalo ÃrÃmaæ gantà hoti, abhikkhaïaæ bhikkhÆnaæ santike dhammasavanÃya, tassa bhikkhu dhammaæ desenti ÃdikalyÃïaæ majjhekalyÃïaæ pariyosÃnakalyÃïaæ sÃtthaæ savya¤janaæ kevalaparipuïïaæ parisuddhaæ brahmacariyaæ pakÃsenti, so tasmiæ Ãsane nisinne tassà kathÃya Ãdimpi manasikaroti, majjhampi manasikaroti, pariyosÃnampi manasikaroti vuÂÂhito tamhà Ãsanà tassà kathÃya neva Ãdimpi manasikaroti na majjhimpi manasikaroti na pariyosÃnampi manasikaroti. Ayaæ vuccati puggalo ucchaÇgapa¤¤o. 1. Gato sÅmu, gantvà - syÃ. 2. Dhammasasavaïayaya - ma cha saæ, syÃ. 3. Nikujjo - syÃ. 4. Tilakaï¬ulà - machasaæ. [BJT Page 310] [\x 310/] Katamo ca puggalo puthupa¤¤o: idhe'kacco puggalo ÃrÃmaæ gantà hoti abhikkhaïaæ bhikkhunaæ santike dhammasavanÃya tassa bhikkhu dhammaæ desenti, ÃdikalyÃïaæ majjhe kalyÃïaæ pariyosÃnakalyÃïaæ sÃtthaæ savya¤janaæ kevalaparipuïïaæ parisuddhaæ brahmacariyaæ pakÃsenti. So tasmiæ Ãsane nisinno tassà kathÃya Ãdimpi manasikaroti, majjhampi manasikaroti, pariyosÃnampi manasikaroti; vuÂÂhito'pi tamhà Ãsanà tassà kathÃya Ãdimpi manasikaroti, majjhampi manasikaroti, pariyosÃnampi manasikaroti. SeyyathÃpi nÃma kumbho ukkujjo. Tatra udakaæ Ãsittaæ saïÂhÃti no vivaÂÂati. Evameva idhe'kacco puggalo ÃrÃmaæ gantà hoti: abhikkhaïaæ bhikkhÆnaæ santike dhammasavanÃya. Tassa bhikkhu dhammaæ desenti ÃdikalyÃïaæ majjhekalyÃnaæ pariyosÃnakalyÃïaæ sÃtthaæ savya¤janaæ kevalaparipuïïaæ parisuddhaæ brahmacariyaæ pakÃsenti. So tasmiæ Ãsane nisinno tassà kathÃya Ãdimpi manasikaroti. Majjhampi manasikaroti, pariyosÃnampi manasikaroti, vuÂÂhito'pi tamhà Ãsanà tassà kathÃya Ãdimpi manasikaroti, majjhampi manasikaroti, pariyosÃnampi manasikaroti. Ayaæ vuccati puggalo puthupa¤¤o. 8. Katamo ca puggalo kÃmesu ca bhavesu ca avÅtarÃgo: sotÃpannasakadÃgÃmino, ime vuccanti puggalà kÃmesu ca bhavesu ca avÅtarÃgÃ. Katamo ca puggalo kÃmesu vÅtarÃgo bhavesu avÅtarÃgo: anÃgÃmÅ. Ayaæ vuccati puggalo kÃmesu vÅtarÃgo, bhavesu avÅtarÃgo. Katamo ca puggalo ca kÃmesu ca bhavesu ca vÅtarÃgo: arahÃ. Ayaæ vuccati puggalo kÃmesu ca bhavesu ca vÅtarÃgo. 9. Katamo ca puggalo pÃsÃïalekhÆpamo: idhe'kacco puggalo abhiïhaæ kujjhati, so ca khvassa kodho ciraæ dÅgharattaæ anuseti. SeyyathÃpi nÃma pÃsÃïalekhà na khippaæ lujjati vÃtena và udakena và ciraÂÂhitikà hoti. Evameva idhe'kacco puggalo abhiïhaæ kujjhati, so ca khvasasa kodho ciraæ dÅgharattaæ anuseti. Ayaæ vuccati puggalo pÃsÃïalekhÆpamo. [BJT Page 312] [\x 312/] Katamo ca puggalo paÂhavilekhÆpamo: idhe'kacco puggalo abhiïhaæ kujjhati, so ca khavassa kodho na ciraæ dÅgharattaæ anuseti. SeyyathÃpi nÃma paÂhaviyà lekhà khippaæ lujjati vÃtena và udakena và na ciraÂÂhitikà hoti. Evameva idhe'kacco puggalo abhiïhaæ kujjhati so ca khavassa kodho na ciraæ dÅgharattaæ anuseti. Ayaæ vuccati puggalo paÂhavilekhÆpamo. Katamo ca puggalo udakalekhÆpamo: idhe'kacco puggalo ÃgÃÊhena pi vuccamÃne pharusena'pi vuccamÃno amanÃpena'pi vuccamÃno saæsandatimeva, sandhÅyatimeva; sammodatimeva seyyathÃpi nÃma [PTS Page 033] [\q 33/] udake lekhà khippaæ lujjati, na ciraÂÂhitikà hoti, evameva idhe'kacco puggalo ÃgÃÊhena'pi vuccamÃno pharusena'pi vuccamÃno amanÃpena'pi vuccamÃno saæsandatimeva, sandhÅyatimeva, sammodatimeva. Ayaæ vuccati puggalo udakalekhÆpamo. 10. Tattha katame tayo potthakÆpamà puggalÃ: tayo potthakÃ, navo'pi potthakà dubbaïïoceva hoti dukkhasamphasso ca appaggho ca, majjhimo ca potthako dubbaïïoceva hoti dukkhasamphasso ca appaggho ca. Jiïïo'pi potthako dubbaïïo ceva hoti dukkhasamphasso ca appaggho ca. Jiïïampi potthakaæ ukkhaliparimajjanaæ và karonti. SaÇkÃrakÆÂe và naæ cha¬¬enti. 'Evameva tayo potthakÆpamà puggalà santo saævijjamÃnà bhikkhÆsu. Katame tayo: navoce'pi bhikkhu hoti dussÅlo pÃpadhammo idamassa dubbaïïatÃya, seyyathÃpi so potthako dubbaïïo tathÆpamo ayaæ puggalo yo kho panassa sevanti bhajanti payirupÃsanti diÂÂhÃnugatiæ Ãpajjanti, tesaæ taæ hoti dÅgharattaæ ahitÃya dukkhÃya. Idimassa dukkhasamphassatÃya. SeyyathÃpi so potthako dukkhasamphasso tathÆpamo ayaæ puggalo yesaæ kho pana patigaïhÃti cÅvarapiï¬apÃtasenÃsanagilÃnapaccayabhesajjaparikkhÃraæ. Tesaæ taæ na mahapphalaæ hoti na mahÃnisaæsaæ. [BJT Page 314] [\x 314/] Idamassa appagghatÃya seyyathÃpi so potthako appaggho tathÆpamo ayaæ puggalo. Majjhimo ce'pi bhikkhu hoti -pethero ce'pi bhikkhu hoti, dussÅlo pÃpadhammo, idamassa dubbaïïatÃya, seyyathÃpi so potthako dubbaïïo tathÆpamo ayaæ puggalo. Yo kho panassa sevanti. Bhajanti, parirupÃsanti, diÂÂhÃnugatiæ Ãpajjanti, tesaæ taæ hoti dÅgharattaæ ahitÃya dukkhÃya. Idamassa dukkhasamphassatÃya. SeyyathÃpi so potthako dukkhasamphasso tathÆpamo ayaæ puggalo. Yesaæ kho pana patigaïhÃti1. CÅvarapiï¬apÃtasenÃsanagilÃnapaccayabhesajjaparikkhÃraæ, tesaæ taæ na mahapphalaæ hoti na mahÃnisaæsaæ idamassa appagghatÃya. SeyyathÃpi so potthako appaggho tathÆpamo ayaæ puggalo. EvarÆpo thero ce'pi bhikkhu saÇghamajjhe bhaïati. Tamenaæ bhikkhu evamÃhaæsu: kinnukho tuyhaæ bÃlassa avyattassa bhaïitena tvampi nÃma bhaïitabbaæ ma¤¤asÅti. So kupito anattamano tathÃrÆpiæ vÃcaæ nicchÃreti. YathÃrÆpÃya vÃcÃya saÇgho ukkhipati saÇkÃrakÆÂe'va naæ potthakaæ. [PTS Page 034] [\q 34/] ime tayo potthakÆpamà puggalà santo saævijjamÃnà bhikkhÆsu. 11. Tattha katame tayo kÃsikavatthÆpamà puggalÃ: tÅïi kÃsikavatthÃni, navampi kÃsikaæ vatthaæ vaïïavanta¤ceva hoti sukhasamphassa¤ca mahaggha¤ca, majjhimampi kÃsikaæ vatthaæ vaïïavanta¤ceva hoti sukhasamphassa¤ca mahaggha¤ca. Jiïïampi kÃsikaæ vatthaæ vaïïavanta¤ceva hoti sukhasamphassa¤ca mahaggha¤ca. Jiïïampi kÃsikaæ vatthaæ ratana paÊiveÂhanaæ và karonti, gandhakaraï¬ake và naæ nikkhipanti. Evameva tayo kÃsikavatthupamà puggalà santo saævijjamÃnà bhikkhÆsu. Katame tayo: navo ce'pi bhikkhu hoti sÅlavà kalyÃïadhammo idamassa suvaïïatÃya. SeyyathÃpi taæ kÃsikaæ vatthaæ vaïïavantaæ tathÆpamo ayaæ puggalo. Ye kho panassa sevanti bhajanti payirupÃsanti diÂÂhÃnugati Ãpajjanti tesaæ taæ hoti dÅgharattaæ hitÃya sukhÃya. Idamassa sukhasamphassatÃya. 1. PaÂiggaïhÃti - machasaæ. [BJT Page 316] [\x 316/] SeyyathÃpi taæ kÃsikaæ vatthaæ sukhasamphassaæ tathÆpamo ayaæ puggalo. Yesaæ kho pana patigaïhÃti1 cÅvarapiï¬apÃta senÃsanagilÃnapaccayabhesajjaparikkhÃraæ tesaæ taæ mahapphalaæ hoti mahÃnisaæsaæ. Idamassa mahagghatÃya. SeyyathÃpi taæ kÃsikaæ vatthaæ mahagghaæ tathÆpamo ayaæ puggalo. Majjhimo ce'pi bhikkhu -pethero ce'pi bhikkhu hoti sÅlavà kalyÃïadhammo idamassa suvaïïatÃya. SeyyathÃpi taæ kÃsikaæ vatthaæ vaïïavantaæ, tathÆpamo ayaæ puggalo ye kho panassa sevanti bhajanti payirupÃsanti diÂÂhÃnugatiæ Ãpajjanti. Tesaæ taæ hoti dÅgharattaæ hitÃya sukhÃya, idamassa sukhasamphassatÃya. SeyyathÃpi taæ kÃsikaæ vatthaæ sukhasamphassaæ, tathÆpamo ayaæ puggalo. Yesaæ kho pana patigaïhÃti' cÅvarapiï¬apÃtasenÃsanagilÃnapaccayabhesajjaparikkhÃraæ. Tesaæ taæ mahapphalaæ hoti mahÃnisaæsaæ. Idamassa mahagghatÃya. SeyyathÃpi taæ kÃsikaæ vatthaæ magagghaæ, tathÆpamo ayaæ puggalo. EvarÆpo ca thero bhikkhusaÇghamajjhe bhaïati, tamenaæ bhikkhu evamÃhaæsu appasaddà Ãyasmanto hotha, thero bhikkhu dhamma¤ca vinaya¤ca bhaïatÅti. Tassa taæ vacanaæ Ãdheyyaæ gacchati gandhakaraï¬ake'va [PTS Page 035] [\q 35/] na kÃsikaæ vatthaæ, ime tayo kÃsikavatthÆpamà puggalà santo saævijjamÃnà bhikkhÆsu. 12. Katamo ca puggalo suppameyyo: idhe'kacco puggalo uddhato hoti unnalo capalo mukhatharo vikiïïavÃco muÂÂhassati asampajÃno asamÃhito vibbhantacitto asaævutindriyo. Ayaæ vuccati puggalo suppameyyo. Katamo ca puggalo duppameyyo: idhe'kacco puggalo anuddhato hoti anunnalo acapalo amukharo avikiïïavÃco upaÂÂhitasati sampajÃno samÃhito ekaggacitto saævutindriyo. Ayaæ vuccati puggalo duppameyyo. Katamo ca puggalo appameyyo: idhe'kacco puggalo ÃsavÃnaæ khayà anÃsavaæ cetovimuttiæ pa¤¤Ãvimuttiæ diÂÂheva dhamme sayaæ abhi¤¤Ã sacchikatvà upasampajja viharati. Ayaæ vuccati puggalo appameyyo. 1. PaÂigaïhÃti - machasaæ. [BJT Page 318] [\x 318/] 13. Katamo ca puggalo na sevitabbo, na bhajitabbo na payirupÃsitabbo: idhe'kacco puggalo hÅno hoti sÅlena samÃdhinà pa¤¤Ãya. EvarÆpo puggalo na sevitabbo, na bhajitabbo, na payirupÃsitabbo a¤¤atra anuddayÃ, a¤¤atra anukampÃ. Katamo ca puggalo sevitabbo, bhajitabbo payirupÃsitabbo: idhekacco puggalo sadiso hoti sÅlena samÃdhinà pa¤¤Ãya, evarÆpo puggalo sevitabbo bhajitabbo payirupÃsitabbo, taæ kissahetu: sÅlasÃma¤¤agatÃnaæ sataæ sÅlakathà ca no bhavissati nà ca no phÃsu bhavissati. Sà ca no pavattanÅ1 bhavissati. SamÃdhi sÃma¤¤agatÃnaæ sataæ samÃdhikathà ca no bhavissati. Sà ca no phÃsu bhavissati, sà ca no pavattanÅ1 bhavissati. Pa¤¤ÃsÃma¤¤agatÃnaæ sataæ pa¤¤Ãkathà ca no bhavissati. Sà ca no phÃsu bhavissati, sà ca no pavattanÅ bhavissati. Tasmà evarÆpo puggalo sevitabbo bhajitabbo payirupÃsitabbo. Katamo ca puggalo sakkatvà garukatvÃ2 sevitabbo, bhajitabbo payirupÃsitabbo idhe'kacco puggalo adhiko hoti sÅlena samÃdhinà pa¤¤Ãya. EvarÆpo puggalo sakkatvà garukatvà sevitabbo bhajitabbo, payirupÃsitabbo. Taæ kissahetu aparipÆraæ và sÅlakkhandhaæ paripÆressÃmi, paripÆraæ và sÅlakkhandhaæ [PTS Page 036] [\q 36/] tattha tattha pa¤¤Ãya anuggahessÃmi, aparipÆraæ và samÃdhikkhandhaæ paripÆressÃmi, paripÆraæ và samÃdhikkhandhaæ tattha tattha pa¤¤Ãya anuggahessÃmi. AparipÆraæ và pa¤¤Ãkkhandhaæ paripÆressÃmi, paripÆraæ và pa¤¤Ãkkhandhaæ tattha tattha pa¤¤Ãya anuggahessÃmÅ'ti. Tasmà evarÆpo puggalo sakkatvà garukatvÃ2 sevitabbo, bhajitabbo, payirupÃsitabbo. 1. PavatatÅni - machasaæ. 2. Garuæ katvà - machasaæ. [BJT Page 320] [\x 320/] 14. Katamo ca puggalo jigucchitabbo na sevitabbo, na bhajitabbo, na payirupÃsitabbo: idhekacco puggalo dussÅlo hoti pÃpadhammo asuci saÇkassarasamÃcÃro paÂicchannakammanto assamaïo samaïapaÂi¤¤o, abrahmacÃrÅ brahmacÃripaÂi¤¤o anto puti avassuto kasambujÃto evarÆpo puggalo jigucchitabbo na sevitabbo. Na bhajitabbo, na payirupÃsitabbo' taæ kissahetu: ki¤cÃpi evarÆpassa puggalassa na diÂÂhÃnugatiæ Ãpajjati atha kho naæ pÃpako kittisaddo abbhuggacchati pÃpamitto purisapuggalo pÃpasahÃyo pÃpasampavaÇko'ti. SeyyathÃpi nÃma abhi gÆthagato ki¤cÃpi na daæsati atha kho naæ makkheti, evameva ki¤cÃpi evarÆpassa puggalassa na diÂÂhÃnugatiæ Ãpajjati atha kho naæ pÃpako kittisaddo abbhuggacchati pÃpamitto purisapuggalopÃpasahÃyo pÃpasampavaÇkhoti tasmà evarÆpopa puggalo jigucchitabbo na sevitabbo, na bhajitabbo, na payirupÃsitabbo. Katamo ca puggalo ajjhupekkhitabbo na sevitabbo na bhajitabbo na payirupÃsitabbo: idhe'kacco puggalo kodhano hoti upÃyÃsabahulo appampi vutto samÃno abhisajjati kuppati vyÃpajjati patitthiyati, kopa¤ca dosa¤ca appacca¤ce pÃtukaroti, seyyathÃpi nÃma duÂÂhÃrukà kaÂÂhena và kaÂhalÃya và ghaÂÂità bhiyyosomattÃya assandati, evameva idhe'kacco puggalo kodhano hoti upÃyÃsabahulo appampi vutto samÃno abhisajjati kuppati vyÃpajjati, patitthiyati kopa¤ca dosa¤ca appaccaya¤ca pÃtukaroti, seyyathÃpi nÃma tindukÃlÃtaæ kaÂÂhena và kaÂhalayà và ghaÂÂhitaæ bhiyyosomattÃya cicciÂÃyati ciÂiciÂÃyati, evameva idhekacco puggalo kodhano hoti upÃyÃsabahulo appampi vutto samÃne abhisajjati kuppati vyÃpajjati patitthiyati, kopa¤ca dosa¤ca appaccaya¤ca pÃtukaroti, seyyathÃpi nÃma gÆthakÆpo kaÂÂhena và kaÂhalÃya và ghaÂÂito bhiyyosomattÃya duggandho hoti, evameva idhekacco puggalo kodhano hoti upÃyasabahulo, appampi vutto samÃno abhisajjati kuppati vyÃpajjati patitthiyati kopa¤ca dosa¤ca appaccaya¤ca [PTS Page 037] [\q 37/] pÃtukaroti, evarÆpo puggalo ajjhupekkhitabbo na sevitabbo na bhajitabbo na payirupÃsitabbo. Taæ kissahetu: akkoseyyapi maæ paribhÃseyyapi maæ anatthampi me1 kareyyÃti, tasmà evarÆpo puggalo ajjhupekkhitabbo, na sevitabbo, na bhajitabbo, na payirupÃsitabbo. Anatthampi maæ - sÅmu. [BJT Page 322] [\x 322/] Katamo ca puggalo sevitabbo, bhajitabbo, payirupÃsitabbo: idhe'kacco puggalo sÅlavà hoti, kalyÃïadhammo, evarÆpo puggalo sevitabbo, bhajitabbo, payirupÃsitabbo, taæ kissa hetu: ki¤cÃpi evarÆpassa puggalassa na diÂÂhÃnugatiæ Ãpajjati atha kho naæ kalyÃïo kittisaddo abbhuggacchati. KalyÃïamitto purisapuggalo, kalyÃïasahÃyo kalyÃïasampavaÇko'ti tasmà evarÆpo puggalo sevitabbo, bhajitabbo, payirupÃsitabbo. 15. Katamo ca puggalo sÅlesu paripÆrakÃrÅ samÃdhismiæ mattasokÃrÅ pa¤¤Ãya mattasokÃrÅ: sotÃpannasakadÃgÃmino. Ime vuccanti puggalà sÅlesu paripÆrakÃrino, samÃdhismiæ mattasokÃrino, pa¤¤Ãya mattasokÃrino. Katamo ca puggalo sÅlesu ca paripÆrakÃrÅ, samÃdhismi¤ca paripÆrakÃrÅ pa¤¤Ãya mattasokÃrÅ: anÃgÃmÅ. Ayaæ vuccati puggalo sÅlesu ca paripÆrakÃrÅ samÃdhismi¤ca paripÆrakÃrÅ, pa¤¤Ãya mattasokÃrÅ. Katamo ca puggalo sÅlesu ca paripÆrakÃrÅ, samÃdhismi¤ca paripÆrakÃrÅ, pa¤¤Ãya ca paripÆrakÃrÅ: arahÃ. Ayaæ vuccati puggalo sÅlesu ca paripÆrakÃrÅ samÃdhismi¤ca paripÆrakÃrÅ, pa¤¤Ãya ca paripÆrakÃrÅ. 16. Tattha katame tayo satthÃre: idhe'kacco satthà kÃmÃnaæ pari¤¤aæ pa¤¤Ãpeti, na rÆpÃnaæ pari¤¤aæ pa¤¤Ãpeti, na vedanÃnaæ pari¤¤aæ pa¤¤Ãpeti. Idha pana ekacco satthà kÃmÃna¤ca pari¤¤aæ pa¤¤Ãpeti. RÆpÃna¤ca pari¤¤aæ pa¤¤Ãpeti, na vedanÃnaæ pari¤¤aæ pa¤¤Ãpeti, idha pana ekacco satthà kÃmÃna¤ca pari¤¤aæ pa¤¤Ãpeti, rÆpÃna¤ca pari¤¤aæ pa¤¤Ãpeti vedanÃna¤ca pari¤¤aæ pa¤¤Ãpeti. Tatra yvÃyaæ satthà kÃmÃnaæ pari¤¤aæ pa¤¤Ãpeti, na rÆpÃnaæ pari¤¤aæ pa¤¤Ãpeti, na vedanÃnaæ pari¤¤aæ pa¤¤Ãpeti1 rÆpÃvacarasamÃpattiyà lÃbhÅ satthà tena daÂÂhabbo [PTS Page 038] [\q 38/] tatra yvÃyaæ satthà kÃmÃna¤ca pari¤¤aæ pa¤¤Ãpeti rÆpÃna¤ca pari¤¤aæ pa¤¤Ãpeti na vedanÃnaæ pari¤¤aæ pa¤¤Ãpeti arÆpÃvacarasamÃpattiyà lÃbhÅ satthà tena daÂÂhabbo. Tatra yvÃyaæ satthà kÃmÃna¤ca pari¤¤aæ pa¤¤Ãpeti, rÆpÃna¤ca pari¤¤aæ pa¤¤Ãpeti, vedanÃna¤ca pari¤¤aæ pa¤¤Ãpeti, sammÃsambuddho satthà tena daÂÂhabbo, ime tayo satthÃro. 1. Pa¤¤Ãpeti - machasaæ. [BJT Page 324] [\x 324/] 17. Tattha katame aparepi tayo satthÃro: idhekacco satthà diÂÂheva dhamme attÃnaæ saccato thetato pa¤¤Ãpeti, abhisamparÃya¤ca attÃnaæ saccato thetato pa¤¤Ãpeti idha pana ekacco satthà diÂÂheva dhamme attÃnaæ saccato thetato pa¤¤Ãpeti, no ca kho abhisamparÃyaæ attÃnaæ saccato thetato pa¤¤Ãpeti, idha pana ekacco satthà diÂÂheceva dhamme attÃnaæ saccato thetato na pa¤¤Ãpeti. AbhisamparÃya¤ca attÃnaæ saccato thetato pa¤¤Ãpeti. Tatra yvÃyaæ satthà diÂÂheceva dhamme attÃnaæ saccato thetato pa¤¤Ãpeti, abhisamparÃya¤ca attÃnaæ saccato thetato pa¤¤Ãpeti sassatavÃdo satthà tena daÂÂhabbo, tatra yvÃyaæ satthà diÂÂhe'va dhamme attÃnaæ saccato thetato pa¤¤Ãpeti no ca kho abhisamparÃyaæ attÃnaæ saccato thetato pa¤¤Ãpeti ucchedavÃdo satthà tena daÂÂhabbo. Tatra yÃvÃyaæ satthà diÂÂheceva dhamme attÃnaæ saccato thetato na pa¤¤Ãpeti. AbhisamparÃya¤ca attÃnaæ saccato thetato na pa¤¤Ãpeti. Sammà sambuddho satthà tena daÂÂhabbo, ime apare'pi tayo satthÃro. Tika niddeso niÂÂhito. [BJT Page 326] [\x 326/] 4. Catukka niddeso 1. Katamo ca puggalo asappuriso: idhe'kacco puggalo pÃïÃtipÃtÅ hoti, adinnÃdÃyÅ moti, kÃmesu micchÃcÃrÅ hoti musÃvÃdÅ hoti, surÃmerayamajjapamÃdaÂÂhÃyÅ hoti. Ayaæ vuccati puggalo asappuriso. [PTS Page 039] [\q 39/] Katamo ca puggalo asappurisena asappurisataro: idhe'kacco puggalo attanà ca pÃïÃtipÃtÅ hoti, para¤ca pÃïÃtipÃte samÃdapeti. Attanà ca adinnÃdÃyÅ hoti, para¤ca adinnÃdÃne samÃdapeti. Attanà ca kÃmesu micchÃcÃrÅ hoti, para¤ca kÃmesu micchÃcÃre samÃdapeti, attanà ca musÃvÃdÅ hoti, para¤ca musÃvÃde samÃdapeti, attanà ca surÃmerayamajjapamÃdaÂÂhÃyÅ hoti, para¤ca surÃmerayamajjapamÃdaÂÂhÃne samÃdapeti, ayaæ vuccati puggalo asappurisena asappurisataro. Katamo ca puggalo sappuriso: idhe'kacco puggalo pÃïÃtipÃtà paÂivirato hoti, adinnÃdÃnà paÂivirato hoti, kÃmesumicchÃcÃrà paÂivirato hoti, musÃvÃdà paÂivirato hoti, surÃmerayamajjapamÃdaÂÂhÃnà paÂivirato hoti, ayaæ vuccati puggalo sappuriso. Katamo ca puggalo sappurisena sappurisataro: idhe'kacco puggalo attanà ca pÃïÃtipÃtà paÂivirato hoti, para¤ca pÃïÃtipÃtÃveramaïiyà samÃdapeti. Attanà ca adinnÃdÃnà paÂivirato hoti, para¤ca adinnÃdÃnà veramaïiyà samÃdapeti. Attanà ca kÃmesu micchÃcÃrà paÂivirato hoti, para¤ca kÃmesu micchÃcÃrà veramaïiyà samÃdapeti. Attanà ca musÃvÃdà paÂivirato hoti, para¤ca musÃvÃdà veramaïiyà samÃdapeti. Attanà ca surÃmerayamajjapamÃdaÂÂhÃnà paÂivirato hoti, para¤ca surÃmerayamajjapamÃdaÂÂhÃnà veramaïiyà samÃdapeti. Ayaæ vuccati puggalo sappurisena sappurisataro. [BJT Page 328] [\x 328/] 2. Katamo ca puggalo pÃpo: idhe'kacco puggalo pÃïÃtipÃtÅ hoti, adinnÃdÃyÅ hoti, kÃmesu micachÃcÃrÅ hoti, musÃvÃdÅ hoti, pisunavÃco1 hoti, pharusavÃco2 hoti, samphappalÃpÅ hoti, abhijjhÃlÆ hoti, vyÃpannacitto hoti, micchÃdiÂÂhi hoti, ayaæ vuccati puggalo pÃpo. Katamo ca puggalo pÃpena pÃpataro: idhe'kacco puggalo attanà ca pÃïÃtipÃtÅ hoti. Para¤ca pÃïÃtipÃte samÃdapeti. Attanà ca adinnÃdÃyÅ hoti, para¤ca adinnÃdÃne samÃdapeti, attanà ca kÃmesu micchÃcÃrÅ hoti para¤ca kÃmesu micchÃcÃre samÃdapeti, attanà ca musÃvÃdÅ hoti, para¤ca musÃvÃde samÃdapeti, attanà ca pisunavÃco1 hoti, para¤ca pisunÃya vÃcÃya samÃdapeti, attanà ca pharusavÃco [PTS Page 040] [\q 40/] hoti, para¤ca pharusÃya vÃcÃya samÃdapeti, attanà ca samphappalÃpÅ hoti, para¤ca samphappalÃpe samÃdapeti, attanà ca abhijjhÃlÆ hoti, para¤ca abhijjhÃya samÃdapeti, attanà ca vyÃpannacitto hoti, para¤ca vyÃpÃde samÃdapeti, attanà ca micchÃdiÂÂhi hoti, para¤ca micchÃdiÂÂhiyà samÃdapeti: ayaæ vuccati puggalo pÃpena pÃpataro. Katamo ca puggalo kalyÃïo: idhe'kacco puggalo pÃïÃtipÃtà paÂivirato hoti, adinnÃdÃkà paÂivirato hoti, kÃmesumicchÃcÃrà paÂivirato hoti, musÃvÃdà paÂivirato hoti. PisunÃyavÃcÃya paÂivirato hoti, pharusÃya vÃcÃya paÂivirato hoti, samphappalÃpà paÂivirato hoti, anabhijjhÃlÆ hoti, avyÃpannacitto hoti, sammÃdiÂÂhi hoti. Ayaæ vuccati puggalo kalyÃïo. Katamo ca puggalo kalyÃïena kalyÃïataro: idhe'kacco puggalo attanà ca pÃïÃtipÃtà paÂivirato hoti, para¤ca pÃïÃtipÃtà veramaïiyà samÃdapeti, attanà ca adinnÃdÃnà paÂivirato hoti. Para¤ca adinnÃdÃnà veramaïiyà samÃdapeti, attanà ca kÃmesu micchÃcÃrà paÂivirato hoti, para¤ca kÃmesu micchÃcÃrà veramaïiyà samÃdapeti. Attanà ca musÃvÃdà paÂivirato hoti, 1. ( PisunÃvÃco - sÅmu. 2. PharusÃvÃco - sÅmu. ( PisuïavÃco - machasaæ. [BJT Page 330] [\x 330/] Para¤ca musÃvÃdà veramaïiyà samÃdapetÃ, attanà ca pisunÃya vÃcÃya paÂivirato hoti, para¤ca pisunÃya vÃcÃya veramaïiyà samÃdapeti. Attanà ca pharusÃya vÃcÃya paÂivirato hoti, para¤ca pharusÃya vÃcÃya veramaïiyà samÃdapeti. Attanà ca samphappalÃpà paÂivirato hoti, para¤ca samphappalÃpà veramaïiyà samÃdapeti. Attanà ca anabhijjhÃlu hoti, para¤ca anabhijjhÃya samÃdapeti. Attanà ca avyÃpannacitto hoti. Para¤ca avyÃpÃde samÃdapeti. Attanà ca sammÃdiÂÂhi hoti, para¤ca sammÃdiÂÂhiyà samÃdapeti. Ayaæ vuccati puggalo kalyÃïena kalyÃïataro. 3. Katamo ca puggalo pÃpadhammo: idhe'kacco puggalo pÃïÃtipÃtÅ hoti - pe - micchÃdiÂÂhÅ hoti, ayaæ vuccati puggalo pÃpadhammo. Katamo ca puggalo pÃpadhammena pÃpadhammataro: idhe'kacco puggalo attanà ca pÃïÃtipÃtÃtÅ hoti, para¤ca pÃïÃtipÃte samÃdapeti. Attanà ca adinnÃdÃyÅ hoti, para¤ca adinnÃdÃne samÃdapeti - pe - attanà ca micchÃdiÂÂhi hoti, para¤ca micchÃdiÂÂhiyà samÃdapeti. Ayaæ vuccati puggalo pÃpadhammena pÃpadhammataro. Katamo ca puggalo kalyÃïadhammo: idhe'kacco puggalo pÃïÃtipÃtà paÂivirato hoti, adinnÃdÃnà paÂivirato hoti - pe - sammÃdiÂÂhi hoti. Ayaæ vuccati puggalo kalyÃïadhammo. Katamo ca puggalo kalyÃïadhammena kalyÃïadhammataro: idhe'kacco puggalo attanÃca pÃïÃtipÃtà paÂivirato hoti, para¤ca pÃïÃtipÃtà veramaïiyà samÃdapeti. - Pe - attanà ca sammÃdiÂÂhi hoti, para¤ca sammÃdiÂÂhiyà samÃdapeti. Ayaæ vuccati puggalo kalyÃïadhammena kalyÃïadhammataro. [PTS Page 041] [\q 41/] 4. Katamo ca puggalo sÃvajjo: idhe'kacco puggalo sÃvajjena kÃyakammena samannÃgato hoti; sÃvajjena vacÅkammena samannÃgato hoti, sÃvajjena manokammena samannÃgato hoti. Ayaæ vuccati puggalo sÃvajjo. [BJT Page 332] [\x 332/] Katamo ca puggalo sÃvajjabahulo: idhekacco puggalo sÃvajjena bahulaæ kÃyakammena samannÃgato hoti appaæ anavajjena, sÃvajjena bahulaæ vacÅkammena samannÃgato hoti - appaæ anavajjena, sÃvajjena bahulaæ manokammena samannÃgato hoti appaæ anavajjena, ayaæ vuccati puggalo sÃvajja bahulo. Katamo ca puggalo appasÃvajjo: idhe'kacco puggalo anavajjena bahulaæ kÃyakammena samannÃgato hoti appaæ sÃvajjena, anavajjena bahulaæ vacÅkammena samannÃgato hoti appaæ sÃvajjena, anavajjena bahulaæ manokammena samannÃgato hoti appaæ sÃvajjena. Ayaæ vuccati puggalo appasÃvajjo. Katamo ca puggalo anavajjo: idhe'kacco puggalo anavajjena kÃyakammena samannÃgato hoti, anavajjena vacÅkammena samannÃgato hoti, anavajjena manokammena samannÃgato hoti, ayaæ vuccati puggalo anavajjo. 5. Katamo ca puggalo ugghaÂita¤¤Æ: yassa puggalassa sahaudÃhaÂavelÃya dhammÃbhisamayo hoti. Ayaæ vuccati puggalo ugghaÂita¤¤u. Katamo ca puggalo vipacita¤¤Æ: yassa puggalassa saÇkhittena bhÃsitassa vitthÃrena atthe vibhajiyamÃne. DhammÃbhisamayo hoti, ayaæ vuccati puggalo vipacita¤¤Æ. Katamo ca puggalo neyye: yassa puggalassa uddesato paripucchato yoniso manasikaroto kalyÃïamitte sevato bhajato payirupÃsato evaæ anupubbena dhammÃbhisamayo hoti. Ayaæ vuccati puggalo neyyo. Katamo ca puggalo padaparamo: yassa puggalassa bahumpi suïato bahumpi bhaïato bahumpi dhÃrayato bahumpi vÃcayato, na tÃya jÃtiyà dhammÃbhisamayo hoti. Ayaæ vuccati puggalo padaparamo. [PTS Page 042] [\q 42/] [BJT Page 334] [\x 334/] 6. Katamo ca puggalo muttapaÂibhÃno, no yuttapaÂibhÃno: idhe'kacco puggalo pa¤haæ puÂÂho samÃno yuttaæ vadati no sÅghaæ. Ayaæ vuccati puggalo yuttapaÂibhÃno no muttapaÂibhÃno. Katamo ca puggalo muttapaÂibhÃno, no yuttapaÂibhÃno: idhe'kacco puggalo pa¤haæ puÂÂho samÃno sÅghaæ vadati no yuttaæ. Ayaæ vuccati puggalo muttapaÂibhÃno, no yuttapaÂibhÃno. Katamo ca puggalo yuttapaÂibhÃno ca muttapaÂibhÃno ca: idhe'kacco puggalo pa¤haæ puÂÂho samÃno yutta¤ca vadati. SÅgha¤ca ayaæ vuccati puggalo yuttapaÂibhÃno ca muttapaÂibhÃno ca. Katamo ca puggalo neva yuttapaÂibhÃno no muttapaÂibhÃno: idhe'kacco puggalo pa¤haæ puÂÂho samÃno neva yuttaæ vadati, no sÅghaæ. Ayaæ vuccati puggalo neva yuttapaÂibhÃno no muttapaÂibhÃno. 7. Tattha katame cattÃro dhammakathikà puggalÃ: cattÃro dhammakathikà - idhe'kacco dhammakathiko appa¤ca bhÃsati, asahita¤ca parisà cassa na kusalà hoti sahitÃsahitassa, evarÆpo dhammakathiko evarÆpÃya parisÃya dhammakathikotveva saÇkhaæ gacchati. Idha pana ekacco dhammakathiko appa¤ca bhÃsati sahita¤ca, parisÃya cassa kusalà hoti sahitÃsahitassa, evarÆpo dhammakathiko evarÆpÃya parisà dhammakathikotveva saÇkhaæ gacchati. Idha pana ekacco dhammakathiko bahu¤ca bhÃsati asahita¤ca parisÃcassa na kusalà hoti sahitÃsahitassa, evarÆpo dhammakathiko evarÆpÃya parisÃya dhammakathikotveva saÇkhaæ gacchati. Idha pana ekacco dhammakathiko bahu¤ca bhÃsati sahita¤ca, parisà cassa kusalà hoti sahitÃsahitassa, evarÆpo dhammakathiko evarÆpÃya parisÃya dhammakathikotveva saÇkhaæ gacchati. Ime cattÃro dhammakathikà puggalÃ. [BJT Page 336] [\x 336/] 8. Tattha katame cattÃro valÃhakÆpamà puggalÃ: cattÃro valÃhakÃ; gajjità no vassità vassitÃ, no gajjitÃ, gajjità ca vassità ca, neva gajjità no vassitÃ. Evameva [PTS Page 043] [\q 43/] cattÃro valÃhakÆpamà puggalà santo saævijjamÃnà lokasmiæ. Katame cattÃro: gajjità no vassitÃ, vassità no gajjitÃ, gajjità ca vassità ca, neva gajjità no vassitÃ. Katha¤ca puggalo gajjità hoti no vassitÃ: idhe'kacco puggalo bhÃsità hoti no kattÃ. Evaæ puggalo gajjità hoti no vassitÃ. SeyyathÃpi so valÃhako gajjità no vassitÃ. TathÆpamo ayaæ puggalo. Katha¤ca puggalo vassità hoti no gajjitÃ: idhe'kacco puggalo kattà hoti no bhÃsitÃ. Evaæ puggalo vassità hoti no gajjitÃ. SeyyathÃpi so valÃhako vassità no gajjitÃ. TathÆpamo ayaæ puggalo. Katha¤ca puggalo gajjità ca hoti vassità ca: idhe kacco puggalo bhÃsità ca hoti kattà ca evaæ puggalo gajjità ca hoti vassità ca. SeyyathÃpi so valÃhako gajjità ca vassità ca. TathÆpamo ayaæ puggalo. Katha¤ca puggalo neva gajjità hoti no vassitÃ: idhe'kacco puggalo neva bhÃsità hoti no kattÃ, evaæ puggalo neva gajjità hoti no vassitÃ, seyyathÃpi so valÃhako neva gajjità no vassitÃ, tathÆpamo ayaæ puggalo. Ime cattÃro valÃhakÆpamà puggalà santo saævijjamÃnà lokasmiæ. 9. Tattha katame cattÃro mÆsikÆpamà puggalÃ: catasso mÆsika: gÃdhaæ katta no vasitÃ, vasità no gÃdhaæ kattÃ. GÃdhaæ kattà ca vasità ca, neva gÃdhaæ kattà no vasitÃ. Evameva cattÃro mÆsikÆpamà puggalà santo saævijjamÃnà lokasmiæ. Katame cattÃro: gÃdhaæ kattà no vasitÃ, vasità no gÃdhaæ kattÃ, gÃdhaæ kattà ca, vasità ca, neva gÃdhaæ kattà no vasitÃ. [BJT Page 338] [\x 338/] Katha¤ca puggalo gÃdhaæ kattà hoti no vasitÃ: idhe'kacco puggalo dhammaæ pariyÃpuïÃti: suttaæ geyyaæ veyyÃkaraïaæ gÃthaæ udÃnaæ itivuttakaæ jÃtakaæ abbhutadhammaæ. Vedallaæ. So idaæ dukkhanti yathÃbhÆtaæ nappajÃnÃti, ayaæ dukkhasamudayoti yathÃbhÆtaæ nappajÃnÃti ayaæ dukkhanirodhoti yathÃbhÆtaæ nappajÃnÃti, ayaæ dukkhanirodhagÃminÅ paÂipadÃti yathÃbhÆtaæ nappajÃnÃti. Evaæ puggalo gÃdhaæ kattà hoti no vasitÃ. SeyyathÃpi sà mÆsikà gÃdhaæ kattà no vasitÃ, tathÆpamo ayaæ puggalo. [PTS Page 044] [\q 44/] Katha¤ca puggalo vasità hoti no gÃdhaæ kattÃ: idhe'kacco puggalo na dhammaæ pariyÃpuïÃti: suttaæ geyyaæ veyyÃkaraïaæ gÃthà udÃnaæ itivuttakaæ jÃtakaæ abbhutadhammaæ vedallaæ. So idaæ dukkhanti yathÃbhÆtaæ pajÃnÃti, ayaæ dukkhasamudayoti yathÃbhÆtaæ pajÃnÃti, ayaæ dukkhanirodhoti yathÃbhÆtaæ pajÃnÃti, ayaæ dukkhanirodhagÃminÅ paÂipadÃti yathÃbhÆtaæ pajÃnÃti. Evaæ puggalo vasità hoti no gÃdhaæ kattà seyyathÃpi sà mÆsikà vasità no gÃdhaæ kattÃ. Tathupamo ayaæ puggalo. Katha¤ca puggalo gÃdhaæ kattà ca hoti vasità ca: idhe'kacco puggalo dhammaæ pariyÃpuïÃti: suttaæ geyyaæ veyyÃkaraïaæ gÃthà udÃnaæ itivuttakaæ jÃtakaæ abbhutadhammaæ vedallaæ. So idaæ dukkhanti yathÃbhÆtaæ pajÃnÃti, ayaæ dukkhasamudayoti yathÃbhÆtaæ pajÃnÃti, ayaæ dukkhanirodhoti yathÃbhÆtaæ pajÃnÃti, ayaæ dukkhanirodhagÃminÅ paÂipadÃti yathÃbhÆtaæ pajÃnÃti. Evaæ puggalo gÃdhaæ kattà ca hoti vasità ca. SeyyathÃpi sà mÆsikà gÃdhaæ kattà ca hoti vasità ca-tathupamo ayaæ puggalo. Katha¤ca puggalo neva gÃdhaæ kattà hoti no vasitÃ; idhe'kacco puggalo na dhammaæ pariyÃpuïÃti; suttaæ geyyaæ veyyÃkaraïaæ gÃthaæ udÃnaæ itivuttakaæ jÃkataæ abbhutadhammaæ vedallaæ, so idaæ dukkhanti yathÃbhÆtaæ nappajÃnÃti, ayaæ dukkhasamudayoti yathÃbhÆtaæ nappajÃnÃti, ayaæ dukkhanirodhoti yathÃbhÆtaæ nappajÃnÃti, ayaæ dukkhanirodhagÃminÅ paÂipadÃti yathÃbhÆtaæ nappajÃnÃti, evaæ puggalo neva gÃdhaæ kattà hoti no vasitÃ. SeyyathÃpi sà mÆsikÃ. Neva gÃdhaæ kattà no vasitÃ, tathÆpamo ayaæ puggalo. Ime cattÃro mÆsikÆpamà puggalà santo saævijjamÃnà lokasmiæ. [BJT Page 340] [\x 340/] 10. Tattha katame cattÃro ambÆpamà puggalÃ: cattÃri ambÃti, Ãmaæ pakkavaïïi, pakkaæ Ãmavaïïi, Ãmaæ Ãmavaïïi, pakkaæ pakkavaïïi. Evameva1 cattÃro ambÆpamà puggalà santo saævijjamÃnà lokasmiæ. Katame cattÃro: Ãmo pakkavaïïi, pakko ÃmavaïïÅ, Ãmo ÃmavaïïÅ, pakko pakkavaïïÅ. Katha¤ca puggalo Ãmo hoti pakkavaïïÅ: idhe'kaccassa puggalassa pÃsÃdikaæ hoti abhikkantaæ paÂiknantaæ Ãlokitaæ vilokitaæ sammi¤jitaæ pasÃritaæ saÇghÃÂipattacÅvaradhÃraïaæ. So idaæ dukkhanti yathÃbhÆtaæ nappajÃnÃti, ayaæ dukkhasamudayoti yathÃbhÆtaæ nappajÃnÃti, ayaæ dukkhanirodhoti yathÃbhÆtaæ nappajÃnÃti, ayaæ dukkhanirodhagÃminÅ paÂipadÃti yathÃbhÆtaæ nappajÃnÃti. Evaæ puggalo Ãmo hoti pakkavaïïÅ. SeyyathÃpi taæ ambaæ Ãmaæ pakkavaïïi, tathÆpamo ayaæ puggalo. Katha¤ca puggalo pakko hoti ÃmavaïïÅ: [PTS Page 045] [\q 45/] idhe'kaccassa puggalassa na pÃsÃdikaæ hoti abhikkantaæ paÂikkantaæ Ãlokitaæ vilokitaæ sammi¤jitaæ pasÃritaæ saÇghÃÂipattacÅvaradhÃraïaæ. So idaæ dukkhanti yathÃbhÆtaæ pajÃnÃti, ayaæ dukkhasamudayoti yathÃbhÆtaæ pajÃnÃti, ayaæ dukkhanirodhoti yathÃbhÆtaæ pajÃnÃti, ayaæ dukkhanirodhagÃminÅ paÂipadÃti yathÃbhÆtaæ pajÃnÃti. Evaæ puggalo pakko hoti ÃmavaïïÅ. SeyyathÃpi taæ ambaæ pakkaæ ÃmavaïïÅ, tathÆpamo ayaæ puggalo. Katha¤ca puggalo Ãmo hoti ÃmavaïïÅ: idhe'kaccassa puggalassa na pÃsÃdikaæ hoti abhikkantaæ paÂikkantaæ Ãlokitaæ vilokitaæ sammi¤jitaæ pasÃritaæ saÇghÃÂipattacÅvaradhÃraïaæ. So idaæ dukkhanti yathÃbhÆtaæ nappajÃnÃti -pe- ayaæ dukkhanirodhagÃminÅ paÂipadÃti yathÃbhÆtaæ nappajÃnÃti. Evaæ puggalo Ãmo hoti ÃmavaïïÅ. SeyyathÃpi taæ ambaæ Ãmaæ ÃmavaïïÅ, tathÆpamo ayaæ puggalo. 1. Evameva - machasaæ. 342 Katha¤ca puggalo pakko hoti pakkavaïïÅ: idhe'kaccassa puggalassa pÃsÃdikaæ hoti abhikkantaæ paÂikkantaæ Ãlokitaæ vilokitaæ sammi¤jitaæ pasÃritaæ saÇghÃÂipattacÅvaradhÃraïaæ. So idaæ dukkhanti yathÃbhÆtaæ pajÃnÃti -pe- ayaæ dukkhanirodhagÃminÅ paÂipadÃti yathÃbhÆtaæ pajÃnÃti. Evaæ puggalo pakko hoti pakkavaïïÅ. SeyyathÃpi taæ ambaæ pakkaæ pakkavaïïi. Tathupamo ayaæ puggalo. Ime cattÃro ambÆpamà puggalà santo saævijjamÃnà lokasmiæ. 11. Tattha katame cattÃro kumabhÆpamà puggalÃ: cattÃro kumbhÃ: tuccho pihito, pÆro vivaÂo, tuccho vivaÂo, pÆro pihito. Evameva cattÃro kumbhÆpamà puggalà santo saævijjamÃnà lokasmiæ. Katame cattÃro: tuccho pihito, pÆro vivaÂo, tuccho vivaÂo, puro pihito. Katha¤ca puggalo tucchà hoti pihite: idhe'kaccassa pÃsÃdikaæ hoti abhikkantaæ paÂikkantaæ Ãlokitaæ vilokitaæ sammi¤jitaæ pasÃritaæ saÇghÃÂipattacÅvaradhÃraïaæ. So idaæ dukkhanti yathÃbhÆtaæ nappajÃnÃti -pe- ayaæ dukkhanirodhagÃminÅ paÂipadÃti yathÃbhÆtaæ nappajÃnÃti. Evaæ puggalo tuccho hoti pihito. SeyyathÃpi so kumbho tuccho pihito, tathÆpamo ayaæ puggalo. Katha¤ca puggalo pÆro hoti vivaÂo: idhe'kaccassa puggalassa na pÃsÃdikaæ hoti abhikkantaæ paÂikkantaæ Ãlokitaæ vilokitaæ sammi¤jitaæ pasÃritaæ saÇghÃÂipattacÅvaradhÃraïaæ. So idaæ dukkhanti yathÃbhÆtaæ pajÃnÃti -pe- ayaæ dukkhanirodhagÃminÅpaÂipadÃti yathÃbhÆtaæ pajÃnÃti. Evaæ puggalo pÆro hoti vivaÂo. SeyyathÃpi so kumbho pÆro vivaÂo, tathÆpamo ayaæ puggalo. [PTS Page 046] [\q 46/] Katha¤ca puggalo tuccho hoti vivaÂo: idhe'kaccassa puggalassa na pÃsÃdikaæ hoti abhikkantaæ paÂikkantaæ Ãlokitaæ vilokitaæ sammi¤jitaæ pasÃritaæ saÇghÃÂipattacÅvaradhÃraïaæ so idaæ dukkhanti yathÃbhÆtaæ nappajÃnÃti -pe- ayaæ dukkhanirodhagÃminÅ paÂipadÃti yathÃbhÆtaæ nappajÃnÃti. Evaæ puggalo tuccho hoti vivaÂo. SeyyathÃpi so kumbho tuccho vivaÂo, tathÆpamo ayaæ puggalo. [BJT Page 344] [\x 344/] Katha¤ca puggalo pÆro hoti pihito: idhe'kaccassa puggalassa pÃsÃdikaæ hoti abhikkantaæ paÂikkantaæ Ãlokitaæ vilokitaæ sammi¤jitaæ1. PasÃritaæ saÇghÃÂipattacÅvaradhÃraïaæ. So idaæ dukkhanti yathÃbhÆtaæ pajÃnÃti -pe- ayaæ dukkhanirodhagÃminÅ paÂipadÃti yathÃbhÆtaæ pajÃnÃti. Evaæ puggalo pÆro hoti pihito. SeyyathÃpi so kumbho pÆro pihito, tathÆpamo ayaæ puggalo. Ime cattÃro kumbhÆpamà puggalà santo saævijjamÃnà lokasmiæ. 12. Tattha katame cattÃro udakarahadÆpamà puggalÃ: cattÃro udakarahadÃ: uttÃno gambhÅrobhÃso, gambhÅro uttÃnobhÃso uttÃno uttÃnobhÃso, gambhÅro gambhÅrobhÃso. Evameva cattÃro udakarahadÆpamà puggalà santo saævijjamÃnà lokasmiæ. Katame cattÃro: uttÃno gambhÅrobhÃso, gambhÅro uttÃno bhÃso, uttÃno uttÃnobhÃso, gambhÅro gambhÅrobhÃso. Katha¤ca puggalo uttÃno hoti gambhÅrobhÃso: idhekaccassa puggalassa pÃsÃdikaæ hoti abhikkantaæ paÂikkantaæ Ãlokitaæ vilokitaæ sammi¤jitaæ pasÃritaæ saÇghÃÂipattacÅvaradhÃraïaæ. So idaæ dukkhanti yathÃbhÆtaæ nappajÃnÃti - pe - ayaæ dukkhanirodhagÃminÅpaÂipadÃti yathÃbhÆtaæ nappajÃnÃti. Evaæ puggalo uttÃno hoti gambhÅro bhÃso. SeyyathÃpi so udakarahado uttÃno gambhÅrobhÃso tathÆpamo ayaæ puggalo. Katha¤ca puggalo gambhÅro hoti uttÃnobhÃso: idhekaccassa puggalassa na pÃsÃdikaæ hoti abhikkantaæ paÂikkantaæ Ãlokitaæ vilokitaæ sammi¤jitaæ pasÃritaæ saÇghÃÂipattacÅvaradhÃraïaæ. So idaæ dukkhanti yathÃbhÆtaæ pajÃnÃti - pe - ayaæ dukkhanirodhagÃminÅ paÂipadÃti yathÃbhÆtaæ pajÃnÃti. Evaæ puggalo gambhÅro hoti uttÃno bhÃso seyyathÃpi so udakarahado gambhÅro uttÃnobhÃso tathÆpamo ayaæ puggalo. Katha¤ca puggalo uttÃno hoti uttÃnobhÃso: idhekaccassa puggalassa na pÃsÃdikaæ hoti abhikkantaæ paÂikkantaæ Ãlokitaæ vilokitaæ sammi¤jitaæ pasÃritaæ saÇghÃÂipattacÅvaradhÃraïaæ. So idaæ dukkhanti yathÃbhÆtaæ nappajÃnÃti -pe- ayaæ dukkhanirodhagÃminÅ paÂipadÃti yathÃbhÆtaæ nappajÃnÃti. Evaæ puggalo uttÃno hoti uttÃnobhÃse. SeyyathÃpi so udakarahado uttÃno uttÃnobhÃso tathÆpamo ayaæ puggalo. 1. Sami¤jitaæ - machasaæ. [BJT Page 346] [\x 346/] Katha¤ca puggalo gambhÅro hoti gambhirobhÃso: [PTS Page 047] [\q 47/] idhe'kaccassa puggalassa pÃsÃdikaæ hoti abhiknantaæ paÂikkantaæ Ãlokitaæ vilokitaæ sammi¤jitaæ pasÃritaæ saÇghÃÂipattacÅvaradhÃraïaæ. So idaæ dukkhanti yathÃbhÆtaæ pajÃnÃti -pe- ayaæ dukkhanirodhagÃminÅ paÂipadÃti yathÃbhÆtaæ pajÃnÃti. Evaæ puggalo gambhÅro hoti gambhÅrobhÃso. SeyyathÃpi so udakarahado gambhÅro gambhÅrobhÃso, tathÆpamo ayaæ puggalo. Ime cattaro udakarahadupamà puggalà santo saævijjamÃnà lokasmiæ. 13. Tattha katame cattÃro balivaddÆpamà puggalÃ: cattÃro balavaddà - sagavacaï¬o1 no paragavacaï¬o, paragavacaï¬o no sagavacaï¬o, sagavacaï¬o ca paragavacaï¬o ca, neva sagavacaï¬o no paragavacaï¬o. Evameva cattÃro balivaddÆpamà puggalà santo saævijjamÃnà lokasmiæ, katame cattÃro: sagavacaï¬o no paragavacaï¬o, paragavacaï¬o no sagavacaï¬o, sagavacaï¬o ca paragavacaï¬o ca neva sagavacaï¬o no paragavacaï¬o. Katha¤ca puggalo sagavacaï¬o hoti no paragavacaï¬o: idhe'kacco puggalo sakaparisaæ ubbejità hoti no paraparisaæ evaæ puggalo sagavacaï¬o hoti, no paragavacaï¬o. SeyyathÃpi so balivaddo sagavacaï¬o no paragavacaï¬o, tathÆpamo ayaæ puggalo. Katha¤ca puggalo paragavacaï¬o hoti no sagavacaï¬o: idhe'kacco puggalo paraparisaæ ubbejità hoti no sakaparisaæ evaæ puggalo paragavacaï¬o hoti no sagavacaï¬o. SeyyathÃpi so balivaddo paragavacaï¬o no sagavacaï¬o, tathÆpamo ayaæ puggalo. Katha¤ca puggalo sagavacaï¬o ca hoti paragavacaï¬o ca: idhe'kacco puggalo sakaparisa¤ca ubbejità hoti paraparisa¤ca, evaæ puggalo sagavacaï¬o ca hoti paragavacaï¬o ca. SeyyathÃpi so balivaddo sagavacaï¬o ca paragavacaï¬o ca, tathÆpamo ayaæ puggalo. Katha¤ca puggalo neva sagavacaï¬o hoti no paragavacaï¬o: idhe'kacco puggalo neva sakaparisaæ ubbejità hoti no paraparisaæ, evaæ puggalo neva sagavacaï¬o hoti no paragavacaï¬o, seyyathÃpi so balivaddo neva sagavacaï¬o no paragavacaï¬o. TathÆpamo ayaæ puggalo. Ime cattÃro balivaddÆpamà puggalÃ. Santo saævijjamÃnà lokasmiæ. 1. Sakagavacaï¬o - machasaæ. [BJT Page 348] [\x 348/] [PTS Page 048] [\q 48/] 14. Tattha katame cattÃro ÃsivisÆpamà puggalÃ: cattÃro Ãsivisà Ãgataviso no ghoraviso, ghoraviso, no Ãgataviso, Ãgataviso ca ghoraviso ca, neva Ãgataviso no ghoraviso. Evameva cattÃro ÃsivisÆpamà puggalà santo saævijjamÃnà lokasmiæ. Katame cattÃro: Ãgataviso no ghoraviso, ghoraviso no Ãgataviso, Ãgataviso ca ghoraviso ca, neva Ãgataviso no ghoraviso. Katha¤ca puggalo Ãgataviso hoti no ghoraviso: idhe'kacco puggalo abhiïhaæ kujjhati, so ca khavassa kodho na ciraæ dÅgharattaæ anuseti. Evaæ puggalo Ãgataviso hoti no ghoraviso, seyyathÃpi so Ãsiviso Ãgataviso no ghoraviso, tathÆpamo ayaæ puggalo. Katha¤ca puggalo ghoraviso hoti no Ãgataviso: idhe'kacco puggalo neva kho abhiïhaæ kujjhati, so ca khavassa kodho ciraæ dÅgharattaæ anuseti. Evaæ puggalo ghoraviso hoti no Ãgataviso, seyyathÃpi so Ãsiviso1 ghoraviso no Ãgataviso, tathÆpamo ayaæ puggalo. Katha¤ca puggalo Ãgataviso ca hoti ghoraviso ca: idhe'kacco puggalo abhiïhaæ kujjhati, so ca khavassa kodho ciraæ dÅgharattaæ anuseti. Evaæ puggalo Ãgataviso ca hoti ghoraviso ca. SeyyathÃpi so Ãsiviso Ãgataviso ca ghoraviso ca, tathÆpamo ayaæ puggalo. Katha¤ca puggalo neva Ãgataviso hoti no ghoraviso: idhekacco puggalo naheva kho abhiïhaæ kujjhati, so ca khavassa kodho na ciraæ dÅgharattaæ anuseti. Evaæ puggalo neva Ãgataviso hoti no ghoraviso. SeyyathÃpi so Ãsiviso neva Ãgataviso no ghoraviso, tathÆpamo ayaæ puggalo. Ime cattÃro ÃsivisÆpamà puggalà santo saævijjamÃnà lokasmiæ. 1. ùsiviso - machasaæ. [BJT Page 350] [\x 350/] 15. Katha¤ca puggalo ananuvicca apariyogÃhetvà avaïïÃrahassa vaïïaæ bhÃsità hoti: idhe'kacco puggalo duppaÂipannÃnaæ micchÃpaÂipannÃnaæ titthiyÃnaæ titthiyasÃvakÃnaæ vaïïaæ bhÃsati supaÂipannÃ1. Itipi, sammÃpaÂipannà itipÅ ti. Evaæ puggalo ananuvicca apariyogÃhetvà avaïïÃrahassa vaïïaæ bhÃsità hoti. Katha¤ca puggalo ananuvicca apariyogÃhetvà vaïïarahassa avaïïaæ bhÃsità hoti: [PTS Page 049] [\q 49/] idhe'kacco puggalo supaÂipannÃnaæ sammÃpaÂipannÃnaæ buddhÃnaæ buddhasÃvakÃnaæ avaïïaæ bhÃsati, duppaÂipannà itipi, micchÃpaÂipannà itipÅ ti. Evaæ puggalo ananuvicca apariyogÃhetvà vaïïÃrahassa avaïïaæbhÃsità hoti. Katha¤ca puggalo ananuvicca apariyogÃhetvà appasÃdanÅye ÂhÃne pasÃdaæ upadaæsità hoti: idhe'kacco puggalo duppaÂipadÃya micchÃpaÂipadÃya pasÃdaæ janeti supaÂipadÃ2. Itipi, sammÃpaÂipadà itipÅ ti evaæ puggalo ananuvicca apariyogÃhetvà appasÃdanÅye ÂhÃne pasÃdaæ upadaæsità hoti. Katha¤ca puggalo ananuvicca apariyogà hetvà pasÃdanÅye ÂhÃne appasÃdaæ upadaæsità hoti: idhe'kacco puggalo supaÂipadÃya sammÃpaÂipadÃya appasÃdaæ janeti duppaÂipadà itipi, micchÃpaÂipadà itipÅ ti. Evaæ puggalo ananuvicca apariyogÃhetvà pasÃdanÅye ÂhÃne appasÃdaæ upadaæsità hoti. 16. Katha¤ca puggalo ananuvicca pariyogÃhetvà avaïïÃrahassa avaïïaæ bhÃsità hoti: idhe'kacco puggalo duppaÂipannÃnaæ micchÃpaÂipannÃnaæ titthiyÃnaæ titthiyasÃvakÃnaæ avaïïaæ bhÃsati duppaÂipannà itipi, micchÃpaÂipannà itipÅ'ti. Evaæ puggalo ananuvicca pariyogÃhetvà avaïïÃrahassa avaïïaæ bhÃsità hoti. Katha¤ca puggalo anuvicca pariyogÃhetvà vaïïÃrahassa vaïïaæ bhÃsità hoti: idhe'kacco puggalo supaÂipannÃnaæ sammÃpaÂipannÃnaæ buddhÃnaæ buddhasÃvakÃnaæ vaïïaæ bhÃsati supaÂipannà itipi, sammÃpaÂipannà itipÅ'ti, evaæ puggalo anuvicca pariyogÃhetvà vaïïarahassa vaïïaæ bhÃsità hoti, 1. SuppaÂipapannà - sÅmu. 2. SuppaÂipadà - sÅmu, machasaæ. SuppaÂipannà - machasaæ. [BJT Page 352] [\x 352/] Katha¤ca puggalo anuvicca pariyogÃhetvà appasÃdanÅye ÂhÃne appasÃdaæ upadaæsità hoti: idhe'kacco puggalo duppaÂipadÃya micchÃpaÂipadÃya appasÃdaæ janeti, duppaÂipadà itipi micchÃpaÂipadà itipÅ'ti' evaæ puggalo anuvicca pariyogÃhetvà appasÃdanÅye ÂhÃne appasÃdaæ upadaæsità hoti. Katha¤ca puggalo anuvicca pariyogÃhetvà pasÃdanÅye ÂhÃne pasÃdaæ upadaæsità hoti: [PTS Page 050] [\q 50/] idhe'kacco puggalo supaÂipadÃya sammÃpaÂipadÃya pasÃdaæ janeti, supaÂipadà itipi, sammÃpaÂipadà itipÅ'ti evaæ puggalo anuvicca pariyogÃhetvà pasÃdanÅye ÂhÃne pasÃdaæ upadaæsità hoti. 17. Katha¤ca puggalo avaïïÃrahassa avaïïaæ bhÃsità hoti bhÆtaæ tacchaæ kÃlena, no ca kho vaïïÃrahassa vaïïaæ bhÃsità hoti bhÆtaæ tacchaæ kÃlena, idhe'kacce puggale vaïïo'pi saævijjati. Avaïïo'pi saævijjati, yo tattha avaïïo taæ bhaïati bhÆtaæ tacchaæ kÃlena, yo tattha vaïïo taæ na bhaïati bhÆtaæ tacchaæ kÃlena. Evaæ puggalo avaïïÃrahassa avaïïaæ bhÃsità hoti bhÆtaæ tacchaæ kÃlena, no ca kho vaïïÃrahassa vaïïaæ bhÃsità hoti bhÆtaæ tacchaæ kÃlena. Katha¤ca puggalo vaïïÃrahassa vaïïaæ bhÃsità hoti bhÆta tacchaæ kÃlena no ca kho avaïïÃrahassa avaïïaæ bhÃsità hoti bhÆtaæ tacchaæ kÃlena idhe'kacce puggale vaïïo'pi saævijjati, avaïïo'pi saævijjati, yo tattha vaïïo taæ bhaïati bhÆtaæ tacchaæ kÃlena, yo tattha avaïïo taæ na bhaïati bhÆtaæ tacchaæ kÃlena evaæ puggalo vaïïÃrahassa vaïïaæ bhÃsità hoti bhÆtaæ tacchaæ kÃlena, no ca kho avaïïÃrahassa avaïïaæ bhÃsità hoti bhÆtaæ tacchaæ kÃlena. Katha¤ca puggalo avaïïÃrahassa avaïïaæ bhÃsità hoti bhÆtaæ tacchaæ kÃlena vaïïÃrahassa ca vaïïaæ bhÃsità hoti bhÆtaæ tacchaæ kÃlena: idhe'kacce puggale avaïïo'pi saævijjati, vaïïopi saævijjati. Yo tattha avaïïo taæ bhaïati bhÆtaæ tacchaæ kÃlena yo pi tattha vaïïo tampi bhaïati bhÆtaæ tacchaæ kÃlena. Tatra kÃla¤¤Æ hoti tassa pa¤hassa veyyÃkaraïÃya. Evaæ puggalo avaïïÃrahassa ca avaïïaæ bhÃsità hoti bhÆtaæ tacchaæ kÃlena. Vaïïarahassa ca vaïïaæ bhÃsità hoti bhÆtaæ tacchaæ kÃlena. [BJT Page 354] [\x 354/] Katha¤ca puggalo ne: va avaïïÃrahassa avaïïaæ bhÃsità hoti bhÆtaæ tacchaæ kÃlena, nopi vaïïÃrahassa vaïïaæ bhÃsitaæ hoti bhÆtaæ tacchaæ kÃlena: idhe'kacce puggale vaïïo'pi saævijjati, avaïïo'pi saævijjati. Yo tattha avaïïo taæ na bhaïati bhÆtaæ tacchaæ kÃlena, yopi tattha vaïïo tampi na bhaïati bhÆtaæ [PTS Page 051] [\q 51/] tacchaæ kÃlena. Upekkhako viharati sato sampajÃno. Evaæ puggalo neva avaïïÃrahassa avaïïaæ bhÃsità hoti bhÆtaæ tacchaæ kÃlena, nopi vaïïÃrahassa vaïïaæ bhÃsità hoti bhÆtaæ tacchaæ kÃlena. 18. Katamo ca puggalo uÂÂhÃnaphalÆpajÅvÅ no pu¤¤apalÆpajÅvÅ: yassa puggalassa uÂÂhahato ghaÂato vÃyamato ÃjÅvo abhinibbattati no pu¤¤ato, ayaæ vuccati puggalo uÂÂhÃnaphalÆpajÅvÅ no pu¤¤apalÆpajÅvÅ. Katamo ca puggalo pu¤¤apalÆpajÅvÅ no uÂÂhÃnaphalÆpajÅvÅ: paranimmitavasavattideve upÃdaya tatÆpari devà pu¤¤aphalÆpajÅvino no uÂÂhÃnaphalÆpajÅvino. Katamo ca puggalo uÂÂhÃnaphalÆpajÅvÅ ca pu¤¤aphalÆpajÅvÅ ca: yassa puggalassa uÂÂhahato ghaÂato vÃyamato ÃjÅvo abhinibbattati pu¤¤ato ca, ayaæ vuccati puggalo uÂÂhÃnaphalÆpajÅvÅ ca pu¤¤aphalÆpajÅvÅ ca. Katamo ca puggalo neva uÂÂhÃnaphalÆpajÅvÅ no pu¤¤aphalÆpajÅvÅ: nerayikà neva uÂÂhÃnaphalÆpajÅvino no pu¤¤aphalÆpajÅvino. 19. Katha¤ca puggalo tamo hoti tamaparÃyaïo: idhe'kacco puggalo nÅce kule paccÃjÃto hoti caï¬Ãlakule và nesÃdakule và veïakule và rathakÃrakule và pukkusakule và daÊidde appannapÃnabhojane kasiravuttike, yattha kasirena ghÃsacchÃdo labbhati, so ca hoti dubbaïïo duddisiko okoÂimako bavhÃbÃdho kÃïo và kuïÅ và kha¤jo và pakkhahato và na lÃbhÅ annassa pÃnassa vatvathassa yÃnassa mÃlÃgandhavilepanassa seyyÃvasathapadÅpeyyassa. So kÃyena duccaritaæ carati, vÃcÃya duccaritaæ carati, manasà duccaritaæ carati. So kÃyena duccaritaæ caritvÃ, vÃcÃya duccaritaæ caritvÃ, manasà duccaritaæ caritvÃ, kÃyassa bhedà parammaraïà apÃyaæ duggatiæ vinipÃtaæ nirayaæ upapajjati evaæ puggalo tamo hoti tamparÃyaïo. [BJT Page 356] [\x 356/] Katha¤ca puggalo tamo hoti jotiparÃyaïo: idhe'kacco puggalo nÅce kule paccÃjÃto hoti caï¬Ãlakule và nesÃdakule và veïakule và rathakÃrakule và pukkusakule và daÊiddo appannapÃnabhojane kasiravuttike, yattha kasirena ghÃsacchÃdo labbhati, so ca hoti dubbaïïo duddisiko okoÂimako bavhÃbÃdho. KÃïo và kuïÅ và kha¤jo và pakkhahato và na lÃbhÅ annassa pÃnassa vatthassa yÃnassa mÃlÃgandhavilepanassa seyyÃvasathapadÅpeyyassa. So kÃyena sucaritaæ carati, vÃcÃya sucaritaæ carati, manasà sucaritaæ carati. So kÃyena sucaritaæ caritvÃ, vÃcÃya sucaritaæ [PTS Page 052] [\q 52/] caritvà manasà sucaritaæ caritvÃ, kÃyassa bhedà parammaraïà sugatiæ saggaæ lokaæ uppajjati. Evaæ puggalo tamo hoti jotiparÃyaïo. Katha¤ca puggalo joti hoti tamparÃyaïo: idhe'kacco puggalo ucce kule paccÃjÃto hoti khattiyamahÃsÃÊakule và brÃhmaïamahÃsÃÊakule và gahapatimahÃsÃÊakule và a¬Âhe mahaddhane mahÃbhoge pahÆtajÃtarÆparajate pahÆtavittÆpakaraïa pahÆtadhanadha¤¤e. So ca hoti abhirÆpo dassanÅyo pÃsÃdiko paramÃya vaïïapokkharatÃya samannÃgato. LÃbhÅ annassa pÃnassa vatthassa yÃnassa mÃlÃgandhavilepanassa seyyÃvasathapadÅpeyyassa. So kÃyena duccaritaæ carati, vÃcÃya duccaritaæ carati manasà duccaritaæ carati so kÃyena duccaritaæ caritvà vÃcÃya duccaritaæ caritvà manasà duccaritaæ caritvà kÃyassa bhedà parammaraïà apÃyaæ duggatiæ vinipÃtaæ nirayaæ upapajjati. Evaæ puggalo joti hoti tamparÃyano. Katha¤ca puggalo joti hoti jotiparÃyaïo: idhe'kacco puggalo ucce kule paccÃjÃto hoti khattiyamahÃsÃÊakule và brÃhmaïamahÃsÃÊakule và gahapatimahÃsÃÊakule và a¬Âhe mahaddhane mahÃbhoge pahÆtajÃtarÆparajate pahÆtacittÆpakaïe pahutadhanadha¤¤e. So ca hoti abhirÆpo dassanÅyo pÃsÃdiko paramÃya vaïïapokkharatÃya samannÃgato, lÃbhÅ annassa pÃnassa vatthassa yÃnassa mÃlÃgandhavilepanassa seyyÃvasathapadÅpeyyassa. So kÃyena sucaritaæ carati, vÃcÃya sucaritaæ carati, manasà sucaritaæ carati so kÃyena sucaritaæ caritvÃ, vÃcÃya sucaritaæ caritvà manasà sucaritaæ caritvà kÃyassa bhedà parammaraïà sugakiæ saggaæ lokaæ upapajjati. Evaæ puggalo joti hoti jotiparÃyaïo. [BJT Page 358] [\x 358/] 20. Katha¤ca puggalo onatonato hoti: idhekacco puggalo nÅce kule paccÃjÃto -pe- evaæ puggalo onatonato hoti. Katha¤ca puggalo onatunnatohoti -pe evaæ puggalo onatunnato hoti. Katha¤ca puggalo unnatonato hoti idhekacco puggalo ucce kule paccÃjÃto hoti -pe evaæ puggalo unnatonato hoti. Katha¤ca puggalo unnatunnato hoti -pe- evaæ puggalo unnatunnato hoti. 21. Tattha katame cattÃro rukkhupamà puggalÃ: cattÃro rukkhÃ, pheggusÃraparivÃro, sÃro phegguparivÃro, pheggu pheggu parivÃro, sÃro sÃraparivÃro. Evamevaæ cattÃro rukkhupamà puggalà santo saævijjamÃnà lokasmiæ. Katame ttÃro: pheggu sÃraparivÃro, sÃro phegguparivÃro, pheggu phegguparivÃro, sÃro sÃraparivÃro. [PTS Page 053] [\q 53/] katha¤ca puggalo pheggu hoti sÃraparivÃro: idhe kacco puggalo dussÅlo hoti pÃpadhammo parisà ca khvassa hoti sÅlavatÅ kalyÃïadhammÃ. Evaæ puggalo pheggu hoti sÃraparivÃro. SeyyathÃpi so rukkho pheggu sÃraparivÃro. TathÆpamo ayaæ puggalo. Katha¤ca puggalo sÃro hoti phegguparivÃro: idhe'kacco puggalo sÅlavà hoti kalyÃïadhammo parisà ca khvassa hoti dussÅlà pÃpadhammÃ. Evaæ puggalo sÃro hoti phegguparivÃro. SeyyathÃpi so rukkho sÃro phegguparivÃro, tathÆpamo ayaæ puggalo. Katha¤ca puggalo pheggu hoti phegguparivÃro: idhe'kacco puggalo dussÅlo hoti pÃpadhammo. ParisÃpi'ssa hoti dussÅlà pÃpadhammÃ. Evaæ puggalo pheggu hoti phegguparivÃro seyyathÃpi so rukkho pheggu phegguparivÃro. TathÆpamo ayaæ puggalo. Katha¤ca puggalo sÃro hoti sÃraparivÃro: idhe'kacco puggalo sÅlavà hoti kalyÃïadhammo, parisÃpissa hoti sÅlavatÅ kalyÃïadhammÃ. Evaæ puggalo sÃro hoti sÃraparivÃro, seyyathÃpi so rukkho sÃro sÃraparivÃro, tathÆpamo ayaæ puggalo. Ime cattÃro rukkhÆpamà puggalà santà saævijjamÃnà lokasmiæ. [BJT Page 360] [\x 360/] 22. Katamo ca puggalo rÆpappamÃïo rÆpappasanto: idhe'kacco puggalo Ãrohaæ và passitvà pariïÃhaæ và passitvà saïÂhÃnaæ và passitvà paripÆraæ và passitvà tattha pamÃïaæ gahetvà pasÃdaæ janeti, ayaæ vuccati puggalo rÆpappamÃïo rÆpappasanto. Katamo ca puggalo ghosappamÃïo ghosappasanno: idhe'kacco puggalo paravaïïanÃya parathomanÃya parapasaæsanÃya paravaïïahÃrikÃya1 tattha pamÃïaæ gahetvà pasÃdaæ janeti. Ayaæ vuccati puggalo ghosappamÃïo ghosappasanno. Katamo ca pugagalo lÆkappamÃïo lÆkhappasanno: idhe'kacco puggalo cÅvaralÆkhaæ và passitvÃ, senÃsanalÆkhaæ và passitvà vividhaæ và dukkarakÃrikaæ passitvÃ, tattha pamÃïaæ gahetvà pasÃdaæ janeti. Ayaæ vuccati puggalo lÆkhappamÃïo lÆkhappasanno. Katamo ca puggalo dhammappamÃïo dhammappasanno: idhe'kacco puggalo sÅlaæ và passitvà samÃdhiæ và passitvà [PTS Page 054] [\q 54/] pa¤¤aæ và passitvà tattha pamÃïaæ gahetvà pasÃdaæ janeti. Ayaæ vuccati puggalo dhamamappamÃïo dhammappasanno. 23. Katha¤ca puggalo attahitÃya paÂipanno hoti no parahitÃya: idhe'kacco puggalo attanà sÅlasampanno hoti no paraæ sÅlasampadÃya samÃdapeti, attanà samÃdhisampanno hoti no paraæ samÃdhisampadÃya samÃdapeti, attanà pa¤¤Ãsampanno hoti paraæ pa¤¤ÃsampadÃya samÃdapeti. Attanà vimuttisampanno hoti no paraæ vimuttisampadÃya samÃdapeti, attanà vimutti¤Ãïadassasampanno hoti no paraæ vimutti¤ÃïadassasampadÃya samÃdapeti. Evaæ puggalo attahitÃya paÂipanno hoti no parahitÃya. 1. ParavaïïahÃriyà - sÅmu. [BJT Page 362] [\x 362/] Katha¤ca puggalo parahitÃya paÂipanno hoti no attahitÃya: idhe'kacco puggalo attanà na sÅlasampanno hoti paraæ sÅlasampadÃya samÃdapeti, attanà na samÃdhisampanno hoti paraæ samÃdhisampadÃya samÃdapeti. Attanà na pa¤¤Ãsampanno hoti paraæ pa¤¤ÃsampadÃya samÃdapeti: attanà na vimuttisampanno hoti paraæ vimuttisampadÃya samÃdapeti. Attanà na vimutti¤Ãïadassanasampanno hoti paraæ vimutti¤ÃïadassanasampadÃya samÃdapeti, evaæ puggalo parahitÃya paÂipanno hoti no attahitÃya. Katha¤ca puggalo attahitÃya ceva paÂipanno hoti parahitÃya ca: idhe'kacco puggalo attanà ca sÅlasampanno hoti para¤ca sÅlasampadÃya samÃdapeti, attanà ca samÃdhisampanno hoti para¤ca samÃdhisampadÃya samÃdapeti attanà ca pa¤¤Ãsampanno hoti para¤ca pa¤¤ÃsampadÃya samÃdapeti attanà ca vimuttisampanno hoti para¤ca vimuttisampadÃya samÃdapeti. Attanà ca vimutti¤Ãïadassanasampanno hoti para¤ca vimutti¤ÃïadassanasampadÃya samÃdapeti. Evaæ puggalo attahitÃya ceva paÂipanno hoti parahitÃya ca. Katha¤ca puggalo neva attahitÃya paÂipanno hoti no parahitÃya: idhe'kacco puggalo attanà na sÅlasampanno hoti no paraæ sÅlasampadÃya samÃdapeti. Attanà na samëisampanno hoti no paraæ samÃdhisampadÃya samÃdapeti. Attanà na pa¤¤Ãsampanno hoti no paraæ pa¤¤ÃsampadÃya samÃdapeti, attanà [PTS Page 055] [\q 55/] na vimuttisampanno hoti no paraæ vimuttisampadÃya samÃdapeti, attanà na vimutti¤Ãïadassanasampanno hoti no paraæ vimutti¤Ãïadassana sampadÃya samÃdapeti. Evaæ puggalo neva attahitÃya paÂipanno hoti no parahitÃya. [BJT Page 364] [\x 364/] 24. Katha¤ca puggalo attannapo hoti attaparitÃpanÃnuyogamanuyutto: idhe'kacco puggalo acelako hoti muttÃcÃro, hatthÃpalekhano, na ehibhadantiko, na tiÂÂhabhadantiko, na abhihaÂaæ, na uddissakaÂaæ, na nimantanaæ sÃdiyati. So na kumbhimukhà patigaïhÃti, na khalopimukÃ1 patigaïhÃti, na phalakamantaraæ, na daï¬amantaraæ, na musalamantaraæ, na dvinnaæ bhu¤jamÃnÃnaæ, na gabbhanÅyÃ, na pÃyamÃnÃya, na purisantaragatÃya, na saækitakÅsu, na yattha sà upaÂÂhito hoti, na yattha makkhikà saï¬asaï¬acÃrÅni, na macchaæ, na maæsaæ, na suraæ, na merayaæ, na thusodakaæ pivati. So ekÃgÃriko và hoti ekÃlopiko vÃ, dvÃgÃriko và hoti dvÃlopikovÃ, sattÃgÃriko và hoti sattÃlopiko vÃ, ekissÃ'pi dattiyà yÃpeti dvÅhi'pi dattÅhi yÃpeti -pe- sattahipi dattÅhi yÃpeti, ekÃhikampi ÃhÃraæ ÃhÃreti, dvÃhikampi2 ÃhÃraæ ÃhÃreti, -pesattÃhikampi ÃhÃraæ ÃhÃreti. Iti evarÆpaæ addhamÃsikampi3 pariyÃyabhattabhojanÃnuyogamanuyutto viharati. So sÃkabhakkho và hoti, sÃmÃkabhakkho và hoti, nÅvÃrabhakkho và hoti, daddulabhakkho và hoti, haÂabhakkho và hoti, kaïabhakkho và hoti, ÃcÃmabhakkho và hoti, pi¤¤Ãkabhakkho và hoti, tiïhakkho và hoti, gomayabhakkho và hoti, vanamÆlaphalÃhÃro yÃpeti, pavattaphalahojÅ. So sÃïÃnipi dhÃreti, masÃïÃnipi dhÃreti, chavadussÃnipi dhÃreti, paæsukÆlÃnipi dhÃreti, tirÅÂÃnipi dhÃreti, ajinÃnipi dhÃreti, ajinakakhipampi dhÃreti, kusacÅrampi dhÃreti, vÃkacÅrampi dhÃreti, phalakacÅrampi dhÃreti, kesakambalampi dhÃreti, vÃlakambalampi dhÃreti, ulÆkapakkhampi dhÃreti, kesamassulocakopi hoti kesamassulocanÃnuyogamanuyutto, ubbhaÂÂha kopi hoti ÃsanapaÂikkhitto, ukkuÂikopi hoti ukkuÂikappadhÃna manuyutto, kaïÂakÃpassayikopi hoti kaïÂakÃpassaye seyyakappeti, sÃyatatiyakampi4 udakorohanÃnuyogamanuyutto viharati. Iti evarÆpaæ anekavihitaæ kÃyassa atÃpanaparitÃpanÃnuyogamanuyutto viharati. [PTS Page 056] [\q 56/] evaæ puggalo attantapo hoti attaparitÃpanÃnuyogamanuyutto. 1. Kalopimukhà - sÅmu, 2. Dvahikampi - sÅmu. 3. A¬¬hamÃsakampi - sÅmu, machasaæ, syÃ, 4. SÃyaæ tatiyakampi - syÃ. [BJT Page 366] [\x 366/] Katha¤ca puggalo parantapo hoti paraparitÃpanÃnuyogamanuyutto: idhe'kacco puggalo orabbhÅko hoti sukariko sÃkuïiko mÃgaviko luddo macchÃghÃtako coro coraghÃtako* bandhanÃgÃriko, ye và pana¤¤epi keci kurÆrakammantÃ. Evaæ puggalo parantapo hoti paraparitÃpanÃnuyogamanuyutto. Katha¤ca puggalo attantapo ca hoti attaparitÃpanÃnuyogamanuyutto parantapo ca hoti paraparitÃpanÃnuyogamanuyutto: idhekacco puggalo rÃjà và hoti khattiyo muddhÃbhisitto1 brÃhmaïo và mahÃsÃÊo, so puratthimena nagarassa navaæ ya¤¤ÃgÃraæ2 kÃrÃpetvÃ, kesamassuæ ohÃretvà khurÃjinaæ3 nivÃsetvà sappitelena kÃyaæ abbha¤jitvÃ, migavisÃïena4 piÂÂhiæ kaï¬uyamÃno5 ya¤¤ÃgÃraæ2 paÂisati saddhiæ mahesiyà brÃhmaïena ca purohitena. So tattha anantarahitÃya bhÆmiyà haritÆpattÃya seyyaæ kappeti. Ekissà gÃviyà sarÆpavacchÃya yaæ ekasmiæ thane khÅraæ hoti tena rÃjà yÃpeti yaæ dutiyasmiæ thane khÅraæ hoti tena mahesÅ yÃpeti, yaæ tatiyasmiæ thane khÅraæ hoti tena brÃhmaïo purohito yÃpeti, yaæ catutthasmiæ thane khÅraæ hoti tena aggiæ juhati. Avasesena vacchako yÃpeti. So evamÃha: ettakà usabhà ha¤¤antu ya¤¤atthÃya, ettakà vacchatarà ha¤¤antu ya¤¤atthÃya, ettakà vacchatariyo ha¤¤antu ya¤¤atthÃya, ettakà ajà ha¤¤anti ya¤¤atthÃya, ettakà urabbhà ha¤¤antu ya¤¤atthÃya ettakà rukkhà chijjantu yupatthÃya, ettakà dabbhà lÆyantu barihisatthÃyÃti6 yepissa te honti dÃsÃni và pessÃti và kammakarÃti và tepi daï¬atajjità bhayatajjità assumukhà rudamÃnà parikammÃni karonti, evaæ puggalo attantapo ca hoti attaparitÃpanÃnuyogamanuyutto, parattapo ca hoti paraparitÃpanÃnuyogamanuyutto. Katha¤ca puggalo nevattantapo hoti na attaparitÃpanÃnuyogamanuyutto, na parantapo hoti na paraparitÃpanÃnuyogamanuyutto: so anattantapo aparantapo diÂÂheva dhamme nicchÃto nibbuto sÅtibhÆto sukhapaÂisaævedÅ brahmabhÆtena attanà viharati: idha tathÃgato loke uppajjati arahaæ sammÃsambuddho [PTS Page 057] [\q 57/] vijjÃcaraïasampanno sugato lokavidÆ anuttaro purisadasmasÃrathÅ satthà devamanussÃnaæ buddho bhagavÃ, so imaæ lokaæ sadevakaæ samÃrakaæ sabrahmakaæ sassamaïabrÃhmaïiæ pajaæ sadevamanussaæ sayaæ abhi¤¤Ã sacchikatvà pavedeti. So dhammaæ deseti ÃdikalyÃïaæ majjhekalyÃïaæ pariyosÃnakalyÃïaæ sÃtthaæ savya¤janaæ kevalaparipuïïaæ parisuddhaæ brahmacariyaæ pakÃseti, taæ dhammaæ suïÃti gahapati và gahapatiputto và a¤¤atarasmiæ và kule paccÃjÃto. 1. MudhÃvasitto - sÅmu, machasaæ. 2. SandhÃgÃraæ - machasaæ. *. GoghÃtako - syÃ, machasaæ, adhitaæ. SanthÃgÃraæ - syÃ, pa. 3. KharÃjÅnaæ - sÅmu. 4. MagavighÃïena - sÅmu. 5. Kaïa¬uvamÃno - syÃ, machasaæ. 6. Parahiæsatthaya - sÅmu. [BJT Page 368] [\x 368/] So taæ dhammaæ sutvà tathÃgate saddhaæ paÂilabhati, so tesa saddhÃpaÂilÃbhena samannÃgato iti paÂisa¤cikkhati: sambÃdho gharÃvÃso rÃjÃpatho, abbhokÃso pabbajjÃ, nayidaæ sukaraæ ÃgÃraæ ajjhÃvasatà ekantaparipuïïaæ ekantaparisuddhaæ saÇkhalikhitaæ brahmacariyaæ carituæ yannÆnÃhaæ kesamassuæ ohÃretvà kÃsÃyÃni vatthÃni acchÃdetvà ÃgÃrasmà anagÃriyaæ pabbajeyyanti, so aparena samayena appaæ và bhogakkhandhaæ pahÃya, mahantaæ và bhogakkhandhaæ pahÃya, appaæ và ¤ÃtiparivaÂÂaæ pahÃya, mahantaæ và ¤ÃtiparivaÂÂaæ pahÃya, kesamassuæ ohÃretvà kÃsÃyÃni vatthÃni acchÃdetvÃ, agÃrasmà anagÃriyaæ pabbajati. So evaæ pabbajito samÃno bhikkhÆnaæ sikkhÃsÃjÅvasamÃpanno pÃïÃtipÃtaæ pahÃya pÃïÃtipÃtà paÂivirato hoti nihitadaï¬o nihitasattho lajji dayÃpanno sabbapÃïabhÆtahitÃnukampÅ viharati, adinnÃdÃnaæ pahÃya adinnÃdÃnà paÂivirato hoti dinnÃdÃyi dinnapaÂikaÇkhÅ athenena sucibhÆtena attanà viharati. Abrahmacariyaæ pahÃya brahmacÃrÅ hoti ÃrÃcÃrÅ virato methunà gÃmadhammÃ, musÃvÃdaæ pahÃya musÃvÃdà paÂivirato hoti saccavÃdÅ saccasandho theto paccayiko avisaævÃdako lokassa. PisunÃvÃcaæ pahÃya pisunÃya vÃcÃya paÂivirato hoti ito sutvà na amutra akkhÃtà imesaæ bhedÃya, amutra và sutvà na imesaæ ÃkkhÃtà amÆsaæ bhedÃya, bhinnÃnaæ và satdhÃtà sahitÃnaæ và anuppadÃtÃ, samaggà rÃmo samaggarato samagganandi samaggakaraïiæ vÃcaæ bhÃsitaæ hoti. PharusÃvÃcaæ pahÃya pharusÃya vÃcÃya paÂivirato hoti, yà sà vÃcà nelà kaïïasukhà pemaniyà hadayaÇgamà porÅ bahujanakantà bahujanamanÃpÃ, tathÃrÆpiæ vÃcaæ bhÃsità hoti. SamphappalÃpaæ [PTS Page 058] [\q 58/] pahÃya samphappalÃpà paÂivirato hoti, kÃlavÃdÅ bhÆtavÃdÅ atthavÃdÅ dhammavÃdÅ vinayavÃdÅ nidhÃnavatiæ vÃcaæ bhÃsità hoti kÃlesa sÃpadesaæ pariyantavatiæ atthasahitaæ. [BJT Page 370] [\x 370/] So bÅjagÃmabhÆtagÃmasamÃrambhà paÂivirato hoti, ekabhattiko hoti rattÆparato virato vikÃlabhojanÃ, naccagÅtavÃditavisÆkadassanà paÂivirato hoti. MÃlÃgandhavilepanadhÃraïamaï¬anavibhÆsanaÂÂhÃnà paÂivirato hoki, uccÃsayanamahÃsayanà paÂivirato hoti, jÃtarÆparajatapaÂiggahaïà paÂivirato hoti, Ãmakadha¤¤a paÂiggahaïà paÂivirato hoti, ÃmakamaæsapaÂiggahaïà paÂivirato hoti, itthikumÃrikapaÂiggahaïà paÂivirato hoti, dÃsidÃsapaÂiggahaïà paÂivirato hoti. AjelakapaÂiggahaïà paÂivirato hoti, kukkuÂasÆkarapaÂiggahaïà paÂivirato hoti, hatthigavÃssavaÊavÃpaÂiggahaïà paÂivirato hoti, khettavatthupaÂiggahaïà paÂivirato hoti, dÆteyyapahiïagamanÃnuyogà paÂivirato hoti, kÃyavikkayà paÂivirato hoti, tulÃkÆÂamÃnakÆÂà paÂivirato hoti, ukkoÂanava¤cana nikatisÃciyogà paÂivirato hoti, chedanavadhabandhanaviparÃmosa ÃlopasahasÃkÃrà paÂivirato hoti. So santuÂÂho hoti kÃyaparihÃrikena cÅvarena kucchiparihÃrikena piï¬apÃtena, so yena yeneva pakkamati samÃdÃyeva pakkamati, seyyathÃpi pakkhÅ sakuïo yena yeneva ¬eti sappatabhÃrova ¬eti. Evameva bhikkhu santuÂÂho hoti kÃyaparihÃrikena cÅvarena kucchiparihÃrikena piï¬apÃtena, yena yeneva pakkamati, samÃdÃyeva pakkamati, so iminà ariyena sÅlakkhandhena samannÃgato ajjhattaæ anavajjasukhaæ paÂisaævedeti. So cakkhunà rÆpaæ disvà na nimittaggahÅ hoti nÃnuvya¤janaggÃhÅ yatvÃdhikaraïamenaæ cakkhundriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpakà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya paÂijjati rakkhati cakkhundriyaæ cakkhundiiraye saævaraæ Ãpajjati. Sotena saddaæ sutvÃ, -pe ghÃnena gandhaæ sÃyitvà -pe- jivhÃya rasaæ sÃyitvà -pe kÃyena phoÂÂhabbaæ phusitvà -pe- mÃnasà dhammà vi¤¤Ãya na nimittaggÃhÅ hoti nÃnuvya¤janaggÃhÅ yatvÃdhikaraïamenaæ manindriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhÃdomanassaæ pÃpakà akusalà dhammà anvÃssavyeæ tassa saævarÃya paÂipajjati rakkhati manindriyaæ manindriye [PTS Page 059] [\q 59/] saævaraæ Ãpajjati, so iminà ariyena indriyasaævarena samannÃgato ajjhattaæ avyÃsekasukhaæ paÂisaævedeti. [BJT Page 372] [\x 372/] So abhikkante paÂikkante sampajÃnakÃrÅ hoti. ùlokite vilokite sampajÃnakÃrÅ hoti, sammi¤jite pasÃrite sampajÃnakÃrÅ hoti, saÇghÃÂipattacÅvaradhÃraïe sampajÃnakÃrÅ hoti, asite pÅte khÃyite sÃyite sampajÃnakÃrÅ hoti, uccÃrapassÃvakamme sampajÃnakÃrÅ hoti. Gate Âhite nisinne sutte jÃgarite bhÃsite tuïhÅbhÃve sampajÃnakÃrÅ hoti. So iminà ariyena sÅlakkhandhena samannÃgato, iminà ca ariyena indriyasaævarena samannÃgato, iminà ca ariyena satisampaja¤¤ena samannÃgato imÃya ca ariyÃya santuÂÂhiyà samannÃgato vivittaæ senÃsanaæ bhajati ara¤¤aæ rukkhamÆlaæ pabbataæ kandaraæ giriguhaæ susÃnaæ vanapatthaæ abbhokÃsaæ palÃlapu¤jiæ. So pacchÃbhattaæ piï¬apÃtapaÂikkanto nisÅdati pallaÇkaæ Ãbhujitvà ujuæ kÃyaæ païidhÃya parimukhaæ satiæ upaÂÂhapetvÃ, so abhijjhaæ loke pahÃya vigatÃbhijjhena cetasà viharati, abhijjhÃya cittaæ parisodheti. VyÃpÃdadosaæ pahÃya avyÃpannacitto viharati, sabbapÃïabhÆtahitÃnukampi vyÃpÃdapadosà cittaæ parisodheti, thÅnamiddhaæ pahÃya vigatathÅnamiddho viharati Ãlokasa¤¤Å sato sampajÃno thÅnamiddhà cittaæ parisodheti. Uddhaccakukkuccaæ pahÃya anuddhato viharati ajjhattaæ vÆpasannacitto uddhaccakukkuccà cittaæ parisodheti. Vicikicchaæ pahÃya tiïïavicikiccho viharati akathaÇkathÅ kusalesu dhammesu vicikicchÃya cittaæ parisodheti. So ime pa¤canÅvaraïe pahÃya cetaso upakkilese pa¤¤Ãya dubbalÅkaraïe viviccava kÃmehi vivicceva akusalehi dhammehi savitakkaæ savicÃraæ vivekajaæ pÅtisukhaæ paÂhamaæ jhÃnaæ upasampajja viharati. VitakkavicÃrÃnaæ vÆpasamà ajjhattaæ sampasÃdanaæ cetaso ekodibhÃvaæ avitakkaæ avicÃraæ samÃdhijaæ pÅtisukhaæ dutiyaæ jhÃnaæ upasampajja viharati. PÅtiyà ca virÃgà upekkhako ca viharati sato ca sampajÃno. Sukha¤ca kÃyena paÂisaævedetiyaæ taæ ariyà Ãcikkhanti upekkhako satimà sukhavihÃrÅti-tatiya jhÃnaæ upasampajja viharati sukhassa ca pahÃnà dukkhassa ca pahÃnà pubbeva somanassadomanassÃnaæ atthaÇgamà adukkhaæ asukhaæ upekkhÃsatipÃrisuddhiæ catutthaæ jhÃnaæ upasampajja viharati. [PTS Page 060] [\q 60/] [BJT Page 374] [\x 374/] So evaæ samÃhite citte parisuddhe pariyodÃte anaÇgaïe vigatÆpakkilese mudubhÆte kammaniye Âhite ane¤jappatte pubbenivÃsÃnussati¤ÃïÃya cittaæ abhininnÃmeti, so anekavihitaæ pubbenivÃsaæ anussarati. SeyyathÅdaæ: ekampi jÃtiæ dvepi jÃtiyo tissopi jÃtiyo, catassopi jÃtiyo pa¤capi dasapi jÃtiyo vÅsatimpi jÃtiyo tiæsampi jÃtiyo cattÃrÅsampi jÃtiyo pa¤¤Ãsampi jÃtiyo jÃtisatampi jÃtisahassampi jÃtisatasahassampi anekepi saævaÂÂakappe anekepi vivaÂÂakappe amutrÃsiæ evaænÃmo evaægotto evaævaïïo evamÃhÃro evaæsukhadukkhapaÂisaævedÅ evamÃyupariyanto. So tato cuto amutra uppÃdiæ, tatrÃpÃsiæ evaænÃmo -peevamÃyupariyanto so tato cuto idhupapannoti, iti sÃkÃraæ sauddasaæ anekavihitaæ pubbenivÃsaæ anussarati. So evaæ samÃhite citte parisuddhe pariyodÃte anaÇgaïe vigatÆpakkÅlese mudubhÆte kammaniye Âhite Ãne¤jappatte sattÃnaæ cutÆpapÃta¤ÃïÃya cittaæ abhininnÃmeti. So dibbena cakkhunà visuddhena atikkantamÃnusakena satte passati cavamÃne uppajjamÃne hÅne païÅte suvaïïe dubbaïïe sugate duggate yathà kammÆpage satte pajÃnÃti: ime vata bhonto sattà kÃya duccaritena samannÃgatÃ, vacÅduccaritena samannÃgatà manoduccaritena samannÃgatà ariyÃnaæ upavÃdakà micchÃdiÂÂhikà micchÃdiÂÂhikammasamÃdÃnÃ. Te kÃyassa bhedà parammaraïà apÃyaæ duggatiæ vinipÃtaæ nirayaæ upapannÃ. Ime và pana bhonto sattà kÃyasucaritena samannÃgatÃ, vacÅsucaritena samannÃgatÃ, manosucaritena samannÃgatà ariyÃnaæ anupavÃdakà sammÃdiÂÂhikà sammÃdiÂÂhikammasamÃdÃnÃ. Te kÃyassa bhedà parammaraïà sugatiæ saggaæ lokaæ upapannoti iti dibbena cakkhunà visuddhena atikkantamÃnusakena satte passati cavamÃne uppajjamÃne hÅne païÅte suvaïïe dubbaïïe sugate duggate yathÃkammÆpage satte pajÃnÃti. [BJT Page 376] [\x 376/] So evaæ samÃhite citte parisuddhe pariyodÃte anaÇgaïe vigatÆpakkilese mudubhÆte kammaniye Âhite Ãne¤jappatte ÃsavÃnaæ khaya¤ÃïÃya cittaæ abhininnÃmeti, so idaæ dukkhanti yathÃbhÆtaæ pajÃnÃti. Ayaæ dukkhasamudayoti yathÃbhÆtaæ pajÃnÃti, ayaæ dukkhanirodhoti yathÃbhÆtaæ pajÃnÃti, ayaæ dukkhanirodhagÃminÅ paÂipadÃti yathÃbhÆtaæ pajÃnÃti, [PTS Page 061] [\q 61/] ime ÃsavÃti yathÃbhÆtaæ pajÃnÃti. Ayaæ Ãsavasamudayoti yathÃbhÆtaæ pajÃnÃti. Ayaæ Ãsavanirodhoti yathÃbhÆtaæ pajÃnÃti. Ayaæ ÃsavanirodhagÃminÅpaÂipadÃti yathÃbhÆtaæ pajÃnÃti. Tassa evaæ jÃnato evaæ passato kÃmÃsavÃpi cittaæ vimuccati bhavÃsavÃpi cittaæ vimuccati, avijjÃsavÃpi cittaæ vimuccati, vimuttasmiæ vimuttamiti ¤Ãïaæ hoti, khÅïà jÃti vusitaæ brahmacariyaæ kataæ karaïÅyaæ nÃparaæ itthattÃyÃti pajÃnÃti. Evaæ puggalo neva attantapo hoti na attaparitÃpanÃnÆyogamanuyutto, na parantapo hoti na paraparitÃpanÃnuyogamanuyutto. So anattantapo aparantapo diÂÂheva dhamme nicchÃto nibbuto sÅtibhÆto sukhapaÂisaævedÅ brahmabhÆtena attanà viharati. 25. Katamo ca puggalo sarÃgo: yassa puggalassa rÃgo appahÅïo, ayaæ vuccati puggalo sarÃgo. Katamo ca puggalo sadoso, yassa puggalassa doso appahÅïo, ayaæ vuccati puggalo sadoso. Katamo ca puggalo samoho: yassa puggalasasa moho appahÅïo, ayaæ vuccati puggalo samoho. Katamo ca puggalo samÃno, yassa puggalassa mÃno appahÅïo, ayaæ vuccati puggalo samÃno. 26. Katha¤ca puggalo lÃbhÅ hoti ajjhattaæ cetosamathassa na lÃbhÅ adhipa¤¤ÃdhammavipassanÃya, idhe'kacco puggalo lÃbhÅ hoti rÆpasahagatÃnaæ và arÆpasahagatÃnaæ và samÃpattÅnaæ na lÃbhÅ lokuntaramaggassa và phalassa và evaæ puggalo lÃbhÅ hoti ajjhattaæ cetosamathassa, na lÃbhÅ adhipa¤¤ÃdhammavipassanÃya. [BJT Page 378] [\x 378/] Katha¤ca puggalo lÃbhÅ hoti adhipa¤¤ÃdhammavipassanÃya na lÃbhÅ ajjhattaæ cetosamathassa: idhe'kacco puggalo lÃbhÅ hoti lokuttaramaggassa và phalassa vÃ, na lÃbhÅ rÆpasahagatÃnaæ và arÆpasahagatÃnaæ và samÃpattÅnaæ evaæ puggalo lÃbhÅ hoti adhipa¤¤ÃdhammavipassanÃya na lÃbhÅ ajjhattaæ cetosamathassa. [PTS Page 062] [\q 62/] Katha¤ca puggalo lÃbhÅ ceva hoti ajjhattaæ cetosamathassa lÃbhÅ ca hoti adhipa¤¤ÃdhammavipassanÃya. Idhe'kacco puggalo lÃbhÅ hoti rÆpasahagatÃnaæ và arÆpasahagatÃnaæ và samÃpattÅnaæ, lÃbhÅ lokuttaramaggassa và phalassa và evaæ puggalo lÃbhÅ ceva hoti ajjhattaæ cetosamathassa, lÃbhÅ adhipa¤¤ÃdhammavipassanÃya. Katha¤ca puggalo neva lÃbhÅ hoti ajjhattaæ ceto samathassa, na lÃbhÅ adhipa¤¤ÃdhammavipassanÃya: idhe'kacco puggalo neva lÃbhÅ hoti rÆpasahagatÃnaæ và arÆpasahagatÃnaæ và samÃpattÅnaæ, lÃbhÅ na lokuttaramaggassa và phalassa và evaæ puggalo neva lÃbhÅ hoti ajjhattaæ cetosamathassa, na lÃbhÅ adhipa¤¤ÃdhammavipassanÃya. 27. Katamo ca puggalo anusotagÃmÅ: idhekacco puggalo kÃme ca paÂisevati pÃpa¤ca kamamaæ karoti, ayaæ vuccati puggalo anusotagÃmÅ. Katamo ca puggalo paÂisotagÃmÅ: idhe'kacco puggalo kÃme ca na sevati, pÃpa¤ca kammaæ na karoti, so sahÃpi dukkhena sahÃpi domanassena assumukho rudamÃno paripuïïaæ parisuddhaæ brahmacariyaæ carati, ayaæ vuccati puggalo paÂisotagÃmÅ. Katamo ca puggalo Âhitatto: idhe'kacco puggalo pa¤cannaæ orambhÃgiyÃnaæ saæyojanÃnaæ parikkhayà opapÃtiko hoti tattha parinibbÃyÅ anÃvattidhammo tasmà lokÃ, ayaæ vuccati puggalo Âhitatto. [BJT Page 380] [\x 380/] Katamo ca puggalo tiïïo pÃragato thale tiÂÂhati brÃhmaïo: idhe'kacco puggalo ÃsavÃnaæ khayà anÃsavaæ cetovimuttiæ pa¤¤Ãvimuttiæ diÂÂheva dhamme sayaæ abhi¤¤Ã sacchikatvà upasampajja viharati- ayaæ vuccati puggalo tiïïo pÃragato thale tiÂÂhati brahmaïo. 28. Katha¤ca puggalo appassuto hoti sutena anuppanno: idhe'kaccassa puggalassa appakaæ sutaæ hoti suttaæ geyyaæ veyyÃkaraïaæ gÃthaæ udÃnaæ itivuttakaæ jÃtakaæ abbhutadhammaæ vedallaæ, so tassa appakassa sutassa na atthama¤¤Ãya dhammama¤¤Ãya [PTS Page 063] [\q 63/] dhammÃnudhammapaÂipanno hoti. Evaæ puggalo appassuto hoti sutena anuppanno. Katha¤ca puggalo appassuto hoti sutena uppanno: idhekaccassa puggalassa appakaæ sutaæ hoti suttaæ geyyaæ veyyÃkaraïaæ gÃthaæ udÃnaæ itivuttakaæ jÃtakaæ abbhutadhammaæ vedallaæ, so tassa appakassa sutassa atthama¤¤Ãya dhammama¤¤Ãya dhammÃnudhammapaÂipanno hoti. Evaæ puggalo appasusato hoti sutena uppanno. Katha¤ca puggalo bahussuto hoti sutena anuppanno: idhe'kaccassa puggalassa bahukaæ sutaæ hoti suttaæ geyyaæ veyyÃkaraïaæ gÃthaæ udÃnaæ itivuttakaæ jÃtakaæ abbhutadhammaæ vedallaæ, so tassa bahukassa sutassa na atthama¤¤Ãya na dhammama¤¤Ãya na dhammÃnudhammapaÂipanno hoti, evaæ puggalo bahussuto hoti sutena anuppanno. Katha¤ca puggalo bahussuto hoti sutena uppanno: idhe'kaccassa puggalassa bahukaæ sutaæ hoti suttaæ geyyaæ veyyÃkaraïaæ gÃthaæ udÃnaæ itivuttakaæ jÃtakaæ abbhutadhammaæ vedallaæ so tassa bahukassa sutassa atthama¤¤Ãya dhammama¤¤Ãya dhammÃnudhammapaÂipanno hoti, evaæ puggalo bahussuto hoti sutena uppanno, [BJT Page 382] [\x 382/] 29. Katamo ca puggalo samaïamacalo: idhe'kacco puggalo tiïïaæ saæyojanÃnaæ parikkhayà sotÃpanno hoti avinipÃtadhammo niyato sambodhiparÃyaïo, ayaæ vuccati puggalo samaïamacalo. Katamo ca puggalo samaïapadumo: idhe'kacco puggalo tiïïaæ saæyojanÃnaæ parikkhayà rÃgadosamohÃnaæ tanuttà sakadÃgÃmÅ hoti sakideva imaæ lokaæ Ãgantvà dukkhassantaæ karoti, ayaæ vuccati puggalo samaïapadumo. Katamo ca puggalo samaïapuï¬arÅko: idhe'kacco puggalo pa¤cannaæ orambhÃgiyÃnaæ saæyojanÃnaæ parikkhayà opapÃtiko hoti tattha parinibbÃyÅ anÃvattidhammo tasmà lokÃ, ayaæ vuccati puggalo samaïapuï¬ariko. Katamo ca puggalo samaïesu samaïasukhumÃlo: idhe'kacco puggalo ÃsavÃnaæ khayà anÃsavaæ cetovimuttiæ pa¤¤Ãvimuttiæ diÂÂheva dhamme sayaæ abhi¤¤Ã sacchikatvà upasampajja viharati, ayaæ vuccati puggalo samaïesu samaïasukhumÃlo. Catukka niddeso niÂÂhito. [BJT Page 384] [\x 384/] [PTS Page 064] [\q 64/] 5. Pa¤caka niddeso 1. Tatra yvÃyaæ puggalo Ãrambhati1 ca vippaÂisÃrÅ ca hoti. Ta¤ca cetovimuttiæ pa¤¤Ãvimuttiæ yathÃbhÆtaæ nappajÃnÃti yatthassa te uppannà pÃpakà akusalà dhammà aparisesà nirujjhanti. So evamassa vacanÅyo: Ãyasmato kho Ãrambhajà Ãsavà saævijjanti, vippaÂisÃrajà ca Ãsavà pava¬¬hanti, sÃdhuvatÃyasmà Ãrambhaje Ãsave pahÃya vippaÂisÃraje Ãsave paÂivinodetvà cittaæ pa¤¤ca bhÃvetu. EvamÃyasmà amunà pa¤camena puggalena samasamo bhavissatÅti. Tatra yvÃyaæ puggalo Ãrambhati na vippaÂisÃrÅ hoti. Ta¤ca ceto vimuttiæ pa¤¤Ãvimuttiæ yathÃbhÆtaæ nappajÃnÃti yatthassa te uppannà pÃpakà akusalà dhammà aparisesà nirujjhanti. So evamassa vacanÅyo-Ãyasmato kho Ãrambhajà Ãsavà saævijjanti, vippaÂisÃrajà Ãsavà nappava¬¬hanti, sÃdhuvatÃyasmà Ãrambhaje Ãsave pahÃya cittaæ pa¤¤ca bhÃvetu evamÃyasmà amunà pa¤camena puggalena samasamo bhavissatÅti. Tatra yvÃyaæ puggalo na Ãrambhati vippaÂisÃrÅ hoti. Ta¤ca ceto vimuttiæ pa¤¤Ãvimuttiæ yathÃbhÆtaæ nappajÃnÃti yatthassa te uppannà pÃpakà akusalà dhammà aparisesà nirujjhanti. So evamassa vacanÅyo-Ãyasmato kho Ãrambhajà Ãsavà na saævijjanti, vippaÂisÃrajà Ãsavà ppava¬¬hanti, sÃdhuvatÃyasmà vippaÂisÃraje Ãsave paÂivinodetvà cittaæ pa¤¤ca bhÃvetu evamÃyasmà amunà pa¤camena puggalena samasamo bhavissatÅti. Tatra yvÃyaæ puggalo nÃrambhati na vippaÂisÃrÅ hoti, ta¤ca cetovimuttiæ pa¤¤Ãvimuttiæ yathÃbhÆtaæ nappajÃnÃti, yatthassa te uppannà pÃpakà akusalà dhammà aparisesà nirujjhanti. So evamassa vacanÅyo-Ãyasmato kho Ãrambhajà Ãsavà na saævijjanti, vippaÂisÃrajà Ãsavà nappava¬¬hanti. SÃdhu vatÃyasmà cittaæ pa¤¤ca bhÃvetu evamÃyasmà amunà pa¤camena puggalena samasamo bhavissatÅti. Iti ime cattÃro puggalà amunà pa¤camena puggalena evaæ ovadiyamÃnÃ, evaæ anusÃsiyamÃnà anupubbena ÃsavÃnaæ khayaæ pÃpuïanti. 1. ùrabhati - machasaæ. [PTS Page 065] [\q 65/] [BJT Page 386] [\x 386/] 2. Katha¤ca puggalo datvà avajÃnÃti: idhe'kacco puggalo puggalassa deti cÅvarapiï¬apÃtasenÃsanagilÃnapaccayabhesajjaparikkhÃraæ tassa evaæ hoti ahaæ dammi, ayaæ1 patigaïhÃtÅti2, tamenaæ datvà avajÃnÃti, evaæ puggalo datvà avajÃnÃti. Katha¤ca puggalo saævÃsena avajÃnÃti: idhe'kacco puggalo puggalena saddhiæ saævasati dve và tÅïi và vassÃni, tamenaæ saævÃsena avajÃnÃti, evaæ puggalo saævÃsena avajÃnÃti. Katha¤ca puggalo Ãdheyyamukho hoti: idhe'kacco puggalo parassa vaïïe và avaïïe và bhÃsiyamÃne khippa¤¤eva adhimuccità hoti, evaæ puggalo Ãdheyyamukho hoti. Katha¤ca puggalo lolo hoti: idhe'kacco puggalo ittarasaddho hoti, ittarabhattÅ, ittarapemo, ittarapasÃdo, evaæ puggalo lolo hoti. Katha¤ca puggalo mando momÆho hoti: idhe'kacco puggalo kusalÃkusale dhamme na jÃnÃti. SÃvajjÃnavajje dhamme na jÃnÃti. HÅnappaïÅte dhamme na jÃnÃti: kaïhasukkasappaÂibhÃge dhamme na jÃnÃti. Evaæ puggalo momÆho hoti. 3. Tattha katame pa¤ca yodhÃjivÆpamà puggalà pa¤ca yodhÃjÅvÃ, idhe'kacco yodhÃjÅvo rajagga¤¤eva disvà saæsÅdati, visÅdati, na santhamahati3 na sakkoti saægÃmaæ otarituæ evarÆpopi idhe'kacco yodhÃjÅvo hoti ayaæ paÂhamo yodhÃjÅvo santo saævijjamÃno lokasmiæ. Punacaparaæ idhe'kacco yodhÃjÅvo sahati rajaggaæ. Api ca kho dhajagga¤¤eva disvà saæsÅdati, visÅdati, na santhambhati, na sakkoti saÇgÃmaæ otarituæ, evarÆpopi idhe'kacco yodhÃjÅvo hoti. Ayaæ dutiyo yodhÃjÅvo santo saævijjamÃno lokasmiæ. 1. Ayaæ, pana - syÃ. 2. PaÂigganhatÅ ti - syÃ. Machasaæ. 3. Satthambhati - sÅmu, [BJT Page 388] [\x 388/] Punacaparaæ idhe'kacco yodhÃjÅvo sahati rajaggaæ, sahati dhajaggaæ, api ca kho uppÃdanaæ yeva sutvà saæsÅdati, visÅdati na santhambhati1 na sakkoti saÇgÃmaæ otarituæ. EvarÆpo'pi idhe'kacco yodhÃjÅvo hoti. Ayaæ tatiyo yodhÃjÅvo santo saævijjamÃno lokasmiæ. Punacaparaæ idhe'kacco yodhÃjÅvo sahati rajaggaæ, [PTS Page 066] [\q 66/] sahati dhajaggaæ, sahati ussÃdanaæ. Api ca kho sampahÃre ha¤¤ati vyÃpajjati, evarÆpo'pi idhe'kacco yodhÃjÅvo hoti, ayaæ catuttho yodhÃjÅvo santo saævijjamÃno lokasmiæ. Punacaparaæ idhe'kacco yodhÃjÅvo sahati rajaggaæ, sahati dhajaggaæ, sahati ussÃdanaæ, sahati sampahÃraæ, so taæ saÇgÃmaæ abhivijinitvà vijitasaÇgÃmo tameva saÇgÃmasÅsaæ ajjhÃvasati. EvarÆpo'pi idhe'kacco yodhÃjÅvo hoti ayaæ pa¤camo yodhÃjÅvo santo saævijjamÃno lokasmiæ. Ime pa¤ca yodhÃjÅvà santo saævijjamÃnà lokasmiæ, evameva pa¤ca yodhÃjÅvÆpamà puggalà santo saævijjamÃnà bhikkhÆsu, katame pa¤ca: idhe'kacco bhikkhu rajagga¤¤eva disvà saæsÅdati, visÅdati, na santhambhati, na sakkoti brahmacariyaæ santÃnetuæ2. Sikkhà dubbalyaæ ÃvÅkatvÃ, sikkhaæ paccakkhÃya hÅnÃyÃvattati. Kimassa rajaggasmiæ: idha bhikkhu suïÃti, amukasmiæ nÃma gÃme và nigame và itthÅ và kumÃrÅ và abhirÆpà dassanÅyà pÃsÃdikà paramÃya vaïïapokkharatÃya samannÃgatÃti. So taæ sutvà saæsÅdati, visÅdati, na santhambhati, na sakkoti brahmacariyaæ santÃnetuæ, sikkhÃdubbalyaæ ÃcÅkatvÃ3 sikkhaæ paccakkhÃya hÅnÃyÃvattati. Idamassa rajaggasmiæ. SeyyathÃpi so yodhÃjÅvo rajagga¤¤eva disvà saæsÅdati, visÅdati, na santhambhati, na sakkoti saÇgÃmaæ otarituæ. Tathupamo ayaæ puggalo. EvarÆpo'pi idhe'kacco puggalo hoti ayaæ paÂhamo yodhÃjÅvÆpamo puggalo santo saævijjamÃno bhikkhÆsu. Punacaparaæ idhe'kacco bhikkhu sahati rajaggaæ api ca kho dhajagga¤¤eva disvà saæsÅdati, visÅdati, na santhambhati. Na sakkoti brahmacariyaæ santÃnetuæ, sikkhÃdubbalyaæ ÃcÅkatvÃ, sikkhaæ paccakkhÃya hÅnÃyÃvantati, kimassa dhajaggasmiæ: idha bhikkhu naheva kho suïÃti, amukasmiæ nÃma gÃme và nigame và itthi và kumÃri và abhirÆpà dassanÅyà pÃsÃdikà paramÃya vaïïapokkharatÃya samannÃgatÃti. 1. Satthambhati - sÅmu. 2. SaædhÃretu - machasaæ. 3. ùcikattha - machasaæ. [BJT Page 390] [\x 390/] Api ca kho sÃmaæ yeva passati1 itthiæ và kumÃriæ và abhirÆpaæ dassanÅyaæ pÃsÃdikaæ paramÃya vaïaïapokkharatÃya samannÃgataæ. So taæ disvà saæsÅdati, visÅdati, na santhambhati, na sakkoti brahmacariyaæ santÃnetuæ, sikkhÃdubbalyaæ ÃcÅkatvà sikkhaæ paccakakhÃya hÅnÃyÃvattati. Idamassa dhajaggasmiæ. SeyyathÃpi [PTS Page 067] [\q 67/] so yodhÃjÅvo sahati rajaggaæ. Api ca kho dhajagga¤¤eva disvà saæsÅdati visÅdati na santhambhati na sakkoti saÇgÃmaæ otarituæ tathupamo ayaæ puggalo. EvarÆpopi idhe'kacco puggalo hoti. Ayaæ dutiyo yodhÃjÅvÆpamo puggalo santo saævijjamÃno bhikkhÆsu. Punacaparaæ idhe'kacco bhikkhu sahati rajaggaæ sahati dhajaggaæ. Api ca kho ussÃdanaæyeva sutvà saæsÅdati, visÅdati, na santhambhati, na sakkoti brahmacariyaæ santÃnetuæ2 sikkhÃdubbalyaæ ÃcÅkatvà sikkhaæ paccakkhÃya hÅnÃyÃvattati, kimassa ussÃdanÃyaæ. Idha bhikkhuæ ara¤¤agataæ vÃ, rukkhamÆlagataæ vÃ, su¤¤ÃgÃragataæ và mÃtugÃmo upasaækamitvà Æhasati ullapati ujjhagghati uppaï¬eti. So mÃtugÃmena ÆhasiyamÃno ullapiyamÃno ujjhagghiyamÃno uppaï¬iyamÃno saæsÅdati, visÅdati, na satthambhati, na sakkoti brahmacariyaæ santÃnetuæ sikkhÃdubbalyaæ ÃcÅkatvà sikkhaæ paccakkhÃya hÅnÃyÃvattati. Idamassa ussÃdanÃya. SeyyathÃpi so yodhÃjÅvo sahati rajaggaæ, sahati dhajaggaæ. Apica kho ussÃdanaæyeva sutvà saæsÅdati, visÅdati, na santhambhati, na sakkoti saÇgÃmaæ otarituæ. TathÆpamo ayaæ puggalo, evarÆpopi idhe'kacco puggalo hoti. Ayaæ tatiyo yodhÃjÅvÆpamo puggalo santo saævijjamÃno bhikkhusu. Punacaparaæ idhe'kacco bhikkhu sahati rajaggaæ, sahati dhajaggaæ, sahati ussÃdanaæ. Api ca kho sampahÃre ha¤¤ati vyÃpajjati. Kimassa sampahÃrasmiæ. Idha bhikkhuæ ara¤¤agataæ và rukkhamÆlagataæ và su¤¤ÃgÃragataæ và mÃtugÃmo upasaækamitvà abhinisÅdati, abhinipajjati, ajjhottharati. So mÃtugÃmena abhinisÅdiyamÃno abhinipajjiyamÃno ajjhotthariyamÃno sikkhaæ apaccakkhÃya dubbalyaæ anÃvÅkatvà methunaæ dhammaæ patisevati, idamasassa sampahÃrasmiæ. SeyyathÃpi so yodhÃjÅvo sahati rajaggaæ, sahati dhajaggaæ, sahati ussÃdanaæ. Apica kho sampahÃre ha¤¤ati vyÃpajjati tathÆpamo ayaæ puggalo. EvarÆpopi idhe'kacco puggalo hoti, ayaæ catuttho yodhÃjÅvÆpamo puggalo santo saævijjamÃno bhikkhÆsu. 1. SÃmaæ passati - machasaæ. 2. SaædhÃretu - machasaæ. [BJT Page 392] [\x 392/] Punacaparaæ idhe'kacco bhikkhu sahati rajaggaæ, sahati dhajaggaæ sahati usasÃdanaæ sahati sampahÃraæ. So taæ saæÇgÃmaæ abhivijinitvà vijita saÇgÃmo tameva saÇgamasÅsaæ ajjhÃvasati. Kimassa saÇgÃmavijayasmiæ [PTS Page 068] [\q 68/] idha bhikkhuæ ara¤¤agataæ và rukkhamÆlagataæ và su¤¤ÃgÃragataæ và mÃtugÃmo upasaækamitvà abhinisÅdati, abhinipajjati ajjhottharati. So mÃtugÃmena abhinisÅdiyamÃno abhinipajjiyamÃno ajjhotthariyamÃno vinivaÂÂetvà vinimocetvà yena kÃmaæ pakkamati. So vivittaæ senÃsanaæ bhajati ara¤¤aæ rukkhamÆlaæ pabbataæ kandaraæ giriguhaæ susÃnaæ vanapatthaæ abbhokÃsaæ palÃlapu¤jiæ. So ara¤¤agato và rukkhamÆlagato và su¤¤ÃgÃragato và nisÅdati pallaÇkaæ Ãbhujitvà ujuæ kÃyaæ païidhÃya parimukhaæ satiæ upaÂÂhapetvà so abhijjhaæ loko pahÃya vigatÃbhijjhena cetasà viharati abhijjhÃya cittaæ parisodheti. VyÃpÃdadosaæ pahÃya avyÃpannacitto viharati. SabbapÃïabhÆtahitÃnukampi. VyÃpÃdadosà cittaæ parisodheti. ThÅnamiddhaæ pahÃya vigatathÅnamiddho viharati Ãlokasa¤¤Å sato sampajÃno thÅnamiddhà cittaæ parisodheti uddhaccakukkuccaæ pahÃya anuddhato viharati. Ajjhattaæ vÆpasannacitto. Uddhaccakukkuccà cittaæ parisodheti. Vicikicchaæ pahÃya tiïïavicikiccho viharati akathaÇkathi kusalesu dhammesu. VicikicchÃya cittaæ parisodheti. So ime pa¤canÅvaraïe pahÃya cetaso upakkilese pa¤¤Ãya dubbalÅkaraïe vivivacceva kÃmehi vivicca akusalehi dhammehi savitakkaæ savicÃraæ vivekajaæ pÅtisukhaæ paÂhamaæjhÃnaæ upasampajja viharati. VitakkavicÃrÃnaæ vÆpasamà dutiyaæ jhÃnaæ -pe- tatiyaæ jhÃnaæ -pecatutthaæ jhÃnaæ upasampajja viharati. So evaæ samÃhite citte parisuddhe pariyodÃte anaÇgaïe vigatÆpakkilese mudubhÆte kammaniye Âhite Ãne¤jappatte ÃsavÃnaæ khaya¤ÃïÃya cittaæ abhininnÃmeti. So idaæ dukkhanti yathÃbhÆtaæ pajÃnÃti, ayaæ dukkhasamudayoti yathÃbhÆtaæ pajÃnÃti, ayaæ dukkhanirodhoti yathÃbhÆtaæ pajÃnÃti. Ayaæ dukkhanirodhagÃminÅ paÂipadÃti yathÃbhÆtaæ pajÃnÃti. [BJT Page 384] [\x 384/] Ime ÃsavÃnaæ yathÃbhÆtaæ pajÃnÃti, ayaæ Ãsavasamudayoti yathÃbhÆtaæ pajÃnÃti. Ayaæ Ãsavanirodhoti yathÃbhÆtaæ pajÃnÃti. Ayaæ ÃsavanirodhagÃminÅpaÂipadÃti yathÃbhÆtaæ pajÃnÃti. Tassa evaæ jÃnato evaæ passato kÃmÃsavÃpi cittaæ vimuccati. BhavÃsavÃpi cittaæ vimuccati avijjÃsavÃpi cittaæ vimuccati. Vimuttasmiæ vimuttamiti ¤Ãïaæ hoti, khÅïà jÃti, vusitaæ brahmacariyaæ, kataæ karaïÅyaæ, nÃparaæ itthattÃyÃti pajÃnÃti. Idamassa saÇgÃmavijayasmiæ. SeyyathÃpi so yodhÃjÅvo sahati rajaggaæ, sahati dhajaggaæ, sahati ussÃdanaæ, sahati sampahÃraæ. So taæ saÇgÃmaæ abhivijinitvà [PTS Page 069] [\q 69/] vijikasaÇgÃmo tameva saÇgamasÅsaæ ajjhÃvasati. TathÆpamo ayaæ puggalo. EvarÆpopi idhe'kacco puggalo hoti. Ayaæ pa¤camo yodhÃjÅvÆpamo puggalo santo saævijjamÃno bhikkhÆsu. Ime pa¤ca yodhÃjÅvÆpamà puggalà santo saævijjamÃnà bhikkhusu. 4. Tattha katame pa¤ca piï¬apÃtikÃ: mandattà momÆhattà piï¬apÃtiko hoti, pÃpiccho icchÃpakato piï¬apÃtiko hoti, ummÃdà cittakkhepà piï¬apÃtiko hoti. Vaïïitaæ buddhehi buddha sÃvakehÅti piï¬apÃtiko hoti. Api ca appicchataæyeva nissÃya, santuÂÂhiæyeva nissÃya, sallekhaæyeva nissÃya, idamaÂÂhitaæyeva nissÃya piï¬apÃtiko hoti. Tatra svÃyaæ piï¬apÃtiko appicchataæyeva1 nissÃya, santuÂÂhiæ yeva nissÃya, sallekhaæyeva nissÃya, idamaÂÂhitaæyeva2 nissÃya, piï¬apÃtiko hoti. Ayaæ imesaæ pa¤cannaæ piï¬apÃtikÃnaæ aggo ca seÂÂho ca mokkho ca uttamo ca pavaro ca. SeyyathÃpi nÃma gÃvà khÅraæ, khÅramhà dadhi, dadhimhà nonÅtaæ, nonÅtamhà sappi sappimhà sappimaï¬o. Sappimaï¬aæ tattha aggamakkhÃyati. Evameva yvÃyaæ piï¬apÃtiko appicchataæyeva nissÃya santuÂÂhiæ yeva nissÃya sallekhaæyeva nissÃya idamaÂÂhitaæyeva nissÃya piï¬apÃtiko hoti, ayaæ imesaæ pa¤cannaæ piï¬apÃtikÃnaæ aggo ca seÂÂho ca mokkho ca uttamo ca pavaro ca, ime pa¤ca piï¬apÃtikÃ. 1. Appicchaæ, yeva - syÃ. 2. Idamatthikaæyeva - machasaæ. [BJT Page 396] [\x 396/] 5-14. Tattha katame pa¤ca khalupacchÃbhattikà -pe- pa¤ca ekÃsanikà -pe- pa¤capaæsukÆlikà -pe- pa¤ca tecÅvarikà -pepa¤ca Ãra¤¤ikà -pe- pa¤ca rukkhamÆlikà -pe- pa¤ca abbhokÃsikà -pe- pa¤ca nesajjikà -pe- pa¤ca yathÃsanthatikà -pe- pa¤ca sosÃnikÃ. Tattha katame pa¤ca sosÃnikÃ: mandattà momÆhattà sosÃniko hoti, pÃpiccho icchÃpakato sosÃniko hoti, ummÃdà cittavikkhepo sosÃniko hoti. Vaïïitaæ buddhehi buddhasÃvakehÅti sosÃniko hoti, apica appicchataæyeva nissÃya santuÂÂhiæyeva nissÃya sallekhaæyeva nissÃya idamaÂÂhitaæyeva nissÃya sosÃniko hoti. Tatra yvÃyaæ sosÃniko appicchataæyeva nissÃya santuÂÂhiyeva [PTS Page 070] [\q 70/] nissÃya sallekhaæyeva nissÃya idamaÂÂhitaæyeva nissÃya sosÃniko hoti, ayaæ imesaæ pa¤cannaæ sosÃnikÃnaæ aggo ca seÂÂho ca mokkho ca uttamo ca pavaro ca. SeyyathÃpi nÃma gÃvà khÅraæ khÅramhà dadhi dadhimhà nonÅtaæ nonÅtamhà sappi, sappimhà sappimaï¬o, sappimaï¬Ã tattha aggamakkhÃyati, evameva yvÃyaæ sosÃniko appicchataæyeva nissÃya santuÂÂhiæyeva nissÃya sallekhaæyeva nissÃya idamaÂÂhitaæyeva nissÃya sosÃniko hoti, ayaæ imesaæ pa¤cannaæ sosÃnikÃnaæ aggo ca seÂÂho ca mokkho ca uttamo ca pavaro ca. Ime pa¤ca sosÃnikÃ. Pa¤caka niddeso niÂÂhito. [BJT Page 398] [\x 398/] 6. Chakka niddeso 1. Tatra yvÃyaæ puggalo pubbe ananussutesu dhammesu sÃmaæ saccÃni abhisambujjhati. Tatra ca sabba¤¤utaæ pÃpuïÃti balesu ca vasÅbhÃvaæ. SammÃsambuddho tena daÂÂhabbo. Tatra yvÃyaæ puggalo pubbe ananussutesu dhammesu sÃmaæ saccÃni abhisambujjhati, na ca tattha sabba¤¤utaæ pÃpuïÃti na ca balesu vasÅbhÃvaæ. Paccekasambuddho tena daÂÂhabbo. Tatra yvÃyaæ puggalo pubbe ananussutesu dhammesu sÃmaæ saccÃni anabhisambujjhati diÂÂheva dhamme dukkhassantaæ karoti1 sÃvakapÃrami¤ca pÃpuïÃti, sÃriputtamoggallÃnà tena daÂÂhabbÃ. Tatra yvÃyaæ puggalo pubbe ananussutesu dhammesu sÃmaæ saccÃni anabhisambujjhati, diÂÂheva dhamme dukkhassantaæ karoti na ca sÃvakapÃramiæ pÃpuïÃti, avasesà arahantà tena daÂÂhabbÃ. Tatra yvÃyaæ puggalo pubbe ananussutesu dhammesu sÃmaæ saccÃni anabhisambujjhati, na ca diÂÂheva dhamme dukkhassantaæ karoti anÃgÃmÅ hoti anÃgantà itthattaæ, [PTS Page 071] [\q 71/] anÃgÃgamÅ tena daÂÂhabbo. Tatra yvÃyaæ puggalo prabbe ananussutesu dhammesu sÃmaæ saccÃni anabhisambujjhati, na ca diÂÂheva dhamme dukkhassantakaro hoti, ÃgÃmÅ hoti Ãgantà itthattaæ, sotÃpannasakadÃgÃmino tesa daÂÂhabbÃ. Chakka niddeso niÂÂhito. 1. Dukkhasayantakaro hoti - machasaæ. [BJT Page 400] [\x 400/] 7. Sattaka niddeso 1. Katha¤ca puggalo sakiæ nimuggo nimuggova hoti: idhe'kacco puggalo samannÃgato hoti ekantakÃÊakehi akusalehi dhammehi evaæ puggalo sakiæ nimuggo nimuggova hoti. Katha¤ca puggalo ummujjitvà nimujjati: idhe'kacco puggalo ummujjati sÃhu1 saddhà kusalesu dhammesu sÃhu hiri kusalesu dhammesu sÃhu ottappaæ kusalesu dhammesu sÃhu viriyaæ kusalesu dhammesu sÃhu pa¤¤Ã kusalesu dhammesÆti, tassa sà saddhà neva tiÂÂhati no va¬¬hati, hÃyatimeva, tassa sà hiri neva tiÂÂhati no va¬¬hati hÃyatimeva, tassa taæ ottappaæ neva tiÂÂhati no va¬¬hati hÃyatimeva, tassa taæ viriyaæ2 neva tiÂÂhati no va¬¬hati hÃyatimeva, tassa sà pa¤¤Ã neva tiÂÂhati no va¬¬hati hÃyatimeva, evaæ puggalo ummujjitvà nijjati. Katha¤ca puggalo ummujjitvà Âhito hoti: idhe'kacco puggalo ummujjati, sÃhu saddhà kusalesu dhammesu sÃhu hiri kusalesu dhammesu sÃhu ottappaæ kusalesu dhammesu sÃhu viriyaæ kusalesu dhammesu sÃhu pa¤¤Ã kusalesu dhammesÆti. Tassa sà saddhà neva hÃyati no va¬¬hati Âhità hoti, tassa sà hiri neva hÃyati no va¬¬hati Âhità hoti, tassa taæ ottappaæ neva hÃyati no va¬¬hati Âhitaæ hoti, tassa taæ viriyaæ neva hÃyati no va¬¬hati Âhitaæ hoti, tassa sà pa¤¤Ã neva hÃyati, no va¬¬hati Âhità hoti evaæ puggalo ummujjitvà Âhito hoti. Katha¤ca puggalo ummujjitvà vipassati viloketi: idhe'kacco puggalo ummujjati, sÃhu saddhà kusalesu dhammesu, sÃhu hiri kusalesu dhammesu, sÃhu ottappaæ kusalesu dhammesu, sÃhu viriyaæ kusalesu dhammesu. [PTS Page 072] [\q 72/] sÃhu pa¤¤Ã kusalesu dhammesÆti. So tiïïà saæyojanÃnaæ parikkhayà sotÃpanno hoti avinipÃtadhammo niyato sambodhiparÃyaïo. Evaæ puggalo ummujjitvà vipassati viloketi. 1. SÃdhu - machasaæ. 2. Viriyaæ - machasaæ. [BJT Page 402] [\x 402/] Katha¤ca puggalo ummujjitvà patarati: idhe'kacco puggalo ummujjati, sÃhu saddhà kusalesu dhammesu, sÃhu hiri kusalesu dhammesu sÃhu ottappaæ kusalesu dhammesu, sÃhu viriyaæ kusalesu dhammesu, sÃhu pa¤¤Ã kusalesu dha«ammesÆti, so tiïïaæ sa¤¤ojanÃnaæ parikkhayà rÃgadosamohÃnaæ tanuttà sakadÃgÃmÅ hoti sakideva imaæ lokaæ Ãgantvà dukkhassantaæ karoti. Evaæ puggalo ummujjitvà patarati. Katha¤ca puggalo ummujjitvà patigÃdhappatto hoti: idhe'kacco puggalo ummujjati, sÃhu saddhà kusalesu dhammesu sÃhu hiri kusalesu dhammesu, sÃhu ottappaæ kusalesu dhammesu, sÃhu viriyaæ kusalesu dhammesu sÃhu pa¤¤Ã kusalesu dhammesÆti, so pa¤cannaæ orambhÃgiyÃnaæ sa¤¤ojanÃnaæ parikkhayà opapÃtiko hoti tattha parinibbÃyi anÃvattidhammo tasmà lokÃ. Evaæ puggalo ummujjitvà patigÃdhappatto hoti. Katha¤ca puggalo ummujjitvà tiïïo hoti pÃragato thale tiÂÂhati brÃhmaïo: idhekacco puggalo ummujjati, sÃhu saddhà kusalesu dhammesu, sÃhu hiri kusalesu, dhammesu, sÃhu ottappaæ kusalesu dhammesu, sÃhu viriyaæ kusalesu dhammesu, sÃhu pa¤¤Ã kusalesu dhammesÆti, so ÃsavÃnaæ khayà anÃsavaæ cetovimuttiæ pa¤¤Ãvimuttiæ diÂÂheva dhamme sayaæ abhi¤¤Ã sacchikatvà upasampajja viharati. Evaæ puggalo ummujjitvà tiïïo hoti pÃraægato thale tiÂÂhati brÃhmaïo. 2. Katamo ca puggalo ubhatobhÃgavimutto: idhe'kacco puggalo aÂÂhavimokkhe kÃyena phusitvà viharati, pa¤¤Ãya cassa disvà Ãsavà parikkhÅïà honti, ayaæ vuccati puggalo ubhatobhÃga vimutto. Katamo ca puggalo pa¤¤Ãvimutto -pe- kÃyasakkhÅ -pediÂÂhippatto -pesaddhÃvimutto -pe- dhammÃnusÃrÅ -pekatamo ca puggalo saddhÃnusÃrÅ. Yassa puggalassa sotÃpattiphalasacchikiriyÃya paÂipannassa saddhindriyaæ adhimattaæ hoti, saddhÃvÃhÅ saddhÃpubbaÇgamaæ ariyamaggaæ bhÃveti. Ayaæ vuccati puggalo saddhÃnusÃrÅ. SotÃpattiphalasacchikiriyÃya paÂipanno puggalo saddhÃnusÃrÅ. Phale Âhito saddhÃvimutto. Sattaka niddeso niÂÂhito. [BJT Page 404] [\x 404/] [PTS Page 073] [\q 73/] 8. AÂÂhaka niddeso 1. Tattha katame cattÃro maggasamaÇgino, cattÃro phalasamaÇgino puggalÃ: SotÃpanno, sotÃpattiphalasacchikiriyÃya paripanno sakadÃgÃmÅ, sakadÃgÃmiphalasacchikiriyÃya paÂipanno, anÃgÃmÅ, anÃgÃmiphalasacchikiriyÃya paÂipanno, arahÃ, arahattaphalasacchikiriyÃya1 paÂipanno. Ime cattÃro maggakasamaÇgino, cattÃro phalasamaÇgino puggalÃ. AÂÂhaka niddeso niÂÂhito. 1. ArahatatÃya - syÃ. [BJT Page 406] [\x 406/] 9. Navaka niddeso 1. Katamo ca puggalo sammÃsambuddho: idhe'kacco puggalo pubbe ananussutesu dhammesu sÃmaæ saccÃni abhisambujjhati, tattha ca sabba¤¤utaæ pÃpuïÃti, balesu ca vasÅbhÃvaæ. Ayaæ vuccati puggalo sammÃsambuddho. Katamo ca puggalo paccekabuddho: idhekacco puggalo pubbe ananussutesu dhammesu sÃmaæ saccÃni abhisambujjhati, na ca tattha sabba¤¤utaæ pÃpuïÃti, na ca balesu vasÅbhÃvaæ. Ayaæ vuccati puggalo paccekabuddho. Katamo ca puggalo ubhatobhÃgavimutto: idhe'kacco puggalo aÂÂhavimokkhe kÃyena phusitvà viharati, pa¤¤Ãya cassa disvà Ãsavà parikkhÅïà honti. Ayaæ vuccati puggalo ubhatobhÃgavimutto. Katamo ca puggalo pa¤¤Ãvimutto: idhe'kacco puggalo naheva aÂÂha vimokkhe kÃyena phusitvà viharati, pa¤¤Ãya cassa disvà Ãsavà parikkhÅïà honti, ayaæ vuccati puggalo pa¤¤Ã vimutto. Katamo ca puggalo kÃyasakkhÅ: idhe'kacco puggalo aÂÂha vimokkhe kÃyena phusitvà viharati, pa¤¤Ãya cassa disvà ekacce Ãsavà parikkhÅïà honti, ayaæ vuccati puggalo kÃyasakkhÅ. [PTS Page 074] [\q 74/] Katamo ca puggalo diÂÂhippatto: idhe'kacco puggalo idaæ dukkhanti yathÃbhÆtaæ pajÃnÃti, ayaæ dukkhasamudayoti yathÃbhÆtaæ pajÃnÃti, ayaæ dukkhanirodhoti yathÃbhÆtaæ pajÃnÃti, ayaæ dukkhanirodhagÃminÅ paÂipadÃti yathÃbhÆtaæ pajÃnÃti, tathÃgatappavedità cassa dhammà pa¤¤Ãya vodiÂÂhà honti vocaritÃ, pa¤¤Ãya cassa disvà ekacce Ãsavà parikkhÅïà honti, ayaæ vuccati puggalo diÂÂhippatto. [BJT Page 408] [\x 408/] Katamo ca puggalo saddhÃvimutto: idhe'kacco puggalo idaæ dukkhanti yathÃbhÆtaæ pajÃnÃti -pe- ayaæ dukkhanirodhagÃminÅpaÂipadÃti yathÃbhÆtaæ pajÃnÃti, tathÃgatappavedità cassa dhammà pa¤¤Ãya vodiÂÂhà honti vocaritÃ, pa¤¤Ãya cassa disvà ekacce Ãsavà parikkhÅïà honti no ca kho yathÃdiÂÂhippattassa, ayaæ vuccati puggalo saddhÃvimutto. Katamo ca puggalo dhammÃnusÃrÅ: yassa puggalassa sotÃpattiphalasacchikiriyÃya paÂipannassa pa¤¤indriyaæ adhimattaæ hoti, pa¤¤ÃvÃhÅ pa¤¤ÃpubbaÇgamaæ ariyamaggaæ bhÃveti, ayaæ vuccati puggalo dhammÃnusÃrÅ sotÃpattiphalasacchikiriyÃya paÂipanno puggalo dhammÃnusÃrÅ phale Âhito diÂÂhippatto. Katamo ca puggalo saddhÃnusÃrÅ: yassa puggalassa sotÃpattiphalasacchikiriyÃya paÂipannassa saddhindriyaæ adhimattaæ hoti, saddhÃvÃhÅ saddhÃpubbaÇgamaæ ariyamaggaæ bhÃveti, ayaæ vuccati puggalo saddhÃnusÃrÅ sotÃpattiphalasacchikiriyÃya paÂipanno puggalo saddhÃnusÃrÅ phale Âhito saddhÃvimutto. Navaka niddeso niÂÂhito. [BJT Page 410] [\x 410/] 10. Dasaka niddeso Katamesaæ pa¤cannaæ idha niÂÂhÃ: sattakkhattuparamassa kolaÇkolassa ekabÅjissa sakadÃgÃmissa, yo ca diÂÂheva dhamme arahà imesaæ pa¤cannaæ idha niÂÂhÃ. Katamesaæ pa¤cannaæ idha vihÃya niÂÂhÃ: antarÃparinibbÃyissa upahaccaparinibbÃyissa asaÇkhÃraparinibbÃyissa sasaÇkhÃraparinibbÃyissa uddhaæsotassa akaniÂÂhagÃmino. Imesaæ pa¤cannaæ idha vihÃya niÂÂhÃti. EttÃvatà puggalÃnaæ puggalapa¤¤atti. Dasaka niddeso niÂÂhito. Puggalapa¤¤attippakaraïaæ samattaæ.