Jataka: X. Dasanipata; XI. Ekadasanipata; XII. Dvadasanipata; XIII. Terasanipata; XIV. Pakinnakanipata; XV. Visatinipata. Based on the ed. by V. Fausb”ll: The JÃtaka together with its commentary, being tales of the anterior births of Gotama Buddha. For the first time edited in the original PÃli, Vol. IV, London : Pali Text Society 1887. (Reprinted 1963) Input by the Dhammakaya Foundation, Thailand, 1989-1996 [GRETIL-Version vom 16.3.2015] NOTICE This file is (C) Copyright the Pali Text Society and the Dhammakaya Foundation, 2015. This work is licensed under a Creative Commons Attribution-ShareAlike 4.0 International License. These files are provided by courtesy of the Pali Text Society for scholarly purposes only. In principle they represent a digital edition (without revision or correction) of the printed editions of the complete set of Pali canonical texts published by the PTS. While they have been subject to a process of checking, it should not be assumed that there is no divergence from the printed editions and it is strongly recommended that they are checked against the printed editions before quoting. PLAIN TEXT VERSION (In order to fascilitate word search, all annotations have been removed, and the line breaks of the printed edition have been converted into floating text.) STRUCTURE OF REFERENCES (added): 1. Reference at the beginning of JÃtaka verses: Ja_n,n.nn(=nnn).nn = Ja_NipÃta,Vagga[in NipÃtas I-VIII only!].JÃtaka in that NipÃta/Vagga(=running JÃtaka number).Verse 2. Reference at the end of JÃtaka verses: Ja_n:nnn = Ja_NipÃta:running verse number EXAMPLE: In NipÃta III, the 10th JÃtaka of the 5th Vagga is the altogether 300th JÃtaka (counted from NipÃta I, Vagga 1, JÃtaka 1). Accordingly, the 3rd verse of this JÃtaka is introduced with the reference: "Ja_III,5.10(=300).3:" [NipÃtas IXff. having no Vagga division, the NipÃta number is followed by a full-stop (not a comma, as after Vagga numbers) and the number of the JÃtaka, e.g. "Ja_IX.2(=428).2:"] Counted from the beginning of NipÃta III, the 3rd verse of Ja_III,5.10 is the altogether 150th verse in that NipÃta, as indicated by the additional reference at the end of that same verse: "Ja_III:150" #<...># = BOLD %<...>% = ITALICS $<...>$ = UNDERLINE/LARGE \<...>\ = REDLINE @<...>@ = OUTLINE/BLUE ___________________________________________________________________ THIS TEXT FILE IS FOR REFERENCE PURPOSES ONLY! COPYRIGHT AND TERMS OF USAGE AS FOR SOURCE FILE. Text converted to Ronald E. Emmerick's encoding for WordPerfect 5.1 DOS and related utility programmes BHELA, CARAKA etc. (DOS versions): description character =ASCII long a à 195 long A ù 249 long i Å 197 long I ý 253 long u Æ 198 long U ô 244 vocalic r ­ 173 vocalic R ã 227 long vocalic r Ì 204 vocalic l Ê 202 long vocalic l Ë 203 velar n Ç 199 velar N § 167 palatal n ¤ 164 palatal N ¥ 165 retroflex t  194 retroflex T è 232 retroflex d ¬ 172 retroflex D Ö 214 retroflex n ï 239 retroflex N × 215 palatal s Ó 211 palatal S Á 193 retroflex s « 171 retroflex S å 229 anusvara æ 230 capital anusvara õ 245 visarga ÷ 247 capital visarga ê 234 Other characters of the REE encoding table are not included. Unless indicated otherwise, accents have been dropped in order to facilitate word search. For a comprehensive list of REE and other GRETIL encodings and formats see: http://gretil.sub.uni-goettingen.de/gretil/gretdiac.pdf and http://gretil.sub.uni-goettingen.de/gretil/gretdias.pdf For further information see: http://gretil.sub.uni-goettingen.de/gretil.htm ___________________________________________________________________ JÃtaka with Commentary Vol. IV #<[page 001]># %< 1>% X. DASANIPùTA. $<1. CatudvÃrajÃtaka.>$ CatudvÃramidaæ nagaran ti. Idaæ S. J. v. ekaæ dubbacaæ Ã. k. Paccuppannavatthuæ NavanipÃtassa paÂhamajÃtake vitthÃritam eva, idha pana S. taæ bhikkhuæ "saccaæ kira tvaæ dubbaco" ti pucchitvà "saccaæ bhante" ti vutte "pubbe pi tvaæ bhikkhu dubbacatÃya paï¬itÃnaæ vacanaæ akatvà khuracakkaæ ÃsÃdesÅti" vatvà atÅtaæ Ãhari: AtÅte KassapadasabalassakÃle BÃrÃïasiyaæ asÅtikoÂivibhavassa seÂÂhino putto Mittavindako nÃma ahosi. Tassa mÃtÃpitaro sotÃpannà ahesuæ, so pana dussÅlo assaddho. Atha naæ aparabhÃge pitari kÃlakate mÃtà kuÂumbaæ vicÃrentÅ Ãha: "tÃta tayà dullabhamanussattaæ laddhaæ, dÃnaæ dehi, sÅlaæ rakkha, uposathakammaæ kara, dhammaæ suïÃhÅti". "Amma na mayhaæ dÃnÃdÅhi attho. mà maæ ki¤ci avaca, ahaæ yathÃkammaæ gamissÃmÅti" evaæ vadantam pi naæ ekadivasaæ puïïamuposathadivase mÃtà Ãha: "tÃta, ajja abhilakkhito mahÃuposathadivaso, ajja uposathaæ samÃdiyitvà vihÃraæ gantvà sabbarattiæ dhammaæ sutvà ehi, ahaæ te sahassaæ dassÃmÅti". So "sÃdhÆ" 'ti dhanalobhena uposathaæ samÃdiyitvà bhuttapÃtarÃso vihÃraæ gantvà divasaæ vÅtinÃmetvà rattiæ yathà ekam pi dhammapadaæ kaïïaæ na paharati tathà ekasmiæ padese nipajjitvà niddaæ okkamitvà punadivase pÃto va mukhaæ dhovitvà gehaæ gantvà nisÅdi. #<[page 002]># %<2 X. DanasipÃta.>% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ MÃtà pan' assa "ajja me putto dhammaæ sutvà pÃto va dhammakathikatheraæ ÃdÃya ÃgamissatÅti" yÃguæ khÃdaniyaæ bhojaniyaæ paÂiyÃdetvà Ãsanaæ pa¤¤Ãpetvà tassÃgamanaæ patimÃnentÅ taæ ekakaæ Ãgataæ disvà "tÃta dhammakathiko kena nÃnÅto" ti vatvà "na mayhaæ dhammakathiken' attho" ti vutte "tena hi yÃguæ pivÃ" 'ti Ãha. So "tumhehi mayhaæ sahassaæ paÂisutaæ, taæ tÃva me detha, pacchà pivissÃmÅti" Ãha. "Piva tÃta, pacchà gaïhissasÅti". "Gahetvà va pivissÃmÅti". Ath' assa mÃtà sahassabhaï¬ikaæ purato Âhapesi. So yÃguæ pivitvà sahassabhaï¬ikaæ gahetvà vohÃraæ karonto nacirass' eva vÅsaæ satasahassaæ uppÃdesi. Ath' assa etad ahosi: "nÃvaæ upaÂÂhapetvà vohÃraæ karissÃmÅti". So nÃvaæ upaÂÂhapetvà "amma ahaæ nÃvÃya vohÃraæ karissÃmÅti" Ãha. Atha naæ mÃtà "tvaæ tÃta ekaputtako, imasmiæ ghare dhanam pi bahuæ, samuddo anekÃdÅnavo, mà gamÅti" vÃresi. So "ahaæ gamissÃm' eva, na sakkà maæ vÃretun" ti vatvà "ahaæ tÃta vÃressÃmÅti" mÃtarà hatthe gahito hatthaæ vissajjÃpetvà mÃtaraæ paharitvà pÃtetvà antaraæ katvà gantvà nÃvÃya samuddaæ pakkhandi. NÃvà sattame divase Mittavindakaæ nissÃya samuddapiÂÂhe niccalà aÂÂhÃsi. KÃlakaïïisalÃkà vÃriyamÃnà Mittavindakass' eva hatthe tikkhattuæ pati. Ath' assa uÊumpaæ datvà "imaæ ekaæ nissÃya bahÆ mà vinassantÆ" 'ti taæ samudde khipiæsu, tÃvad eva nÃvà javena samuddaæ pakkhandi. So pi uÊumpe nipajjitvà ekaæ dÅpaæ pÃpuïi. Tattha phaÊikavimÃne catasso petiyo addasa. Tà sattÃhaæ dukkhaæ anubhavanti sattÃhaæ sukhaæ. #<[page 003]># %< 1. CatudvÃrajÃtaka. (439) 3>% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ So tÃhi saddhiæ dibbasampattiæ anubhavi. Atha naæ tà dukkhÃnubhavanatthÃya gacchamÃnà "sÃmi, mayaæ sattame divase ÃgamissÃma, yÃva mayaæ ÃgacchÃma tÃva anukkaïÂhamÃno idh' eva vasÃ" 'ti vatvà agamaæsu. So taïhÃvasiko hutvà tasmiæ yeva phalake nipajjitvà puna samuddapiÂÂhena gacchanto aparam pi dÅpaæ patvà tattha rajatavimÃne aÂÂha petiyo disvà eten' eva upÃyena aparasmiæ dÅpake maïivimÃne soÊasa aparasmiæ kanakavimÃne dvattiæsa petiyo disvà tÃhi saddhiæ dibbasampattiæ anubhavitvà tÃsam pi dukkhaæ anubhavituæ gatakÃle puna samuddapiÂÂhena gacchanto ekaæ pÃkÃraparikkhittaæ catudvÃraæ nagaraæ addasa, ussadanirayo kira so bahunnaæ nerayikasattÃnaæ kammakaraïÃnubhavanaÂÂhÃnaæ, Mittavindakassa pana alaækatapaÂiyattaæ nagaraæ viya hutvà upaÂÂhÃsi. So "imaæ nagaraæ pavisitvà rÃjà bhavissÃmÅti" cintetvà pavisitvà khuracakkaæ ukkhipitvà paccamÃnaæ nerayikasattaæ addasa, ath' assa taæ tassa sÅse khuracakkaæ padumaæ hutvà upaÂÂhÃsi, ure pa¤caÇgikabandhanaæ uracchadapasÃdhanaæ hutvà sarÅrato galantaæ lohitaæ lohitacandanavilepanaæ hutvà paridevanasaddo madhuragÅtasaddo hutvà upaÂÂhÃsi. So tassa santikaæ gantvà "bho purisa ciraæ tayà padumaæ dhÃritaæ, dehi me etan" ti Ãha. "Samma, na-y-idaæ padumaæ, khuracakkaæ etan" ti. "Tvaæ mayhaæ adÃtukÃmatÃya evaæ vadasÅti". Nerayikasatto cintesi: "mayhaæ kammaæ khÅïaæ bhavissati, iminÃpi mayà viya mÃtaraæ paharitvà Ãgatena bhavitabbaæ, dassÃmi 'ssa khuracakkan" ti. Atha naæ "ehi bho, gaïha imaæ paduman" ti vatva khuracakkaæ tassa sÅse khipi. taæ tassa matthakam piæsamÃnaæ bhassi. Tasmiæ khaïe Mittavindako tassa khuracakkabhÃvaæ ¤atvà "tava khuracakkaæ gaïha, #<[page 004]># %<4 X. DasanipÃta.>% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ tava khuracakkaæ ganhÃ" 'ti vedanÃmatto paridevi. Itaro antaradhÃyi. Tadà Bodhisatto mahantena parivÃrena ussadacÃrikam caramÃno taæ ÂhÃnaæ pÃpuïi. Mittavindako taæ ulloketvà "sÃmi devarÃja, idaæ maæ cakkaæ saïhakara ïÅ viya tilÃni piæsamÃnaæ otarati, kin nu kho mayà pÃpaæ katan" ti pucchanto dve gÃthà abhÃsi: @@ @@ Tattha daÊhapÃkÃran ti thirapÃkÃraæ, daÊhatoraïan ti pi pÃÂho, thiradvÃran ti attho, oruddhapatiruddhosmÅti anto katvà samantà pÃkÃrena ruddho, palÃyanaÂÂhÃnaæ na pa¤¤Ãyati, kiæ pÃpaæ pakatan ti kin nu kho mayà pÃpakammaæ kataæ, apihità ti thakitÃ, yathà dvijo ti pa¤jare pakkhitto sakuïo viya, kimÃdhikaraïan ti kiæ kÃraïaæ, cakkÃbhinihato ti cakkena abhinihato. Ath' assa devarÃjà kÃraïaæ kathetuæ cha gÃtha abhÃsi: @@ @@ @@ @@ @@ #<[page 005]># %< 1. CatudvÃrajÃtaka. (439.) 5>% @@ Tattha laddhà satasahassÃni atirekÃni visatÅti tvaæ uposathaæ katvà mÃtu santikà sahassaæ gahetvà vohÃraæ karonto satasahassa¤ ca atirekÃni vÃsati labhitvÃ, nÃkarÅti tena dhanena atuÂÂho nÃvÃya samuddaæ pavisanto samudde ìÅnavaæ kathetvà mÃtarà vÃriyÃmÃno pi anukampakÃnaæ ¤ÃtÅnaæ samma vacanaæ nÃkari, sotÃpannaæ mÃtaraæ paharitvà antaraæ katvà nikkhanto yevÃsÅti dÅpeti, laæghÅti nÃvaæ ullaæghanasamatthaæ (?), pakkhandÅti pakkhanto si, appasiddhikan ti mandasiddhiæ vinÃsabahulam catÆhi aÂÂhà 'ti atha naæ nissÃya ÂhitÃya nÃvÃya phalakaæ datvà samudde khitto pi tvaæ mÃtaraæ nissÃya ekadivasaæ katassa uposathakammassa nissandena phalikavimÃne catasso itthiyo labhitvà tato rajatavimÃne aÂÂha maïivimÃne soÊasa kanakavimÃne dvattiæsa adhigato si, atriccho cakkamÃsado ti atha tvaæ yathà laddhena asantuÂÂho atra uttaritaraæ labhissÃmÅti evaæ laddhaæ laddhaæ atikkamanalobhasaækhÃtÃya atricchÃya samannÃgatattà atriccho pÃpapuggalo tassa uposathakammassa khÅïattà dvattiæsa itthiyo atikkamitvà imaæ petanagaraæ Ãgantvà tassa mÃtupahÃradÃnÃkusalassa nissandena idaæ cakkaæ sampatto si, atricchan ti pi pÃÂho, atra atra icchamÃno ti attho, atricchà ti pi pÃÂho, atricchÃyà 'ti attho, bhamatÅti tassa te icchÃhatassa posassa idaæ cakkaæ matthakaæ nipiæsamÃnaæ idÃni kumbhakÃrakacakkaæ viya matthake bhamatÅti attho, ye va taæ anugijjhantÅti taïhà nÃm' esà gacchantÅ uparÆpari visÃlà hoti samuddo viya ca duppÆrà rÆpÃdisu tassa tassa icchanaicchÃya visaÂagÃminÅ, taæ evarÆpaæ taïhaæ ye anugijjhanti giddhà gathità hutvà punappuna allÅyanti, te honti cakkadhÃrino ti te evaæ paccantà khuracakkaæ dhÃrenti, bahuæ bhaï¬an ti mÃtÃpitunnaæ santakaæ bahuæ dhanaæ ohÃya, maggan ti gantabbaæ appasiddhikaæ samuddamaggaæ apaccavekkhitvÃ, yathà tvaæ paÂipanno evam evaæ a¤¤esam pi yesaæ c' etaæ asaækhÃtaæ avÅmaæsitaæ te yathà tvaæ tath' eva taïhÃvasikà hutvà dhanaæ pahÃya gamanamaggaæ anavekkhitvà paÂipaïïà cakkadhÃrino honti, kammam samekkhe ti tasmà paï¬ito puriso attano kattabbakammaæ sadosaæ nu kho niddosan ti samekkheyya paccavekkheyya, vipula¤ca bhogan ti attano dhammaladdhaæ dhanarÃsim pi avekkheyya, #<[page 006]># %<6 X. DasanipÃta.>% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ nÃtivatteyyà 'ti taæ tÃdisaæ puggalaæ idaæ cakkaæ na ativatteyya nÃvatthareyya, nÃtivattetÅti pi pÃÂho, nÃvattharatÅti attho. Taæ sutvà Mittavindako "iminà devaputtena mayà katakammaæ tatvato ¤Ãtaæ, ayaæ mayhaæ paccanapamÃnaæ pi jÃnissati, pucchÃmi nan" ti cintetvà navamaæ gÃham Ãha: @@ Ath' assa kathento MahÃsatto dasamaæ gÃtham Ãha: @@ Tattha atisarÅti pi atisaro, atisarissatÅti pi atisaro, accasaro ti tass' eva vevacanaæ, idaæ vuttaæ hoti: ambho Mittavindaka suïÃhi mama vacanaæ, tvaæ hi atidÃruïassa kammassa katattà atisaro, tassa pana na sakkà vassagaïanÃya vipÃko pa¤¤Ãpetun ti aparimÃïaæ atimahantaæ vipÃkadukkhaæ sarissasi paÂipajjissasÅti pi atisaro, tena te ettakÃni vassasahassÃnÅti vattuæ na sakkomÅti, sirasimÃviddhan ti yaæ pana te idaæ cakkaæ sirasi Ãviddhaæ kumbhakÃracakkam iva bhamati, na taæ jÅvaæ pamokkhasÅti taæ tvaæ yÃva te kammavipÃko na khÅyati tÃva jÅvamÃno na mokkhasi, kammavipÃke pana khÅïe idaæ cakkaæ pahÃya yathÃkammaæ gamissasÅti. Idaæ vatvà devaputto attano ÂhÃnaæ eva gato, itaro pi mahÃdukkhaæ paÂipajji. S. i. d. Ã. j. s.: "Tadà Mittavindako dubbacabhikkhu ahosi, devarÃjà aham evÃ" 'ti. CatudvÃrajÃtakaæ. $<2. KaïhajÃtaka.>$ Kaïho vatÃyaæ puriso ti. Idaæ S. Kapilavatthuæ nissÃya NigrodhÃrÃme viharanto sitapÃtukammaæ Ã. k. Tadà kira S. #<[page 007]># %< 2. KaïhajÃtaka. (440.) 7>% sÃyaïhasamaye NigrodhÃrÃme bhikkhusaæghaparivuto jaæghÃvihÃraæ anucaækamanto a¤¤atarasmiæ padese sitaæ pÃtvÃkÃsi. ùnandathero "ko nu kho hetu ko paccayo Bhagavato sitassa pÃtukammÃya, na ahetu TathÃgatà sitaæ pÃtukaronti, puchissÃmi tÃvÃ" 'ti a¤jalim paggayha sitakaraïaæ pucchi. Ath' assa S. "bhÆtapubbaæ ùnanda Kaïho nÃma isi ahosi, so imasmiæ bhÆmippadese vihÃsi jhÃyÅ jhÃnarato, tassa sÅlatejena Sakkabhavanaæ kampÅti" sitakÃraïaæ vatvà tassa vatthuno apÃkaÂattà therena yÃcito a. Ã.: A. B. Br. r. k. BÃrÃïasiyaæ asÅtikoÂivibhavena aputtakena brÃhmaïena sÅlaæ samÃdiyitvà putte patthite Bodhisatto tassa brÃhmaïiyà kucchismiæ nibbatti, kÃÊavaïïattà pan' assa nÃmagahaïadivase KaïhakumÃro ti nÃmaæ akaæsu. So soÊasavassakÃle maïipaÂimà viya sobhaggappatto hutvà pitarà sippuggahaïatthÃya pesito TakkasilÃya sabbasippÃni uggahetvà paccÃga¤chi. Atha naæ pità anurÆpena dÃrena saæyojesi. So aparabhÃge mÃtÃpitunnaæ sabbaissariyaæ paÂipajji. Ath' ekadivasaæ ratanakoÂÂhÃgÃrÃni viloketvà varapallaækamajjhagato suvaïïapaÂÂaæ ÃharÃpetvà "ettakaæ dhanaæ asukena uppÃditaæ ettakaæ asukenÃ" 'ti pubba¤ÃtÅhi suvaïïapaÂÂe likhitÃni akkharÃni disvà cintesi: "yehi imaæ dhanaæ uppÃditaæ te na pa¤¤Ãyanti, dhanam eva pa¤¤Ãyati, eko pi idaæ gahetvà gato n' atthi, na kho pana sakkà dhanaæ bhaï¬ikaæ bandhitvà paralokaæ netuæ, pa¤casÃdhÃraïabhÃvena hi asÃrassa dhanassa dÃnaæ sÃro, bahurogasÃdhÃraïabhÃvena asÃrassa kÃyassa sÅlavantesu abhivÃdanÃdikammaæ sÃro, aniccatÃbhibhÆtassa asÃrassa jÅvitassa aniccÃdivasena vipassanÃyogo sÃro, tasmà asÃrehi bhogehi sÃragahaïatthaæ dÃnaæ dassÃmÅti" so Ãsanà uÂÂhÃya ra¤¤o santikaæ gantvà rÃjÃnaæ Ãpucchitvà mahÃdÃnaæ pavattesi. YÃva sattamà divasà dhanaæ aparikkhÅyamÃnaæ disvà #<[page 008]># %<8 X. DasanipÃta.>% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ "kiæ me dhanena, yÃva maæ jarà nÃbhibhavati tÃvad eva pabbajitvà abhi¤¤Ã ca samÃpattiyo ca nibbattetvà brahmalokaparÃyano bhavissÃmÅti" cintetvà gehe {sabbadvÃrÃni} vivarÃpetvà "dinnaæ ¤eva harantÆ" 'ti asucÅ viya jigucchanto vatthukÃme pahÃya mahÃjanassa rodantassa paridevantassa nagarà nikkhamitvà Himavantapadesaæ pavisitvà isipabbajjaæ pabbajitvà attano vasanatthÃya ramaïÅyaæ bhÆmibhÃgaæ olokento imaæ ÂhÃnaæ patvà "idha vasissÃmÅti" ekaæ indavÃruïikarukkhaæ gocaragÃmaæ katvà adhiÂÂhÃya tass' eva rukkhassa mÆle vihÃsi, gÃmantasenÃsanaæ pahÃya Ãra¤¤ako ahosi, païïasÃlaæ akatvà rukkhamÆliko ahosi abbhokÃsiko nesajjiko, sace nipajjitukÃmo bhÆmiyaæ yeva nipajjati, dantamusaliko hutvà anaggipakkam eva khÃdati, thusaparikkhittaæ ki¤ci na khÃdati, ekadivase ekavÃram eva khÃdati, ekÃsaniko ahosi. KhamÃya paÂhaviÃpatejavÃyusamo hutvà ete ettake dhutaguïe samÃdÃya vatti. Imasmiæ kira jÃtake Bodhisatto paramappiccho ahosi. So nacirass' eva abhi¤¤Ã ca samÃpattiyo ca nibbattetvà jhÃnakÅÊikaæ kÅÊanto tatth' eva vasati, phalÃphalattham pi a¤¤attha na gacchati, rukkhassa phalitakÃle phalaæ khÃdati, pupphitakÃle pupphaæ khÃdati, sapattakÃle pattÃni khÃdati, nippattakÃle papaÂikaæ khÃdati. Evaæ paramasantuÂÂho hutvà imasmiæ ÂhÃne ciraæ vasi. So ekadivasam pi pubbaïhasamaye tassa rukkhassa pakkÃni gaïhanto pana loluppacÃrena uÂÂhÃya a¤¤asmiæ padese na gaïhÃti. YathÃnisinno va hatthaæ pasÃretvà hatthappamÃïe ÂhÃne ÂhitÃni phalÃni saæharati, tesu pi manÃpÃmanÃpaæ avicinitvà sampattasampattam eva gaïhi. Evaæ paramasantuÂÂhassa tassa sÅlatejena Sakkassa Paï¬ukambalasilÃsanaæ uïhÃkÃraæ dassesi. Taæ kira Sakkassa Ãyukkhayena và uïhaæ hoti pu¤¤akkhayena và a¤¤asmiæ và mahÃnubhÃvasatte taæ ÂhÃnaæ patthente dhammikÃnaæ và mahiddhiyasamaïabrÃhmaïÃnaæ sÅlatejena uïhaæ ahosi. #<[page 009]># %< 2. KaïhajÃtaka. (440.) 9>% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ Sakko "ko nu kho maæ cÃvetukÃmo" ti Ãvajjitvà imasmiæ padese vane vasantaæ Kaïhaæ isiæ rukkhaphalÃni uccinantaæ disvà cintesi: "ayaæ isi ghoratapo parimÃritindriyo, imaæ dhammakathÃya sÅhanÃdaæ nadÃpetvà sukhakÃraïaæ sutvà varena santappetvà imassa rukkhaæ dhuvaphalaæ katvà ÃgamissÃmÅti" so mahantenÃnubhÃvena sÅghaæ otaritvà tasmiæ rukkhamÆle tassa piÂÂhipasse Âhatvà "attano avaïïe kathite kujjhissati nu kho no" ti vÅmaæsanto paÂhamaæ gÃtham Ãha: @@ Tattha kaïhan ti kÃÊavaïïaæ, rukkhaphalabhojanatÃya kaïho. Kaïho tassa vacanaæ sutvà "ko mu kho mayà saddhiæ kathetÅti" dibbacakkhunà upadhÃrento "Sakko" ti ¤atvà anivattitvà anoloketvà va dutiyaæ gÃtham Ãha: @@ Tattha tacasà ti tacena kaïho nÃma na hotÅti attho, antosÃro ti abbhantare sÅlasamÃdhipa¤¤Ãvimutti¤ÃïadassanasÃrehi samannÃgato, evarÆpo hi bÃhitapÃpattà brÃhmaïo nÃma hoti, sa ve ti yasmiæ pana pÃpÃni kammÃni so yattha katthaci kule jÃto yena kenaci sarÅravaïïena samannÃgato pi kÃÊako va. Eva¤ ca pana vatvà imesaæ sattÃnaæ kaïhabhÃvakarÃni pÃpakammÃni ekavidhÃdÅhi bhedehi vitthÃretvà sabbÃni pi tÃni garahitvà sÅlÃdayo guïe pasaæsitvà ÃkÃse candaæ uÂÂhÃpento viya Sakkassa dhammaæ desesi. #<[page 010]># %<10 X. DasanipÃta.>% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ Sakko tassa dhammakathaæ sutvà pamudito somanassajÃto MahÃsattaæ varena nimantento tatiyaæ gÃtham Ãha: @@ Tattha etasmin ti yaæ idaæ tayà sabba¤¤Æ-Buddhena viya sulapitaæ tasmiæ sulapite tumhÃkam eva ca anucchavikattà patirÆpe subhÃsite, yaæ ki¤cÅti yaæ yaæ ki¤ci manasà icchasi sabbaæ te taæ varaæ taæ icchitaæ patthitaæ dammÅti attho. Taæ sutvà MahÃsatto cintesi: "ayaæ `kin nu kho attano avaïïe kathite kujjhissati no' ti maæ vÅmaæsanto mayhaæ chavivaïïa¤ ca bhojana¤ ca vasanaÂÂhÃna¤ ca garahitvà idÃni mayhaæ akuddhabhÃvaæ ¤atvà pasannacitto varaæ deti, maæ kho pan' esa `Sakkissariya-BrahmissariyÃnaæ atthÃya brahmacariyaæ caratÅti' pi ma¤¤eyya, tatr' assa nikkaækhÃbhÃvatthaæ `mayham paresu kodho và doso và mà uppajjatu parasampattiyaæ lobho và paresu sineho và mà uppajjatu majjhatto va bhaveyyan' ti ime mayà cattÃro vare gahetuæ vaÂÂatÅti" so tassa nikkaækhÃbhÃvatthÃya cattÃro vare gaïhanto catutthaæ gÃtham Ãha: @@ Tattha vara¤ce me ado ti sace tvaæ mayhaæ varaæ adÃsi, sunikkodhan ti akujjhanavasena suÂÂhunikkodhaæ, suniddosan ti adussanavasena suÂÂhuniddosaæ, nillobhan ti parasampattisu suÂÂhunillobhaæ, vattimattano ti evarÆpaæ attano pavattiæ, nisnehan ti puttadhÅtÃdÅsu savi¤¤Ãïakesu dhanadha¤¤ÃdÅsu và avi¤¤Ãïakesu attano santakesu pi nisnehaæ apagatalobhaæ, abhikaækhÃmÅti evarÆpaæ imehi catuaÇgehi samannÃgataæ attano vuttiæ abhikaækhÃmi, ete me caturo vare ti ete nikkodhÃdike caturo mayhaæ vare dehÅti vadati, kim pan' esa na jÃnÃti yathà na sakkà Sakkassa santikà varaæ gahetvà va 'me kodhÃdayo haritun ti: no na jÃnÃti, Sakke pana varaæ dadante na gaïhÃmÅti vacanaæ na yuttan ti ca tassa ca nikkaækhÃbhÃvatthÃya gaïhi. #<[page 011]># %< 2. KaïhajÃtaka. (440.) 11>% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ Tato Sakko cintesi: "Kaïhapaï¬ito varaæ ganhanto ativiya anavajjavare gaïhi, etesu varesu guïadosaæ etam eva pucchissÃmÅti". Atha naæ pucchanto pa¤camaæ gÃtham Ãha: @@ Tass' attho: brÃhmaïa kiæ nu tvaæ kodhe và dose và lobhe và snehe và ÃdÅnavaæ passasi, taæ tÃva me pucchito akkhÃhi, na hi mayaæ tattha ÃdÅnavaæ pajÃnÃmà 'ti. Atha naæ MahÃsatto "tena hi suïÃhÅti" vatvà catasso gÃthà abhÃsi: @@ @@ @@ @@ Tattha akhantijo ti yo anadhivÃsikajÃtikassa akkhantito jÃto kodho paÂhamaæ paritto hutvà bahu hoti aparÃparaæ va¬¬hati tassa va¬¬hanabhÃvo KhantivÃdijÃtakena c' eva CulladhammapÃlajÃtakena ca vaïïetabbo, api ca Tissamaccassa p' ettha bhariyaæ Ãdiæ katvà sabbaæ sajanasaparijanaæ mÃretvà pacchà attano mÃritavatthuæ kathetabbaæ, ÃsaægÅti Ãsaægakaraïo, yassa uppajjati taæ Ãsattaæ lagitaæ karoti taæ vatthuæ vissajjetvà gantuæ na deti nivattitvà nivattitvà akkosanÃdÅni kÃreti, bahupÃyÃso ti bahunà kÃyikacetasikadukkhasaækhÃtena upÃyÃsena kilamathena samannÃgato, kodhaæ nissÃya hi kodhavasena ariyÃdÅsu katavÅtikkamà diÂÂhadhamme c' eva samparÃye ca vadhabandhanavippaÂisÃrÃdÅni #<[page 012]># %<12 X. DasanipÃta.>% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ {c'eva} pa¤cavinibandhanakammakaraïÃdÅni ca bahÆni dukkhÃni anubhavantÅti kodho bahupÃyÃso nÃma, tasmà ti yasmà esa evaæ anekÃdÅnavo tasmà kodhaæ na rocemi, duÂÂhassà 'ti kodhanalakkhaïena kodhena kujjhitvà aparabhÃge dussanalakkhaïena dosena duÂÂhassa paÂhamaæ tÃva are dÃsa pessà 'ti pharusavÃcà niccharati, vÃcÃya antarà Ãka¬¬hanavika¬¬hanavasena hatthaparÃmÃso tato anantarà upakkamanavasena pÃïi pavattati, tato daï¬o, daï¬appahÃre atikkamitvà pana ekatodhÃraubhatodhÃrassa satthassa paramà gati sabbapariyantà satthanipphatti hoti yadà hi satthena paraæ jÅvità voropetvà pacchà ten' eva satthena attÃnaæ jÅvità voropeti tadà doso matthakaæ patto hoti, doso kodhasamuÂÂhÃno ti yathà anambilaæ takkaæ và ka¤jikaæ và pariïÃmavasena parivattitvà ambilaæ hoti tam ekajÃtikam pi samÃnaæ ambilaæ anambilan ti nÃnà vuccati tathà pubbakÃle kodho pariïamitvà aparabhÃge doso hoti, so akusalamÆlattena ekajÃtiko pi samÃno kodho doso ti nÃnà vuccati, yathà ca anambilato ambilaæ evaæ so pi kodhato samuÂÂhÃtÅti kodhasamuÂÂhÃno, tasmà ti yasmà evaæ anekÃdÅnavo doso tasmà dosam pi na rocemi, ÃlopasahasÃkÃrà ti divÃdivass' eva gÃmaæ paharitvà vilumpanÃni ca Ãvudhaæ sarÅre Âhapetvà idaæ nÃma me dehÅti sahasÃkÃrà ca, nikati va¤canÃni cà 'ti patirÆpakaæ dassetvà parassa haraïaæ nikati nÃma, sà asuvaïïam eva suvaïïan ti kÆÂakahÃpaïa¤ ca kahÃpaïo ti datvà parasantakagahaïe daÂÂhabbÃ, paÂibhÃnavasena pana upÃyakusalatÃya parasantakagahaïaæ va¤canaæ nÃma, tass' evaæ pavatti daÂÂhabbÃ: eko kira ujujÃtiko gÃmikapuriso ara¤¤ato sasakaæ Ãnetvà nadÅtÅre Âhapetvà nahÃyituæ otari, ath' eko dhutto taæ sasakaæ sÅse katvà nahÃyituæ otiïïo, itaro uttaritvà sasakaæ apassanto ito c' ito ca vilokesi, tam enaæ dhutto kiæ vilokesÅti vatvà imasmiæ me ÂhÃne sasako Âhapito taæ na passÃmÅti vutte andhabÃla na tvaæ jÃnÃsi sasakà nÃma nadÅtÅre Âhapità palÃyanti passa ahaæ attano sasakaæ sÅse Âhapetvà va nahÃyÃmÅti, so appaÂibhÃnatÃya evaæ bhavissatÅti pakkÃmi, ekakahÃpaïena migapotakaæ gahetvà puna taæ datvà dvikahÃpaïakagghanakassa migassa gahitavatthuæ p' ettha kathetabbaæ, dissanti lobhadhammesÆ 'ti Sakka ime alobhÃdayo pÃpadhammà lobhasabhÃvesu lobhÃbhibhÆtesu sattesu dissanti, na hi aluddhà evarÆpÃni kammÃni karonti, evaæ lobho anekÃdÅnavo, tasmà lobham pi na rocemi, snehasaægathità ganthà ti Ãrammaïesu allÅyanalakkhaïena snehena saægathità punappuna uppÃdavasena ghÃÂità suttena pupphÃni viya baddhà nÃnappakÃresu Ãrammaïesu pavattamÃnà abhijjhÃkÃyaganthÃ, #<[page 013]># %< 2. KaïhajÃtaka. (440.) 13>% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ senti manomayà puthÆ ti te puthusu Ãrammaïesu uppannà suvaïïÃdÅhi nibbattÃni suvaïïÃdimeyÃni ÃbharaïÃdÅni viya manena nibbattattà manomayà abhijjhÃkÃyaganthà tesu Ãrammaïesu senti anusenti, te bhusaæ upatÃpentÅti te evaæ anusayità balavatÃpaæ janentà bhusaæ upatÃpenti atikilamenti, tesaæ pana bhusaæ upatÃpane `sallaviddho va ruppatitÅ' gÃthÃya vatthuæ `piyajÃtikà kho gahapati sokaparidevadukkhadomanassupÃyÃsà piyappabhutikÃ' `piyato jÃyate pemato jÃyate soko' ti ÃdÅni suttÃni ca ÃharitabbÃni, api ca MaÇgalabodhisattassa dÃrake datvà balavasokena hadayaæ phali, Vessantarabodhisattassa mahantaæ domanassaæ udapÃdi, evaæ pÆritapÃramÅnaæ mahÃsattÃnaæ p' ete opatÃpaæ karonti yeva, ayaæ snehe ÃdÅnavo, tasmà sneham pi na rocemÅti. Sakko pa¤havissajjanaæ sutvà "Kaïhapaï¬ita, tayà ime pa¤hà BuddhalÅhÃya sÃdhukaæ kathitÃ, ativiya tuÂÂho 'smi te, aparam pi varaæ gaïhÃhÅti" vatvà dasamaæ gÃtham Ãha: @@ Tato Bodhisatto anantaraæ gÃtham Ãha: @@ Tattha antarÃyakarà ti imassa tapokammassa antarÃyakÃrakÃ. Taæ sutvà Sakko "Kaïhapaï¬ito varaæ gaïhanto na Ãmisasannissitaæ gaïhÃti, tapokammanissitam eva gaïhÃtÅti" cintetvà bhiyyosomattÃya pasanno aparam pi varaæ dadamÃno itaraæ gÃtham Ãha: @@ B. pi varagahaïÃpadesena dhammaæ desento osÃnagÃtham Ãha: #<[page 014]># %<14 X. DasanipÃta.>% @@ Tattha mano và ti manodvÃraæ vÃ, sarÅraæ và ti kÃyadvÃraæ vÃ, vacÅdvÃram pi etesaæ gahaïena gahitam evà 'ti veditabbaæ, maækate ti mama kÃraïÃ, upaha¤¤ethà 'ti upaghÃtaæ Ãpajjeyya, aparisuddhaæ assa, idaæ vuttaæ hoti: Sakka devarÃja, mama kÃraïà maæ nissÃya mama anatthakÃmatÃya kassaci sattassa kismici kÃle idaæ tividham pi kammadvÃraæ na upaha¤¤etha, pÃïÃtipÃtÃdÅhi dasahi akusalakammapathehi vimuttaæ parisuddham eva bhaveyyà 'ti. Iti M. Chasu pi ÂhÃnesu varaæ gaïhanto nekkhammanissitam eva gaïhi, jÃnÃti c' esa sarÅraæ nÃma vyÃhidhammaæ, na taæ sakkà Sakkena avyÃdhidhammaæ kÃtuæ, sattÃnaæ hi tÅsu dvÃresu parisuddhabhÃvo na sakkÃyatto va, evaæ sante pi tassa dhammadesanatthaæ ime vare gaïhi. Sakko pi taæ rukkhaæ dhuvaphalaæ katvà MahÃsattaæ vanditvà sirasi a¤jaliæ patiÂÂhapetvà "Ãrogà idh' eva vasathÃ" 'ti vatvà sakaÂÂhÃnam gato. B. pi aparihÅnajjhÃno brahmalokÆpago ahosi. S. i. d. Ã. "Ananda pubbe mayà nivutthabhÆmippadeso v' eso" ti vatvà j. s.: "Tadà Sakko Anuruddho ahosi, Kaïhapaï¬ito aham evÃ" 'ti. KaïhajÃtakaæ. $<3. CatuposathikajÃtaka.>$ Yo kopaneyyo ti. Idaæ CatuposathikajÃtakaæ PuïïakajÃtake ÃvibhavissatÅti. CatuposathikajÃtakaæ. #<[page 015]># %< 4. SaækhajÃtaka. (442.) 15>% $<4. SaækhajÃtaka.>$ Bahussuto ti. Idaæ S. J. v. sabbaparikkhÃradÃnaæ Ã. k. SÃvatthiyaæ kir' eko upÃsako TathÃgatassa dhammadesanaæ sutvà pasannacitto svÃtanÃya nimantetvà attano gharadvÃre maï¬apaæ kÃretvà alaækaritvà punadivase kÃlaæ ÃrocÃpesi. S. pa¤casatabhikkhuparivÃro tattha gantvà pa¤¤attavarÃsane nisÅdi. UpÃsako Buddhapamukkhassa bhikkhusaæghassa mahÃdÃnam datvà "puna svÃtanÃyÃ" 'ti evaæ sattÃhaæ nimantetvà mahÃdÃnaæ pavattetvà sattame divase sabbaparikkhÃradÃnaæ adÃsi. Taæ pana dadamÃno upÃhanadÃnaæ ussannaæ katvà adÃsi. Dasabalassa dinno upÃhanasaæghÃÂo sahassagghanako ahosi, dvinnaæ aggasÃvakÃnaæ pa¤casataggha nakÃ, sesÃnaæ pa¤cannaæ bhikkhusatÃnaæ satagghanakà ti. Iti so sabbaparikkhà radÃnaæ datvà attano parisÃya saddhiæ Bhagavato santike nisÅdi. Ath' assa S. madhurena sarena {anumodanaæ} karonto "upÃsaka, uÊÃrante sabbaparikkhÃradÃnaæ, attamano hohi, pubbe anuppanne Buddhe paccekabuddhassa ekaæ upÃhanasaæghÃÂaæ datvà nÃvÃya bhinnÃya appatiÂÂhe samudde upÃhanadÃnanissandena patiÂÂhaæ labhiæsu, tvaæ pana Buddha-pamukhassa saæghassa sabbaparikkhÃradÃnaæ adÃsi, tassa te upÃhanadÃnaæ kasmà patiÂÂhà na bhavissatÅti" vatvà tena yÃcito a. Ã.: A. ayaæ BÃrÃïasÅ MolinÅ nÃma ahosi. MolinÅnagare Brahmadatte rajjaæ kÃrente Saækho nÃma brÃhmaïo a¬¬ho mahaddhano catusu nagaradvÃresu nagaramajjhe nivesanadvÃre ti chasu ÂhÃnesu dÃnasÃlà kÃretvà devasikaæ cha satasahassÃni vissajjento kapaïiddhikÃnaæ mahÃdÃnaæ pavattesi. So ekadivasaæ cintesi: "ahaæ gehe dhane khÅïe dÃnaæ dÃtuæ na sakkhissÃmi, aparikkhÅïe yeva dhane nÃvÃya SuvaïïabhÆmiæ gantvà dhanaæ ÃharissÃmÅti" so nÃvaæ bandhÃpetvà bhaï¬assa pÆretvà puttadÃraæ Ãmantetvà "yÃvÃhaæ ÃgacchÃmi tÃva me dÃnaæ anupacchindantà pavatteyyÃthÃ" #<[page 016]># %<16 X. DasanipÃta.>% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ 'ti vatvà dÃsakammakaraparivuto chattaæ ÃdÃya upÃhanaæ Ãruyha majjhantikasamaye paÂÂanagÃmÃbhimukho pÃyÃsi. Tasmiæ khaïe GandhamÃdane eko paccekabuddho Ãvajjitvà dhanÃharaïatthÃya gacchantaæ disvà "mahÃpuriso dhanaæ Ãharituæ gacchati, bhavissati nu kho assa samudde antarÃya no" ti Ãvajjitvà "bhavissatÅti" ¤atvà "esa maæ disvà chatta¤ ca upÃhana¤ ca mayhaæ datvà upÃhanadÃnanissandena samudde bhinnÃya nÃvÃya patiÂÂhaæ labhissati, karissÃmi 'ssa anuggahan" ti ÃkÃsenÃgantvà tassÃvidÆre otaritvà caï¬avÃtÃtape aÇgÃrasantharasadisaæ uïhavÃlukaæ maddanto tassÃbhimukho Ãga¤chi. So taæ disvà va "pu¤¤akkhettaæ me Ãgataæ, ajja mayà ettha bÅjaæ ropetuæ vaÂÂatÅti" tuÂÂhacitto vegena taæ upasaækamitvà vanditvà "bhante mayhaæ anuggahatthÃya thokaæ maggà okkamma imaæ rukkhamÆlaæ upagacchathÃ" 'ti vatvà tasmiæ rukkhamÆlaæ upasaækamante rukkhamÆle vÃlukaæ ussÃpetvà uttarÃsaægaæ pa¤¤apetvà paccekabuddhaæ nisÅdÃpetvà vÃsitaparissÃvitena udakena pÃde dhovitvà gandhatelena makkhetvà attano upÃhanà omu¤citvà pu¤chitvà gandhatelena makkhetvà tassa paÂimu¤citvà bhante imà upÃhanà Ãruyha chattaæ matthake katvà gacchathÃ" 'ti chattupÃhanaæ adÃsi. So tassÃnuggahatthÃya taæ gahetvà pasÃdasaævaddhanatthaæ passantass' ev' assa uppatitvà GandhamÃdanam evÃgamÃsi. B. pi taæ disvà ativiya pasannacitto paÂÂanaæ gantvà nÃvaæ abhirÆhi. Ath' assa mahÃsamuddaæ paÂipannassa sattame divase nÃvà vivaram adÃsi, udakaæ ussi¤cituæ nÃsakkhiæsu. MahÃjano maraïabhayabhÅto attano attano devatà namassitvà mahÃviravaæ viravi. M. ekaæ upaÂÂhÃkaæ gahetvà sakalasarÅraæ teÊena makkhetvà sappinà saddhiæ sakkharacuïïaæ yÃvadatthaæ khÃditvà tam pi khÃdÃpetvà tena saddhiæ kÆpakayaÂÂhimatthakaæ Ãruyha #<[page 017]># %< 4. SaækhajÃtaka. (442.) 17>% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ "imÃya disÃya amhÃkaæ nagaran" ti disaæ vavatthapetvà macchakacchapaparipanthato attÃnaæ mocento tena saddhiæ usabhamattaæ atikkamitvà pati. MahÃjano vinÃsaæ pÃpuïi. M. pana upaÂÂhÃkena saddhiæ samuddaæ tarituæ Ãrabhi. Tassa tarantass' eva satta divasà gatÃ. So tasmim pi kÃle loïodakena mukhaæ vikkhÃletvà uposathiko ahosi yeva. Tadà pana catÆhi lokapÃlehi Maïimekhalà nÃma devatà "sace nÃvÃya bhinnÃya tisaraïagatà và sÅlasampannà và mÃtÃpitidevatà và manussà dukkhappattà honti te rakkheyyÃsÅti" samudde ÃrakkhatthÃya Âhapità hoti. Sà attano issariyena sattÃhaæ pamajjitvà sattame divase samuddaæ olokentÅ sÅlÃcÃrayuttaæ SaækhabrÃhmaïaæ disvà "imassa sattamo divaso samudde patitassa, sace amarissa ativiya gÃrayhà abhavissan" ti saæviggamÃnasà ekaæ suvaïïapÃtiæ nÃnaggarasassa dibbabhojanassa pÆretvà vÃtavegena tattha gantvà tassa purato ÃkÃse Âhatvà "brÃhmaïa tvaæ sattÃhaæ nirÃhÃro, imaæ dibbabhojanaæ bhu¤ jÃ" 'ti Ãha. So taæ oloketvà "apanehi tava bhattaæ, ahaæ uposathiko" ti. Ath' assa upaÂÂhÃko pacchato Ãgacchanto devataæ adisvà saddam eva sutvà "ayam brÃhmaïo pakatisukhumÃlo sattÃhaæ nirÃhÃratÃya dukkhito maraïabhayena vilapati ma¤¤e, assÃsissÃmi nan" ti cintetvà paÂhamaæ gÃtham Ãha: @@ #<[page 018]># %<18 X. DesanipÃta.>% @< ath' akkhaïe dassayase vilÃpaæ, a¤¤o nu ko te paÂimantako mayà ti. || Ja_X:24 ||>@ Tattha sutadhammo ti dhammo pi tayà dhammikasamaïabrÃhmaïÃnaæ santike suto, diÂÂhà ti tesaæ paccaye dadantena veyyÃvaccaæ karontena dhammikasamaïabrÃhmaïà tayà diÂÂhÃ, evaæ akaronto hi passanto pi te na passati yeva, athakkhaïe ti atha akkhaïe sallapantassa kassaci abhÃvena vacanassa anokÃse, dassayase ti ahaæ uposathiko ti vadanto vilÃpaæ dassesi, paÂimantako ti mayà a¤¤o ko tava paÂimantako paÂivacanadÃyako, kiækÃraïà evaæ vippalapasÅti. So tassa vacanaæ sutvà "imassa sà devatà na pa¤¤Ãyati ma¤¤e" ti cintetvà "samma nÃhaæ maraïassa bhÃyÃmi, atthi pana me a¤¤o paÂimantako" ti vatvà dutiyaæ gÃtham Ãha: @@ Tattha subbhÆ 'ti subhamukhÃ, subhà ti pÃsÃdikà uttamarÆpadharÃ, suppaÂimuttakambÆ 'ti paÂimuttasuvaïïÃlaækÃrÃ, paggayhà 'ti suvaïïapÃtiyà bhattaæ gahetvà ukkhipitvÃ, saddhà città ti saddhà c' eva tuÂÂhacittà ca, saddhaæ cittan ti pi pÃÂho, tass' attho: saddhan ti saddahantaæ, cittan ti tuÂÂhacittaæ tamahaæ no tÅti tam ahaæ devataæ uposathikattà paÂikkhipanto no ti brÆmi, na vippalÃmi sammà 'ti. Ath' assa so tatiyaæ gÃtham Ãha: @@ Tattha sukhamÃsasÃno ti etÃdisaæ yakkhaæ disvà attano sukhaæ Ãsiæsanto paï¬ito puriso amhÃkaæ sukhaæ bhavissati na bhavissatÅti puccheyya, uÂÂhehÅti udakato uÂÂhÃnÃkÃraæ dassento uÂÂhaha, pa¤jalikÃbhipucchà 'ti pa¤jaliko hutvà abhipuccha, #<[page 019]># %< 4. SaækhajÃtaka. (442.) 19>% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ uda mÃnusÅ nÆ 'ti udÃhu mahiddhikà siddhatapà mÃnusÅ tvan ti. B. "yuttaæ kathesÅti" taæ pucchanto catutthaæ gÃtham Ãha: @@ Tattha yaæ tvan ti yasmà tvaæ sukhena maæ abhisamekkhase piyacakkhÆhi olokesi, pucchÃmi tan ti tena kÃraïena taæ pucchÃmi. Tato devatà dve gÃthà abhÃsi: @@ @@ Tattha idhà 'ti imasmiæ samudde, nÃnà vividhÃnÅti bahÆni ca anekappakÃrÃni ca hatthiyÃnÃssayÃnÃdÅni atthi, sabbassa tyÃhan ti tass' annapÃnÃdino sabbassa sÃmikaæ katvà taæ te annapÃnÃdiæ paÂipÃdayÃmi dadÃmi, yaæ ki¤cÅti a¤¤am pi yaæ ki¤ci tava manasà icchitaæ sabbaæ te dammÅti. Taæ sutvà M. "ayaæ devatà samuddapiÂÂhe mayhaæ `ida¤ c' ida¤ ca dammÅti' vadati, kin nu kho esà mayà katena pu¤¤akammena dÃtukÃmà udÃhu attano balena, pucchissÃmi tÃva nan" ti cintetvà pucchanto sattamaæ gÃtham Ãha: @@ #<[page 020]># %<20 X. DasanipÃta.>% Tattha yiÂÂhan ti dÃnavasena yajitaæ, hutan ti ÃhunapÃhunavasena dinnaæ, sabbassa no issarà tvan ti tassa amhÃkaæ pu¤¤akammassa sabbassa tvaæ issarÃ, imassa ayaæ vipÃko imassa ayan ti jÃnituæ samatthà ti attho, sussoïÅti sundaraÆrulakkhaïe, subbhurÆ 'ti sundarabhamuke, suvilÃkamajjhe ti suÂÂhuvilaggitatanumajjhe, kissa me ti mayà katakammesu katarakammassÃyaæ vipÃko yenÃhaæ appatiÂÂhe samudde patiÂÂhaæ labhÃmÅti. Taæ sutvà devatà "ayaæ brÃhmaïo yaæ kusalakammaæ kataæ taæ maæ `na jÃnÃtÅti' sa¤¤Ãya pucchati ma¤¤e, kathessÃmi dÃni 'ssÃ" 'ti kathentÅ aÂÂhamaæ gÃtham Ãha: @@ Tattha ekabhikkhun ti taæ paccekabuddhaæ sandhÃyÃha, ugghaÂÂhapÃdan ti uïhavÃlukÃya ghaÂÂhapÃdaæ, tasitan ti pipÃsitaæ, paÂipÃdayÅti paÂipÃdesi yojesi, kÃmaduhà ti sabbakÃmadÃyikÃ. M. etaæ sutvà "evarÆpe pi nÃma appatiÂÂhe mahÃsamudde mayà dinnaæ upÃhanadÃnaæ mama sabbakÃmadadaæ jÃtaæ, aho sudinnaæ me paccekabuddhassa dÃnan" ti tuÂÂhacitto navamaæ gÃtham Ãha: @@ Tass' attho: devate evaæ sante mayhaæ ekaæ nÃvaæ mÃpehi, khuddikaæ pana ekadoïikaæ nÃvaæ mà mÃpehi, yaæ pana mÃpesi sà hotu nÃvà bahÆhi susibbitehi phalakehi upapannà udakapavesanÃbhÃvena anavassutà erakena sammà gahetvà gacchantena vÃtena yuttÃ, #<[page 021]># %< 4. SaækhajÃtaka. (442.) 21>% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ Âhapetvà hi nÃvaæ a¤¤assa yÃnassa ettha bhÆmi n' atthi, tÃya pana nÃvÃya maæ ajj' eva MolinÅnagaraæ pÃpayà 'ti. Devatà tassa vacanaæ sutvà tuÂÂhacittà sattaratanamayaæ nÃvaæ mÃpesi, sà dÅghato aÂÂhausabhà ahosi, vitthÃrato catuusabhÃ, gambhÅrato vÅsatiyaÂÂhikÃ, tassà indanÅlamayà tato kÆpakÃ, sovaïïamayÃni yottÃni, rajatamayÃni sÅtÃni, sovaïïamayÃn' eva phiyÃrittÃni ahesum. Devatà taæ nÃvaæ sattannaæ ratanÃnaæ pÆretvà brÃhmaïaæ ÃliÇgitvà alaækatanÃvÃya Ãropesi, upaÂÂhÃkaæ pan' assa na olokesi, brÃhmaïo attanà katakalyÃïato tassa pattiæ adÃsi, so anumodi, tadà devatà tam pi ÃliÇgitvà nÃvÃya patiÂÂhÃpesi. Atha naæ nÃvaæ MolinÅnagaraæ netvà brÃhmaïassa ghare dhanaæ patiÂÂhÃpetvà attano vasanaÂÂhÃnam eva agamÃsi. Satthà abhisambuddho hutvà @@ imaæ osÃnagÃtham abhÃsi. Tattha sà ti bhikkhave sà devatà tattha samuddamajjhe tassa vacanaæ sutvà vittisaækhÃtÃya pÅtiyà samannÃgatattà vittÃ, sumanà ti sundaramanà pÃmujjena patÅtacittà hutvà citraæ nÃvaæ nimminitvà taæ brÃhmaïaæ paricÃrakena saddhiæ ÃdÃya sÃdhurammaæ atiramaïÅyaæ nagaraæ upÃnayi. BrÃhmaïo ti yÃvajÅvaæ aparimitadhanaæ gehaæ ajjhÃvasanto dÃnaæ datvà sÅlaæ rakkhitvà ÃyupariyosÃne sapariso devanagaraæ pÆresi #<[page 022]># %<22 X. DasanipÃta.>% S. i. d. Ã. saccÃni pakÃsetvà j. s. (SaccapariyosÃne upÃsako sotÃpattiphale patiÂÂhahi): "Tadà devatà Uppalavaïïà ahosi, puriso ùnando, SaækhabrÃhmaïo aham evÃ" 'ti. SaækhajÃtakaæ. $<5. CullabodhijÃtaka.>$ Yo te imaæ visÃlakkhin ti. Idaæ S. J. v. ekaæ kodhanaæ Ã. k. So kira bhikkhu niyyÃnikasÃsane pabbajitvÃpi kodhaæ niggahetuæ nÃsakkhi, kodhano ahosi upÃyÃsabahulo, appam pi vutto samÃno abhisajji kuppi vyÃpajji patitthÅyi. S. tassa kodhanabhÃvaæ sutvà pakkosÃpetvà "saccaæ kira tvaæ kodhano" ti pucchitvà "saccaæ bhante" ti vutte "bhikkhu, kodho nÃma vÃretabbo, evarÆpo hi idhaloke ca paraloke ca anatthakÃrako nÃma n' atthi, tvaæ nikkodhassa Sambuddhassa sÃsane pabbajitvà kasmà kujjhasi, porÃïakapaï¬ità bÃhirÃasane pabbajitvÃpi kodhaæ na kariæsÆ" 'ti vatvà a. Ã.: A. B. Br. r. k. a¤¤atarasmiæ KÃsinigame eko brÃhmaïo a¬¬ho mahaddhano mahÃbhogo aputtako ahosi, tassa brÃhmaïÅ puttaæ patthesi. Tadà Bodhisatto Brahmalokà cavitvà tassa brÃhmaïiyà kucchiyaæ nibbatti, tassa nÃmagahaïadivase BodhikumÃro ti nÃmaæ kariæsu. Tassa vayappattakÃle Takkasilaæ gantvà sabbasippÃni uggahetvà paccÃgatassa anicchamÃnass' eva mÃtÃpitaro samajÃtikakulà kumÃrikaæ Ãnesuæ. SÃpi Brahmalokà cutà va uttamarÆpadharà devaccharapaÂibhÃgÃ. Tesaæ anicchamÃnÃnaæ ¤eva a¤¤ama¤¤aæ ÃvÃhavivÃhaæ kariæsu. Ubhinnam pi pana tesaæ kilesasamudÃcÃro nÃma na bhÆtapubbo, saærÃgavasena a¤¤ama¤¤assa olokanaæ nÃma nÃhosi, supinena pi nehi methunadhammo nÃma na diÂÂhapubbo, evaæ parisuddhasÅlà ahesuæ. AthÃparabhÃge M. mÃtÃpitÆsu kÃlakatesu tesaæ sarÅrakiccaæ katvà taæ pakkositvà "bhadde tvaæ imaæ asÅtikoÂidhanaæ gahetvà sukhena jÅvÃhÅti" Ãha. #<[page 023]># %< 5. CullabodhijÃtaka. (443.) 23>% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ "Tvaæ pana ayyaputtÃ" 'ti. "Mayhaæ dhanena kiccaæ n' atthi, Himavantapadesaæ pavisitvà pabbajitvà attano patiÂÂhaæ karissÃmÅti". "Kiæ pana ayyaputta pabbajjà nÃma purisÃnaæ yeva vaÂÂatÅti" "ItthÅnam pi vaÂÂati bhadde" ti. "Tena hi ahaæ tayà cha¬¬itakheÊapiï¬aæ na gaïhissÃmi, mayham pi dhanena kiccaæ n' atthi, aham pi pabbajissÃmÅti". "SÃdhu bhadde" ti. Ubho pi mahÃdÃnaæ datvà nikkhamitvà ramaïÅye bhÆmibhÃge assamaæ katvà pabbajitvà u¤chÃphalÃphalehi yÃpento tattha dasamattÃni saævaccharÃni vasiæsu, jhÃnaæ pana nesaæ na tÃva uppajjati. Te tattha pabbajjÃsukhen' eva dasasaævaccharaæ vasitvà loïambilasevanatthÃya janapadacÃrikaæ carantà anupubbena BÃrÃïasiæ patvà rÃjuyyÃne vasiæsu. Ath' ekadivasaæ rÃjà uyyÃnapÃlaæ païïÃkÃraæ ÃdÃya Ãgataæ disvà "uyyÃnakÅÊikaæ kÅÊissÃma, uyyÃnaæ sodhehÅti" vatvà tena sodhitasajjitaæ uyyÃnaæ mahantena parivÃrena agamÃsi. Tasmiæ khaïe te ubho pi janà uyyÃnassa ekasmiæ passe pabbajjÃsukhena vÅtinÃmentà nisinnà honti. Atha rÃjà uyyÃne vicaranto te ubho nisinnake disvà paramapÃsÃdikaæ uttamarÆpadharaæ paribbÃjikaæ olokento paÂibaddhacitto ahosi. So kilesavasena kampanto "pucchissÃmi tÃva" ayaæ paribbÃjikà imassa kiæ hotÅti"' Bodhisattaæ upasaækamitvà "pabbajita ayaæ te paribbÃjikà kiæ hotÅti" pucchi. "MahÃrÃja, ki¤ci na hoti, kevalaæ ekapabbajjÃya pabbajitÃ, api kho pana me gihikÃle pÃdaparicÃrikà ahosÅti". Taæ sutvà rÃjà "ayaæ kir' etassa ki¤ci na hoti, api kho pana gihikÃle pÃdaparicÃrikà kir' assa ahosi, sace panÃhaæ imaæ issariyabalena gahetvà gaccheyyaæ kin nu kho esa karissati, parigaïhÃmi tÃva nan" ti cintetvà upasaækamitvà paÂhamaæ gÃtham Ãha: #<[page 024]># %<24 X. Dasanipata.>% @@ Tattha sammillabhÃsinin ti mandahasitabhÃsiniæ, balà gaccheyyà 'ti balakkÃrena ÃdÃya gaccheyya, kinnu kayirÃsÅti tassa tvaæ brÃhmaïa kiæ kareyyÃsÅti. Ath' assa kathaæ sutvà M. dutiyaæ gÃtham aha: @@ Tass' attho: mahÃrÃja sace imaæ gahetvà gacchante kismici mama abbhantare kopo uppajjeyya so me anto uppajjitvà na mucceyya yÃvÃhaæ jÅvÃmi tÃva me na mucceyya, nÃssa anto ghanasannivesena patiÂÂhÃtuæ dassÃni, atha kho yathà uppannaæ rajaæ vipulà meghavuÂÂhi khippaæ nivÃrayati tathà khippam eva taæ mettÃbhÃvanÃya niggahetvà vÃressÃmÅti. Evaæ M. sÅhanÃdaæ nadi. RÃjà pan' assa kathaæ sutvÃpi andhabÃlatÃya paÂibaddhaæ attano cittaæ nivÃretuæ asakkonto a¤¤ataraæ amaccaæ ÃïÃpesi: "imaæ paribbÃjikaæ rÃjanivesanaæ nehÅti". So "sÃdhÆ" 'ti paÂisuïitvà "adhammo loke vattati, ayuttan" ti ÃdÅni vatvà paridevamÃnaæ ¤eva naæ ÃdÃya pÃyÃsi. B. tassà paridevanasaddaæ sutvà ekavÃraæ oloketvà puna na olokesi. Taæ rodantiæ paridevantiæ rÃjanivesanam eva nayiæsu. So pi BÃrÃïasirÃjà uyyÃne papa¤caæ akatvà va sÅghaæ gharaæ gantvà taæ paribbÃjikaæ pakkosÃpetvà mahantena yasena nimantesi. Sà yasassÃguïaæ pabbajjÃy' eva ca guïaæ kathesi. RÃjà kenaci pariyÃyena tassà manaæ alabhanto taæ ekasmiæ gabbhe karitvà cintesi: "ayaæ paribbajikà evarÆpaæ yasaæ na icchati, so pi tÃpaso evarÆpaæ mÃtugÃmam gahetvà gacchante kujjhitvà olokitamattam pi na akÃsi, pabbajità kho pana bahumÃyà honti, ki¤ci payojetvà anattham pi me kareyya, gacchÃmi tÃva, #<[page 025]># %< 5. CullabodhijÃtaka. (443.) 25>% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ jÃnami `kiæ karonto nisinno"' ti saïÂhÃtum asakkonto uyyÃnaæ agamÃsi. B. pi cÅvaraæ sibbento nisÅdi. RÃjà mandaparivÃro va padasaddaæ akaronto saïikaæ upasaækami. B. rÃjÃnaæ anoloketvà cÅvaram eva sibbi. RÃjà "ayaæ kujjhitvà mayà saddhiæ na kathetÅti" ma¤¤amÃno "ayaæ kÆÂatÃpaso `kopassa uppajjituæ na dassÃmi, uppanne pi naæ khippam eva niggahessÃmÅti' paÂhamam eva gajjitvà idÃni kodhen' eva thaddho hutvà mayà saddhiæ na sallapatÅti" sa¤¤Ãya tatiyaæ gÃtham Ãha: @@ Tattha balamhiva apassito ti balanissito viya butvà tuïhikkhako ti ki¤ci avadanto, sibbamacchasÅti sibbanto acchasi. Taæ sutvà M. "ayaæ rajà `kodhavasena maæ nÃlapatÅti' ma¤¤ati, kathessÃmi dÃni 'ssa uppannassa kodhassa vasaæ agatabhÃvan" ti cintetvà catutthaæ gÃtham Ãha: @@ Tass' attho: mahÃrÃja uppajji me, na na uppajji, na pana me muccittha, nÃssa patthayitvà hadaye thÃtuæ adÃsiæ, iti so mama jÅvato na muccitth' eva, rajaæ va vipulà vuÂÂhi viya khippam eva naæ nivÃrayin ti. Taæ sutvà rÃjà "kin nu kho esa kopam eva sandhÃya vadati udÃhu a¤¤aæ ki¤ci sippaæ sandhÃya kathesÅti, pucchissami tÃva nan" ti cintetvà pucchanto pa¤camaæ gÃtham Ãha: @@ #<[page 026]># %<26 X. DasanipÃta.>% Tattha kin te uppajji no muccÅti kiæ tava uppajji c' eva na ca mucci. Taæ sutvà B. "mahÃrÃja, evaæ kodho anekÃdÅnavo mahÃvinÃsadÃyako, eko mama uppajji uppanna¤ ca taæ mettÃbhÃvanÃya nivÃresin" ti kodhe ÃdÅnavaæ kathento @@ @@ @@ @@ @@ @@ @@ @@ ime gÃthà Ãha. Tattha na passatÅti attattham pi na passati pag eva parattaæ, sÃdhu passatÅti attatthaparatthaæ ubhayatthaæ sÃdhu passati, dummedhagocaro ti nippa¤¤Ãnaæ ÃharabhÆto, dukkhamesino ti dukkhaæ icchantÃ, sadatthan ti attano atthabhÆtaæ atthato c' eva dhammato ca va¬¬hiæ, parakkare ti vipulam pi atthaæ uppannaæ parato kÃreti, apanetha na me iminà attho ti vadati, sa bhÅmaseno ti so bhÅmÃya bhayajananiyà mahatiyà kilesasenÃya samannÃgato, #<[page 027]># %< 6. {KaïhadÅpÃyanajÃtaka}. (444.) 27>% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ pammaddÅti attano balavabhÃvena uÊÃre pi satte gahetvà attano vase karaïena maddanasamattho, na me amuccathà 'ti mama santikà mokkhaæ na labhi, hadaye và pana me khÅraæ viya muhuttaæ dadhibhÃvena na patitthiyyatthà 'ti attho, kaÂÂhasmiæ manthamÃnasmin ti araïisahite mathiyamÃne, matthamÃnasmin ti pi pÃÂho, yasmà ti yato kaÂÂhà jÃyati tam eva dahati, ginÅti aggi, bÃlassamavijÃnato ti bÃlassa avijÃnantassa, sÃrambhà jÃyate ti ahaæ tvan ti Ãka¬¬hanavika¬¬hanaæ karontassa kÃraïuttariyalakkhaïasÃrambhà araïimatthanÃya viya pÃvako kodho jÃyati, so pi tenevà 'ti so pi bÃlo ten' eva kodhena kaÂÂhaæ viya agginà ¬ayhati, anedho dhÆmaketu và 'ti anindhano aggi viya, tassà 'ti tassa adhivÃsanakhantiyà samannÃgatassa puggalassa sukkapakkhe cando viya laddho yaso aparÃparaæ ÃpÆrati. RÃjà M-ssa dhammakathaæ sutvà tuÂÂho ekaæ amaccaæ ÃïÃpetvà paribbÃjikaæ ÃnÃpetvà "bhante nikkodhatÃpasa, ubho pi tumhe pabbajjÃsukhena vÅtinÃmentà idh' eva uyyÃne vasatha, ahaæ vo dhammikaæ rakkhÃvaraïaguttiæ karissÃmÅti" vatvà khamÃpetvà vanditvà pakkÃmi. Te ubho pi tattheva vasiæsu. AparabhÃge paribbÃjikà kÃlam akÃsi. B. tassà kÃlakatÃya Himavantaæ pavisitvà abhi¤¤Ã ca samÃpattiyo ca nibbattetvà brahmavihÃre bhÃvetvà Brahmaloka-parÃyano ahosi. S. i. d. Ã. saccÃni pakÃsetvà j. s. (SaccapariyosÃne kodhano bhikkhu anÃgÃmiphale patiÂÂhahi): "Tadà paribbÃjikà RÃhulamÃtà ahosi, rÃjà ùnando, paribbÃjako aham evÃ" 'ti. CullabodhijÃtakaæ. $<6. KaïhadÅpÃyanajÃtaka.>$ SattÃhamevÃhan ti. Idaæ S. J. v. ekaæ ukkaïÂhitabhikkhuæ Ã. k. Vatthuæ KusajÃtake Ãvibhavissati. S. taæ bhikkhuæ "saccaæ kira tvaæ ukkaïÂhito" ti pucchitvà "saccan" #<[page 028]># %<28 X. DasanipÃta>% ti vutte "bhikkhu porÃïakapaï¬ità anuppanne Buddhe bÃhirakapabbajjaæ pabbajitvÃ. atirekapa¤¤ÃsavassÃni anabhiratà brahmacariyaæ carantà hirottappabhedabhayena attano ukkaïÂhitabhÃvaæ kassaci na kathesuæ, tvaæ kasmà evarÆpe niyyÃnikasÃsane pabbajitvà mÃdisassa garuno Buddhassa sammukhe Âhatvà catuparisamajjhe ukkaïÂhitabhÃvaæ Ãvikarosi, kimatthaæ attano hirottappaæ na rakkhasÅti" vatvà a. Ã.: A. VaæsaraÂÂhe Kosambiyaæ Kosambiko nÃma rÃjà rajjaæ kÃresi. Tadà a¤¤atarasmiæ nigame dve brÃhmaïà asÅtikoÂidhanavibhavà a¤¤ama¤¤aæ piyasahÃyakà kÃmesu dosaæ disvà mahÃdÃnaæ pavattetvà ubho pi kÃme pahÃya mahÃjanassa rodantassa paridevantassa nikkhamitvà Himavantapadese assamapadaæ katvà pabbajitvà u¤chÃcariyÃya vanamÆlaphalÃphalena yÃpentà païïÃsavassaæ vasiæsu, jhÃnaæ uppÃdetuæ nÃsakkhiæsu. Te pa¤¤Ãsavassaccayena loïambilasevanatthÃya janapadaæ carantà KÃsiraÂÂhaæ pÃpuïiæsu. Tatr' ekasmiæ nigamagÃme DÅpÃyanatÃpasassa gihisahÃyo maï¬avyo nÃma atthi. Te ubho pi tassa santikaæ agamaæsu. So te disvà va attamano païïasÃlaæ kÃretvà ubho pi catÆhi paccayehi upaÂÂhahi. Te tattha tÅïi cattÃri vassÃni vasitvà taæ Ãpucchitvà cÃrikaæ carantà BÃrÃïasiæ patvà AtimuttakasusÃne vasiæsu. Tattha DÅpÃyano yathÃbhirantaæ viharitvà puna tass' eva sahÃyakassa santikaæ gato. Maï¬avyatÃpaso tatth' eva vasi. Ath' ekadivasaæ eko coro antonagare corikaæ katvà dhanarÃsiæ ÃdÃya nikkhamanto "coro" ti ¤atvà paÂibuddhehi gharasÃmikehi c' eva Ãrakkhamanussehi ca anubaddho niddhamanena nikkhamitvà vegena susÃnam pavisitvà tÃpasassa païïasÃladvÃre bhaï¬ikaæ cha¬¬etvà palÃyi. DhanasÅmikà bhaï¬ikaæ disvà "are duÂÂhajaÂila tvaæ rattiæ corikaæ katva divà tÃpasarÆpena carasÅti" #<[page 029]># %< 6. KaïhadÅpÃyanajÃtaka. (444.) 29>% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ tajjetvà pothetvà taæ ÃdÃya netvà ra¤¤o dassayiæsu. RÃjà anupaparikkhitvà va "gacchatha, naæ sÆle uttÃsetha" 'ti Ãha. Taæ susÃnaæ netvà khadirasÆlaæ Ãropayiæsu. TÃpasassa sarÅre sÆlaæ na pavisati. Tato nimbasÆlaæ Ãhariæsu, tam pi na pavisati. AyasÆlaæ Ãhariæsu, tam pi na pavisati. TÃpaso "kin nu kho me pubbakamman" ti olokesi. Ath' assa jÃtissara¤Ãïaæ uppajji, tena pubbakammaæ olokento addasa. Kiæ pan' assa pubbakamman ti: KoviÊÃrasÆle makkhikÃvedhanaæ. So kira purimabhave va¬¬hakiputto hutvà pitu rukkhatacchanaÂÂhÃnaæ gantvà ekaæ makkhikaæ gahetvà koviÊÃrasakalikÃya sÆle viya vijjhi. Tam enaæ pÃpaæ imaæ ÂhÃnaæ patvà gaïhi. So "na sakkà ito pÃpà muccitun" ti ¤atvà rÃjapurise Ãha: "sace maæ sÆle uttasetukÃm' attha koviÊÃrasÆlaæ ÃharathÃ" 'ti. Te tathà katvà taæ sÆle uttÃsetvà Ãrakkhaæ datvà pakkamiæsu. ùrakkhikà paÂicchannà hutvà tassa santikaæ Ãgacchante olokenti. Tadà DÅpÃyano ciradiÂÂho me sahÃyo" ti Maï¬avyassa santikaæ Ãgacchanto "sÆle uttÃsito" ti taæ divasaæ ¤eva antarÃmagge sutvà taæ ÂhÃnaæ gantvà ekamantaæ Âhito "kiæ samma kÃrako sÅti" pucchitvà "akÃrako 'mhÅti" vutte "attano manopadosaæ rakkhituæ sakkhi na sakkhÅti" pucchi. "Samma yehi ahaæ gahito n' eva tesaæ na ra¤¤o upari mayhaæ manopadoso atthÅti". "Evaæ sante tÃdisassa sÅlavato chÃyà mayhaæ sukhÃ" ti vatvà DÅpÃyano sÆlaæ nissÃya nisÅdi. Ath' assa sarÅre Maï¬avyassa sarÅrato lohitabindÆni patiæsu, tÃni suvaïïavaïïasarÅre patitapatitÃni sukkhitvà kÃÊakÃni sampajjiæsu, tato paÂÂhÃya ca so KaïhadÅpÃyano nÃma ahosi. So sabbarattiæ tatth' eva nisÅdi. Punadivase Ãrakkhapurisà gantvà taæ pavattiæ ra¤¤o Ãrocesuæ. RÃjà "anisÃmetvà va me katan" ti vegena tattha gantvà #<[page 030]># %<30 X. DasanipÃta>% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ "pabbajita kasmà sÆlaæ nissÃya nisinno sÅti" DÅpÃyanaæ pucchi. "MahÃrÃja imaæ tÃpasaæ rakkhanto nisinno 'smi, kiæ pana tvaæ imassa kÃrakabhÃvaæ và akÃrakabhÃvaæ và ¤atvà evaæ karosÅti." So kammassa asodhitabhÃvaæ Ãcikkhi. Ath' assa so "mahÃrÃja ra¤¤Ã nÃma nisammakÃrinà bhavittabbaæ, `alaso gihÅ bhogakÃmo na sÃdhÆ"' 'ti ÃdÅni vatvà dhammaæ desesi. RÃjà Maï¬avyassa niddosabhÃvaæ ¤atvà "sÆlaæ harathÃ" 'ti ÃïÃpesi. SÆlaæ harantà harituæ na sakkhiæsu. Maï¬avyo Ãha: "mahÃrÃja, ahaæ pubbe katakammadosena evarÆpaæ ayasam patto, mama sarÅrato sÆlaæ harituæ na sakkÃ, sace pi mayhaæ jÅvitaæ dÃtukÃmo kakacaæ ÃharÃpetvà imaæ sÆlaæ cammasamaæ chindÃpehÅti". RÃjà tathà kÃresi. AntosarÅre sÆlo anto yeva ahosi. Tadà kira so sukhumaæ sakalikahÅraæ gahetvà makkhikÃya vaccamagaæ pavesesi, taæ tassà antosarÅre yeva ahosi, sà tena kÃraïena amaritvà attano Ãyukkhayen' eva mari, tasmà ayam pi na mato ti. RÃjà tÃpase vanditvà khamÃpetvà ubho pi uyyÃne vasÃpento paÂijaggi. Tato paÂÂhÃya Maï¬avyo Aïimaï¬avyo nÃma jÃto. So rÃjÃnaæ upanissÃya tatth' eva vasi. DÅpÃyano pana tassa vaïaæ phÃsukaæ katvà attano gihisahÃya-Maï¬avyassa santikam eva gato. Taæ païïasÃlaæ pavisantaæ disvà sahÃyassa Ãrocesuæ. So sutvà tuÂÂhacitto saputtadÃro bahuæ gandhamÃlatelaphÃïitÃdiæ ÃdÃya taæ païïasÃlaæ gantvà DÅpÃyanaæ vanditvà pÃde dhovitvà makkhetvà pÃnakaæ pÃyetvà ùïimaï¬avyassa pavattiæ suïanto nisÅdi. Ath' assa putto Ya¤¤adattakumÃro nÃma caækamanakoÂiyaæ bheï¬ukena kÅÊi. Tatra c' ekasmiæ vammike ÃsÅviso vasati. KumÃrassa bhÆmiyaæ pahaÂabheï¬uko gantvà vammÅkabile ÃsÅvisassa matthake pati. So ajÃnanto bile hatthaæ pavesesi. Atha naæ kuddho ÃsÅviso hatthe ¬asi, so visavegamucchito tatth' eva pati. Ath' assa mÃtÃpitaro sappena daÂÂhabhÃvaæ ¤atvà kumÃraæ ukkhipitvà tÃpasassa santikaæ Ãnetvà pÃdamÆle nipajjÃpetvà #<[page 031]># %< 6. KaïhadÅpÃyanajÃtaka. (444.) 31>% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ "bhante, pabbajitvà nÃma osadhaæ và parittaæ và jÃnanti, puttakaæ no nÅrogaæ karothÃ" 'ti Ãhaæsu. "Ahaæ osadhaæ na jÃnÃmi, nÃhaæ vejjakammaæ karissÃmÅti". "Pabbajito ti tena hi bhante imasmiæ kumÃrake mettaæ katvà saccakiriyaæ karothÃ" 'ti. TÃpaso "sÃdhu saccakiriyam karissÃmÅti" vatvà Ya¤¤adattassa sÅse hatthaæ Âhapetvà paÂhamam gÃtham Ãha: @@ Tattha athÃparaæ yaæ caritan ti atha tasmà sattÃhà uttari yaæ brahmacariyacaraïaæ, akÃmako và hÅti pabbajjaæ anicchanto yeva, etena saccena suvatthi hotÆ 'ti sace atirekapa¤¤Ãsa vassÃni anabhirativÃsaæ vasantena mayà kassaci ajÃnÃpitabhÃvo saccaæ etena saccena Ya¤¤adattakumÃrassa sotthi hotu jÅvitaæ paÂilabhatÆ 'ti. Saha saccakiriyÃya Ya¤¤adattassa thanappadesato uddhaæ visaæ bhassitvà paÂhaviæ pÃvisi. KumÃro akkhÅni ummÅletvà mÃtÃpitaro oloketvà "ammÃ" 'ti vatvà parivattitvà nipajji. Ath' assa pitaraæ KaïhadÅpÃyano Ãha: "mayà tÃva mama balaæ kataæ, tvam pi attano balaæ karohÅti". So "aham pi saccaæ karissÃmÅti" puttassà ure hatthaæ Âhapetvà dutiyaæ gÃtham Ãha: @@ #<[page 032]># %<32 X. DasanipÃta.>% @< na cÃpi me appiyataæ aveduæ bahussutà samaïabrÃhmaïà ca akÃmako và hi ahaæ dadÃmi, etena saccena suvatthi hotu, hataæ visaæ, jÅvatu Ya¤¤adatto ti. || Ja_X:48 ||>@ Tattha vÃsakÃle ti vasanatthÃya gehaæ ÃgatakÃle, na cÃpi me appiyataæ avedun ti bahussutÃpi pana samaïabrÃhmaïà ayaæ n' eva dÃnaæ abhinandati na amhe ti imaæ mama appiyabhÃvaæ n' eva jÃniæsu, ahaæ hi te piyacakkhÆhi yeva olokemÅti dÅpeti, etena saccenà 'ti sace ahaæ dÃnaæ dadamÃno pi vipÃkaæ asaddahitvà attano anicchÃya dammi anicchanabhÃva¤ ca mama pare na jÃnanti etena saccena suvatthi hotÆ 'ti attho. Evaæ tena saccakiriyÃya katÃya kaÂito uddhaæ visaæ bhassitvà paÂhaviæ pÃvisi. KumÃro uÂÂhÃya nisÅdi, ÂhÃtuæ pana na sakkoti. Ath' assa pità mÃtaraæ aha: "bhadde mayà attano balaæ kataæ, tvaæ dÃni saccakiriyaæ katvà puttassa uÂÂhÃya gamanabhÃvaæ karohÅti". Sà "atthi mayhaæ ekaæ saccaæ, tava pana santike kathetuæ na sakkomÅti". "Bhadde yathÃtathà me puttaæ Ãrogaæ karohÅti". Sà "sÃdhÆ" 'ti sampaÂicchitvà saccaæ karontÅ tatiyaæ gÃtham Ãha: @@ Tattha tÃtà 'ti puttaæ Ãlapati, pahÆtatejo ti balaviseso, patarà ti padarÃ, ayam eva và pÃÂho, udiccà 'ti uddhaæ ¤atvà vammÅkabilato uÂÂhito ti attho, pitari ca te ti te pitari, aÂÂhakathÃyaæ pana ayam eva và pÃÂho, idaæ vuttaæ hoti: tÃta Ya¤¤adatta asmi¤ ca ÃsÅvise tava ca pitari appiyabhÃvena mayhaæ koci viseso n' atthi, #<[page 033]># %< 6. KaïhadÅpÃyanajÃtaka. (444.) 33>% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ ta¤ ca pana appiyabhÃvaæ Âhapetvà ajja mayà koci jÃnÃpitapubbo nÃma n' atthi, sace etaæ saccaæ etena saccena tava sotthi hotu. Saha saccakiriyÃya sabbaæ visaæ bhassitvà paÂhaviæ pÃvisi, Ya¤¤adatto nibbisena sarÅrena uÂÂhÃya kÅÊituæ Ãraddho. Evaæ putte uÂÂhite Maï¬avyo DÅpÃyanassa ajjhÃsayaæ pucchanto catutthaæ gÃtham Ãha: @@ Tass' attho: ye keci khattiyÃdayo kÃme pahÃya idhaloke pabbajanti te a¤¤atra Kaïhà bhavantaæ kaïhaæ Âhapetvà a¤¤e akÃmarÆpà nÃma n' atthi, sabbe jhÃnabhÃvanÃya kilesÃnaæ samitattà santà tÅïi dvÃrÃni yathà nibbisevanÃni honti tathà tesaæ damitattà dantà hutvà abhiratà va brahmacariyaæ caranti, tvaæ pana bhante DÅpÃyana kiækÃraïà tapaæ jigucchamÃno akÃmako hutvà brahmacariyaæ carasi, kasmà puna agÃram eva na ajjhÃvasÅti. Ath' assa so kÃraïaæ kathento pa¤camaæ gÃtham Ãha: @@ Tass' attho: kaïho kamma¤ ca phala¤ ca saddahitvà tÃva mahantaæ vibhavaæ pahÃya agÃrà nikkhamitvà yaæ pajahi puna tadattham eva nivatto, so ayaæ lÃlamukho vata gÃmadÃrako viya bÃlo vatà 'ti imaæ vÃdaæ jigucchamÃno ahaæ attano hirottappabhedabhayena anicchamÃno pi brahmacariyaæ carÃmi, ki¤ca bhiyyo: pabbajjÃpu¤¤a¤ ca nÃm' etaæ vi¤¤Æhi BuddhÃdÅhi pasatthaæ tesaæ ¤eva ca sataæ nivÃsanaÂÂhÃnaæ, evaæ iminÃpi kÃraïena ahaæ pu¤¤akaro bhavÃmi, assumukho pi rudamÃno brahmacariyaæ carÃmi yevà 'ti. #<[page 034]># %<34 X. DasanipÃta.>% Evaæ so attano ajjhÃsayaæ kathetvà puna Maï¬avyaæ pucchanto chaÂÂhaæ gÃtham Ãha: @@ Tattha bhikkhun ti bhikkhaæ carantÃnaæ bhikkha¤ ca sampÃdetvà dadÃsi (-?), opÃnabhÆtaæ và 'ti catumahÃpathe katasÃdhÃraïà pokkharaïÅ viya. Tato ca Maï¬avyo attano ajjhÃsayaæ kathento sattamaæ gÃtham Ãha: @@ Tattha ÃsÆ 'ti padassa saddhà ti iminà sambandho, saddhà ahesun ti attho, ahÆ ti saddhà hutvà uttari dÃnajeÂÂhakà c' eva dethà karothà ti vuttavacanassa atthajÃnanakà ca ahesuæ, taæ kullavattan ti taæ kulavattaæ, aÂÂhakathayà pana ayam eva và pÃÂho, mÃhaæ kule antimagandhino ahun ti ahaæ attano kule sabbapacchimako c' eva kulapalÃpo ca mà assan ti sallakkhetvà etaæ kulantimo kulapalÃpo ti vÃdaæ jigucchamÃno ahaæ anicchamÃno pi idaæ dÃnaæ dadÃmÅti dÅpeti. Eva¤ ca pana vatvà Maï¬avyo attano bhariyaæ pucchanto aÂÂhamaæ gÃthaæ Ãha: #<[page 035]># %< 6. KaïhadÅpÃyanajÃtaka. (444.) 35>% @@ Tattha asamatthapa¤¤an ti kuÂumbaæ vicÃretuæ appaÂibalapa¤¤aæ atitaruïiæ ¤eva samÃnaæ, yantÃnayin ti yan taæ Ãnayiæ, yaæ ahaæ daharam eva samÃnaæ taæ ¤Ãtikulato Ãnesin ti vuttaæ hoti, a¤¤atra kÃmà paricÃrayantÅti ettakaæ kÃlaæ vinà kÃmena anicchÃya maæ paricÃrayantÃpi attano appiyabhÃvam pi maæ na jÃnÃpesi, sampiyÃyamÃnarÆpà va maæ paricÃri, kena vaïïenà 'ti kena kÃraïena, bhotÅti taæ Ãlapati, evarÆpo ti ÃsÅvisasamÃnapaÂikÆlabhÃvena mayà saddhiæ tava {saævÃsadhammo} evÃrÆpo piyasaævÃso viya kathaæ jÃto ti. Ath' assa sà kathentÅ navamaæ gÃtham Ãha: @@ Tattha Ãrà dÆre ti a¤¤ama¤¤avevacanaæ, atidÆre ti và dassentÅ evam Ãha, idhà 'ti nipÃtamattaæ, na kadÃcÅti attho, paramparà ti purisaparamparÃ, idaæ vuttaæ hoti: sÃmi, imasmiæ amhÃkaæ ¤Ãtikule dÆrato paÂÂhÃya yÃva sattamà kulaparivaÂÂà purisaparamparà nÃma n' atthi, ekitthiyÃpi sÃmikaæ cha¬¬etvà a¤¤o puriso gahitapubbo nÃma n' atthÅti, taæ kullavattan ti aham pi taæ kulavattaæ kulapameïiæ anuvattamÃnà attano kule pacchimikà pÃlÃpabhÆtà mà assan ti sallakkhetvà etaæ kulantimà kulagandhinÅti vÃdaæ jigucchamÃnà akÃmikÃpi tuyhaæ baddha carÃmi, veyyÃvaccakÃrikà padacÃrikà jÃt' amhÅti. #<[page 036]># %<36 X. DasanipÃta.>% Eva¤ ca pana vatvà "mayà sÃmikassa santike abhÃsitapubbaæ guyhaæ bhÃsitaæ, kujjheyya pi me ayaæ, amhÃkaæ kulÆpakatÃpasassa sammukhà yeva naæ khamÃpessÃmÅti" cintetvà khamÃpentÅ dasamaæ gÃtham Ãha: @@ Tattha taæ khamyatan ti taæ khamyatu, puttahetu mamajjà 'ti mama bhÃsitaæ ajja imassa puttassa hetu khamÅyatu, so no ayan ti yassa puttassa kÃraïà mayà etaæ bhÃsitaæ so no putto jÅvati, imassa jÅvitalÃbhen' eva me khama sÃmi, ajja paÂÂhÃya tava vasavattinÅnaæ bhavissÃmÅti. Atha maæ Maï¬avyo "uÂÂhehi bhadde, khamÃmi te, ito pana paÂÂhÃya mà pharusacittà ahosi, ahaæ te appiyaæ na karissÃmÅti" Ãha. B. pi Maï¬avyaæ Ãha: "Ãvuso tayà dussaægharaæ dhanaæ saægharitvà kamma¤ ca phala¤ ca asaddahitvà dÃnaæ dentena ayuttaæ kataæ, ito paÂÂhÃya dÃnÃni saddahitvà dadeyyÃsÅti". So "sÃdhÆ" 'ti sampaÂicchitvà B-aæ Ãha: "bhante tayà amhÃkaæ dakkhiïeyyabhÃve Âhatvà anabhiratena brahmacariyaæ carantena ayuttaæ kataæ, ito paÂÂhÃya dÃni yathà tayi katà kÃrà mahapphalà honti evaæ cittaæ pasÃdetvà suddhacitto jhÃnÃbhirato hutvà brÃhmacariyaæ carÃ" 'ti. Te M-aæ vanditvà uÂÂhÃya agamaæsu. Tato paÂÂhÃya bhariyà sÃmike sasnehà ahosi, Maï¬avyo pasannacitto saddhÃya dÃnaæ adÃsi, B. anabhiratiæ vinodetvÃjhÃnÃbhi¤¤aæ uppÃdetvà Brahmaloka-parÃyano ahosi. S. i. d. Ã. saccÃni pakÃsetvà j. s. (SaccapariyosÃne ukkaïÂhito sotÃpattiphale patiÂÂahi): "Tadà Maï¬avyo ùnando ahosi, #<[page 037]># %< 7. NigrodhajÃtaka. (445.) 37>% bhariyà VisÃkhÃ, putto RÃhulo, ùïimaï¬avyo SÃriputto, KaïhadÅpÃyano aham evÃ" 'ti. KaïhadÅpÃyanajÃtakaæ. $<7. NigrodhajÃtaka.>$ NavÃhametaæ jÃnÃmÅti. Idaæ S. VeÊuvane v. Devadattaæ Ã. k. Ekadivasaæ hi tena "Ãvuso Devadatta, S. tava bahÆpakÃro, tvaæ hi SatthÃraæ nissÃya pabbajjaæ labhi, upasampadaæ labhi, TepiÂakaæ Buddhavacanaæ uggaïhi, jhÃnaæ uppÃdesi, lÃbhasakkÃro pi te Dasabalass' eva santako" ti bhikkhÆhi vuttena tiïasalÃkaæ ukkhipitvà "ettakam pi samaïena Gotamena mayhaæ kataguïaæ na passÃmÅti" vutte dhammasabhÃyaæ kathaæ samuÂÂhÃpesuæ. S. Ãgantvà "kÃya nu 'ttha bhikkhave etarahi kathÃya sannisinnÃ" ti pucchitvà "imÃya nÃmÃ" 'ti vutte "na bhikkhave idÃn' eva pubbe pi Devadatto akata¤¤Æ mittadÆbhÅ yevÃ" 'ti vatvà a. Ã.: AtÅte RÃjagahe MagadhamahÃrÃjÃnÃma rajjaæ kÃresi. Tadà RÃjagahaseÂÂhi attano puttassa janapadaseÂÂhino dhÅtaraæ Ãnesi. Sà vaæjhà ahosi. Ath' assà aparabhÃge sakkÃro parihÃyi. "AmhÃkaæ puttassa gehe vaæjhitthiyà vasantiyà kathaæ kulavaæso va¬¬hissatÅti" yathà sà suïÃti evam pi kathaæ samuÂÂhÃpenti. Sà taæ sutvà "hotu, gabbhinÅÃlayaæ katvà ete va¤cessÃmÅti" cintetvà attano atthacÃrikaæ dhÃtiæ "amma gabbhiniyo nÃma ki¤ca ki¤ca karontÅti" gabbhiniparihÃraæ pucchitvà sutvà utukÃlaæ paÂicchÃdetvà ambilÃdirucikà hutvà hatthapÃdÃnaæ uddhumÃyanakÃle hatthapÃdapiÂÂhiyo koÂÂhÃpetvà bahalà kÃresi, divase divase pi pilotikÃveÂhanena udarava¬¬hanaæ va¬¬hesi, thanamukhÃni kÃÊÃni kÃresi, sarÅrakiccaæ karontÅ pi a¤¤atra tassà dhÃtiyà a¤¤esaæ sammukhe na karoti. SÃmiko pi 'ssà gabbhaparihÃraæ adÃsi. Evaæ nava mÃse vasitvà "idÃni janapade pitu gharaæ gantvà vijÃyissÃmÅti" sassusasure Ãpucchitvà rathaæ abhiruyha mahantena parivÃrena RÃjagahà nikkhamitvà maggaæ paÂipajji. #<[page 038]># %<38 X. DasanipÃta.>% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ Tassà pana purato purato eko sattho gacchati, satthena vasitvà gataÂÂhÃnaæ esà pÃtarÃsakÃle pÃpuïÃti. Ath' ekadivasaæ tasmiæ satthe ekà duggatitthi rattiæ ekasmiæ nigrodharukkhamÆle puttaæ vijÃyitvà pÃto satthe gacchante "ahaæ vinà satthena gantuæ na sakkhissÃmi, sakkà kho pana jÅvantiyà puttaæ labhitun" ti nigrodhamÆle jalÃbu¤ c' eva gabbhamala¤ ca attharitvà puttaæ cha¬¬etvà agamÃsi. DÃrakassÃpi devatà rakkhaæ gaïhiæsu, so hi na yo và so vÃ, B. yeva pana tadà tÃdisaæ paÂisandhiæ gaïhi. Itarà pÃtarÃsakÃle taæ ÂhÃnaæ patvà "sarÅrakiccaæ karissÃmÅti" tÃya dhÃtiyà saddhiæ nigrodhamÆlaæ gatà suvaïïavaïïaæ dÃrakaæ disvà "amma nipphannaæ no kiccan" ti pilotikà apanetvà ucchaÇgapadesaæ lohitena ca gabbhamalena ca makkhetvà attano gabbhavuÂÂhÃnabhÃvaæ Ãrocesi. TÃvad eva naæ sÃïiyà parikkhipitvà haÂÂhatuÂÂho parijano RÃjagaham païïaæ pesesi. Ath' assà sassusasurà "vijÃtakÃlato paÂÂhÃya pitu kule kiæ karissati, idh' eva ÃgacchatÆ" 'ti pesayiæsu. Sà paÂinivattitvà RÃjagaham eva pÃvisi. Tatra naæ sampaÂicchitvà dÃrakassa nÃmaæ karontà nigrodhamÆle jÃtattà NigrodhakumÃro ti nÃmaæ kariæsu. Taæ divasaæ ¤eva seÂÂhisuïisÃpi vijÃyanatthÃya kulagharaæ ÃgacchantÅ antarÃmagge ekissà rukkhasÃkhÃya heÂÂhà puttaæ vijÃyi, tassa SÃkhakumÃro ti nÃmaæ kariæsu. Taæ divasaæ ¤eva seÂÂhiæ nissÃya vasantassa tunnakÃrassa bhariyÃpi pilotikantare puttaæ vijÃyi, tassa Pottiko ti nÃmaæ kariæsu. MahÃseÂÂhi ubho pi te dÃrake "NigrodhakumÃrassa jÃtadivase jÃtÃ" ti ÃnÃpetvà ten' eva saddhiæ saæva¬¬hesi. Te ekato va¬¬hitvà vayappattà Takkasilaæ gantvà sippaæ uggaïhiæsu. Ubho pi seÂÂhiputtà Ãcariyassa dve sahassÃni adaæsu. #<[page 039]># %< 7. NigrodhajÃtaka. (445.) 39>% NigrodhakumÃro Pottikassa attano santike sippaæ paÂÂhapesi. Te nipphannasippà Ãcariyaæ Ãpucchitvà nikkhantà "janapadacÃrittaæ jÃnissÃmÃ" 'ti anupubbena BÃrÃïasiæ patvà ekasmiæ devakule nipajjiæsu. Tadà BÃrÃïasira¤¤o kÃlakatassa sattamo divaso. "Sve phussarathaæ yojessÃmÃ" 'ti nagare bheri¤ carÃpesuæ. Tesu pi sahÃyesu rukkhamÆle nipajjitvà niddÃyantesu Pottiko paccÆsakÃle uÂÂhÃya NigrodhakumÃrassa pÃde parimajjanto nisÅdi. Tasmiæ rukkhe vutthakukkuÂesu uparikukkuÂo heÂÂhÃkukkuÂassa sÃrÅre vaccaæ pÃtesi. Atha naæ so "ken' etaæ pÃtitan" ti Ãha. "Samma, mà kujjhi, mayà ajÃnantena pÃtitan" ti. "Are tvaæ mama sarÅraæ attano vaccaÂÂhanaæ ma¤¤asi, mama pamÃïaæ na jÃnÃsÅti". Atha naæ itaro: "are tvaæ" ajÃnantena me katan' ti vutte pi kujjhasi yeva, kiæ pana te pamÃïan" ti Ãha. "Yo maæ mÃretvà maæsaæ khÃdati so pÃto va sahassaæ labhati, kasmà ahaæ mÃnaæ na karissÃmÅti". Atha naæ itaro Ãha: "are ettakamattena tvaæ mÃnaæ karosi, maæ pana mÃretvà yo thÆlamaæsaæ khÃdati so pÃto va rÃjà hoti, yo majjhimamaæsaæ khÃdati so senÃpati hoti, yo aÂÂhinissitaæ khÃdati so bhaï¬ÃgÃriko hotÅti" Ãha. Pottiko tesaæ kathaæ sutvà "kin no sahassena, rajjam eva varan" ti saïikaæ rukkhaæ abhirÆhitvà uparisayitakukkuÂaæ gahetvà mÃretvà aÇgÃrakesu pacitvà ÂhÆlamaæsaæ Nigrodhassa adÃsi majjhimamaæsaæ SÃkhassa aÂÂhimaæsaæ attanà khÃdi, khÃditvà ca pana "samma Nigrodha tvaæ ajja rÃjà bhavissasi, samma SÃkha tvaæ senÃpati bhavissasi, ahaæ pana bhaï¬ÃgÃriko" ti vatvà "kathaæ jÃnÃsÅti" puÂÂho taæ pavattiæ Ãrocesi. Te tato pi pÃtarÃsavelÃya BÃrÃïasiæ pavisitvà ekassa brÃhmaïassa gehe sappisakkharÃyuttaæ pÃyÃsaæ bhu¤jitvà nagarà nikkhamitvà uyyÃnaæ pavisiæsu. #<[page 040]># %<40 X. DasanipÃta.>% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ NigrodhakumÃro silÃpaÂÂe nipajji, itare dve bahi nipajjiæsu. Tasmiæ samaye pa¤ca rÃjakakudhabhaï¬Ãni anto Âhapetvà phussarathaæ vissajjesum. Tassa vitthÃrakathà MahÃjanakajÃtaka Ãvibhavissati. Phussaratho uyyÃnaæ gantvà nivattitvà Ãrohanasajjo hutvà aÂÂhÃsi. Purohito "uyyÃne pu¤¤avatà sattena bhavitabban" ti uyyÃnaæ pavisitvà kumÃraæ disvà pÃdato sÃÂakaæ apanetvà pÃdesu lakkhaïÃnÅ upadhÃretvà `tiÂÂhatu BÃrÃïasÅrajjaæ, sakala-JambudÅpassa pi rÃjà bhavituæ yutto" ti sabbatÃlÃvacare paggaïhÃpesi. NigrodhakumÃro pabujjhitvà mukhato sÃÂakaæ apanetvà mahÃjanaæ oloketvà parivattitvà nipanno thokaæ vÅtinÃmetvà silÃpaÂÂe pallaækena nisÅdi. Atha naæ purohito jÃnunà patiÂÂhÃya "rajjaæ te deva pÃpuïÃtÅti" vatvà "sÃdhÆ" 'ti vutte tatth' eva ratanarÃsimhi Âhapetvà abhisi¤ci. So rajjaæ patvà SÃkhassa senÃpatiÂÂhÃnaæ datvà mahantena sakkÃrena nagaraæ pÃvisi. Pottiyo pi tehi saddhiæ ¤eva agamÃsi. Tato paÂÂhÃya M. BÃrÃïasiyaæ dhammena rajjaæ kÃresi. So ekadivasaæ mÃtÃpitunnaæ saritvà SÃkhaæ Ãha: "samma, na sakkà mÃtÃpitÆhi vinà vattituæ, mahantena parivÃrena gantvà mÃtÃpitaro no ÃnehÅti". SÃkho "na me tattha kammaæ atthÅti" paÂikkhipi. Tato Pottikaæ ÃïÃpesi. So "sÃdhÆ" 'ti tattha gantvà Nigrodhassa mÃtÃpitaro "putto vo rajje patiÂÂhito, etha gacchÃmÃ" 'ti Ãha. Te "atthi no tÃta vibhavamattÃ, alaæ tattha gamanenÃ" 'ti paÂikkhipiæsu. SÃkhassÃpi mÃtÃpitaro avoca, te pi na icchiæsu, attano mÃtapitaro avoca, "mayaæ tunnakammena jÅvissÃma, alan" ti paÂikkhipiæsu. So tesaæ manaæ alabhitvà BÃrÃïasim eva paccÃgantvà "senÃpatissa ghare maggakilamathaæ vinodetvà pacchà Nigrodhaæ passissÃmÅti" cintetvà tassa nivesanadvÃraæ gantvà "`sahÃyo kira te Pottiyo nÃma Ãgato' ti senÃpatissa ÃrocethÃ" 'ti dovÃrikaæ Ãha. #<[page 041]># %< 7. NigrodhajÃtaka. (445.) 41>% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ So tathà akÃsi. SÃkho pana "ayaæ mayhaæ rajjaæ adatvà sahÃyassa Nigrodhassa adÃsÅti" tasmiæ veraæ bandhi, so taæ kathaæ sutvà va kuddho Ãgantvà "ko imassa sahÃyo, ummattako dÃsiputto, gaïhatha tan" ti vatvà hatthapÃdajÃnukapparehi koÂÂhÃpetvà gÅvÃya gÃhÃpetvà nÅharÃpesi. So cintesi: "SÃkho mama santikà senÃpatiÂÂhÃnaæ labhitvà akata¤¤Æ mittadÆbhÅ maæ koÂÂetvà nÅharÃpesi, Nigrodho pana paï¬ito kata¤¤Æ sappuriso, tass' eva santikaæ gamissÃmÅti" so rÃjadvÃraæ gantvà "Pottiyo kira nÃma te sahÃyo dvÃre Âhito" ti ra¤¤o ÃrocÃpesi. RÃjà pakkosÃpetvà taæ Ãgacchantaæ disvà Ãsanà vuÂÂhÃya paccuggantvà paÂisanthÃraæ katvà massukammÃdÅni kÃrÃpetvà sÃbbÃbharaïapatimaï¬itena paribhuttanÃnaggarasabhojanena tena saddhiæ sukhanisinno mÃtÃpitunnaæ pavattiæ pucchitvà anÃgamanabhÃvaæ suïi. SÃkho pi "Pottiyo maæ ra¤¤o santike paribhindeyyà 'ti, mayi pana gate ki¤ci vattuæ na sakkhissatÅti" tatth' eva agÃmasi. Pottiyo tassa santike yeva rÃjÃnaæ Ãmantetvà "deva ahaæ maggakilanto `SÃkhassa gehaæ gantvà vissamitvà idhÃgamissÃmÅti' Ãgamiæ, atha maæ SÃkho `nÃhaæ jÃnÃmÅti' vatvà koÂÂhÃpetvà gÅvÃya gÃhÃpetvà nÅharÃpesÅti saddaheyyÃsi tvaæ etan" ti vatvà tisso gÃthà abhÃsi: @@ @@ @@ #<[page 042]># %<42 X. DasanipÃta.>% Tattha kinti ma¤¤asÅti yathà maæ SÃkho avadi kiæ tvam pi evam eva ma¤¤asi udÃhu a¤¤athà ma¤¤asi, maæ SÃkho evaæ vadeyyà 'ti saddahasi, taæ na saddahasÅti, galavinÅtenà 'ti galaggahena, dubbhinà ti mittadubbhinÃ. Taæ sutvà Nigrodho catasso gÃthà abhÃsi: @@ @@ @@ @@ Tattha saæsatÅti Ãcikkhati, katanaæ katan ti Ãka¬¬hanavika¬¬hanapothanakoÂÂanasaækhÃtaæ katanaæ katan ti attho, sakhÅnaæ sÃjÅvakaro ti samma Pottiya tvaæ sahÃyakÃnaæ sÃajÅvakaro jÅvikÃya uppÃdetÃ, mama SÃkhassa cÆbhayan ti mayha¤ ca SÃkhassa ca ubhinnam pi sakhÅnan ti attho, tvaæ no sissariyan ti tvaæ no Ãsi issariyaæ dÃtÃ, tava santikà amhehi imaæ laddhaæ, mahantatan ti mahantabhÃvaæ. Evaæ pana ettakaæ kathente Nigrodhe SÃkho tatth' eva aÂÂhÃsi. Atha naæ rÃjà "SÃkha imaæ Pottikaæ sa¤jÃnÃsÅti" pucchi. So tuïhÅ ahosi. Ath' assa rÃjÃïaæ ÃïÃpento aÂÂhamaæ gÃtham Ãha: @@ Tattha jamman ti lÃmakaæ, nekatikan ti va¤cakaæ. Taæ sutvà Pottiko "mà esa bÃlo maæ nissÃya nassatÆ" 'ti cintetvà navamaæ gÃtham Ãha: #<[page 043]># %< 8. TakkaÊajÃtaka. (446.) 43>% @@ Tattha khamyatassà 'ti khamyataæ assa, etassa asappurisassa khamathà 'ti attho, duppaÂiÃnayà ti matassa nÃma pÃïaæ paÂiÃnetuæ na sakkÃ. RÃjà tassa vacanaæ sutvà SÃkhassa khami, senÃpatiÂÂhÃnam pi Pottiyassa dÃtukÃmo Ãsi, so pana na icchi. Ath' assa sabbaseïÅnaæ vicÃraïÃrahaæ bhaï¬ÃgÃrikaÂhÃnaæ nÃma adÃsi. Pubbe kir' etaæ ÂhÃnantaraæ nÃhosi, tato paÂÂhÃya jÃtaæ. AparabhÃge Pottikabhaï¬ÃgÃriko puttadhÅtÃhi va¬¬hamÃno attano puttadhÅtÃnaæ ovÃdavasena osÃnagÃtham Ãha: @@ S. i. d. Ã, "evaæ bhikkhave Devadatto pubbe pi akata¤¤Æ yevÃ" 'ti vatvà j. s.: "Tadà SÃkho Devadatto ahosi, Pottiko ùnando Nigrodho aham evÃ" 'ti. NigrodhajÃtakaæ. $<8. TakkaÊajÃtaka.>$ Na takkaÊà santi na ÃÊupÃnÅti. Idaæ S. J. v. ekaæ pituposakaæ upÃsakaæ Ã. k. So kira ekasmiæ daÊiddakule paccÃjÃto mÃtari kÃlakatÃya pÃto va uÂÂhÃya dantakaÂÂhamukhodakÃdÅni karonto bhatiæ và kasiæ và katvà laddhavibhavÃnurÆpena yÃgubhattÃdÅni sampÃdetvà pitaraæ posesi. Atha naæ pità Ãha: "tÃta tvaæ ekako va anto ca bahi ca kattabbaæ karosi, ekaæ te kuladÃrikaæ ÃnessÃma, sà te gehe kattabbaæ karissatÅti". "TÃta itthiyo nÃma gharaæ Ãgatà n' eva mayhaæ na tumhÃkaæ cittasukhaæ karissanti, mà evarÆpaæ cintayittha, ahaæ yÃvajÅvaæ tumhe posetvà tumhÃkaæ accayena jÃnissÃmÅti". #<[page 044]># %<44 X. DasanipÃta.>% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ Ath' assa pità anicchamÃnakassa ekaæ kumÃrikaæ Ãnesi, sà sasurassa ca sÃmikassa ca upakÃrikà ahosi nÅcavutti. SÃmiko pi 'ssà "mama pitu upakÃrikÃ" ti tussitvà laddhaæ laddhaæ manÃpaæ manÃpaæ Ãharitvà deti, sÃpi taæ sasurass' eva upanÃmeti. Sà aparÃbhÃge cintesi: "mayhaæ sÃmiko laddhaæ laddhaæ pitu adatvà mayham eva deti, addhà pitari nisneho jÃto, imaæ mahallakaæ eken' upÃyena mama sÃmikassa paÂikkÆlaæ katvà gehà nÅharÃpessÃmÅti" sà tato paÂÂhÃya udakaæ atisÅtaæ và accuïhaæ và atiloïaæ và aloïaæ và bhattaæ uttaï¬ulaæ và atikilinnaæ và ti evamÃdÅni tassa kodhuppattikÃraïÃni katvà tasmiæ kujjhante "ko imaæ mahallakaæ upaÂÂhÃtuæ sakkhissatÅti" pharusÃni vatvà kalahaæ va¬¬heti. Tattha tattha kheÊapiï¬ÃdÅni cha¬¬etvÃpi sÃmikaæ ujjhÃpesi, "passa pitu kammaæ, `ida¤ c' ida¤ ca mà karÅti' vutto kujjhati, imasmiæ gehe pitaraæ và vÃsehi maæ vÃ" ti. Atha naæ so "bhadde, tvaæ daharÃ, yattha katthaci jÅvituæ sakkhissasi, mayhaæ pità mahallako, tvaæ tassa asahantÅ imamhà gehà nikkhamÃ" 'ti Ãha. Sà bhÅtà "ito paÂÂhÃya evaæ na karissÃmÅti" sasurassa pÃdesu patitvà khamÃpetvà pakatiniyÃmen' eva paÂijaggituæ Ãrabhi. Atha so upÃsako purimadivasesu tÃya ubbÃÊho Satthu santikaæ dhammasavanÃya agantvà tassà pakatiyaæ ÂhitakÃle agamÃsi. Atha naæ S. "kiæ upÃsaka sattaÂÂhadivasÃni dhammasavanÃya nÃgato sÅti" pucchi. So taæ kÃraïaæ kathesi. "IdÃni tÃva tassà kathaæ agahetvà pitaraæ na nÅharÃpesi, pubbe pana etissà kathaæ gahetvà pitaraæ ÃmakasusÃnaæ netvà ÃvÃÂe nikhaïi, maraïakÃle ahaæ sattavassiko hutvà mÃtÃpitunnaæ guïaæ kathetvà pitughÃtakammaæ nivÃresiæ, tadà tvaæ mama kathaæ sutvà tava pitaraæ yÃvajÅvaæ paÂijaggitvà saggaparÃyano jÃto, sv-Ãyaæ mayà dinnaovÃdo bhavantaragatam pi taæ na vijahÅti iminà kÃraïena tassà kathaæ gahetvà idÃni tayà pità na nÅhaÂo" ti vatvà tena yÃcito a. Ã.: A. B. Br. r. k. a¤¤atarasmiæ KÃsigÃme ekassa kulassa ekaputto ahosi nÃmena VasiÂÂhako nÃma. So mÃtÃpitaro patijagganto aparabhÃge mÃtari kÃlakatÃya pitaraæ posesÅti sabbaæ paccuppannavatthuniyÃmen' eva kathetabbaæ. #<[page 045]># %< 8. TakkaÊajÃtaka. (446.) 45>% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ Ayaæ pan' ettha viseso: Tadà sà itthi "passa pitu kammaæ, `ida¤' c' ida¤ ca mà karÅti' vutto kujjhatÅti" vatvà "sÃmi pità te caï¬o pharuso niccaæ kalahaækaro, jarÃjiïïo vyÃdhipÅÊito nacirass' eva marissati, ahaæ etena saddhiæ ekagehe vasituæ na sakkomi, sayam p'esa katipÃhen' eva marissat' eva, tvaæ etaæ ÃmakasusÃnaæ netvà ÃvÃÂaæ khaïitvà tattha naæ pakkhipitvà kuddÃlena sÅsaæ chinditvà jÅvitakkhayaæ pÃpetvà upari paæsunà chÃdetvà ÃgacchÃ" 'ti Ãha. So punappuna vuccamÃno "bhadde purisamÃraïaæ nÃma bhÃriyaæ, kathaæ nam mÃressÃmÅti" Ãha. "Ahaæ te upÃyaæ ÃcikkhissÃmÅti". "Acikkha tÃvÃ" 'ti. "SÃmi, tvaæ paccÆsakÃle pitu nipannaÂÂhÃnaæ gantvà yathà sabbe suïanti evaæ mahÃsaddaæ katvà `tÃta asukagÃme tumhÃkakaæ dhÃraïako atthi, mayi gate na deti, tumhÃkaæ accayena na dassat' eva, sve yÃnake nisÅditvà pÃto va gacchissÃmÃ' 'ti vatvà tena vuttavelÃyam eva vuÂÂhÃya yÃnakaæ yojetvà tattha naæ nisÅdÃpetvà ÃmakasusÃnaæ netvà ÃvÃÂe nikhaïitvà corehi acchinnasaddaæ katvà sÅsaæ nahÃyitvà ÃgacchÃ" 'ti. VasiÂÂhako "atth' esa upÃyo" ti tassà vacanaæ sampaÂicchitvà yÃnakaæ gamanasajjakaæ akÃsi. Tassa pan' eko sattavassiko putto atthi paï¬ito vyatto, so mÃtu vacanaæ sutvà "mayhaæ mÃtà pÃpadhammÃ, pitaraæ me pitighÃtakammaæ kÃreti, ahaæ imassa pitighÃtakammaæ kÃtuæ na dassÃmÅti" saïikaæ gantvà ayyakena saddhiæ nipajji. VasiÂÂhako pi itarÃvuttavelÃya yÃnakaæ yojetvà "ehi tÃta uddhÃraæ sodhessÃmÃ" 'ti pitaraæ yÃnake nisÅdÃpesi. KumÃrako pi paÂhamataraæ yÃnakaæ abhirÆhi. VasiÂÂhako taæ nivÃretuæ asakkonto ten' eva saddhiæ ÃmakasusÃnaæ gantvà pitara¤ ca putta¤ ca yÃnakena saddhiæ ekamante Âhapetvà sayaæ otaritvà kuddÃlapiÂakaæ ÃdÃya ekasmiæ paÂicchannaÂÂhÃne caturassÃavÃÂaæ khaïituæ Ãrabhi. #<[page 046]># %<46 X. DasanipÃta.>% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ KumÃro otaritvà tassa santikaæ gantvà ajÃnanto viya kathaæ samuÂÂhÃpetvà paÂhamaæ gÃtham Ãha: @@ Tattha na takkaÊà ti piï¬Ãlukandà na santi, ÃlupÃnÅti ÃlukakandÃ, biÊÃliyo ti biÊÃrivallÅkandÃ, kalambÃnÅti tÃlakandÃ. Ath' assa pità dutiyaæ gÃtham Ãha: @@ Tattha anekavyÃdhÅhÅti anekehi vyÃdhÅhi uppannena dukkhena phuÂÂho, na hissa tan ti ahaæ hi assa tava pitÃmahassa taæ dujjÅvitaæ na icchÃmi, evarÆpà jÅvità maraïam ev' assa varan ti ma¤¤amÃno taæ sobbhe nikhaïissÃmÅti. Taæ sutvà kumÃro upa¬¬hagÃtham Ãha: @@ Tass' attho: tÃta tvaæ pitaraæ dukkhà mocessamÅti maraïadukkhena yojento etaæ pÃpakaæ saækappaæ paÂiladdhà tassa ca saækappassa vasena hitaæ atikkamma Âhitattà accÃhitaæ kamma karosi luddan ti. Eva¤ ca pana vatvà pitu hatthato kuddÃlaæ gahetvà avidÆre a¤¤aæ ÃvÃÂaæ khaïituæ Ãrabhi. Atha naæ pità upasaækamitvà #<[page 047]># %< 8. TakkaÊajÃtaka. (446.) 47>% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ "kasmà tÃta ÃvÃÂaæ khaïasÅti" pucchi. So tassa kathento tatiyaæ gÃthaæ pÆresi: @@ Tass' attho: tÃta aham pi etasmiæ sobbhe taæ mahallakakÃle nikhaïissÃmi, iti kho tÃta mayÃpi kate imasmiæ sobbhe tuvaæ jarÆpanÅto etÃdisaæ kammaæ paÂilacchase, yaæ etaæ tayà pavattitaæ kulavattaæ anuvattamÃno vayappatto bhariyÃya saddhiæ vasanto aham pi taæ nikhaïissÃmi sobbhe ti. Ath' assa pità catutthaæ gÃtham Ãha: @@ Tattha pakubbamÃno ti abhibhavanto, Ãsajjà 'ti ghaÂÂetvÃ. Evaæ vutte paï¬itakumÃrako ekaæ paÂivacanagÃthaæ dve udÃnagÃthà ti tisso gÃthà abhÃsi: @@ @@ @@ #<[page 048]># %<48 X. DasanipÃta.>% @< kÃyassa bhedà abhisamparÃyaæ asaæsayaæ so sugatiæ paretÅti. || Ja_X:73 ||>@ Imaæ pana puttassa dhammakathaæ sutvà pità aÂÂhamaæ gÃtham Ãha: @@ Tattha aha¤ca taæmÃtarà ti aha¤ ca te mÃtarÃ, ayam eva và pÃÂho. Taæ sutvà kumÃrako "tÃta, itthiyo nÃma uppanne dose aniggayhamÃna punappuna pÃpaæ karonti, mama mÃtà yathà puna evarÆpaæ na karoti tathà naæ païÃmetuæ vaÂÂatÅti" navamaæ gÃtham Ãha: @@ VasiÂÂhako paï¬itaputtassa kathaæ sutvà somanassajÃto hutvà "gacchÃma tÃtÃ" 'ti saddhiæ puttena ca pitarà ca yÃnake nisÅditvà pÃyÃsi. SÃpi kho anÃcÃrà "nikkhantà no gehà kÃÊakaïïÅti" haÂÂhatuÂÂhà allagomayena pu¤chitvà pÃyÃsaæ pacitvà Ãgamanamaggaæ olokentÅ te ÃgacchÃnte disvà "nikkhantaæ kÃÊakaïïiæ puna gahetvà Ãgato" ti kujjhitvà "are niggatika nikkhantaæ kÃÊakaïïiæ puna ÃdÃya Ãgato sÅti" paribhÃsi. VasiÂÂhako ki¤ci avatvà yÃnakaæ mocetvà "anÃcÃre kiæ vadesÅti" taæ sukoÂÂhitaæ koÂÂhetvà "ito paÂÂhÃya imaæ gehaæ mà pÃvisÅti" pÃde gahetvà nikka¬¬hi. Tato pitara¤ ca putta¤ ca nahÃpetvà sayam pi nahÃyitvà tayo pi pÃyÃsaæ paribhu¤jiæsu. #<[page 049]># %< 8. TakkaÊajÃtaka. (446.) 49>% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ SÃpi pÃpadhammà katipÃhaæ a¤¤asmiæ gehe vasi. Tasmiæ kÃle putto pitaraæ Ãha: "tÃta mama mÃtà ettakena na bujjhati, tumhe mama mÃtu maækubhÃvakaraïatthaæ `asukagÃme mama mÃtuladhÅtà atthi, sà mayhaæ pitara¤ ca putta¤ ca ma¤ ca paÂijaggissati, taæ ÃnessÃmÅti' vatvà mÃlÃgandhÃdÅni ÃdÃya yÃnakena nikkhamitvà khettaæ anuvicaritvà sÃyaæ ÃgacchathÃ" 'ti. So tathà akÃsi. PaÂivissakakule itthiyo "sÃmiko kira te a¤¤aæ bhariyaæ Ãnetuæ asukagÃmaæ nÃma gato" ti tassà acikkhiæsu. Sà "idÃni 'mhi naÂÂhÃ, n' atthi me puna okÃso" ti bhÅtatasità hutvà "puttam eva yÃcissÃmÅti" saïikaæ puttassa santikaæ gantvà tassa pÃdesu patitvà "taæ Âhapetvà a¤¤o mama paÂisaranaæ n' atthi, ito paÂÂhÃya tava pitara¤ ca pitÃmaha¤ ca alaækatacetiyaæ viya paÂijaggissÃmi, puna mayhaæ imasmiæ ghare pavesaæ karohÅti" Ãha. So "sÃdhu amma, sace puna evarÆpaæ na karissatha karissÃmi, appamattà hothÃ" 'ti vatvà pitu ÃgamanakÃle dasamaæ gÃtham Ãha: @@ Tattha kaïeru và 'ti idÃni sà Ãna¤jakÃraïaæ kÃrità hatthinÅ viya dantà vasaæ upanÅtà nibbisevanÃ, punarÃvajÃtÆ 'ti puna imaæ gehaæ ÃgacchatÆ 'ti. Evaæ so pitu kathetvà gantvà mÃtaraæ Ãnesi. Sà sÃmika¤ ca sasura¤ ca khamÃpetvà tato paÂÂhÃya dantà dhammena samannÃgatà hutvà sÃmika¤ ca sasura¤ ca putta¤ ca paÂijaggi, ubho pi ca puttassa ovÃde Âhatvà dÃnÃdÅni pu¤¤Ãni karitvà saggaparÃyanà ahesuæ. #<[page 050]># %<50 X. DasanipÃta.>% S. i. d. Ã. saccÃni pakÃsetvà j. s. (SaccapariyosÃne pituposako sotÃpattiphale patiÂÂhahi): "Tadà pità ca putto ca suïisà ca ete yeva ahesuæ, paï¬itakumÃrako pana aham evÃ" 'ti. TakkaÊajÃtakaæ. $<9. MahÃdhammapÃlajÃtaka.>$ Kinte vatan ti. Idaæ S. paÂhamagamanena Kapilapuraæ gantvà NigrodhÃrÃme v. pitu nivesane ra¤¤o asaddahanaæ Ã. k. Tadà hi Suddhodana-mahÃrÃjà vÅsatisahassabhikkhuparivÃrassa Bhagavato attano nivesane yÃgukhajjakaæ datvà antarÃbhatte sammodanÅyaæ karonto "bhante tumhÃkaæ padhÃnakÃle devatà Ãgantvà ÃkÃse Âhatvà `putto te SiddhatthakumÃro apÃhÃratÃya mato' ti mayhaæ Ãrocesun" ti Ãha, SatthÃrà ca "saddahi mahÃrÃjÃ" ti vutte "na saddahiæ bhante, ÃkÃse Âhatvà kathentiyo pi pana devatà `mama puttassa bodhitale buddhattaæ apatvà parinibbÃnaæ nÃma n' atthÅti' paÂikkhipin" ti Ãha. "MahÃrÃja pubbe tvaæ MahÃdhammapÃlakÃle pi `putto te mato, imÃni 'ssa aÂÂhÅnÅti' dassetvà vadantassa pi disÃpÃmokkhÃcariyassa `amhÃkaæ kule taruïakÃle kÃlakiriyà nÃma n' atthÅti' na saddahi, idÃni pana kasmà saddahissatÅti" vatvà tena yÃcito a. Ã.: A. B. Br. r. k. KÃsiraÂÂhe DhammapÃlagÃmo nÃma ahosi, so DhammapÃlakulassa vasanatÃya etaæ nÃmaæ labhi, tattha dasannaæ kusalakammapathadhammÃnaæ pÃlanato DhammapÃlo tv-eva pa¤¤Ãto brÃhmaïo paÂivasati. Tassa kule antamaso dÃsakammakarÃpi dÃnaæ denti sÅlaæ rakkhanti uposathakammaæ karonti. Tadà B. tasmiæ kule nibbatti, DhammapÃlakumÃro tv-ev' assa nÃmaæ kariæsu. Atha naæ vayappattaæ pità sahassaæ datvà sippuggahaïatthÃya Takkasilaæ pesesi. So tattha gantvà disÃpÃmokkhÃcariyassa santike sippaæ uggaïhi, pa¤cannaæ mÃïavakasatÃnaæ jeÂÂhantevÃsiko ahosi. Tadà Ãcariyassa jeÂÂhaputto kÃlam akÃsi. Acariyo mÃïavaparivuto ¤Ãtigaïena saddhiæ rodanto susÃne tassa sarÅrakiccaæ kÃreti, #<[page 051]># %< 9. MahÃdhammapÃlajÃtaka. (447.) 51>% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ tattha Ãcariyo ca ¤Ãtivaggo c' assa antevÃsikà ca rodanti paridevanti, DhammapÃlo c' eko na rodati na paridevati, api ca kho pana tesu pa¤casatesu mÃïavesu susÃnà Ãgamma Ãcariyassa santike nisÅditvà "aho evarÆpo nÃma ÃcÃrasampanno taruïamÃïavo taruïakÃle yeva mÃtÃpitÆhi vippayutto maraïaæ patto" ti vadantesu "sammà tumhe `taruno' ti bhaïatha, atha kasmà taruïakÃle yeva mato "ayuttaæ taruïakÃle maritun" ti aha. Atha naæ te Ãhaæsu: "kiæ pana samma tvaæ imesaæ sattÃnaæ maraïasabhÃvaæ na jÃnÃsÅti". "JÃnÃmi, taruïakÃle pana na maranti, mahallakakÃle yeva marantÅti". "Nanu aniccà sabbe saækhÃrà hutvà abhÃvino" ti. "Saccaæ aniccÃ, daharakÃle pana sattà na maranti, mahallakakÃle aniccataæ pÃpuïantÅti". "Kiæ pana samma DhammapÃla tumhÃkaæ gehe na keci marantÅti". "DaharakÃle pana na maranti, mahallakakÃle yeva marantÅti. Kiæ pan' esà tumhÃkaæ kule paveïÅti". "ùma kule paveïÅti". MÃïavà taæ tassa kathaæ Ãcariyassa Ãrocesum. Atha naæ so pakkosÃpetvà pucchi: "saccaæ kira tÃta DhammapÃla tumhÃkaæ kule daharakÃle na mÅyantÅti". "Saccaæ ÃcariyÃ" 'ti. So tassa vacanaæ sutvà cintesi: "ayaæ ativiya acchariyaæ vadati, imassa pitu santikaæ gantvà pucchitvà sace etaæ saccaæ aham pi tam eva dhammaæ paripÆressÃmÅti". So puttassa kattabbakiccaæ katvà sattaÂÂhadivasaccayena DhammapÃlaæ pakkosÃpetvà "tÃta ahaæ vippavasissÃmi, tvaæ yÃva mamÃgamanà ime mÃïave sippaæ vÃcehÅti" vatvà ekass' eÊekassa aÂÂhÅni gahetvà dhovitvà vÃsetvà pasibbake katvà ekaæ cullupaÂÂhÃkaæ ÃdÃya Takkasilato nikkhamitvà anupubbena taæ gÃmaæ patvà "kataraæ MahÃdhammapÃlassa gehan" ti pucchitvà gantvà dvÃre aÂÂhÃsi. #<[page 052]># %<52 X. DasanipÃta>% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ BrÃmaïassa dÃsamanussesu yo yo paÂhamaæ addasa so so Ãcariyassa hatthato chattaæ gaïhi, upÃhanaæ gaïhi upaÂÂhÃkassÃpi hatthato pasibbakaæ gaïhi, "`puttassa vo DhammapÃlakumÃrassa Ãcariyo dvÃre Âhito' ti kumÃrassa pitu ÃrocethÃ" 'ti ca vuttà te "sÃdhÆ" 'ti vatvà Ãrocayiæsu. So vegena dvÃramÆlaæ gantvà "ito ethÃ" 'ti taæ gharaæ Ãnetvà pallaæke nisÅdÃpetvà sabbaæ pÃdadhovanÃdikiccaæ akÃsi. ùcariyo bhuttabhojano sukhakathÃya nisinnakÃle "brÃhmaïa putto te DhammapÃlakumÃro pa¤¤avà tiïïaæ vedÃnaæ aÂÂhÃrasanna¤ ca sippÃnaæ nipphattiæ patto, api kho pan' ekena aphÃsukena jÅvitakkhayaæ patto, sabbe saækhÃrà aniccÃ, mà socitthÃ" 'ti Ãha. BrÃhmaïo pÃïiæ paharitvà mahÃhasitaæ hasi, "kin nu brÃhmaïa hasasÅti" ca vutte "mayhaæ putto na marati, a¤¤o koci mato bhavissatÅti" Ãha. "BrÃhmaïa, putto yeva mato, aÂÂhÅni disvà saddahÃ" 'ti aÂÂhÅni nÅharitvà "imÃni te puttassa aÂÂhÅnÅti" Ãha. "EtÃni eÊakassa và sunakhassa và bhavissanti, mayhaæ pana putto na marati, amhÃkaæ kule yÃva sattamà kulaparivaÂÂà taruïakÃle matapubbà nÃma n' atthi, tvaæ musà bhaïasÅti". Tasmiæ khaïe sabbe pi pÃïiæ paharitvà mahÃhasitaæ hasiæsu. Acariyo taæ acchariyaæ disvà somanassappatto hutvÃ, brÃhmaïa, tumhÃkaæ kulapaveïiyaæ daharÃnaæ amaraïena na sakkà ahetukena bhavituæ, kena vo kÃraïena daharà na mÅyantÅti" pucchanto paÂhamaæ gÃtham Ãha: @@ #<[page 053]># %< 9. MahÃdhammapÃlajÃtaka. (447.) 53>% Tattha vatan ti vatasamÃdÃnaæ, brahmacariyan ti seÂÂhacariyam, kissa suciïïassà 'ti tumhÃkaæ kule daharÃnaæ amaraïaæ nÃma katarasucaritassa vipÃko. Taæ sutvà brÃhmaïo yesaæ guïÃnaæ ÃnubhÃvena tasmiæ kule daharà na mÅyanti te vaïïayanto @@ @@ @@ @@ @@ @@ @@ @@ #<[page 054]># %<54 X. DasanipatÃ.>% @< dhammaæ caranti paralokahetu tasmà ti amhaæ daharà na mÅyare ti || Ja_X:85 ||>@ imà gÃthà Ãha. Tattha dhammaæ carÃmà 'ti dasakusalakammapathadhammaæ carÃma, attano jÅvitahotu kunthakipillakam pi jÅvità na voropema, parabhaï¬aæ lobhacittena na olokemà 'ti sabbaæ vitthÃretabbaæ musÃvÃdo c' ettha musÃvÃdissa akaraïapÃpaæ nÃma n' atthÅti ussadavasena puna vutto, te kira hassÃdhippÃyena pi musà na bhaïanti, pÃpÃnÅti sabbÃni pi nirayagÃmÅni lÃmakakammÃni, anariyan ti ariyagarahitaæ sabbaæ asundaraæ aparisuddhaæ kammaæ parivajjayÃma, tasmà ti amhan ti ettha tikÃro nipÃtamatto, tena kÃraïena amhÃkaæ daharà na mÅyanti, antarà akÃlamaraïaæ nÃma no n' atthÅti attho, tasmà hi amhan ti pi pÃÂho, suïomà 'ti mayaæ kiriyavÃdà nÃma sappurisÃnaæ kusaladÅpanam pi asappurisÃnaæ akusaladÅpanam pi dhammaæ suïÃma, so pana no sutamattako va hoti, taæ na rocayÃma, tehi pana no saddhiæ viggaho và vivÃdo và mà hotÆ 'ti, dhammaæ suïoma, sutvÃpi hitvà asante sante vattÃma, ekam pi khaïaæ na jahÃma sante, pÃpamitte pahÃya kalyÃïamitte sevino va homà 'ti, samaïe mayaæ brÃhmaïe ti brÃhmaïa mayaæ samitapÃpabÃhitapÃpe paccekabuddhasamaïabrÃhmaïe pi avasesadhammikasamaïabrÃhmaïe pi addhikÃdayo sesajane pi annapÃnena abhitappemà 'ti attho, pÃÊiyaæ pana ayaæ gÃthà pubbe va dÃnà ti gÃthÃya pacchato Ãgacchati, nÃtikkamÃmà 'ti attano bhariyaæ atikkamitvà bahi a¤¤aæ micchÃcÃraæ na karoma, {a¤¤atra} tÃhÅti tà attano bhariyà Âhapetvà sesaitthÅsu brahmacariyaæ carÃma, amhÃkaæ bhariyÃpi sesapurisesu evam eva pavattanti, jÃyare ti jÃyanti, suggavÃsÆ 'ti susÅlÃsu uttamitthÅsu, idaæ vuttaæ hoti: ye etÃsu sampannasÅlÃsu uttamitthÅsu amhÃkaæ puttà jÃyanti te medhÃvino ti evaæpakÃrà honti, kuto tesaæ antarà maraïaæ, tasmÃpi amhÃkaæ kule daharà na marantÅti, dhammaæ carÃmà 'ti paralokatthÃya tividhasucaritadhammaæ carÃma, dasso ti dÃsiyo. AvasÃne @@ (Dhp. p. 126, JÃt. vol. I. p. 31, TheragÃthà by Oldenberg p. 35.) #<[page 055]># %< 10. KukkuÂajÃtaka. (448.) 55>% @@ imÃni dvÅhi gÃthÃhi dhammacÃrÅnam guïaæ kathesi. Tattha rakkhatÅti dhammo nÃm' esa rakkhito attano rakkhakaæ paÂirakkhati, sukhamÃvahÃtÅti devamanussasukha¤ c' eva nibbÃnasukha¤ ca Ãharati, na duggatin ti nirayÃdibhedaæ duggatiæ na gacchati, evaæ brÃhmaïa mayaæ dhammaæ rakkhÃma, dhammo pi amhe rakkhatÅti dasseti, dham mena gutto ti mahÃchattasadisena attano gopitadhammena gutto, a¤¤assa aÂÂhÅnÅti tayà ÃnÅtÃni pan' aÂÂhÅni a¤¤assa eÊakassa và sunakhassa và bhavissanti, cha¬¬eh' etÃni, mama putto sukhÅ kumÃro ti. Taæ sutvà Ãcariyo Ãha: "mayhaæ Ãgamanaæ suÃgamanaæ saphalaæ no nipphalan" ti sa¤jÃtasomanasso DhammapÃlassa pitaraæ khamÃpetvà "mayà Ãgacchantena tumhÃkaæ vÅmaæsanatthÃya imÃni eÊakaÂÂhÅni ÃbhatÃni, putto te Ãrogo yeva, tumhÃkaæ rakkhaïadhammaæ mayham pi dethÃ" 'ti païïe likhitvà katipÃhaæ tattha vasitvà Takkasilaæ gantvà DhammapÃlaæ sabbasippÃni sikkhÃpetvà mahantena parivÃrena pesesi. S. SuddhodanamahÃrÃjassa imaæ dhammadesanaæ Ã. saccÃni pakÃsetvà j. s. (SaccapariyosÃne rÃjà anÃgÃmiphale patiÂÂhahi): "Tadà mÃtÃpitaro mahÃrÃjakulÃni ahesuæ, Ãcariyo SÃriputto, parisà BuddhaparisÃ, DhammapÃlakumÃro pana aham evÃ" 'ti. MahÃdhammapÃlajÃtakaæ. $<10. KukkuÂajÃtaka.>$ NÃsmase katapÃpamhÅti. Idaæ S. VeÊuvane v. vadhÃya parisakkanam Ã. k. DhammasabhÃyaæ bhikkhÆ Devadattassa aguïakathaæ samuÂÂhÃpesuæ: "Ãvuso Devadatto dhanuggahÃdipayojanena Dasabalassa vadhattham eva upÃyaæ karotÅti". #<[page 056]># %<56 X. DasanipÃta.>% S. Ãgantvà "kÃya nu 'ttha bhikkhave etarahi kathÃya sannisinnÃ" ti pucchitvà "imÃya nÃmÃ" ti vutte "na bhikkhave idÃn' eva pubbe p' esa mayhaæ vadhÃya parisakki yevÃ" 'ti vatvà a. Ã.: A. Kosambiyaæ Kosambako nÃma rÃjà rajjaæ kÃresi. Tadà B. ekasmiæ veÊuvane kukkuÂayoniyaæ nibbattitvà anekasatakukkuÂaparivÃro ara¤¤e vasati. TassÃvidÆre eko seno vasati, so upÃyena ekaæ kukkuÂaæ gahetvà khÃdanto Âhapetvà B-aæ sese khÃdi, B. ekako va ahosi. So appamatto velÃya gocaraæ gahetvà veïugahanaæ pavisitvà vasati. Seno taæ gaïhituæ asakkonto "ekena naæ upÃyena upalÃpetvà gaïhissÃmÅti" cintetvà tassÃvidÆre sÃkhÃya nilÅyitvà "samma kukkuÂarÃja, tvaæ mayhaæ kasmà bhÃyasi, ahaæ tayà saddhiæ vissÃsaæ kattukÃmo, asuko nÃma padeso sampannagocaro, tattha ubho pi gocaraæ gahetvà a¤¤ama¤¤aæ piyasaævÃsaæ vasissÃmÃ" 'ti Ãha. Atha naæ B. Ãha: "samma mayhaæ tayà saddhiæ vissÃso nÃma n' atthi, gaccha tvan" ti. "Samma, tvaæ mayà pubbe katapÃpatÃya na saddahasi, ito paÂÂhÃya evarÆpaæ na karissÃmÅti". "Na mayhaæ tÃdisena sahÃyen' attho, gacch' eva tvan" ti. Iti naæ yÃva tatiyaæ paÂikkhipitvà "ettakehi aÇgehi samannÃgatena puggalena saddhiæ vissÃso nÃma kÃtuæ na vaÂÂatÅti" vanaghaÂaæ unnÃdento devatÃsu sÃdhukÃraæ dadamÃnÃsu dhammakathaæ paÂÂhapento @@ @@ @@ #<[page 057]># %< 10. {KukkuÂajÃtaka}. (448.) 57>% @@ @@ @@ @@ imà gÃthà Ãha. Tattha nÃsmase ti nÃssase, ayam eva và pÃÂho, na vissase ti vuttaæ hoti, katapÃpamhÅti paÂhamakatapÃpe puggale, alikavÃdine ti musÃvÃdimhi pi na vissase, tassa hi akattabbaæ nÃma papaæ n' atthi, nÃsmasattaÂÂhapa¤¤amhÅti attano atthÃya eva yassa pa¤¤Ã snehavasena na bhajati dhanatthiko va bhajati tasmiæ attaÂÂhapa¤¤e pi na vissase, atisante ti anto upasame avijjamÃne yeva bahi upasamadassanena atisante viya paÂicchannakammante bilapaÂicchannÃasÅvisasadise kuhakapuggale, go pipÃsakajÃtikà ti gunnaæ pipÃsakajÃtikÃ, pipÃsitagosadisà ti vuttaæ hoti, yathà pipÃsitagÃvo titthaæ otaritvà mukhapÆraæ udakaæ pivanti na pana udakassa kattabbayuttakaæ karonti evam evaæ ekacce ida¤ c' ida¤ ca karissÃmà 'ti madhuravacanena mittÃni ghaæsanti piyavacanÃnucchavikaæ pana na karonti, tÃdisesu vissÃso mahato anatthÃya hotÅti dÅpeti, sukkha¤jalÅpaggahÅtà ti paggahitatucchaa¤jalino, vÃcÃya paliguïÂhità ti idaæ dassÃma karissÃmà 'ti vacanena paÂicchÃditÃ, manussapheggÆ ti evarÆpà asÃrakà manussapheggÆ nÃma, nÃsÅde ti nÃsÅde evarÆpe na upagaccheyya, yasmiæ natthÅti yasmi¤ ca puggale kata¤¤utà n' atthi tam pi nÃsÅde ti attho, a¤¤asacittÃnan ti a¤¤en' a¤¤ena cittena samannÃgatÃnaæ, lahucittÃnan ti attho, evarÆpÃnaæ itthÅnaæ và purisÃnaæ và na vissase ti dÅpeti, nÃnà va katvà saæsaggan ti yo pi na sakkà anupagantvà etassa antarÃyaæ kÃtun ti antarÃyakaraïatthaæ nÃnÃkaraïehi saæsaggaæ katvà daÊhaæ karitvà pacchà antarÃyaæ karoti tÃdisamhi puggale nÃsmase na vissaseyyà 'ti dasseti, anariyakammaæ okkantan ti anariyÃnaæ dussÅlÃnaæ kammaæ otaritvà Âhitaæ, atthetan ti athiraæ appatiÂÂhitavacanaæ, sabbaghÃtinan ti okÃsaæ labhitvà sabbesaæ upaghÃtakaraæ, #<[page 058]># %<58 X. DasanipÃta.>% nisitaæ va paÂicchannan ti kosiyà và pilotikÃya và paÂicchannaæ nisitakhaggam iva, tÃdisampÅti evarÆpam pi amittaæ mittapatirÆpakaæ na vissaseyya. sÃkhallenà ti maÂÂhavacanena, acetasà ti acittakena, vacanam eva hi nesaæ maÂÂhaæ cittaæ pana thaddhaæ pharusaæ, vividhehÅti vividhehi upÃyehi otÃrÃpekhà upagacchanti, tÃdisampÅti yo tehi amittehi mittapatirÆpakehi sadiso hoti tam pi na vissase ti attho, Ãmisan ti khÃdaniyabhojaniyaæ, dhanan ti ma¤capaÂipÃdakaæ Ãdiæ katvà avasesaæ, yattha passatÅti sahÃyassa gehe yasmiæ ÂhÃne passati, dÆbhiæ karotÅti dÆbhicittaæ uppÃdeti taæ dhanaæ harati ta¤ ca jhatvÃnà ti ta¤ ca sahÃyakaæ hantvÃpi gacchati. Iti imà satta gÃthà kukkuÂarÃjà kathesi. @@ @@ @@ @@ imà catasso dhammarÃjena bhÃsità abhisambuddhagÃthÃ. Tattha jahe kÃpurise hete ti bhikkhave ete kÃpurise paï¬ito jaheyya, hakÃro pan' ettha nipÃtamattaæ, pacchà ca manutappatÅti pacchà ca anutappati, kÆÂamivo¬¬itan ti vane migÃnaæ bandhanatthÃya kÆÂapÃsaæ viya o¬¬itaæ, niccaæ viddhaæsakÃrinan ti niccaæ viddhaæsanakaraæ, vaæsakÃnane ti yathà vaæsavane kukkuÂo senaæ vivajjesi evaæ vicakkhaïo pÃpamitte vivajjeyya. So pi tà gÃthà vatvà senaæ Ãmantetvà "sace imasmiæ ÂhÃne vasissasi jÃnissÃmi te kattabban" ti tajjesi. Seno tato palÃyitvà a¤¤attha gato. #<[page 059]># %< 11. MaÂÂakuï¬alijÃtaka. (449.) 59>% S. i. d. Ã. "evaæ bhikkhave Devadatto pubbe pi mayhaæ vadhÃya parisakkÅti" vatvà j. s.: "Tadà senako Dvadatto ahosi, kukkuÂo aham evÃ" 'ti. KukkuÂajÃtakaæ. $<11. MaÂÂakuï¬alijÃtaka.>$ Alaækato maÂÂakuï¬alÅti. Idaæ S. J. v. mataputta{kuÂumbikaæ} Ã. k. SÃvatthiyaæ kir' ekassa buddhupaÂÂhÃkassa {kuÂumbikassa} piyaputto kÃlam akÃsi. So puttasokasamappito na nahÃyati na bhu¤jati na kammante vicÃreti na BuddhupaÂÂhÃnaæ gacchati, kevalaæ "piyaputtaka maæ ohÃya paÂhamataraæ gato sÅti" ÃdÅni vatvà vilapati. S. paccÆsasamaye lokaæ volokento tassa sotÃpattiphalÆpanissayaæ disvà punadivase bhikkhusaæghaparivuto SÃvatthiyaæ piï¬Ãya caritvà katabhattakicco bhikkhÆ uyyojetvà ùnandattherena pacchÃsamaïena tassa gharaÂÂhÃnaæ agamÃsi. Satthu ÃgatabhÃvaæ kuÂumbikassa Ãrocesuæ. Ath' assa gehajano Ãsanaæ pa¤¤Ãpetvà SatthÃraæ nisÅdÃpetvà kuÂumbikaæ pariggahetvà Satthu santikaæ Ãnesi. Taæ vanditvà ekamantaæ nisinnaæ S. karuïÃsÅtalena vacanena Ãmantetvà "kiæ upÃsaka ekaputtakaæ anusocasÅti" pucchitvà "Ãma bhante" ti vutte "upÃsaka porÃïakapaï¬ità putte kÃlakate sokasamappità vicarantà paï¬itÃnaæ kathaæ sutvà alabhanÅyaÂÂhÃnan ti tattato ¤atvà appam pi sokaæ na kariæsÆ" 'ti vatvà tena yÃcito a. Ã.: A. B. Br. r. k. ekassa mahÃvibhavassa brÃhmaïassa putto pa¤cadasasoÊasavassakÃle ekena vyÃdhinà phuÂÂho kÃlaæ katvà devaloke nibbatti. BrÃhmaïo tassa kÃlakiriyato paÂÂhÃya susÃnaæ gantvà chÃrikapu¤jaæ Ãvijjhanto paridevati, sabbakammante pacchinditvà sokasamappito vicarati. Devaputto anuvicaranto taæ disvà "ekaæ upÃyaæ katvà sokaæ harissÃmÅti" tassa susÃnaæ gantvà paridevanakÃle tass' eva puttavaïïÅ hutvà sabbÃbharaïapatimaï¬ito ekasmiæ passe Âhatvà ubho hatthe sÅse Âhapetvà mahÃsaddena paridevi. #<[page 060]># %<60 X. DasanipÃta.>% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ BrÃhmaïo saddaæ sutvà taæ oloketvà puttapemaæ paÂilabhitvà tassa santike Âhatvà "tÃta mÃïava imasmiæ susÃnamajjhe kasmà paridevasÅti" pucchanto paÂhamaæ gÃtham Ãha: @@ Tattha alaækato nÃnÃbharaïabhÆsito, maÂÂakuï¬alÅti karaïapariniÂÂhitehi kuï¬alehi samannÃgato, mÃlÃbhÃrÅti vicitrakusumamÃladharo, haricandanussado ti suvaïïavaïïena candanena anulitto, vanamajjhe ti susÃnamajjhe, kiæ dukkhito tuvan ti kiækÃraïà dukkhito tvaæ Ãcikkha, ahaæ te yaæ icchasi taæ dassÃmÅti Ãha. Ath' assa kathento mÃïavo dutiyaæ gÃtham Ãha: @@ BrÃhmaïo sampaÂicchanto @@ tatiyaæ gÃtham aha. Tattha pÃvadà 'ti yÃdisena te attho yÃdisa¤ ca rocesi tÃdisaæ vada ahan te rathaæ kÃrayÃmi, paÂipÃdayÃmÅti pa¤jarÃnurÆpaæ cakkayugaæ taæ adhigacchÃpemi. Taæ sutvà mÃïavena kathitÃya gÃthÃya @@ paÂhamapadaæ S. abhisambuddho hutvà kathesi, #<[page 061]># %< 11. MaÂÂakuï¬alijÃtaka. (449.) 61>% @@ sesaæ mÃïavo. Tadanantaraæ @@ brÃhmaïena vuttagÃthÃya apatthiyan ti apatthetabbaæ. Tato @@ mÃïavena vuttagÃthÃya gamanÃgamanan ti uggamana¤ ca atthagamana¤ ca, vaïïo yeva vaïïadhÃtu, ubhayettha vÅthiyo ti ettha ÃkÃse ayaæ candassa vÅthi ayaæ suriyassà 'ti evaæ ubhayÃgatabhÆmiyo pi pa¤¤Ãyanti, peto panà 'ti paralokaæ gatasatto pana na dissat' eva, ko nu kho ti evaæ sante amhÃkaæ dvinnaæ kandantÃnaæ ko nu kho balyataro. Evaæ mÃïave kathente brÃhmaïo sallakkhetvà @@ gÃtham Ãha. Tattha candaæ viya dÃrako ti yathà daharo gÃmadÃrako candaæ dethà 'ti candass' atthÃya rodeyya evaæ aham pi petaæ kÃlakataæ abhipatthemÅti. Iti brÃhmaïo mÃïavassa kathÃya nissoko hutvà tassa thutiæ karonto sesagÃthà abhÃsi: @@ #<[page 062]># %<62 X. DasanipÃta.>% @@ @@ Atha nam mÃïavo "brÃhmaïa yass' atthÃya tvaæ rodasi ahan te putto, ahaæ devaloke nibbatto, ito paÂÂhaya mà maæ anusoci, dÃnaæ dehi sÅlaæ rakkha uposathakammaæ karohÅti" ovaditvà sakaÂÂhÃnam eva gato. BrÃhmaïo pi tass' ovÃde Âhatvà dÃnÃdÅni pu¤¤Ãni katvà kÃlakato devaloke nibbatti. S. i. d. Ã. saccÃni pakÃsetvà j. s. (SaccapariyosÃne kuÂumbiko sotÃpattiphale patiÂÂhahi): "Tadà dhammadesakadevaputto aham eva ahosin" ti. MaÂÂakuï¬alijÃtakaæ. $<12. BiÊÃrikosiyajÃtaka.>$ Apacanto pÅti. Idaæ S. J. v. ekaæ dÃnavataæ bhikkhuæ Ã. k. So kira Bhagavato dhammadesanaæ sutvà sÃsane pabbajitakÃlato paÂÂhÃya dÃnavato ahosi dÃnajjhÃsayo, pattapariyÃpannaæ a¤¤assa adatvà na bhu¤ji, antamaso pÃnÅyam pi labhitvà a¤¤assa adatvà na pivati, evaæ dÃnÃbhirato ahosi. Ath' assa dhammasabhÃyaæ guïakathaæ kathesuæ. S. Ãgantvà "kÃya nu 'ttha bhikkhave etarahi kathÃya sannisinnÃ" ti pucchitvà "imÃya nÃmÃ" 'ti vutte taæ bhikkhuæ pakkosÃpetvà "saccaæ kira tvaæ dÃnavato dÃnajjhÃsayo" ti pucchitvà "saccaæ bhante" ti vutte "bhikkhave ayaæ pubbe assaddho ahosi appasanno, tiïaggena telabindum pi uddharitvà kassaci na adÃsi, atha naæ ahaæ dametvà nibbisevanaæ katvà dÃnaphalaæ ¤Ãpesiæ, taæ enaæ dÃnaninnaæ cittaæ bhavantare pi na vijahatÅti" vatvà a. Ã.: A. B. Br. r. k. Bodhisatto seÂÂhikule nibbattitvà vayappatto kuÂumbaæ saïÂhÃpetvà pitu accayena seÂÂhiÂÂhÃnaæ patvà ekadivasaæ dhanavilokanaæ katvà "dhanaæ pa¤¤Ãyati, etassa uppÃdakà na pa¤¤Ãyanti, #<[page 063]># %< 12. BiÊÃrikosiyajÃtaka. (450.) 63>% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ imaæ dhanaæ vissajjetvà mayà dÃnaæ dÃtuæ vaÂÂatÅti" dÃnasÃlaæ kÃretvà yÃvajÅvaæ mahÃdÃnaæ pavattetvà ÃyupariyosÃne "idaæ dÃnavaÂÂaæ mà upacchindÅti" puttassa ovÃdaæ datvà TÃvatiæsabhavane Sakko hutvà nibbatti. Putto pi 'ssa tath' eva dÃnaæ datvà puttaæ ovaditvà ÃyupariyosÃne Cando devaputto hutvà nibbatti. {Tassa} putto Suriyo hutvà tassÃpi putto MÃtalisaægÃhako hutvà tassa putto Pa¤casikho gandhabbaputtako hutvà nibbati. ChaÂÂho pana assaddho ahosi thaddhacitto nisneho maccharÅ, so dÃnasÃlaæ viddhaæsetvà jhÃpetvà yÃcake pothetvà nÅharÃpesi, kassaci tiïaggena uddharitvà telabidum pi na deti. Tadà Sakko devarÃjà attano pubbakammaæ oloketvà "pavattati nu kho me dÃnavaæso udÃhu no" ti upadhÃrento "putto me dÃnaæ pavattetvà Cando hutvà nibbatti, tassa putto Suriyo tassa putto MÃtali tassa putto Pa¤casikho hutvà nibbatti, chaÂÂho pana taæ vaæsaæ upacchindÅti" passi. Ath' assa etad ahosi: "imaæ pÃpadhammaæ dametvà dÃnaphalaæ jÃnÃpetvà ÃgamissÃmÅti" so Canda-Suriya-MÃtali-Pa¤casikhe pakkosÃpetvà "sammà amhÃkaæ vaæse chaÂÂho kulavaæsaæ samucchinditvà dÃnasÃlaæ jhÃpetvà yÃcanake nÅharÃpesi, na kassaci ki¤ci deti, etha naæ damayissÃmÃ" 'ti tehi saddhiæ BÃrÃïasiæ agamÃsi Tasmiæ khaïe seÂÂhi rÃjupaÂÂhÃnaæ katvà Ãgantvà sattame dvÃrakoÂÂhake antaravÅthiæ olokento caækamati. Sakko "tumhe mama paviÂÂhakÃle pacchato paÂipÃÂiyà ÃgacchathÃ" 'ti vatvà gantvà seÂÂhissa santike Âhatvà "bho seÂÂhi bhojanaæ me dehÅti" Ãha. "BrÃhmaïa n' atthi tava idha bhattaæ, a¤¤attha gacchÃ" 'ti. "Bho mahÃseÂÂhi brÃhmaïehi bhatte yÃcite na dÃtuæ na labbhatÅti". #<[page 064]># %<64 X. DasanipÃta.>% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ "BrÃhmaïa, mama gehe pakkam pi pacitabbam pi bhattaæ n' atthi, apagacchÃ" 'ti Ãha. "MahÃseÂÂhi, ekaæ te silokaæ kathessÃmi, suïÃhÅti". "N' atthi mayhaæ tava silokenÃttho, gaccha mà idha tiÂÂhÃ" 'ti. Sakko tassa kathaæ asuïanto viya dve gÃthà abhÃsi: @@ @@ TÃsaæ attho: mahÃseÂÂhi apacantÃpi santo sappurisà bhikkhÃcariyÃya laddham pi bhojanaæ dÃtuæ icchanti, na ekakà paribhu¤janti, kim eva tvaæ pacamÃno yaæ na dadeyyÃsi na taæ saman taæ tava anurÆpaæ anucchavikaæ na hoti, dÃnaæ hi maccherena ca pamÃdena cà 'ti dvÅhi dosesi na diyyati, pu¤¤aæ pana ÃkaækhamÃnena vijÃnatà paï¬itamanussena dÃtabbam eva hotÅti. So tassa vacanaæ sutvà "tena hi gehaæ pavisitvà nisÅda, thokaæ lacchasÅti" Ãha. Sakko pavisitvà te siloke sajjhÃyanto nisÅdi. Atha Cando Ãgantvà bhattaæ yÃci, "n' atthi te bhattaæ, gacchÃ" 'ti ca vutto "mahÃseÂÂhi, anto eko brÃhmaïo nisinno, brÃhmaïavÃcanakaæ ma¤¤e bhavissati, aham pi pavisissÃmÅti" vatvà "n' atthi brÃhmaïavÃcanakaæ, nikkhamÃ" 'ti vuccamÃno pi "mahÃseÂÂhi iægha tÃva silokaæ suïÃhÅti dve gÃthà abhÃsi: @@ @@ Tattha yassa bhÃyatÅti ahaæ a¤¤esaæ datvà sayaæ jighacchito ca pipÃsito ca bhavissÃmÅti yassa jighacchÃya ca pipÃsÃya ca bhÃyati, tamevà 'ti taæ yeva jighacchÃpipÃsÃsaækhÃtabhayaæ etaæ bÃlaæ nibbattanibbattaÂÂhÃne idhaloke ca paraloke ca phusati pÅÊeti, #<[page 065]># %< 12. BiÊÃrikosiyajÃtaka. (450.) 65>% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ accantadÃliddiyaæ pÃpuïÃti, malÃbhibhÆ ti macchariyamalaæ abhibhavanto. TassÃpi vacanaæ sutvà "tena hi pavisa, thokaæ labhissasÅti" Ãha. So pavisitvà Sakkassa santike nisÅdi. Tato thokaæ vÅtinÃmetvà Suriyo Ãgantvà bhattaæ yÃcitvà dve gÃthà abhÃsi: @@ @@ Tattha duddadan ti dÃnaæ nÃma duddadaæ maccheraæ abhibhavitvà dÃtabbato taæ dadamÃnÃnaæ, dukkaran ti tad eva dÃnakammaæ dukkaraæ yuddhasadisaæ taæ kubbataæ, nÃnukubbantÅti asappurisà dÃnaphalaæ ajÃnantà tesaæ gatamaggaæ nÃnugacchanti, sataæ dhammo ti sappurisÃnaæ BodhisattÃnaæ dhammo a¤¤ehi duranugamo, asanto ti macchariyavasena dÃnaæ adatvà asappurisà nirayaæ yanti. SeÂÂhi gahetabbagahaïaæ apassanto "tena hi pavisitvà brÃhmaïÃnaæ santike nisÅda, thokaæ lacchasÅti" Ãha. Tato thokaæ vÅtinÃmetvà MÃtali Ãgantvà bhattaæ yÃcitvà "n' atthÅti" vacanasamakÃlam eva sattamaæ gÃtham Ãha: @@ Tattha appasmeke pavecchantÅti mahÃseÂÂhi ekacce paï¬itapurisà appe pi deyyadhamme pavecchanti dadanti yevÃ' ti attho, bahunÃpi deyyadhammena samannÃgatà eke hÅnasattÃ, na dicchare ti na dadanti, dakkhiïà ti kamma¤ ca phala¤ ca saddahitvà dinnaæ dÃnaæ, sahassena samaæ mità ti evaæ dinnà kaÂacchubhattamattÃpi dakkhiïà sahassadÃnena saddhiæ mitÃ, mahÃphalattà sahassadÃnasadisÅ yeva hotÅti attho. #<[page 066]># %<66 X. DasanipÃta.>% Tam pi so "tena hi pavisitvà nisÅdÃ" 'ti Ãha. Tato thokaæ vÅtinÃmetvà Pa¤casikho Ãgantvà bhattaæ yÃcitvà "n' atthi, gacchÃ" 'ti vutte "ahaæ kahaæ gatapubbo, imasmiæ gehe brÃhmaïavÃcanakaæ bhavissati ma¤¤e" ti tassa dhammakathaæ Ãrabhanto aÂÂhamaæ gÃtham Ãha: @@ Tattha dhamman ti tividhasucaritadhammaæ, samu¤chakan ti gÃme và ÃmapakkabhikkhÃcariyaæ ara¤¤e và phalÃphalaharaïasaækhÃtaæ u¤chaæ yo careyya so pi dhammam eva care, dÃra¤ca posan ti attano ca puttadÃraæ posento yeva, dadaæ appakasmin ti paritte pi ca deyyadhamme dhammikasamaïabrÃhmaïÃnaæ dadamÃno va dhammaæ care ti attho, sataæ sahassanaæ sahassayÃginan ti paraæ heÂhetvà viheÂhetvà sahassena sahassena yÃgaæ yajantÃnaæ sahassayÃginaæ issarÃnaæ satasahassam pi, kalam pi nÃgghanti tathÃvidhassa te ti tesaæ satasahassasaækhÃtÃnaæ sahassayÃginaæ yÃgà tathÃvidhassa dhammena samena deyyadhammaæ uppÃdetvà dadantassa duggatamanussassa soÊasiæ kalaæ nÃgghantÅti. SeÂÂhi Pa¤casikhassa kathaæ sutvà sallakkhesi. Atha naæ anagghakÃraïaæ pucchanto navamaæ gÃtham Ãha: @@ Tattha ya¤¤o ti dÃnayogo satasahassapariccÃgavasena vipulo vipulattà ca mahagghato, samena dinnassà 'ti dhammena dinnassa kena kÃraïena agghaæ na upeti, kathaæsahassÃnan ti brÃhmaïa kathaæ sahassayÃginaæ purisÃnaæ bahunnaæ sahassÃnaæ satasahassasaækhÃtà issarà tathÃvidhassa dhammena uppÃdetvà dÃyakassa ekassa duggatamanussassa kalaæ nÃgghantÅti. #<[page 067]># %< 12. BiÊÃrikosiyajÃtaka. (450.) 67>% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ Ath' assa kathento Pa¤casikho osÃnagÃtham Ãha: @@ Tattha visame ti visame kÃyakammÃdimhi niviÂÂhÃ, jhatvà ti kilametvÃ, vadhitvà ti mÃretvÃ, socayitvà ti sasoke katvÃ. So Pa¤casikhassa dhammaæ sutvà "tena hi gaccha, gehaæ pavisitvà nisÅda, thokaæ lacchasÅti" Ãha. So pi gantvà tesaæ santike nisÅdi. Tato BiÊÃrikosiyaseÂÂhi dÃsiæ Ãmantetvà "etesaæ brÃhmaïÃnaæ palÃpavÅhÅnaæ nÃÊiæ nÃÊiæ dehÅti" Ãha. Sà vÅhÅ gahetvà brÃhmaïe upasaækamitvà "ime ÃdÃya yattha katthaci pacÃpetvà bhu¤jathÃ" 'ti Ãha. "Na mayaæ vÅhi ÃmasÃmÃ" 'ti. "Ayya vÅhÅ kira na ÃmasantÅti". "Tena hi nesaæ taï¬ule dehÅti". Sà taï¬ule ÃdÃya gantvà brÃhmaïe "taï¬ule gaïhathÃ" 'ti Ãha. Mayaæ Ãmakaæ na patigaïhÃmÃ" 'ti. "Ayya Ãmakaæ kira na gaïhantÅti". "Tena hi nesaæ karoÂiyaæ va¬¬hetvà gobhattaæ dehÅti". Sà tesaæ karoÂiyaæ va¬¬hetvà mahÃgoïÃnaæ pakkabhattaæ Ãharitvà adÃsi. Pa¤ca pi janà kabale va¬¬hetvà mukhe pakkhipitvà gale laggÃpetvà akkhÅni parivattetvà vissaÂÂhasa¤¤Ã matà viya nipajjiæsu. DÃsÅ te disvà "matà bhavissantÅti" bhÅtà gantvà seÂÂhino Ãrocesi: "ayya te brÃhmaïà gobhattaæ gilituæ asakkontà matÃ" ti. #<[page 068]># %<68 X. DasanipÃta.>% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ So cintesi: "idÃni `ayaæ pÃpadhammo sukhumÃlabrÃhmaïÃnaæ gobhattaæ dÃpesi, te taæ gilituæ asakkontà matÃ' ti maæ garahissantÅti". Tato dÃsiæ Ãha: "khippaæ gantvà etesaæ karoÂikesu bhattaæ haritvà nÃnaggarasaæ sÃlibhattaæ va¬¬hehÅti". Sà tathà akÃsi. SeÂÂhi antaravÅthipaÂipanne manusse pakkosÃpetvà "ahaæ mama bhu¤jananiyÃmena etesaæ brÃhmaïÃnaæ bhattaæ dÃpesiæ, ete lobhena mahante piï¬e katvà bhu¤jamÃnà gale laggÃpetvà matÃ, mama niddosabhÃvaæ jÃnÃthÃ" 'ti vatvà parisaæ sannipÃtÃpesi. MahÃjÃne sannipatite brÃhmaïà uÂÂhÃya mahÃjanaæ oloketvà "passath' imassa seÂÂhissa musÃvÃditaæ, amhÃkaæ attano bhu¤janabhattaæ dÃpesin ti vadati, paÂhamaæ amhÃkaæ gobhattaæ dento amhesu matakesu viya nipannesu imaæ bhattaæ va¬¬hÃpesÅti" vatvà attano mukhehi gahitabhattaæ bhÆmiyaæ pÃtetvà dassesuæ. MahÃjano seÂÂhiæ garahitvà "andhabÃla attano kulavaæsaæ nÃsesi, dÃnasÃlaæ jhÃpesi, yÃcanake gÅvÃya gahetvà nÅharÃpesi, idÃni imesaæ sukhumÃlabrÃhmaïÃnaæ bhattaæ dento gobhattaæ dÃpesi, paralokaæ gacchanto tava gharavibhavaæ gÅvÃya bandhitvà gamissasi ma¤¤e" ti. Tasmiæ khaïe sakko mahÃjanaæ pucchi: "jÃnÃtha tumhe imasmiæ gehe dhanaæ kassa santakan" ti. "Na jÃnÃmÃ" 'ti. "`Imasmiæ nagare asukakÃle BÃrÃïasimahÃseÂÂhi nÃma dÃnasÃlà kÃretvà mahÃdÃnaæ pavattayÅti' sutapubbaæ tumhehÅti". "ùma suïÃmÃ" 'ti. "Ahaæ so seÂÂhi, taæ dÃnaæ datvà Sakko devarÃjà hutvà nibbatto, putto pi me taæ vaæsaæ anÃsetvà Cando devaputto hutvà nibbatto, tassa putto Suriyo tassa putto MÃtali tassa putto Pa¤casikho hutvà nibbatto, tesu ayaæ Cando ayaæ Suriyo ayaæ MÃtali saægÃhako ayaæ imassa pÃpadhammassa pità Pa¤casikho gandhabbaputto, #<[page 069]># %< 12. BiÊÃrikosiyajÃtaka. (450.) 69>% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ evaæ bahuguïaæ dÃnaæ nÃma kattabbam eva kusalaæ paï¬itehÅti" kathentà mahÃjanassa kaækhacchedanatthaæ ÃkÃse uppatitvà mahantenÃnubhÃvena mahantena parivÃrena jalamÃnasarÅrà aÂÂhaæsu, sakalanagaraæ pajjalitaæ viya ahosi. Sakko mahÃjanaæ Ãmantetvà "mayaæ attano dibbasampattiæ pahÃya Ãgacchantà imaæ kulapacchimakaæ kulagaraæ pÃpadhammaæ BiÊÃrikosikaæ nissÃya ÃgatÃ, `ayaæ papadhammo attano kulavaæsaæ nÃsetvà dÃnasÃlaæ jhÃpetvà yÃcanake gÅvÃya gahetvà nÅharÃpetvà amhÃkaæ vaæsaæ samucchindi, ayaæ adÃnasÅlo hutvà niraye nibbatteyyÃ' 'ti imassa anukampÃya Ãgat' amhÃ" 'ti vatvà dÃnaguïaæ pakÃsentà mahÃjanassa dhammaæ desesi. BiÊarikosiyo a¤jaliæ patiÂÂhÃpetvà "deva ahaæ ito paÂÂhÃya porÃïakulavaæsaæ anÃsetvà dÃnaæ pavattessÃmi, ajja Ãdiæ katvà va antamaso udakadantapoïaæ upÃdÃya attanà laddhÃhÃraæ parassa adatvà na khÃdissamÅti" paÂi¤¤aæ adÃsi. Sakko taæ dametvà nibbisevanaæ katvà pa¤casu sÅlesu patiÂÂhÃpetvà cattÃro devaputte ÃdÃya sakaÂÂhÃnam eva gato. So pi seÂÂhi yÃvajÅvaæ dÃnaæ datvà TÃvatiæsabhavane nibbatti. S. i. d. Ã. "evaæ bhikkhave ayaæ bhikkhu pubbe assaddho ahosi kassaci {ki¤ci} adÃtÃ, ahaæ pana naæ dametvà dÃnaphalam jÃnÃpesiæ, tam eva cittaæ bhavantaragatam pi na jahÃtÅti" vatvà j. s.: "Tadà seÂÂhi ayaæ dÃnapatikabhikkhu ahosi, Cando SÃriputto, Suriyo MoggallÃno, MÃtali Kassapo, Pa¤casikho ùnando, Sakko pana aham evÃ" 'ti. BiÊÃrikosiyajÃtakaæ. #<[page 070]># %<70 X. DasanipÃta.>% $<13. CakkavÃkajÃtakaæ.>$ Vaïïavà abhirÆpo sÅti. Idaæ S. J. v. ekaæ lolabhikkhuæ Ã. k. So kira cÅvaradÅhi atitto "kahaæ saæghabhattaæ kahaæ nimantaïan" ti pariyesanto vicarati, ÃmisakathÃyam evÃbhiramati. Ath' a¤¤e pesalà bhikkhÆ tassÃnuggahena Satthu Ãrocesuæ, S. taæ pakkosÃpetvà "saccaæ kira tvaæ bhikkhu lolo" ti pucchitvà "saccaæ bhante" ti vutte "bhikkhu, kasmà evarÆpe niyyÃnikasÃsane pabbajitvà lolo ahosi, lolabhÃvo nÃma pÃpako, pubbe pi tvaæ lolabhÃvaæ nissÃya BÃrÃïasiyaæ hatthikuïapÃdÅhi atitto mahÃara¤¤aæ paviÂÂho" ti vatvà a. Ã.: A. B. Br. r. k. eko lolakÃko BÃrÃïasiyaæ hatthikuïapÃdÅhi atitto "ara¤¤aæ nu kho kÅdisan" ti ara¤¤aæ gantvà tattha pi phalÃphalehi asantuÂÂho GaÇgÃtÅraæ gantvà vicaranto jayaæpatike cakkavÃke disvà "ime sakuïà ativiya sobhanti, ime imasmiæ GaÇgÃtÅre bahuæ maæsaæ khÃdanti ma¤¤e, ime paÂipucchitvà mayÃpi imesaæ gocaraæ khÃditvà vaïïavantena bhavituæ vaÂÂatÅti" tesaæ avidÆre nisÅditvà cakkavÃkaæ pucchanto dve gÃthà abhÃsi: @@ @@ Tattha ghano ti ghanasarÅro, sa¤jÃtarohito ti uttattasuvaïïaæ viya uÂÂhujÃtarohitavaïïo pÃÂhÅnan ti pÃÂhÅnanÃmakaæ pÃsÃnamacchaæ pÃvusan ti mahÃmukhamacchaæ, pÃgusan ti pi pÃÂho, vÃlajan, vÃlajamacchaæ mu¤jarohitan ti mu¤jamaccha¤ ca rohitamaccha¤ ca, evaæ bhu¤jasÅti evarÆpaæ bhojanaæ ma¤¤e bhu¤jasÅti pucchi CakkavÃko tassa vacanaæ paÂikkhipanto tatiyaæ gÃtham Ãha: #<[page 071]># %< 13. CakkavÃkajÃtaka. (451). 71>% @@ Tass' attho: ahaæ a¤¤atra sevÃlà ca païakà ca sesÃni jaÇgalÃni và odakÃni và maæsÃni ÃdÃya etaæ bhojanaæ na bhu¤jÃmi, yaæ pan' etaæ sevÃlapaïakaæ etaæ me samma bhojanan ti. Tato kÃko dve gÃthà abhÃsi: @@ @@ Tattha yathà tavan ti yathà tava sobhaggappatto sarÅravaïïo tÃdiso mayhaæ vaïïo n' atthi, etena kÃraïena nÃhaæ tava sevÃlapaïakaæ mama bhojanan ti vadantassa vacanaæ na saddahÃmÅti. Ath' assa cakkavÃko dubbaïïakÃraïaæ kathetvà dhammaæ desento sesagÃthà abhÃsi: @@ @@ @@ @@ @@ Tattha sampassan ti samma kÃka tvaæ paresu uppannaæ attani veracittaæ sampassamÃno mÃnusiæ pajan hiæsanto viheÂhento utrasto bhÅto ghasasÅ bhu¤ jasi, tena te edis' obÅbhacchavaïïo ti, dhaækà 'ti kÃkaæ Ãlapati, piï¬o ti bhojanaæ, ahiæsà sabbapÃïÅnan ti ahaæ pana sabbasatte ahiæsanto bhu¤jÃmÅti vadati, #<[page 072]># %<72 X. DasanipÃta.>% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ so karassu ÃnubhÃvan ti so tvaæ pi viriyaæ karohi, attano sÅliyasaækhÃtaæ, dussÅlabhÃvaæ vÅtivattassu, ahiæsÃyà 'ti ahiæsÃya samannÃgato hutvà loke vicara, piyo hohisi mammivà ti evaæ sante mayà sadiso va lokassa piyo hohisi, na jinÃtÅti dhanajÃniæ na karoti, na jÃpaye ti a¤¤ena pi na kÃreti, mettaæso ti mettakoÂÂhÃso mettacitto, na kenacÅti kenaci ekasattena pi saddhiæ tassa veraæ nÃma n' atthÅti. "Tasmà sace lokassa piyo bhavituæ icchasi sabbaverehi viramÃhÅti" evaæ cakkavÃko kÃkassa dhammaæ desesi. KÃko "tumhe attano gocaraæ mayhaæ na kathethÃ" 'ti kà kà ti vassanto uppatitvà BÃrÃnasiyaæ ukkÃrabhÆmiyaæ ¤eva otari. S. i. d. Ã. saccÃni pakÃsetvà j. s. (SaccapariyosÃne lolabhikkhu anÃgamiphale patiÂÂhahi): "Tadà kÃko lolabhikkhu ahosi, cakkavÃkÅ RÃhulamÃtà cakkavÃko aham evÃ" 'ti. CakkavÃkajÃtakaæ. $<14. BhÆripa¤hÃjataka.>$ Saccaæ kirà 'ti. Idaæ BhÆripa¤hajÃtakaæ UmmaggajÃtake Ãvibhavissati. BhÆripa¤hajÃtakaæ. $<15. MahÃmaÇgalajÃtakaæ.>$ Kiæ su naro ti. Idaæ S. J. v. MahÃmaÇgalasuttaæ Ã. k. RÃjagahanagarasmiæ hi kenacid eva karaïÅyena santhÃgÃre sannipatitassa mahÃjanassa majjhe eko puriso "ajja me maÇgalakiriyà atthÅti" uÂÂhÃya agamÃsi. Aparo tassa vacanaæ sutvà "ayaæ `maÇgalan' ti vatvà gato, kiæ etaæ maÇgalaæ nÃmÃ" 'ti Ãha. Tam a¤¤o "abhimaÇgalarÆpadassanaæ maÇgalaæ nÃma, ekacco hi kÃlass' eva uÂÂhÃya sabbasetaæ và usabhaæ passati gabbhinitthiæ và rohitamacchaæ và puïïaghaÂaæ và navavilÅnagosappiæ và ahatavatthaæ và pÃyÃsaæ và passati, ito uttariæ maÇgalaæ nÃma n' atthÅti" Ãha. Ekacce tena kathiyaæ "sukathitan" ti abhinandiæsu. Aparo "na etaæ maÇgalaæ, #<[page 073]># %< 15. MahÃmaÇgalajÃtaka. (453.) 73>% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ sutaæ nÃma maÇgalaæ, ekacco hi puïïà ti vandantÃnaæ suïÃti, tathà va¬¬hà ti va¬¬hamÃnà ti suïÃti, bhu¤jà 'ti khÃdà 'ti vadantÃnaæ suïÃti, ito uttariæ maÇgalaæ nÃma n' atthÅti" Ãha. Tena kathitam pi ekacce "sukathitan" ti abhinandiæsu. Aparo "na etaæ maÇgalaæ, mutaæ nÃma maÇgalaæ, ekacco hi kÃlass' eva uÂÂhÃya paÂhaviæ Ãmasati, haritaæ tiïaæ allagomayaæ parisuddhasÃÂakaæ rohitamacchaæ suvaïïarajataæ bhojanaæ Ãmasati, ito uttari maÇgalaæ nÃma n' atthÅti" Ãha. Tena kathitam pi ekacce "sukathitan" ti abhinandiæsu. Evaæ diÂÂhamaÇgalikà sutamaÇgalikà mutamaÇgalikà ti tisso parisà hutvà a¤¤ama¤¤aæ sa¤¤Ãpetuæ nÃsakkhiæsu. Bhummadevatà Ãdiæ katvà yÃva Brahmalokà "idaæ maÇgalan" ti tatvato najÃniæsu. Sakko cintesi: "imaæ maÇgalapa¤haæ sadevake loke a¤¤atra bhagavatà a¤¤o kathetuæ samattho nÃma n' atthi, Bhagavantaæ upasaækamitvà pa¤haæ pucchissÃmÅti" so rattibhÃge SatthÃraæ upasaækamitvà vanditvà a¤jaliæ paggayha "bahÆ devà manussà cÃ" 'ti pa¤haæ pucchi. Ath' assa S. dvÃdasahi gÃthÃhi aÂÂhatiæsa mahÃmaÇgalÃni kathesi. MaÇgalasutte vinivaÂÂente vinivaÂÂente koÂisahassamattà devatà arahattaæ pÃpuïiæsu, sotapannÃdÅnaæ gaïanapatho n' atthi. Sakko maÇgalaæ sutvà sakaÂÂhÃnam eva gato. SatthÃrà maÇgale kathite sadevako loko "sukathitan" ti abhinandi. Tadà dhammasabhÃyaæ TathÃgatassa guïakathaæ samuÂÂhÃpesuæ: "Ãvuso S. a¤¤esaæ avisayaæ maÇgalapa¤haæ sadevakassa lokassa cittaæ gahetvà kukkuccaæ chinditvà gaganatale candaæ uÂÂhÃpento viya kathesi, evaæ mahÃpa¤¤o Ãvuso TathÃgato" ti. S. Ãgantvà "kÃya nu 'ttha bhikkhave etarahi kathÃya sannisinnÃ" ti pucchitvà "imÃya nÃmÃ" 'ti vutte "anacchariyaæ bhikkhave idÃni sambodhipattassa mama maÇgalapa¤hakathanaæ, sv-Ãham Bodhisattacariyaæ caranto pi devamanussÃnaæ kaækhà chinditvà maÇgalapa¤haæ kathesin" ti vatvà a. Ã.: #<[page 074]># %<74 X. DasanipÃta.>% A. Bo. ekasmiæ nigame vibhavasampannassa brÃhmaïassa kule nibbatti, RakkhitakumÃro ti 'ssa nÃmaæ kariæsu. So vayappatto TakkasilÃya uggahitasippo katadÃrapariggaho mÃtÃpitunnaæ accayena ratanavilokanaæ katvà saæviggamÃnaso mahÃdÃnaæ pavattetvà kÃme pahÃya Himavantapadese pabbajitvà jhÃnÃbhi¤¤aæ nibbattetvà vanamÆlaphalÃhÃro ekasmiæ padese vÃsaæ kappesi. Anupubben' assa parivÃro mahà ahosi pa¤ca antevÃsikasatÃni. Ath' ekadivasaæ te tÃpasà B-aæ upasaækamitvà "Ãcariya vassÃrattasamaye Himavantato otaritvà loïambilasevanatthÃya janapadacÃrikaæ gacchÃma, evaæ no sarÅra¤ ca thiraæ bhavissati jaæghÃvihÃro ca kato bhavissatÅti" Ãhaæsu. Te "tena hi tumhe gacchatha, ahaæ idh' eva vasissÃmÅti" vuttà taæ vanditvà Himavantà otaritvà cÃrika¤ caramÃnà BÃrÃïasiæ patvà rÃjuyyÃne vasiæsu. Tesaæ mahÃsakkÃrasammÃno ahosi. Ath' ekadivasaæ BÃrÃnasiyaæ santhÃgÃre sannipatite mahÃjanakÃye maÇgalapa¤ho samuÂÂhahi Sabbaæ paccuppannanayen' ena veditabbaæ. Tadà pana manussÃnaæ kaækhaæ chinditvà maÇgalapa¤haæ kathetuæ samatthaæ apassanto mahÃjano uyyÃnaæ gantvà isigaïaæ maÇgalapa¤haæ pucchi. Isayo rÃjÃnaæ Ãmantetvà "mahÃrÃja, mayaæ etaæ kathetuæ na sakkhissÃma, amhÃkaæ pana Ãcariyo RakkhitatÃpaso nÃma mahÃpa¤¤o Himavante vasati, so sadevakassa lokassa cittaæ gahetvà etaæ maÇgalapa¤haæ kathessatÅti" vadiæsu. RÃjà "bhante Himavanto nÃma dÆre duggamo ca, na sakkhissÃma mayaæ gantuæ, sÃdhu vata tumhe yeva Ãcariyassa santikaæ gantvà pa¤haæ pucchitvà uggaïhitvà puna Ãgantvà amhÃkaæ kathethÃ" 'ti Ãha. Te "sadhÆ" 'ti sampaÂicchitvà Ãcariyassa santikaæ gantvà katapaÂisanthÃrà Ãcariyena ra¤¤o dhammikabhÃve janapadacÃritte ca pucchite taæ diÂÂhamaÇgalÃdÅnaæ uppattiæ Ãdito paÂÂhÃya kathetvà ra¤¤o yÃcanÃya ca attano pa¤hasavanatthaæ ÃgatabhÃvaæ pakÃsetvà #<[page 075]># %< 15. MahÃmaÇgalajÃtaka. (453.) 75>% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ "sÃdhu no bhante maÇgalapa¤haæ pÃkaÂaæ katvà kathethÃ" 'ti yÃciæsu. Tato jeÂÂhantevÃsiko Ãcariyaæ pucchanto paÂhamaæ gÃtham Ãha: @@ Tattha kÃle ti maÇgalapatthanakÃle, vijjan ti vedaæ, sutÃnan ti sikkhitabbayuttakapariyattÅnaæ, asmiæ va ti ettha và ti nipÃtamattaæ, sotthÃnenà 'ti sotthibhÃvÃvahena maÇgalena, idaæ vuttaæ hoti: Ãcariya puriso maÇgalaæ icchanto maÇgalakÃle kiæ su nÃma jappanto tÅsu vedesu kataraæ và vedaæ katamaæ và sutÃnaæ antare sutapariyattiæ adhÅyitvà so macco imasmiæ loke paramhi ca kathaækaro etesu jappÃdÅsu kiæ kÅdisena kena kena niyÃmena karonto sotthÃnena niraparÃdhamaÇgalena gutto rakkhito hoti, ubhayalokahitaæ gahetvà ÂhitamaÇgalaæ amhÃkaæ kathehÅti. Evaæ jeÂÂhantevÃsinà maÇgalapa¤haæ puÂÂho M. devamanussÃnaæ kaækhà chindanto "ida¤ c' ida¤ ca maÇgalan" ti BuddhalÅÊhÃya maÇgalaæ kathento @@ Tattha yassa devà ti bhummadeve Ãdiæ katvà sabbe pi kÃmÃvacaradevatÃ, pitaro cà 'ti tatuttariæ rÆpÃvacarÃrÆpÃvacarabrahmÃno, siriæsapà ti dÅghajÃtikÃ. sabbabhutÃni cÃpÅti vuttÃvasesÃni ca sabbÃni pi bhÆtÃni, mettÃya niccaæ apacitÃni hontÅti ete sabbe sattà dasa disà pharaïavasena pavattÃya appanappattÃya mettÃya apacità honti mÃnitÃ, bhÆtesu ve ti taæ tassa puggalassa sabbasattesu sotthÃnam niraparÃdhamaÇgalaæ Ãhu, #<[page 076]># %<76 X. DasanipÃta.>% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ mettÃvÅhÃrÅ hi sabbesaæ piyo hoti parÆpakkamena avidhiko piyo hoti, iti so iminà maÇgalena rakkhito gopito hotÅti. Iti M. paÂhamamaÇgalaæ kathetvà dutiyÃdÅni kathento @@ @@ @@ @@ @@ @@ @@ #<[page 077]># %< 15. MahÃmaÇgalajÃtaka. (453.) 77>% @< bahussutà isayo sÅlavanto arahantamajjhe sotthÃnaæ tad ÃhÆ 'ti imà gÃthà Ãha. || Ja_X:137 ||>@ Tattha nivÃtavuttÅti muducittatÃya sabbalokassa nÅcavutti hoti, khantà duruttÃnan ti parehi vuttÃnaæ duÂÂhavacanÃnaæ adhivÃsako hoti, appaÂikkÆlavÃdÅti `akkocchi maæ avadhi man' ti yugaggÃhaæ akaronto anukÆlam eva vadati, adhivÃsanan ti idaæ adhivÃsanaæ tassa narassa sotthÃnaæ niraparÃdhamaÇgalaæ paï¬ità vadanti, sahÃyamatte ti sahÃye ca sahÃyamatte ca, tattha sahapaæsukÅÊità sahÃyà nÃma, dasadvÃdasa vassÃni ekato vutthà sahÃyamattà nÃma, te sabbe pi `ahaæ sippavà ime nisippÃ' ti evaæ sippena và `ahaæ kulÅno ime nikkulÅnÃ' ti evaæ kulasampattisaækhÃtÃhi kulyÃbhi và `ahaæ a¬¬ho ime duggatÃ' ti evaæ dhanena và `ahaæ jÃtisampanno ime dujjÃta' ti evaæ jaccà và nÃvajÃnÃti, rucipa¤¤o ti sÃdhupa¤¤o sundarapa¤¤o, atthakÃle ti kassacid eva atthassa kÃraïassa uppannakÃle, mutÅmà ti taæ atthaæ paricchinditvà vicÃraïasamatthatÃya mutimà hutvà te sahÃye nÃvajÃnÃti, sahÃyesÆ 'ti taæ tassa anavajÃnanaæ sahÃyesu sotthÃnaæ nÃmà 'ti porÃïakapaï¬ità Ãhu, tena hi so niraparÃdhamaÇgalena idhaloke ca paraloke ca gutto hoti, tattha paï¬ite sahÃye nissÃya sotthibhÃvo KusanÃÊijÃtakena kathetabbo, santo ti paï¬ità sappurisà va yassa mittÃni bhavanti, saævissatthà ti gharaæ pavisitvà icchiticchitassa gahaïavasena vissÃsam ÃpannÃ, avisaævÃdakassà 'ti avisaævÃdasÅlassa, na mittadÆbhÅti yo ca mittadÆbhÅ na hoti, saævibhÃgÅ dhanenà 'ti attano dhanena mittÃnaæ saævibhÃgaæ karoti, mittesÆ 'ti mitte nissÃya laddhabbaæ tassa taæ mittesu sotthÃnaæ nÃma hoti, so hi evarÆpehi mittehi rakkhito sotthiæ pÃpuïÃti, tattha mitte nissÃya sotthibhÃvo MahÃukkusajÃtakÃdÅhi kathetabbo, tulyavayà ti samÃnavayÃ, samaggà ti samaggavÃsÃ, anubbatà ti anuvattikÃ, dhammakÃmà ti tividhasucaritadhammaæ roceti, pajÃtà ti vijÃyanÅ na vaæjhÃ, dÃresÆ 'ti etehi guïehi samannÃgate mÃtugÃme gehe vasante sÃmikassa sotthi hotÅti paï¬ità kathenti, tattha sÅlavantaæ matugÃmaæ nissÃya sotthibhÃvo MaïicorajÃtaka-SambulajÃtaka-Khaï¬ahÃlajatakehi kathetabbo, soceyyan ti sucibhÃvaæ, advejjhatà ti advejjhatÃya, `na esa mayà saddhiæ bhijjitvà dvidhà bhavissatÅti' evaæ advejjhabhÃvena yaæ jÃnÃti, suhadayaæ maman ti suhado ayaæ maman ti ca yaæ jÃnÃti, rÃjÆsu ve ti evaæ rÃjÆsu sevakÃnaæ sotthÃnaæ nÃmà 'ti paï¬ità kathenti, #<[page 078]># %<78 X. DasanipÃta.>% dadÃti saddho ti kamma¤ ca phala¤ ca saddahitvà dadÃti, saggesu ve ti evaæ sagge devaloke sotthÃnaæ niraparÃdhamaÇgalan ti paï¬ità kathenti, taæ Petavatthu-VimÃnavatthÆhi vitthÃretvà kathetabbaæ, punanti vaddhà ti yaæ puggalaæ ¤Ãïavaddhà ariyadhammena sundaradhammena punanti parisodhenti, samacariyÃyà 'ti sammÃpaÂipattiyÃ, bahussutà ti paÂivedhabahussutÃ, isayo ti isigaïÃ, sÅlavanto ti ariyasÅlena samannÃgatÃ, arahantamajjhe ti arahantÃnaæ majjhe paÂilabhitabban ti sotthÃnaæ paï¬ità kathenti, arahanto hi attanà paÂividdhamaggaæ Ãcikkhitvà paÂipÃdentà ÃrÃdhakaæ puggalaæ ariyadhammena punanti, so pi arahà va hoti. Evaæ M. arahattena desanÃya kÆÂaæ gaïhanto aÂÂhahi gÃthÃhi maÇgalÃni kathetvà tesaæ yeva maÇgalÃnaæ thutiæ karonto osÃnagÃtham Ãha: @@ Tattha na hi maÇgale ti tasmiæ pana diÂÂhasutamuttappabhede maÇgale ki¤canaæ ekamaÇgalam pi saccaæ nÃma n' atthi, nibbÃnam eva pan' ekaæ paramasaccan ti. Isayo tÃni maÇgalÃni sutvà sattaÂÂhadivasaccayena Ãcariyaæ Ãpucchitvà tatth' eva agamaæsu. RÃjà tesaæ santikaæ gantvà pucchi. Te tassa Ãcariyena kathitaniyÃmen' eva maÇgalapa¤haæ kathetvà Himavantam eva agamaæsu. Tato paÂÂhÃya loke maÇgalaæ pÃkaÂaæ ahosi. MaÇgalesu vattitvà matamatà saggapathaæ pÆresuæ. B. brahmavihÃre bhÃvetvà isigaïaæ ÃdÃya Brahmaloke nibbatti. S. i. d. Ã. "na bhikkhave idÃn' eva pubbe p' Ãhaæ maÇgalapa¤haæ kathesin" ti vatvà j. s.: "Tadà isigaïo Buddhaparisà ahosi, #<[page 079]># %< 16. GhatajÃtaka. (454.) 79>% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ maÇgalapa¤hapucchako jeÂÂhantevÃsÅ SÃriputto, Ãcariyo aham evÃ" 'ti. MahÃmaÇgalajÃtakaæ. $<16. GhatajÃtaka.>$ UÂÂhehi Kaïhà 'ti. Idaæ S. J. v. mataputtaæ Ã. k. Vatthuæ MaÂÂhakuï¬alivatthusadisam eva. Idha pana S. taæ upÃsakaæ "kiæ upÃsaka socasÅti" vatvà "Ãma bhante" ti vutte "upÃsaka porÃïakapaï¬ità paï¬itÃnaæ kathaæ sutvà mataputtaæ nÃnusociæsÆ" 'ti vatvà tena yÃcito a. Ã.: A. UttarÃpathe Kaæsabhoge Asita¤jananagare MakÃkaæso nÃma r. kÃresi. Tassa Kaæso ca Upakaæso cà 'ti dve puttà ahesuæ, Devagabbhà nÃma ekà dhitÃ. Tassà jÃtadivase nemittikabrÃhmaïà "etissà kucchiyaæ nibbattaputto Kaæsabhogaæ Kaæsavaæsaæ nÃsessatÅti" vyÃkariæsu. RÃjà balasinehena dhÅtaraæ nÃsetuæ nÃsakkhi, "bhÃtaro jÃnissantÅti" yÃvatÃyukaæ Âhatvà kÃlam akÃsi. Tasmiæ kÃlakate Kaæso rÃjà ahosi, Upakaæso uparÃjÃ, te cintayiæsu: "sace mayaæ bhaginiæ nÃsessÃma gÃrayhà bhavissÃma, etaæ kassaci adatvà nissÃmikaæ katvà paÂijaggissÃmÃ" 'ti te ekathÆïakaæ pÃsÃdaæ kÃretvà taæ tattha vasÃpesuæ. Nandagopà nÃm' assà paricÃrikà ahosi, Andhakaveïhu nÃma dÃso tassà sÃmiko Ãrakkham akÃsi. Tadà UttaramadhurÃyaæ MahÃsÃgaro nÃma rajjaæ kÃreti, tassa SÃgaro ca UpasÃgaro cà 'ti dve puttà ahesuæ. Tesu pitu accayena SÃgaro rÃjà ahosi, UpasÃgaro uparÃjÃ. So Upakaæsassa sahÃyako ekÃcariyakule ekato uggahitasippo, so bhÃtu antepure dubbhitvà gayhamÃno palÃyitvà Kaæsabhoge Upakaæsassa santikaæ agamÃsi. Upakaæso Kaæsara¤¤o dassesi, rÃjà tassa mahantaæ yasaæ adÃsi. #<[page 080]># %<80 X. DasanipÃta.>% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ So rÃjupaÂÂhÃnaæ gacchanto DevagabbhÃya nivÃsaæ ekatthÆïakapÃsÃdaæ disvà "kass' eso nivÃso" ti pucchitvà taæ kÃraïaæ sutvà DevagabbhÃya paÂibuddhacitto ahosi. DevagabbhÃpi ekadivasaæ taæ Upakaæsena saddhiæ rÃjupaÂÂhÃnaæ gacchantaæ disvà "ko eso" ti pucchitvà "MahÃsÃgarassa putto UpasÃgaro nÃmÃ" 'ti NandagopÃya santikà sutvà tasmiæ paÂibaddhacittà ahosi. UpasÃgaro NandagopÃya la¤caæ datvà "bhagini sakkhissasi me Devagabbhaæ dassetun" ti Ãha. Sà "na etaæ sÃmi garukan" ti vatvà taæ kÃraïaæ DevagabbhÃya Ãrocesi. Sà pakatiyà va tasmiæ paÂibaddhacittà taæ vacanaæ sutvà "sÃdhÆ" 'ti sampaÂicchi. Nandagopà UpasÃgarassa sa¤¤aæ datvà rattibhÃge taæ pÃsÃdaæ Ãropesi. So DevagabbhÃya saddhiæ saævÃsaæ kappesi. Atha nesaæ punappunasaævÃsena Devagabbhà gabbhaæ paÂilabhi. AparabhÃge tassà gabbhapatiÂÂhÃnaæ pÃkaÂaæ ahosi. BhÃtaro Nandagopaæ pucchiæsu. Sà abhayaæ yÃcitvà taæ antaraæ kathesi. Te sutvà "bhaginiæ nÃsetuæ na sakkÃ, sace dhÅtaraæ vijÃyissati tam pi na nÃsessÃma, sace pana putto bhavissati nÃssesÃmÃ" 'ti cintetvà Devagabbhaæ UpasÃgarass' eva adaæsu. Sà paripuïïagabbhà dhÅtaraæ vijÃyi. BhÃtaro sutvà haÂÂhatuÂÂhà tassà A¤janadevÅti nÃmaæ kariæsu. Tesaæ Gova¬¬hamÃnaæ nÃma bhogagÃmaæ adaæsu. UpasÃgaro Devagabbhaæ gahetvà Gova¬¬hamÃnagÃme vasi. DevagabbhÃya puna pi gabbho patiÂÂhÃsi. NandagopÃpi taæ divasam eva gabbhaæ paÂilabhi. TÃsu pariïatagabbhÃsu ekadivasam eva Devagabbhà puttaæ vijÃyi Nandagopà dhÅtaraæ. Devagabbhà puttassa nÃsanabhayena puttaæ NandagopÃya rahassena pesetvà tassà dhÅtaraæ ÃnÃpesi. Tassà vijÃtabhÃvaæ bhÃtikÃnaæ Ãrocesuæ. Te "puttaæ vijÃtà dhÅtaran" ti pucchitvà #<[page 081]># %< 16. GhatajÃtaka. (454.) 81>% "dhÅtaran" ti vutte "tena hi posethÃ" 'ti Ãhaæsu. Eten upÃyena Devagabbhà dasa putte vijÃyi, Nandagopà dasa dhÅtaro. Puttà NandagopÃya santike va¬¬hanti dhÅtaro DevagabbhÃya, taæ antaraæ koci na jÃnÃti. DevagabbhÃya jeÂÂhaputto VÃsudevo nÃma ahosi dutiyo Baladevo nÃma tatiyo Candadevo nÃma catuttho Suriyadevo pa¤camo Aggidevo chaÂÂho Varuïadevo sattamo Ajjuno aÂÂhamo Pajjuno navamo Ghatapaï¬ito dasamo Aækuro nÃma ahosi. Te "AndhakaveïhudÃsaputtà dasa bhÃtikà ceÂakÃ" ti pÃkaÂà ahesuæ. Te aparabhÃge vuddhim anvÃya thÃmabalasampannà kakkhalapharusà hutvà vilopaæ karontà caranti, ra¤¤o gacchantaæ païïÃkÃraæ vilumpant' eva Manussà sannipatitvà "AndhakaveïhudÃsaputtà dasa bhÃtikà raÂÂhaæ vilumpantÅti" rÃjaÇgaïe upakkosiæsu. RÃjà Andhakaveïhuæ pakkosÃpetvà "kasmà puttehi vilopaæ kÃrÃpesÅti" tajjesi. Evaæ dutiyam pi tatiyam pi manussehi upakkose kate rÃjà taæ santajjesi. So maraïabhayabhÅto rÃjÃnaæ varaæ yÃcitvà "deva ete na mayhaæ puttÃ, UpasÃgarassa puttÃ" ti taæ antaraæ Ãrocesi. RÃjà bhÅto "kena ne upÃyena gaïhÃmÃ" 'ti amacce pucchitvà "ete deva mallayuddhakÃ, nagare yuddhaæ kÃretvà tattha ne yuddhamaï¬alaæ Ãgate gÃhÃpetvà mÃressÃmÃ" 'ti vutte CÃnura¤ ca MuÂÂhika¤ cà 'ti dve malle pesetvà "ito sattame divase yuddhaæ bhavissatÅti" nagare bheri¤ carÃpetvà rÃjadvÃre yuddhamaï¬alaæ sajjÃpetvà akkhavÃÂaæ kÃretvà yuddhamaï¬alaæ alaækÃrÃpetvà jayapaÂÃkà bandhÃpesuæ. Sakalanagaraæ saækhubhi, cakkÃticakkaæ ma¤cÃtima¤caæ bandhiæsu. CÃnura-MuÂÂhikà yuddhamaï¬alaæ Ãgantvà vaggantà gajjantà appoÂhentà vicariæsu. Dasa bhÃtikÃpi Ãgantvà rajakavÅthiæ vilumpitvà vaïïasÃÂake nivÃsetvà gandhÃpaïesu gandhe mÃlÃkÃrÃpaïesu mÃlaæ vilumpitvà vilittagattà mÃlabhÃrino katakaïïapÆrà vaggantà gajjantà appoÂhentà yuddhamaï¬alaæ pavisiæsu. #<[page 082]># %<82 X. DasanipÃta.>% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ Tasmiæ khaïe CÃnuro appoÂhento vicarati. Baladevo taæ disvà "na naæ hatthena chupissÃmÅti" hatthisÃlato mahantaæ hatthiyottaæ Ãharitvà vaggitvà gajjitvà yottaæ khipitvà CÃnuraæ udare veÂhetvà dve yottakoÂiyo ekato katvà veÂhetvà ukkhipitvà sÅsamatthake bhametvà bhÆmiyaæ pothetvà bahi akkhavÃÂe khipi. CÃnure mate rÃjà MuÂÂhikamallaæ ÃïÃpesi. So uÂÂhÃya vaggitvà gajjitvà appoÂhesi. Baladevo taæ pothetvà aÂÂhÅni sa¤cuïïetvà "amallo 'mhi amallo 'mhÅti" vadantam eva "nÃhaæ tava mallabhÃvaæ và amallabhÃvaæ và jÃnÃmÅti" hatthe gahetvà bhÆmiyaæ pothetvà jÅvitakkhayaæ pÃpetvà bahi akkhavÃÂe khipi. MuÂÂhiko maranto "yakkho hutvà taæ khÃdituæ labhissÃmÅti" patthanaæ Âhapesi, so KÃÊamattiyÃÂaviyaæ nÃma yakkho hutvà nibbatti. RÃjà "gaïhatha dasa bhÃtikaceÂake" ti uÂÂhahi. Tasmiæ khaïe VÃsudevo cakkaæ khipi, taæ dvinnam pi bhÃtikÃnaæ sÅsÃni pÃtesi. MahÃjano bhÅtatasito "avassayo no hothÃ" 'ti tesaæ pÃdesu patitvà nipajji. Te dve mÃtule mÃretvà Asita¤jananagare rajjaæ gahetvà mÃtÃpitaro tattha katvà dasa pi janà "sakala-JambudÅpe rajjaæ gaïhissÃmÃ" 'ti nikkhamitvà anupubbena KÃÊasenara¤¤o nivÃsaæ Ayojjhanagaraæ gantvà nagaraæ parikkhipitvà Âhitarukkhagahanaæ viddhaæsetvà pÃkÃraæ bhinditvà rÃjÃnaæ gahetvà taæ rajjaæ attano hatthagataæ katvà DvÃravatiæ saæpÃpuïiæsu. Tassa pana nagarassa ekato samuddo ekato pabbato. AmanussapariggahÅtaæ kira taæ ahosi, tassa Ãrakkhaæ katvà Âhitayakkho paccÃmitte disvà gadrabhavesena gadrabharavaæ ravati, tasmiæ khaïe yakkhÃnubhÃvena sakalanagaraæ uppatitvà samuddamajjhe ekasmiæ dÅpake tiÂÂhati, #<[page 083]># %< 16. GhatajÃtaka. (454.) 83>% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ paccÃmittesu gatesu punÃgantvà sakaÂÂhÃne yeva patiÂÂhÃti. TadÃpi so gadrabho tesaæ dasannaæ bhÃtikÃnaæ Ãgamaïaæ ¤atvà gadrabharavaæ ravi, nagaraæ uppatitvà dÅpake patiÂÂhÃya tesu nagaraæ adisvà nivattesu punÃgantvà sakaÂÂhÃne patiÂÂhahi. Te puna nivattiæsu, puna gadrabho tath' eva akÃsi. Te DvÃravatÅnagare rajjaæ gaïhituæ asakkontà KaïhadÅpÃyanassa santikaæ gantvà vanditvà "bhante mayaæ DvÃravatÅrajjaæ gahetuæ na sakkoma, ekaæ no upÃyaæ kathethÃ" 'ti pucchitvà "parikhÃpiÂÂhe asukasmiæ nÃma ÂhÃne eko gadrabho carati, so amitte disvà viravati, tasmiæ khaïe nagaraæ uppatitvà gacchati, tumhe tassa pÃde gaïhatha, ayaæ vo nipphajjanupÃyo" ti vutte tÃpasaæ vanditvà dasa pi janà gadrabhassa pÃdesu patitvà "sÃmi Âhapetvà tumhe a¤¤o amhÃkaæ nissayo n' atthi, amhÃkaæ nagaraæ gaïhanakÃle mà ravitthÃ" ti yÃciæsu. Gadrabho "na sakkà mayà na viravituæ, tumhe pana paÂhamataraæ Ãgantvà cattÃro janà mahantÃni ayanaÇgalÃni ÃdÃya catÆsu nagaradvÃresu mahante ayakhÃïuke bhÆmiyaæ koÂÂetvà nagarassa uppatanakÃle naÇgalÃni gahetvà naÇgalÃbaddhaæ ayasaækhalikaæ ayakhÃïuke bandheyyÃtha, nagaraæ uppatituæ na sakkhissatÅti" Ãha. Te "sÃdhÆ" 'ti vatvà tasmiæ aviravante yeva naÇgalÃni ÃdÃya catÆsu nagaradvÃresu khÃïuke bhÆmiyaæ ÃkoÂetvà aÂÂhaæsu. Tasmiæ khaïe gadrabho ravi, nagaraæ uppatituæ Ãrabhi, catÆsu dvÃresu Âhità catÆhi ayanaÇgalehi gahetvà naÇgalÃbaddhà ayasaækhalikà khÃïuke bandhiæsu, nagaraæ uppatituæ nÃsakkhi. Dasa bhÃtikà tato nagaraæ pavisitvà rÃjÃnaæ mÃretvà rajjaæ gaïhiæsu. Evaæ te sakala-JambudÅpe tesaÂÂhiyà nagarasahassesu sabbe rÃjÃno cakkena jÅvitakkhayaæ pÃpetvà DvÃravatiyaæ vasamÃnà rajjaæ dasa koÂÂhÃse katvà vibhajiæsu. #<[page 084]># %<84 X. DasanipÃta.>% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ Bhaginiæ pana A¤janadeviæ na sariæsu. Tato puna "ekÃdasa koÂÂhÃse karomÃ" 'ti vutte Aækuro "mama koÂÂhÃsaæ tassà detha, ahaæ vohÃraæ katvà jÅvissÃmi, kevalaæ tumhe attano attano janapade mayhaæ suækaæ vissajjethÃ" 'ti Ãha. Te "sÃdhÆ" 'ti sampaÂicchitvà tassa koÂÂhÃsaæ bhaginiyà datvà saddhiæ tÃya nava rÃjÃno DvÃravatiyaæ vasiæsu, Aækuro pana vÃïijjaæ akÃsi. Evaæ tesu aparÃparaæ puttadhÅtÃhi va¬¬hamÃnesu addhÃne gate mÃtÃpitaro kÃlam akaæsu. Tadà kira manussÃnaæ vÅsativassasahassÃyukÃlo hoti. Tadà VÃsudevamahÃrÃjassa eko piyaputtako kÃlam akÃsi. RÃjà sokapareÂo sabbakiccÃni pahÃya ma¤cassa aÂaniæ pariggahetvà vilapanto nipajji. Tasmiæ kÃle Ghatapaï¬ito cintesi: "Âhapetvà maæ a¤¤o mama bhÃtu sokaæ harituæ samattho nÃma n' atthi, upÃyen' assa sokaæ harissÃmÅti" so ummattakavesaæ gahetvà "sasaæ me detha sasaæ me dethÃ" 'ti ÃkÃsaæ ullokento sakalanagaraæ vicari. "Ghatapaï¬ito ummattako jÃto" ti sakalanagaraæ saækhubhi. Tasmiæ kÃle Rohiïeyyo nÃma amacco VÃsudevara¤¤o santikaæ gantvà tena saddhiæ kathaæ samuÂÂhÃpento paÂhamaæ gÃtham Ãha: @@ Tattha Kaïhà 'ti gottenÃlapati, KaïhÃyanagotto kir 'esa, ko attho ti katarà nÃma va¬¬hi, hadayaæ cakkhuæ va dakkhiïan ti hadayena c' eva dakkhiïacakkhunà ca samÃno ti attho, tassa vÃtà balÅyantÅti tassa hadayaæ apasmÃravÃtÃvattharantÅti attho, jappatÅti sasaæ me dethà ti vippalapati, kesavà 'ti so kira kesasobhanatÃya kesavo ti pa¤¤Ãyittha, tena taæ nÃmena Ãlapati. #<[page 085]># %< 16. GhatajÃtaka. (454.) 85>% Evaæ amaccena vutte tassa vuÂÂhitabhÃvaæ ¤atvà S. abhisambuddho hutvà dutiyaæ gÃtham Ãha: @@ RÃjà uÂÂhÃya sÅghaæ pÃsÃdà otaritvà Ghatapaï¬itassa santikaæ gatvÃ, ubhosu hatthesu daÊhaæ gahetvà tena saddhiæ sallapanto tatiyaæ gÃtham Ãha: @@ Tattha kevalaæ dvÃrakaæ iman ti kasmà ummattako viya hutvà sakalaæ imaæ DvÃravatÅnagaraæ vicaranto saso saso ti lapasi, ko tava sasaæ hari, kena te saso gahito ti pucchati. So ra¤¤Ã evaæ vutte pi punappuna tad eva vacanaæ vadati. RÃjà puna dve gÃthà abhÃsi: @@ @@ TatrÃyaæ saækhepattho: etesu suvaïïamayÃdÅsu yaæ icchasi taæ vada, ahaæ te kÃretvà dassÃmi, atha pi te na rocesi a¤¤e pi ara¤¤e vanagocarà sasakà atthi, te pi te ÃnayissÃmi, vada bhadramukha kÅdisaæ sasaæ icchasÅti. Ra¤¤o kathaæ sutvà paï¬ito chaÂÂhaæ gÃtham Ãha: @@ Tattha oharà ti otÃrehi. RÃjà tassa kathaæ sutvà "nissaæsayaæ me bhÃtà ummattako jÃto" ti domanassappatto sattamaæ gÃtham Ãha: #<[page 086]># %<86 X. DasanipÃta.>% @@ Tattha ¤ÃtÅti kaniÂÂhaæ Ãlapanto Ãha, idaæ vuttaæ hoti: tÃta mayhaæ piya¤Ãti so tvaæ nÆna atimadhuraæ attano jÅvitaæ jahissasi yo apatthetabbaæ patthesÅti. Ghatapaï¬ito ra¤¤o vacanaæ sutvà niccalo Âhatvà "bhÃtika tvaæ candato sasakaæ patthentassa taæ alabhitvà jÅvitakkhayabhÃvaæ jÃnanto kiækÃraïà mataputtaæ {anusocasÅti}" vatvà aÂÂhamaæ gÃtham Ãha: @@ Tattha evan ti idaæ alabbhaneyyaÂhÃnaæ nÃma na patthetabban ti yadi evaæ jÃnÃsi, yada¤¤an ti evaæ jÃnanto ca, yadi a¤¤aæ anusÃsasÅti attho, pure ti atha kasmà catutthamÃsamatthake mataæ puttaæ ajjÃpi anusocasÅti vadati. Iti so antaravÅthiyaæ Âhitako va "bhÃtika ahaæ tÃva pa¤¤ÃyamÃnaæ patthemi, tvaæ pana apa¤¤ÃyamÃnassa socasÅti" vatvà tassa dhammaæ desento puna dve gÃthà abhÃsi: @@ @@ Tattha yan ti bhÃtika yaæ etaæ jÃto me putto mà marÅti manussena và devena và puna na labbhà na sakkà laddhuæ taæ tvaæ patthesi, taæ pan' etaæ kuto labbhà kena kÃraïena sakkà laddhuæ, na sakkà ti dÅpeti, kasmÃ: yasmà alabbhiyaæ alabbhaneyyaÂÂhÃnaæ hi nÃm' etan ti attho, mantà ti mantappayogena, mÆlabhesajjÃti mÆlabhesajjena, osadhehÅti nÃnÃvidhosadhehi, dhanena và ti koÂisatasaækhenÃpi dhanena vÃ, idaæ vuttaæ hoti: yaæ tvaæ petam anusocasi etehi mantappayogÃdÅhi pi Ãnetuæ na sakkà ti. RÃjà taæ sutvà "yuttaæ tÃta sallakkhitaæ, mama sokaharaïatthÃya tayà idaæ katan" ti Ghatapaï¬itaæ vaïïento catasso gÃthà abhÃsi: #<[page 087]># %< 16. GhatajÃtaka. (454.) 87>% @@ @@ @@ @@ Tattha paÂhamagÃthÃya ayaæ saækhepattho: yathà yenÃkÃrena ajja maæ puttasokaparetaæ Ghato purisapaï¬ito sokaharaïatthÃya nijjhÃpaye nijjhÃpesi bodhesi yassa a¤¤assÃpi etÃdisà purisapaï¬ità amaccà assu tassa kuto soko ti, sesagÃthà vuttatthà yeva. AvasÃne @@ ayaæ abhisambuddhagÃthÃ. Evaæ GhatakumÃrena visoke kate VÃsudeve rajjam anusÃsente dÅghassa addhuno accayena dasabhÃtikaputtà kumÃrà cintayiæsu: "KaïhadÅpÃyanaæ `dibbacakkhuko' ti vadanti, vÅmaæsissÃma tÃva nan" ti ete ekaæ daharakumÃraæ alaækaritvà gabbhiniÃkÃrena dassetvà udare masÆrakaæ bandhitvà tassa santikaæ netvà "bhante ayaæ kumÃrikà kiæ vijÃyissatÅti" pucchiæsu. TÃpaso "dasabhÃtikarÃjÆnaæ vinÃsakÃlo patto, mayhaæ nu kho ÃyusaækhÃro kÅdiso" ti olokento "ajj' eva me maraïaæ bhavissatÅti" ¤atvà "kumÃrà iminà tumhÃkaæ ko attho" ti vatvà "katheth' eva no" ti nibaddho "ayaæ ito sattame divase khadiraghaÂikaæ vijÃyissati, tÃya VÃsudevakulaæ nassissati, api kho pana tumhe khadiraghaÂikaæ gahetvà jhÃpetvà chÃrikaæ nadiyaæ pakkhipeyyÃthÃ" 'ti Ãha. Atha naæ te "kÆÂajaÂila puriso vijÃyanako nÃma n' atthÅti" vatvà tantarajjukaæ nÃma kÃraïaæ katvà tatth' eva jÅvitakkhayaæ pÃpayiæsu. RÃjÃno kumÃre pakkosÃpetvà "kiækÃraïà tÃpasaæ mÃrayitthÃ" #<[page 088]># %<88 X. DasanipÃta.>% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ 'ti pucchitvà sabbaæ sutvà bhÅtà tassa Ãrakkhaæ datvà sattame divase tassa kucchito nikkhantaæ khadiraghaÂikaæ jhÃpetvà chÃrikaæ nadiyà pakkhipiæsu. Sà nadiyà vuyhamÃnà mukhadvÃre ekapasse laggi, tato erakaæ nibbatti. Ath' ekadivasaæ te rÃjÃno "samuddakÅÊikaæ kÅÊissÃmÃ" 'ti mukhadvÃraæ gantvà mahÃmaï¬apaæ kÃretvà alaækatamaï¬ape khÃdantà pivantà keÊivasen' eva pavattahatthapÃdaparÃmÃsà dvidhà bhijjitvà mahÃkalahaæ kariæsu. Ath' eko a¤¤aæ muggaraæ alabhanto erakavanato ekaæ erakapattaæ gaïhi, taæ gahitamattam eva khadiramusalaæ ahosi, so tena mahÃjanaæ potheti. Ath' a¤¤ehi sabbehi gahitagahitaæ musalam eva ahosi, te a¤¤ama¤¤aæ paharitvà vinÃsaæ pÃpuïiæsu. Tesu vinassantesu VÃsudevo Baladevo bhaginÅ A¤janadevÅ purohito ti cattÃro janà rathaæ abhirÆhitvà palÃyiæsu, sesà sabbe pi vinaÂÂhÃ. Te pi cattÃro rathena palÃyantà kÃÊamattikÃÂaviæ pÃpuïiæsu. MuÂÂhikamallo patthanaæ katvà yakkho hutvà tattha nibbatto Baladevassa ÃgatabhÃvaæ ¤atvà tattha gÃmaæ mÃpetvà mallavesaæ gahetvà "ko yujjhitukÃmo" ti vagganto gajjanto appoÂhento vicari. Baladevo taæ disvà va "bhÃtika ahaæ iminà saddhiæ yujjhissÃmÅti" vatvà VÃsudeve vÃrente vÃrente yeva rathà oruyha tassa santikaæ gantvà appoÂhesi. Atha naæ so pasÃritahatthe yeva gahetvà mÆlakakandaæ viya khÃdi. VÃsudevo tassa matabhÃvaæ ¤atvà bhagini¤ ca purohita¤ ca ÃdÃya sabbarattiæ gantvà suriyodaye ekaæ paccantagÃmaæ patvà "ÃhÃraæ pacitvà ÃharathÃ" 'ti bhagini¤ ca purohita¤ ca gÃmaæ pahiïitvà sayaæ ekasmiæ gacchantare paÂicchanno nipajji. Atha naæ Jarà nÃma eko luddo gacchaæ calantaæ disvà "sÆkaro ettha bhavissatÅti" sa¤¤Ãya sattiæ khipitvà pÃde vijjhitvà "ko maæ vijjhÅtÅ" vutte manussassa viddhabhÃvaæ ¤atvà bhÅto palÃyituæ Ãrabhi. #<[page 089]># %< 16. GhatajÃtaka. (454.) 89>% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ {RÃjà satiæ} paccupaÂÂhapetvà uÂÂhÃya "mÃtula mà bhÃyi, ehÅti" pakkositvà Ãgataæ "ko si nÃma tvan" ti pucchitvà "ahaæ sÃmi Jarà nÃmÃ" 'ti "`JarÃya viddho marissatÅti' kira maæ porÃïà vyÃkariæsu, nissaæsayaæ ajja mayà maritabban" ti ¤atvà "mÃtula, mà bhÃyi, ehi, pahÃram me bandhÃ" 'ti tena pahÃramukhaæ bandhÃpetvà taæ uyyojesi, balavavedanà pavattiæsu, itarehi Ãbhataæ ÃhÃraæ paribhu¤jituæ nÃsakkhi. Atha te Ãmantetvà "ajja ahaæ marissÃmi, tumhe pana sukhumÃlà a¤¤aæ kammaæ katvà jÅvituæ na sakkhissattha, imaæ vijjaæ sikkhathÃ" 'ti ekaæ vijjaæ sikkhÃpetvà te uyyojetvà tatth' eva jÅvitakkhayaæ pÃpuïi. Evaæ A¤janadeviæ Âhapetvà sabbe va vinÃsaæ pÃpuïiæsÆ 'ti. S. i. d. Ã. "upÃsaka, evaæ porÃïakapaï¬itÃnaæ kathaæ sutvà attano puttasokaæ hariæsu, mà cintayÅti" vatvà saccÃni pakÃsetvà j. s. (UpÃsako saccapariyosÃne sotÃpattiphale patiÂÂhahi): "Tadà Rohiïeyyo ùnando ahosi, VÃsudevo SÃriputto, avasesà BuddhaparisÃ, Ghatapaï¬ito pana aham evÃ" 'ti. GhatajÃtakaæ. DasanipÃtavaïïanà niÂÂhitÃ. #<[page 090]># %< 90>% XI. EKùDASANIPùTA. $<1. MÃtiposakajÃtaka.>$ Tassa nÃgassa vippavÃsenà 'ti. Idaæ S. J. v. mÃtuposakatheraæ Ã. k. Paccuppannavatthuæ SÃmajÃtakavatthu-sadisaæ. S. pana bhikkhÆ Ãmantetvà "mà bhikkhave etaæ ujjhÃyittha, porÃïakapaï¬ità tiracchÃnayoniyaæ nibbattÃpi mÃtarà viyuttà sattÃhaæ nirÃhÃratÃya sussamÃnà rÃjÃrahaæ bhojanaæ labhitvÃpi `mÃtaraæ vina na bhu¤jissÃmÃ' 'ti mÃtaraæ disvà va gocaraæ gaïhiæsÆ" 'ti vatvà Ã. a.: A. B. Br. r. k. Bo. Himavantapadese hatthiyoniyaæ nibbattitvà sabbaseto ahosi abhirÆpo asÅtihatthisahassaparivÃro, mÃtà pan' assa andhÃ. So madhuramadhurÃni phalÃphalÃni hatthÅnaæ datvà mÃtu peseti, hatthÅ tassà adatvà attanà va khÃdanti. so parigaïhanto taæ pavattiæ ¤atvà "yÆthaæ cha¬¬etvà mÃtaram me posessÃmÅti" rattibhÃge a¤¤esaæ hatthÅnaæ ajÃnantÃnaæ mÃtaraæ gahetvà Caï¬oraïapabbatapÃdaæ gantvà ekaæ naÊiniæ upanissÃya ÂhitÃya pabbataguhÃya mÃtaraæ Âhapetvà posesi. Ath' eko BÃrÃïasi-vÃsÅ vanacarako maggamÆÊho disaæ vavatthapetuæ asakkonto mahantena saddena paridevi. #<[page 091]># %< 1. MÃtiposajÃtaka. (455.) 91>% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ B. tassa saddaæ sutvà "ayaæ puriso anÃtho, na kho pana me taæ patirÆpaæ yaæ esa mayi Âhite idha vinasseyyÃ" 'ti tassa santikaæ gantvà taæ bhayena palÃyantaæ disvà "ambho purisa, n' atthi te maæ nissÃya bhayaæ, mà palÃyi, kasmà tvaæ paridevanto vicarasÅti" pucchitvà "sÃmi ahaæ maggamÆÊho, ajja me sattamo divaso" ti vutte "bho purisa, mà bhÃyi, ahan taæ manussapathe ÂhapessÃmÅti" taæ attano piÂÂhiyaæ nisÅdÃpetvà ara¤¤Ã nÅharitvà nivatti. So pi pÃpo "nagaraæ gantvà ra¤¤o ÃrocessÃmÅti" rukkhasa¤¤aæ pabbatasa¤¤aæ karonto va nikkhamitvà BÃrÃïasiæ agamÃsi. Tasmiæ kÃle ra¤¤o maÇgalahatthi kÃlam akÃsi. RÃjà "sace kenaci katthaci opavayhaæ kÃtuæ yuttarÆpo hatthi diÂÂho atthi so ÃcikkhatÆ" 'ti bheri¤ carÃpesi. So puriso rÃjÃnaæ upasaækamitvà "mayà deva tumhÃkaæ opavayho bhavituæ yuttarÆpo sabbaseto sÅlavà hatthirÃjà diÂÂho, ahaæ maggaæ desessÃmi, mayà saddhiæ hatthÃcariye pesetvà taæ gaïhÃpethÃ" 'ti Ãha. RÃjà "sÃdhÆ" 'ti vanacarakena saddhiæ mahantena parivÃrena hatthÃcariyaæ pesesi. So tena saddhiæ gantvà B-aæ naÊiniæ pavisitvà gocaraæ gaïhantaæ passi. B. pi hatthÃcariyaæ disvà "idaæ bhayaæ na a¤¤ato uppannaæ, tassa purisassa santikà uppannaæ bhavissati, ahaæ kho pana mahÃbalo hatthisahassam pi viddhaæsetuæ samattho, pahomi kujjhitvà raÂÂhakaæ senÃvÃhanaæ nÃsetuæ, sace pana kujjhissÃmi sÅlaæ me bhijjissati, tasmà ajja sattÅhi koÂÂiyamÃno pi na kujjhissÃmÅti" adhiÂÂhÃya sÅsaæ nÃmetvà niccalo aÂÂhÃsi. HatthÃcariyo padumasaraæ otaritvà tassa lakkhaïasampattiæ disvà "ehi puttÃ" 'ti rajatadÃmasadisÃya soï¬Ãya gahetvà sattame divase BÃrÃïasiæ pÃpuïi. BodhisattamÃtà putte anÃgacchante "putto me rÃjamahÃmattehi nÅto bhavissati, #<[page 092]># %<92 XI. EkÃdasanipÃta.>% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ idÃni tassa vippavÃsena ayaæ vanasaï¬o va¬¬hissatÅti" paridevamÃnà dve gÃthà abhÃsi: @@ @@ Tattha virÆÊhà ti va¬¬hità nÃma, n' atth' ettha saæsayo ti ÃsaæsÃvasen' evam Ãha, sallakÅ ca kuÂajà cà 'ti indasÃlarukkhà kÆÂajarukkhà ca, kuruvin dakaravÅrà bhisasÃmà cà 'ti kuruvindarukkhà ca karavÅranÃmakÃni mahÃtiïÃni ca bhisÃni ca sÃmÃkà cà 'ti attho, ete ca sabbe idÃni va¬¬hissantÅti paridevati, nivÃte ti pabbatapÃde, pupphità ti mama puttena sÃkhà bha¤jitvà akhÃdiyamÃnà kaïikÃrÃpi pupphità bhavissantÅti vuttaæ hoti, kocidevà 'ti katthacid eva gÃme và nagare vÃ, suvaïïakÃyÆrà ti suvaïïÃbharaïà rÃjarÃjÃmahÃmattÃ, bharanti piï¬enà 'ti ajja mÃtiposakaæ nÃgarÃjÃnaæ rÃjÃrahassa bhojanassa suva¬¬hitena piï¬ena posenti, yatthà 'ti yasmiæ nÃgarÃje rÃjà nisÅditvÃ, kavacamabhihessatÅti saÇgÃmaæ pavisitvà paccÃmittÃnaæ kavacaæ abhihanissati bhindissati, idaæ vuttaæ hoti: yattha mama putte nisinno rÃjà và rÃjakumÃro và asambhÅto hutvà paccÃmittÃnaæ kavacaæ hanissati taæ ma¤¤e nÃgarÃjÃnaæ suvaïïÃbharaïà ajja piï¬ena bharantÅti. HatthÃcariyo pi antarÃmagge va ra¤¤o sÃsanaæ pesesi. RÃjà nagaraæ alaækÃrÃpesi. HatthÃcariyo B-aæ katagandhaparibhaï¬aæ alaækatapaÂiyattaæ hatthisÃlaæ netvà citrasÃïiyà parikkhipÃpetvà ra¤¤o Ãrocesi. RÃjà nÃnaggarasabhojanaæ ÃdÃya gantvà B-assa dÃpesi. So "mÃtaraæ vinà gocaraæ na gaïhissÃmÅti" piï¬aæ na gaïhi. Atha naæ yÃcanto rÃjà tatiyaæ gÃtham Ãha: #<[page 093]># %< 1. MÃtiposakajÃtaka. (455.) 93>% @@ Taæ sutvà B. catutthaæ gÃtham Ãha: @@ Tattha sà nÆna sà ti mahÃrÃja nÆna sà esÃ, kapaïiyà ti puttaviyogena kapaïÃ, khÃïun ti tattha tattha patitaæ rukkhakaliægaraæ, ghaÂÂetÅti paridevamÃnà tattha tattha pÃdena pothentÅ nÆna pÃdena hanati caï¬oraïam patÅti caï¬oraïapabbatÃbhimukhÅ pabbatapÃde pariphandamÃnà ti attho. Atha naæ pucchanto rÃjà @@ pa¤camaæ gÃthaæ vatvà @@ chaÂÂhagÃthÃya tam atthaæ sutvà mu¤cÃpento sattamaæ gÃtham Ãha: @@ Tattha yoyaæ bharatÅti ayaæ nÃgo `ahaæ mahÃrÃja andhamÃtaraæ posemi, mayà vinà mayhaæ mÃtà jÅvitakkhayaæ pÃpuïissati, tÃya vinà mayhaæ issariyena attho n' atthi, ajja me mÃtu gocaraæ agaïhantiyà sattamo divaso' ti vadati, tasmà yo ayaæ mÃtaraæ bharati etaæ mahÃnÃgaæ khippaæ mu¤catha, sabbehi ¤ÃtÅhi saddhiæ esa mÃtarà sametu samÃgacchatÆ 'ti. AÂÂhamanavamà abhisambuddhagÃthà honti: @@ #<[page 094]># %<94 XI. EkÃdasanipÃta.>% @@ So kira nÃgo bandhanà mutto thokaæ vissamitvà ra¤¤o dasarÃjadhammagÃthÃya dhammaæ desetvà `appamatto hohi mahÃrÃjÃ' 'ti ovÃdaæ datvà mahÃjanena gandhamÃlÃdÅhi pÆjiyamÃno nagarà nikkhamitvà tadahe va taæ padumasaraæ patvà `mama mÃtaraæ gocaraæ gÃhÃpetvà va sayaæ gaïhissÃmÅti' bahuæ bhisamuÊÃlaæ ÃdÃya soï¬apÆraæ udakaæ gahetvà guhÃlenato nikkhamitvà guhÃdvÃre nisinnÃya mÃtu santikaæ gantvà sattÃhaæ nirÃhÃratÃya mÃtu sarÅraæ phassapaÂilÃbhatthaæ upari udakaæ si¤ci. Tam atthaæ Ãvikaronto S. dve gÃthà abhÃsi. BodhisattamÃtÃpi "devo vassatÅti" sa¤¤Ãya taæ akkosantÅ dasamaæ gÃtham Ãha: @@ Tattha atrajo ti attano jÃto. Atha naæ samassÃsento B. ekÃdasamaæ gÃtham Ãha: @@ Tattha Ãgato tyÃhan ti Ãgato te ahaæ, vedehenà 'ti ¤Ãïasampannena, yasassinà ti mahÃparivÃrena, tena ra¤¤Ã maÇgalahatthibhÃvÃya gahito pi ahaæ mutto idÃni tava santikaæ Ãgato, uÂÂhehi gocaraæ gaïhÃhÅti. Sà ra¤¤o anumodanaæ karontÅ osÃnagÃtham Ãha: @@ RÃjà B-assa guïe pasÅditvà naÊiniyà avidÆre gÃmaæ mÃpetvà B-assa ca mÃtu c' assa nibaddhavattaæ paÂÂhapesi. AparabhÃge B. mÃtari kÃlakatÃya tassà sarÅraparihÃraæ katvà Karaï¬akaæ assamapadaæ nÃma gato. #<[page 095]># %< 2. JuïhajÃtaka. (456.) 95>% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ Tasmiæ pana ÂhÃne Himavantato otaritvà pa¤casatà isayo vasiæsu, taæ vattaæ tesaæ adÃsi. RÃjà B-assa samÃnarÆpaæ silÃpaÂimaæ kÃretvà mahÃsakkÃraæ pavattesi. JambudÅpa-vÃsino anusaævaccharaæ sannipatitvà hatthimahaæ nÃma kariæsu. S. i. d. Ã. saccÃni pakÃsetvà j. s. (SaccapariyosÃne mÃtiposakabhikkhu sotÃpattiphale patiÂÂhahi): "Tadà rÃjà ùnando ahosi, hatthinÅ MahÃmÃyà devÅ, mÃtiposakanÃgo pana aham evÃ" 'ti. MÃtiposakajÃtakaæ. $<2. JuïhajÃtaka.>$ Suïohi mayhaæ vacanaæ janindà 'ti. Idaæ S. J. {v.} ùnandatherena laddhavare Ã. k. PaÂhamabodhiyaæ hi vÅsativassÃni Bhagavato anibaddhaupaÂÂhÃkà ahesuæ, ekadà thero NÃgasamÃlo {ekadÃ} NÃgito UpavÃïo Sunakkhatto Cundo SÃgalo ekadà Meghiyo Bhagavantaæ upaÂÂhahi- Ath' ekadivasaæ Bhagavà bhikkhÆ Ãmantesi: "bhikkhave idÃni 'mhi mahallako, ekacce bhikkhÆ `iminà maggena gacchÃmÃ' 'ti vutte a¤¤ena gacchanti, ekacce mayhaæ pattacÅvaraæ bhÆmiyaæ nikkhipanti, nibaddhaupaÂÂhÃkam me ekaæ bhikkhuæ jÃnÃthÃ" 'ti. "Bhante ahaæ upaÂÂhahissÃmi ahaæ upaÂÂhahissÃmÅti" sirasi a¤jaliæ katvà uÂÂhite SÃriputtatherÃdayo "tumhÃkaæ patthanà mattakaæ pattÃ, alan" ti paÂikkhipi. Tato bhikkhÆ ùnandattheraæ "tvaæ Ãvuso upaÂÂhÃkaÂÂhÃnaæ yÃcÃ" 'ti Ãhaæsu. Thero "sace me Bhagavà attanà laddhaæ cÅvaraæ na dassati piï¬apÃtaæ na dassati ekagandhakuÂiyaæ vasituæ na dassati maæ gahetvà nimantanaæ na gamissati, sace pana Bhagavà mayà gahitaæ nimantanam gamissati sac' Ãhaæ tiroraÂÂhà tirojanapadà Bhagavantaæ daÂÂhuæ Ãgataparisaæ Ãgatakkhaïe yeva dassetuæ labhissÃmi yadà me kaækhà uppajjati tasmiæ khaïe Bhagavantaæ upasaækamituæ labhissÃmi sace yaæ Bhagavà mama parammukkhà dhammaæ katheti taæ Ãgantvà mayhaæ kathessati ev'Ãhaæ Bhagavantaæ upaÂÂhahissÃmÅti" #<[page 096]># %<96 XI. EkÃdasanipÃta.>% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ ime cattÃro paÂikkhepe catasso ca ÃyÃcanà ti aÂÂha vare yÃci. BhagavÃpi 'ssa adÃsi. So tato paÂÂhÃya pa¤cavÅsativassÃni nibaddhaupaÂÂhÃko ahosi. So pa¤casu ÂhÃnesu etadagge Âhapanaæ patvà Ãgamasampadà adhigamasampadà pubbahetusampadà attatthaparipucchÃsampadà titthavÃsasampadà yonisomanasikÃrasampadà BuddhÆpanissayasampadà ti imÃhi sattahi sampadÃhi samannÃgato Buddhassa santike aÂÂha vare dÃyajjaæ labhitvà BuddhasÃsane pa¤¤Ãto gaganamajjhe cando viya pÃkaÂo ahosi. Ath' ekadivasaæ dhammasabhÃyaæ katham samuÂÂhÃpesuæ: "Ãvuso TathÃgato ùnandattheraæ varadÃnena santappesÅti". Satthà Ãgantvà "kÃya nu 'ttha bhikkhave etarahi kathÃya sannisinnÃ" ti pucchitvà "imÃya nÃmÃ" 'ti vutte "na bhikkhave idÃn' eva pubbe p' Ãhaæ Anandaæ varena santappesiæ, pubbe p' Ãhaæ yaæ yaæ esa yÃci taæ taæ adÃsim evÃ" 'ti vatvà a. Ã.: A. B. Br. r. k. tassa putto JuïhakumÃro nÃma TakkasilÃyaæ sippaæ uggahetvà Ãcariyassa anuyogaæ datvà rattibhÃge andhakÃre Ãcariyagharà nikkhamitvà attano nivÃsanaÂÂhÃnaæ vegena gacchanto a¤¤ataraæ brÃhmaïaæ bhikkhaæ caritvà attano nivÃsanaÂÂhÃnaæ gacchantaæ apassanto bÃhunà paharitvà tassa bhattapÃtiæ bhindi. BrÃhmaïo patitvà viravi. KumÃro kÃru¤¤ena nivattitvà taæ hatthe gahetvà uÂÂhÃpesi. BrÃhmaïo "tayà tÃta mama bhikkhÃbhÃjanaæ bhinnaæ, bhattamÆlaæ me dehÅti" Ãha. KumÃro "brÃhmaïa, idÃn' Ãhaæ tava bhattamÆlaæ dÃtuæ na sakkomi, ahaæ kho pana KÃsira¤¤o putto JuïhakumÃro nÃma, mayi rajje patiÂÂhite Ãgantvà maæ dhanaæ yÃceyyÃsÅti" vatvà niÂÂhitasippo Ãcariyaæ vanditvà BÃrÃïasiæ gantvà pitu sippaæ dassesi. Pità "jÅvantena me putto diÂÂho, rÃjabhÆtaæ pi naæ passissÃmÅti" rajje abhisi¤ci. #<[page 097]># %< 2. JuïhajÃtaka. (456.) 97>% So JuïharÃjà nÃma hutvà dhammena rajjaæ kÃresi. BrÃhmaïo taæ pavattiæ sutvà "idÃni mama bhattamÆlaæ ÃharissÃmÅti" BÃrÃïasiæ gantvà rÃjÃnaæ alaækatanagaraæ padakkhiïaæ karontam eva disvà ekasmiæ unnatapadese Âhito hatthaæ pasÃretvà jayÃpesi. RÃjà anoloketvà va atikkami. BrÃhmaïo tena adiÂÂhabhÃvaæ ¤atvà kathaæ samuÂÂhapento paÂhamaæ gÃtham Ãha: @@ Tattha JuïhamhÅti mahÃrÃja tayi Juïhamhi ahaæ eken' atthena idhÃnupatto, na nikkÃraïà idhÃgato 'mhÅti dÅpeti, addhike ti addhÃnaæ Ãgate. gantabban ti taæ addhikaæ addhÃnam Ãgataæ yÃcamÃnaæ brÃhmaïaæ anoloketvà va gantabban ti paï¬ità na Ãhu na kathentÅti. RÃjà tassa vacanaæ sutvà hatthiæ vajiraækusena niggahetvà dutiyaæ gÃtham Ãha: @@ Tattha iæghà 'ti codanatthe nipÃto. Tatoparaæ brÃhmaïassa ca ra¤¤o ca vacanapaÂivacanavasena sesagÃthà kathitÃ: @@ #<[page 098]># %<98 XI. EkÃdasanipÃta.>% @@ @@ @@ @@ @@ @@ @@ @@ #<[page 099]># %< 2. JuïhajÃtaka. (456.) 99>% @< appam pi dhÅresu kataæ na nassati, tathà hi dhÅrà sukata¤¤urÆpÃ. || Ja_XI:23 ||>@ @@ @@ Tattha sÃdisÅti rÆpavaïïajÃtikulapadesena mayà sÃdisiyo dve mahÃyasà bhariyà ca me dehÅti attho, bhiæsarÆpo ti kin nu te brÃhmaïa balavarÆpasÅlÃcÃraguïasaækhÃtaæ tapokammaæ atthÅti pucchati, mantà nu te ti udÃhu vicitrarÆpà sabbatthasÃdhakà mantà te atthi, assavà ti vacanakÃrakà icchiticchitadÃyakà và te keci santi, kattan ti kataæ, udÃhu tayà kataæ, ki¤ci mama atthaæ abhijÃnÃsÅti pucchati, saÇgatimattan ti samÃgamamattaæ tayà saddhiæ pubbe mama ÃsÅti vadati, jÃnato me ti jÃnantassa mama imaæ paÂhamaæ kataæ tava dassanaæ, na tÃbhijÃnÃmÅti na taæ abhijÃnÃmi, timÅsikÃyan ti bahalatimirÃya rattiyaæ, te tattha ÂhatvÃnà 'ti te mayaæ tasmiæ aæsena aæsaæ ghaÂÂitaÂÂhÃne ÂhatvÃ, vÅtisÃrimha tatthà 'ti tasmiæ yeva ÂhÃne sÃritabbayuttakaæ kathaæ sÃrayimha, ahaæ `bhikkhÃbhÃjanaæ me tayà bhinnaæ, bhattamÆlaæ me dehÅti, avacaæ, tvaæ `idÃn' Ãhaæ tava bhattamÆlaæ dÃtuæ na sakkomi, ahaæ kho pana KÃsira¤¤o putto JuïhakumÃro nÃma, mayi rajje patiÂÂhite Ãgantvà maæ dhanaæ yÃceyyÃsÅti' avacà 'ti imaæ sÃrÃïÅyaæ kathaæ kariæhà 'ti Ãha, sà yeva no saÇgati mattamÃsÅti deva amhÃkaæ sà yeva a¤¤ama¤¤aæ saÇgati mattam Ãsi ekamuhuttaæ ahosÅti dÅpeti, tato ti tato pana muhuttikamittadhammato pacchà và pure và kadÃci amhÃkaæ saÇgati nÃma na bhÆtapubbÃ, na paï¬ità ti brÃhmaïa paï¬ità nÃma taæ muhuttikasaÇgatiæ và cirakÃlasanthavÃni và yaæ ki¤ci pubbe kataguïaæ và na nÃsenti, bahum pÅti bahukam pi, akata¤¤urÆpà ti yasmà bÃlà akata¤¤usabhÃvà tasmà tesu bahum pi kataæ nassatÅti attho, sukata¤¤urÆpà ti suÂÂhukata¤¤usabhÃvÃ, etthÃpi tathà hÅti hikÃro kÃraïattho va, dadÃmi te ti brÃhmaïena yÃcitayÃcitaæ dadanto evam Ãha, evaæ satan ti brÃhmaïo ra¤¤o anumodanaæ karonto vadati, #<[page 100]># %<100 XI. EkÃdasanipÃta.>% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ sataæ sappurisÃnaæ ekavÃram pi samecca saÇgati nÃma evaæ hoti, rivà 'ti ettha rakÃro nipÃtamattaæ, tÃrakÃnan ti tÃrakagaïamajjhe, KÃsipatÅti rÃjÃnaæ Ãlapati, idaæ vuttaæ hoti: deva KÃsiraÂÂhÃdhipati yathà cando tÃrakÃmajjhe Âhito tÃrÃgaïaparivuto pÃÂipadato paÂÂhÃya yÃva puïïamà ÃpÆrati tathà aham pi ajja tayà dinnehi gÃmavarÃdÅhi ÃpÆrÃmÅti, tayà hi me ti mayà pubbe tayà saddhiæ laddho pi saægamo aladdho, ajja pana mama manorathassa nipphannattà mayà tayà saha saÇgamo laddho nÃmà 'ti, nipphannaæ me tayà saddhiæ mettaphalan ti vadati. Bodhisatto tassa mahantaæ yasaæ adÃsi. S. i. d. Ã. "na bhikkhave idÃn' eva pubbe p' Ãhaæ ùnandaæ varena santappemi yevÃ" 'ti vatvà j. s.: "Tadà brÃhmano ùnando ahosi, rÃjà aham evÃ" 'ti. JuïhajÃtakaæ. $<3. DhammajÃtakaæ.>$ Yasokaro pu¤¤akaro hamasmÅti. Idaæ S. J. v. Devadattassa paÂhavipavesannaæ Ã. k. DhammasabhÃyaæ kathaæ samuÂÂhÃpesuæ: "Ãvuso Devadatto TathÃgatena saddhiæ paÂivirujjhitvà paÂhaviæ paviÂÂho" ti. S. Ãgantvà "kÃya nu 'ttha bhikkhave etarahi kathÃya sannisinnÃ" 'ti pucchitvà "imÃya nÃmÃ" 'ti vutte "idÃni tÃv' esa bhikkhave mama Jina-cakke pahÃraæ datvà paÂhaviæ paviÂÂho, pubbe pana dhammacakke pahÃraæ datvà paÂhaviæ pavisitvà AvÅci-parÃyano jÃto" ti vatvà a. Ã.: A. B. Br. r. k. Bo. kÃmÃvacaraloke Dhammo nÃma devaputto hutvà nibbatti, Devadatto Adhammo nÃma. Tesu Dhammo dibbÃlaækÃrapatimaï¬ito dibbaæ rathavaram abhiruyha accharÃgaïaparivuto manussesu sÃyamÃsaæ bhu¤jitvà attano attano gharadvÃre sukhakathÃya nisinnesu puïïamuposathadivase gÃmanigamarÃjadhÃnÅsu ÃkÃse Âhatvà "pÃïÃtipÃtÃdÅhi dasahi akusalakammapathehi viramitvà mÃtupaÂÂhÃnaddhammaæ pitupaÂÂhÃnadhammaæ tividhasucaritadhammaæ pÆretha, #<[page 101]># %< 3. DhammajÃtaka. (457.) 101>% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ evaæ saggaparÃyanà hutvà mahantaæ yasaæ anubhavissathÃ" 'ti manusse dasakusalakammapathe samÃdapento JambudÅpaæ padakkhiïaæ karoti, Adhammo "pÃïaæ hanathÃ" 'ti Ãdinà nayena akusalakammapathe samÃdapento JambudÅpaæ vÃmaæ karoti. Atha tesaæ ÃkÃse rathà sammukhà ahesuæ, atha nesaæ parisà "tumhe kassa tumhe kassÃ" 'ti pucchitvà "mayaæ Dhammassa, mayaæ AdhammassÃ" 'ti vatvà maggà ukkamitvà dvidhà jÃtÃ. Dhammo pi Adhammaæ Ãmantetvà "samma tvaæ Adhammo ahaæ Dhammo, maggo mayhaæ anucchaviko, tava rathaæ okkÃmetvà mayhaæ maggaæ dehÅti" paÂhamaæ gÃtham Ãha: @@ Tattha yasokaro ti ahaæ devamanussÃnaæ yasodÃyako, dutiyapade pi es' eva nayo, sadatthuto ti sadà thuto niccapasattho. TatoparÃ; @@ @@ @@ #<[page 102]># %<102 XI. EkÃdasanipÃta.>% @< yuddha¤ ca no hotu ubhinnam ajja, yuddhasmi yo jessati tassa maggo. || Ja_XI:29 ||>@ @@ @@ @@ imà cha gÃthà tesaæ yeva vacanapaÂivacanavasena ÂhitÃ. Tattha sa kissa hetumhi tavajjà 'ti so 'mhi ahaæ Adhammo, AdhammayÃnaæ rathaæ ÃrÆÊho abhÅto balavà kiækÃraïà ajja bho Dhamma kassaci adinnapubbaæ maggaæ tuyhaæ dammÅti, pubbe ti paÂhamakappikakÃle imasmiæ loke dasakusalakammapathadhammo ca pubbe pÃtur ahosi pacchà adhammo, jeÂÂho cà 'ti pure nibbattabhÃvena ahaæ jeÂÂho ca seÂÂho ca porÃïako ca, tvaæ pana kaniÂÂho, tasmà maggà uyyÃhÅti vadati, na pipÃtirÆpà ti ahaæ hi vo n' eva yÃcanÃya na patirÆpavacanena maggÃrahatÃya maggaæ dadeyyaæ, anuvisaÂo ti ahaæ catasso disà catasso anudisà ti sabbadisà attano guïena patthaÂo pa¤¤Ãto, lohenà 'ti ayamuÂÂhikena, ha¤chatÅti hanissati, yuddhabalo sadhammà 'ti sace tvaæ yuddhabalo si Adhamma, vaddhà ca garÆ cà 'ti yadi tuyhaæ ime vuddhà ime garupaï¬ità evaæ n' atthi, piyÃppiyenà 'ti piyena pi appiyenÃpi dadanto piyena viya te maggaæ dadÃmÅti attho. #<[page 103]># %< 3. DhammajÃtaka. (457.) 103>% Bodhisattena pana imÃya gÃthÃya kathitakhaïe yeva Adhammo rathe ÂhÃtuæ asakkonto avaæsiro paÂhaviyaæ patitvà paÂhaviyà vivare dinne gantvà AvÅcimhi yeva nibbatti. Etam athaæ viditvà Bhagavà abhisambuddho hutvà sesagÃthà abhÃsi: @@ @@ @@ @@ Tattha yuddhatthiko ce ti ayaæ tassa vilÃpo, so kir' evaæ vilapanto yeva {patitvÃ} paÂhaviæ paviÂÂho, ettÃvatà ti bhikkhave yÃvatà paÂhaviæ paviÂÂho tÃvatà Adhammo hato nÃma hoti, khantÅbalo ti bhikhave evaæ Adhammo paÂhaviæ paviÂÂho, adhivÃsanakhantibalo taæ yuddhabalaæ vijetvà vadhitvà bhÆmiyaæ nihanitvà pÃtetvà vittijÃtatÃya vitto attano rathaæ Ãruyha maggen' eva saccanikkamo tathaparakkamo Dhammadevaputto pÃyÃsi, asammÃnità ti asakkatÃ, sarÅradehan ti imasmiæ yeva loke sarÅrasaækhÃtaæ dehaæ nikkhipitvÃ, nirayaæ vajantÅti yassa pÃpapuggalassa ete sakkÃrÃrahà gehe asakkatà tathÃrÆpÃ, yathà Adhammo patito avaæsiro evaæ avaæsirà nirayaæ vajantÅti attho, #<[page 104]># %<104 XI. EkÃdasanipÃta.>% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ sugatiæ vajantÅti yassa pan' ete sakkatà tÃdisà paï¬ità yathÃpi Dhammo sandanaæ abhiruyha devalokaæ gato evaæ sugatiæ vajanti. S. evaæ dhammaæ desetvà "na bhikkhave idÃn' eva pubbe pi Devadatto mayà saddhiæ paÂivirujjhitvà paÂhaviæ paviÂÂho" ti vatvà j. s.: "Tadà Adhammo Devadatto ahosi, parisÃpi 'ssa Devadattaparisà va, Dhammo pana ahaæ, parisà Buddhaparisà yevÃ" 'ti, DhammajÃtakaæ. $<4. UdayajÃtaka.>$ Ekà nisinnà ti. Idaæ S. J. v. ukkaïÂhita {bhikkhuæ} Ã. k. Vatthuæ KusajÃtake Ãvibhavissati. S. pana taæ bhikkhuæ Ãmantetvà "saccaæ kira tvaæ bhikkhu {ukkaïÂhito}" ti pucchitvà "saccaæ bhante" ti vutte "bhikkhu kasmà kilesavasena evarÆpe niyyÃnikasÃsane ukkaïÂhasi, porÃnakapaï¬ità samiddhe dvÃdasayojanike Surundhananagare rajjaæ kÃrentà devaccharapaÂibhÃgÃya itthiyà saddhiæ satta vassasatÃni ekagabbhe vasantà indriyÃni bhinditvà lobhavasena na olokesun" ti vatvà a. Ã.: A. KÃsiraÂÂhe Surundhananagare KÃsirÃjà r. kÃresi, tassa n' eva putto na dhÅtà ahosi. So attano deviyo "putte patthethÃ" 'ti Ãha. Tadà Bo. Brahmalokà cavitvà tassa aggamahesiyà kucchimhi nibbatti. Ath' assa mahÃjanassa hadayaæ va¬¬hetvà jÃtabhÃvena Udayabhaddo ti nÃmaæ kariæsu. KumÃrassa pÃdacÃraæ caraïakÃle a¤¤o pi satto Brahmalokà cavitvà tass' eva ra¤¤o a¤¤atarÃya deviyà kucchimhi kumÃrikà hutvà nibbatti, tassÃpi Udayabhaddà ti nÃmaæ kariæsu. KumÃro vayappatto sabbasippe nipphattiæ pÃpuïi, #<[page 105]># %< 4. UdayajÃtaka. (458). 105>% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ jÃtibrahmacÃrÅ pana ahosi, supinantenÃpi methunadhammaæ na jÃnÃti, nÃssa kilesesu cittaæ allÅyi. RÃjà puttaæ rajje abhisi¤citvà "nÃÂakÃni 'ssa paccupaÂÂhÃpessÃmÅti" sÃsanaæ pesesi. Bo. "na mayhaæ rajjen' attho, kilesesu cittam me na allÅyatÅti" paÂikkhipitvà punappuna vuccamÃno rattajambunadamayaæ itthirÆpaæ kÃretvà "evarÆpaæ itthiæ labhamÃno rajjaæ paÂicchissÃmÅti" mÃtÃpitunnaæ pesesi. Te taæ suvaïïarÆpakaæ sakala-JambudÅpaæ pariharÃpetvà tathÃrÆpaæ itthiæ alabhantà Udayabhaddaæ alaækaritvà tassa santike Âhapesuæ sà taæ suvaïïarÆpaæ abhibhavitvà aÂÂhÃsi. Atha tesaæ anicchamÃnÃnaæ ¤eva vamÃtikabhaginiæ UdayabhaddhakumÃriæ aggamahesiæ katvà B-aæ rajje abhisi¤ciæsu. Te pana dve pi brahmacariyavÃsam eva vasiæsu. AparabhÃge mÃtÃpitunnaæ accayena B. rajjaæ kÃresi. Ubho ekagabbhe vasamanÃpi lobhavasena indriyÃni bhinditvà a¤¤ama¤¤aæ na olokesuæ, api kho pana "yo amhesu paÂhamataraæ kÃlaæ karoti so nibbattaÂÂhÃnato Ãgantvà `asukaÂÂhÃne nibbatto 'smÅti' ÃrocetÆ" 'ti saÇgaram akaæsu. Atha kho B. abhisekato sattavassasataccayena kÃlam akÃsi. A¤¤o rÃjà nÃhosi, UdayabhaddÃya eva Ãïà pavatti, amaccà rajjaæ anusÃsiæsu. B. pi TÃvatiæsabhavane Sakkattaæ patvà yasamahantatÃya sattÃhaæ anussarituæ nÃsakkhi. Iti so manussagaïanÃya sattavassasataccayena Ãvajjitvà "UdayabhaddharÃjadhÅtaraæ dhanena vÅmaæsitvà sÅhanÃdaæ nadÃpetvà dhammaæ desetvà saÇgaraæ mocetvà ÃgamissÃmÅti" cintesi. Tadà kira manussÃnaæ dasavassasahassÃyukÃlo ahosi. RÃjadhÅtà taæ divasaæ rattibhÃge supihitesu dvÃresu Âhapite Ãrakkhe sattabhÆmakapÃsÃdavaratale alaækatasirigabbhe ekikà niccalà attano sÅlaæ ÃvajjamÃnà nisÅdi. #<[page 106]># %<106 XI. EkÃdasanipÃta.>% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ Atha Sakko suvaïïamÃsakapÆraæ ekaæ suvaïïapÃtiæ ÃdÃya Ãgantvà sayanagabbhe yeva pÃtu bhavitvà ekamantaæ Âhito tÃya saddhiæ sallapanto paÂhamaæ gÃtham Ãha: @@ Tattha sucÅti sucivatthanivatthÃ, sa¤¤atÆrÆ ti suÂÂhuÂhapitaÆrÆ iriyÃpathaæ saïÂhapetvà sucivatthà ekikà va nisinnÃsÅti vuttaæ hoti, aninditaÇgÅti pÃdantato yÃva kesantà aninditasarÅrà paramasobhaggappattasarÅrà ti, kinnaranettacakkhÆ 'ti tÅhi maï¬alehi pa¤cahi ca pasÃdehi upasobhitattà kinnarÃnaæ nettasadisehi cakkhÆhi samannÃgate, imekarattin ti imaæ ekarattiæ ajja Åmasmiæ alaækatasayanagabbhe ekato vaseyyÃmà 'ti yÃcati. Tato rÃjadhÅtà dvà gÃthà abhÃsi: @@ @@ Tattha ukkiïïantaraparikhan ti idaæ dvÃdasayojanikaæ Surundhanapuraæ antarantarà udakaparikhÃnaæ kaddamaparikhÃnaæ sukkhaparikhÃna¤ ca ukkiïïattà ukkiïïantaraparikhaæ, daÊhamaÂÂÃlakoÂÂhakan ti thirehi aÂÂÃlakehi dvÃrakoÂÂhakehi ca samannÃgataæ, khaggahatthehÅti Ãvudhahatthehi dasahi yodhasahassehi rakkhitaæ, duppavesam idaæ puran ti idaæ sakalapuram pi tassa anto mÃpitaæ mayhaæ nivÃsapuram pi ubhayaæ kassaci pavisituæ na sakkÃ, Ãgamo cà 'ti idha imÃya velÃya taruïassa và yobbanappattassa và thÃmasampannayodhassa và a¤¤assa và mahantam pi païïÃkÃraæ gahetvà Ãgacchantassa Ãgamo nÃma n' atthi, saÇgaman ti atha tvaæ kena kÃranena imÃya velÃya mayà saha samÃgamaæ icchasi. Atha Sakko catutthaæ gÃtham Ãha: #<[page 107]># %< 4. UdayajÃtaka. (458). 107>% @@ Tass' attho: kalyÃïi sundaradassane, aham ev' eko devaputto devÃnubhÃvena idhÃgato, tvaæ ajja maæ nandaya tosehi, ahaæ te imaæ suvaïïamÃsakapuïïaæ suvaïïapÃtiæ dadÃmÅti. Taæ sutvà rÃjadhÅtà pa¤camaæ gÃtham Ãha: @@ Tass' attho: ahaæ devarÃja devaæ và yakkhaæ và Udayaæ atikkamitvà a¤¤aæ na patthemi, so tvaæ gacch' eva, mà idha aÂÂhÃsi, na me tayà Ãbhatena païïÃkÃrena attho, gantvà ca mÃssu imaæ ÂhÃnaæ punar Ãvajitthà 'ti. So tassà sÅhanÃdaæ sutvà aÂhatvà gatasadiso hutvà tatth' ev' antarahito aÂÂhÃsi. So punadivase tÃyam {eva} velÃya suvaïïamÃsakapÆraæ rajatapÃtiæ ÃdÃya tÃya saddhiæ sallapanto chaÂÂhaæ gÃtham Ãha: @@ Tass' attho: bhadde rÃjadhÅte yà esà kÃmabhogisattÃnaæ rati sumethunaæ kÃmarati nÃma uttamarati yassà ratiyà kÃraïà sattà kÃyaduccaritÃdivisamaæ caranti taæ ratiæ tvaæ bhadde sucimhite manÃpahasite mà jÅyi, aham pi Ãgaccahanto na tucchahattho Ãgato, hiyyo suvaïïamÃsakapÆraæ suvaïïapÃtiæ Ãhariæ ajja rÆpiyapÃtiæ, imaæ te ahaæ rÆpiyapÃtiæ suvaïïapÆraæ dadÃmÅti. RÃjadhÅtà cintesi: "ayaæ kathÃsallÃpaæ labhanto punappunÃgamissati, na dÃni tena saddhiæ kathessÃmÅti" sà ki¤ci na kathesi. #<[page 108]># %<108 XI. EkÃdasanipÃta.>% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ Sakko tassà akathanabhÃvaæ ¤atvà tatth' ev' antarahito Âhatvà punadivase tÃyam eva velÃya lohapÃtiæ kahÃpaïapÆraæ ÃdÃya "bhadde maæ kÃmaratiyà santappehi, imaæ te kahÃpaïapÆraæ lohapÃtiæ dassÃmÅti" Ãha. Taæ disvà rÃjadhÅtà sattamaæ gÃtham Ãha: @@ Tass' attho: bho purisa tvaæ jaÊo, naro hi nÃma nÃriæ kilesaratikÃraïà dhanena nijjhÃpento sa¤¤apento yattha nÃriyà chandaæ karoti taæ ukkaæsati vaïïetvà thometvà bahutarena dhanena palobheti, tuyhaæ pan' eso devasabhÃvo vipaccanÅko, tvaæ hi mayà paccakkhato thokatarena esi paÂhamadivase suvaïïapÆraæ suvaïïapÃtiæ Ãharitvà dutiyadivase rÆpiyapÃtiæ tatiyadivase kahÃpaïapÆraæ lohapÃtiæ ÃharasÅti. Taæ sutvà M. "bhadde rÃjakumÃri, ahaæ chekavÃïijo, na niratthakena atthaæ nÃsemi, sace tvaæ Ãyunà và vaïïena và va¬¬heyyÃsi ahaæ te païïÃkÃraæ va¬¬hetvà Ãhareyyaæ, tvaæ pana parihÃyas' eva, tenÃham pi dhanaæ parihÃpemÅti" vatvà tisso gÃthà abhÃsi: @@ @@ @@ Tattha nihiyyatÅti parissÃvane Ãsittaudakaæ viya parihÃyati, manussalokasmiæ hi sattà jÅvitena vaïïena cakkhupasÃdÃdÅhÅti dine dine parihÃyant' eva, #<[page 109]># %< 4. UdayajÃtaka. (458.) 109>% {jiïïatarÃsÅti} mama paÂhamaæ Ãgatadivase pavattaæ hi te Ãyuæ hiyyodivasaæ na pÃpuïi, kuÂhÃriyà chinnaæ viya tatth' eva nirujjhi, hiyyo pavattaæ ajjadivasaæ na pÃpuïi, hiyyo kuÂhÃriyà chinnaæ viya nirujjhi, tasmà ajja jiïïatarÃsi jÃtÃ, evaæ me ti tiÂÂhatu hiyyo ca paramaho ca, ajj' eva pana mayhaæ evaæ pekkhamÃnassa pekkhamÃnass' eva, hÃyat' eva tato vaïïo ahorattÃnam accaye ti ito paÂÂhÃya pana rattiædivesu vÅtivattesu ahorattÃnam accayena apaïïattikabhÃvam eva gamissasÅti dasseti, iminà cà 'ti tasmà bhadde sace tvaæ iminà va vayena imasmiæ suvaïïavaïïe sarÅre jarÃya avilutte yeva seÂÂhacariyaæ careyyÃsi pabbajitvà samaïadhammaæ kareyyÃsi bhiyyo vaïïavatÅ siyà atirekataravaïïà bhaveyyÃsÅti. Tato rÃjadhÅtà itaraæ gÃtham Ãha: @@ Tattha sarÅradeho ti sarÅrasaækhÃto deho devÃnaæ sarÅraæ kathaæ na jÅrati, idan taæ ahaæ pucchÃmÅti vadati. Ath' assà kathento Sakko itaraæ gÃtham Ãha: @@ Tattha yathà manussà ti yathà manussà jÅrantà rÆpena vaïïena bhogena cakkhupasÃdÃdÅhi ca jÅranti na evaæ devÃ, tesaæ gattesu valiyo pi na santi, maÂÂaka¤canapaÂÂam eva vaïïasarÅram hoti, suve suve ti divase divase, bhiyyataro và 'ti atirekataro va tesaæ dibbo ca vaïïo vipulà ca bhogà honti, manussesu hi rÆpaparihÃni cirajÃtabhÃvassa sakkhi, devesu atirekarÆpasampatti atirekaparivÃrasampatti ca, evaæ aparihÃnadhammo nÃma devaloka, #<[page 110]># %<110 XI. EkÃdasanipÃta.>% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ tasmà tvaæ jaraæ apatvà va nikkhamitvà pabbaja, evaæ parihÃniyasabhÃvà manussalokà muccitvà aparihÃniyasabhÃvaæ evarÆpaæ develokaæ gamissasÅti. Sà devalokassa vaïïaæ sutvà gamanamaggaæ pucchantÅ itaraæ gÃtham Ãha: @@ Tattha kiæ sÆ dha bhÅtà ti devarÃja ayaæ khattiyÃdibhedà anekà janatà kiæbhÅtà kassa bhayena parihÃniyasabhÃvà manussalokà devalokaæ na gacchatÅti pucchati, maggo ti devalokagÃmimaggo, idha pana in ti Ãharitvà ko ti pucchà kÃtabbÃ, ayam h ettha attho: nekatitthÃyatanavasena paï¬itehi pavutto devalokamaggo ko kataro ti vuttaæ hoti, katthaÂÂhito ti paralokaæ gacchanto katarasmiæ magge Âhito na bhÃyatÅti. Ath' assà kathento Sakko itaraæ gÃtham Ãha: @@ Tass' attho: bhadde Udaye vÃcaæ mana¤ ca sammà Âhapetvà kÃyena pi pÃpÃni akaronto ime dasakusalakammapathe samÃdÃya vattanto bahÆ annapÃne bahÆ và deyyadhamme ghare vasanto `dÃnassa vipÃko atthÅti' saddhÃya samannÃgato muducitto dÃnasaævibhÃgatÃya saævibhagÅ, pabbajità bhikkhÃya caramÃna vadanti nÃma paccayadÃnena tesaæ tassa vÃdassa jÃnanato vada¤¤Æ, catÆhi saÇgahavatthÆhi saÇgÃhako, piyavÃditÃya sakhilo, maÂÂavacanatÃya saïhavÃco, ettha etthake guïarÃsimhi Âhito paralokaæ gacchanto na bhÃyatÅti. #<[page 111]># %< 4. UdayajÃtaka. (458.) 111>% Tato rÃjadhÅtà tassa vacanaæ sutvà thutiæ karontÅ itaraæ gÃtham Ãha: @@ Tass' attho: yathà mÃtÃpitaro puttake anusÃsanti tathà maæ anusÃsasi, uÊÃravaïïa sobhaggappattarÆpa ko nu si tvan ti accuggatasarÅro ti. Tato B. itaraæ gÃtham Ãha: @@ Tass' attho: kalyÃïadassane ahaæ purimabhave tava sÃmiko Udayo nÃma TÃvatiæsabhavane Sakko hutvà nibbatto, idhÃgacchanto na kilesavasenÃgato, taæ vÅmaæsitvà pana saægaraæ mocessamÅti saægaratthÃya pubbe saægaressa katattà Ãgato 'smi, idÃni taæ Ãmantevà gacchÃmi, mutto 'smi tava saægarà ti. RÃjadhÅtà assasitvà "sÃmi, tvaæ UdayabhaddarÃjÃ" ti assudhÃrÃya pavattamÃnÃya "ahaæ tumhe vinà vasituæ na sakkomi, yathà tumhÃkaæ santike vasÃmi tathà maæ anusÃsathÃ" 'ti vatvà itaraæ gÃtham Ãha: @@ Atha naæ anusÃsanto catasso gÃthà abhÃsi @@ @@ #<[page 112]># %<112 XI. EkÃdasanipÃta.>% @@ @@ Tattha adhipatatÅti ativiya patati sÅghaæ atikkamati, vayo ti paÂhamavayÃdi tividho pi, khaïo tathevà 'ti uppÃdaÂÂhitibhaÇgakhaïo pi tath' eva adhipatati, ubhayenÃpi bhadde imesaæ sattÃnaæ ÃyusaækhÃro nÃma sÅghasotanadÅ viya anivattanto sÅghaæ atikkamatÅti dasseti, ÂhÃnaæ natthÅti uppannasaækhÃrà abijjitvà tiÂÂhantÆ 'ti patthanÃya pi tesaæ ÂhÃnaæ nÃma n' atthi, evaæ ekaæsen eva Buddhaæ Bhagavantaæ Ãdiæ katvà sabbe pi sattà cavanti, dhuvaæ maraïaæ, addhuvaæ jÅvitan ti evaæ maraïasatiæ bhÃvehÅti dÅpeti, parijÅyatÅti idaæ suvaïïavaïïaæ sarÅraæ jÅrat' eva, evaæ jÃnÃhi, mÃpamÃdà 'ti tasmà tvaæ Udayabhadde mà pamÃdaæ Ãpajji, appamattà hutvà dasakusalakammapathadhammaæ carÃhÅti, kasiïà ti sakalÃ, ekass' evà ti yadi ekass' eva ra¤¤o va tasmiæ ekasmiæ ¤eva ana¤¤ÃdhÅnà assa, taæ cÃpi jahÃti avÅtarÃgo ti taïhÃvasiko puggalo ettakena pi yasena atitto maraïakÃle avÅtarÃgo va taæ vijahati, evaæ taïhÃya apÆraïÅyabhÃvaæ jÃnÃhÅti dÅpeti, te vÃpÅti mÃtà puttaæ putto mÃtaraæ pità puttaæ putto pitaraæ bhÃtà bhaginiæ bhaginÅ bhÃtaraæ bhariyà sÃmikaæ sÃmiko bhariyan ti ete a¤¤ama¤¤aæ jahanti, nÃnà honti, evaæ sattÃnaæ vinÃbhÃvaæ jÃnÃhÅti dipeti, parabhojanan ti vividhÃnaæ kÃkÃdÅnaæ parasattÃnaæ bhojanaæ, ittaravÃso ti yà esà imasmiæ saæsÃre manussabhÆtà sugati ca tiracchÃnabhÆtà duggati ca etaæ ubhayam pi ittaravÃso ti jÃnitvà mà pamÃda, carassu dhammaæ, imesaæ sattÃnaæ nÃnÃÂhÃnato Ãgantvà {ekaÂÂhÃne} samÃgamo paritto, ime sattà appakam eva kÃlaæ ekato vasanti, tasmà appamattà hohÅti. Evaæ M. tassà ovÃdam adÃsi. SÃpi tassa dhammakathÃya pasÅditvà thutiæ karontÅ osÃnagÃtham Ãha: #<[page 113]># %< 5. PÃnÅyajÃtaka. (459.) 113>% @@ Tattha sÃdhÆ 'ti appaæ maccÃna jÅvitan ti bhÃsamÃno ayaæ devarÃjà sÃdhu bhÃsati, kiækÃraïÃ: idaæ hi kasira¤ ca dukkhaæ assÃdarahitaæ paritta¤ ca na bahukaæ ittarakÃlaæ, sace hi kasiram pi samÃnaæ dÅghakÃlaæ pavatteyya parittakam pi samÃnaæ sukhaæ bhaveyya vaÂÂeyya, idaæ pana kasira¤ c' eva paritta¤ ca sakalena vaÂÂadukkhena saæyutaæ sannÅtaæ, sÃhan ti sà ahaæ Surundhanan ti Surundhananagara¤ ca KÃsiraÂÂhaÇ ca cha¬¬etvà ekikà pabbajissÃmÅti Ãha. B. tassa ovÃdaæ datvà sakaÂÂhÃnam eva gato. SÃpi punadivase amacce rajjaæ paÂicchÃpetvà attano nagare yeva ramaïÅye uyyÃne isipabbajjaæ pabbajitvà dhammaæ caritvà ÃyupariyosÃne TÃvatiæsabhavane B-assa pÃdaparicÃrikà hutvà nibbatti. S, i. dhammadesanaæ Ã. saccÃni pakÃsetvà j. s. (SaccapariyosÃne ukkaïÂhitabhikkhu sotÃpattiphale patiÂÂhahi): "Tadà rÃjadhÅtà RÃhulamÃtà ahosi, Sakko pana aham evÃ" 'ti. UdayajÃtakaæ. $<5. PÃnÅyajÃtaka.>$ Mitto mittassà 'ti. Idaæ S. J. v. kilesaniggahaæ Ã. k. Ekasmiæ hi samaye SÃvatthi-vÃsino pa¤casatà gihÅ sahÃyakà TathÃgatassa dhammadesanaæ sutvà pabbajitvà upasampannà antokoÂisanthÃre vasantà a¬¬harattasamaye kÃmavitakkaæ vitakkesuæ, sabbaæ heÂÂhÃvuttanayen' eva vitthÃretabbaæ. Bhagavato Ãïattiyà panÃyasmatà ùnandena bhikkhusaæghe sannipatite S. pa¤¤attÃsane nisÅditvà anodissakaæ katvà "kÃmavitakkaæ vitakkayitthÃ" 'ti avatvà sabbasaÇgÃhikavasen' eva "bhikkhave kileso khuddako nÃma n' atthi, bhikkhunà nÃma uppannuppannà kilesà niggahetabbà va, porÃïakapaï¬ità anuppanne Buddhe kilese niggahetvà paccekabodhi¤Ãïaæ pattÃ" ti vatvà a. Ã.: #<[page 114]># %<114 XI. EkÃdasanipÃta.>% A. B. Br. r. k. KÃsiraÂÂhe ekasmiæ gÃmake dve sahÃyakà pÃnÅyatumbÃni ÃdÃya khettaæ gantvà ekamante Âhapetvà khettaæ koÂÂetvà pipÃsitakÃle Ãgantvà pÃnÅyaæ pivanti. Tesu eko pÃnÅyatthÃya Ãgantvà attano pÃnÅyaæ rakkhanto itarassa tumbato pivitvà sÃyaæ ara¤¤Ã nikkhamitvà nahÃyitvà Âhito "atthi nu kho me kÃyadvÃrÃdÅhi ajja ki¤ci pÃpaæ katan" ti upadhÃrento thenetvà pÃnÅyassa pÅtabhÃvaæ disvà saævegappatto hutvà "ayaæ taïhà va¬¬hamÃnà maæ apÃyesu khipissati, imaæ kilesaæ niggaïhissÃmÅti" pÃnÅyassa thenetvà pÅtabhÃvaæ Ãrammaïaæ katvà vipassanaæ va¬¬hetvà paccekabodhi¤Ãïaæ nibbattetvà paÂiladdha¤Ãïaæ Ãvajjanto aÂÂhÃsi. Atha naæ itaro nahÃyitvà uÂÂhito "ehi samma gharaæ gacchÃmÃ" 'ti Ãha. "Gaccha tvaæ, mama gharena kiccaæ n' atthi, paccekabuddhà nÃma mayan" ti. "Paccekabuddhà nÃma tumhÃdisà hontÅti". "Atha kidisà hontÅti". "DvaÇgulakesà kÃsÃyavatthavasanà Uttarahimavante NandamÆlakapabbhÃre vasantÅti". So sÅsaæ parÃmasi, taæ khaïaæ yev' assa gihiliÇgaæ antaradhÃyi, surattadupaÂÂaæ nivattham eva, vijjullatÃya sadisaæ kÃyabandhanaæ baddham eva, alattakapÃÂalavaïïaæ uttarÃsaÇgacÅvaraæ ekaæsakatam eva, meghavaïïaæ paæsukÆlacÅvaraæ aæse Âhapitam eva, bhamaravaïïo mattikÃpatto vÃmaæsakÆÂe laggito va ahosi, so ÃkÃse Âhatvà dhammaæ desetvà uppatitvà NandamÆlakapabbhÃre yeva otari. Aparo pi KÃsigÃme yeva kuÂumbiko Ãpaïe nisinno ekaæ purisaæ attano bhariyaæ ÃdÃya gacchantaæ disvà taæ uttamarÆpadharaæ itthiæ indriyÃni bhinditvà oloketvà puna cintesi: "ayaæ me lobho va¬¬hamÃno apÃyesu khipissatÅti" saæviggamÃnaso vipassanaæ va¬¬hetvà paccekabodhi¤Ãïaæ nibbattetvà ÃkÃse Âhito dhammaæ desetvà NandamÆlakapabbhÃram eva gato. #<[page 115]># %< 4. PÃnÅyajÃtaka. (455.) 115>% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ KÃsigÃmavÃsino yeva dve pitÃputtà ekato maggaæ paÂipajjiæsu, aÂavimukhe va corà Âhità honti, te pitÃputte labhitvà puttaæ gahetvà "dhanaæ Ãharitvà tava puttaæ gaïhÃ" pitaraæ vissajjenti, dve bhÃtaro labhitvà kaniÂÂhaæ gahetvà jeÂÂhaæ vissajjenti, ÃcariyantevÃsike labhitvà Ãcariyaæ gahetvà antevÃsikaæ vissajjenti, antevÃsiko sippalabhena dhanaæ Ãharitvà Ãcariyaæ gaïhitvà gacchati. Atha te pitÃputtà tattha corÃnaæ ÂhitabhÃvaæ ¤atvà "tvaæ maæ `pitÃ' ti mà vadi, aham pi taæ `putto' ti na vakkhÃmÅti" katikaæ katvà corehi gahitakÃle "tumhe a¤¤ama¤¤aæ kiæ hothÃ" 'ti puÂÂhà "na ki¤ci homÃ" 'ti sampajÃnamusÃvÃdaæ kariæsu. Tesu aÂavito nikkhamitvà sÃyaæ nahÃyitvà Âhitesu putto attano sÅlaæ sodhento taæ musÃvÃdaæ disvà "idaæ pÃpaæ va¬¬hamÃnaæ maæ apÃyesu khipissati, imaæ kilesaæ niggaïhissÃmÅti" vipassanam va¬¬hetvà paccekabodhi¤Ãïaæ nibbattetvà ÃkÃse Âhito pitu dhammaæ desetvà NandamÆlakapabbhÃram eva gato. KÃsigÃmake yeva pana eko gÃmabhojako mÃghÃtaæ kÃrÃpesi, atha naæ balikammakÃle mahÃjano sannipatitvà Ãha: "sÃmi mayaæ migasÆkarÃdayo mÃretvà yakkhÃnaæ balikammaæ karissÃma, balikammakÃlo eso" ti. "TumhÃkaæ pubbekaraïaniyÃmen' eva karothÃ" 'ti. Manussà bahuæ pÃïÃtipÃtam akaæsu. So bahuæ macchamaæsaæ disvà "ime manussà ettake pÃïe mÃrentà mam' ekassa vacanena mÃrayiæsÆ" 'ti kukkuccaæ katvà vÃtapÃnaæ nissÃya Âhitako va vipassanaæ va¬¬hetvà paccekabodhi¤Ãïaæ nibbattetvà ÃkÃse Âhito dhammaæ desetvà NandamÆlakapabbhÃram eva gato. Aparo pi KÃsiraÂÂhe yeva gÃmabhojako majjavikkayaæ vÃretvà "sÃmi, pubbe imasmiæ kÃle surÃchaïo nÃma hoti, kiæ karomÃ" 'ti mahÃjanena vutte `tumhÃkaæ porÃïakaniyÃmen' karothÃ" 'ti Ãha. #<[page 116]># %<116 XI. EkÃdasanipÃta.>% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ Manussà chaïaæ katvà suraæ pivitvà kalahaæ karontà hatthapÃde bhinditvà sÅsaæ bhinditvà kaïïe chinditvà bahudaï¬e bajjhiæsu. GÃmabhojako te disvà cintesi: "mayi ananujÃnante ime etaæ dukkhaæ na vindeyyun" ti so ettakena kukkuccaæ katvà vipassanaæ va¬¬hetvà paccekaboddhi¤Ãïaæ nibbattetvà "appamattà hothÃ" 'ti ÃkÃse Âhatvà dhammaæ desetvà NandamÆlakapabbhÃram eva gato. AparabhÃge pa¤ca paccekabuddhà bhikkhÃcÃratthÃya BÃrÃïasidvÃre otaritvà sunivatthà supÃrutà pÃsÃdikehi abhikkamÃdÅhi piï¬Ãya carantà rÃjadvÃraæ pÃpuïiæsu. RÃjà te disvà va pasannacitto rÃjanivesanaæ pavesÃpetvà pÃde dhovitvà gandhatelena makkhetvà païÅtena khÃdaniyena bhojaniyena parivisitvà ekamantaæ nisÅditvà "bhante tumhÃkaæ paÂhamavaye pabbajjà sobhati, imasmiæ vaye pabbajjantà kÃmesu ÃdÅnavaæ passittha, kiæ vo Ãrammaïaæ ahosÅti" pucchi. Te tassa kathentà @@ @@ @@ @@ @@ #<[page 117]># %< 5. PÃnÅyajÃtaka. (459.) 117>% @< tes' Ãhaæ samanu¤¤Ãsiæ, tena pacchà vijigucchiæ taæ pÃpaæ pakatam mayÃ, mà puna akaraæ pÃpaæ tasmà pabbajito ahan ti || Ja_XI:63 ||>@ imà paÂipÃÂiyà pa¤ca gÃthà abhÃsiæsu. RÃjÃpi ekamekassa vyÃkaraïaæ sutvà "bhante ayaæ pabbajjà tumhÃkam eva anucchavikÃ" ti thutiæ akÃsi. Tattha mitto mittassà 'ti mahÃrÃja ahaæ ekassa mitto hutvà tassa mittassa santakaæ pÃnÅyaæ iminà nÃma niyÃmena paribhu¤jiæ, tasmà ti yasmà puthujjanà nÃma pÃpaæ karonti tasmà aham pi, mà puna akaraæ pÃpan ti taæ pÃpaæ Ãrammaïaæ katvà pabbajito 'mhÅti, chando ti mahÃrÃja iminà nÃma niyÃmena mama paradÃraæ disvà kÃme chando uppajji, {agaïhun} ti gaïhiæsu, jÃnan ti tesaæ corÃnaæ ahaæ kin te ayaæ hotÅti pucchite jÃnanto yeva na ki¤ci hotÅti a¤¤athà vyÃkÃsi somayÃge ti navachande uÂÂhite somayÃgaæ nÃma yakkhabaliæ kariæsu, tasmiæ upaÂÂhite, samanu¤¤Ãsim ti samanu¤¤o Ãsiæ, surÃmerayamadhukà ti piÂÂhasurÃdiæ sura¤ ca pupphÃsavÃdimeraya¤ ca pakkamadhu viya madhuraæ ma¤¤amÃnÃ, ye janà paÂhamÃsuno ti ye no gÃme janà paÂhamaæ evarÆpà Ãsuæ ahesuæ, bahunnaæ te ti te ekadivasaæ ekasmiæ chaïe patte bahunnaæ anatthÃya majjapÃnaæ kappayiæsu RÃjà tesaæ dhammaæ sutvà pasannacitto cÅvarasÃÂake ca bhesajjÃni ca datvà paccekabuddhe uyyojesi. Te pi tassa anumodanaæ katvà tatth' eva agamaæsu. Tato paÂÂhÃya rÃjà vatthukÃmesu viratto anapekho hutvà nÃnaggarasabhojanaæ bhu¤jitvà itthiyo anÃlapitvà anoloketvà virattacitto uÂÂhÃya sirigabbhaæ pavisitvà nisinno setabhittiyaæ kasiïaparikammaæ katvà jhÃnaæ nibbattesi. So jhÃnappatto kÃme garahanto @@ gÃtham Ãha. Tattha bahukaïÂake ti bahupaccÃmitte, ye han ti ye ahaæ, ayam eva và pÃÂho, tÃdisan ti etÃdisaæ kilesarahitajhÃnasukhaæ. #<[page 118]># %<118 XI. EkÃdasanipÃta.>% Ath' assa aggamahesÅ "ayaæ rÃjà paccekabuddhÃnaæ dhammakathaæ sutvà ukkaïÂhitarÆpo amhehi saddhiæ akathetvà sirigabbhaæ paviÂÂho, parigaïhissÃmi tÃva nan" ti cintetvà sirigabbhadvÃraæ gantvà dvÃre Âhità ra¤¤o kÃme garahantassa udÃnaæ sutvà "mahÃrÃja, tvaæ kÃme garahasi, kÃmasukhasadisaæ nÃma sukhaæ n' atthÅti" kÃme vaïïentÅ itaraæ gÃtham Ãha: @@ Tattha mahassÃdà ti mahÃrÃja ete kÃmà nÃma mahÃassÃdÃ, ito uttariæ a¤¤aæ sukhaæ n' atthi, kÃmasevino hi apÃye anupagamma sagge nibbattantÅti attho. Taæ sutvà B. tassà "nassa vasali, kiæ kathesi, kÃmesu sukhaæ nÃma kuto, vipariïÃmadukkhà hi ete" ti garahanto sesagathà abhÃsi: @@ @@ @@ @@ Tattha nettiæso ti nikkaruïo, idam pi ekassa khaggassa nÃmaæ, dukkhatarà ti evaæ jalitaÇgÃrakÃsuæ và divasantattaæ phÃlaæ và paÂicca yaæ dukkhaæ uppajjati tato pi kÃmà yeva dakkhatarà ti attho, anantaragÃthÃya: yathà etÃni visÃdÅni dukkhÃvahanato dukkhÃni evaæ kÃmÃpi dukkhÃ, taæ pana kÃmadukkhaæ itarehi dukkhehi dukkhataran ti attho. #<[page 119]># %< 5. PÃnÅyajÃtaka. (459.) 119>% Evaæ M. deviyà dhammaæ desetvà amacce sannipÃtetvà "bho amaccà tumhe rajjaæ paÂipajjatha, ahaæ pabbajissÃmÅti" vatvà mahÃjanassa rodantassa paridevantassa uÂÂhÃya ÃkÃse Âhatvà ovÃdaæ datvà anilapathen' eva Uttarahimavantaæ gantvà ramaïÅye padese assamaæ mÃpetvà isipabbajjaæ pabbajitvà ÃyupariyosÃne Brahmaloka-parÃyano ahosi. S. i. d. Ã. "bhikkhave, kileso khuddako nÃma n' atthi, appamattako pi paï¬itena niggahetabbo yevÃ" 'ti vatvà saccÃni pakÃsetvà j. s. (SaccapariyosÃne pa¤casatà bhikkhÆ arahatte patiÂÂhahiæsu): "Tadà paccekabuddhà parinibbÃyiæsu, devÅ RÃhulamÃtà ahosi, rÃjà pana aham evÃ" 'ti. PÃnÅyajÃtakaæ. $<6. Yuva¤jayajÃtaka.>$ MittÃmaccaparibbÆÊhan ti. Idaæ S. J. v. mahÃbhinikkhamanaæ Ã. k. Ekadivasaæ hi dhammasabhÃyaæ sannipatità bhikkhÆ "Ãvuso sace Dasabalo agÃraæ ajjhÃvasissa sakalacakkavÃÊagabbhe cakkavattirÃjà abhavissa sattaratanasamannÃgato catuiddhÅhi samiddho parosahassaputtaparivÃro, so evarÆpaæ sirivibhavaæ pahÃya kÃmesu dosaæ disvà a¬¬harattasamaye ChannasahÃyo Kanthakam Ãruyha nikkhamitvà AnomanadÅtÅre pabbajitvà chavassÃni dukkarakÃrikaæ katvà sammÃsambodhiæ patto" ti Satthu guïakathaæ kathayiæsu. S. Ãgantvà "kÃya nu 'ttha bhikkhave etarahi kathÃya sannisinnÃ" ti pucchitvà "imÃya nÃmÃ" 'ti vutte "na bhikkhave idÃn' eva TathÃgato mahÃbhinikkhamanaæ nikkhanto, pubbe pi dvÃdasayojanike BÃrÃïasinagare rajjaæ pahÃya nikkhanto yevÃ" 'ti vatvà a. Ã.: A. Rammanagare Sabbadatto nÃma rÃjà ahosi. Ayaæ hi BÃrÃïasÅ UdayajÃtake Surundhananagaraæ 'Ãma jÃtaæ CullasutasomajÃtake Sudassanaæ nÃma SoïanandajÃtake Brahmavaddhanaæ nÃma Khaï¬ahÃlajÃtake PupphavatÅ nÃma, #<[page 120]># %<120 XI. EkÃdasanipÃta.>% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ imasmiæ pana Yuva¤jayajÃtake Rammanagaraæ nÃma ahosi, evam assà kadÃci kadÃci nÃmaæ parivattati. Tattha Sabbadattara¤¤o puttasahassaæ ahosi. Yuva¤jayassa nÃma jeÂÂhaputtassa uparajjaæ adÃsi. So ekadivasaæ pÃto va rathavaram Ãruyha mahantena sirivibhavena uyyÃnakÅlaæ gacchanto rukkhaggatiïaggasÃkhaggamakkaÂakasuttajÃlÃdÅsu muttÃjÃlÃkÃre nalagge ussÃvabinduæ disvà "samma sÃrathi kin nÃm' etan" ti pucchitvà "etaæ deva himasamaye patanaussÃvabindÆ nÃmÃ" 'ti sutvà divasabhÃgaæ uyyÃne kÅÊitvà sÃyaïhakÃle paccÃgacchanto te adisvà "samma sÃrathi, kahaæ te ussÃvabindÆ, na te idÃni passÃmÅti" pucchi. "Deva te suriye uggacchante sabbe va chijjitvà paÂhaviyaæ pavisantÅti". Taæ sutvà saævegappatto hutvà "imesaæ sattÃnaæ jÅvitasaækhÃrÃpi tiïagge ussÃvabindusadisÃ, mayà vyÃdhijarÃmaraïehi apÅÊiten' eva mÃtÃpitaro Ãpucchitvà pabbajituæ vaÂÂatÅti" ussÃvabindum eva Ãrammaïaæ katvà Ãditte viya tayo bhave passanto attano gehaæ agantvà alaækatapaÂiyattayà vinicchayasÃlÃya nisinnassa pitu santikam eva gantvà pitaraæ vanditvà ekamantaæ Âhito pabbajjaæ yÃcanto @@ paÂhamaæ gÃtham Ãha. Tattha paribbÆÊhan ti parivÃritaæ, taæ devoti mama pabbajjaæ devo anujÃnÃtÆ 'ti attho. Atha naæ rÃjà vÃrento dutiyaæ gÃtham Ãha: @@ #<[page 121]># %< 6. Yuva¤jayajÃtaka. (460.) 121>% Taæ sutvà kumÃro tatiyaæ gÃtham Ãha: @@ Tattha dÅpa¤cà 'ti tÃta n' eva mayahaæ kÃmehi Ænaæ atthi na maæ hiæsità koci vijjati, ahaæ pana paralokagamanÃya attano patiÂÂhaæ kÃtuæ icchÃmÅti, kÅdisaæ: yaæ jarà nÃbhikÅrati na viddhaæseti tam ahaæ kÃtum icchÃmi, amatamahÃnibbÃnaæ gavesissÃmi, na me kÃmehi attho, anujÃna maæ mahÃrÃjà 'ti vadati. Iti punappuna kumÃro pabbajjaæ yÃci rÃjà mà pabbajà 'ti vÃresi Taæ atthaæ Ãvikaronto S. upa¬¬hagÃtham Ãha: @@ Tattha vÃkÃro sampiï¬anattho, idaæ vuttaæ hoti: evaæ bhikkhave putto ca pitaraæ yÃcati pità ca orasaæ puttaæ yÃcatÅti. Sesaæ upa¬¬hagÃthaæ rÃjà Ãha: @@ Tass' attho: ayaæ te tÃta nigamavÃsÅ mahÃjano yÃcati, nagarajano pi: mà tvaæ pabbajÅti. KumÃro puna pi @@ imaæ gÃtham Ãha. Tattha vasamantagÆ ti mÃhaæ kÃmehi sammatto pamatto jarÃya vasagÃmÅ nÃma homi, vaÂÂadukkhaæ pana khepetvà yathà sabba¤¤Æta¤ÃïapaÂivijjhanako homi tathà maæ olokehÅti adhippÃyo. Evaæ vutte rÃjà appaÂibhÃno ahosi, mÃtà pan' assa "putto te devi pitaraæ pabbajjaæ anujÃnÃpetÅti" sutvà "kiæ tumhe kathethÃ" 'ti nirussÃsena mukhena sovaïïasivikÃya nisÅditvà sÅghaæ vinicchayaÂÂhÃnaæ gantvà yÃcamÃnà chaÂÂhaæ gÃtham Ãha: @@ #<[page 122]># %<122 XI. EkÃdasanipÃta.>% Taæ sutvà kumÃro sattamaæ gÃtham Ãha: @@ Tass' attho: amma yathà tiïagge ussÃvabindu suriyass' uggamanam {patiÂhÃtuæ} asakkoti paÂhaviæ patati evaæ imesa¤ ca sattÃnaæ jÅvitaæ parittaæ tÃvakÃlikaæ aciraÂÂhitikaæ, evarÆpe lokasannivÃse kathaæ su tvaæ ciraæ maæ passissasi, mà maæ nivÃrehÅti. Evaæ vutte pi sà punappuna yÃci yeva. Tato M. pitaraæ Ãmantetvà aÂÂhamaæ gÃtham Ãha: @@ Tass' attho: tÃta rathesabha imaæ mama mÃtaraæ taramÃnà purisà sovaïïasivikÃyÃnaæ Ãropentu, mà me jÃtijarÃvyÃdhimaraïakantÃraæ tarantassa atikkamantassa mÃtà antarÃyakarà ahÆ ti. RÃjà puttassa vacanaæ sutvà "gaccha bhadde tava sivikÃya nisÅditvà RativaddhanapÃsÃdaæ yeva abhirÆhÃ" 'ti Ãha. Sà tassa vacanaæ sutvà thÃtuæ asakkontÅ nÃrÅgaïaparivutà gantvà pÃsÃdaæ Ãruyha "kà nu kho puttassa pavattÅti" vinicchayadvÃraæ olokentÅ aÂÂhÃsi. B. pi mÃtu gatakÃle puna pitaraæ yÃci. RÃjà taæ paÂibÃhituæ asakkonto "tena hi tÃta tava manaæ matthakaæ pÃpehi, pabbajÃhÅti" anujÃni. Anu¤¤ÃtakÃle B-assa kaniÂÂho YudhiÂÂhilakumÃro nÃma pitaraæ vanditvà "tÃta mayham pi pabbajjaæ anujÃnÃthÃ" 'ti anujÃnÃpesi. Ubho pi bhÃtaro pitaraæ vanditvà kÃme pahÃya mahÃjanaparivutà vinicchayato nikkhamiæsu. DevÅ M-am oloketvà "mama putte pabbajite Rammanagaraæ tucchaæ bhavissatÅti" paridevamÃnà gÃthadvayam Ãha: @@ #<[page 123]># %< 6. Yuva¤jayajÃtaka. (460.) 123>% @@ Tattha abhidhÃvathà 'ti parivÃretvà ÂhitanÃriyo sabbà vegena dhÃvathà 'ti ÃïÃpeti, bhaddante ti etaæ gantvà bhaddaæ tava hotÆ 'ti vadatha, Rammakan ti Rammanagaraæ sandhÃyÃha, yÃhu seÂÂho ti yo ra¤¤o puttasahassassa seÂÂho ahosi so, pabbajito ti pabbajjÃya gacchantaæ sandhÃy' evam Ãha. B. pi na tÃva pabbajati so hi mÃtÃpitaro vanditvà kaniÂÂhaæ YudhiÂÂhilakumÃraæ gahetvà nagarà nikkhamma mahÃjanaæ nivattetvà ubho pi Himavantaæ pavisitvà manoramaÂÂhÃne assamapadaæ katvà isipabbajjaæ pabbajitvà jhÃnÃbhi¤¤aæ nibbattetvà vanamÆlaphalÃdÅhi yÃvajÅvaæ yÃpentà Brahmaloka-parÃyanà ahesuæ. Tam atthaæ osÃne abhisambuddhagÃthà dÅpeti: @@ Tattha maccuno ti MÃrassa, idaæ vuttaæ hoti: bhikkhave Yuva¤jayo YudhiÂÂhilo ti te ubho pi komÃrà mÃtÃpitaro pahÃro MÃrassa santakaæ rÃgadosamohasaÇgaæ bhinditvà pabbajità ti. S. i. d. Ã. "na bhikkhave idÃn' eva pubbe pi TathÃgato rajjaæ cha¬¬etvà pabbajito yevÃ" 'ti vatvà j. s.: "Tadà mÃtÃpitaro mahÃrÃjakulÃni ahesuæ, YudhiÂÂhilakumÃro ùnando. Yuva¤jayo aham evÃ" 'ti. Yuva¤jayajÃtakaæ $<7. DasarathajÃtaka.>$ Etha {Lakkhaïa} SÅtà cà 'ti. Idaæ S. J. v. ekaæ matapitikaæ kuÂumbikaæ Ã. k. So hi pitari kÃlakate sokÃbhibhÆto sabbakiccÃni pahÃya sokÃnuvattako ahosi. S. paccÆsasamaye lokaæ olokento tassa sotÃpattiphalÆpanissayaæ disvà punadivase SÃvatthiyaæ piï¬Ãya caritvà katabhattakicco bhikkhÆ uyyojetvà ekaæ pacchÃsamaïaæ gahetvà tassa gehaæ gantvà vanditvà nisinnaæ madhuravacanena Ãlapanto #<[page 124]># %<124 XI. EkÃdasanipÃta.>% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ "socasi upÃsakÃ" 'ti vatvà "Ãma bhante pitusoko maæ bÃdhatÅti" vutte "upÃsaka porÃïakapaï¬ità aÂÂha lokadhamme tatvato jÃnantà pitari kÃlakate appamattakam pi sokaæ na kariæsÆ" 'ti vatvà tena yÃcito a. Ã.: A. B. Dasaratha-mahÃrÃjà nÃma agatigamanaæ pahÃya dhammena rajjaæ kÃresi. Tassa soÊasannaæ itthisahassÃnaæ jeÂÂhikà aggamahesÅ dve putte eka¤ ca dhÅtaraæ vijÃyi, jeÂÂhaputto RÃmapaï¬ito nÃma ahosi, dutiyo LakkhaïakumÃro nÃma, dhÅtà SÅtà devÅ nÃma. AparabhÃge aggamahesÅ kÃlam akÃsi. RÃjà tassà kÃlakatÃya ciraæ sokavasaæ gantvà amaccehi sa¤¤Ãpito tassà kattabbaparihÃraæ katvà a¤¤aæ aggamahesiÂÂhÃne Âhapesi. Sà ra¤¤o piyà ahosi manÃpÃ. SÃpi aparabhÃge gabbhaæ gaïhitvà laddhagabbhaparihÃrà puttaæ vijÃyi, BharatakumÃro ti 'ssa nÃmaæ kariæsu. RÃjà puttasinehena "bhadde, varaæ te dammi, gaïhÃhÅti" Ãha. Sà gahitakaæ katvà Âhapetvà kumÃrassa saÂÂhavassakÃle rÃjÃnaæ upasaækamitvà "deva tumhehi mayhaæ puttassa varo dinno, idÃni 'ssa naæ dethÃ" 'ti Ãha. "Gaïha bhadde" ti. "Deva puttassa me rajjaæ dethÃ" 'ti. RÃjà accharaæ paharitvà "nassa vasali, mayhaæ dve puttà aggikkhandhà viya jalanti, te mÃrÃpetvà tava puttassa rajjaæ yÃcasÅti" tajjesi. Sà bhÅtà sirigabbhaæ pavisitvà a¤¤esu divasesu rÃjÃnaæ punappuna rajjam eva yÃci. RÃjà tassà taæ varaæ adatvà va cintesi: "mÃtugÃmo nÃma akata¤¤Æ mittadÆbhÅ, ayaæ me kÆÂapaïïaæ và kÆÂala¤caæ và katvà putte ghÃtÃpeyyÃ" 'ti so putte pakkosÃpetvà tam atthaæ ÃrocetvÃ: "tÃta tumhÃkaæ idha vasantÃnaæ antarÃyo pi bhaveyya, tumhe sÃmantarajjaæ và ara¤¤aæ và gantvà mama dhÆmakÃle Ãgantvà kulasantakaæ rajjaæ gaïheyyÃthÃ" 'ti vatvà puna nemittake pakkosÃpetvà attano Ãyuparicchedaæ pucchitvà "a¤¤Ãni dvÃdasa vassÃni pavattissatÅti" #<[page 125]># %< 7. DasarathajÃtaka. (461.) 125>% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ sutvà "tÃta ito dvÃdasavassaccayena Ãgantvà chattaæ ussÃpeyyÃthÃ" 'ti Ãha. Te "sÃdhÆ" 'ti vatvà pitaraæ vanditvà rodantà pÃsÃdà otariæsu. SÅtà devÅ "aham pi bhÃtikehi saddhiæ gamissÃmÅti" pitaraæ vanditvà rodantÅ nikkhami. Te tayo pi mahÃjanaparivÃrà nikkhamitvà mahÃjanaæ nivattetvà anupubbena Himavantaæ pavisitvà sampannodake sulabhaphalÃphale padese assamaæ mÃpetvà phalÃphalena yÃpentà vasiæsu. Lakkhaïapaï¬ito pana SÅtà ca RÃmÃpaï¬itaæ yÃcitvà "tumhe amhÃkaæ pituÂÂhÃne ÂhitÃ, tasmà assame yeva hotha, mayaæ phalÃphalaæ Ãharitvà tumhe posessÃmÃ" 'ti paÂi¤¤aæ gaïhiæsu. Tato paÂÂhÃya RÃmapaï¬ito tatth' eva hoti, itare phalÃphalaæ Ãharitvà taæ paÂijaggiæsu. Evaæ tesaæ phalÃphalena yÃpetvà vasantÃnaæ DasarathamahÃrÃjà puttasokena navame saævacchare kÃlam akÃsi. Tassa sarÅrakiccaæ kÃretvà devÅ attano puttassa BharatakumÃrassa "chattaæ ussÃpethÃ" 'ti Ãha. Amaccà pana "chattasÃmikà ara¤¤e vasantÅti" na adaæsu. BharatakumÃro "mama bhÃtaraæ RÃmapaï¬itaæ ara¤¤Ã Ãnetvà chattaæ ussÃpessÃmÅti" pa¤ca rÃjakakudhabhaï¬Ãni gahetvà caturaÇginiyà senÃya tassa vasanaÂÂhÃnaæ patvà avidÆre khandhÃvÃraæ nivÃsetvà katipayehi amaccehi saddhiæ Lakkhaïapaï¬itassa ca SÅtÃya ca ara¤¤aæ gatakÃle assamapadaæ pavisitvà assamapadadvÃre suÂÂhuÂhapitaka¤canarÆpakaæ viya RÃmapaï¬iÂaæ nirÃsaækaæ sukhanisinnaæ upasaækamitvà vanditvà ekamantaæ Âhito ra¤¤o pavattiæ Ãrocetvà saddhiæ amaccehi pÃdesu patitvà rodi. RÃmÃpaï¬ito n' eva soci na rodi, indriyavikÃramattam pi 'ssa nÃhosi. Bharatassa pana roditvà nisinnakÃle sÃyaïhasamaye itare dve phalÃphalaæ ÃdÃya Ãgamiæsu. RÃmapaï¬ito cintesi: "ime daharÃ, mayhaæ viya parigaïhanapa¤¤Ã etesaæ n' atthi, #<[page 126]># %<126 XI. EkÃdasanipÃta.>% sahasà pità vo mato' ti vutte sokaæ dhÃretuæ asakkontÃnaæ hadayaæ pi tesaæ phaleyya, upÃyena te udakaæ otÃretvà etaæ pavattiæ sÃvessÃmÅti". Atha nesaæ purato ekaæ udakaÂÂhÃnaæ dassetvà "tumhe aticirena ÃgatÃ, idaæ vo daï¬akammaæ hotu: imaæ udakaæ otaritvà tiÂÂhathÃ" 'ti upa¬¬hagÃthaæ tÃva Ãha: @@ Tass' attho: etha Lakkhaïa SÅtà ca, Ãgacchantu, ubho pi otaratha imaæ udakan ti. Te ekavacanena otaritvà aÂÂhaæsu. Atha nesaæ taæ pavattiæ Ãrocento sesaæ upa¬¬hagÃtham Ãha: @@ Te pitu matasÃsanaæ sutvà va visa¤¤Ã ahesuæ. Puna pi nesaæ kathesi, puna visi¤¤Ã ahesun ti evaæ yÃvatatiyaæ visa¤¤itaæ patte te amaccà ukkhipitvà udakà nÅharitvà thale nisÅdÃpetvà laddhassÃsesu tesu sabbela¤¤ama¤¤aæ roditvà paridevitvà nisÅdiæsu. Tadà BharatakumÃro cintesi: "mayhaæ bhÃtà LakkhaïakumÃro bhaginÅ ca SÅtà devÅ pitu matasÃsanaæ sutvà va sokaæ sandhÃretuæ na sakkonti, RÃmapaï¬ito pana na socati na paridevati, kin nu kho tassa asocanakÃraïaæ, pucchissÃmi nan" ti so taæ pucchanto dutiyaæ gÃtham Ãha: @@ Tattha pabhÃvenà 'ti ÃnubhÃvena, na taæ pasahate ti evarÆpaæ dukkhaæ kena kÃraïena taæ na pÅÊeti, kiæ te asocanakÃraïaæ, kathehi tÃva nan ti. Ath' assa RÃmapaï¬ito attano asocanakÃraïaæ kathento @@ #<[page 127]># %< 7. DasarathajÃtaka. (461.) 127>% @@ @@ @@ @@ @@ @@ @@ @@ @@ imÃhi gÃthÃhi aniccataæ pakÃsesi. Tattha pÃletun ti rakkhituæ, lapatan ti lapantÃnaæ, idaæ vuttaæ hoti: tÃta Bharata yaæ sattÃnaæ jÅvitaæ bahum pi vippalappantÃnaæ purisÃnaæ ekenÃpi mà upacchijjÅti na sakkà rakkhituæ so dÃni mÃdiso aÂÂha lokadhamme tatvato jÃnanto vi¤¤Æ medhÃvÅ paï¬ito maraïapariyosÃnajÅvitesu sattesu kissa attÃnamupatÃpaye, kiækÃraïà anupakÃrena sokadukkhena attÃnaæ santÃpeyyà 'ti, daharà cà 'ti gÃthà `maccu nÃm' esa tÃta Bharata n' eva suvaïïarÆpakasadisÃnaæ daharÃnaæ khattiyakumÃrakÃdÅnaæ na vuddhippattÃnaæ mahÃyodhÃnaæ na bÃlÃnaæ puthujjanasattÃnaæ na buddhÃdÅnam paï¬itÃnaæ na cakkavattiÃdÅnaæ issarÃnaæ na nirasanavasanÃnaæ daliddÃnaæ lajjati, #<[page 128]># %<128 XI. EkÃdasanipÃta.>% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ sabbe p' ime sattà maccuparÃyanà maraïamukhe sambhaggà bhavanti yeva' 'ti dassanatthaæ vuttÃ, papatanà ti papatanato, idaæ vuttaæ hoti: yathà tÃta Bharata pakkÃnaæ phalÃnaæ pakkakÃlato paÂÂhÃya idÃni vaïÂà chijjitvà patissanti idÃni patissantÅti patanato bhayaæ niccaæ dhuvaæ ekaæsikam eva bhavati evaæ ÃsaækaniyabhÃvato evaæjÃtÃnaæ maccÃnam pi ekaæsikaæ yevà maraïato bhayaæ, na h' atthi so khaïo và layo và yattha tesaæ maraïaæ na Ãsaækitabbaæ bhaveyyà 'ti, sÃyan ti vikÃle, iminà rattibhÃge diÂÂhÃnaæ divasabhÃge divasabhÃge ca diÂÂhÃnaæ rattibhÃge adassanaæ dÅpeti, ka¤cidatthan ti pità me putto me ti ÃdÅhi paridevayamÃnoce poso {sammÆÊho} attÃnaæ hiæsanto kilamanto appamattakam pi atthaæ Ãhareyya, kayira cetaæ viccakkhaïo ti atha paï¬ito puriso paridevaæ kareyya, yasmà pana paridevanto mataæ và Ãnetuæ a¤¤aæ và tassa va¬¬hiæ kÃtuæ na sakkoti tasmà niratthakattà paridevitassa paï¬ità na paridevanti, attÃnamattano ti attano attabhÃvaæ sokaparidevadukkhena hiæsanto, na tenà 'ti tena paridevena paralokaæ gatà sattà na pÃlenti na yÃpenti, niratthà ti tasmà tesaæ matasattÃnaæ ayaæ paridevanà niratthakÃ, saraïan ti nivÃsagehaæ, idaæ vuttaæ hoti: yathà paï¬ito puriso attano vasanÃgÃre Ãditte muhuttaæ pi vosÃnaæ anÃpajjitvà ghaÂasatena ghaÂasahassena vÃrinà naæ nibbÃpayat' eva evaæ dhiro uppatitaæ sokaæ khippaæ nibbÃpaye, tÆlaæ viya ca vÃto yathà ÂhÃtuæ na sakkoti evaæ dhaæsaye viddhaæsayeyyà 'ti attho, eko va macco ti ettha tÃtà Bharata ime sattà kammassakà nÃma, tathà hi ito paralokaæ gacchanto satto eko va acceti atikkamati, khattiyÃdikule jÃyamÃno pi eko va gantvà jÃyati, tattha tattha pana ¤Ãtimittasaæyogavasena ayaæ me pità ayaæ mÃtà ayaæ mitto ti saæyogaparamà tv-eva sambhogà sabbapÃïinaæ, paramatthena pana tÅsu bhavesu kammassakà ve te sattà ti attho, tasmà ti yasmà tesaæ sattÃnaæ ¤Ãtimittasaæyogaæ ¤Ãtimittaparibhogaæ Âhapetvà ito paraæ a¤¤aæ n' atthi tasmà sampassato ima¤ ca para¤ ca lokaæ nÃnÃbhÃvavinÃbhÃvam eva sammà passato, a¤¤Ãya dhamman ti aÂÂhavidhalokadhammaæ jÃnitvÃ, hadayaæ mana¤ cà 'ti idaæ ubhayam pi cittass' eva nÃmaæ, #<[page 129]># %< 7. DasarathajÃtaka. (461.) 129>% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ idaæ vuttaæ hoti: LÃbho alÃbho ayaso yaso ca (vol. III, 98, Cfr. Alwis, Sidath S. CVI.) nindà pasaæsà ca sukha¤ ca dukkhaæ, ete aniccà manujesu dhammÃ, mà soca, kiæ socasi PoÂÂhapÃdà 'ti imesaæ aÂÂhannaæ lokadhammÃnaæ yena tena cittena ¤Ãyanti (-- ?) tassa ca aniccataæ ¤atvà Âhitassa dhÅrassa pitiputtamaraïÃdivatthukÃpi mahantà sokà hadayam na tÃpayantÅti, etaæ và aÂÂhavidhaæ lokadhammaæ ¤atvà Âhitassa hadayavatthu¤ ca mana¤ ca mahantÃpi sokà na tÃpayantÅti evam ettha attho daÂÂhabbo, sohaæ dassa¤ca bhokkha¤cà 'ti gÃthÃya: tÃta Bharata andhabÃlasattÃnaæ viya mama rodanaæ paridevanaæ nÃma nÃnucchavikaæ, ahaæ pana pitu accayena tassa ÂhÃne Âhatvà kapaïÃdÅnaæ dÃnaæ ÂhÃnantarÃrahÃnaæ ÂhÃnantaraæ yasÃrahÃnaæ yasaæ dassÃmÅti, pitarà me paribhuttanayena issariyaæ bhu¤jissÃmi, ¤Ãtake posessÃmi, avasesa¤ ca attano parijanÃdikaæ janaæ pÃlayissÃmi, dhammikasamaïabrÃhmaïÃnaæ dhammikarakkhÃvaraïaguttiæ karissÃmÅti, evaæ hi vijÃnato paï¬itapurisassa anurÆpakiccan ti attho. Parisà imaæ RÃmÃpaï¬itassa aniccatÃpakÃsaniæ dhammadesanaæ sutvà nissokà ahosi. Tato BharatakumÃro RÃmapaï¬itaæ vanditvà "{BÃrÃïasirajjaæ} paÂicchathÃ" 'ti Ãha. "TÃta Lakkhaïa¤ ca SÅtadevi¤ ca gahetvà gantvà rajjaæ anusÃsathÃ" 'ti. "Tumhe pana devÃ" 'ti. "TÃtÃ, mama pità `dvÃdasavassaccayenÃgantvà rajjaæ kareyyÃsÅti' maæ avoca ahaæ idÃn' eva gacchanto tassa vacanakaro nÃma na homi, a¤¤Ãni pana tÅïi vassÃni atikkamitvà ÃgamissÃmÅti". "Ettakaæ kÃlam ko rajjaæ kÃressatÅti". "Tumhe karothÃ" 'ti. "Na mayaæ kÃressÃmÃ" 'ti. "Tena hi yÃva mama Ãgamanà imà pÃdukà kÃressantÅti" attano tiïapÃdukà omu¤citvà adÃsi. Te tayo pi janà pÃdukà gahetvà paï¬itaæ vanditvà mahÃjanaparivutà BÃrÃïasiæ agamaæsu. TÅïi saævaccharÃni pÃdukà rajjaæ kÃresuæ. Amaccà tiïapÃdukà rÃjapallaæke Âhapetvà aÂÂaæ vinicchinanti, sace dubbinicchito hoti pÃdukà a¤¤ama¤¤aæ paÂiha¤¤anti, #<[page 130]># %<130 XI. EkÃdasanipÃta.>% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ tÃya sa¤¤Ãya puna vinicchinanti, sammÃvinicchitakÃle pÃdukà nissaddà sannisÅdanti. Paï¬ito tiïïaæ saævaccharÃnaæ accayena ara¤¤Ã nikkhamitvà BÃraïasinagaraæ patvà uyyÃnaæ pÃvisi. TassÃgatabhÃvaæ ¤atvà kumÃrà amaccaparivutà uyyÃnaæ gantvà SÅtaæ aggamahesiæ katvà ubhinnam pi abhisekaæ kariæsu. Evaæ abhisekappatto M. alaækatarathe Âhatvà mahantena parivÃrena nagaraæ pavisitvà padakkhiïaæ katvà SucandakapÃsÃdavarassa mahÃtalaæ abhiruyha tato paÂÂhÃya soÊasa vassasahassÃni dhammena rajjaæ kÃretvà saggapadaæ pÆresi. @@ ayaæ abhisambuddhÃgÃthà tam atthaæ dÅpeti. Tattha kambugÅvo ti suvaïïaliÇgasadisagÅvo, suvaïïaæ hi kambun ti vuccati. S. i. d. Ã. j. s. (SaccapariyosÃne kuÂumbiko sotÃpattiphale patiÂÂhahi): "Tadà DasarathamahÃrÃjà SuddhodanamahÃrÃjà ahosi, mÃtà MahÃmÃyÃ, SÅtà RÃhulamÃtÃ, Bharato ùnando, Lakkhaïo SÃriputto, parisà BuddhaparisÃ, RÃmapaï¬ito aham evÃ" 'ti. DasarathajÃtakaæ. $<8. SaævarajÃtaka.>$ JÃnanto no mahÃrÃjà 'ti. Idaæ S. J. v. ekaæ ossaÂÂhaviriyaæ bhikkhuæ Ã. k. So kira SÃvatthivÃsikulaputto Satthu dhammadesanaæ sutvà pabbajitvà ÃcariyupajjhÃyavattaæ pÆrento ubhayÃni pÃtimokkhÃni paguïÃni katvà paripuïïapa¤cavasso "kammaÂÂhÃnaæ gahetvà ara¤¤e vasissÃmÅti" ÃcariyupajjhÃye Ãpucchitvà KosalaraÂÂhe ekaæ paccantagÃmaæ gantvà tattha iriyÃpathe pasannehi manussehi païïasÃlaæ katvà upaÂÂhiyamÃno vassaæ upagantvà yu¤janto ghaÂanto vÃyamanto accÃraddhena viriyena temÃsaæ kammaÂÂhÃnaæ bhÃvetvà obhÃsamattam pi uppÃdetuæ asakkonto cintesi: #<[page 131]># %< 8. SamvarajÃtaka. (462.) 131>% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ "addhÃ-m-ahaæ SatthÃrà desitesu catÆsu puggalesu padaparamo, kim me ara¤¤avasenÃ' 'ti Jetavanaæ gantvà "TathÃgatassa rÆpasiriæ passanto madhuraæ dhammadesanaæ suïanto vÅtinÃmessÃmÅti" so viriyaæ ossajitvà tato nikkhamanto anupubbena Jetavanaæ gantvà ÃcariyupajjhÃyehi c' eva sandiÂÂhasambhattehi ca ÃgamanakÃraïaæ puÂÂho tam atthaæ kathetvà tehi "kasmà evam akÃsÅti" garahitvà Satthu santikaæ netvà "kiæ bhikkhave anicchamÃnaæ bhikkhuæ ÃnayitthÃ" 'ti vutte "ayaæ bhante viriyaæ ossajitvà Ãgato" ti Ãrocite S. "saccaæ kirÃ" 'ti pucchitvà "saccaæ bhante" ti vutte "kasmà bhikkhu viriyaæ ossaji, imasmiæ hi sÃsane nibbiriyassa kusÅtapuggalassa aggaphalaæ arahattaæ nÃma n' atthi, Ãraddhaviriyà c' imaæ dhammaæ ÃrÃdhenti, tvaæ kho pana pubbe viriyavà ovÃdakkhamo ten' eva kÃraïena BÃrÃïasira¤¤o puttasatassa sabbakaniÂÂho pi hutvà paï¬itÃnaæ ovÃde Âhatvà setacchattaæ patto sÅti" vatvà a. Ã.: A. B. Br. r. k. SaævarakumÃro nÃma puttasatassa kaniÂÂho ahosi. RÃjà "ekekaæ puttaæ sikkhitabbayuttakaæ sikkhÃpethÃ" 'ti ekekassa amaccassa adÃsi. SaævarakumÃrassa Ãcariyo amacco Bodhisatto ahosi paï¬ito vyatto rÃjaputtassa pitiÂÂhÃne Âhito. Amaccà sikkhitasikkhite rÃjaputte ra¤¤o dassesuæ. RÃjà tesaæ janapadaæ datvà uyyojesi. SaævarakumÃro sabbasippe nipphattiæ patvà Bodhisattaæ pucchi: tÃta sace maæ pità janapadaæ peseti kiæ karomÅti". "TÃta, tvaæ janapade diyyamÃne taæ agahetvà `deva aham sabbakaniÂÂho, mayi pi gate tumhÃkaæ pÃdamÆlaæ tucchaæ hessati, ahaæ pÃdamÆle yeva vasissÃmÅti' vadeyyÃsÅti". Ath' ekadivasaæ SaævarakumÃraæ vanditvà ekamantaæ Âhitaæ rÃjà pucchi: "kiæ tÃta sippaæ te niÂÂhitan" ti. "ùma devÃ" 'ti. "Tuyhaæ janapadaæ vÃrehÅti. "Deva tumhÃkaæ pÃdamÆlaæ tucchaæ bhavissati, #<[page 132]># %<132 XI. EkÃdasanipÃta.>% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ pÃdamÆle yeva vasissÃmÅti". RÃjà tussitvà "sÃdhÆ" 'ti sampaÂicchi. Tato paÂÂhÃya ra¤¤o pÃdamÆle yeva hutvà Bodhisattaæ pucchi: "tÃta a¤¤aæ kiæ karomÅti". "RÃjÃnaæ ekaæ purÃïauyyÃnaæ yÃcÃhÅti". So "sÃdhÆ" 'ti uyyÃnaæ yÃcitvà tattha jÃtakehi pupphaphalehi nagare issarajanaæ saægaïhitvà puna "kiæ karomÅti" pucchi. "TÃta rÃjÃnaæ Ãpucchitvà antonagare bhattavetanaæ tvaæ eva dehÅti". So tathà katvà antonagare kassaci ki¤ci ahÃpetvà bhattavetanaæ datvà puna Bodhisattaæ pucchitvà rÃjÃnaæ vi¤¤Ãpetvà antonivesane dÃsaporisÃnam pi assÃnam pi balakÃyassÃpi vaÂÂaæ aparihÃpetvà adÃsi, tirojanapadehi ÃgatÃnaæ dÆtÃnaæ nivesanaÂÂhÃnÃdÅni vÃïijÃnaæ suækÃni sabbakaraïÅyÃni attanà va akÃsi. Evaæ so M-assa ovÃde Âhatvà sabbaæ antojana¤ ca bahijana¤ ca nagare ca raÂÂhavÃsino ca Ãgantuke ca {ayapaÂÂen' eva} (cfr. V 359|4) tena tena saægahavatthunà Ãbandhitvà saægaïhi, sabbesaæ piyo ahosi manÃpo. AparabhÃge rÃjÃnaæ maraïama¤cake nipannaæ amaccà pucchiæsu: "deva tumhÃkaæ accayena setacchattaæ kassa dassÃmÃ" 'ti. "TÃta mama puttà sabbe pi setacchattassa sÃmino va, yo pana tumhÃkaæ manaæ gaïhÃti tass' eva dadeyyÃthÃ" 'ti. Te tasmiæ kÃlakate tassa sarÅraparihÃraæ katvà sattame divase sannipatitvà "ra¤¤Ã `yo tumhÃkaæ manaæ gaïhÃti tassa chattaæ ussÃpeyyÃthÃ' 'ti vuttaæ, amhÃka¤ ca ayaæ SaævarakumÃro manaæ gaïhÃtÅti" ¤Ãtakehi parivÃritaæ tassa ka¤canamÃlasetacchattaæ ussÃpayiæsu. SaævaramahÃrÃjà B-assa ovÃde Âhatvà dhammena rajjaæ kÃresi. Itare ekÆnasatakumÃrà "pità kira no kÃlakato, Saævarassa kira chattaæ ussÃpesuæ, #<[page 133]># %< 8. SaævarajÃtaka. (462.) 133>% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ so sabbakaniÂÂho, tassa chattaæ na pÃpuïÃti, sabbajeÂÂhakassa chattaæ ussÃpessÃmÃ" 'ti sabbe va ekato Ãgantvà "chattaæ và no detu yuddhaæ vÃ" ti SaævaramahÃrÃjassa païïaæ pesetvà nagaraæ uparundhiæsu. RÃjà B-assa taæ pavattiæ Ãrocetvà "idÃni kiæ karomÃ" ti pucchi. "MahÃrÃja, tava bhÃtÅhi saddhiæ yujjhanakiccaæ n' atthi, tvaæ pitu santakadhanaæ satakoÂÂhÃse kÃretvà ekÆnasataæ bhÃtÅnaæ pesetvà `imaæ tumhÃkaæ pitu santakaæ koÂÂhÃsaæ gaïhatha, nÃhaæ tumhehi saddhiæ yujjhissÃmÅti' sÃsanaæ pahiïathÃ" 'ti. So tathà akÃsi. Ath' assa sabbajeÂÂhabhÃtiko UposathakumÃro nÃma sese Ãmantetvà "tÃta, rÃjÃnaæ nÃma abhibhavituæ samattho nÃma n' atthi, aya¤ ca no kaniÂÂhabhÃtiko paÂisattu pi hutvà na tiÂÂhati, amhÃkaæ pitu santakaæ pesetvà `nÃhaæ tumhehi saddhiæ yujjhÃmÅti' pesesi, na kho pana mayaæ sabbe ekakkhaïe chattaæ ussÃpessÃma, ekass' eva chattaæ ussÃpessÃma, ayam eva rÃjà hotu, etha taæ passitvà rÃjakuÂumbaæ paÂicchÃpetvà amhÃkaæ janapadam eva gacchÃmÃ" 'ti Ãha. Atha te sabbe pi kumÃrà nagaraæ vivarÃpetvà paÂisattuno ahutvà nagaraæ pavisiæsu. RÃjÃpi tesaæ amaccehi sakkÃraæ gÃhÃpetvà paÂimaggaæ pesesi. KumÃrà mahantena parivÃrena pattikà va Ãgantvà rÃjanivesanaæ abhirÆhitvà SaævaramahÃrÃjassa nipaccÃkÃraæ dassetvà nÅcÃsane nisÅdiæsu. SaævaramahÃrÃjà setacchattassa heÂÂhà sÅhÃsane nisÅdi, mahanto yaso mahantaæ sirisobhaggaæ ahosi, olokitolokitaÂÂhÃnaæ kampati. UposathakumÃro SaævaramahÃrÃjassa siribhavaæ oloketvà "amhÃkaæ pità attano accayena SaævarakumÃrassa rÃjabhÃvaæ ¤atvà ma¤¤e amhÃkaæ janapade datvà imassa na adÃsÅti" cintetvà tena saddhiæ sallapanto tisso gÃthà abhÃsi: #<[page 134]># %<134 XI. EkÃdasanipÃta.>% @@ @@ @@ Tattha jÃnanto no ti jÃnanto nu, janÃdhipo ti amhÃkaæ pità narindo, ime ti ime ekÆnasate kumÃre, PÃlipotthakesu pana a¤¤e kumÃre ti likhitaæ, pÆjento ti tena tena janapadena mÃnento, na taæ kenacÅti khuddakena pi kenadi janapadena taæ pÆjetabbaæ na ma¤¤ittha, ayaæ mama accayena rÃjà bhavissatÅti ¤atvà va ma¤¤e attano pÃdamÆle vÃsesÅti, tiÂÂhante no ti tiÂÂhante nu, dharamÃne yeva nÆ 'ti pucchati, Ãdu deve ti udÃhu amhÃkaæ pitari deve divaæ gate attano atthaæ va¬¬hiæ passantà saddhiæ rÃjakÃrakehi negamajanapadehi ¤Ãtayo taæ rÃjà hotÆ 'ti samanuma¤¤iæsÆ 'ti, vattenà 'ti sÅlÃcarena, sa¤jÃte adhitiÂÂhasÅti samÃnajÃtike ekÆnasatabhÃtaro abhibhavitvà tiÂÂhasi, nÃtivattantÅti nÃbhibhavanti. Taæ sutvà SaævaramahÃrÃjà attano guïaæ kathento cha gÃthà abhÃsi: @@ @@ @@ @@ @@ #<[page 135]># %< 8. SaævarajÃtaka. (462.) 135>% @@ Tattha na rÃjaputtà 'ti ahaæ rÃjaputta ka¤ci sattaæ ayaæ nÃma sampatti imassa mà hotÆ 'ti na usuyyÃmi, tÃdinan ti tÃdilakkhaïayuttÃïaæ samitapÃpatÃya samaïÃnaæ mahantÃnaæ sÅlakkhandhÃdÅnaæ guïÃnaæ esitatÃya mahesÅnaæ dhammikasamaïabrÃhmaïÃnaæ pa¤capatiÂÂhitena pÃde vandÃmi, dÃnaæ dadanto dhammika¤ ca nesaæ rakkhÃvaraïaguttiæ paccupaÂÂhapento sakkaccaæ te namassÃmi, manena sampiyÃyanto va vÆjemÅti attho, te man ti te samaïà ayaæ dhammakoÂÂhÃse yuttapayutto sussÆsaæ anusuyyako ti tatvato ¤atvà maæ dhammaguïe yuttaæ sussÆsaæ anusuyyakaæ anusÃsanti, idaæ kuru idaæ mà karÅti ovadantÅti attho, tesÃhan ti tesaæ ahaæ, hatthÃruhà ti hatthÅ Ãruyha yujjhanayodhÃ, anÅkaÂÂhà ti hatthÃnÅkÃdÅsu ÂhitÃ, rathikà ti rathayodhÃ, pattikÃrikà ti pattino va, nibaddhan ti yaæ tehi sajjitaæ bhatta¤ ca vetana¤ ca taæ na paÂibandhÃmi, aparihÃpetvà dadÃmÅti attho, mahÃmattà ti bhÃtika mayhaæ mahÃpa¤¤Ã mantesu kusalà mahÃamaccà c' eva avasesamantino ca paricÃrikà atthi, iminà idaæ dasseti: tumhe mantasampanne paï¬ite Ãcariye na labhittha amhÃkaæ pana Ãcariyà paï¬ità upÃyakusalÃ, te no setacchattena yojesuæ, BÃrÃïasin ti bhÃtika mama chattaæ ussÃpitakÃlato paÂÂhÃya amhÃkaæ rÃjà dhammiko anvaddhamÃsaæ devo vassati tena sassÃni sampajjantÅti BÃrÃïasiyaæ bahuæ khÃditabbayuttakaæ maæsamacchaæ pÃtabbayuttakaæ surodaka¤ ca jÃtan ti, evaæ raÂÂhavÃsino bahumaæsasurodakaæ katvà BÃrÃïasiæ voharanti, phÅtà ti hatthiratanÃssaratanamuttaratanÃdÅni Ãharitvà nirupaddavà vohÃraæ karontà phÅtà samiddhÃ, evaæ jÃnÃhÅti bhÃtika Uposatha ahaæ imehi ettakehi kÃraïehi sabbakaniÂÂho pi hutvà mama bhÃtike abhibhavitvà setacchattaæ patto, evaæ maæ jÃnÃhÅti. Ath' assa guïaæ sutvà UposathakumÃro dve gÃthà abhÃsi: @@ @@ #<[page 136]># %<136 XI. EkÃdasanipÃta.>% Tattha dhammena kirà 'ti tÃta SaævaramahÃrÃja dhammena kira tvaæ ekÆnasatÃnaæ ¤ÃtÅnaæ attano jeÂÂhabhÃtikÃnaæ anubhÃvaæ abhibhavasi, ito paÂÂhÃya ca tvam eva rajjaæ kÃrehi, tvaæ hi medhÃvÅ c' eva paï¬ito ca ¤ÃtÅna¤ ca hito ti attho, taæ tan ti taæ evaæ vividhaguïasampannaæ taæ. ¤ÃtiparibbÆÊhan ti amhehi ekÆnasatehi ¤Ãtakehi parivÃritaæ, nÃnÃratanamocitan ti nÃnÃratanehi ocitaæ sa¤citaæ bahuratanasa¤cayaæ, asurÃdhipo ti yathà tÃvatiæsehi parivutaæ Indaæ asurarÃjà na tapati evaæ amhehi Ãrakkhaæ karontehi parivÃritaæ tiyojanasatike KÃsiraÂÂhe dvÃdasayojanikÃyà BÃrÃïasiyà rÃjjaæ kÃrentaæ amittà na tapissantÅti dÅpeti. SaævaramahÃrÃjà sabbesam pi bhÃtikÃnaæ mahantaæ yasaæ adÃsi. Te tassa santike mÃsaddhamÃsaæ vasitvà "mahÃrÃja, janapadesu coresu uÂÂhahantesu mayaæ jÃnissÃma, tvaæ rajjasukhaæ anubhavÃ" 'ti vatvà attano attano janapadaæ gatÃ. RÃjÃpi B-assa ovÃde Âhatvà ÃyupariyosÃne devanagaraæ pÆrento agamÃsi. S. i. d. Ã. "bhikkhu evaæ tvaæ pubbe ovÃdakkhamo idÃni kasmà viriyaæ na akÃsÅti" vatvà saccÃni pakÃsetvà j. s. (SaccapariyosÃne so bhikkhu sotÃpattiphale patiÂÂhahi): "Tadà SaævaramahÃrÃjà ayaæ bhikkhu ahosi, UposathakumÃro SÃriputto, SesabhÃtikà therÃnutherÃ, parisà BuddhaparisÃ, ovÃdadÃyako amacco aham evÃ" 'ti. SaævarajÃtakaæ. $<9. SuppÃrakajÃtaka.>$ Ummujjanti nimujjantÅti. Idaæ S. J. v. pa¤¤ÃpÃramiæ Ã. k. Ekadivasaæ hi sÃyaïhasamaye TathÃgatassa dhammaæ desetuæ nikkhamanaæ ÃgamayamÃnà bhikkhÆ dhammasabhÃyaæ nisÅditvà "Ãvuso aho S. mahÃpa¤¤o puthupa¤¤o hÃsupa¤¤o javanapa¤¤o tikkhapa¤¤o nibbedhikapa¤¤o tatra tatra upÃyapa¤¤Ãya samannÃgato vipulÃya paÂhavisamÃya mahÃsamuddo viya gambhÅrÃya ÃkÃso viya vitthiïïÃya, sakala-JambudÅpasmiæ hi uÂÂhitapa¤¤o Dasabalaæ atikkamitvà gantuæ samattho nÃma n' atthi yathà mahÃsamudde uÂÂhitaÆmi velaæ nÃtikkamati velaæ patvà va bhijjati. #<[page 137]># %< 9. SuppÃrakajÃtaka. (463.) 137>% evaæ na koci pa¤¤Ãya Dasabalaæ atikkamati Satthu pÃdamÆlaæ patvà bhijjat' evÃ" 'ti Dasabalassa mahÃpa¤¤ÃpÃramiæ vaïïesuæ. S. Ãgantvà "kÃya nu 'ttha bhikkhave etarahi kathÃya sannisinnÃ" ti pucchitvà imÃya nÃmÃ" 'ti vutte "na bhikkhave idÃn' eva TathÃgato pa¤¤avà pubbe pi aparipakke ¤Ãïe pa¤¤avà va, andho hutvà mahÃsamudde udakasa¤¤Ãya `imasmiæ samudde idaæ nÃma idam nÃma ratanan' ti a¤¤ÃsÅti" vatvà a. Ã. A. BharuraÂÂhe BharurÃjà nÃma r. kÃresi. Bharukacchaæ nÃma paÂÂanagÃmo ahosi. Tadà Bo. Bharukacche niyyÃmajeÂÂhassa putto hutvà nibbatti pÃsÃdiko suvaïïavaïïo. SuppÃrakakumÃro ti 'ssa nÃmaæ kariæsu. So mahantena parivÃrena va¬¬hanto soÊasavassakÃle yeva niyyÃmakasippe nipphattiæ patvà aparabhÃge pitu accayena niyyÃmakajeÂÂhako hutvà niyyÃmakakammaæ akÃsi, paï¬ito ¤Ãïasampanno ahosi, tena ÃrÆÊhanÃvÃya vyÃpatti nÃma n' atthi. Tassa aparabhÃge loïajalapahaÂÃni dve pi cakkhÆni nassiæsu. So tato paÂÂhÃya niyyÃmakajeÂÂhako hutvÃpi niyyÃmakakammaæ akatvà rÃjÃnaæ nissÃya jÅvissÃmÅti" rÃjÃnaæ upasaækami. Atha naæ rÃjà agghÃpaniyakamme Âhapesi. Tato paÂÂhÃya ra¤¤o hatthiratanaæ assaratanaæ muttasÃramaïisÃrÃdÅni agghÃpeti. Ath' ekadivasaæ "ra¤¤o maÇgalahatthÅ bhavissatÅti" kÃÊapÃsÃïakÆÂavaïïaæ ekaæ vÃraïaæ Ãnesuæ. Taæ disvà rÃjà "paï¬itassa dassethÃ" 'ti Ãha. Atha naæ tassa santikaæ nayiæsu. So hatthena tassa sarÅraæ parimadditvà "nÃyaæ maÇgalahatthÅ bhavituæ anucchaviko, pacchÃvÃmanakadhÃtuko esa, etaæ hi mÃtà vijÃyamÃnà aæsena paÂicchituæ nÃsakkhi, tasmà bhÆmiyaæ patitvà pacchimapÃdehi vÃmanakadhÃtuko jÃto" ti Ãha. Hatthiæ gahetvà Ãgate pucchiæsu. Te "saccaæ paï¬ito kathetÅti" vadiæsu. Taæ kÃraïam rÃjà sutvà tuÂÂho tassa aÂÂha kahÃpaïe dÃpesi. #<[page 138]># %<138 XI. EkÃdasanipÃta.>% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ Pun' ekadivasaæ "ra¤¤o maÇgalasso bhavissatÅti" ekaæ assaæ Ãnayiæsu. Tam pi rÃjà paï¬itassa santikaæ pesesi. So hatthena parÃmasitvà "ayaæ maÇgalasso bhavituæ na yutto, etassa hi jÃtadivase yeva mÃtà mari, tasmà mÃtu khÅraæ alabhanto na sammà va¬¬hito" ti Ãha. SÃpi 'ssa kathà saccà va ahosi. Tam pi sutvà rÃjà tussitvà aÂÂh' eva kahÃpaïe dÃpesi. Ath' ekadivasaæ "maÇgalaratho bhavissatÅti" rathaæ Ãhariæsu, tam pi rÃjà tassa santikaæ pesesi. So taæ hatthena parÃmasitvà "ayaæ ratho susirarukkhena kato, tasmà ra¤¤o nÃnucchaviko" ti Ãha. SÃpi 'ssa kathà saccà va ahosi. RÃjà tam pi sutvà aÂÂh' eva kahÃpaïe dÃpesi. Ath' assa kambalaratanaæ mahagghaæ Ãnayiæsu. Tam pi tass' eva pesesi. So hatthena parÃmasitvà "imassa mÆsikacchinnaæ ekaæ ÂhÃnaæ atthÅti" Ãha. Sodhentà taæ disvà ra¤¤o Ãrocesuæ. RÃjà tussitvà aÂÂh' eva kahÃpaïe dÃpesi. So cintesi: "ayaæ rÃjà evarÆpÃni pi acchariyÃni disvà aÂÂh' eva kahÃpaïe dÃpesi, imassa dÃyo nahÃpitadÃyo, nahÃpitassajÃtako bhavissati, kim me evarÆpena rÃjupaÂÂhÃnena, attano vasanaÂÂhÃnam eva gamissÃmÅti" so BharukacchapaÂÂanaæ eva paccÃgami. Tasmiæ tattha vasante vÃïijà nÃvaæ sajjetvà "kaæ niyyÃmakaæ karissÃmÃ" 'ti mantentà "SuppÃrakapaï¬itena ÃrÆÊhanÃvà na vyÃpajjati, esa paï¬ito upÃyakusalo, andho samÃno pi SuppÃrakapaï¬ito va uttamo" ti taæ upasaækamitvà "niyyÃmako no hohÅti" vatvà "tÃta, ahaæ andho, kathaæ niyyÃmakakammaæ karissÃmÅti" vutte "sÃmi andhÃpi tumhe yeva amhÃkaæ uttamo" ti. Punappuna yÃciyamÃno "sÃdhu tÃtÃ, tumhehi Ãrocitasa¤¤Ãya niyyÃmako bhavissÃmÅti" tesaæ nÃvaæ abhirÆhi. #<[page 139]># %< 9. SuppÃrakajÃtaka. (463.) 139>% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ Te nÃvÃya mahÃsamuddaæ pakkhandiæsu. NÃvà satta divasÃni nirupaddavà agamÃsi, tato akÃlavÃtaæ uppÃtitaæ uppajji, nÃvà cattÃro mÃse pakatisamuddapiÂÂhe vicaritvà KhuramÃlasamuddaæ nÃma pattÃ, tattha macchà manussasamÃnasarÅrà khuranÃsà udake ummujjanimujjaæ karonti. VÃïijà te disvà M-aæ tassa samuddassa nÃmaæ pucchantà paÂhamaæ gÃtham Ãhaæsu: @@ Evaæ tehi puÂÂho M. attano niyyÃmakasuttena saæsandetvà dutiyaæ gÃtham Ãha: @@ Tattha payÃtÃnan ti BharukacchapaÂÂanà nikkhamitvà gacchantÃnaæ, dhanesinan ti tumhÃkaæ vÃïijÃnaæ dhanaæ pariyesantÃnaæ, vippanaÂÂhÃyà 'ti tÃtà tumhÃkaæ imÃya videsaæ pakkhantÃya nÃvÃya kammakÃrakà pakatisamuddaæ atikkamitvà sampatto ayaæ samuddo KhuramÃlÅti vuccati, evaæ etaæ paï¬ità kathentÅti. Tasmiæ pana samudde vajiraæ uppajjati. M. "sac' Ãhaæ `ayaæ vajirasamuddo' ti evaæ etesaæ kathessÃmi lobhena bahuæ vajiraæ gaïhitvà nÃvaæ osÅdÃpessantÅti" tesaæ anÃcikkhitvà va nÃvaæ laggÃpetvà upÃyen' ekaæ yottaæ gahetvà macchagahaïaniyÃmena jÃlaæ khipÃpetvà vajirasÃraæ uddharitvà nÃvÃya pakkhipitvà a¤¤aæ appagghabhaï¬aæ cha¬¬Ãpesi. NÃvà taæ samuddaæ atikkamitvà parato AggimÃlaæ nÃma gatÃ. So pajjalitÃggikkhandho viya majjhantikasuriyo viya ca obhÃsaæ mu¤canto aÂÂhÃsi. VÃïijà @@ gÃthÃya taæ pucchiæsu. M. pi tesaæ anantaragÃthÃyà kathesi: #<[page 140]># %<140 XI. EkÃdasanipÃta.>% @@ Tasmiæ pana samudde suvaïïaæ ussannaæ ahosi. M. purimanayen' eva tato pi suvaïïaæ gÃhÃpetvà nÃvÃya pakkhipi. NÃvà tam pi samuddaæ atikkamitvà khÅraæ viya dadhiæ viya ca obhÃsantaæ DadhimÃlaæ nÃma samuddaæ pÃpuïi VÃïijà @@ gÃthÃya tassa nÃmaæ pucchiæsu. M. anantaragÃthÃya Ãcikkhi: @@ Tasmiæ pana samudde rajataæ ussannaæ. So tam pi upÃyena gÃhÃpetvà nÃvÃya pakkhipÃpesi. NÃvà tam pi samuddaæ atikkamitvà nÅlakusatiïaæ viya sampannasassam iva ca obhÃsamÃnaæ NÅlavaïïakusamÃlaæ nÃma sammuddaæ pÃpuïi. VÃnijà @@ gÃthÃya tassa pi nÃmaæ pucchiæsu. So anantaragÃthÃya Ãcikkhi: @@ Tasmiæ pana samudde nÅlamaïiratanaæ ussannaæ ahosi. So tam pi upÃyena gÃhÃpetvà nÃvÃya pakkhipÃpesi. NÃvà tam pi samuddaæ atikkamitvà nalavanaæ viya ca veÊuvanaæ viya ca khÃyamÃnaæ NalamÃlaæ nÃma samuddaæ pÃpuïi. Vaïijà #<[page 141]># %< 9. SuppÃrakajÃtaka. (463.) 141>% @@ gÃthÃya tassa pi nÃmaæ pucchiæsu. M. anantarÃgÃthÃya kathesi: @@ Tasmiæ pana samudde vaæsarÃgaveÊuriyaæ ussannaæ. So tam pi gÃhÃpetvà nÃvÃya pakkhipÃpesi. Aparo nayo: nalo ti vicchikanalo kakkaÂakanalo pi so rattavaïïo hoti, veÊÆ 'ti pavÃÊass' etaæ nÃmaæ, so samuddo pavÃÊussanno rattobhÃso ahosi, tasmà yathà nalo va veÊu và ti pucchiæsu. M. tato pavÃÊaæ gÃhÃpesi. VÃïijà NalamÃliæ atikkamantà VaÊabhÃmukhasamuddaæ nÃma passiæsu, tattha udakaæ ka¬¬hitvà ka¬¬hitvà sabbatobhÃgena uggacchati, tasmiæ sabbatobhÃgena uggato¬akaæ sabbatobhÃgena chinnataÂamahÃsobbho viya pa¤¤Ãyati, Æmiyà uggatÃya ekato papÃtasadisaæ hoti, bhayajanano saddo uppajjati sotÃni bhindanto viya hadayaæ phÃlento viya, taæ disvà vÃïijà bhÅtatasità @@ gÃthÃya tassa nÃmaæ pucchiæsu. Tattha suyyatamÃnuso ti suyyati amÃnuso mahÃsamuddo. @@ Bo. anantaragÃthÃya tassa nÃmaæ Ãcikkhitvà "tÃtà imaæ VaÊabhÃmukhaæ samuddaæ pattà nivattituæ samatthà nÃvà nÃma n' atthi, #<[page 142]># %<142 XI. EkÃdasanipÃta.>% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ ayaæ sampattanÃvaæ nimujjÃpetvà vinÃsaæ pÃpetÅti" Ãha. Ta¤ ca nÃvaæ satta manussasatÃni abhirÆhiæsu, te sabbe maraïabhayabhÅtà ekappahÃren' eva AvÅcimhi paccamÃnà sattà viya atikaruïasaraæ mu¤ciæsu. M. "Âhapetvà maæ a¤¤o etesaæ sotthibhÃvaæ kÃtuæ samattho nÃma n' atthi, saccakiriyÃya tesaæ sotthiæ karissÃmÅti" cintetvà te Ãmantetvà "tÃtà maæ khippaæ gandhodakena nahÃpetvà ahatavatthÃni nivÃsÃpetvà puïïapÃtiæ sajjetvà nÃvÃya dhure ÂhapethÃ" 'ti. Te vegena tathà kariæsu. M. ubhohi hatthehi puïïapÃtiæ gahetvà nÃvÃya dhure Âhito saccakiriyaæ karonto osÃnagÃtham Ãha: @@ Tattha yato ti yato paÂÂhÃya ahaæ attÃnaæ sarÃmi yato paÂÂhÃya c' amhi vi¤¤Ætaæ patto ti attho, ekapÃïam pi hiæsitan ti etthantare saæcicca ekaæ kunthakipillakapÃïam pi vihiæsitaæ nÃbhijÃnÃmi, desanÃmattam ev' etaæ, Bo. pana tiïasalÃkam pi upÃdÃya mayà parasantakaæ na gahitapubbaæ lobhena paradÃraæ na olokitapubbaæ musà na bhÃsitapubbaæ tiïaggena pi majjaæ na pÅtapubban ti evaæ pa¤casÅlavasena saccakiriyaæ akÃsi, katvà ca pana puïïapÃtiyà udakaæ nÃvÃya dhure Ãsi¤ci CattÃro mase videsaæ pakkhantà nÃvà nivattitvà iddhimà viya iddhÃnubhÃvena ekadivasen' eva BharukacchapaÂÂanaæ agamÃsi, gantvà ca pana thale pi aÂÂhÆsabhamattaæ ÂhÃnaæ pakkhanditvà nÃvikassa gharadvÃre aÂÂhasi. M. tesaæ vÃïijÃnaæ suvaïïarajatamaïippavÃÊavajirÃni bhÃjetvà adÃsi, "ettakehi vo ratanehi alaæ, #<[page 143]># %< 9. SuppÃrakajÃtaka. (463.) 143>% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ mà puna samuddaæ pavisitthÃ" 'ti ca tesaæ ovÃdaæ datvà yÃvajÅvaæ dÃnÃdÅni pu¤¤Ãni katvà devapuraæ pÆresi. S. i. d. Ã. "evaæ bhikkhave pubbe pi TathÃgato mahÃpa¤¤o yevÃ" 'ti vatvà j. s.: "Tadà parisà BuddhaparisÃ, SuppÃrakapaï¬ito pana aham evÃ" 'ti. SuppÃrakajÃtakaæ. EkÃdasanipÃtavaïïanà niÂÂhitÃ. #<[page 144]># %< 144>% XII. DVùDASANIPùTA. $<1. CullakuïÃlajÃtaka.>$ KhuddÃnaæ lahucittÃnan ti. Idaæ jÃtakaæ KuïÃlajÃtake Ãvibhavissati. CullakuïÃlajÃtakaæ. $<2. BhaddasÃlajÃtaka.>$ Kà tvaæ suddhehi vatthehÅti. Idaæ S. J. v. ¤Ãtatthacariyaæ Ã. k. SÃvatthiyaæ hi AnÃthapiï¬ikassa nivesane pa¤cannaæ bhikkhusatÃnaæ nibaddhabhojanaæ pavattati, tathà VisÃkhÃya ca Kosalara¤¤o ca. Tattha pana ki¤cÃpi nÃnaggarasabhojanaæ dÅyati bhikkhÆnam pan' ettha koci vissÃsiko n' atthi, tasmà bhikkhÆ rÃjanivesane na bhu¤janti, bhattaæ gahetvà AnÃthapiï¬ikassa và VisÃkhÃya và a¤¤esaæ và vissÃsikÃnaæ gharaæ gantvà bhu¤janti. RÃjà ekadivasaæ "païïÃkÃraæ ÃhaÂaæ, bhikkhÆnaæ dethÃ" 'ti bhattaggaæ pesetvà "bhattagge bhikkhÆ n' atthÅti" vutte "kahaæ gatÃ" ti pucchitvà "attano vissÃsikagehesu nisÅditvà bhu¤jantÅti" sutvà bhuttapÃtarÃso Satthu santikaæ gantvà "bhante bhojanaæ nÃma kiæparaman" ti pucchi. "VissÃsaparamaæ mahÃrÃja, ka¤jikamattaæ pi hi vissÃsikena dinnaæ madhuraæ hotÅti". "Bhante kena pana saddhiæ bhikkhÆnaæ vissÃso hotÅti". "¥ÃtÅhi và Sakyakulehi và mÃhÃrÃjÃ" 'ti. Tato rÃjà cintesi: "ekaæ SakyadhÅtaraæ Ãnetvà aggamahesiæ karissÃmÅti, evaæ mayà saddhiæ bhikkhÆnaæ ¤Ãtiko viya vissÃso bhavissatÅti" #<[page 145]># %< 2 BhaddasÃlajÃtaka. (465.) 145>% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ so uÂÂhÃyÃsanà attano nivesanaæ gantvà Kapilavatthuæ dÆtaæ pesesi: "dhÅtaraæ kira me dentu, ahaæ tumhehi saddhiæ ¤ÃtibhÃvaæ icchÃmÅti". SÃkiyà dÆtavacanaæ sutvà sannipatitvà mantayiæsu: "mayaæ Kosalara¤¤o ÃïÃpavattiÂÂhÃne vasÃma, sace dÃrikaæ na dassÃma mahantaæ veraæ bhavissati, sace dassÃma kulavaæso no bhijjissati, kin nu kho kattabban" ti. Atha ne MahÃnÃmo Ãha: "mà cintayittha, mama dhÅta VÃsabhakhattiyà nÃma nÃgamuï¬Ãya nÃma dÃsiyà kucchismiæ nibbattà soÊasavassapadesikà uttamarÆpadharà sobhaggappattà pitivaæsena khattiyajÃtikÃ, tam assa "khattiyaka¤¤Ã" ti pesessÃma". SÃkiyà "sÃdhÆ" 'ti sampaÂicchitvà dÆte pakkosÃpetvà "sÃdhu, dÃrikaæ dassÃma, idÃn' eva taæ gahetvà gacchathÃ" 'ti Ãhaæsu. DÆtà cintesuæ: "ime Sakyà nÃma jÃtiæ nissÃya atimÃnino, "sadisÅ no' ti vatvà asadisim pi dadeyyuæ, etehi saddhiæ ekato bhu¤jamÃnam eva gaïhissÃmÃ" 'ti te evam Ãhaæsu: "mayam gahetvà gacchantà yà tumhehi saddhiæ ekato bhu¤jati taæ gahetvà gamissÃmÃ" 'ti. SÃkiyà tesaæ nivÃsanaÂÂhÃnaæ dÃpetvà "kiæ karissÃma" 'ti cintayiæsu. MahÃnÃmo Ãha: "tumhe mà cintayittha, ahaæ upÃyaæ karissÃmi, tumhe mama bhojanakÃle VÃsabhakhattiyaæ alaækaritvà Ãnetvà mayà ekasmiæ kabale gahitamatte `deva, asuko rÃjà nÃma païïaæ pahiïi, imaæ tÃva sÃsanaæ suïÃthÃ' 'ti païïaæ dasseyyÃthÃ" 'ti. Te "sÃdhÆ" 'ti sampaÂicchitvà tasmiæ bhu¤jamÃne kumÃrikaæ alaækariæsu. MahÃnÃmo dhÅtaraæ me Ãnetha, mayà saddhiæ bhu¤jatÆ" 'ti Ãha. Atha naæ "alaækaritvà tÃvad evÃ" 'ti thokaæ papa¤caæ katvà Ãnayiæsu. Sà "pitarà saddhiæ bhu¤jissÃmÃ" 'ti ekapÃtiyà hatthaæ otÃresi. MahÃnÃmo tÃya saddhiæ ekaæ piï¬aæ gahetvà mukhe Âhapesi, dutiyapiï¬assa hatthe pasÃritamatte "deva, asukara¤¤Ã nÃma païïaæ pahitaæ, imaæ tÃva sÃsanaæ suïÃthÃ" 'ti païïaæ upanÃmesuæ. MahÃnÃmo "amma tvaæ bhu¤jÃ" 'ti dakkhiïahatthaæ pÃtiyà yeva katvà vÃmahatthena païïaæ gahetvà païïaæ olokesi. #<[page 146]># %<146 XII. DvÃdasanipÃta.>% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ Tassa taæ sÃsanaæ upadhÃrentass' eva itarà bhu¤ji. So tassà bhuttakÃle hatthaæ dhovitvà mukhaæ vikkhÃlesi. DÆtà nicchayen' eva "sà etassa dhÅtÃ" ti niÂÂhaæ agamaæsu, na taæ antaraæ jÃnituæ sakkhiæsu. MahÃnÃmo mahantena parivÃrena dhÅtaraæ pesesi. DÆtÃpi taæ SÃvatthiæ netvà "ayaæ kumÃrikà jÃtisampannà MahÃnÃmassa dhÅtÃ" ti vadiæsu. RÃjà tussitvà sakalanagaraæ alaækÃrÃpetvà taæ ratanarÃsimhi Âhapetvà aggamahesiÂÂhÃne abhisi¤cÃpesi. Sà ra¤¤o piyà ahosi manÃpÃ. Ath' assà nacirass' eva gabbho patiÂÂhahi, rÃjà gabbhaparihÃraæ dÃpesi, sà dasamÃsaccayena suvaïïavaïïaæ puttaæ vijÃyi. Ath' assa nÃmagahaïadivase rÃjà attano ayyakÃya santikaæ pesesi: "SakyarÃjadhÅtà VÃsabhakhattiyà puttaæ vijÃyi, kim assa nÃmaæ karontÆ" 'ti. Taæ pana sÃsanaæ gahetvà gato amacco thokaæ badhiradhÃtuko, so gantvà ra¤¤o ayyakÃya Ãrocesi. Sà taæ sutvà "VÃsabhakhattiyà puttaæ avijÃyitvÃpi sabbaæ janaæ abhibhavi, idÃni pana ativiya ra¤¤o vallabhà bhavissatÅti" Ãha. BadhirÃmacco "vallabhÃ" ti vacanaæ dussutaæ sutvà vi¬Æ¬abho" ti sallakkhetvà rÃjÃnaæ upagantvà "deva kumÃrassa kira `Vi¬Æ¬abho' ti nÃmaæ karothÃ" 'ti Ãha. RÃjà "porÃïakaæ no kuladattikaæ nÃmaæ bhavissatÅti" cintetvà "Vi¬Æ¬abho" ti nÃmam akÃsi. Tato paÂÂhÃya kumÃro kumÃraparihÃrena va¬¬hanto sattavassikakÃle a¤¤esaæ kumÃrÃnaæ mÃtÃmahakulato hatthirÆpakÃssarÆpakÃdÅni ÃhariyamÃnÃni disvà mÃtaraæ pucchi: "amma, a¤¤esaæ mÃtÃmahakulato païïÃkÃro Ãhariyyati, mayhaæ koci ki¤ci na peseti, kiæ tvaæ nimmÃtÃpitikÃ" ti. Atha naæ sà "tÃta, tava SakyarÃjÃno mÃtÃmahÃ, dÆre pana vasanti, tena te ki¤ci na pesentÅti" vatvà va¤cesi. Puna soÊasavassakÃle "amma mÃtÃmahakulaæ passitukÃmo 'mhÅti". "Alaæ tÃta, kiæ tattha bhavaæ karissatÅti" vÃriyamÃno pi punappunaæ yÃci. Ath' assa mÃtà "tena hi gacchÃhÅti" sampaÂicchi. #<[page 147]># %< 2. BhaddasÃlajÃtaka. (465.) 147>% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ So pitu Ãrocetvà mahantena parivÃrena nikkhami. VÃsabhakhattiyà puretaraæ païïaæ pesesi: "ahaæ idha sukhaæ vasÃmi, sÃmino mÃssa ki¤ci antaraæ dassayiæsÆ" 'ti. SÃkiyà Vi¬Æ¬abhassa Ãgamanaæ ¤atvà "vandituæ na sakkÃ" ti tassa daharadaharakumÃrake janapadaæ pahiïiæsu. KumÃre Kapilavatthuæ sampatte SÃkiyà santhÃgÃre sannipatiæsu. KumÃro santhÃgÃraæ gantvà aÂÂhÃsi. Atha naæ "ayan te tÃta mÃtÃmaho, ayaæ mÃtulo" ti vadiæsu. So sabbe vandamÃno vicari. So yÃva piÂÂhiyà rujanappamÃïaæ vanditvà ekam pi attÃnaæ vandantaæ adisvà "kin nu kho maæ vandantà n' atthÅti" pucchi. SÃkiyà "tÃta kaniÂÂhakumÃrà janapadaæ gatÃ" ti vatvà tassa mahantaæ sakkÃraæ kariæsu. So katipÃhaæ vasitvà mahantena parivÃrena nikkhami. Ath' ekà dÃsÅ tena santhÃgÃre nisinnaphalakaæ "idaæ VÃsabhakhattiyÃdÃsiyà puttassa nisinnaphalakan" ti akkositvà khÅrodakena dhovi. Eko puriso attano Ãvudhaæ pamussitvà nivatto taæ gaïhanto Vi¬Æ¬abhakumÃrassa akkosanasaddaæ sutvà taæ antaraæ pucchitvà "VÃsabhakhattiyà dÃsiyà kucchismiæ MahÃnÃmasakkassa jÃtÃ" ti ¤atvà gantvà balakÃyassa kathesi. "VÃsabhakhattiyà kira dÃsiya dhÅtÃ" ti mahÃkolÃhalaæ ahosi. KumÃro taæ sutvà "ete tÃva mama nisinnaphalakaæ khÅrodakena dhovantu, ahaæ pana rajje patiÂÂhitakÃle etesaæ galalohitaæ gahetvà mama nisinnaphalakaæ dhovissÃmÅti" cittaæ Âhapesi. Tasmiæ SÃvatthiæ gate amaccà sabbaæ pavattiæ ra¤¤o Ãrocesuæ. RÃjà "mayhaæ dÃsidhÅtaraæ adaæsÆ" 'ti SÃkiyÃnaæ kujjhitvà VÃsabhakhattiyÃya ca puttassa ca dinnaparihÃraæ pacchinditvà dÃsadÃsÅhi laddhabbamattakam eva dÃpesi. Tato katipÃhaccayena Satthà rÃjanivesanaæ gantvà nisÅdi. RÃjà Ãgantvà vanditvà "bhante tumhÃkaæ kira ¤Ãtakehi dÃsidhÅtà mayhaæ dinnÃ, ten' assà ahaæ saputtÃya parihÃraæ acchinditvà dÃsadÃsÅhi laddhabbamattakam eva dÃpesin" ti Ãha. Satthà "ayuttaæ mahÃrÃja SÃkiyehi kataæ, #<[page 148]># %<148 XII. DvÃdasanipÃta.>% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ dadantehi nÃma samajÃtikà dÃtabbÃ, assa taæ pana mahÃrÃja vadÃmi: VÃsabhakhattiyà rÃjadhÅtà khattiyara¤¤o gehe abhisekaæ labhi, Vi¬Æ¬abho ti khattiyarÃjÃnam eva paÂicca jÃto, `mÃtigottaæ nÃma kiæ karissati, pitigottaæ eva pamÃïan' ti porÃïakapaï¬ità daÊidditthiyà kaÂÂhahÃrikÃya aggamahesiÂÂhÃnaæ adaæsu, tassà ca kucchismiæ jÃtakumÃro dvÃdasayojanikÃya BÃrÃïasiyà rajjaæ patvà KaÂÂhavÃhanarÃjà nÃma jÃto" ti vatvà KaÂÂhahÃrijÃtakaæ kathesi. RÃjà dhammakathaæ sutvà `pitigottaæ eva kira pamÃïan' ti tussitvà mÃtÃputtÃnam pakatiparihÃram eva dÃpesi. Ra¤¤o pana Bandhulo nÃma senÃpati Mallikaæ nÃma attano bhariyaæ vaæjhaæ "tava kulagharam eva gacchÃ" 'ti KusinÃram eva pesesi. Sà "SatthÃraæ disvà gacchissÃmÅti" Jetavanaæ pavisitvà TathÃgataæ vanditvà ekamante Âhità "kahaæ gacchasÅti" ca puÂÂhà "sÃmiko me bhante kulagharaæ pesesÅti" vatvà "kasmÃ" ti vutte "vaæjhà aputtikà ti bhante" ti vatvà SatthÃrà "yadi evaæ gamanakiccaæ n' atthi, nivattÃ" ti vuttà tuÂÂhà SatthÃraæ vanditvà nivesanam eva agamÃsi, "kasmà nivattÃsÅti" ca puÂÂhà Dasabalena nivattit' amhi sÃmÅti" Ãha. SenÃpati "diÂÂhaæ bhavissati TathÃgatena kÃraïan" ti Ãha. Sà nacirass' eva gabbhaæ labhitvà uppannadohaÊà "dohaÊo me uppanno" ti Ãrocesi. "KiædohaÊo" ti. "VesÃlinagare gaïarÃjakulÃnaæ abhisekamaÇgalapokkharaïiæ otaritvà nahÃtvà pÃnÅyaæ pÃtukÃm' amhi sÃmÅti". SenÃpati "sÃdhÆ" 'ti vatvà sahassatthÃmaæ dhanuæ gahetvà taæ rathaæ Ãropetvà SÃvatthito nikkhamitvà rathaæ vÃhento VesÃliæ pÃvisi. Tasmiæ ca kÃle Kosalara¤¤o BandhulasenÃpatinà saddhiæ ekÃcariyakule uggahitasippo MahÃli nÃma Licchavi andho LicchavÅnaæ atthaæ dhamma¤ ca anusÃsanto dvÃrasamÅpe yeva vasati, so rathassa ummÃre paÂighÃtaæ sutvÃ, Bandhulamallassa rathavÃhanasaddo, #<[page 149]># %< 2. BhaddasÃlajÃtaka. (465.) 149>% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ ajja LicchavÅnaæ bhayaæ uppajjissatÅti" Ãha. Pokkharaïiyà anto ca bahi ca Ãrakkho balavÃ, upari lohajÃlaæ patthaÂaæ, sakuïÃnam pi okÃso n' atthi. SenÃpati pana rathà otaritvà Ãrakkhike khaggena paharanto palÃpetvà lohajÃlaæ chinditvà antopokkharaïiyaæ bhariyaæ nahÃpetvà pÃyetvà sayam pi nahÃtvà Mallikaæ rathaæ Ãropetvà nagarà nikkhamitvà Ãgatamaggen' eva pÃyÃsi. ùrakkhikà gantvà LicchavÅnaæ Ãrocesuæ. LicchavirÃjÃno kujjhitvà pa¤casatà pa¤ca rathasatÃni Ãruyha "Bandhulamallaæ gaïhissÃmÃ" 'ti nikkhamiæsu. Taæ pavattiæ MahÃlissa Ãrocesuæ. MahÃli "mà gamittha, so hi vo sabbe ghÃtessatÅti" Ãha. Te pi "mayaæ gamissÃmi yevÃ" 'ti vadiæsu. "Tena hi cakkassa yÃva nÃbhito paviÂÂhaÂÂhÃnaæ disvà nivatteyyÃtha, tato anivattantà purato asanisaddaæ viya suïissatha, tamhà ÂhÃnà nivatteyyÃtha, tato anivattantà tumhÃkaæ rathadhure chiddaæ passissatha, tamhà ÂhÃnà nivatteyyÃth' eva, parato mà gamitthÃ" 'ti. Te tassa vacanena anivattitvà anubandhiæsu yeva. Mallikà disvà "rathà sÃmi pa¤¤ÃyantÅti" Ãha. "Tena hi ekasseva rathassa pa¤¤ÃyanakÃle ÃroceyyÃsÅti". Sà yadà sabbe eko viya hutvà pa¤¤Ãyiæsu tadà "ekam eva sÃmi rathasÅsaæ pa¤¤ÃyatÅti" Ãha. Bandhulo "tena hi imà rasmiyo gaïhÃ" 'ti tassà rasmiyo datvà rathe Âhito dhanuæ Ãropesi. Rathacakkaæ yÃva nÃbhito paÂhaviæ pÃvisi, LicchavÅ gantvà taæ ÂhÃnaæ disvÃpi na nivattiæsu. Itaro thokaæ gantvà jiyaæ poÂhesi, asanisaddo viya ahosi, tato pi na nivattiæsu, anubandhantà gacchant' eva. Bandhulo rathe Âhitako va ekaæ saraæ khipi, so pa¤cannaæ rathasatÃnaæ rathasÅsaæ chiddaæ katvà pa¤ca rÃjasatÃni parikarabandhaÂÂhÃne vinivijjhitvà paÂhaviæ pÃvisi. Te attano viddhabhÃvaæ ajÃnitvà "tiÂÂha re tiÂÂha re" ti vadantà anubandhiæsu yeva. Bandhulo rathaæ Âhapetvà "tumhe matakÃ, matakehi saddhiæ mayhaæ yuddhaæ nÃma n' atthÅti" Ãha. "Matakà nÃma amhÃdisà hontÅti". "Tena hi sabbapurimassa parikaraæ mocethÃ" 'ti. #<[page 150]># %<150 XII. DvÃdasanipÃta.>% Te mocayiæsu. So muttamatte yeva maritvà patito. Atha ne "sabbe pi tumhe evarÆpÃ, attano gharÃni gantvà saævidhÃtabbaæ saævidahitvà puttadÃraæ anusÃsitvà sannÃhaæ mocethÃ" 'ti Ãha. Te tathà katvà sabbe jÅvitakkhayaæ pattÃ. Bandhulo pi Mallikaæ SÃvatthiæ Ãnesi. Sà soÊasakkhattuæ yamake putte vijÃyi, sabbe pi sÆrà thÃmasampannà ahesuæ, sabbasippe nipphattiæ pÃpuïiæsu, ekekassa purisasahassaparivÃro ahosi, pitarà saddhiæ rÃjanivesanaæ gacchantehi teh' eva rÃjaÇgaïaæ paripÆri. Ath' ekadivasaæ vinicchaye kÆÂaÂÂaparÃjità manussà Bandhulaæ Ãgacchantaæ disvà mahÃviravaæ viravantà vinicchayÃmaccÃnaæ kÆÂaÂÂakÃraïaæ tassa Ãrocesuæ. So vinicchayaæ gantvà aÂÂaæ tÅretvà sÃmikam eva sÃmikaæ akÃsi. MahÃjano mahÃsaddena sÃdhukÃraæ pavattesi. RÃjà "kiæ idan" ti pucchitvà tam atthaæ sutvà tussitvà sabbe pi te amacce hÃretvà Bandhulass' eva vinicchayaæ niyyÃdesi, so tato paÂÂhÃya sammà vinicchini. Tato porÃïakavinicchayikà la¤caæ alabhantà appalÃbhà hutvà Bandhulaæ "rajjaæ patthetÅti" rajakule paribhindiæsu. RÃjà tesaæ kathaæ gahetvà cittaæ niggahetuæ nÃsakkhi. "Imasmiæ idh' eva ghÃtiyamÃne garahà uppajjissatÅti" puna cintetvà payuttapurisehi paccantaæ paharÃpetvà Bandhulaæ pakkosÃpetvà "paccanto kira kupito, tava puttehi saddhiæ gantvà core gaïhÃ" ti pahiïitvà "etth' ev' assa dvattiæsÃya puttehi saddhiæ sÅsaæ chinditvà ÃharathÃ" 'ti tena saddhiæ a¤¤e pi samatthe mahÃyodhe pesesi. Tasmiæ paccantaæ gacchante yeva "senÃpati kira ÃgacchatÅti" payuttakacorà palÃyiæsu. So taæ padesaæ ÃvÃsÃpetvà janapadaæ santappetvà nivatti. Ath' assa nagarato avidÆraÂÂhÃne te yodhà saddhiæ puttehi sÅsaæ chindiæsu. Taæ divasaæ MallikÃya pa¤cahi bhikkhusatehi saddhiæ dve aggasÃvakà nimantità honti. Ath' assà pubbaïhe yeva "sÃmikassa te saddhiæ puttehi sÅsaæ chinnaæ" ti païïaæ Ãharitvà adaæsu. Sà taæ pavattiæ ¤atvà kassaci ki¤ci avatvà païïaæ ucchaÇge katvà bhikkhusaægham eva paricari. #<[page 151]># %< 2. BhaddasÃlajÃtaka. (465.) 151>% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ Ath' assà paricÃrikà bhikkhÆnaæ bhattaæ datvà sappicÃÂiæ Ãharantà therÃnaæ purato cÃÂiæ bhindiæsu. DhammasenÃpati "bhedanadhammaæ bhinnaæ, na cintetabban" ti Ãha. Sà ucchaÇgato païïaæ nÅharitvà "`dvattiæsÃya puttehi saddhiæ pitu sÅsaæ chinnan' ti me imaæ païïaæ Ãhariæsu, ahaæ idaæ sutvÃpi na cintemi, sappicÃÂiyà bhiïïÃya kiæ cintessÃmi bhante" ti Ãha. DhammasenÃpati "animittam ana¤¤Ãtan" ti ÃdÅni vatvà uÂÂhÃyÃsanà dhammaæ desetvà vihÃraæ agamÃsi. SÃpi dvattiæsu suïisÃyo pakkosÃpetvà "tumhÃkaæ sÃmikà niraparÃdhà attano purimakammaphalaæ labhiæsu, tumhe mà socittha, ra¤¤o pi upari manopadosaæ mà karitthÃ" 'ti ovadi. Ra¤¤o carapurisà naæ katham sutvà gantvà tesaæ niddosabhÃvaæ ra¤¤o kathesuæ. RÃjà saævegappatto tassà nivesanaæ gantvà Mallika¤ ca suïisÃyo c' assà khamÃpetvà MallikÃya varaæ adÃsi. Sà "gahito me hotÆ" 'ti vatvà tasmiæ gate matakabhattaæ datvà nahÃtvà rÃjÃnaæ upasaækamitvà "deva tumhehi me varo dinno, mayha¤ ca a¤¤en' attho n' atthi, dvattiæsÃya ca me suïisÃnaæ mama¤ ca kulagharagamanaæ anujÃnÃthÃ" 'ti Ãha. RÃjà sampaÂicchi. Sà dvattiæsa suïisÃyo sakasakakulaæ pesetvà sayaæ KusinÃranagare attano kulagharam agamÃsi. RÃjÃpi BandhulasenÃpatino bhÃgineyyassa DÅghakÃrÃyanassa nÃma senÃpatiÂÂhÃnaæ adÃsi. So pana "mÃtulo iminà mÃrito" ti ra¤¤o otÃraæ gavesako carati. RÃjà niraparÃdhassa Bandhulassa mÃritakÃlato paÂÂhÃya vippaÂisÃrÅ hutvà cittassÃdaæ na labhati, rajjasukhaæ nÃnubhoti. Tadà Satthà SakyÃnaæ UÊumpaæ nÃma nigamaæ upanissÃya viharati. RÃjà tattha gantvà ÃrÃmato avidÆre khandhÃvÃraæ nivesetvà mandena parivÃrena "SatthÃraæ vandissÃmÅti" vihÃraæ gantvà pa¤ca rÃjakakudhabhaï¬Ãni KÃrÃyanassa datvà ekako va gandhakuÂiæ pÃvisi. Sabbaæ Dhammacetiyasutta-niyÃmen' eva veditabbaæ. Tasmiæ gandhakuÂiæ paviÂÂhe KÃrÃyano tÃni rÃjakakudhabhaï¬Ãni gahetvà Vi¬Æ¬abhaæ rÃjÃnaæ katvà ra¤¤o ekaæ assaæ eka¤ c' upaÂÂhÃnakÃrikaæ mÃtugÃmaæ nivattetvà SÃvatthiæ agamÃsi. #<[page 152]># %<152 XII. DvÃdasanipÃta.>% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ RÃjà SatthÃrà saddhiæ piyakathaæ kathetvà nikkhamanto sena adisvà taæ mÃtugÃmaæ pucchitvà taæ pavattiæ sutvà bhÃgineyyaæ ÃdÃya gantvà "Vi¬Æ¬abhaæ gahessÃmÅti" Rajagahanagaraæ gacchanto vikÃle dvÃresu pihitesu nagaraæ patvà ekissà sÃlÃya nipajjitvà vÃtÃtapakilanto rattibhÃge tatth' eva kÃlam akÃsi. VibhÃtÃya rattiyà "deva Kosalanarindo anÃtho jÃto" ti vilapantiyà tassà itthiyà saddaæ sutvà ra¤¤o Ãrocesuæ. So mÃtulassa mahantena sakkÃrena sarÅrakiccaæ kÃresi. vi¬Æ¬abho pi rajjaæ labhitvà taæ veraæ saritvà "sabbe pi SÃkiye mÃressÃmÅti" mahatiyà senÃya nikkhami. Taæ divasaæ S. paccÆsakÃle lokaæ olokento ¤Ãtisaæghassa vinÃsaæ disvà "¤Ãtisaægahaæ. kÃtuæ vaÂÂatÅti" cintetvà pubbaïhasamaye piï¬Ãya caritvà piï¬apÃtapaÂikkanto gandhakuÂiyaæ sÅhaseyyaæ kappetvà sÃyaïhasamaye ÃkÃsena gantvà KapilavatthusÃmante ekasmiæ kabaracchÃye rukkhamÆle nisÅdi. Tato avidÆre Vi¬Æ¬abhassa rajjasÅmÃya mahanto sandacchÃyo nigrodharukkho atthi. Vi¬Æ¬abho SatthÃraæ disvà upasaækamitvà vanditvà "bhante kiækÃraïà evarÆpÃya uïhavelÃya imasmiæ kabaracchÃye rukkhamÆle nisÅdittha etasmiæ sandacchÃye nigrodhamÆle nisÅdatha bhante" ti vatvà "hotu mahÃrÃja, ¤ÃtakÃnaæ chÃyà nÃma sÅtalÃ" ti vutte "¤ÃtakÃnaæ rakkhaïatthÃya S. Ãgato bhavissatÅti" cintetvà SatthÃraæ vanditvà nivattitvà SÃvatthim eva paccÃgami. SatthÃpi uppatitvà Jetavanam eva gato. RÃjà SÃkiyÃnaæ dosaæ saritvà dutiyam pi nikkhamitvà tatth' eva SatthÃraæ passitvà puna nivatti, tatiyavÃre nikkhamitvà tatth' eva SatthÃraæ passitvà nivatti" catutthavÃre pana tasmiæ nikkhante S. SÃkiyÃnaæ pubbakammaæ oloketvà tesaæ nadiyaæ visapakkhepanapÃpakammassa appaÂibÃhiyabhÃvaæ ¤atvà catutthavÃraæ na agamÃsi. Vi¬Æ¬abharÃjà khÅrapÃyake dÃrake Ãdiæ katvà sabbe SÃkiye ghÃtetvà galalohitena phalakaæ dhovitvà paccÃgamÃsi. Satthari pana tatiyavÃre gamanato paccÃgantvà punadivase piï¬Ãya caritvà niÂÂhÃpitabhattakicce gandhakuÂiyaæ vissamante disÃhi sannipatità bhikkhÆ dhammasabhÃyaæ nisÅditvà #<[page 153]># %< 2. BhaddasÃlajÃtaka. (465.) 153>% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ "Ãvuso S. attÃnaæ dassetvà rÃjÃnaæ nivattetvà ¤Ãtake maraïabhayà mocesi, evam ¤ÃtakÃnaæ atthacarako S." ti Bhagavato guïakathaæ kathesuæ. S. Ãgantvà "kÃya nu 'ttha bhikkhave etarahi kathÃya sannisinnÃ" ti pucchitvà "imÃya nÃmÃ" 'ti vutte "na bhikkhave TathÃgato idÃn' eva ¤ÃtakÃnaæ atthaæ carati, pubbe pi cari yevÃ" 'ti vatvà a. Ã.: A. B. Brahmadatto dasarÃjadhamme akopetvà dhammena rajjaæ kÃrento ekadivasaæ cintesi: "JambudÅpatale rÃjÃno bahutthambhesu pÃsÃdesu vasanti, tasmà bahÆhi thambhehi pÃsÃdakaraïaæ nÃma anacchariyaæ, yan nÆnÃhaæ ekatthambhakaæ pÃsÃdaæ kareyyaæ, sabbarÃjÆnaæ aggarÃjà bhavissÃmÅti" so vaddhakÅ pakkosÃpetvà "mayhaæ sobhaggappattaæ ekatthambhakaæ pÃsÃdaæ karothÃ" 'ti Ãha. Te "sÃdhÆ" 'ti sampaÂicchitvà ara¤¤aæ pavisitvà ujÆ mahante ekatthambhakapÃsÃdÃrahe bahurukkhe disvà "ime rukkhà santi, maggo pana visamo, na sakkà otÃretuæ, ra¤¤o ÃcikkhissÃmÃ" 'ti cintetvà tathà akaæsu. RÃjà "yena kenaci upÃyena saïikaæ otÃrethÃ" 'ti vatvà "deva kenaci pi upÃyena na sakkÃ" ti vutte "tena hi mama uyyÃne ekaæ rukkhaæ upadhÃrethÃ" ti Ãha. Va¬¬hakÅ uyyÃnaæ gantvà ekaæ sujÃtaæ ujukaæ gÃmanigamapÆjitaæ rÃjakulato pi laddhabalikammaæ maÇgalasÃlarukkhaæ disvà ra¤¤o santikaæ gantvà tam atthaæ Ãrocesuæ. RÃjà "uyyÃne rukkho nÃma mama paÂiladdho, gacchatha, naæ chindathÃ" 'ti Ãha. Te "sÃdhÆ" 'ti sampaÂicchitvà gandhamÃlÃdihatthà uyyÃnaæ gantvà rukkhe gandhapa¤caÇgulaæ datvà suttena parikkhipitvà pupphakaïïikaæ bandhitvà dÅpaæ jÃletvà balikammaæ katvà "ito sattame divase Ãgantvà rukkhaæ chindissÃma, #<[page 154]># %<154 XII. DvÃdasanipÃta.>% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ rÃjà chedÃpeti, imasmiæ rukkhe nibbattadevatà a¤¤attha gacchantu, amhÃkaæ doso n' atthÅti" sÃvesuæ. Atha tasmiæ nibbatto devaputto taæ vacanaæ sutvà "nissaæsayaæ ime va¬¬hakÅ imaæ rukkhaæ chindissanti, vimÃnaæ me nÃsessanti, vimÃnapariyantikam eva kho pana mayhaæ jÅvitaæ, ima¤ ca rukkhaæ parivÃretvÃpi Âhitesu taruïasÃlarukkhesu nibbattÃnaæ mama ¤ÃtidevatÃnam pi bahÆni vimÃnÃni nassissanti, na kho pana maæ tathà attano vinÃso bÃdhati yathà ¤ÃtÅnaæ, tasmà tesaæ mayà jÅvitadÃnaæ dÃtuæ vaÂÂatÅti" cintetvà a¬¬harattasamaye dibbÃlaækÃrapatimaï¬ito ra¤¤o sirigabbhaæ pavisitvà sakalagabbhaæ ekobhÃsaæ katvà ussÅsakapasse rodamÃno aÂÂhÃsi. RÃjà taæ disvà bhÅtatasito tena saddhiæ sallapanto paÂhamaæ gÃtham Ãha: @@ Tattha kà ti yakkhanÃgasupaïïasakkÃdisu kà nÃma tvan ti pucchati, vatthehÅti vacanamattam etaæ, sabbe pi pana dibbÃlaækÃre sandhÃy' evam Ãha, aghe ti appaÂighe ÃkÃse, vehÃsayan ti tass' eva vevacanam, kena tyassÆnÅti kena kÃraïena tava assÆni pavattanti, kuto ti ¤ÃtiviyogadhanavinÃsÃdim kiæ nissÃya tava bhayam Ãgatan ti pucchati. Taæ sutvà devarÃjà dve gÃthà abhÃsi: @@ @@ #<[page 155]># %< 2. BhaddasÃlajÃtaka. (465.) 155>% Tattha tiÂÂhato ti sakala-BÃrÃïasi-nagarena c' eva gÃmanigamehi ca tayà ca pÆjitassa niccaæ balikamma¤ ca sakkÃra¤ ca labhantassa mayhaæ imasmiæ uyyÃne tiÂÂhantassa ettako kÃlo gato ti dasseti, nagarÃnÅti nagarapaÂisaækhÃrakammÃni, agÃre ti bhÆmigehÃni, disampatÅti disÃnaæ pati mahÃrÃja, na mante ti te nagarapaÂisaækhÃrakaraïÃdÅni karontà imasmiæ nagare porÃïakarÃjÃno maæ nÃtima¤¤iæsu nÃtikkamiæsu na viheÂhayiæsu, mama nivÃsarukkhaæ chinditvà attano kammÃni na kariæsu, mayhaæ pana sakkÃram eva kariæsÆ 'ti avaca, yathevà 'ti tasmà yath' eva ne porÃïakarÃjÃno maæ pÆjayiæsu eko pi imaæ rukkhaæ na chindÃpesi, tva¤ cÃpi maæ tath' eva pÆjaya mà me rukkhaæ chedayÅti. Tato rÃjà dve gÃthà abhÃsi: @@ @@ Tattha kÃyenà 'ti pamÃïena, idaæ vuttaæ hoti: tava pamÃïena taæ viya thÆlaæ mahantaæ ahaæ a¤¤aæ dumaæ na passÃmi, tva¤ ¤eva pana ÃrohapariïÃhena sujÃtasaækhÃtatÃya susaïÂhÃnaujubhÃvappakÃrÃya jÃtiyà ca abhirÆpo sobhaggappatto ekatthambhapÃsÃdÃraho ti, pÃsÃdan ti tasmà taæ chedÃpetvà ahaæ pÃsÃdaæ kÃrÃpessÃm' eva, tattha tan ti taæ panÃhaæ samma devarÃja tattha pÃsÃde upanessÃmi vasÃpessÃmi, so tvaæ mayà saddhiæ ekato vasanto aggagandhamÃlÃdÅni labhanto sakkÃrappatto sukhaæ jÅvissasÅti nivÃsanaÂÂhÃnÃbhÃvena me vinÃso bhavissatÅti mà cintesi, ciran te yakkha jÅvitaæ bhavissatÅti. Taæ sutvà devarÃjà dve gÃthà abhÃsi: @@ #<[page 156]># %<156 XII. DvÃdasanipÃta.>% @@ Tattha evaæ hetaæ udapÃdÅti yadi evaæ etaæ cittaæ tava uppannaæ, sarÅrena vinÃbhÃvo ti yadi te mama sarÅrena bhaddasÃlarukkhena saddhiæ mama vinÃbhÃvo patthito, puthuso ti atha naæ bahudhà vikantitvà ti chinditvÃ, khaï¬aso ti khaï¬Ãkhaï¬aæ katvà avakantatha, agge cà 'ti avakantantà pana paÂhamaæ agge tato majjhe chinditvà sabbapacchà mÆle chindatha, evaæ hi me chijjamÃnassa na dukkhaæ maraïaæ bhaveyyà 'ti yÃcati. Tato rÃjà dve gÃthà abhÃsi: @@ @@ Tattha hatthapÃdan ti hatthe ca pÃde ca, taæ dukkhan ti taæ evaæ paÂipÃÂiyà chijjantassa corassa maraïaæ dukkhaæ siyÃ, sukhaæ no ti samma BhaddasÃla vajjhapattà corà sukhena maritukÃmà sÅsacchedaæ yÃcanti na khaï¬aso chedanaæ, tvaæ pana etaæ yÃcasi, tena taæ pucchÃmi: sukhan nu khaï¬aso chinnan ti, kiæ hetÆ 'ti khaï¬aso chinnaæ nÃma na sukhaæ, kÃraïena pan' ettha bhavitabban ti taæ pucchanto evam Ãha. Ath' assa Ãcikkhanto BhaddasÃlo dvà gÃthà abhÃsi: @@ @@ #<[page 157]># %< 2. BhaddasÃlajÃtaka. (465.) 157>% Tattha hetuæ dhammÆpasaæhitan ti mahÃrÃja yaæ hetusabhÃvaæ yuttam eva na hetupatirÆpakaæ hetuæ upÃdÃya Ãrabbha sandhÃyÃha khaï¬aso chinnaæ icchÃmi taæ ohitasoto suïÃhÅti attho, ¤Ãti me ti mama BhaddasÃlarukkhassa chÃyÃya sukhasaævaddhà mama passe taruïasÃlarukkhesu nibbattà mayà katavÃtaparittÃïattà nivÃtajà mama ¤Ãtakà devasaæghà atthi te ahaæ visÃlasÃkhaviÂapo mÆle chinditvà patanto upahiæseyyaæ, sambhaggavimÃne karonto vinÃseyyan ti attho, paresaæ assa dumocitan ti evaæ sante mayà tesaæ paresaæ ¤ÃtidevasaæghÃnaæ assa dukkhaæ ocitaæ va¬¬hitaæ, na cÃhaæ tesaæ dukkhakÃmo, tasmà bhaddasÃlaæ khaï¬aso chinnam icchÃmÅti ayam ettha adhippÃyo. Taæ sutvà rajà "dhammiko vatÃyaæ devaputto, attano vimÃnavinÃsato pi ¤ÃtÅnaæ vimÃnavinÃsaæ na icchati, ¤ÃtÅnam atthacariyam carati, abhayam assa dassÃmÅti" tussitvà osÃnagÃtham Ãha: @@ Tattha cetabbarÆpaæ cetasÅti ¤ÃtÅsu muducittatÃya cintento cintetabbayuttakam eva cintesi samma bhaddasÃlà 'ti, chedassa rÆpaæ chedasÅti pi pÃÂho, tass' attho: khaï¬aso chinnam icchanto chedetabbayuttakam eva chedesÅti, abhayan ti etasmin te sabbaguïe pasÅditvà abhayaæ dadÃmi, na me pÃsÃden' attho, nÃhan taæ chedÃpessÃmi, gaccha ¤Ãtisaæghaparivuto sakkatagarukato sukhaæ jÅvà 'ti Ãha. DevarÃjà ra¤¤o dhammaæ desetvà agamÃsi. RÃjà tass' ovÃde Âhatvà dÃnÃdÅni pu¤¤Ãni katvà saggapadaæ pÆresi. So i. d. Ã. "evaæ bhikkhave pubbe pi TathÃgato ¤Ãtatthacariyaæ caratÅti" vatvà j. s.: "Tadà rÃjà ùnando ahosi, taruïasÃlesu nibbattadevatà BuddhaparisÃ, BhaddasÃladevarÃjà aham evÃ" 'ti. BhaddasÃlajÃtakaæ. #<[page 158]># %<158 XII. DvÃdasanipÃta.>% $<3. SamuddavÃïijajÃtaka.>$ Kasanti vapanti te janà ti. Idaæ S. J. v. Devadattassa pa¤cakulasatÃni gahetvà niraye paviÂÂhabhÃvaæ Ã. k. So hi aggasÃvakesu parisaæ gahetvà pakkantesu sokaæ sandhÃretuæ asakkonto uïhalohite mukhato nikkhante balavarogapÅÊito TathÃgatassa guïaæ anussaritvà "aham eva navamÃse TathÃgatassa anatthaæ cintesi, Satthu pana mayi pÃpacittaæ nÃma n' atthi, asÅtimahÃtherÃnam pi mayi ÃghÃto nÃma n' atthi, mayà katakammena aham eva idÃni anÃtho jÃto, SatthÃrÃpi 'mhi vissaÂÂho mahÃtherehi pi ¤ÃtiseÂÂhena RÃhulatherena SakyarÃjakulehi pi, gantvà SatthÃraæ khamÃpessÃmÅti" parisÃya sa¤¤aæ datvà attÃnaæ ma¤cakena gÃhÃpetvà rattiæ rattiæ gacchanto Kosalanagaraæ sampÃpuïi. Anandatthero Satthu Ãrocesi "Devadatto kira bhante tumhÃkaæ khamÃpetuæ ÃgacchatÅti". "ùnanda Devadatto mama dassanaæ na labhissatÅti". Atha tasmiæ SÃvatthinagaraæ sampatte puna thero Ãrocesi. BhagavÃpi tath' eva avaca. Tassa JetavanadvÃre JetavanapokkharaïisamÅpaæ Ãgatassa pÃpaæ matthakaæ pÃpuïi: sarÅre ¬Ãho uppajji, nahÃtvà pÃnÅyaæ pivitukÃmo hutvà "ma¤cakaæ Ãvuso otÃretha, pÃnÅyaæ pivissÃmÅti" Ãha. Tassa otaritvà bhÆmiyaæ Âhapitamattassa cittassÃde aladdhe yeva mahÃpaÂhavÅ vivaraæ adÃsi tÃvad eva taæ AvÅcito jÃlà vuÂÂhÃya{} parikkhipi. So "pÃpakammaæ me matthakaæ pattan" ti T-assa guïaæ anussaritvà "imehi aÂÂhÅhi tam aggapuggalaæ (Dhp. p. 148.) devÃtidevaæ naradammasÃrathiæ samantacakkhuæ satapu¤¤alakkhaïaæ pÃïehi Buddhaæ saraïaæ upemÅti" imÃya gÃthÃya saraïe patiÂÂhahanto va avÅciparÃyano ahosi. Tassa pana pa¤ca upaÂÂhÃkakulasatÃni ahesuæ, tÃni kulÃni pi tappakkhikÃni hutvà Dasabalaæ akkositvà paribhÃsitvà AvÅcimhi yeva nibbattiæsu. Evaæ so pa¤ca kulasatÃni gaïhitvà AvÅcimhi patiÂÂhito. Ath' ekadivasaæ dh. k. s.: "Ãvuso Devadatto pÃpo lÃbhagiddhatÃya SammÃsambuddhe aÂÂhÃne kopaæ bandhetvà anÃgatabhayaæ anoloketvà pa¤cahi kulasatehi saddhiæ avÅciparÃyano jÃto" ti. #<[page 159]># %< 3. SamuddavÃïijajÃtaka. (466.) 159>% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ S. Ãgantvà "kÃya nu 'ttha bhikkhave etarahi kathÃya sannisinnÃ" ti pucchitvà "imÃya nÃmÃ" 'ti vutte "bhikkhave Devadatto lÃbhasakkÃragiddho hutvà anÃgatabhayaæ na olokesi, pubbe pi anÃgatabhayam na oloketvà paccuppannasukhagedhena saddhiæ parisÃya mahÃvinÃsaæ patto" ti vatvà a. Ã.: A. B. Br. r. k. BÃrÃïasito avidÆre kulasahassanivÃso mahÃva¬¬hakÅgÃmo ahosi. Tattha va¬¬hakÅ "tumhÃkaæ ma¤caæ karissÃma, pÅÂhaæ karissÃma, geham karissÃmÃ" 'ti manussÃnaæ hatthato bahuæ iïaæ gaïhitvà kinti kÃtuæ na sakkhiæsu. Manussà diÂÂhadiÂÂhava¬¬hakÅ codenti palibuddhanti. Te iïÃyikehi upaddutà vasituæ asakkontà "videsaæ gantvà yatthakatthaci vasissÃmÃ" 'ti ara¤¤aæ pavisitvà rukkhe chinditvà mahatiæ nÃvaæ bandhitvà nadiæ otÃretvà Ãharitvà gÃmato gÃvuta¬¬hayojanamatte ÂhÃne Âhapetvà a¬¬harattasamaye gÃmaæ Ãgantvà puttadÃraæ ÃdÃya nÃvaÂÂhÃnaæ gantvà taæ nÃvaæ abhiruyha anukkamena mahÃsamuddaæ pavisitvà vÃtavasena vicarantà samuddamajjhe ekaæ dÅpakaæ pÃpuïiæsu. Tasmiæ pana dÅpake sayaæjÃtÃni sÃliucchukadaliambajambupanasanÃlikerÃdÅni vividhÃni phalÃphalÃni atthi. A¤¤ataro pi bhinnanÃvo puriso paÂhamataraæ taæ dÅpakaæ patvà sÃlibhattaæ bhu¤jamÃno ucchuÃdÅni khÃdamÃno tasmiæ paÂivasati thullasarÅro naggo parÆÊhakesamassu. Va¬¬hakÅ cintayiæsu: "sace ayaæ dÅpo rakkhasapariggahÅto bhavissati sabbe vinÃsaæ pÃpuïissÃma, parigaïhissÃma tÃva nan" ti. Atha satta purisà sÆrà balavanto sannaddhapa¤cÃvudhà hutvà otaritvà dÅpakaæ parigaïhiæsu. #<[page 160]># %<160 XII. DvÃdasanipÃta.>% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ Tasmiæ khaïe so puriso bhuttapÃtarÃso ucchurasaæ pivitvà sukhappatto ramaïÅye padese rajatapaÂÂasadise vÃlukatale sÅtalÃya chÃyÃya uttÃnako nipajjitvà "JambudÅpavÃsino kasantà vapantà evarÆpaæ sukhaæ na labhanti, JambudÅpato mayhaæ ayam eva dÅpo varan" ti gÃyamÃno udÃnam udÃnesi. S. bhikkhÆ Ãmantetvà "so bhikkhave puriso udÃnaæ udÃnesÅti" dassento paÂhamaæ gÃtham Ãha: @@ Tattha te ti JambudÅpavÃsino janÃ, kammaphalÆpajÅvino ti nÃnÃkammÃnaæ phalÆpajÅvino sattÃ. Atha te dÅpakam parigaïhamÃnà purisà tassa gÅtasaddaæ sutvà "manussassaddo viya suyyati, jÃnissÃma nan" ti saddÃnusÃrena gantvà taæ purisaæ disvà "yakkho bhavissatÅti" bhÅtà sare sannahiæsu. So pi te disvà attano vadhabhayena "nÃhaæ sÃmi yakkho, puriso 'mhi, jÅvitadÃnaæ me dethÃ" 'ti yÃcanto "purisà nÃma tumhÃdisà naggabhoggà hontÅti" vutto punappuna yÃcitvà manussabhÃvaæ ¤Ãpesi. Te taæ upasaækamitvà sammodanÅyaæ kathaæ katvà tassa tattha ÃgataniyÃmaæ pucchiæsu. So pi tesaæ saccaæ kathetvà "tumhe attano pu¤¤asampattiyà idhÃgatÃ, ayaæ eko uttamadÅpo, na h' ettha sahatthena kammaæ katvà jÅvanti, sayaæjÃtasÃlÅnaæ c' eva ucchuÃdÅnaæ c' ettha anto n' atthÅti anukkaïÂhantà vasatha" 'ti Ãha. "Idha pana vasantÃnaæ amhÃkaæ a¤¤o paripantho n' atthÅti". #<[page 161]># %< 3. SamuddavÃïijajÃtaka. (466.) 161>% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ "A¤¤aæ bhayaæ ettha n' atthi: ayaæ pana amanussapariggahÅto, amanussà tumhÃkaæ uccÃrÃpassÃvaæ disvà kujjheyyuæ, tasmà taæ karontà vÃlukaæ viyÆhitvà vÃlukÃya paÂicchÃdeyyÃtha, ettakaæ idha bhayaæ, a¤¤aæ n' atthi, niccaæ appamattà bhaveyyÃthÃ" 'ti. Te tattha vÃsaæ upaga¤chiæsu. Tasmiæ pana; kulasahasse pa¤cannaæ pa¤cannaæ kulasatÃnaæ jeÂÂhakà dve va¬¬hakÅ ahesuæ, tesu eko bÃlo ahosi rasagiddho, eko paï¬ito rasesu anallÅno. AparabhÃge sabbe pi te tattha sukhaæ vasantà thÆlasarÅrà hutvà cintayiæsu: "ciraæ pi te no sÆrà ucchurasena merayaæ katvà pivissÃmÃ" 'ti te merayaæ kÃretvà pivitvà madavasena gÃyantà naccantà kÅÊantà pamattà tattha tattha uccÃrapassÃvaæ katvà apaÂicchÃdetvà dÅpakaæ jegucchaæ paÂikkÆlaæ kariæsu. Devatà "ime amhÃkaæ kÅÊÃmaï¬alaæ paÂikkÆlaæ karontÅti" kujjhitvà "samuddaæ uttarÃpetvà dÅpadhovanaæ karissÃmÃ" 'ti mantetvà "ayaæ kÃÊapakkho, ajj' amhÃkaæ samÃgamo ca bhinno, ito dÃni pannarasame divase puïïamuposathe candassa uggatavelÃya samuddaæ {ubbattetvÃ} sabbe p' ime ghÃtessÃmÃ" 'ti divasaæ Âhapayiæsu. Atha tesaæ antare eko dhammiko devaputto "mà ime mama passantassa nassiæsÆ" 'ti anukampÃya tesu sÃyamÃsaæ bhu¤jitvà gharadvÃre sukhakathÃya nisinnesu sabbÃbharaïapatimaï¬ito sakaladÅpaæ ekobhÃsaæ katvà uttarÃdisÃyaæ ÃkÃse Âhatvà "ambho va¬¬hakÅ, devatà tumhÃkaæ kuddhÃ, imasmiæ ÂhÃne mà vasittha, ito addhamÃsaccayena hi devatà samuddaæ ubbattetvà sabbe va tumhe ghÃtessanti, #<[page 162]># %<162 XII. DvÃdasanipÃta.>% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ ito nikkhamitvà palÃyathÃ" 'ti dutiyaæ gÃthaæ Ãha: @@ Tattha uplÃpayan ti imaæ dÅpaæ ajjhottharanto abhibhavissati, mà vo vadhÅti so sÃgaravego tumhe mà vadhÅ. Iti so tesaæ ovÃdaæ datvà attano ÂhÃnam eva gato. Tasmiæ gate aparo sahÃyiko kakkhaÊo devaputto "imassa vacanaæ gahetvà palÃyeyyum pi, ahaæ tesaæ gamanaæ vÃretvà sabbe p' ime mahÃvinÃsaæ pÃpessÃmÅti" cintetvà dibbÃlaækÃrapatimaï¬ito sakalagÃmaæ ekobhÃsaæ karonto Ãgantvà dakkhiïÃdisÃya ÃkÃse Âhatvà "eko devaputto idhÃgato no" 'ti pucchitvà "Ãgato" ti vutte "so vo kiæ kathesÅti" vatvà "imaæ nÃma sÃmÅti" vutte "so tumhÃkaæ idhanivÃsaæ na icchati, rosena katheti, tumhe a¤¤attha agantvà idh' eva vasathÃ" 'ti vatvà dve gÃthà abhÃsi: @@ @@ #<[page 163]># %< 3. SamuddavÃïijajÃtaka. (466.) 163>% Tattha na jÃtayan ti na jÃtu ayaæ, mà bhethà 'ti mà bhÃyittha, pamodathavho ti pamudità pÅtisomanassajÃtà hotha, ÃputtaputtehÅti yÃva puttÃnam pi puttehi modatha, n' atthi vo imasmiæ ÂhÃne bhayan ti. Evaæ so imÃhi dvÅhi gÃthÃhi te assÃsetvà pakkÃmi. Tassa pakkantakÃle dhammikadevaputtassa vacanaæ anÃdiyitvà bÃlava¬¬hakÅ "suïantu me bhonto vacanan" ti sesava¬¬hakÅ Ãmantetvà pa¤camaæ gÃtham Ãha: @@ Tattha dakkhiïÃyan ti dakkhiïÃya, ayam eva và pÃÂho. Taæ sutvà rasagiddhà pa¤casatà va¬¬hakÅ tassa bÃlassa vacanaæ Ãdiyiæsu. Itaro pana paï¬itava¬¬hakÅ taæ vacanaæ anÃdÃya te va¬¬hakÅ Ãmantetvà catasso gÃthà abhÃsi: @@ @@ @@ #<[page 164]># %<164 XII. DvÃdasanipÃta.>% @< tam eva nÃvaæ abhiruyha sabbe evaæ mayaæ sotthi taremu pÃraæ. || Ja_XII:20 ||>@ @@ Tattha vippavandantÅti a¤¤ama¤¤aæ vadanti, lahun ti purimassa atthadÅpanaæ, doïin ti gambhÅraæ mahÃnÃvaæ, sabbayantÆpapannan ti sabbehi piyÃrittÃdÅhi yantehi upapannaæ sà ceva no hohiti Ãpadatthà ti sà ca no nÃvà pacchÃpi uppannÃya ÃpadÃya Ãpadatthà bhavissati ima¤ ca dÅpaæ na pariccajissÃma, taremÆ 'ti tarissÃma, na ve sugaïhan ti na ve sukhena gaïhitabbaæ, seÂÂhan ti uttamaæ tathaæ saccaæ, kaniÂÂhan ti paÂhamaæ vacanaæ upÃdÃya pacchimaæ vacanaæ kaniÂÂhaæ nÃma, idhÃpi na ve sugaïhan ti anuvattane va, idaæ vuttaæ hoti: ambho va¬¬hakÅ yena kenaci paÂhamena vuttaæ vacanaæ idam eva seÂÂhaæ tathaæ saccan ti na sukhaæ gaïhitabbam eva yathà taæ evaæ kaniÂÂhaæ pacchÃvuttavacanaæ pi idam eva tathan ti na gaïhitabbaæ, yaæ pana sotavisayaæ ÃpÃthaæ gataæ hoti taæ ÃpÃthagataæ gahetvà yo idha paï¬itapuriso purima¤ ca pacchimavacana¤ ca paviceyya vicinitvà tÅretvà upaparikkhitvà majjhaæ gaïhati yaæ tattha saccaæ sabhÃvabhÆtaæ tad eva paccakkhaæ katvà gaïhati sa ve naro seÂÂham upeti ÂhÃnaæ so puriso uttamaÂÂhÃnaæ upeti adhigacchati vindati paÂilabhatÅti. So eva¤ ca pana vatvà Ãha: "ambho mayaæ dvinnam pi devaputtÃnaæ vacanaæ karissÃma, nÃvaæ tÃva sajjeyyÃma, tato sace paÂhamassa vacanaæ saccaæ bhavissati taæ nÃvaæ abhirÆhitvà palÃyissÃma, atha itarassa vacanaæ saccaæ bhavissati nÃvaæ ekamante Âhapetvà idh' eva vasissÃmÃ" 'ti evaæ vutte bÃlava¬¬hakÅ "ambho tvaæ udakapÃtiyaæ suæsumÃraæ passasi, #<[page 165]># %< 3. SamuddavÃïijajÃtaka. (466.) 165>% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ atidÅghasutto si, paÂhamadevaputto amhesu rosena kathesi pacchimo sinehena, imaæ evarÆpaæ pavaradÅpaæ pahÃya kuhiæ gamissÃma, sace pana tvaæ gantukÃmo tava parisaæ gaïhitvà nÃvaæ karohi, amhÃkaæ nÃvÃya kiccaæ n' atthÅti" Ãha. Paï¬ito attano parisaæ gahetvà nÃvaæ sajjetvà sabbÆpakaraïÃni Ãropetvà sapariso nÃvÃya aÂÂhÃsi. Tato puïïamadivase canduggamanavelÃya samuddato Æmi uttaritvà jaïïukapamÃïà hutvà dÅpakaæ dhovitvà gatÃ. Paï¬ito samuddassa uttaraïabhÃvaæ ¤atvà nÃvaæ vissajjesi. BÃlava¬¬hakÅpakkhikÃni pa¤cakulasatÃni "samuddato ÆmÅ dÅpaæ dhovanatthÃya ÃgatÃ, ettakam eva etan" ti kathentà nisÅdiæsu. Tato kaÂippamÃïà purisappamÃïà tÃlappamÃïà sattatÃlappamÃïà sÃgaraÆmi dÅpakam pi vahamÃnà Ãga¤chi. Paï¬ito upÃyakusalatÃya rase alaggo sotthinà gato, bÃlava¬¬hakÅ rasalobhena anÃgatabhayaæ anoloketvà pa¤cahi kulasatehi saddhiæ vinÃsaæ patto. Itoparà sÃnusÃsanÅ tam atthaæ dÅpayamÃnà tisso abhisambuddhagÃthà honti: @@ @@ #<[page 166]># %<166 XII. DvÃdasanipÃta.>% @@ Tattha sakammanà ti anÃgatabhayaæ disvà puretaraæ katena attano kammena, sotthiæ vahiæsÆ 'ti khemena gamiæsu, vÃïijà ti samudde vicaraïabhÃvena va¬¬hakÅ vuttÃ, paÂivijjhiyÃnan ti evaæ bhikkhave paÂhamataraæ kattabbaæ anÃgataæ atthaæ paÂivijjhitvà idhaloke bhÆripa¤¤o kulaputto appamattakam pi attano atthaæ na acceti nÃtivattati na hÃpetÅti attho, appaÂivijjhiyatthan ti appaÂivijjhitvà atthaæ, paÂhamam eva kattabbaæ akatvà ti attho paccuppanne ti yadà taæ anÃgataæ atthajÃtaæ uppajjati tadà tasmiæ paccuppanne sÅdanti, atthe jÃte attano patiÂÂhaæ na labhanti, samudde te bÃlava¬¬hakÅ manussà viya vinÃsaæ pÃpuïanti anÃgatan ti bhikkhave paï¬itapuriso anÃgataæ paÂhamataraæ kattabhakiccaæ samparÃyikaæ và hotu diÂÂhadhammikaæ và paÂikayirÃtha puretaraæ kareyya, kiækÃraïÃ: mà maæ kiccaæ kiccakÃle vyÃdhesi, pure kattabbaæ hi pure akariyamÃnaæ pacchà paccuppannabhÃvapattaæ attano kiccakÃle kÃyacittÃbÃdhena vyÃdheti, taæ maæ mà vyÃdhesÅti, paÂhamam evà naæ paï¬ito kareyya, taæ tÃdisan ti yathà paï¬itaæ purisaæ, paÂikatakiccakÃrin ti paÂigacc' eva kattabbakiccakÃrinaæ, taæ kiccan ti kiccakÃle paccuppannakÃle tÃdisaæ purisaæ na vyÃdheti na bÃdhetÅti, kasmÃ: pure yeva katattà ti. S. i. d. Ã. "na bhikkhave idÃn' eva pubbe pi Devadatto paccuppannasukhe laggo anÃgataæ anoloketvà sapariso vinÃsaæ patto" ti vatvà j. s.: "Tadà bÃlava¬¬hakÅ Devadatto ahosi, dakkhiïÃya disÃya Âhito adhammiko devaputto KokÃliko, uttaradisÃya Âhito devaputto SÃriputto, paï¬itava¬¬hakÅ aham evÃ" 'ti. SamuddavÃïijajÃtakaæ. #<[page 167]># %< 4. KÃmajÃtaka. (467.) 167>% $<4. KÃmajÃtaka.>$ KÃmaæ KÃmayamÃnassà 'ti. Idaæ S. J. v. a¤¤ataraæ brÃhmaïaæ Ã. k. Eko kira SÃvatthivÃsi-brÃhmaïo AciravatÅtÅre khettakÃraïatthÃya ara¤¤aæ koÂÂesi. S. tassa upanissayaæ disvà SÃvatthiæ piï¬Ãya pavisanto maggà okkamma tena saddhiæ paÂisanthÃraæ katvà "kiæ karosi brÃhmaïÃ" 'ti vatvà "khettaÂÂhÃnaæ koÂÂÃpemi bho GotamÃ" 'ti vutte "sÃdhu brÃhmaïa kammaæ karohÅti" vatvà agamÃsi. Eten' ev' upÃyena chinnarukkhe hÃretvà khettassa sodhanakÃle kasanakÃle kedÃrabandhanakÃle cà ti punappuna gantvà tena saddhiæ paÂisanthÃram akÃsi. Vapanadivase pana brÃhmaïo "ajja bho Gotama mayhaæ vappamaÇgalaæ, ahaæ imasmiæ sasse nippanne Buddha-pamukhassa saæghassa mahÃdÃnaæ dassÃmÅti" Ãha. S. adhivÃsetvà pakkÃmi. Pun' ekadivasaæ brÃhmaïaæ sassaæ olokentaæ gantvà "kiæ karosi brÃhmaïÃ" 'ti pucchitvà "sassaæ olokemi bho GotamÃ" 'ti vutte "sÃdhu brÃhmaïÃ" 'ti vatvà pakkÃmi. Tadà brÃhmaïo cintesi: "samaïo Gotamo abhiïhaæ Ãgacchati, nissaæsayaæ bhattena atthiko, dassÃmi 'ssa bhattan" ti tass' evaæ cintetvà gehaæ gatadivase SatthÃpi tattha agamÃsi. Atha brÃhmaïassa ativiya vissÃso uppajji. AparabhÃge pariïate sasse "sve khettaæ lÃyissÃmÃ" 'ti sanniÂÂhÃnaæ katvà nipanne brÃhmaïe Aciravatiyà upari sabbarattiæ karakavassaæ vassi, mahogho Ãgantvà ekanÃlamattam pi asesetvà sabbaæ sassaæ samuddaæ pavesesi. BrÃhmaïo oghamhi otarite sassavinÃsaæ oloketvà sakabhÃvena saïÂhÃtuæ na sakkhi, balavasokÃbhibhÆto hatthena uraæ sandhÃretvà paridevamÃno gehaæ gantvà vippalapanto nipajji. S. paccÆsasamaye sokÃbhibhÆtaæ brÃhmaïaæ disvà "brÃhmaïassa avassayo bhavissÃmÅti" punadivase SÃvatthiyaæ piï¬Ãya caritvà piï¬apÃtapaÂikkanto bhikkhÆ vihÃraæ pesetvà pacchÃsamaïena saddhiæ tassa gehadvÃraæ agamÃsi. BrÃhmaïo ÃgatabhÃvaæ sutvà #<[page 168]># %<168 XII. DvÃdasanipÃta.>% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ "paÂisanthÃratthÃya me sahÃyo Ãgato bhavissatÅti" laddhassÃso Ãsanaæ pa¤¤Ãpesi. S. pavisitvà pa¤¤attÃsane nisÅditvà "brÃhmaïa kasmà dummano si, kin te aphÃsukan" ti pucchi. "Bho Gotama AciravatÅtÅre mayà rukkhe chedanato paÂÂhÃya katakammaæ tumhe jÃnÃtha, ahaæ imasmiæ sasse nippanne tumhÃkaæ dÃnaæ dassÃmÅti vicarÃmi, idÃni me sabbaæ taæ sassaæ mahoghena samuddam eva pavesitaæ, ki¤ci avasiÂÂhaæ n' atthi, sakaÂasatamattaæ dha¤¤aæ vinaÂÂhaæ, tena me mahÃsoko uppanno" ti. "Kiæ pana brÃhmaïa socantassa naÂÂhaæ punÃgacchatÅti". "No h' etaæ bho GotamÃ" 'ti. "Evaæ sante kasmà socasi, imesaæ sattÃnaæ dhanadha¤¤aæ nÃma uppajjanakÃle uppajjati nassanakÃle nassati, ki¤ci saækhÃragataæ anassanadhammaæ nÃma n' atthi, mà cintayÅti". Iti naæ S. samassÃsetvà tassa sappÃyadhammaæ desento KÃmasuttaæ kathesi. SuttapariyosÃne socanto brÃhmaïo sotÃpattiphale patiÂÂhahi. S. naæ nissokaæ katvà uÂÂhÃyÃsanà vihÃraæ agamÃsi. "S. asukaæ nÃma brÃhmaïaæ sokasallasamappitaæ nissokaæ katvà sotÃpattiphale patiÂÂhÃpesÅti" sakalanagaraæ a¤¤Ãsi. BhikkhÆ dh. hi k. s.: "Ãvuso Dasabalo brÃhmaïena saddhiæ mettiæ katvà vissÃsiko hutvà upÃyen' eva tassa sokasallasamappitassa dhammaæ desetvà taæ nissokaæ katvà sotÃpattiphale patiÂÂhÃpesÅti". S. Ãgantvà "kÃya nu 'ttha bhikkhave etarahi kathÃya sannisinnÃ" ti pucchitvà "imÃya nÃmÃ" 'ti vutte "na bhikkhave idÃn' eva pubbe p' Ãhaæ etaæ nissokam akÃsin" ti vatvà a. Ã.: A. B. Brahmadattassa ra¤¤o dve puttà ahesuæ. So jeÂÂhassa uparajjaæ adÃsi, kaniÂÂhassa senÃpatiÂÂhÃnaæ. AparabhÃge Brahmadatte kÃlakate amaccà jeÂÂhassa abhisekaæ paÂÂhapesuæ. So "na mayhaæ rajjen' attho, kaniÂÂhassa me dethÃ" 'ti vatvà punappuna yÃciyamÃno pi paÂikkhipitvà kaniÂÂhassa abhiseke kate "na me issariyen' attho" ti uparajjÃdÅni pi na icchi, "tena hi sÃdÆni bhojanÃni bhu¤janto idh' eva vasÃhÅti" vutte pi "na me imasmiæ nagare kiccaæ atthÅti" #<[page 169]># %< 4. KÃmajÃtaka. (467.) 169>% BÃrÃïasito nikkhamitvà paccantaæ gantvà ekaæ seÂÂhikulaæ nissÃya sahatthena kammaæ karonto vasi. Te aparabhÃge tassa rÃjakumÃrabhÃvaæ ¤atvà kammaæ kÃtuæ na adaæsu, kumÃraparihÃren' eva taæ parihariæsu. AparabhÃge rÃjakammikà khettappamÃïagahaïatthÃya taæ gÃmaæ agamiæsu. SeÂÂhi rÃjakumÃraæ upasaækamitvà "sÃmi mayaæ tumhe posema, kaniÂÂhabhÃtikassa païïaæ pesetvà amhÃkaæ baliæ hÃrethÃ" 'ti. So "sÃdhÆ" 'ti sampaÂicchitvà "ahaæ asukaseÂÂhikulaæ nÃma upanissÃya vasÃmi, maæ nissÃya etesaæ baliæ vissajjehÅti" païïam pesesi. RÃjà "sÃdhÆ" 'ti vatvà tathà kÃresi. Atha naæ sakalagÃmavÃsino pi janapadavÃsino pi upasaækamitvà "mayaæ tumhÃkaæ ¤eva baliæ dassÃma, amhÃkaæ vissajjÃpehÅti" Ãhaæsu. So tesam pi atthÃya païïaæ pesetvà vissajjÃpesi. Tato paÂÂhÃya te tass' eva baliæ adaæsu. Ath' assa mahÃlÃbhasakkÃro nibbatti, tena saddhiæ ¤ev' assa taïhÃpi mahatÅ jÃtÃ. So aparabhÃge sabbam pi taæ janapadaæ yÃci, uparajjaæ yÃci, kaniÂÂho pi tassa adÃsi yeva. So taïhÃya va¬¬hamÃnÃya uparajjena pi asantuÂÂho "rajjaæ gaïhissÃmÅti" janapadaparivuto gantvà bahinagare Âhatvà "rajjaæ và me detu yuddhaæ vÃ" ti kaniÂÂhassa païïaæ pahiïi. KaniÂÂho cintesi: "ayaæ bÃlo pubbe rajjam pi uparajjÃdÅni pi paÂikkhipitvà idÃni "yuddhena gaïhÃmÅti' vadati, sace kho panÃhaæ imaæ yuddhena mÃressÃmi garahà me bhavissati, kiæ me rajjenÃ" 'ti. Ath' assa "alaæ yuddhena, gaïhÃhÅti" pesesi. So rajjaæ gahetvà kaniÂÂhassa uparajjaæ datvà tato paÂÂhÃya rajjaæ kÃrento taïhÃvasiko hutvà ekena rajjena asantuÂÂho dve tÅïi rajjÃni patthetvà taïhÃya koÂiæ nÃddasa. #<[page 170]># %<170 XII. DvÃdasanipÃta.>% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ Tadà Sakko devarÃjà "ke nu kho loke mÃtÃpitaro upaÂÂhahanti, ke dÃnÃdÅni pu¤¤Ãni karonti, ke taïhÃvasikÃ" ti olokento tassa taïhÃvasikabhÃvaæ ¤atvà "ayaæ bÃlo BÃrÃïasirajjena pi na tussati, sikkhÃpessÃmi nan" ti mÃïavakavesena rÃjadvÃre Âhatvà "eko upÃyakusalo mÃïavo dvÃre Âhito" ti ÃrocÃpetvà "pavisatÆ" 'ti vutte pavisitvà rÃjÃnaæ jayÃpetvà "kiækÃraïà Ãgato sÅti" vutte "mahÃrÃja, tumhakaæ ki¤ci vattabbaæ atthi, raho paccÃsiæsÃmÅti" Ãha. SakkÃnubhÃvena tÃvad eva manussà paÂikkamiæsu. Atha naæ mÃïavo "ahaæ mahÃrÃja phÅtÃni ÃkiïïamanussÃni sampannabalavÃhanÃni tÅïi nagarÃni passÃmi, ahaæ te attano ÃnubhÃvena tesu rajjaæ gahetvà dassÃmi, papa¤caæ akatvà sÅghaæ gantum vaÂÂatÅti" Ãha. So lobhavasiko rÃjà "sÃdhÆ" 'ti sampaÂicchitvà SakkÃnubhÃvena pana taæ "ko va tvaæ kuto và Ãgato kiæ và te laddhuæ vaÂÂatÅti" na pucchi. So pi ettakaæ vatvà TÃvatiæsabhavanam eva agamÃsi. RÃjà amacce pakkosÃpetvà "eko mÃïavo amhÃkaæ tÅïi rajjÃni gahetvà `dammÅti' Ãha, taæ pakkosatha, nagare bheri¤ carÃpetvà balakÃyaæ sannipÃtetha, papa¤caæ akatvà tÅïi rajjÃni gaïhissÃmÅti" vatvà "kiæ pana te mahÃrÃja tassa mÃïavassa sakkÃro và kato nivÃsanaÂÂhÃnaæ và pucchitan" ti vutte "n' eva sakkÃraæ akÃsiæ na nivÃsanaÂÂhÃnaæ pucchiæ, gacchatha naæ upadhÃrethÃ" 'ti Ãha. UpadhÃrentà naæ adisvà "mahÃrÃja sakalanagare mÃïavaæ na passÃmÃ" 'ti Ãrocayiæsu. Taæ sutvà rÃjà domanassajÃto "tÅsu nagaresu rajjaæ naÂÂhaæ, mahanten' amhi yasena parihÅno, `n' eva me paribbayaæ adÃsi na nivÃsanaÂÂhÃnan' ti mayhaæ kujjhitvà mÃïavo gato bhavissatÅti" punappuna cintesi. #<[page 171]># %< 4. KÃmajÃtaka. (467.) 171>% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ Ath' assa taïhÃvasikassa kÃye ¬Ãho uppajji, sarÅre pari¬ayhante udaraæ khobhetvà lohitapakkhandikà udapÃdi, ekaæ bhojanaæ pavisati ekaæ nikkhamati, vejjà tikicchituæ na sakkonti, rÃjà kilamati. Ath' assa vyÃdhitabhÃvo sakalanagare pÃkaÂo ahosi. Tadà Bo. Takkasilato sabbasippÃni uggaïhitvà BÃrÃïasinagare mÃtÃpitunnaæ santikaæ Ãgato. Taæ ra¤¤o pavattiæ sutvà "ahaæ tikicchissÃmÅti" rÃjadvÃraæ gantvà "eko kira mÃïavo tumhe tikicchituæ Ãgato" ti ÃrocÃpesi. RÃjà "mahantamahantà disÃpÃmokkhavejjÃpi maæ tikicchituæ na sakkonti, taruïamÃïavo kiæ sakkhissati, paribbayaæ datvà vissajjetha nan" ti Ãha. Taæ sutvà mÃïavo "mayhaæ vejjavetanena kammaæ n' atthi, ahaæ tikicchissÃmi, kevalaæ bhesajjamÆlamattaæ detÆ" 'ti Ãha. Taæ sutvà rÃjà "sÃdhÆ" 'ti pakkosÃpesi. MÃïavo rÃjÃnaæ vanditvà "mà bhÃyi mahÃrÃja, ahaæ te tikicchÃmÅti, api ca kho pana me rogassa samuÂÂhÃnaæ ÃcikkhÃ" 'ti. RÃjà harÃyamÃno "kin te samuÂÂhÃnena, bhesajjam eva karohÅti" Ãha. "MahÃrÃja vejjà nÃma `ayaæ vyÃdhi imaæ nissÃya samuÂÂhito' ti ¤atvà tadanucchavikaæ bhesajjaæ karontÅti". RÃjà "sÃdhu tÃtÃ" 'ti samuÂÂhÃnaæ kathento tena mÃïavena Ãgantvà "tÅsu nagaresu rajjaæ gahetvà dassÃmÅti" Ãdiæ katvà sabbaæ kathetvà "iti me tÃta taïhaæ nissÃya vyÃdhi uppanno, sace tikicchituæ sakkosi tikicchÃhÅti" Ãha. "Kiæ pana mahÃrÃja socanÃya tÃni nagarÃni sakkà laddhun" ti. "Na sakkà tÃtÃ" 'ti. "Evaæ sante kasmà socasi mahÃrÃja, sabbam eva hi savi¤¤ÃïakÃvi¤¤Ãïakavatthuæ attano sarÅraæ Ãdiæ katvà pahÃya gamanÅyaæ, #<[page 172]># %<172 XII. DvÃdasanipÃta.>% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ catÆsu nagaresu rajjaæ gahetvÃpi tvaæ ekappahÃren eva na catasso bhattapÃtiyo paribhu¤jissasi, na catÆsu sayanesu sayissasi, na cattÃri vatthayugÃni acchÃdessasi, taïhÃvasikena nÃma bhavituæ na vaÂÂati, ayaæ hi taïhà nÃma va¬¬hamÃnà catÆhi apÃyehi mu¤cituæ na detÅti". Iti naæ M. ovaditvà ath' assa dhammaæ desento @@ @@ @@ @@ @@ @@ @@ @@ #<[page 173]># %< 4. KÃmajÃtaka. (467.) 173>% @@ imà gÃthà Ãha. Tattha kÃman ti vatthukÃmam pi kilesakÃmam pi, kÃmayamÃnassà 'ti patthayamÃnassa, tassa ca taæ samijjhatÅti tassa puggalassa taæ kÃmitaæ vatthuæ samijjhati ce va, nippajjati ce ti attho, tato naæ aparaæ kÃme ti ettha nan ti nipÃtamattaæ, aparan ti parabhÃgadÅpanaæ, kÃme ti upayogabahuvacanaæ, idaæ vuttaæ hoti: sace kÃmaæ kÃmayamÃnassa taæ kÃmitaæ vatthuæ samijjhati tasmiæ samiddhe tatoparaæ so puggalo yathà nÃma ghamme gimhakÃle vÃtÃtapena kilanto taïhaæ vindati pÃnÅyapipÃsaæ paÂilabhati evaæ bhiyyo bhiyyo kÃmataïhÃsaækhÃte kÃme vindati paÂilabhati, rÆpataïhÃdikÃmataïhà v' assa va¬¬hanti yevà 'ti, gavaæ và 'ti gorÆpassa viya, siÇgino ti matthakaæ padÃletvà uÂÂhitasiÇgassa, mandassà 'ti mandapa¤¤assa, bÃlassà 'ti bÃladhamme yuttassa, idaæ vuttaæ hoti: yathà vacchakassa va¬¬hantassa sarÅren' eva saddhiæ siÇgaæ va¬¬hati evaæ andhabÃlassÃpi appattakÃmataïhà ca pattakÃmapipÃsà ca aparÃparaæ va¬¬hatÅti, sÃliyavakan ti sÃlikkhettaæ yavakhettaæ, etena sÃliyavÃdikaæ sabbaæ dha¤¤aæ dasseti, dutiyapadena sabbaæ dipadacatuppadaæ dasseti, paÂhamapadena và sabbaæ avi¤¤Ãïakaæ itarena savi¤¤Ãïakaæ, datvà ti datvÃpi, idaæ vuttaæ hoti: tiÂÂhantu tÅïi rajjÃni, sace so mÃïavo a¤¤o và sakalam pi paÂhaviæ savi¤¤Ãïakaæ avi¤¤Ãïakaæ và pana kassaci datvà gaccheyya idam pi ettakaæ vatthuæ ekass' eva apariyantaæ, evaæ duppÆrà esà taïhà nÃma, iti vidvà sama¤care ti evaæ jÃnanto puriso taïhÃvasiko ahutvà kÃyasamÃcÃrÃdÅni pÆrento samaæ careyyà 'ti, oran ti orimakoÂÂhÃsaæ patvà tena atittarÆpo puna samuddassa pÃram pi pattheyya, evaæ taïhÃvasikasattà nÃma duppÆrà ti dasseti, yÃvà 'ti aniyÃmitaparicchedo, anussaran ti anussaranto, nÃjjhagà ti na vindati, idaæ vuttaæ hoti: mahÃrÃja puriso apariyante pi kÃme manasà anussaranto tittiæ na vindati pattukÃmo va hoti, #<[page 174]># %<174 XII. DvÃdasanipÃta.>% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ evaæ kÃmesu sattÃnaæ taïhà va¬¬hat' eva, tato nivattitvà ti tato pana vatthukÃmakilesakÃmato nivattitvà kÃyena paÂikkamma ¤Ãïena ÃdÅnavam disvà ye pa¤¤Ãya tittà paripuïïà te va tittà nÃma, pa¤¤Ãya tittinaæ seÂÂhan ti pa¤¤Ãya ayaæ tittinaæ paripÆritaæ seÂÂhaæ, ayam eva và pÃÂho, na so kÃmehi tappatÅti, na hÅti pi pÃÂho, yasmà pa¤¤Ãya titto puriso kÃmehi na pari¬ayhatÅti attho, na kurute vasan ti tÃdisaæ hi purisaæ taïhÃvasaæ kÃtuæ vase vattetuæ na sakkoti, sv-eva pana taïhÃya ÃdÅnavaæ disvà GaÇgamÃlo viya A¬¬hamÃsakarÃjà viya ca taïhÃvase na pavattatÅti attho, apacinethevà 'ti viddhaæseyyath' eva, samuddamatto ti mahatiyà pa¤¤Ãya samannÃgatattà samuddappamÃïo, so mahantena agginÃpi samuddo viya kilesakÃmehi na tappati na ¬ayhati, rathakÃro ti cammakÃro, parikantan ti parikantanto, idaæ vuttaæ hoti: yathà cammakÃro upÃhanaæ parikantanto yaæ yaæ cammassa agayhÆpakaÂÂhÃnaæ hoti taæ taæ cajitvà upÃhanaæ katvà upÃhanamÆlaæ labhitvà sukhito hoti evam eva paï¬ito cammakÃrasatthasadisÃya pa¤¤Ãya kantanto yaæ yaæ odhiæ kÃmÃnaæ cajati tena ten assa kÃmodhinà rahitaæ taæ taæ kÃyakammaæ vacÅkammaæ manokamma¤ ca sukhaæ sampajjati vigatadarathaæ, sace pana sabbam pi kÃyakammÃdisukhaæ vigataparilÃham eva iccheyya kasiïaæ bhÃvetvà jhÃnaæ nibbattetvà sabbe kÃme pariccaje ti Bodhisattassa pana imaæ gÃthaæ kathentassa ra¤¤o setacchattaæ Ãrammaïaæ katvà odÃtakasiïajjhÃnaæ udapÃdi. RÃjÃpi arogo ahosi, so tuÂÂho sayanà vuÂÂhÃya "ettakà vejjà maæ tikicchituæ nÃsakkhiæsu, paï¬itamÃïavo pana attano ¤Ãïosadhena maæ nÅrogaæ akÃsÅti" tena saddhiæ sallapanto dasamaæ gÃtham Ãha: #<[page 175]># %< 4. KÃmajÃtaka. (467.) 175>% @@ Tattha aÂÂhà 'ti dutiyaæ gÃthaæ adiæ katvà kÃmÃdÅnavapaÂisa¤¤uttà aÂÂha, sahassiyo ti sahassÃrahÃ, paÂigaïhà 'ti aÂÂha sahassÃni gaïha, sÃdhetaæ tava bhÃsitan ti sÃdhu etaæ tava vacanaæ. Taæ sutvà M. ekÃdasamaæ gÃtham Ãha: @@ Tattha pacchiman ti rathakÃro va cammassà 'ti gÃthaæ, kÃme me na rato mano ti imaæ gÃthaæ bhÃsamÃnass' eva mama vatthukÃme pi kilesakÃme pi mano nÃbhirami, ahaæ hi imaæ gÃthaæ bhÃsamÃno attano va dhammadesanÃya jhÃnaæ nibbattesiæ mahÃrÃjà 'ti. RÃjà bhiyyosomattÃya tussitvà M-aæ vaïïento osÃnagÃthaæ Ãha: @@ Tattha dukkhajananin ti sakalavaÂÂadukkhajananiæ, parijÃnÃtÅti parijÃni paricchindi lu¤citvà nÅharÅti B-aæ vaïïento evam Ãha. B. pi "mahÃrÃja appamatto hutvà dhammaæ carÃ" 'ti rÃjÃnaæ ovaditvà ÃkÃsena Himavantaæ gantvà isipabbajjaæ pabbajitvà yÃvatÃyukaæ brahmavihÃre bhÃvetvà Brahmaloka-parÃyano ahosi. S. i. d. Ã. "evaæ bhikkhave pubbe pi hi etaæ brÃhmaïaæ nissokaæ akÃsin" ti vatvà j. s.: "Tadà rÃjà esa brÃhmaïo ahosi, paï¬itamÃïavo aham evÃ" 'ti. KÃmajÃtakaæ. #<[page 176]># %<176 XII. DvÃdasanipÃta.>% $<5. JanasandhajÃtakaæ.>$ Dasa khalÆ 'ti. Idaæ S. J. v. Kosalara¤¤o ovÃdatthÃya kathesi. Ekasmiæ hi kÃle rÃjà issariyamadamatto kilesasukhanissito vinicchayam pi na paÂÂhapesi, BuddhupaÂÂhÃne pamajji. So ekadivasaæ Dasabalaæ anussaritvà "vandissÃmÅti" bhuttapÃtarÃso rathavaram Ãruyha vihÃraæ gantvà SatthÃraæ vanditvà nisÅdi. Atha naæ S. "kiæ mahÃrÃja ciraæ na pa¤¤ÃyasÅti" vatvà "bahukiccatÃya no bhante BuddhupaÂÂhÃnassa okÃso na jÃto" ti vutte "mahÃrÃja, mÃdise nÃma ovÃdadÃyake sabba¤¤Æbuddhe dhuravihÃre vasante ayuttaæ tava pamajjituæ, ra¤¤Ã nÃma rÃjakiccesu appamattena raÂÂhavÃsÅnaæ mÃtÃpitusamena agatigamanam pahÃya dasarÃjadhamme akopentena rajjaæ kÃretuæ vaÂÂati, ra¤¤e hi dhammikabhÃve sati parisà pi 'ssa dhammikà hoti, anacchariyaæ kho pan' etaæ yaæ mayi anusÃsante tvaæ dhammena rajjaæ kareyyÃsi, porÃïakapaï¬ità anusÃsakÃacariye avijjamÃne pi attano matiyà va tividhasucaritadhamme patiÂÂhÃya mahÃjanassa dhammaæ desetvà saparisà saggapadaæ pÆrayamÃna agamiæsÆ" 'ti vatvà tena yÃcito a. Ã.: A. B. Br. r. k. Bo. tassa aggamahesiyà kucchimhi nibbatti. JanasandhakumÃro ti 'ssa nÃmaæ kariæsu. Ath' assa vayappattassa Takkasilato sabbasippÃni uggahetvà ÃgatakÃle rÃjà sabbÃni bandhanÃgÃrÃni sodhÃpetvà uparajjaæ adÃsi. So aparabhÃge pitu accayena rajje patiÂÂhÃya catÆsu nagaradvÃresu nagaramajjhe rÃjadvÃre ti cha dÃnasÃlÃyo kÃretvà divase divase cha satasahassÃni pariccajitvà sakalaJambudÅpaæ khobhetvà mahÃdÃnaæ pavattento bandhanÃgÃrÃni niccaæ vivaÂÃni kÃretvà dhammagaï¬ikaæ bhedÃpetvà catÆhi saægahavatthÆhi lokaæ saægaïhanto pa¤ca sÅlÃni rakkhanto uposathavÃsaæ vasanto dhammena rajjaæ kÃresi, #<[page 177]># %< 5. JanasandhajÃtaka. (468.) 177>% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ antarantarà ca raÂÂhavÃsino sannipÃtetvà "dÃnaæ detha, sÅlaæ samÃdiyatha, dhammena kammante ca vohÃre ca payojetha, daharakÃle yeva sippÃni uggaïhatha, dhanaæ uppÃdetha, gÃmakÆÂakammaæ {và pisuïakammaæ và mÃ} karittha, caï¬Ã pharusà mà ahuvattha, mÃtupaÂÂhÃnaæ pitupaÂÂhÃnaæ pÆretha, kule jeÂÂhÃpacÃyino bhavathÃ" 'ti dhammaæ desetvà mahÃjanaæ sucaritadhamme patiÂÂhÃpesi. So ekadivasaæ païïarasiuposathadivase samÃdinnuposatho "mahÃjanassa bhiyyo bhiyyo hitasukhatthÃya appamÃdavihÃratthÃya dhammaæ desessÃmÅti" cintetvà bheri¤ carÃpetvà attano orodhe Ãdiæ katvà sabbaæ nagarajanaæ sannipÃtÃpetvà rÃjaÇgaïe alaækataratanamaï¬apamajjhe pa¤¤attavarapallaæke nisÅditvà "ambho nagaravÃsino, tumhÃkaæ tapanÅye ca atapanÅye ca dhamme desessÃmi, appamattà hutvà ohitasotà sakkaccaæ suïothÃ" 'ti vatvà dhammaæ desesi. S. saccaparibhÃvitaæ mukharatanaæ vivaritvà taæ desanaæ madhurena sarena Kosalara¤¤o Ãvikaronto @@ @@ @@ @@ #<[page 178]># %<178 XII. DvÃdasanipÃta.>% @@ @@ @@ @@ @@ @@ @@ @@ imà gÃthà Ãha. Tattha ÂhÃnÃnÅti kÃraïÃni, pubbe ti paÂhamam eva akaritvÃ, sa pacchÃmanutappatÅti so paÂhamaæ kattabbÃnaæ akÃrako puggalo pacchà idhaloke pi paraloke pi tappati kilamati, pacchà tappatÅti pi pÃÂho, iccÃhà 'ti evaæ rÃjà janasandho avoca, iccassuhà 'ti pi pÃÂho, tattha sukÃro ti nipÃtamattaæ, icc' assu Ãhà 'ti padacchedo; idÃni tÃni dasa tapanÅyakÃraïÃni pakÃsetuæ B-assa dhammakathà hoti, tattha pubbe ti paÂhamam eva taruïakÃle parakammaæ katvà asamudÃnitaæ asambhataæ dhanaæ, mahallakakÃle alabhitvà tappati socati, pare ca sukhite disvà sayaæ dukkhaæ jÅvanto pubbe dhanaæ na pariyesissan ti evaæ pacchà anutappati, tasmà mahallakakÃle sukhaæ jÅvitukÃmà daharakÃle yeva dhammikÃni kasikammÃdÅni katvà dhanaæ pariyesathÃ' ti dasseti, pure santan ti pure daharakÃle Ãcariye payirupÃsitvà mayà kÃtuæ sakyarÆpaæ samÃnaæ hatthisippÃdikaæ ki¤ci sippaæ na sikkhitaæ, #<[page 179]># %< 5. JanasandhajÃtaka. (468.) 179>% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ pacchà mahallakakÃle asippassa dukkhà jÅvitavutti, n' eva sakkà tadà sippaæ sikkhituæ, tasmà mahallakakÃle sukhaæ jÅvitukÃmà taruïakÃle yeva sippÃni sikkhethà 'ti dasseti, kÆÂavedÅti kÆÂajÃnanako gÃmakÆÂo và lokassa anatthakÃrako và tulÃkÆÂÃdikÃrako và kÆÂaÂÂakÃrako và ti attho, Ãsin ti evarÆpo ahaæ pubbe ahosiæ, pisuïo ti pesu¤¤akÃrako, piÂÂhimaæsiko ti la¤caæ gahetvà asÃmike sÃmike karonto paresaæ piÂÂhimaæsakhÃdako iti, pacchà ti evaæ maraïama¤ce nipanno anutappati, tasmà sace niraye na vasitukÃm' attha mà evaæ pÃpakammaæ karitthà 'ti ovadati, luddo ti dÃruïo, anariyo ti na ariyo nÅcasamÃcÃro, nÃvadÃyissan ti khantimettÃnuddayavasena na nÅcavuttiko ahosiæ, sesaæ purimanayen' eva yojetabbaæ, anÃpÃdÃsÆ 'ti apÃdÃnam ÃpÃdo pariggaho ti attho, n' atthi yÃsaæ apÃdo na anÃpadÃ, a¤¤ehi akatapariggahÃsÆ 'ti attho, upaÂÂhite ti paccupaÂÂhite, na pubbe ti ito pubbe dÃnaæ na adadaæ, pahu santo ti dhanabalena pi kÃyabalena pi posituæ samattho paÂibalo samÃno, Ãcariyan ti ÃcÃre; sikkhÃpanato pità Ãcariyo ti adhippeto, anusatthÃran ti anusÃsakaæ, sabbakÃmarasÃharan ti sabbe vatthukÃmarase Ãharitvà positÃraæ, accama¤¤issan ti tassa ovÃde agaïhanto atikkamitvà ma¤¤issaæ, na pubbe ti ito pubbe dhammikasamaïabrÃhmaïe hi gilÃnÃgilÃne pi cÅvarÃdÅni datvà apaÂijagganena payirupÃsissan ti, tapo ti sucaritatapo, santo ti kÃyÃdÅhi dvÃrehi upasanto sÅlavÃ, idaæ vuttaæ hoti: tividhasusucaritasaækhÃto tapo ca ciïïo evarÆpo ca upasanto payirupÃsito nÃma sÃdhu sundaro, na pubbe ti mayà daharakÃle evarÆpo tapo na ciïïo, iti pacchà jarÃjiïïo maraïabhayatajjito anutappati socati, sace tumhe evaæ na socitukÃmà tapokammam karothà 'ti vadati, yo ca etÃnÅti yo pana etÃni dasakÃraïÃni paÂhamam eva upÃyena paÂipajjati samÃdÃya vattati purisehi kattabbÃni dhammikakiccÃni karonto appamÃdavihÃripuriso pacchà nÃnutappati somanassappatto va hotÅti. #<[page 180]># %<180 XII. DvÃdasanipÃta.>% Iti M. anvaddhamÃsaæ iminà va niyÃmena mahÃjanassa dhammaæ desesi. MahÃjano pi 'ssa ovÃde Âhatvà tÃni dasa ÂhÃnÃni pÆretvà saggaparÃyano ahosi. S. i. d. Ã. "evaæ mahÃrÃja porÃïakapaï¬ità anÃcariyakà attano va matiyà dhammaæ desetvà mahÃjanaæ saggapade patiÂÂhÃpesun" ti vatvà j. s.: "Tadà parisà Buddhaparisà ahosi, JanasandharÃjà aham evÃ" 'ti. JanasandhajÃtakaæ. $<6. MahÃkaïhajÃtaka.>$ Kaïho kaïho cà 'ti. Idaæ S. J. v. lokatthacariyaæ Ã. k. Ekadivasam hi bhikkhÆ dhammasabhÃyaæ nisÅditvà "Ãvuso S. bahujanahitÃya paÂipanno attano phÃsuvihÃraæ pahÃya lokass' eva atthaæ carati, paramÃbhisambodhiæ patvà sayaæ pattacÅvaram ÃdÃya aÂÂhÃrasayojanamaggaæ gantvà pa¤cavaggiyatherÃnaæ dhammacakkaæ pavattetvà pa¤camiyà pakkhassa Anattalakkhaïasuttaæ kathetvà sabbesaæ arahattaæ adÃsi, UruveÊaæ gantvà jaÂilÃnaæ a¬¬hu¬¬hÃni pÃÂihÃriyasahassÃni dassetvà pabbÃjetvà GayÃsÅse ùdittapariyÃyaæ kathetvà jaÂilasahassassa arahattaæ adÃsi, MahÃkassapassa tÅïi gÃvutÃni paccuggamanam gantvà tÅhi ovÃdehi upasampadaæ adÃsi, eko pacchÃbhatte pa¤cacattÃlÅsayojanamaggaæ gantvà PukkusÃtikulaputtaæ anÃgÃmiphale patiÂÂhÃpesi, MahÃkappinassa vÅsaæ yojanasataæ paccuggamanaæ katvà arahataæ adÃsi, eko pacchÃbhatte tiæsayojanamaggaæ gantvà tÃva kakkhalaæ pharussaæ AÇgulimÃlaæ arahatte patiÂÂhÃpesi, tiæsayojanam eva maggaæ gantvà ùÊavakaæ sotÃpattiphale patiÂÂhÃpetvà kumÃrassa sotthiæ akÃsi, TÃvatiæsabhavane temÃsaæ vasanto asÅtiyà va devatÃkoÂÅnaæ dhammÃbhisamayaæ sampÃdesi, Brahmalokaæ gantvà Bakabrahmuno diÂÂhiæ bhinditvà dasannaæ BrahmasahassÃnaæ arahattaæ adÃsi, anusaævaccharaæ tÅsu maï¬alesu cÃrikaæ caramÃno upanissayasampannÃnaæ manussÃnaæ saraïÃni c' eva sÅlÃni ca maggaphalÃni ca deti, #<[page 181]># %< 6. MahÃkaïhajÃtaka. (469.) 181>% nÃgasupaïïÃdÅnaæ pi nÃnappakÃrakaæ atthaæ caratÅti" Dasabalassa lokatthacariyaguïavaïïaæ vaïïayiæsu. S. Ãgantvà "kÃya nu 'ttha bhikkhave etarahi kathÃya sannisinnÃ" ti pucchitvà "imÃya nÃmÃ" 'ti vutte "anacchariyaæ bhikkhave, yv-Ãhaæ idÃni abhisambodhiæ patvà lokassa atthaæ careyyaæ so pubbe sarÃgakÃle pi lokatthacariyam eva carin" 'ti vatvà a. Ã.: A. B. KassapasammÃsambuddhakÃle UsÅnaro nÃma rÃjà r. kÃresi. KassapasammÃsambuddhe catusaccadesanÃya mÃhÃjanaæ bandhanà mocetvà nibbÃnanagaraæ pÆretvà parinibbute dÅghassa addhuno accayena sÃsanaæ osakki: bhikkhÆ ekavÅsatiyà anesanÃhi jÅvikaæ kappenti bhikkhunÅsaæsaggaæ karonti puttadhÅtÃhi va¬¬hanti, bhikkhÆ bhikkhudhammaæ bhikkhuniyo bhikkhunidhammaæ upÃsakà upÃsakadhammaæ upÃsikà upÃsikadhammaæ brÃhmaïà brÃhmaïadhammaæ vissajjesuæ, yebhuyyena manussà dasÃkusalakammapathe samÃdÃya pavattiæsu, matamatà apÃyesu pÆriæsu. Tadà Sakko devarÃjà nave devaputte apassanto manussalokaæ oloketvà manussÃnaæ apÃyesu nibbattiæ ¤atvà Satthu sÃsanaæ osakkitaæ disvà "kin nu karissÃmÅti" cintento "atth' eko upÃyo" ti "mahÃjanaæ bhÃyetvà tÃsetvà bhÅtabhÃvaæ ¤atvà assÃsetvà dhammaæ desetvà osakkitasÃsanaæ paggayha aparaæ vassasahassaæ pavattanakÃraïaæ karissÃmÅti" sanniÂÂhÃnaæ katvà MÃtalidevaputtaæ mocappamÃïadÃÂhaæ catÆhi dÃÂhehi viniccharantar asmi bhayÃnakaæ gabbhinÅnaæ dassanen' eva gabbhapÃtanappakÃraæ ghorarÆpaæ ajÃneyyappamÃïaæ kÃÊavaïïaæ MahÃkaïhasunakhaæ katvà pa¤caÇgikabandhanena bandhitvà rattamÃlassa pilandhetvà rajjukoÂiyaæ ÃdÃya sayaæ dve kÃsÃyÃni nivÃsetvà pacchÃmukhe kese bandhitvà rattamÃlaæ pilandhetvà ÃropitapavÃÊavaïïajiyaæ mahÃdhanuæ gahetvà vajiragganÃrÃcaæ nakhamukhe parivattento vanacarakavesaæ gahetvà nagarato yojanamatte ÂhÃne otaritvà #<[page 182]># %<182 XII. DvÃdasanipÃta.>% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ "nassati loko, nassati loko" ti tikkhatuæ saddaæ anusÃvetvà manusse utrÃsetvà nagarÆpacÃraæ patvà puna saddam akÃsi. Manussà sunakhaæ disvà utrastà nagaraæ pavisitvà taæ pavattiæ ra¤¤o Ãrocayiæsu. RÃjà sÅghaæ nagaradvÃrÃni pidhÃpesi. Sakko pi aÂÂhÃrasahatthaæ pÃkÃraæ laæghetvà sunakhena saddhiæ antonagare patiÂÂhahi. Manussà bhÅtatasità palÃyitvà gehÃni pavisitvà dvÃrÃni pidahiæsu MahÃkaïho pi diÂÂhadiÂÂhamanusse upadhÃvitvà santÃsento rÃjanivesanaæ agamÃsi. RÃjaÇgaïe manussà bhayena palÃyitvà rajanivesanaæ pavisitvà dvÃraæ pidahiæsu. UsÅnararÃjÃpi orodhe gahetvà pÃsÃdaæ abhirÆhi. MahÃkaïho purimapÃde ukkhipitvà kavÃÂe Âhapetvà mahÃbhusitaæ bhusi. Tassa bhusitasaddo heÂÂhà avÅciæ upari bhavaggaæ gaïhi, sakalacakkavÃÊaæ ekaninnÃdaæ ahosi. PuïïakajÃtake Puïïakara¤¤o BhÆridattajÃtake SudassananÃgara¤¤o imasmiæ MahÃkaïhajÃtake ayaæ saddo ti ime tayo saddà JambudÅpe mahÃsaddà nÃma ahesuæ. NagaravÃsino bhÅtatasità hutvà ekapuriso pi Sakkena saddhiæ kathetuæ nÃsakkhi. RÃjà yeva pana dhitiæ upaÂÂhapetvà vÃtapÃnaæ nissÃya Sakkaæ Ãmantetvà "ambho ludda kasmà te sunakho bhÆsÅti" Ãha. #<[page 183]># %< 6. MahÃkaïhajÃtaka. (469.) 183>% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ "ChÃtabhÃvenÃ" 'ti. "Tena hi 'ssa bhattaæ dÃpemÅti" antojanassa ca attano ca pakkabhattaæ sabbaæ dÃpesi. Taæ sabbaæ sunakho ekaæ kabalaæ viya katvà puna saddam akÃsi. Puna rÃjà pucchitvà idÃni "me sunakho chÃto yevÃ" 'ti sutvà hatthiassÃdÅnaæ pakkabhattaæ sabbaæ ÃharÃpetvà dÃpesi. Tasmiæ pi ekappahÃren' eva niÂÂhÃpite sakalanagarassa pakkabhattaæ dÃpesi. Tam pi so tath' eva bhu¤jitvà puna saddam akÃsi. RÃjà "na esa sunakho, nissaæsayaæ yakkho esa, ÃgamanakÃraïaæ pucchissÃmÅti" bhÅtatasito hutvà pucchanto paÂhamaæ gÃtham Ãha: @@ Tattha Kaïho kaïho ti bhayavasena daÊhakammavasena và Ãmeï¬itaæ, ghoro ti passantÃnaæ bhayajananako, patÃpavà ti dÃÂhehi nikkhamantena raæsipatÃpena patÃpavÃ, kiæ dhÅrà 'ti dhÅra viriyavanta tav' esa evarÆpo kakkhalo sunakho kiæ karoti, kiæ mige gaïhÃti udÃhu te amitte, kin te iminÃ, vissajjehi nan ti adhippÃyen' evam Ãha. Taæ sutvà Sakko dutiyaæ gÃtham Ãha: @@ Tass' attho: ayaæ hi migamaæsaæ khÃdissÃmÅti idha nÃgato, tasmà migÃnam attho na bhavissati, manussamaæsaæ pana khÃdituæ Ãgato, tasmà nesaæ anayo mahÃvinÃsakÃrako hutvà yadà nena manussà vinÃsaæ pÃpità bhavissanti tadà ayaæ kaïho pamokkhati mama hatthato muccissatÅti. Atha naæ rÃjà "kiæ pana te bho luddaka sunakho sabbesaæ yeva manussÃnaæ maæsaæ khÃdissati udÃhu tava amittÃnaæ yevÃ" #<[page 184]># %<184 XII. DvÃdasanipÃta.>% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ 'ti puchitvà "amittÃnaæ yeva maharÃjÃ" 'ti vutte "ke pana te idha amittÃ" ti pucchitvà "adhammÃbhiratà asamacÃrino mahÃrÃjÃ" 'ti vutte "kathehi tÃva ne amhÃkan" ti pucchi. Ath' assa kathento devarÃjà dasa gÃthà abhÃsi: @@ @@ @@ @@ @@ @@ @@ @@ @@ @@ #<[page 185]># %< 6. MahÃkaïhajÃtaka. (469.) 185>% Tattha samaïakà ti mayaæ samaï' amhà 'ti paÂi¤¤ÃtÃ, yadà hi lokavohÃren' evam Ãha, kasissantÅti te kadÃpi kasanti yeva, ayaæ pana ajÃnanto viya evam Ãha, ayaæ hi 'ssa adhippÃyo: ete dussÅlà mama amittÃ, yadà mama sunakho ete mÃretvà maæsaæ khÃdituæ bhavissati tadà esa Kaïho ito pa¤carajjubandhanà mokkhatÅti, iminà upÃyena sabbagÃthÃsu adhippÃyo ca yojanà ca veditabbÃ, pabbajità ti BuddhasÃsane pabbajitÃ, gamissantÅti agÃramajjhe pa¤ca kÃmaguïe paribhu¤jantiyo vicarissantÅti, dÅghuttaroÂÂhà ti dÃÂhikÃnaæ va¬¬hitattà dÅghuttaroÂÂhÃ, paækadantà ti paækena malema samannÃgatadantÃ, iïaæ vodÃyà 'ti bhikkhÃcariyÃya dhanaæ saægharitvà va¬¬hiyà iïaæ payojetvà taæ codetvà tato laddhena jÅvikaæ kappentà yadà gacchantÅti attho, sÃvittin ti sÃvitti¤ ca adhÅyitvÃ, ya¤¤atantra¤cà 'ti ya¤¤avidhÃyakaæ tantraæ, ya¤¤asuttaæ adhÅyitvà ti attho, bhatikÃyà ti te te rÃjarÃjamahÃmatte upasaækamitvà tumhÃkaæ ya¤¤aæ yajissÃma dhanaæ dethà 'ti evaæ bhatiatthÃya yadà ya¤¤aæ yajissanti, pahu santo ti bharituæ posituæ samatthà samÃnÃ, bÃlà tumhe ti tumhe bÃlà na ki¤ci jÃnÃthà 'ti yadà vakkhanti, gamissantÅti lokadhammasevanavasena gamissanti, panthaghÃtan ti panthe Âhatvà manusse mÃretvà tesaæ bhaï¬akagahaïaæ, sukhacchavÅti kÃsÃvacuïïÃdighaæsanena samuÂÂhÃpità sukhacchavivaïïÃ, vedhaverà ti vidhavà apatikÃ, tehi vidhavà sarantÅti tividhaverà ca vedhaverÃ, thullabÃhÆ ti pÃdaparimaddanÃdÅhi samuÂÂhÃpitamaæsatÃya mahÃbÃhÆ, apÃÂubhà ti apÃÂubhÃvà dhanuppÃdavirahità ti attho, mithubhedan ti mittabhedaæ, ayam eva và pÃÂho, idaæ vuttam hoti: yadà evarÆpà itthidhuttà imà amhe na jahissantÅti sahira¤¤avidhavà upagantvà saævÃsaæ kappetvà tÃsaæ santakaæ khÃditvà tÃhi saddhiæ mittabhedaæ karissanti vissÃsaæ bhinditvà a¤¤esaæ hira¤¤akoÂÂhaæ gamissanti tadà esa te core sabbe va khÃditvà muccissatÅti, #<[page 186]># %<186 XII. DvÃdasanipÃta.>% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ asappurisacintakà ti asappurisacittaæ paradukkhacittaæ cintanasÅlÃ, tadà ti tadà sabbe p' ime ghÃtetvà khÃditamaæso Kaïho pamokkhatÅti. Eva¤ ca pana vatvà "ime mayhaæ mahÃrÃja amittÃ" ti te te amittakÃrake pakkhanditvà khÃditukÃmataæ viya katvà dasseti. Tato mahÃjanassa utrastakÃle sunakhaæ rajjuyà Ãka¬¬hitvà Âhapitaæ viya katvà luddakavesaæ vijahitvà attano ÃnubhÃvena ÃkÃse jalamÃno viya Âhatvà "mahÃrÃja ahaæ Sakko devarÃjà `ayaæ loko vinassatÅti' Ãgato, sampati hi matamatà adhamme vattitvà apÃye pÆrenti, devaloko tuccho viya jÃto, ito paÂÂhÃya adhammikesu kattabbaæ ahaæ jÃnissÃmi, tvaæ appamatto hohÅti" catÆhi satÃrahagÃthÃhi dhammaæ desetvà manusse dÃnasÅlesu patiÂÂhÃpetvà osakkitasÃsanaæ aparaæ vassasahassaæ pavattanasamatthaæ katvà MÃtaliæ ÃdÃya sakaÂÂhÃnam eva gato. S. i. d. Ã. "evaæ bhikkhave pubbe p' ahaæ lokassa attham eva carÃmÅti" vatvà j. s.: "Tadà MÃtali ùnando ahosi, Sakko aham evÃ" 'ti. MahÃkaïhajÃtakaæ. $<7. KosiyajÃtaka.>$ KosiyajÃtakaæ SudhÃbhojanajÃtake Ãvibhavissati. KosiyajÃtakaæ. $<8. Meï¬akajÃtaka.>$ Meï¬akapa¤haæ UmmaggajÃtake Ãvibhavissati. Meï¬akapa¤hajÃtakaæ. #<[page 187]># %< 9. MahÃpadumajÃtaka. (472.) 187>% $<9. MahÃpadumajÃtaka.>$ NÃdaÂÂhà parato dosan ti. Idaæ S. J. v. Ci¤camÃïavikaæ Ã. k. PaÂhamabodhiyaæ hi Dasabalassa puthubhÆtesu sÃvakesu aparimÃïesu devamanussesu ariyabhÆmiæ okkantesu patthaÂe guïasamudaye mahÃlÃbhasakkÃro udapÃdi. Titthiyà suriyuggamane khajjopanakasadisà ahesuæ, hatalÃbhasakkÃrà te antaravÅthiyaæ Âhatvà "kiæ samaïo Gotamo va Buddho, mayam pi BuddhÃ, kiæ tass' eva dinnaæ mahapphalaæ amhÃkaæ pi dinnaæ mahapphalam eva, amhÃkam pi detha karothÃ" 'ti evaæ manusse vi¤¤ÃpentÃpi lÃbhasakkÃraæ alabhitvà raho sannipatitvà "kena nu kho upÃyena samaïassa Gotamassa manussÃnaæ antare avaïïaæ uppÃdetvà lÃbhasakkÃraæ nÃsessÃmÃ" 'ti mantayiæsu. Tadà SÃvatthiyaæ Ci¤camÃïavikà nÃm' ekà paribbÃjikà uttamarÆpadharà sobhagappattà devaccharà viya, tassà sarÅrato raæsiyo niccharanti. Ath' eko kharamantÅ evam Ãha: "Ci¤camÃïavikaæ paÂicca samaïassa Gotamassa avaïïaæ uppÃdetvà lÃbhasakkÃraæ nÃsessÃmÃ" 'ti. Te "atth' eso upÃyo" ti sampaÂicchiæsu. Atha sà TitthiyÃrÃmaæ Ãgantvà vanditvà aÂÂhÃsi. Titthiyà tÃya saddhiæ na kathesuæ. Sà "ko nu kho me doso ti, yÃvatatiyaæ vandÃmi ayyÃ" ti vatvà "ayya ko nu kho me doso ti, kiæ mayà saddhiæ na kathethÃ" 'ti Ãha. "Bhagini samaïaæ Gotamaæ amhe viheÂhentaæ hatalÃbhasakkÃre katvà vicarantaæ na jÃnÃsÅti". "Na jÃnÃmi ayyÃ, kiæ pan' ettha mayà katabban" ti. "Sace tvaæ bhagini amhÃkaæ sukhaæ icchasi attÃnaæ paticca samaïassa Gotamassa avaïïaæ uppÃdetvà lÃbhasakkÃraæ nÃsehÅti". Sà "SÃdhu ayyÃ, mayh' eso bhÃro, mà cintayitthÃ" 'ti vatvà pakkamitvà itthimÃyÃkusalatÃya tato paÂÂhÃya SÃvatthivÃsÅnaæ dhammakathaæ sutvà Jetavanà nikkhamaïasamaye indagopakavaïïaæ paÂaæ pÃrupitvà gandhamÃlÃdihatthà jetavanÃbhimukhÅ gacchati #<[page 188]># %<188 XII. DvÃdasanipÃta.>% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ "imÃya velÃya kuhiæ gacchasÅti" ca vutte "kiæ tumhÃkaæ mama gamanaÂÂhÃnenÃ" 'ti vatvà JetavanasamÅpe TitthiyÃrÃme vasitvà pÃto va "aggavandanaæ vandissÃmÃ" 'ti nagarà nikkhamante upÃsakajane Jetavane vutthà viya hutvà nagaraæ pavisantÅ "kuhiæ vutthÃsÅti" vutte "kiæ tumhÃkaæ mama vutthaÂÂhÃnenÃ" 'ti vatvà mÃsaddhamÃsaccayena pucchiyamÃnà "Jetavane samaïena Gotamena saddhiæ ekagandhakuÂiyà vutth' amhÅti" puthujjanÃnaæ "saccaæ nu kho etaæ no" ti kaækhaæ uppÃdetvà temÃsacatumÃsaccayena pilotikÃhi udaraæ veÂhetvà gabbhinivaïïaæ dassetvà upari rattapaÂaæ pÃrupitvà "samaïaæ Gotamaæ paÂicca gabbho laddho" ti andhabÃle gahetvà aÂÂhanavamÃsaccayena udare dÃrumaï¬alaæ bandhitvà upari rattapaÂaæ pÃrupitvà hatthapÃdapitthiyo gohanukena koÂÂhÃpetvà ussade dassetvà kilantindriyà ti hutvà sÃyaïhasamaye TathÃgate alaækatadhammÃsane nisÅditvà dhammaæ desente dhammasabhaæ gantvà TathÃgatassa purato Âhatvà "mahÃsamaïa mahÃjanassa tÃva dhammaæ desesi, madhuro te saddo suphassitaæ dantÃvaraïaæ, ahaæ pana taæ paÂicca gabbhaæ labhitvà paripuïïagabbhà jÃtÃ, n' eva me sÆtigharaæ jÃnÃsi na sappitelÃdÅni, sayaæ akaronto upaÂÂhÃyakÃnam pi a¤¤ataraæ KosalarÃjÃnaæ và AnÃthapiï¬ikaæ và VisÃkhaæ mahÃupÃsikaæ và `imissà mÃïavikÃya kattabbayuttakaæ karohÅti' na vadasi, abhiramituæ yeva jÃnÃsi gabbhaparihÃraæ na jÃnÃsÅti" gÆthapiï¬aæ gahetvà candamaï¬alaæ dÆsetuæ vÃyamantÅ viya parisamajjhe TathÃgataæ akkosi. TathÃgato dhammakathaæ Âhapetvà sÅho viya abhinadanto "bhagini tayà kathitassa tathabhÃvaæ và vitathabhÃvaæ và aha¤ c' eva tva¤ ca jÃnÃmÃ" 'ti Ãha. "ùma samaïa tayà ca mayà ca ¤ÃtabhÃven' ev' etaæ jÃtan" ti. Tasmiæ khaïe Sakkassa Ãsanaæ uïhÃkÃraæ dassesi, so ÃvajjamÃno "Ci¤camÃïavikà TathÃgataæ abhÆtena akkosatÅti" ¤atvà "idaæ vatthuæ sodhessÃmÅti" catÆhi devaputtehi saddhiæ Ãgami. Devaputtà mÆsikapotikà hutvà dÃrumaï¬alakassa bandhanarajjukÃni ekappahÃren' eva chindiæsu, #<[page 189]># %< 9. MahÃpadunajÃtaka. (472.) 189>% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ pÃrutapaÂaæ vÃto ukkhipi, dÃrumaï¬alakaæ patamÃnaæ tassà pÃdapiÂÂhiyaæ pati, ubho aggapÃdà ucchindiæsu. Manussà "kÃlakaïïi SammÃsambuddhaæ akkosasÅti" sÅse khelaæ pÃtetvà le¬¬udaï¬ahatthà Jetavanà nÅhariæsu. Ath' assà TathÃgatassa cakkhupathaæ atikkantakÃle mahÃpaÂhavi bhijjitvà vivaram adÃsi, AvÅcito jÃlà uÂÂhahi, sà kuladattiyakambalaæ pÃrupamÃnà viya gantvà AvÅcimhi nibbatti. A¤¤atitthiyÃnaæ lÃbhasakkÃro parihÃyi, Dasabalassa bhiyyosomattÃya va¬¬hi. Punadivase dh. k. s.: "Ãvuso Ci¤camÃïavikà evaæ uÊÃraguïaæ aggadakkhiïeyyaæ SammÃsambuddhaæ abhÆtena akkositvà mahÃvinÃsaæ pattÃ" ti. S. Ãgantvà "kÃya nu 'ttha bhikkhave e. k. s." ti pucchitvà "imÃya nÃmÃ" 'ti vutte "na {bhikkhave} idÃn' eva pubbe p' esà maæ abhÆtena akkositvà vinÃsaæ pattà yevÃ" 'ti vatvà a. Ã.: A. B. Br. r. k. Bo. tassa aggamahesiyà kucchismiæ nibbatti, phullapadumasassirÅkamukhattà pan' assa PadumakumÃro tv-ev' assa nÃmaæ kariæsu. So vayappatto sabbasippÃni uggaïhi. Ath' assa mÃtà kÃlam akÃsi. RÃjà a¤¤aæ aggamahesiæ katvà puttassa uparajjaæ adÃsi. AparabhÃge rÃjà paccantaæ kupitaæ vÆpasametuæ gacchanto aggamahesiæ "bhadde idh' eva vasa, ahaæ paccantaæ vÆpasametuæ gacchÃmÅti" vatvà "nÃhaæ deva nivattissÃmi, aham pi ÃgamissÃmÅti" vutte yuddhabhÆmiyaæ ÃdÅnavaæ dassetvà "yÃva mamÃgamanà anukkaïÂhamÃna vasa, ahaæ PadumakumÃraæ yathà tava kattabbakiccesu appamatto hoti evaæ ÃïÃpetvà gamissÃmÅti" vatvà tathà katvà gantvà paccÃmitte palÃpetvà janapadaæ santappetvà paccÃgantvà bahinagare khandhÃvÃraæ nivÃsesi. Bo. pitu ÃgatabhÃvaæ ¤atvà nagaraæ alaækÃrÃpetvà rÃjagehaæ paÂijaggÃpento ekako va tassa santikaæ agamÃsi. #<[page 190]># %<190 XII. DvÃdasanipÃta.>% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ Sà tassa rÆpasobhaæ disvà paÂibaddhacittà ahosi. Bo. taæ vanditvà "amma tumhÃkaæ kiæ kattabban" ti pucchi. Atha naæ "ammà 'ti maæ vadasÅti" uÂÂhÃya hatthe gahetvà "sayanaæ abhirÆhÃ" 'ti Ãha. "KiækÃraïÃ" ti. "YÃva rÃjà Ãgacchati tÃva ubho pi kilesaratiyà ramissÃmÃ" 'ti. "Amma tvaæ mama mÃtà ca sassÃmikà ca, mayà sapariggahamÃtugÃmo nÃma kilesavasena indriyÃni bhinditvà na olokitapubbo pi, kathaæ tayà saddhiæ evarÆpaæ kiliÂÂhakammaæ karissÃmÅti". Sà dve tayo vÃre kathetvà tasmiæ anicchamÃne "mama vacanaæ na karosÅti" Ãha. "ùma na karomÅti". "Tena hi ra¤¤o kathetvà sÅsaæ te chindÃpessÃmÅti". M. "tava ruciæ karohÅti" taæ lajjÃpetvà pakkÃmi. Sà bhÅtatasità cintesi: "sac' Ãyaæ paÂhamataraæ pitu Ãrocessati jÅvitaæ me n' atthi, aham eva puretaraæ kathessÃmÅti" bhattaæ abhu¤jitvà kiliÂÂhalomavatthaæ nivÃsetvà sarÅre nakharÃjiyo dassetvà "`kuhiæ devÅti' ra¤¤Ã pucchitakÃle `gilÃnÃ' ti katheyyÃthÃ" 'ti paricÃrikÃnaæ sa¤¤aæ datvà gilÃnÃlayaæ katvà nipajji. RÃjÃpi nagaraæ padakkhiïaæ katvà nivesanaæ Ãruyha taæ apassanto "kuhiæ devÅti" pucchitvà "gilÃnÃ" ti sutvà sirigabbhaæ pavisitvà "kiæ te devi aphÃsukan" ti pucchi. Sà tassa vacanaæ asuïantÅ viya hutvà dve tayo vÃre pucchità "mahÃrÃja, kasmà kathesi, tuïhÅ hohi, sassÃmikaitthiyo nÃma mÃdisà hontÅti" vatvà "kena viheÂhitÃ, sÅghaæ me kathehi, #<[page 191]># %< 9. MahÃpadumajÃtaka. (472.) 191>% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ sÅsam assa chindissÃmÅti" vutte "kaæ si tvaæ mahÃrÃja nagare Âhapetvà gato" ti "PadumakumÃran" ti "so mayhaæ vasanaÂÂhÃnaæ Ãgantvà `tÃta mà evaæ kÃrohi, ahaæ tava mÃtÃ' ti vuccamÃno pi `Âhapetvà maæ a¤¤o rÃjà nÃma atthi, ahan taæ gehe karitvà kilesaratiyà ramissÃmÅti' maæ kesesu gahetvà aparÃparaæ lu¤citvà attano vacanaæ akarontiæ vadhitvà koÂÂetvà gato" ti Ãha. RÃja anupaparikkhitvà ÃsÅviso viya kuddho purise ÃïÃpesi: "gacchatha, PadumakumÃraæ bandhitvà ÃnethÃ" 'ti. Te nagaraæ avattharantà viya tassa gehaæ gantvà taæ bandhitvà paharitvà pacchÃbÃhaæ gÃÊhabandhanaæ bandhitvà rattakaïaveramÃlaæ gÅvÃya paÂimu¤citvà vajjhaæ katvà paharantà Ãnayiæsu. So "deviyà idaæ kamman" ti ¤atvà "bho purisÃ, nÃhaæ ra¤¤o dosakÃrako, niraparÃdho 'ham asmÅti" vilapanto Ãgacchati. Sakalanagaraæ saækhubhitvà "rÃjà kira mÃtugÃmassa vacanaæ gahetvà MahÃpadumakumÃraæ ghÃtÃpetÅti" sannipatitvà kumÃrassa pÃdamÆle patitvà "na te idaæ sÃmi anucchavikan" ti mahÃsaddena paridevi. Atha naæ netvà ra¤¤o dassesuæ. RÃjà disvà va cittaæ niggaïhituæ asakkonto "ayaæ arÃjà va rÃjalÅÊhaæ karoti, mama putto hutvà aggamahesiyà aparajjhi, gacchatha naæ corapapÃte pÃtetvà vinÃsaæ pÃpethÃ" 'ti Ãha. M. "na mayhaæ tÃta evarÆpo aparÃdho atthi, mà mÃtugÃmassa kathaæ gahetvà maæ nÃsehÅti" pitaraæ yÃci. So tassa kathaæ na gaïhi. Tato soÊasasahassà antepurikà "tÃta MahÃpadumakumÃra attano ananucchavikaæ idaæ laddhan" ti mahÃviravaæ viraviæsu. #<[page 192]># %<192 XII. DvÃdasanipÃta.>% Sabbe khattiyamahÃsÃlÃdayo pi amaccaparijano pi "deva, kumÃro sÅlÃcÃraguïasampanno vaæsÃnurakkhako rajjadÃyÃdo, mà naæ mÃtugÃmassa vacanaæ gahetvà anupaparikkhitvà vinÃsesi, ra¤¤Ã nÃma nisammakÃrinà bhavitabban" ti vatvà satta gÃthà abhÃsiæsu: @@ @@ @@ @@ @@ @@ @@ Tattha nÃdaÂÂhà ti na adisvÃ, parato ti parassa, sabbaso ti sabbÃni aïuæthÆlÃni khuddakamahantÃni vajjÃni, sÃmaæ appaÂivekkhiyà 'ti paravacanaæ pahÃya attano paccakkhaæ akatvà paÂhavissaro rÃjà daï¬aæ na panaye na paÂÂhapeyya, MahÃsammatarÃjakulasmiæ hi satato uttaridaï¬o nÃma n' atthi, tÃÊanagarahanapabbÃjanato uddhaæ hatthapÃdacchedanaghÃtanaæ nÃma n' atthi, pacchà kakkhaÊarÃjÆnaæ kÃle etaæ uppannaæ, taæ sandhÃya te amaccà ekanten' eva parassa dosaæ sÃmaæ adisvà kÃtuæ na yuttan ti kathentà evam Ãhaæsu, yo ca {appaÂivekkhitvÃ} ti mahÃrÃja evaæ paÂivekkhitvà dosÃnucchaviko daï¬o panetabbo, yo rÃjà agatigamme Âhito taæ dosaæ appaÂivekkhitvà hatthacchedÃdidaï¬aæ karoti so attano dukkhakÃraïaæ karonto sakaïÂakabhojanaæ gilati nÃma jaccandho viya ca samakkhikaæ bhu¤jati nÃma, #<[page 193]># %< 9. MahÃpadumajÃtaka. (472.) 193>% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ adaï¬iyan ti yo adaï¬etabbaæ daï¬eti daï¬etabba¤ ca daï¬iyaæ adaï¬etvà attano rucim eva karoti so andho va visamaæ maggaæ paÂipanno na jÃnÃtÅti, samÃsamaæ tato pÃsÃïÃdisu pakkhalanto andho viya catÆsu apÃyesu mahÃdukkhaæ pÃpuïÃtÅti attho, etÃnÅti etÃni daï¬iyÃdaï¬iyakÃraïÃni c' eva daï¬iyakÃraïesu pi aïuæthÆlÃni ca sabbÃni sudiÂÂhaæ disvà anusÃseyya, sa ve rÃjà vohÃtuæ voharituæ rajjam anusÃsitum arahatÅti attho, attaæ mahante ÂhÃpetun ti evarÆpo anuppanne bhoge uppÃdetvà uppanne thÃvare katvà attÃnaæ mahante uÊÃre issariye Âhapetuæ na sakkotÅti attho, mudÆ 'ti mudurÃjà raÂÂhavÃsikÃnaæ paribhÆto hoti ava¤¤Ãto so, rajjaæ niccoraæ kÃtuæ na sakkoti, veravà ti atitikkhassa pana sabbe pi raÂÂhavÃsino verino hontÅti saveravà nÃma hoti, anumajjhanti anubhÆtaæ mudutikhiïabhÃvÃnaæ majjhaæ samÃcÃre, amudu anatitikkho hutvà rajjaæ kÃraye ti attho, na itthikÃraïà ti pÃpaæ lÃmakaæ mÃtugÃmaæ nissÃya vaæsÃnurakkhakaæ chattadÃyÃdaæ puttaæ ghÃÂetuæ nÃrahasi mahÃrÃjà 'ti. Evaæ nÃnÃkÃraïehi kathentÃpi amaccà attano kathaæ gÃhÃpetuæ nÃsakkhiæsu. B. pi yÃcanto attano pi kathaæ gÃhÃpetuæ nÃsakkhi, andhabÃlo pana so rÃjà "gacchatha naæ corapapÃte khipathÃ" 'ti ÃïÃpento aÂÂhamaæ gÃtham Ãha: @@ Tattha tenÃhan ti yena kÃraïena sabbo loko ekanto kumÃrass' eva pakkho hutvà Âhito aya¤ ca itthi ekikà va tena kÃraïenÃhaæ imissà vacanaæ paÂipajjissaæ, gacchatha naæ pabbataæ Ãropetvà papÃte khipath' evà 'ti. Evaæ vutte soÊasasahassÃsu rÃjitthÅsu ekÃpi sakabhÃvena saïÂhÃtuæ nÃsakkhi, sakalanagaravÃsino bÃhà paggayha kese parikiriya vilapiæsu. RÃjà "ime imassa papÃte khipanaæ paÂibÃheyyuæ pÅti" #<[page 194]># %<194 XII. DvÃdasanipÃta.>% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ saparivÃro mahÃjanassa paridevantass' eva taæ uddhapÃdaæ adhosiraæ katvà gÃhÃpetvà papÃte khipÃpesi. Ath' assa mettÃbhÃvanÃnubhÃvena pabbate adhivatthà devatà "mà bhÃyi MahÃpadumÃ" 'ti taæ samassÃsentÅ ubhohi hatthehi gahetvà hadaye Âhapetvà dibbaphassaæ pharÃpetvà otaritvà pabbatapÃde pabbataÂÂhakanÃgabhavane nÃgarÃjassa phaïagabbhe Âhapesi. NÃgarÃjà B-aæ nÃgabhavanaæ netvà attano yasaæ majjhe bhinditvà adÃsi. So tattha ekasaævaccharaæ vasitvà "manussapathaæ gamissÃmÅti" vatvà "kataraÂÂhÃnan" ti vutte "Himavantaæ gantvà pabbajissÃmÅti" Ãha. NÃgarÃjà "sÃdhÆ" 'ti taæ gahetvà manussapathe patiÂÂhÃpetvà pabbajitaparikkhÃre datvà sakaÂÂhÃnaæ eva gato. So pi Himavantaæ pavisitvà isipabbajjaæ pabbajitvà jhÃnÃbhi¤¤aæ nibbattetvà vanamÆlaphalÃhÃro tattha paÂivasi. Ath' eko BÃrÃïasivÃsivanacarako taæ ÂhÃnaæ patto M-aæ sa¤jÃnitvà "nanu tvaæ deva MahÃpadumakumÃro" ti vatvà "Ãma sammÃ" 'ti vutte taæ vanditvà katipÃhaæ tattha vasitvà BÃrÃïasiæ gantvà ra¤¤o Ãrocesi: "deva putto te Himavantapadese isipabbajjaæ pabbajito païïasÃlÃyaæ vasati, ahaæ tassa santike vasitvà Ãgato" ti. "Paccakkhan te diÂÂho" ti. "ùma devÃ" 'ti. RÃjà mahÃbalakÃya parivuto tattha gantvà vanapariyante khandhÃvÃraæ bandhitvà amaccaparivuto païïasÃlaæ ka¤canarÆpasiriyà païïasÃladvÃre nisinnaæ M-aæ vanditvà ekamantaæ nisÅdi, amaccÃpi vanditvà paÂisanthÃraæ katvà nisÅdiæsu. B. pi rÃjÃnaæ phalÃphalena paÂipucchitvà paÂisanthÃraæ akÃsi. Atha naæ rÃjà "tÃta mayà tvaæ gambhÅre papÃte khipÃpito, #<[page 195]># %< 9. MahÃpadumajÃtaka. (472.) 195>% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ kathaæ sa¤jÅvito sÅti" pucchanto navamaæ gÃtham Ãha: @@ Tattha anekatÃle ti anekatÃlappamÃïe, nÃmarÅti na mari. TatoparÃ: @@ @@ @@ @@ @@ imÃsu pa¤casu ekantarikà tisso gÃthà B-assa dve ra¤¤o. Tattha paccaggahÅti pabbatapatanakÃle devatÃya pariggahetvà dibbaphassena samassÃsetvà upanÅtaæ maæ paÂigaïhi gahetvà pana nÃgabhavanaæ netvà mahantaæ yasaæ datvà manussapathaæ maæ nehÅti vutto maæ manussapathaæ Ãnesi sv-Ãhaæ idhÃgantvà pabbajito iti tena devatÃya ca nÃgarÃjassa cÃnubhÃvenÃhaæ tattha na marin ti sabbaæ Ãrocesi, ehÅti rÃjà tassa vacanaæ sutvà somanassappatto hutvà tÃta ahaæ bÃlabhÃvena itthiyà vacanaæ gahetvà evaæ ÃcÃraguïena taæ aparajjhiæ khamÃhi me ti pÃdesu patitvà uÂÂhehi mahÃrÃja khamÃmi te itoparaæ puna mà evaæ anisammakÃrÅ bhaveyyÃsÅti vutto tÃta tvaæ attano kulasantakaæ setacchattaæ ussÃpetvà rajjaæ anusÃsanto mayhaæ khamasi nÃmà 'ti evam Ãha, uddharitvà ti hadayavakkÃdÅni asampattam eva taæ uddharitvÃ, #<[page 196]># %<196 XII. DvÃdasanipÃta.>% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ sukhaæ passÃmi attanÅti attÃnaæ mahÃrÃja evam aham pi puna sotthibhÃvappattaæ gilitabalisapurisam iva attÃnaæ passÃmÅti, kiæ nu tvan ti idaæ rÃjà taæ atthaæ vitthÃrato sotuæ pucchati, kÃmÃhan ti pa¤cakÃmaguïe ahaæ, hatthi assaæ salohitan ti evaæ hatthiassarathavÃhanaæ sattaratanÃdibhedaæ vibhavaæ salohitan ti brÆmi, cattÃhan cattaæ ahaæ yadà taæ sabbam pi cattaæ hoti pariccattaæ taæ dÃnaæ ahaæ ubbhatan ti brÆmi. "Iti kho mahÃrÃja mayhaæ rajjena kiccaæ n' atthi, tvaæ pana dasa rÃjadhamme akopetvà agatigamanaæ pahÃya dhammena rajjaæ kÃrehÅti" M. pitu ovÃdaæ adÃsi. So roditvà kanditvà nagaraæ gacchanto antarÃmagge amacce pucchi: "ahaæ kaæ nissÃya evarÆpena ÃcÃrasampannena puttena viyogaæ patto" ti. "Aggamahesiæ devÃ" 'ti. RÃjà taæ uddhapÃdaæ gÃhÃpetvà corapapÃte khipÃpetvà nagaraæ pavisitvà dhammena rajjaæ kÃresi. S. i. d. Ã. "evaæ bhikkhave pubbe p' esà maæ akkositvà mahÃvinÃsaæ pattÃ" ti vatvà @@ osÃnagÃthÃya j. samodhÃnesi. MahÃpadumajÃtakaæ. $<10. MittÃmittajÃtaka.>$ KÃni kammÃni kubbÃnÅti. Idaæ S. J. v. Kosalara¤¤o atthacaraæ amaccaæ Ã. k. So kira ra¤¤o bahÆpakÃro Ãhosi. Ath' assa rÃjà atirekasammÃnaæ kÃresi. Avasesà naæ asahamÃnà "deva asuko amacco tumhÃkaæ anatthakÃrako" ti paribhindiæsu. RÃjà taæ parigaïhanto ki¤ci dosaæ adisvà "ahaæ massa ki¤ci dosaæ na passÃmi, kathaæ nu kho sakkà mayà imassa mittabhÃvaæ và amittabhÃvaæ và jÃnitun" ti cintetvà "imaæ pa¤haæ Âhapetvà TathÃgataæ a¤¤o jÃnituæ na sakkhissati, #<[page 197]># %< 10. MittÃmittajÃtaka. (473.) 197>% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ gantvà pucchissÃmÅti" so bhuttapÃtarÃso S-raæ upasaækamitvà "bhante kathaæ nu kho sakkà purisena attano mittabhÃvaæ và amittabhÃvaæ và jÃnitun" ti pucchi. Atha naæ S. "pubbe pi mahÃrÃja paï¬ità imaæ pa¤haæ cintetvà paï¬ite pucchitvà tehi kathitavasena ¤atvà amitte vajjetvà mitte seviæsÆ" 'ti vatvà tena yÃcito a. Ã.: A. B. Br. r. k. Bo. tassa atthadhammÃnusÃsako amacco ahosi. Tadà BÃrÃïasira¤¤o ekaæ atthacarakaæ amaccaæ sesà paribhindiæsu. RÃjà tassa dosaæ apassanto "kathaæ nu kho sakkà amittaæ và mittaæ và ¤Ãtun" ti M-aæ pucchanto paÂhamaæ gÃtham Ãha: @@ Tass' attho: kÃni kammÃni karontaæ medhÃvÅ paï¬ito puriso cakkhunà disvà sotena và sutvà ayaæ mayhaæ amitto ti jÃneyya tassa jÃnanatthÃya kathaæ vi¤¤Æ parakkameyyà 'ti. Ath' assa amittalakkhaïaæ kathento @@ @@ @@ @@ tato naæ nÃnukampati, aho so pi labheyy' ito. @@ M. imà pa¤ca gÃthà vatvà puna #<[page 198]># %<198 XII. DvÃdasanipÃta.>% @@ imÃya gÃthÃya mittalakkhaïaæ puÂÂho sesagÃthà abhÃsi: @@ @@ @@ @@ @@ Tattha na naæ umhayate ti taæ mittaæ mittapatirÆpako sitam na karoti pahaÂÂhÃkÃraæ na dasseti, na ca naæ paÂinandatÅti tassa kathaæ paggaïhanto na paÂinandati na tussati, cakkhÆni tassa na dadÃtÅti olokentaæ na oloketi, paÂiloma¤cà 'ti tassa kathaæ patippharati paÂisattu hoti, vaïïakÃme ti tassa vaïïaæ bhaïante, nÃkkhÃtÅti attano guyhaæ tassa nÃcikkhati, kammaæ tassà 'ti tena katakammaæ na vaïïayati, pa¤¤assà 'ti tassa pa¤¤aæ na-ppasaæsati ¤Ãïasampadaæ na sahati, abhave ti ava¬¬hiyÃ, tassa nuppajjate ti tassa mittapaÂirÆpakassa mama mittassa pi ito dassÃmÅti sati na uppajjati, nÃnukampatÅti muducittena na cintesi, labheyyito ti labheyya ito, ÃkÃrà ti kÃraïÃni, pavutthan ti videsagataæ, kelÃyito ti kelÃyati mamÃyati pattheti piheti icchatÅti attho, vÃcÃya 'ti madhuravacanena taæ samudÃcaranto nandati tussati, sesaæ vuttapaÂipakkhanayen' eva veditabbaæ. #<[page 199]># %< 10. MittÃmittajÃtaka (473.) 199>% RÃjà M-assa kathÃya attamano hutvà tassa mahantaæ yasaæ adÃsi. S. i. d. Ã. "evaæ mahÃrÃja pubbe p' esa pa¤ho samuÂÂhahi, paï¬ità vacanaæ kathayiæsu, imehi dvattiæsÃyÃkÃrehi amitto ca mitto ca jÃnitabbo" ti vatvà j. s.: "Tadà rÃjà ùnando ahosi, paï¬itÃmacco aham evÃ" 'ti. MittÃmittajÃtakaæ. DvÃdasanipÃta vaïïanà niÂÂhitÃ. #<[page 200]># %< 200>% XIII. TERASANIPùTA. $<1. AmbajÃtaka.>$ AhÃsi me ambaphalÃni pubbe ti. Idaæ S. J. v. Devadattaæ Ã. k. Devadatto pi "ahaæ Buddho bhavissÃmi, mayhaæ samaïo Gotamo n' evÃcariyyo na upajjhÃyo" ti Ãcariyaæ paccakkhÃyya jhÃnaparihÅno saæghaæ bhinditvà anupubbena SÃvatthiæ Ãgacchanto bahi-Jetavane paÂhaviyà vivare dinne AvÅciæ pÃvisi. Tadà dh. k«.: "Ãvuso Devadatto Ãcariyaæ paccakkhÃya mahÃvinÃsaæ patto AvÅcimahÃniraye nibatto" ti. S. Ãgantvà "kÃya nu 'ttha bhikkhave e. k. s." ti pucchitvà "imÃya nÃmÃ" 'ti vutte "na bhikkhave idÃn' eva pubbe pi Devadatto Ãcariyaæ paccakkhÃya mahÃvinÃsaæ patto yevÃ" 'ti vatvà a. Ã.: A. B. Br. r. k. tassa purohitakulaæ ahivÃtakarogena vinassi. Eko va putto bhittiæ bhinditvà palÃto, so Takkasilaæ gantvà disÃpÃmokkhassa Ãcariyassa sÃntikà vede ca sesasippÃni ca uggaïhitvà Ãcariyaæ vanditvà nikkhanto, "desacÃrittaæ carissÃmÅti" vicaranto ekaæ paccantanagaraæ pÃpuïi. Taæ nissÃya mahÃcaï¬ÃlagÃmako ahosi. Tadà Bo. tasmiæ gÃme paÂivasati paï¬ito vyatto, akÃle phalaæ gaïhÃpanamantaæ jÃnÃti, so pÃto va kÃcaæ ÃdÃya tato gÃmà nikkhamitvà ara¤¤e ekaæ ambarukkhaæ upasaækamitvà sattapadamatthake Âhito taæ mantaæ parivattetvà ambarukkhaæ ekena udakapasatena paharati, #<[page 201]># %< 1. AmbajÃtaka. (474.) 201>% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ rukkhato taæ khaïaæ ¤eva purÃïapaïïÃni patanti navÃni uÂÂhahanti, pupphÃni pupphitvà patanti, ambaphalÃni uÂÂhÃya muhutten' eva paccitvà madhurÃni ojavantani dibbaphalasadisÃni hutvà rukkhato patanti. M. tÃni uccinitvà yÃvadatthaæ khÃditvà kÃcaæ pÆretvà gehaæ gantvà tÃni vikkiïitvà puttadÃraæ posesi. So brÃhmaïakumÃro M-aæ akÃle ambapakkÃni Ãharitvà vikkiïantaæ disvà "nissaæsayena tehi mantabalena uppannehi bhavitabbaæ, imaæ purisaæ nissÃya etaæ anagghamantaæ labhissÃmÅti" cintetvà M-assa ambÃni ÃharaïaniyÃmaæ pariggaïhanto tatvato ¤atvà tasmiæ ara¤¤ato anÃgate va tassa gehaæ gantvà ajÃnanto viya hutvà tassa bhariyaæ "kuhiæ Ãcariyo" ti pucchitvà "ara¤¤aæ gato" ti vutte taæ ÃgamayamÃno Âhatvà Ãgacchantaæ disvà paccuggantvà hatthato kÃcaæ gahetvà Ãharitvà gehe Âhapesi. M. taæ oloketvà bhariyaæ Ãha: "bhadde ayaæ mÃïavako mantatthÃya Ãgato, na pan' assa hatthe manto Âhassati, asappuriso eso" ti. MÃïavo pi "ahaæ imaæ mantaæ Ãcariyassa upakÃrako hutvà labhissÃmÅti" cintetvà tato paÂÂhÃya tassa gehe kattabbakiccÃni karoti: dÃrÆni Ãharati vÅhiæ koÂÂeti pacati mukhadhovanÃdÅni deti pÃde dhovati. Ekadivasaæ M-ena "tÃta mÃïava ma¤caæ pÃdÃnaæ me upadhÃnaæ dehÅti" vutte a¤¤aæ apassitvà sabbarattaæ Ærumhi Âhapetvà nisÅdi. AparabhÃge M-assa bhariyà puttaæ vijÃyi, tassà pasÆtikÃparikammaæ sabbaæ akÃsi. Sà ekadivasaæ M-aæ Ãha: "sÃmi, ayaæ mÃïavo jÃtisampanno hutvÃpi mantatthÃya amhÃkaæ veyyÃvaccaæ karoti, etassa hatthe manto tiÂÂhatu và mà và deth' assa mantan" ti. So "sÃdhÆ" 'ti sampaÂicchitvà tassa mantaæ datvà taæ evam Ãha: #<[page 202]># %<202 XIII. TerasanipÃta.>% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ "tÃta, anaggho manto, tava imaæ nissÃya mahÃlÃbhasakkÃro bhavissati, ra¤¤Ã và rÃjamahÃmattena và `ko te Ãcariyo' ti puÂÂhakÃle maæ mà nigÆhittho, sace hi `caï¬Ãlassa me santikà manto gahito' ti lajjanto `brÃhmaïamahÃsalo me Ãcariyo' ti kathessasi imassa mantassa phalaæ na labhissasÅti". So "kiækÃraïà nigÆhissÃmi, kenaci puÂÂhakÃle tumhe yeva kathessÃmÅti" vatvà vanditvà caï¬ÃlagÃmato nikkhamitvà mantaæ vÅmaæsitvà anupubbena BÃrÃïasiæ patvà ambÃni vikkiïitvà bahuæ dhanaæ labhi. Ath' ekadivasaæ uyyÃnapÃlo tassa hatthato ambaæ pi kiïitvà ra¤¤o adÃsi. ÖÃjà taæ paribhu¤jitvà "kuto tayà evarÆpaæ ambaæ laddhan" ti pucchi. "Deva eko mÃïavo akÃlÃmbaphalÃni Ãnetvà vikkiïÃti, tato me gahitan" ti. "Ito paÂÂhÃya idh' eva ambÃni ÃharatÆ 'ti taæ vadehÅti". So tathà akà si. MÃïavo pi tato paÂÂhÃya ambÃni rÃjakulaæ harati ra¤¤Ã ca "maæ upaÂÂhahÃ" 'ti vutte rÃjÃnaæ upaÂÂhahanto bahuæ dhanaæ labhitvà kamena vissÃsiko jÃto. Atha naæ ekadivasaæ rÃjà pucchi: "mÃïava, kuto akÃle evaæ vaïïagandharasasampannÃni ambÃni labhasi "kin te nÃgo và supaïïo và devo và koci deti udÃhu mantabalaæ etan" ti. "Na me mahÃrÃja koci deti, anaggho pana me manto atthi, tass' etaæ balan" ti. "Tena hi mayam pi ekadivasaæ mantabalaæ daÂÂhukÃmÃ" ti. "SÃdhu deva, dassessÃmÅti". RÃjà punadivase tena saddhiæ uyyÃmaæ gantvà "dassehÅti" Ãha. So "sÃdhÆ" 'ti ambarukkhaæ upagantvà sattapadamatthake Âhito mantaæ parivattetvà rukkhaæ udakena pahari, taæ khaïaæ ¤eva ambarukkho heÂÂhÃvuttaniyÃmena phalaæ gahetvà mahÃmegho viya ambavassaæ vassi, #<[page 203]># %< 1. AmbajÃtaka. (474) 203>% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ mahÃjano sÃdhukÃraæ adÃsi, celukkhepà pavattiæsu, rÃjà phalÃni khÃditvà tassa bahuæ dhanaæ datvà "mÃïava, evarÆpo te acchariyamanto kassa santike gahito" ti pucchi. MÃïavo "sac' Ãhaæ `caï¬Ãlassa santike' ti vakkhÃmi lajjitabbakaæ bhavissati ma¤ ca garahissanti, manto kho pana me paguïo idÃni na nassissati, disÃpÃmokkhÃcariyaæ apadisÃmÅti" cintetvà musÃvÃdaæ katvà "TakkasilÃya disÃpÃmokkhÃcariyassa santike gahito me" ti vadanto Ãcariyaæ paccakkhÃsi, taæ khaïaæ ¤eva manto antaradhÃyyi. RÃjà somanassajÃto taæ ÃdÃya nagaraæ pavisitvà pun' ekadivasaæ "ambÃni khÃdissÃmÅti" uyyÃnaæ gantvà maÇgalasilÃpaÂÂe nisinno "mÃïava ambÃni ÃharÃ" 'ti Ãha. So "sÃdhÆ" 'ti ambaæ upagantvà sattapadamatthake Âhito "mantaæ parivattessÃmÅti `mante anupaÂÂhahante antarahitabhÃvaæ ¤atvà lajjito aÂÂhÃsi. RÃjà "ayaæ pubbe parisamajjhe yeva ambÃni Ãharitvà amhÃkaæ deti, ghanameghavassaæ viya ambaæ vassÃpeti, idÃni thaddho viya Âhito, kin nu kho kÃraïan" ti cintetvà taæ pucchanto paÂhamaæ gÃtham Ãha: @@ Tattha ahÃsÅti Ãhari, dumapphalÃnÅti rukkhaphalÃnÅti. Taæ sutvà mÃïavo "sace `ajja ambaphalaæ na gaïhÃmÅti' vakkhÃmi rÃjà me kujjhissati, musÃvÃdena va¤cessÃmÅti" dutiyaæ gÃtham Ãha: @@ #<[page 204]># %<204 XIII. TerasanipÃta.>% @< nakkattayoga¤ ca khaïa¤ ca laddhà athÃhariss' ambaphalaæ pahÆtan ti. || Ja_XIII:2 ||>@ Tattha athÃharissambaphalan ti atha ambaphalaæ ÃharissÃmi. RÃjà "ayaæ a¤¤adà nakkhattayogaæ na vadati, kin nu kho etan" ti pucchanto dve gÃthà abhÃsi: @@ @@ Tattha na pÃresÅti na sakkosi, japampÅti jappanto pi parivattento pi, ayaæ so ti ayam eva so tava sabhÃvo ajja ko nÃma jÃto ti. Taæ sutvà mÃïavo "na sakkà rÃjÃnaæ musÃvÃdena va¤cetuæ, sace pi me sabhÃve kathite Ãïaæ karoti karotu, sabhÃvam eva kathessÃmÅti" cintetvà dve gÃthà abhÃsi: @@ @@ Tattha dhammenà 'ti samena kÃraïena appaÂicchÃdetvà va adÃsi, pakati¤ca saæsÅti mà 'me pucchito nÃma gottaæ guyhittho sace guyham pi mantà te nassissantÅti tesaæ nassanapakati¤ ca mayhaæ saæsi, #<[page 205]># %< 1. AmbajÃtaka. (474) 205>% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ brÃhmaïassà 'ti micchà ti brÃhmaïassa santike mayà ime mantà gahità ti micchà abhÃïiæ, tena me te mantà naÂÂhÃ, sv-ahaæ pahÅnamanto idÃni kapaïaæ rodÃmi. Taæ sutvà rÃjà "ayaæ pÃpadhammo evarÆpaæ ratanaæ na olokesi, evarÆpasmiæ hi uttamaratane laddhe jÃti kiæ karissatÅti" kujjhitvà @@ @@ @@ imà gÃthà Ãha. Tattha madhutthiko ti madhuatthiko puriso ara¤¤e madhuæ olokento etesaæ rukkhÃnaæ yato madhuæ labhati so hi dumo tassa dumuttamo nÃma, tato c' eva khattiyÃdÅsu yamhà purisà dhammaæ kÃraïaæ y' uttamatthaæ vijÃneyya so tassa uttamanaro, imassa daï¬a¤ cà 'ti imassa pÃpadhammassa sabbappaharaïadaï¬a¤ ca veÊupesÅhi piÂÂhicammaæ uppÃÂentà vadha¤ ca datvà ima¤ ca jammaæ gale gahetvà khalayÃtha khalÅkÃraæ pÃpetvà niddhamatha kiæ iminà idha vasantenà 'ti. RÃjapurisà tathà katvà "tavÃcariyassa santikaæ gantvà taæ ÃrÃdhetvà sace puna mante labhasi idhÃgaccheyyÃsi, no ce imaæ disaæ mà olokeyyÃsÅti" taæ nibbisayam akaæsu. So anÃtho hutvà "Âhapetva Ãcariyaæ na me a¤¤aæ paÂisaraïaæ atthi, tass' eva santikaæ gantvà taæ ÃrÃdhetvà puna mantaæ yÃcissÃmÅti" rodanto taæ gÃmaæ agamÃsi. #<[page 206]># %<206 XIII. TerasanipÃta.>% Atha naæ Ãgacchantaæ disvà M. bhariyaæ Ãmantetvà "bhadde passa taæ pÃpadhammaæ parihÅnamantaæ puna Ãgacchantan" ti Ãha. So M-aæ upasaækamitvà vanditvà ekamantaæ nisinno "kiækÃraïà Ãgato sÅti" puÂÂho "Ãcariya musÃvÃdaæ katvà Ãcariyaæ paccakkhitvà mahÃvinÃsaæ patto 'mhÅti" vatvà accayaæ desetvà puna mante yÃcanto @@ gÃtham Ãha. Tattha yathà saman ti yathà puriso idaæ samaÂÂhÃnan ti ma¤¤amÃno sobbhaæ và guhaæ và bhÆmiyà phalitaÂÂhÃnasaækhÃtaæ narakaæ và pÆtipÃdaæ và pateyya, pÆtipÃde ti Himavantapadese mahÃrukkhesu sukkhitvà matesu samÆlesu pÆtikesu jÃtesu tasmiæ ÂhÃne mahà ÃvaÂo hoti tassa nÃmaæ, jotimadhiÂÂhaheyyà 'ti aggiæ akkameyya, evam pÅti evaæ aham pi pa¤¤Ãcakkhuno abhÃvà andho tumhÃkaæ visesaæ ajÃnanto tumhesu khalito tvaæ maæ khalitam viditvà sapa¤¤Ã. ¤Ãïasampannà pahÅnamantassa mama puna pasÅdatha. Atha naæ Ãcariyo "tÃta, tvaæ kiæ kathesi, andho hi dinnÃya sa¤¤Ãya sobbhÃdÅni pariharati, mayà paÂhamaæ eva kathitaæ, idÃni kimatthaæ mama santikaæ Ãgato sÅti" vatvà @@ #<[page 207]># %< 2. PhandanajÃtaka. (475.) 207>% @@ @@ imà gÃthà Ãha. Tattha dhammenà 'ti aham pi tava ÃcariyabhÃgaæ hira¤¤aæ và suvaïïaæ và agahetvà dhammen' eva mante sampadÃsiæ, tvam pi ki¤ci adatvà dhammena samen' eva paÂiggahesi. dhamme Âhitan ti ÃcariyapÆjake dhamme Âhitaæ, tÃdisake ti tathÃrÆpe akÃle phalagaïhÃpake mante na deme, gaccha na me ruccasÅti. So evaæ Ãcariyena uyyojito "kiæ mayhaæ jÅvitenÃ" 'ti ara¤¤aæ pavisitvà anÃthamaraïaæ mari. S. i. d. Ã. "na bhikkhave idÃn' eva pubbe pi Devadatto Ãcariyaæ paccakkhÃya mahÃvinÃsaæ patto" ti vatvÃj. s. "Tadà akata¤¤Æ mÃïavo Devadatto ahosi, rÃjà ùnando, caï¬Ãlaputto aham evÃ" 'ti. AmbajÃtakaæ. $<2. PhandanajÃtaka.>$ KuÂhÃrihattho puriso ti. Idaæ S. RohiïÅnadÅtÅre ¤ÃtakÃnaæ kalahaæ Ã. k. Vatthuæ KuïÃlajÃtake Ãvibhavissati. Tadà pana S. ¤Ãtake Ãmantetvà mahÃrÃja A. B. Br. r. k. bahinagare va¬¬hakÅgÃmo ahosi. Tatth' eko brÃhmaïava¬¬hakÅ ara¤¤Ã dÃrÆni Ãharitvà rathaæ katvà jÅvikaæ kappesi. Tadà Himavantapadese mahÃphandanurukkho ahosi. #<[page 208]># %<208 XIII. TerasanipÃta.>% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ Eko kÃÊasÅho gocaraæ pariyesitvà Ãgantvà tassa mÆle nipajji. Ath' assa ekadivasaæ vÃte paharante eko sukkhadaï¬ako patitvà khandhe avatthÃsi. So thokaæ khandhena rujantena bhÅtatasito uÂÂhÃya pakkhanditvà puna nivatto Ãgatamaggaæ olokento ke¤ci adisvà "a¤¤o me sÅho và vyaggho và anubandhanto n' atthi, imasmiæ pana rukkhe nibbattadevatà maæ ettha nipajjantaæ na sahati ma¤¤e, hotu jÃnissÃmÅti" aÂÂhÃne kopaæ bandhitvà rukkhaæ paharitvà "n' eva tava rukkhe pattaæ khÃdÃmi na sÃkhaæ bha¤jÃmi, a¤¤e mige idha vasante sahasi maæ na sahasi, ko mayhaæ doso atthi, katipÃhaæ Ãgamehi, samÆlan te rukkhaæ uppÃÂÃpetvà khaï¬Ãkhaï¬ikaæ chedÃpessÃmÅti" rukkhadevataæ tajjetvà ekaæ purisaæ upadhÃrento vicari. Tadà so brÃhmaïava¬¬hakÅ dve tayo manusse ÃdÃya rathadÃrÆnaæ atthÃya yÃnakena taæ padesaæ gantvà ekasmiæ ÂhÃne yÃnakaæ Âhapetvà vÃsipharasuhattho rukkhe upadhÃrento phandanarukkhasamÅpaæ agamÃsi. KÃÊasÅho taæ disvà "ajja mayà paccÃmittassa piÂÂhiæ daÂÂhuæ vaÂÂatÅti" gantvà rukkhamÆle aÂÂhÃsi, va¬¬hakÅ ca ito c' ito ca olokento phandanasamÅpena pÃyÃsi. So "yÃva eso nÃtikkamati tÃvad ev' assa kathessÃmÅti" cintetvà paÂhamaæ gÃtham Ãha: @@ Tattha puriso ti tvaæ kuÂhÃrihattho eko puriso, imaæ vanaæ ogayha tiÂÂhasÅti. So tassa vacanaæ sutvà "acchariyaæ bho, na vata me ito pubbe migo mÃnusiæ vÃcaæ bhÃsanto diÂÂhapubbo, esa rathÃnucchavikaæ dÃruæ jÃnissati, #<[page 209]># %< 2. PhandanajÃtaka. (475.) 209>% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ pucchÃmi tan" ti cintetvà dutiyaæ gÃtham Ãha: @@ Tattha Åso ti tvam pi eko kÃÊasÅho vanÃni carasi, tvaæ rathÃnucchavikaæ dÃruæ jÃnissasi. Taæ sutvà "ito dani me manoratho matthakaæ pÃpuïissatÅti" cintetvà tatiyaæ gÃtham Ãha: @@ So taæ sutvà somanassajÃto "sudivasena vat' amhi ajja ara¤¤aæ paviÂÂho, tiracchÃnagato me rathÃnucchavikaæ dÃruæ acikkhati, aho sÃdhÆ" 'ti pucchanto catutthaæ gÃtham Ãha: @@ Ath' assa Ãcikkhanto dve gÃthà abhÃsi: @@ @@ Tattha arÃnan ti idaæ so kadÃc' esa imaæ rukkhaæ na gaïheyya guïaæ assa kathessÃmÅti cintetvà evam Ãha, tattha ÅsÃnemirathassa cà 'ti rathaÅsÃya ca nemiyà ca sesassa ca rathassa sabbassa te esa kammaniyo kammakkhamo bhavissatÅti. So evaæ Ãcikkhitvà tuÂÂhamÃnaso ekamante cari. Va¬¬hakÅ pi rukkhaæ chindituæ Ãrabhi. Rukkhadevatà cintesi: "mayà etassa upari na ki¤ci pÃtitaæ, ayaæ aÂÂhÃne ÃghÃtaæ bandhitvà mama vimÃnaæ nÃseti, aha¤ ca nassissÃmi, eken' upÃyena ima¤ ca Åsaæ nÃsessÃmÅti" #<[page 210]># %<210 XIII. TerasanipÃta.>% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ sà vanakammikapuriso viya hutvà tassa santikaæ Ãgantvà pucchi: "bho purisa, manÃpo te rukkho laddho, imaæ chinditvà kiæ karissasÅti". "Rathe nemiæ karissÃmÅti". "Iminà rukkhena ratho bhavissatÅti kena te akkhÃtan" ti. "Ekena kÃÊasÅhenÃ" 'ti. "SÃdhu, suÂÂhu tena akkhÃtaæ: iminà rukkhena ratho sundaro bhavissatÅti, kÃlasÅhassa pana galacammaæ uppÃÂetvà caturaÇgulamatte ÂhÃne ayapaÂÂena viya nemimaï¬ale parikkhitte nemi ca thirà bhavissati, bahuæ dhanaæ labhissasÅti". "KÃÊasÅhacammaæ kuto lacchÃmÅti". "Kiæ lÃlako si, ayaæ tava rukkho vane Âhito na palÃyati, tvaæ yena Âe rukkho akkhÃto tassa santikaæ gantvà `sami tayà dassitarukkhaæ kataraÂÂhÃne chindÃmÅti' va¤cetvà Ãnehi, atha naæ nirÃsaækaæ `idha ca ettha ca chindÃ' 'ti tuï¬aæ pasÃretvà Ãcikkhantaæ tikhiïena mahÃpharasunà koÂÂetvà jÅvitakkhayaæ pÃpetvà cammaæ ÃdÃya varamaæsaæ khÃditva rukkhaæ chindÃ" 'ti veraæ appesi. Tam atthaæ pakÃsento S. imà gÃthà Ãha: @@ @@ @@ Tattha BhÃradvÃjà 'ti taæ gottenÃlapati, upakhandhamhà ti khandhato, okaccà 'ti okkantitvÃ. Va¬¬hakÅ rukkhadevatÃya vÃcanaæ sutvà "aho ajja mayhaæ maÇgaladivaso" ti kÃÊasÅhaæ ghÃtetvà rukkhaæ chinditvà pakkÃmi. #<[page 211]># %< 3. JavanahaæsajÃtaka. (476.) 211>% Tam atthaæ pakÃsento S. @@ @@ @@ @@ Tattha aghÃtayun ti ghÃtÃpesuæ, mayÆranaccaæ naccantÅti mahÃrÃja yattha hi manussÃnaæ vivÃdo hoti tattha yathà nÃma mayÆrà naccantà paÂicchÃdetabbaæ rahassaÇgaæ pÃkaÂaæ karonti evaæ te manussà a¤¤ama¤¤assa randhaæ pakÃsentà mayÆranaccaæ; naccanti nÃma, yathà te Åsaphandanà a¤¤ama¤¤assa randhaæ pakÃsentà nacciæsu nÃma, taæ vo ti tena kÃraïena tumhe vadÃmi, bhaddaæ vo ti bhaddaæ tumhÃkaæ hotu, yÃvantetthà 'ti yÃvÃnto ettha Åsaphandanasadisà mà ahuvattha, sÃmaggimevà 'ti samaggabhÃvam eva tumhe sikkheyyÃtha, idaæ pa¤¤Ãvuddhehi paï¬itehi pasaæsitaæ, dhammaÂÂho ti sucaritadhamme Âhito, yogakkhemà ti yogehi khemà nibbÃnà na dhaæsati na parihÃyatÅti nibbÃnena desanÃya kÆÂaæ gaïhi. RÃjÃno dhammakathaæ sutvà samaggà jÃtÃ. S. i. d. Ã. j. s.: "Tadà taæ kÃranaæ disvà tasmiæ vanasaï¬e devatà ahan" ti. PhandanajÃtakaæ. $<3. JavanahaæsajÃtakaæ.>$ Idheva haæsa nipatà 'ti. Idaæ S. J. v. DaÊhadhammasuttantadesanaæ Ã. k. Bhagavatà hi "seyyathÃpi bhikkhave cattÃro daÊhadhammà dhanuggahà susikkhità katahatthà katÆpÃsanà catuddisà Âhità assu atha puriso Ãgaccheyya `ahaæ imesam catunnaæ daÊhadhammÃnaæ dhanuggahÃnaæ susikkhitÃnaæ katahatthÃnaæ katÆpÃsanÃnaæ catuddisà kaï¬e khitte appatiÂÂhite puthaviyaæ gahetvà ÃgamissÃmÅti' taæ kiæ ma¤¤atha bhikkhave #<[page 212]># %<212 XIII. TerasanipÃta.>% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ `javano puriso paramena javena samannÃgato' ti alaæ vacanÃyà 'ti evaæ bhante, yathà ca bhikkhave tassa purisassa javo yathà ca candimasuriyÃnaæ javo tato sÅghataro yathà ca bhikkhave tassa purisassa javo yathà ca candimasuriyÃnaæ javo yathà ca yÃva devatà va candimasuriyÃnaæ purato dhÃvanti tÃsaæ devatÃnaæ javo tato sÅghataro yathà ca bhikkhave tassa purisassa --pe-- tÃsaæ devatÃnaæ javo tato sÅghataraæ ÃyusaækhÃrà khÅyanti tasmà ti ha bhikkhave evaæ sikkhitabbaæ `appamattà bhavissÃmÃ' ti evaæ hi vo bhikkhave sikkhitabban" ti (-- ?). Imassa suttassa kathitadivasato dutiyadivase dh. k. s.: "Ãvuso S. attano Buddhavisaye Âhatvà imesaæ sattÃnaæ ÃyusaækhÃre ittare dubbale katvà paridÅpento puthujjanabhikkhÆ ativiya santÃsaæ pÃpesi, aho Buddhabalaæ nÃmÃ" 'ti. S. Ãgantvà "kÃya nu 'ttha bhikkhave e. k. s. 'ti pucchitvà "imÃya nÃmÃ" 'ti vutte "anacchariyaæ bhikkhave, sv-Ãhaæ idÃni sabba¤¤utaæ patto, ÃyusaækhÃrÃnaæ ittarabhÃvaæ dassetvà bhikkhÆ saævejetvà dhammaæ desemi, mayà hi pubbe ahetukaæ haæsayoniyaæ nibbattenÃpi ÃyusaækhÃrÃnaæ ittarabhÃvaæ dassetvà BÃrÃïasirÃjÃnaæ Ãdiæ katvà sakalarÃjaparisaæ saævejetvà dhammo desito" ti vatvà a. Ã.: A. B. Br. r. k. M. javanahaæsayoniyaæ nibbattitvà navutihaæsasahassaparivuto CittakÆÂe paÂivasati. So ekadivasaæ JambudÅpatale ekasmiæ sare saparivÃro sayaæjÃtasÃliæ khÃditvà ÃkÃse suvaïïakila¤jaæ pattharanto viya mahantena parivÃrena BÃrÃïasinagarassa matthakamatthakena mandamandÃya vilÃsagatiyà CitrakÆÂaæ gacchati. Atha naæ BÃrÃïasirÃjà disvà "iminÃpi mÃdisena ra¤¤Ã bhavitabban" ti amaccÃnaæ vatvà tasmiæ sinehaæ uppÃdetvà mÃlÃgandhavilepanaæ gahetvà M-aæ olokento sabbaturiyÃni paggaïhÃpesi. M. taæ attano sakkÃraæ karontaæ disvà haæse pucchi: #<[page 213]># %< 3. JavanahaæsajÃtaka. (476.) 213>% "rÃjà mama evarÆpaæ sakkÃraæ karonto kiæ paccÃsiæsatÅti". "Tumhehi saddhiæ mittabhÃvaæ devÃ" 'ti. "Tena hi ra¤¤o amhehi saddhiæ mittabhÃvo hotÆ" 'ti ra¤¤Ã saddhiæ mittabhÃvaæ katvà pakkÃmi. Ath' ekadivasaæ ra¤¤Ã uyyÃnaæ gatakÃle Anotattadahaæ gantvà ekena pakkhena udakaæ ekena candanacuïïaæ ÃdÃya gantvà rÃjÃnaæ tena udakena nahÃpetvà candanacuïïena okiritvà mahÃjanassa passantass' eva saparivÃro CittakÆÂaæ agamÃsi. Tato paÂÂhÃya rÃjà M-aæ daÂÂhukÃmo hutvà "sahÃyo me ajja ÃgamissatÅti" Ãgamanamaggaæ olokento va acchati. Tadà M-assa kaniÂÂhà dve haæsapotakà "suriyena saddhiæ javissÃmÃ" 'ti mantetvà M-assÃrocesuæ: "mayaæ suriyena saddhiæ javissÃmÃ" 'ti. "TÃta suriyavego nÃma sÅgho, suriyena saddhiæ javituæ na sakkhissatha, antarà va vinassissatha, mà gamitthÃ" 'ti. Te dutiyam pi tatiyam pi yÃciæsu. B. te yÃva tatiyaæ vÃresi yeva. Te mÃnatthaddhà attano balaæ ajÃnantà M-assa anÃcikkhitvà va "suriyena saddhiæ javissÃmÃ" 'ti suriye anuggate yeva gantvà Yugandharamatthake nisÅdiæsu. M. te adisvà "kahan nu kho gatÃ" ti pucchitvà taæ pavattiæ sutvà cintesi: "te suriyena saddhiæ javituæ na sakkhissanti, antarà va vinassissanti, jÅvitaæ tesaæ dassÃmÅti" so pi gantvà Yugandharamatthake yeva nisÅdi. Ath' uggate suriyamaï¬ale haæsapotakà uppatitvà suriyena saddhiæ pakkhandiæsu. M. pi tehi saddhiæ pakkhandi. KaniÂÂhabhÃtiko yÃva pubbaïhasamayà javitvà kilami, pakkhasandhÅsu aggiuÂÂhÃnakÃlo viya ahosi. So B-assa sa¤¤aæ adÃsi: "bhÃtika na sakkomÅti". Atha naæ M. "mà bhÃyi, jÅvitaæ te dassÃmÅti" pakkhapa¤jarena parikkhipitvà assÃsetvà CittakÆÂapabbataæ netvà haæsÃnaæ majjhe Âhapetvà puna pakkhanditvà suriyaæ patvà itarena saddhiæ pÃyÃsi. So pi yÃva upakaÂÂhamajjhantikà suriyena saddhiæ javitvà kilami, #<[page 214]># %<214 XIII. TerasanipÃta.>% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ pakkhasandhÅsu aggiuÂÂhÃnakÃlo viya ahosi. Tato B-assa sa¤¤aæ adÃsi: "bhÃtika na sakkomÅti". Tam pi M. tath' eva samassÃsetvà pakkhapa¤jarenÃdÃya CittakÆÂam eva agamÃsi. Tasmiæ khaïe suriyo nabhamajjhaæ pÃpuïi. Atha M. "ajja mama sarÅrabalaæ vÅmaæsissÃmÅti" cintetvà ekavegena pakkhanditvà Yugandharamatthake nisÅditvà tato uppatitvà ekavegen' eva suriyaæ pÃpuïitvà kÃlena purato kÃlena pacchato javitvà cintesi: "mayhaæ suriyena saddhiæ javanaæ nÃma niratthakaæ ayonisomanasikÃrasambhÆtaæ, kiæ me iminÃ, BÃrÃïasiæ gantvà mama sahÃyassa ra¤¤o atthadhammayuttaæ kathaæ kathessÃmÅti" so nivattitvà suriye nabhamajjhaæ anatikkante yeva sakalacakkavÃÊaæ antantena anusaæyÃyitvà vegaæ parihÃpento sakala-JambudÅpaæ antantena anusaæyÃyitvà BÃrÃïasiæ pÃpuïi. DvÃdasayojanikaæ sakalanagaraæ haæsacchannaæ viya ahosi, chiddaæ nÃma na pa¤¤Ãyati, anukkamena vege parihÃyante ÃkÃse chiddÃni pa¤¤Ãyiæsu. M. vegaæ parihÃpetvà ÃkÃsà otaritvà sÅhapa¤jarassa abhimukhaÂÂhÃne aÂÂhÃsi. RÃjà "Ãgato me sahÃyo" ti somanassappatto tassa nisÅdanatthÃya ka¤canapÅÂhaæ pa¤¤Ãpetvà "samma pavisa, idha nisÅdÃ" 'ti vatvà paÂhamaæ gÃtham Ãha: @@ Tattha idhà 'ti ka¤canapÅÂhaæ sandhÃyÃha, nipatà 'ti nisÅda, issaro sÅti tvaæ imassa ÂhÃnassa issaro sÃmÅ hutvà Ãgato ti vadati, yaæ idhatthÅti yaæ imasmiæ nivesane atthi taæ aparisaækanto amhÃkaæ kathehi. M. ka¤canapÅÂhe nisÅdi. RÃjà satapÃkasahassapÃkehi telehi tassa pakkhantarÃni makkhetvà ka¤canataÂÂade madhulÃje ca sakkharodaka¤ ca dÃpetvà madhurapaÂisanthÃraæ katvà #<[page 215]># %< 3. JavanahaæsajÃtaka. (476.) 215>% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ "samma tvaæ ekako va Ãgato si, kuhiæ ÃgamitthÃ" 'ti. So taæ pavattiæ vitthÃrena kathesi. Atha naæ rÃjà Ãha: "samma mama pi suriyena saddhiæ javitavegaæ dassehÅti". "MahÃrÃja na sakkà so vego dassetun" ti. "Tena hi sarikkhakamattaæ dassehÅti". "SÃdhu mahÃrÃja, sarikkhakamattaæ dassessÃmi, akkhaïavedhidhanuggahe sannipÃtehÅti". RÃjà sannipÃtesi. M. cattÃro gahetvà rÃjanivesanà oruyha rÃjaÇgaïe silÃthambhaæ nikhaïÃpetvà attano gÅvÃya ghaïÂaæ bandhÃpetvà silÃthambhamatthake nisÅditvà cattÃro dhanuggahe silÃthambhaæ nissÃya cÃtuddisÃbhimukhe Âhapetvà "mahÃrÃja ime cattÃro janà ekappahÃren' eva cÃtuddisÃbhimukhà cattÃri kaï¬Ãni khipantu, tÃn' Ãhaæ paÂhaviæ appattÃn' evÃharitvà etesaæ pÃdamÆle pÃtessami, mama kaï¬atthà gatabhÃvaæ ghaïÂÃsaddasa¤¤Ãya jÃneyyÃsi, ahaæ pana na pa¤¤ÃyissÃmÅti" vatvà tehi ekappahÃren' eva khittakaï¬Ãni Ãharitvà tesaæ pÃdamÆle pÃtetvà silÃthambhake nisinnam eva attÃnaæ dassetvà "diÂÂho te mahÃrÃjà mayhaæ vego" ti vatvà "mahÃrÃja, ayaæ vego mayhaæ n' eva uttamo na majjhimo, paritto lÃmakavego esa, evaæsÅgho mahÃrÃja amhÃkaæ vego" ti Ãha. Atha naæ rÃjà pucchi: "samma atthi pana tumhÃkaæ vegato a¤¤o sÅghataro vego" ti. "ùma samma amhÃkaæ uttamavegato pi sataguïena sahassaguïena satasahassaguïena imesaæ sattÃnaæ ÃyusaækhÃrà khÅyanti bhijjanti khayaæ gacchantÅti" khaïikanirodhavasena rÆpadhammÃnaæ bhedaæ dassesi. RÃjà M-assa kathaæ sutvà maraïabhayabhÅto satiæ paccupaÂÂhÃpetuæ asakkonto bhÆmiyaæ papati. MahÃjano utrÃsa-ppatto ahosi, ra¤¤o mukhaæ udakena si¤citvà satiæ paÂilabhÃpesuæ. Atha naæ M. "mahÃrÃja, mà bhÃyi, #<[page 216]># %<216 XIII. TerasanipÃta.>% maraïasatiæ bhÃvehi, dhammaæ cara, dÃnÃdÅni pu¤¤Ãni karohi, appamatto hohÅti" ovadi. Taæ rÃjà "sÃmi mayaæ tumhÃdisena ¤ÃïasampannenÃcariyena vinà vasituæ na sakkhissÃmi, CittakÆÂapabbataæ Ãgantvà mayhaæ dhammaæ desento mayhaæ ovÃdÃcariyo hutvà idh' eva vasÃ" 'ti yÃcanto dve gÃthà abhÃsi: @@ @@ TÃsaæ attho: samma haæsarÃja savanen' eva ekassa ekacce piyà honti, evaæguïà nÃmà ti sutvà savanena piyÃyati, ekassa pan' ekacce disvà chando vigacchati pemaæ antarÃdhÃyati khÃdituæ ÃgÃtà yakkhà viya upaÂÂhahanti, ekassa ekacce disvà ca sutvà cà 'ti ubhayatthÃpi piyà honti, tena taæ pucchÃmi: kaccin nu me piyyase dassanena, kaccin nu tvaæ maæ piyÃyasi, mayhaæ pana tvaæ savanena piyo dassanaæ panÃgamma atipiyo va, evaæ mama piyadassano samÃno CitrakÆÂaæ Ãgantvà idha mam' eva santike vasà 'ti. B. Ãha: @@ Tattha matto va ekadà ti mahÃrÃja mayaæ tavÃgÃre niccaæ pÆjità vaseyyÃma, tvaæ pana kadÃci surÃmadamatto maæsakhÃdanatthaæ haæsarÃjaæ pacantu me ti vadeyyÃsi, atha tavÃnujÅvino maæ mÃretvà pacceyyuæ, tadÃhaæ kiæ karissÃmÅti. #<[page 217]># %< 3. JavanahaæsajÃtaka. (476.) 217>% Ath' assa rÃjà "tena hi majjam eva na pivissÃmÅti" pati¤¤aæ dÃtuæ @@ gÃtham Ãha. Tatoparaæ B. cha gÃthà abhÃsi: @@ @@ @@ @@ @@ @@ Tattha vassitan ti mahÃrÃja tiracchÃnagatà hi ujuhadayÃ, tena tesaæ vassitaæ suvijÃnaæ, manussà pana kakkhalÃ, tasmà tessaæ vacanaæ dubbijÃnataran ti attho, yo pubbe ti yo puggalo paÂhamam eva attamano hutvà tvaæ mayhaæ ¤Ãtako mitto pÃïasamo sakhà ti api evaæ ma¤¤ati sv-eva pacchà diso verÅ sampajjati, evaæ durÃjÃnÃni manussahadayÃni, nivisatÅti mahÃrÃja yasmiæ puggale pemavasena mano nivisati so dÆre vasanto pi avidÆrena so vasati yeva nÃma, yasmà pana puggalà mano vivasati apeti so santike vasanto pi dÆre yeva, anto pi yo hotÅti mahÃrÃja yo sahÃyo pasannacitto so cittena allÅnattà pÃraæ samuddassa vasanto pi anto yeva hoti, #<[page 218]># %<218 XIII. TerasanipÃta.>% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ yo pana duÂÂhacitto so cittena anallÅnattà anto vasanto pi pÃraæ samuddassa hoti nÃma, ye disà te ti ye va verino paccatthikà ekato vasantÃpi te dÆre vasanti yeva, santo pana paï¬ità Ãrà ÂhitÃpi mettÃbhÃvitena manasà Ãvajjantà saævasanti yeva, purà te homà 'ti yÃvà appiyà na homa tÃvad eva taæ Ãmantetvà gacchÃmà 'ti vadati. Atha naæ rÃjà Ãha: @@ Tattha evaæ ce ti sace haæsarÃja evaæ a¤jalim paggayha yÃcamÃnÃnaæ amhÃkaæ imaæ a¤jaliæ nÃvabujjhasi tava paricÃrakÃnaæ samÃnÃnaæ vacanaæ na karosi atha naæ evaæ yÃcÃma, puna kayirÃsi pariyÃyan ti kÃlÃnukÃle idha gamanÃya vÃraæ kareyyÃsÅti attho. Tato B. Ãha: @@ Tattha evaæ ce no ti mahÃrÃja mà cintayi, sace amhÃkaæ evaæ viharantÃnaæ jÅvitantarÃyo na bhavissati app-eva nÃma ubho a¤¤ama¤¤aæ passissÃma, api ca tvaæ mayà dinnaæ ovÃdam eva mama ÂhÃne Âhapetvà evaæ ittarajÅvite lokasannivÃse appamatto hutvà dÃnÃdÅni punnÃni karonto dasarÃjadhamme akopetvà dhammena rajjaæ kÃresi, evaæ hi me ovÃdaæ karonto maæ passissasi yevà 'ti. Evaæ M. rÃjÃnaæ ovaditvà CittakÆÂam eva gato. S. i. d. Ã. "evaæ bhikkhave pubbe tiracchÃnayoniyaæ nibbattenÃpi mayà ÃyusaækhÃrÃnaæ dubbalabhÃvaæ dassetvà dhammo desito" ti vatvà j. s.: "Tadà rÃjà ùnando ahosi, KaniÂÂho MoggallÃno, majjhimo SÃriputto, sesahaæsagaïo BuddhaparisÃ, javanahaæso pana aham evÃ" 'ti. JavanahaæsajÃtakaæ. #<[page 219]># %< 4. CullanÃradajÃtaka. (477.) 219>% $<4. CullanÃradajÃtaka.>$ Na te kaÂÂhÃni bhinnÃnÅti. Idaæ S. J. v. thullakumÃrikapalobhanaæ Ã. k. SÃvatthivÃsino kir' ekassa kulassa soÊasavassikà dhÅtà ahosi sobhaggappattÃ, na pana taæ koci vÃresi. Ath' assà mÃtà cintesi: "mama dhÅtà vayappattà na ca naæ koci vÃreti, Ãmisena macchaæ viya etÃya ekaæ SÃkiyabhikkhuæ palobhetvà uppabbÃjetvà taæ nissÃya jÅvissÃmÃ" 'ti. Tadà ca SÃvatthivÃsÅ eko kulaputto sÃsane uraæ datvà pabbajitvà upasampannakÃlato paÂÂhÃya sikkhÃkÃmataæ pahÃya Ãlasiyo sarÅramaï¬anÃnuyutto vihÃsi. MahÃupÃsikà gehe yÃgukhÃdaniyabhojaniyÃni sampÃdetvà dvÃre Âhatvà antarÃvÅthiyà gacchantesu bhikkhÆsu rasataïhÃya bandhitvà gahetuæ sakkuïeyyarÆpaæ ekaæ upadhÃrentÅ TepiÂakÃbhidhammikavinayadharÃnaæ mahantena parivÃrena gacchantÃnaæ antare ka¤ci gayhÆpakaæ adisvà tesaæ pacchato gacchantÃnaæ madhuradhammakathikÃnaæ chinnavalÃhakasadisÃnaæ piï¬apÃtikÃnaæ pi antare ka¤ci adisvà va ekaæ yÃva bahiapaÇgà akkhÅni a¤jetvà kese osaïhetvà dukÆlantaravÃsakaæ nivÃsetvà ghaÂÂitamaÂÂacÅvaraæ pÃrupitvà maïivaïïapattaæ ÃdÃya manoramaæ chattaæ dhÃrayamÃnaæ vissaÂÂhindriyaæ kÃyada¬¬hibahulaæ puggalaæ Ãgacchantaæ disvà "imaæ sakkà gaïhitun" ti vatvà vanditvà pattaæ gahetvà "etha bhante" ti gharaæ atinetvà nisÅdÃpetvà yÃguÃdihi parivisitvà katabhattakiccaæ "bhante ito paÂÂhÃya idh' evÃgaccheyyÃthÃ" 'ti Ãha. So pi tato paÂÂhÃya tatth' eva gantvà aparabhÃge vissÃsiko ahosi. Ath' ekadivasaæ mahÃupÃsikà tassa savanapathe Âhatvà "imasmiæ gehe upabhogamattà atthi, tathÃrÆpo pana me putto và jÃmÃto và gehaæ vicÃretuæ samattho n' atthÅti" Ãha. So tassà vacanaæ sutvà "kimatthaæ nu kho kathetÅti" thokaæ hadayaviddho viya ahosi. Sà dhÅtaraæ Ãha: "imaæ palobhetvà tava vase vattÃpehÅti". Sà tato paÂÂhÃya maï¬itapasÃdhità itthikuttavilÃsehi taæ palobhesi. ThullakumÃrikà ti na ca thullasarÅrà ti daÂÂhabbÃ, #<[page 220]># %<220 XIII. TerasanipÃta.>% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ thÆlà và hotu kisà và pa¤cakÃmaguïikarÃgena thÆlatÃya thullakumÃrikà ti vuccati. So daharako kilesavasiko hutvà "na dÃn' Ãhaæ BuddhasÃsane patiÂÂhÃtuæ sakkhissÃmÅti" cintetvà vihÃraæ gantvà pattacÅvaraæ niyyÃdetvà "ukkaïÂhito smÅti" ÃcariyupajjhÃye Ãha. Te taæ ÃdÃya Satthu santikaæ netvà "bhante ayaæ bhikkhu ukkaïÂhito" ti Ãrocesuæ. S. "saccaæ kira tvaæ bhikkhu ukkaïÂhito sÅti" pucchitvà "saccaæ bhante" ti "kena ukkaïÂhÃpito sÅti" "thullakumÃrikÃya bhante" ti vutte "bhikkhu pubbe p' esà tava ara¤¤e vasantassa brahmacariyantarÃyaæ katvà mahantaæ anattham akÃsi, puna tvaæ etam eva nissÃya kasmà ukkaïÂhito sÅti" vatvà bhikkhÆhi yÃcito a. Ã.: A. B. Br. r. k. Bo. KÃsiraÂÂhe mahÃbhoge brÃhmaïakule nibbattitvà uggahitasippo kuÂumbaæ saïÂhapesi. Ath' assa bhariyà ekaæ puttaæ vijÃyitvà kÃlam akÃsi. So "yath' eva me piyabhariyÃyà evaæ mayi pi maraïaæ na lajjissati, kiæ me gharÃvÃsena, pabbajjissÃmÅti" cintetvà kÃme pahÃya puttaæ ÃdÃya Himavantaæ pavisitvà tena saddhiæ isipabbajjaæ pabbajitvà jhÃnÃbhi¤¤aæ nibbattetvà vanamÆlaphalÃhÃro ara¤¤e vihÃsi. Tadà paccantavÃsino corà janapadaæ pavisitvà gÃmaæ paharitvà karamare gahetvà bhaï¬ikà ukkhipÃpetvà puna paccantam pÃyesuæ. Tesaæ antare ekà abhirÆpà kumÃrikà kerÃÂikapa¤¤Ãya samannÃgatà cintesi: "ime amhe netvà dÃsibhogena bhu¤jissanti, ekena upÃyena palÃyituæ vaÂÂatÅti" sà "sÃmi sarÅrakiccaæ kÃtukÃm' amhi, thokaæ paÂikkamitvà ÂhitÃ" ti vatvà core va¤cetvà palÃyitvà ara¤¤e vicarantÅ B-assa puttaæ assame katvà phalÃphalatthÃya gatakÃle pubbaïhasamaye taæ assamaæ pÃpuïitvà taæ tÃpasakumÃraæ kÃmaratiyà palobhetvà sÅlam assa bhinditvà attano vase vattetvà #<[page 221]># %< 4. CullanÃradajÃtaka. (477). 221>% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ "kin te ara¤¤e vÃsena, ehi gÃmavÃsaæ gacchÃma, tatra hi rÆpÃdayo kÃmaguïà sulabhÃ" ti Ãha. So "sÃdhÆ" 'ti sampaÂicchitvà "pità tÃva me ara¤¤ato phalÃphalaæ Ãharituæ gato, taæ disvà ubho pi ekato va gamissÃmÃ" 'ti Ãha. Sà cintesi: "ayaæ taruïadÃrako ki¤ci na jÃnÃti, pitarà pan' assa mahallakakÃle pabbajitena bhavitabbaæ, so Ãgantvà `tvaæ idha kiæ karosÅti' maæ pothetvà pÃde gahetvà ka¬¬hetvà ara¤¤e khipissati, tasmim anÃgate yeva palÃyissÃmÅti" atha naæ "ahaæ purato gacchÃmi, tvaæ pacchà ÃgaccheyyÃsÅti" vatvà maggasa¤¤aæ Ãcikkhitvà pakkÃmi. So tassà gatakÃlato paÂÂhÃya uppannadomanasso yathà pure ki¤ci vattaæ akatvà sasÅsaæ pÃrupitvà antopaïïasÃlÃya pajjhÃyanto nipajji. M. phalÃphalaæ ÃdÃya Ãgantvà tassà pÃdavala¤chaæ disvà "ayaæ mÃtugÃmassa pÃdavala¤cho, puttassa me sÅlaæ bhinnaæ bhavissatÅti" cintento païïasÃlaæ pavisitvà phalÃphalaæ otÃretvà puttaæ pucchanto paÂhamaæ gÃtham Ãha: @@ Tattha aggÅ pi te na hÃpito ti aggÅ pi te na jalito, mando và 'ti nippa¤¤o andho bÃlo viya. So pitu kathaæ sutvà uÂÂhÃya pitaraæ vanditvà gÃraven' eva ara¤¤avÃse anussÃhaæ pavedento gÃthadvayam Ãha: @@ @@ #<[page 222]># %<222 XIII. TerasanipÃta.>% Tattha KassapÃmantayÃmitan ti Kassapa ÃmantayÃmi taæ, gantave ti gantuæ, ÃcÃran ti yasmiæ janapade vasÃmi tatra vasanto yathà ÃcÃraæ janapadacÃrittaæ sikkheyyaæ jÃneyyaæ taæ dhammaæ anusÃsa ovadà 'ti vadati. M. "sÃdhu tÃta, desacÃrittaæ te kathessÃmÅti" vatvà gÃthadvayaæ Ãha: @@ @@ Tattha dhamman ti sace raÂÂhe vÃsaæ rocesi tena hi tvaæ janapadacÃrittaædhammaæ nisÃmehi, yatto cÃsÅvise ti ÃsÅvisassa santike yattapaÂiyatto careyyÃsi, sakkonto ÃsÅvisaæ parivajjeyyÃsÅti attho. TÃpasakumÃro saækhittena bhÃsitassa atthaæ ajÃnanto pucchi: @@ Itaro pi 'ssa vyÃkÃsi: @@ @@ @@ @@ #<[page 223]># %< 4. CullanÃradajÃtaka. (477.) 223>% @@ @@ @@ @@ Tattha Ãsavo ti pupphÃsavÃdivisaæ, tadÃhÆ 'ti taæ ÃsavasaækhÃtaæ suraæ ariyà brahmacariyassa visan ti vadanti, pamattan ti muÂÂhassatiæ, tÆlaæ bhaÂÂhaæ và 'ti rukkhato bhassitvà patitatÆlaæ viya, akkhÃto ti BuddhÃdÅhi kathito, siloko ti kittivaïïo, sakkÃro ti a¤jalikammÃdi, pÆ jà ti gandhamÃlÃdÅhi pÆjÃ, paæko ti esa osÅdÃpanaÂÂhena paæko ti akkhÃto, mahante ti mahantabhÃvappatte, na tesaæ pÃdato care ti tesaæ santike na care, rÃjakulÆpako na siyà ti attho, rÃjÃno hi ÃsÅvisà viya muhutten' eva kujjhitvà anayavyasanaæ pÃpenti api ca antopurappavesane vuttÃdÅnavavasena p' ettha attho veditabbo, bhattattho ti bhattena atthiko hutvÃ, yadettha kusalan ti yaæ tesu upasaækamitabbabhogesu kusalaæ anavajjaæ pa¤cÃgocararahitaæ jÃneyyÃsi tattha ghÃsesanaæ careyyÃsÅti attho, na ca rÆpe manaæ kare ti parakule matta¤¤Æ hutvà bhojanaæ bhu¤janto pi tattha itthirÆpe manaæ mà kareyyÃsi, cakkhuæ ummÅletvà itthirÆpe nimittaæ mà gaïheyyÃsÅti vadati, guÂÂhimacchaæ gharÃsavà ti ayaæ potthakesu pÃÂho aÂÂhakathÃyaæ pana goÂÂhimajjakirÃsavà ti vatvà goÂÂhin ti gunnaæ ÂhitaÂÂhÃnaæ majjan ti pÃnÃgÃraæ kirÃsan ti dhuttakerÃÂikajanan ti vuttaæ, sabhÃni kiraïÃni cà 'ti sabhÃyo ca hira¤¤asuvaïïÃnaæ karanaÂÂhÃnÃni ca, Ãrakà ti etÃni sabbÃni dÆrato parivajjeyyÃsi, yÃnivà 'ti sappitelayÃnena gacchanto visamaæ maggaæ viya. MÃïavo pitu kathentassa kathentass' eva satiæ paÂilabhitvà "tÃta alaæ me manussapathenÃ" 'ti Ãha. Ath' assa pità mettÃdibhÃvanaæ Ãcikkhi. #<[page 224]># %<224 XIII. TerasanipÃta.>% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ So tass' ovÃde Âhatvà nacirass' eva jhÃnÃbhi¤¤aæ nibbattesi. Ubho pi pitÃputtà aparihÅnajjhÃnà Brahmaloke nibbattiæsu. S. i. d. Ã. j. s.: "Tadà sà dÃrikà ayaæ thullakumÃrikà ahosi, tÃpasakumÃro ukkaïÂhitabhikkhu, pità aham eva" 'ti. CullanÃradajÃtakaæ. $<5. DÆtajÃtaka.>$ DÆte te brahme pÃhesin ti. Idaæ S. J. v. {attano} pa¤¤Ãpasaæsanaæ Ã. k. Dh. k«.: "passathavuso Dasabalassa upÃyakosallaæ, Nandassa kulaputtassa accharÃgaïaæ dassetvà arahattaæ adÃsi, cullapanthakassa pilotikaæ datvà saha paÂisambhidÃhi arahattaæ adÃsi, kammÃraputtassa padumaæ dassetvà arahattaæ adÃsi, evaæ nÃnÃupÃyehi satte vinetÅti". S. Ãgantvà "kÃya nu 'ttha bhikkhave e. k. s." ti pucchitvà "imÃya nÃmÃ" 'ti vutte "na bhikkhave TathÃgato idÃn' eva `iminà idaæ hotÅti' upÃyajÃnano upÃyakusalo, pubbe pi upÃyakusalo yevÃ" 'ti vatvà a. Ã.: A. B. Br. r. k. janapado ahira¤¤o ahosi. So hi janapadaæ pÅÊetvà dhanam eva saækaddhi. Tadà B. KÃsigÃme brÃhmaïakule nibbattitvà vayappatto Takkasilaæ gantvà "pacchà dhammena bhikkhaæ caritvà Ãcariyadhanaæ ÃharissÃmÅti" vatvà sippaæ paÂÂhapetvà niÂÂhitasippo anuyogaæ datvà "Ãcariya tumhÃkaæ Ãcariyadhanaæ ÃharissÃmÅti" Ãpucchitvà nikkhamma janapade caranto dhammena samena pariyesitvà satta nikkhe labhitvà "Ãcariyassa dassÃmÅti" gacchanto antarÃmagge GaÇgaæ tarituæ nÃvaæ abhirÆhi. Tassa tattha nÃvÃya viparivattamÃnÃya taæ suvaïïaæ udake pati. So cintesi: "dullabhahira¤¤o janapado, puna Ãcariyadhane pariyesiyamÃne papa¤co bhavissati, #<[page 225]># %< 5. DÆtajÃtaka. (478.) 225>% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ yan nÆnÃhaæ GaÇgÃtÅre yeva nirÃhÃro nisÅdeyyaæ, tassa me nisinnabhÃvaæ anupubbena rÃjà jÃnissati, tato amacce pesessati, ahaæ tehi saddhiæ na mantessÃmi, tato rÃjà sayaæ Ãgamissati, iminà upÃyena tassa santikà Ãcariyadhanaæ labhissÃmÅti" so GaÇgÃtÅre uttarisÃÂakaæ pÃrupitvà ya¤¤asuttaæ bahi Âhapetvà rajatapaÂÂavaïïe vÃlukÃtale suvaïïapaÂimà viya nisÅdi. Taæ nirÃhÃraæ nisinnaæ disvà mahÃjano "kasmà nisinno sÅti" pucchati. Kassaci na kathesi. Punadivase dvÃragÃmavÃsino tassa tattha nisinnabhÃvaæ sutvà Ãgantvà pucchiæsu, tesam pi na kathesi, te tassa kilamathaæ disvà paridevantà pakkamiæsu. Tatiyadivase nagaravÃsino Ãgamiæsu, catutthadivase nagarato issarajano, pa¤camadivase rÃjaparisÃ, chaÂÂhe divase rÃjà amacce pesesi, tehi pi saddhiæ na kathesi. Sattame divase rÃjà bhayappatto hutvà tassa santikaæ gantvà pucchanto paÂhamaæ gÃtham Ãha: @@ Tattha guyha mataæ nu te ti kin nu kho brÃhmana yaæ tava dukkhaæ uppannaæ taæ te guyhan ti mataæ na a¤¤assa Ãcikkhitabban ti. Taæ sutvà M. "mahÃrÃja dukkhaæ nÃma harituæ samatthass' evÃcikkhitabbaæ, na a¤¤assÃ" 'ti vatvà satta gÃthà Ãha: @@ @@ @@ #<[page 226]># %<226 XIII. TerasanipÃta.>% @@ @@ @@ @@ Tattha uppajjatÅti sace tava uppajjeyya, mà akkhÃhÅ ti mà kathayi, dubbijÃnataraæ tato ti tiracchÃnagatavassitato dubbijÃnataraæ, tasmà tatvato ajÃnitvà harituæ asamatthassa attano dukkhaæ na kathetabbaæ devà 'ti, api ce ti gÃthÃya kathitattÃ, anÃnuputtho ti punappuna puÂÂho, pavedaye ti katheti, akÃlarÆpe akÃle, kÃlan ti attano guyhassa kathanakÃlaæ, tathÃvidhassà 'ti paï¬itapurisassa attanà saddhiæ ekamanaæ viditvà tathÃvidhassa Ãcikkheyya, tippÃnÅti kharÃni, sace ti yadi attano dukkhaæ avisayhaæ attano và parassa và purisakÃrena atikicchaæ jÃneyyà 'ti, nÅtÅti lokapaveïi, aÂÂhalokadhammà ti attho, idaæ vuttaæ hoti: atha ayaæ lokapaveïi na mayhaæ eva sukhagamÃya uppannÃ. aÂÂhahi lokadhammehi parimutto nÃma n' atthi, evaæ sante sukham eva patthentena parassa dukkhÃropanaæ ayuttaæ, n' etaæ hirottappasampannena kattabbaæ, atthi ca me hirottappan ti saccaæ saævijjamÃnaæ attani hirottappaæ apekkhamÃno va a¤¤assa anÃrocetvà eko va tippÃni sahetha dhÅro ti. #<[page 227]># %< 5. DÆtajÃtaka. (478) 227>% Evaæ M. sattahi gÃthÃhi ra¤¤o dhammaæ desetvà attano Ãcariyadhanassa pariyesitabhÃvaæ dassento catasso gÃthà abhÃsi: @@ @@ @@ @@ Tattha bhikkhamÃno ti ete gahapatiÃdayo yÃcamÃno, te me ti satta nikkhà mama GaÇgaæ tarantassa naÂÂhÃ, GaÇgÃya patitÃ, purisà te ti mahÃrÃja tava dÆtapurisà manasà anucintità ti nÃlaæ ime maæ dukkhà mocetun ti mayà ¤ÃtÃ, tasmà ti tena kÃraïena tesaæ attano dukkhaæ nÃcikkhiæ, pavedayin ti kathesiæ. RÃjà tassa dhammakathaæ sutvà "mà cintayi brÃhmaïa, ahaæ te Ãcariyadhanaæ dassÃmÅti" diguïaæ adÃsi. Tam atthaæ pakÃsento S. osÃnagÃtham Ãha: @@ Tattha jÃtarÆpamaye ti te suvaïïassa cuddasa nikkhe pi jÃtarÆpamaye yeva adÃsi, na yassa và tassa và suvaïïassà 'ti attho. M. ra¤¤o ovÃdaæ datvà Ãcariyassa dhanaæ datvà dÃnÃdÅni pu¤¤Ãni katvà rÃjÃpi tass' ovÃde Âhito dhammena rajjaæ kÃretvà ubho pi yathÃkammaæ gatÃ. #<[page 228]># %<228 XIII. TerasanipÃta.>% S. i. d. Ã. "na bhikkhave idÃn' eva pubbe pi T. upÃyakusalo yevÃ" 'ti vatvà j. s.: Tadà rÃjà ùnando ahosi, Ãcariyo SÃriputto, mÃïavo aham evÃ" 'ti. DÆtajÃtakaæ. $<6. KÃliÇgabodhijÃtaka.>$ RÃjà KÃliÇgo cakkavattÅti. Idaæ S. J. v. Anandattherena kataæ mahÃbodhipÆjaæ Ã. k. VeneyyasaægahatthÃya hi T-te janapadacÃrikaæ pakkante SÃvatthivÃsino gandhamÃlÃdihatthà Jetavanaæ gantvà a¤¤aæ pÆjanÅyaÂÂhÃnaæ alabhitvà gandhakuÂidvÃre pÃtetvà gacchanti. Tena uÊÃrapÃmojjà honti. Taæ kÃraïaæ ¤atvà AnÃthapiï¬iko T-assa Jetavanaæ ÃgatakÃle ùnandattherassa santikaæ gantvà "bhante ayaæ vihÃro T-te cÃrikaæ pakkante nippaccayo hoti, manussÃnaæ gandhamÃlÃdÅhi pÆjanÅyaÂÂhÃnaæ na hoti, sÃdhu bhante T-assa imam atthaæ Ãrocetvà ekassa pÆjanÅyaÂÂhÃnassa sakkuïeyyabhÃvaæ và asakkuïeyyabhÃvaæ và jÃnÃthÃ" 'ti. So "sÃdhÆ" 'ti sampaÂicchitvà T-aæ pucchi: "kati nu kho bhante cetiyÃnÅti". "TÅïi ùnandÃ" 'ti. "KatamÃni bhante". "SÃrÅrikaæ pÃribhogikaæ uddesikan" ti. "Sakkà pana bhante tumhesu dharantesu yeva cetiyaæ kÃtun" ti. "ùnanda, sÃririkaæ na sakkÃ, taæ hi BuddhÃnaæ parinibbutakÃle hoti, uddesikaæ avatthukaæ manamattakena hoti, Buddhehi pana paribhutto MahÃbodhi dharantesu pi parinibbutesu pi cetiyam evÃ" 'ti. "Bhante tumhesu cÃrikaæ pakkantesu JetavanamahÃvihÃro appatisaraïo hoti, manussà pÆjanÅyaÂÂhÃnaæ na labhanti "MahÃbodhito bÅjaæ Ãharitvà JetavanÃdvÃre ropemi bhante" ti. "SÃdhu ùnanda, ropehi, evaæ sante Jetavane mama nibaddhavÃso viya bhavissatÅti". Thero AnÃthapiï¬ikassa ca VisÃkhÃya ca ra¤¤o ca Ãrocetvà JetavanadvÃre bodhiropanaÂÂhÃne ÃvÃÂaæ sodhÃpetvà MahÃmoggallÃnatheraæ Ãha: "bhante ahaæ JetavanadvÃre bodhiæ ropessÃmi "MahÃbodhito me pakkaæ ÃharathÃ" 'ti. Thero "sÃdhÆ" 'ti sampaÂicchitvà ÃkÃsena Bodhimaï¬aæ gantvà vaïÂato parigalantuæ pakkaæ bhÆmiæ appattam eva cÅvarena paÂicchitvà Ãharitvà adÃsi. #<[page 229]># %< 6. KaliÇgabodhijÃtaka. (479.) 229>% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ ùnandatthero "ajja bodhiæ ropessÃmÅti" KosalarÃjÃnaæ Ãrocesi. RÃjà sÃyaïhasamaye mahantena parivÃrena sabbÆpakaraïÃni gÃhÃpetvà Ãgami, tathà AnÃthapiï¬iko VisÃkhà ca a¤¤o ca saddho jano. Thero mahÃbodhiropanaÂÂhÃne mahantaæ suvaïïakaÂÃhaæ Âhapetvà heÂÂhà chiddaæ kÃretvà gandhakalalassa pÆrÃpetvà "idaæ bodhipakkaæ ropehi mahÃrÃjÃ" 'ti ra¤¤o adÃsi. So cintesi: "rajjaæ nÃma na sabbakÃlaæ amhÃkaæ hatthe tiÂÂhati, idaæ mayà AnÃthapiï¬ikena ropÃpetuæ vaÂÂatÅti" so taæ pakkaæ mahÃseÂÂhissa hatthe Âhapesi. Atha naæ AnÃthapiï¬iko gandhakalalaæ viyÆhitvà tattha pÃtesi, tasmiæ tassa hatthato muttamatte sabbesaæ passantÃnaæ ¤eva naÇgalasÅsappamÃïo bodhirukkho païïÃsahatthubbedho uÂÂhahi, catÆsu disÃsu uddha¤ cà 'ti pa¤ca mahÃsÃkhà païïÃsahatthà và nikkhamiæsu, iti so taæ khaïaæ ¤eva vanaspatijeÂÂhako hutvà aÂÂhÃsi, mahantaæ pÃÂihÃriyam ahosi. RÃjà aÂÂhasatamatte suvaïïarajataghaÂe gandhodakapÆre nÅluppalahatthakÃdipatimaï¬ite mahÃbodhiæ parikkhipitvà puïïaghaÂapantiæ nÃma ÂhapÃpesi, sattaratanamayaæ vedikaæ kÃresi, suvaïïamissikaæ vÃlukaæ okiri, pÃkÃraparikkhepaæ kÃresi, sattaratanamayaæ dvÃrakoÂÂhakaæ kÃresi. SakkÃro mahà ahosi. Thero T-aæ upasaækamitvà "bhante tumhehi MahÃbodhimÆle samÃpannasamÃpattiæ mayà ropitabodhimÆle nisÅditvà mahÃjanassa hitatthÃya samÃpajjathÃ" 'ti. "ùnanda, kiæ kathesi, mayi MahÃbodhimaï¬e samÃpannasamÃpattiæ samÃpajjitvà nisÅdante a¤¤o padeso dhÃretuæ na sakkotÅti". "Bhante mahÃjanassa hitatthÃya imassa bhÆmippadesassa vahananiyÃmena samÃpattisukhena taæ bodhimÆlaæ paribhu¤jathÃ" 'ti. S. ekarattiæ samÃpattisukhena taæ paribhu¤ji. Thero KosalarÃjÃdÅnaæ kathetvà bodhimahaæ nÃma kÃresi. So pi kho ùnandattherena ropitattà "ùnandabodhi" yevà 'ti pa¤¤Ãyittha. Tadà dh. k. s.: "Ãvuso Ãyasmà ùnando dharante yevà T-te bodhiæ ropÃpetvà mahÃpÆjaæ kÃresi, #<[page 230]># %<230 XIII. TerasanipÃta.>% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ aho mahÃguïo thero" ti. S. Ãgantvà "kÃya nu 'ttha bhikkhave e. k. s." ti pucchitvà "imÃya nÃmÃ" 'ti vutte "na bhikkhave idÃn' eva pubbe pi ùnando saparivÃresu catÆsu mahÃdÅpesu manusse gahetvà bahugandhamÃlaæ ÃharÃpetvà MahÃbodhimaï¬e bodhimahaæ kÃresi yevÃ" 'ti vatvà a. Ã.: AtÅte KÃliÇgaraÂÂhe Dantapuranagare KÃliÇgo rajjaæ kÃresi. Tassa MahÃkÃliÇgo CullakÃliÇgo ti dve puttà ahesuæ Tesu nemittà jeÂÂhaputtaæ "pitu accayena rajjaæ kÃressatÅti" vyÃkariæsu, kaniÂÂhaæ pana "ayaæ isipabbajjaæ pabbajitvà bhikkhaæ carissati, putto pan' assa cakkavattÅ bhavissatÅti" vyÃkariæsu. AparabhÃge jeÂÂhaputto pitu accayena rÃjà ahosi, kaniÂÂho uparÃjÃ. So "putto kira me cakkavattÅ bhavissatÅti" puttaæ nissÃya mÃnaæ akÃsi. RÃjà asahanto "CÆlakÃliÇgaæ gaïhÃ" 'ti ekaæ atthacarakaæ ÃïÃpesi. So gantvÃ, kumÃra, rÃjà taæ gaïhÃpetukÃmo, tava jÅvitaæ rakkhÃ" 'ti Ãha. So attano la¤chanamuddika¤ ca sukhumakambala¤ ca khagga¤ cà 'ti imÃni tÅïi atthacarakÃmaccassa dassetvà "imÃya sa¤¤Ãya mama puttassa rajjaæ dadeyyÃthÃ" 'ti vatvà ara¤¤aæ pavisitvà ramaïÅye bhÆmibhÃge assamaæ katvà isipabbajjaæ pabbajitvà nadÅtÅre vÃsaæ kappesi. MaddaraÂÂhe pi SÃgalanagare Maddara¤¤o dhÅtà jÃyi, taæ pi nemittikà "ayaæ bhikkhaæ caritvà jÅvissati, putto pan' assà cakkavattÅ bhavissatÅti" vyÃkariæsu. Sakala-jambudÅpe rÃjÃno taæ pavattiæ sutvà ekappahÃren' eva Ãgantvà nagaraæ rundhiæsu. MaddarÃjà cintesi: "sac' Ãhaæ imaæ ekassa dassÃmi sesarÃjÃno kujjhissanti, mama dhÅtaraæ rakkhissÃmÅti" dhÅtara¤ ca bhariya¤ ca gahetvà a¤¤Ãtakavesena palÃyitvà ara¤¤aæ pavisitvà KÃliÇgakumÃrassa assamato UparigaÇge assamaæ katvà pabbajitvà u¤chÃcariyÃya jÅvikaæ kappento tattha paÂivasi. #<[page 231]># %< 6. KÃliÇgabodhijÃtaka. (479.) 231>% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ MÃtÃpitaro "dhÅtaraæ rakkhissÃmÃ" 'ti taæ assamapade katvà phalÃphalatthÃya gacchanti. Sà tesaæ gatakÃle nÃnÃpupphÃni gahetvà pupphacumbaÂakaæ katvÃ-GaÇgÃtÅre ÂhapitasopÃnapantÅ viya jÃto supupphito ambarukkho atthitaæ abhirÆhitvà kÅÊitvà pupphacumbaÂakaæ udake khipati. Taæ ekadivasaæ gantvà GaÇgÃya nahÃyato KÃliÇgakumÃrassa sÅse laggi. So taæ oloketvà "idaæ ekÃya itthiyà kataæ, no ca kho mahallikÃya taruïakumÃrikÃya katakammaæ, taæ vÅmaæsissÃmi tÃva nan" ti kilesavasena UparigaÇgaæ gantvà tassà ambarukkhe nisÅditvà madhurena sarena gÃyantiyà saddaæ sutvà rukkhamÆlaæ gantvà taæ disvà "bhadde tvaæ kà nÃmÃ" ti Ãha. "MÃnusÅ aham asmi sÃmÅti". "Tena hi otarÃhÅti". "Na sakkà sÃmi, ahaæ khattiyÃ" ti. "Bhadde, aham pi khattiyo, otarÃhÅti". "Na sakkà sÃmi, na vacanamatten' eva khattiyo hoti, yadi si khattiyo khattiyamÃyaæ kathethÃ" 'ti. Te ubho pi a¤¤ama¤¤aæ khattiyamÃyaæ kathayiæsu. RÃjÃdhÅtà otarati. Te a¤¤ama¤¤aæ ajjhÃcariæsu. Sà mÃtÃpitÆsu Ãgatesu tassa KÃliÇgarÃjaputtabhÃvaæ c' eva ara¤¤aæ paviÂÂhakÃraïa¤ ca vitthÃrena tesaæ kathesi. Te "sÃdhÆ" 'ti sampaÂicchitvà taæ tassa adaæsu. Tesaæ piyasaævÃsena vasantÃnaæ rÃjadhÅtà gabbhaæ labhitvà dasamÃsaccayena dha¤¤apu¤¤alakkhaïaæ puttaæ vijÃyi, KÃliÇgo ti 'ssa nÃmam akaæsu. So vayappatto pitu c' eva ayyakassa ca santike sabbasippe nipphattiæ pÃpuni. Ath' assa pità nakkhattayogavasena bhÃtu matabhÃvaæ ¤atvà "tÃta mà tvaæ ara¤¤e vasa, peteyyo te MahÃkÃliÇgo kÃlakato, tvaæ Dantapuraæ gantvà kulasantakaæ rajjaæ gaïhÃ" 'ti vatvà attanà ÃnÅta¤ muddika¤ ca kambala¤ ca khagga¤ ca datvà "tÃta, #<[page 232]># %<232 XIII. TerasanipÃta.>% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ Dantapuranagare asukavÅthiyaæ amhÃkaæ atthacarako amacco atthi, tassa gehe sayanamajjhe otaritvà imÃni tÅïi tassa dassetvà mama puttabhÃvaæ Ãcikkha, so taæ rajje patiÂÂhÃpessatÅti" uyyojesi. So mÃtÃpitaro ca ayyake ca vanditvà pu¤¤amayiddhiyà ÃkÃsena gantvà amaccassa sayanapiÂÂhe yeva otaritvà "ko si tvan" ti puÂÂho "CullakÃliÇgassa putto 'mhÅti" Ãcikkhitvà tÃni ratanÃni dassesi. Amacco rÃjaparisÃya Ãrocesi, amaccà nagaraæ alaækÃrÃpetvà tassa chattaæ ussÃpayiæsu. Ath' assa KÃliÇgabhÃradvÃjo nÃmà purohito dasa cakkavattivattÃni Ãcikkhi, so taæ vattaæ pÆresi. Ath' assa païïarasauposathadivase Cakkadahato cakkaratanaæ Uposathakulato hatthiratanaæ ValÃhassarÃjakulato assaratanaæ Vepullato maïiratanaæ Ãgami, itthigahapatiparinÃyakaratanÃni pÃtubhaviæsu. So sakalacakkavÃlagabbhe rajjaæ gaïhitvà ekadivasaæ chattiæsayojanÃyÃmaparisÃya parivuto sabbasetaæ KelÃsakÆÂa-paÂibhÃgaæ hatthiæ abhiruyha mahantena sirivilÃsena mÃtÃpitunnaæ santikaæ payÃsi. Ath' assa sabbabuddhÃnaæ jayapallaÇkassa puthavinÃbhibhÆtassa MahÃbodhimaï¬assa uparibhÃgena gantuæ nÃgo nÃsakkhi, rÃjà punappuna codesi, so nÃsakkhi yeva. Tam atthaæ pakÃsento S. paÂhamaæ gÃtham Ãha: @@ Atha ra¤¤o purohito ra¤¤Ã saddhiæ gacchanto "ÃkÃse Ãvaraïaæ nÃma n' atthi, kin nu kho rÃjà hatthiæ pesetuæ na sakkoti, #<[page 233]># %< 6. KÃliÇgabodhijÃtaka. (479.) 233>% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ vÅmaæsissÃmÅti" ÃkÃsà oruyha sabbabuddhÃnaæ jayapallaækaæ puthavinÃbhiæ MahÃbodhimaï¬aæ passi. Tadà kira tattha rÃjakarÅsamattaÂÂhÃne sasakamassumattam pi tiïaæ nÃma n' atthi, rajatapaÂÂavaïïavÃlukà vippakiïïà va hoti, samantà tiïalatÃvanaspatiyo Bodhimaï¬aæ padakkhiïaæ katvà Ãvattitvà bodhimaï¬Ãbhimukhà va aÂÂhaæsu. BrÃhmaïo taæ bhÆmibhÃgaæ {oloketvÃ} "idaæ sabbabuddhÃnaæ sabbakilesaviddhaæsanaÂÂhÃnaæ, imassa uparibhÃgena SakkÃdÅhi pi na sakkà gantun" ti cintetvà KÃliÇgara¤¤o santikaæ gantvà Bodhimaï¬assa vaïïaæ kathetvà rÃjÃnaæ "otarÃ" 'ti Ãha. Tam atthaæ pakÃsento S. imà gÃthà Ãha: @@ @@ @@ @@ @@ @@ @@ @@ #<[page 234]># %<234 XIII. TerasanipÃta.>% Tattha samaïakola¤¤an ti tÃpasÃnaæ puttaæ, cakkaæ vattayato ti cakkaæ vattayamÃnaæ, cakkavattin ti attho, pariïetvà 'ti bhÆmibhÃgaæ vÅmaæsitvÃ, anugÅto ti sabbabuddhehi vaïïito, anadhivarà ti atulà appameyyÃ, virocantÅti vigatasabbakilesandhakÃrà taruïasuriyo viya idha nisinnà virocanti, tiïalatà ti tiïÃni ca latÃni ca, maï¬o ti catunahutÃdhikadviyojanasatasahassabahalÃya puthaviyà maï¬o sÃro nÃbhibhÆto acalaÂÂhÃnaæ, kappe saïÂhahante paÂhamaæ saïÂhahati vinassante pacchà vinassati, iti no sutan ti evaæ amhehi lakkhaïamantavasena sutaæ, orohitvà ti ÃkÃsà otaritvÃ, imassa sabbabuddhÃnaæ kilesapa¤jaraviddhaæsanaÂÂhÃnassa namakkÃraæ karohi, pÆjasakkÃram anuvidhehi, ye te ti ye te cakkavattira¤¤o hatthiratanasaækhÃtà uposathakule nibbattà nÃgÃ, ettÃvatà ti sabbe pi te ettakaæ padesaæ n' eva-mupayanti, koÂÂhiyamÃnÃpi na upagacchanti yeva, abhijÃto ti gocariyÃdÅni aÂÂhahatthikulÃni abhibhavitvà atikkamitvà uposathakule jÃto, ku¤jaran ti uttamaæ, ettÃvatà ti ettako padeso sakkà etena nÃgena upagantuæ, ito uttariæ na sakkÃ, Ãkaækhanto vajiraækusena sa¤¤aæ datvà pesehÅti, veyya¤janiyakavaco nisÃmetvà ti bhikkhave so rÃjà tassa lakkhaïapÃÂhassa veyya¤janikassa KaliÇga-BhÃradvÃjassa vaco nisÃmetvà upadhÃretvà ¤assÃma mayaæ yathà imassa vacanaæ yadi và saccaæ yadi và alikan ti vÅmaæsanto nÃgaæ pesesÅti attho, ko¤co va ÃnaditvÃnà 'ti bhikkhave so nÃgo tena ra¤¤Ã vajiraækusena codetvà pesito ko¤casakuïo viya naditvà paÂiosakkitvà soï¬aæ ukkhipitvà gÅvaæ unnÃmetvà garubhÃvaæ vahituæ asakkonto viya ÃkÃse yeva nisÅdi. So tena punappuna vijjhiyamÃno vedanaæ sahituæ asakkonto kÃlam akÃsi. RÃjà pan' assa matabhÃvaæ ajÃnanto tathà nisinno va ahosi. KÃliÇgabhÃradvÃjo "mahÃrÃja tava nÃgo niruddho, a¤¤aæ hatthiæ saækamÃ" 'ti avoca. Tam atthaæ pakÃsento S. dasamaæ gÃtham Ãha: @@ #<[page 235]># %< 6. KÃliÇgabodhijÃtaka. (479.) 235>% Tattha nÃgo khÅïÃyuko ti nÃgo te jÅvitakkhayaæ patto, yaæ ki¤ci karontena pi na sakkà hatthipiÂÂhe nisinnena bodhimaï¬amatthakena gantuæ, a¤¤aæ nÃgaæ saækamà 'ti. Ra¤¤o pu¤¤iddhibalena a¤¤o nÃgo uposathakulato Ãgantvà piÂÂhiæ upanÃmesi. RÃjà tassa piÂÂhiyaæ nisÅdi. Tasmiæ khaïe matahatthi bhÆmiyaæ pati. Tam atthaæ pakÃsento S. itaraæ gÃtham Ãha: @@ Atha rÃjà ÃkÃsà oruyha Bodhimaï¬aæ oloketvà pÃÂihariyaæ disvà BhÃradvÃjassa thutiæ karonto @@ BrÃhmaïo taæ anadhivÃsento attÃnaæ nÅcaÂÂhÃne Âhapetvà buddhe yeva ukkhipitvà vaïïesi. Tam atthaæ pakÃsento S. imà gÃthà Ãha: @@ @@ Tattha veyya¤janikà ti mahÃrÃja mayaæ vya¤janaæ disvà vyÃkaraïasamatthà sutabuddhà nÃma, buddhà pana sabba¤¤Æ sabbavidÆ, buddhà hi atÅtÃdibhedaæ sabbaæ jÃnanti c' eva vadanti ca, sabba¤¤Æta¤Ãïen' ete sabbaæ jÃnanti na lakkhaïena, mayaæ pana Ãgamapurisà attano sippabalen' eva jÃnÃma, taæ ekadesam eva, buddhà pana sabbaæ pajÃnanti. RÃjà Buddhaguïe sutva somanassappatto hutvà sakalacakkavÃÊavÃsikehi bahuæ gandhamÃlaæ ÃharÃpetvà MahÃbodhimaï¬e sattÃhaæ bodhipÆjaæ kÃresi. #<[page 236]># %<236 XIII. TerasanipÃta.>% Taæ atthaæ pakÃsento S. imaæ gÃthadvayam Ãha: @@ @@ Tattha pÃyÃsÅti mÃtÃpitunnaæ santikaæ agamÃsi, so MahÃbodhimaï¬e aÂÂhÃrasahatthaæ suvaïïatthambhaæ ussÃpesi, tassa sattaratanamayaæ vedikaæ kÃresi, ratanamissakaæ vÃlukaæ okiritvà pÃkÃraparikkhepaæ kÃresi, sattaratanamayaæ dvÃrakoÂÂhakaæ kÃresi, devasikaæ pupphÃnaæ saÂÂhivÃhasahassÃni sannipÃtayi, evaæ Bodhimaï¬aæ pÆjesi. PÃÊiyaæ pana saÂÂhivÃhasahassÃnaæ pupphÃnan ti ettakam eva vuttaæ. Evaæ MahÃbodhipÆjaæ katvà gantvà mÃtÃpitaro ÃdÃya Dantapuram eva Ãgantvà dÃnÃdÅni pu¤¤Ãni katvà TÃvatiæsabhavane nibbatti. S. i. d. Ã. "na bhikkhave idÃn' eva pubbe p' ùnando BodhipÆjaæ akÃsi yevÃ" 'ti vatvà j. s. "Tadà KÃliÇgo Anando ahosi, KÃliÇgabhÃradvÃjo pana aham evÃ" 'ti. KÃliÇgabodhijÃtakaæ. $<7. AkittijÃtakaæ.>$ Akittiæ disvÃna sammatan ti. Idaæ S. J. v. ekaæ SÃvatthivÃsiæ dÃnapatiæ Ã. k. So kira S-raæ nimantetvà sattÃhaæ Buddhapamukhassa saæghassa mahÃdÃnaæ datvà pariyosÃnadivase ariyasaæghassa sabbaparikkhÃre adasi. Ath' assa S. parisamajjhe anumodanaæ karonto "upÃsaka, mahà te pariccÃgo. atidukkaraæ tayà kataæ, ayaæ hi dÃnavaæso nÃma porÃïakapaï¬itÃnaæ vaæso, dÃnaæ nÃma gihinÃpi pabbajitenÃpi dÃtabbam eva, porÃïakapaï¬ità pabbajitvà ara¤¤e vasantà aloïadhÆpanaæ udakamattasittaæ kÃrapaïïaæ khÃdamÃnÃpi sampattayÃcakÃnaæ yÃvadatthaæ datvà sayaæ pÅtisukhena yÃpayiæsÆ" #<[page 237]># %< 7. AkittijÃtaka. (480.) 237>% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ 'ti vatvà "bhante idaæ tÃva sabbaparikkhÃradÃnaæ mahÃjanassa pÃkaÂaæ tumhehi vuttaæ apÃkaÂaæ, taæ no kathethÃ" 'ti tena yÃcito a. Ã.: A. B. Br. r. k. Bo. asÅtikoÂivibhavassa brÃhmaïamahÃsÃlassa kule nibbatti. AkittÅti 'ssa nÃmaæ kariæsu. Tassa padasÃgamanakÃle bhaginÅ jÃyi. YasavatÅti tassà nÃmaæ kariæsu. M. soÊasavassakÃle Takkasilaæ gantvà sabbasippÃni uggaïhitvà paccÃgamÃsi. Ath' assa mÃtÃpitaro kÃlam akaæsu. So tesaæ petakiccÃni kÃretvà ratanavolokanaæ karonto "asuko nÃma ettakaæ dhanaæ saïÂhapetvà atÅto, asuko ettakan" ti vacanaæ sutvà saæviggamÃnaso hutvà "idaæ dhanam eva pa¤¤Ãyati na dhanassa saæhÃrakÃ, sabbe imaæ dhanaæ pahÃy' eva gatÃ, ahaæ pana taæ ÃdÃya gamissÃmÅti" bhaginiæ pakkosÃpetvà "tvaæ imaæ dhanaæ paÂipajjÃ" ti. "Tuyhaæ pana ko ajjhÃsayo" ti. "PabbajitukÃmo 'mhÅti". "TÃta, ahaæ tumhehi cha¬¬itakhelaæ sirena na paÂicchissÃmÅti "na me iminà attho, aham pi pabbajissÃmÅti". So rÃjÃnaæ Ãpucchitvà bheri¤ carÃpesi: "dhanen' atthikà paï¬itassa gehaæ gacchantÆ" 'ti. So sattÃhaæ mahÃdÃnaæ pavattetvà dhane akkhÅyamÃne cintesi: "mayhaæ ÃyusaækhÃrà khÅyanti, kim me dhanakÅÊÃya, atthikà gaïhissantÅti" nivesanadvÃraæ vivaritvà "dinna¤ ¤eva harantÆ" 'ti sahira¤¤asuvaïïaæ gehaæ pahÃya ¤Ãtimaï¬alassa paridevantassa bhaginiæ gahetvà BÃrÃïasito yena dvÃrena nikkhami taæ AkittidvÃraæ nÃma jÃtaæ yena titthena nadiæ otiïïo tam pi Akittititthaæ nÃma jÃtaæ. So dve tÅïi yojanÃni gantvà ramaïÅye ÂhÃne païïasÃlaæ katvà bhaginiyà saddhiæ pabbaji, tassa pabbajitakÃlato paÂÂhÃya bahugÃmanigamarÃjadhÃnivÃsino pi pabbajiæsu, #<[page 238]># %<238 XIII. TerasanipÃta.>% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ mahÃparivÃro ahosi, mahÃlÃbhasakkÃro nibbatti, BuddhuppÃdo viya pavatti. Atha M. "ayaæ mahÃlÃbhasakkÃro, atimahÃparivÃro pi mahanto, mayà ekaken' eva viharituæ vaÂÂatÅti" cintetvà avelÃya antamaso bhaginim pi ajÃnÃpetvà ekako va nikkhamitvà anupubbena DamiÊaraÂÂhaæ patvà KÃvÅrapaÂÂanasamÅpe uyyÃne viharanto jhÃnÃbhi¤¤aæ nibbattesi, tatrÃpi 'ssa mahÃlÃbhasakkÃro uppajji. So taæ jigucchanto cha¬¬etvà ÃkÃsena gantvà NÃgadÅpasamÅpe KÃradÅpe otari. Tadà KÃradÅpo AhidÅpo nÃma hoti. So tattha mahantaæ kÃrarukkhaæ upanissÃya païïasÃlaæ mÃpetvà vÃsaæ kappesi. Tassa tattha vasanabhÃvaæ. na koci jÃnÃti. Ath' assa bhaginÅ bhÃtaraæ gavesamÃnà anupubbena DamiÊaraÂÂhaæ patvà taæ adisvà tena vasitaÂÂhÃne yeva vasi, jhÃnaæ pana nibbattetuæ nÃsakkhi. M. appicchatÃya katthaci agantvà tassa rukkhassa phalakÃle phalÃni khÃdati pattakÃle pattÃni udakasittÃni khÃdati. Tassa sÅlatejena Sakkassa Paï¬ukambalasilÃsanaæ uïhÃkÃraæ dassesi. Sakko "ko nu kho maæ ÂhÃnà cÃvetukÃmo" ti Ãvajjanto paï¬itaæ disvà "kimatthaæ nu kho esa tÃpaso sÅlaæ rakkhati, Sakkattaæ nu kho pattheti udÃhu a¤¤aæ, vÅmaæsissÃmi naæ, ayaæ hi dukkhena jÅvikaæ kappeti, udakasittÃni kÃrapattÃni khÃdati, sace Sakkattaæ pattheti attano sittÃni pattÃni mayhaæ dassati no ce na dassatÅti" brÃhmaïavaïïena tassa santikaæ Ãgami. B. pi kÃrapattÃni sedetvà otÃretvà "sÅtalabhÆtÃni khÃdissÃmÅti" païïasÃladvÃre nisÅdi. Ath' assa purato Sakko bhikkhatthÃya aÂÂhÃsi. M. taæ disvà somanassappatto hutvà "lÃbhà vata me, yÃcakaæ passÃmi, ajja mama manorathaæ matthakaæ pÃpetvà dÃnaæ dassÃmÅti" #<[page 239]># %< 7. AkittijÃtaka. (480.) 239>% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ pakkabhÃjanen' evÃdÃya gantvà "idaæ me dÃnaæ, sabbaïïÆta¤Ãïassa paccayo hotÆ" 'ti attano asesetvà và tassa bhikkhÃya bhÃjane pakkhipi. BrÃhmaïo dÃnaæ gahetvà thokaæ gantvà antaradhÃyi. M. pi tassa datvà puna apacitvà pÅtisukhen' eva vÅtinÃmetvà punadivase pi pacitvà tatth' eva païïasÃladvÃre nisÅdi. Sakko puna brÃhmaïavesena Ãgami, puna pi tassa datvà M. tath' eva vÅtinÃmesi. Tatiyadivase pi tath' eva datvà "aho me lÃbhÃ, kÃrapattÃni nissÃya mahantaæ pu¤¤aæ pasavÃmÅti" somanassappatto tayo divase anÃhÃratÃya dubbalo pi samÃno majjhantikasamaye païïasÃlato nikkhamitvà dÃnaæ Ãvajjanto païïasÃladvÃre nisÅdi. Sakko pi cintesi: "ayaæ brÃhmaïo tayo divase nirÃhÃro hutvà evaæ dubbalo pi dÃnaæ dento tuÂÂhacitto va deti, cittassa a¤¤athattamattaæ n' atthi, ahaæ imaæ `idaæ nÃma patthetvà dÃnaæ detÅti' na jÃnÃmi, pucchitvà ajjhÃsayam assa sutvà dÃnakÃraïaæ jÃnissÃmÅti" so majjhantike vÅtivattento mahantena sirisobhaggena taruïasuriyo viya jalamÃno Ãgantvà M-assa purato Âhatvà "ambho tÃpasa evaæ uïhavÃte paharante evarÆpe loïajalaparikkhitte ara¤¤e kimatthaæ tapokammaæ karosÅti" pucchi. Tam atthaæ pakÃsento S. paÂhamaæ gÃtham Ãha: @@ Tattha kimatthiyan ti kiæ manussasampattiæ patthento udÃhu SakkasampattiÃdÅnaæ a¤¤ataran ti. M. taæ sutvà SakkabhÃva¤ c' assa ¤atvà "nÃhaæ età sampattiyo patthemi, sabba¤¤Ætaæ pana patthento tapokammaæ karomÅti" pakÃsetuæ dutiyaæ gÃtham Ãha: #<[page 240]># %<240 XIII. TerasanipÃta.>% @@ Tattha tasmà ti yasmà punappuna jÃti punappuna khandhÃnaæ bhedanaæ sammohamaraïa¤ ca dukkhaæ tasmà yatth' etÃni n' atthi taæ nibbÃnaæ patthento idha sammÃmÅti evaæ attano nibbÃnajjhÃsayataæ dÅpesi. Taæ sutvà Sakko tuÂÂhamÃnaso "sabbabhavesu kirÃyaæ ukkaïÂhito nibbÃnatthÃya ara¤¤e viharati, varam assa dassÃmÅti" varena taæ nimantento tatiyaæ gÃtham Ãha: @@ Tattha manasicchasÅti yaæ ki¤ci manasà icchasi taæ dammi, varaæ gaïhÃhÅti. M. varaæ gaïhanto catutthaæ gÃtham Ãha: @@ Tattha varaæ ce me ado ti sace mayhaæ varaæ desi, piyÃni cà 'ti a¤¤ani ca yÃni piyabhaï¬Ãni, na tappantÅti punappuna puttÃdayo patthenti yeva, na tittiæ upagacchanti, na mayÅ vase ti mayi mà vasatu mà uppajjatu. Ath' assa Sakko tussitvà uttarim pi varaæ dento MahÃsatto ca gaïhanto imà gÃthà abhÃsiæsu: @@ @@ @@ @@ #<[page 241]># %< 7. AkittijÃtaka. (480.) 241>% @@ @@ @@ @@ @@ @@ @@ @@ @@ @@ @@ @@ @@ Tattha yena jÃtenà 'ti yena cittena jÃtena kuddhà sattà pÃïavadhÃdÅnaæ và katattà rÃjadaï¬avasena visaæ khÃdanÃdÅhi và attano maraïavasena etÃni khettÃdÅni jÅyanti so doso mayi na vaseyyà 'ti yÃcati, #<[page 242]># %<242 XII. DvÃdasanipÃta.>% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ na suïe ti asukaÂÂhÃne nÃma vasatÅti pi imehi kaïïehi na suïeyyaæ, kinnu te akaran ti tava bÃlena mÃtà mÃrità udÃhu pità a¤¤aæ và pana te kin nÃma bÃlo anatthaæ akariæ, anayaæ nayatÅti akÃraïaæ kÃraïan ti ganhÃti, pÃïÃtipÃtÃdÅni katvà jÅvikaæ kappessÃmÅti evarÆpÃni anatthakammÃni cinteti, adhurÃyan ti saddhÃdhurasÅladhurapa¤¤Ãdhuresu ayojetvà ayoge niyu¤jati, dunnayo seyyaso hotÅti dunnayo va tassa seyyo hoti, pa¤ca dussÅlakammÃni samÃdÃya vattanam eva seyyo ti gaïhÃti, hitapaÂipattiyà và dunnayo hoti netuæ asakkuïeyyo, sammà vutto ti hetunà kÃraïena vutto pi kuppati, vinayan ti evaæ abhikkamitabban ti Ãdikaæ ÃcÃravinayaæ na jÃnÃti, ovÃdaæ na sampaÂicchati, sÃdhu tassà 'ti etehi kÃraïehi tassa adassanam eva sÃdhu, suriyassuggamanaæ patÅti suriyass' uggamanavelÃya, dibbà bhakkhà ti dibbabhojanaæ, yÃcakà ti tassa dibbabhojanassa paÂiggÃhakÃ, vatacariyÃhÅti dÃnasÅlauposathakammehi, dassanaæ mÃbhikaækhantÅti dassanaæ mama abhikaækhanti, taæ tÃdisan ti Ãyasmantaæ evarÆpaæ dibbÃlaækÃravibhÆsitaæ, pamajjeyyan ti pamÃdam Ãpajjeyyaæ, tava sirisampattiæ pattheyyaæ evaæ nibbÃnatthÃya pavattite tapokamme SakkaÂÂhÃnaæ patthento pamatto nÃma bhaveyyaæ, etaæ tava dassane mayhaæ bhayan ti. Sakko "sÃdhu bhante, na te ito paÂÂhÃya santikaæ ÃgamissÃmÅti" taæ abhivÃdetvà khamÃpetvà pakkÃmi. M. yÃvajÅvaæ tatth' eva vasanto brahmavihÃre bhÃvetvà Brahmaloke nibbatti. S. i. d. Ã. j. s.: "Tadà Sakko Anuruddho ahosi, Akittipaï¬ito aham evÃ" 'ti. AkittijÃtakaæ. $<8. TakkÃriyajÃtaka.>$ Ahameva dubbhÃsitaæ bhÃsiæ bÃlo ti. Idaæ S. J. v. KokÃlikaæ Ã. k. Ekasmiæ hi antovasse dve aggasÃvakà gaïaæ vihÃya vivittakÃvÃsaæ vasitukÃmà S-raæ Ãpucchitvà KokÃlikaraÂÂhe KokÃlikassa vasanaÂÂhÃnaæ gantvà evam Ãhaæsu: "Ãvuso KokÃlika taæ nissÃya amhÃkaæ amhe ca nissÃya tav'! #<[page 243]># %< 8. TakkÃriyajÃtaka. (481.) 243>% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ eva phÃsuvihÃre sati imaæ temÃsaæ idha vaseyyÃmÃ" 'ti. "Ko panÃvuso maæ nissÃya tumhÃkaæ phÃsuvihÃro" ti. "Sace tvaæ Ãvuso `dve aggasÃvakà idha viharantÅti' kassaci na ÃroceyyÃsi mayaæ sukhaæ vihareyyÃma, ayaæ taæ nissÃya amhÃkaæ phÃsuvihÃro" ti. "Atha tumhe nissÃya mayhaæ ko phÃsuvihÃro" ti. "Mayaæ tuyham antotemÃse dhammaæ vÃcessÃma dhammakathaæ kathessÃma, esa tuyhaæ amhe nissÃya phÃsuvihÃro" ti. "Vasatha Ãvuso yathÃjjhÃsayenÃ" 'ti so tesaæ païÅtasenÃsanaæ adÃsi. Te phalasamÃpattisukhena sukhaæ vasiæsu, na koci tesaæ tattha vasanabhÃvaæ jÃnÃti. Te vutthavassà pavÃretvà "Ãvuso, taæ nissÃya vutth' amha, S-raæ vandituæ gacchÃmÃ" 'ti taæ Ãpucchiæsu. So "sÃdhÆ" 'ti sampaÂicchitvà te ÃdÃya dhuragÃmaæ piï¬Ãya cari. Therà katabhattakiccà gÃmato nikkhamiæsu. KokÃliko te uyyojetvà nivattitvà manussÃnaæ Ãrocesi: "upÃsakÃ, tumhe tiracchÃnasadisÃ, dve aggasÃvake temÃsaæ dhuravihÃre vasante na jÃnittha, idÃni te gatÃ" ti. Manussà "kasmà pana bhante amhÃkaæ na ÃrocayitthÃ" 'ti vatvà bahuæ sappitelÃdibhesajja¤ c' eva vatthacchÃdana¤ ca gahetvà there upasaækamitvà vanditvà "khamatha no bhante, mayaæ tumhÃkaæ aggasÃvakabhÃvaæ na jÃnÃma, ajja no KokÃlikabhadantassa vacanena ¤ÃtÃ, amhÃkaæ anukampÃya imÃni bhesajjavatthacchÃdanÃni gaïhathÃ" 'ti. KokÃliko "therà appicchà santuÂÂhÃ, imÃni vatthÃni attanà agahetvà mayhaæ dassantÅti" cintetvà upÃsakehi saddhiæ yevà therÃnaæ santikaæ gato. Therà bhikkhuparipÃcitattà tato ki¤ci n' eva attanà gaïhiæsu na KokÃlikassa dÃpesuæ. UpÃsakà "bhante idÃni agaïhantà puna amhÃkaæ anuggahatthÃya idhÃgaccheyyÃthÃ" 'ti yÃciæsu. Therà adhivÃsetvà Satthu santikaæ agamiæsu. KokÃliko "ime therà attanà na gaïhantà mayham pi na dÃpesun" ti ÃghÃtaæ bandhi. TherÃpi Satthu santike thokaæ vasitvà attano parivÃre pa¤casate bhikkhÆ ÃdÃya bhikkhusahassena saddhiæ cÃrikaæ caramÃnà KokÃlikaraÂÂhaæ pattÃ. Te upÃsakà paccuggamanaæ katvà there ÃdÃya tam eva vihÃraæ netvà devasikaæ mahÃsakkÃraæ kariæsu. PahÆtabhesajjavatthacchÃdanaæ uppajjati. #<[page 244]># %<244 XIII. TerasanipÃta.>% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ Therehi saddhiæ gatabhikkhÆ cÅvarÃni vicarentà saddhiæ ÃgatabhikkhÆna¤ ¤eva denti KokÃlikassa na denti, therÃpi tassa na dÃpenti. KokÃliko cÅvaraæ na labhitvà "pÃpicchà SÃriputta-MoggallÃnÃ, pubbe diyyamÃnalÃbhaæ agahetvà idÃni gaïhanti, pÆretuæ na sakkÃ, a¤¤aæ na olokentÅti" there akkosati paribhÃsati. Therà "ayaæ amhe nissÃya akusalaæ pasavatÅti" saparivÃrà nikkhamitvà "a¤¤aæ bhante katipÃhaæ vasathÃ" 'ti manussehi yÃciyamÃnÃpi nivattituæ na icchiæsu. Ath' eko daharabikkhu Ãha: "upÃsakÃ, kathaæ therà vasissanti, tumhÃkaæ kulÆpakathero imesaæ vÃsaæ na sahatÅti". Te tassa santikaæ gantvà "bhante, tumhe kira therÃnaæ idha vÃsaæ na sahatha, gacchatha, ne khamÃpetvà và nivattetha palÃyitvà và a¤¤attha vasathÃ" 'ti. So upÃsakÃnaæ bhayena gantvà there yÃci. Therà "gacchÃvuso, na mayaæ nivattÃmÃ" 'ti pakkamiæsu. So nivattetuæ asakkonto vihÃram eva paccÃgato. Atha naæ upÃsakà pucchiæsu: "nivattità te bhante therÃ" ti. "Nivattetuæ nÃsakkhiæ". "Kiæ Ãvuso" ti. Atha naæ "imasmiæ pÃpadhamme idha vasante pesalà bhikkhÆ na vasissanti, nikka¬¬hÃma nan" ti cintetvà "bhante, mà tvaæ idha vasi, amhe nissÃya tuyhaæ ki¤ci n' atthÅti" Ãhaæsu. So tehi abahumÃnakato pattacÅvaram ÃdÃya Jetavanaæ gantvà S-raæ upasaækamitvà "pÃpicchà bhante SÃriputtaMoggallÃnà pÃpakÃnaæ icchÃnaæ vasaæ gatÃ" ti Ãha. Atha naæ S. "mà h' evaæ KokÃlika, pasÃdehi KokÃlika SÃriputtaMoggallÃnesu cittaæ, `pesalÃ, bhikkhÆ' 'ti dhÃrehi". KokÃliko "tumhe bhante tumhÃkaæ aggasÃvakÃnaæ saddahatha, ahaæ paccakkhato addasaæ, pÃpicchà ete paÂicchannakammantà dussÅlÃ" ti vatvà yÃvatatiyaæ S-rà vÃrito pi tath' eva vatvà uÂÂhÃyÃsanà pakkÃmi. Tassa pakkantamattass' eva sakalasarÅre sÃsapamattà piÊakà uÂÂhahitvà anupubbena va¬¬hitvà beluvapakkamattà hutvà bhijjitvà pubbalohitaæ pagghariæsu. So nitthananto vedanÃmatto JetavanadvÃrakoÂÂhake nipajji. "KokÃlikena dve aggasÃvakà akkuÂÂhÃ" ti yÃva Brahmalokà ekakolÃhalam ahosi. Ath' assa upajjhÃyo Tudu nÃma Brahmà taæ kÃraïaæ ¤atvà gantvà #<[page 245]># %< 8. TakkÃriyajÃtaka. (481.) 245>% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ "there khamÃpessÃmÅti" Ãgantvà ÃkÃse Âhatvà "KokÃlika, pharusaæ te kammaæ kataæ, aggasÃvake pasÃdehÅti" Ãha. "Ko pana tvaæ Ãvuso" ti. "Tudu Brahmà nÃm' ahan" ti. "Nanu tvaæ Ãvuso Bhagavatà anÃgÃmÅti vyÃkato, anÃgÃmÅ anÃvattidhammo tasmà lokà ti vuttaæ, tvaæ saækÃraÂÂhÃne yakkho bhavissasÅti" MahÃbrahmÃnaæ apasÃdesi. So taæ attano vacanaæ gÃhÃpetuæ asakkonto "tava vÃcÃya tvam eva paccassÆ" 'ti suddhavÃsam eva gato. KokÃliko pi kÃlaæ katvà Padumaniraye uppajji. Tassa tattha nibbattabhÃvaæ ¤atvà Sahampati MahÃbrahmà TathÃgatassa Ãrocesi. S. bhikkhÆnaæ Ãrocesi. BhikkhÆ tassa aguïaæ kathentà dh. k. s.: "Ãvuso KokÃliko kira SÃriputtaMoggallÃne akkositvà attano mukhaæ nissÃya Padumaniraye uppanno" ti. S. Ãgantvà "kÃya nu 'ttha bhikkhave e. k. s." ti pucchitvà "imÃya nÃmÃ" 'ti vutte "na bhikkhave KokÃliko idÃn' eva vacanena hato attano mukhaæ nissÃya dukkhaæ anubhoti, pubbe p' esa mukhaæ nissÃya dukkhaæ anubhavi yevÃ" 'ti vatvà a. Ã.: A. B. Br. r. k. tassa purohito PiÇgalo nikkhantadÃÂho ahosi. Tassa brÃhmaïÅ a¤¤ena brÃhmaïena saddhiæ aticari. So pi tÃdiso va purohito brÃhmaïiæ punappuna vÃrento pi vÃretuæ asakkonto cintesi: "imaæ mama veriæ sahatthà mÃretuæ na sakkÃ, upÃyena naæ mÃressÃmÅti" so rÃjÃnaæ upasaækamitvà Ãha: "mahÃrÃja, tava nagaraæ sakala-JambudÅpe agganagaraæ, tvaæ aggarÃjÃ, evaæ aggara¤¤o nÃma tava dakkhiïadvÃraæ duyuttaæ amaÇgalan" ti. "ùcariya idÃni kiæ kÃtabban" ti. "MaÇgalaæ katvà yojetabban" ti. "Kiæ laddhuæ vaÂÂatÅti". "PurÃïadvÃraæ hÃretvà maÇgalayuttÃni dÃrÆni gahetvà nagarapariggÃhakÃhaæ bhÆtÃnaæ baliæ datvà maÇgalanakkhattena patiÂÂhÃpetuæ vaÂÂatÅti". "Tena hi evaæ karothÃ" 'ti. Tadà B. TakkÃriyo nÃma mÃïavo hutvà tassa santike sippaæ uggaïhÃti. #<[page 246]># %<246 XIII. TerasanipÃta.>% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ Purohito purÃïadvÃraæ hÃretvà navaæ niÂÂhÃpetvà rÃjÃnaæ Ãha: "niÂÂhitaæ deva dvÃraæ, sve bhaddanakkhattaæ, taæ anatikkamitvà baliæ katvà dvÃraæ patiÂÂhÃpetuæ vaÂÂatÅti". "ùcariya balikammatthÃya kiæ laddhuæ vaÂÂatÅti". "Deva mahesakkhaæ dvÃraæ mahesakkhadevatÃhi adhiggahÅtaæ, ekaæ piÇgalaæ nikkhantadÃÂhaæ ubhato visuddhaæ brÃhmaïaæ mÃretvà tassa maæsalohitena baliæ katvà sarÅraæ heÂÂhà khipitvà dvÃraæ patiÂÂhÃpetabbaæ, evaæ tumhÃka¤ ca nagarassa ca sotthiæ bhavissatÅti". "SÃdhu Ãcariya, evarÆpaæ brÃhmaïaæ mÃretvà dvÃraæ patiÂÂhÃpehÅti". So tuÂÂhamÃnaso "sve paccÃmittassa piÂÂhiæ passissÃmÅti" ussÃhajÃto attano gehaæ gantvà mukhaæ rakkhituæ asakkonto turitaturito bhariyaæ Ãha: "pÃpacaï¬Ãli, ito paÂÂhÃya kena saddhiæ abhiramissasi, sve te jÃraæ mÃretvà balikammaæ karissÃmÅti". "NiraparÃdhaæ kiækÃraïà mÃressasÅti". "RÃjà `kaÊÃrapiÇgalassa brÃhmaïassa maæsalohitena baliæ katvà nagaradvÃraæ patiÂÂhÃpehÅti' Ãha, jÃro te kaÊÃrapiÇgalo, taæ mÃretvà baliæ karissÃmÅti". Sà jÃrassa santikaæ pÃhesi: "rÃjà kira kaÊÃrapiÇgalaæ brÃhmaïaæ mÃretvà baliæ kÃtukÃmo, sace jÅvitukÃmo a¤¤e pi tayà sadise brÃhmaïe gahetvà sve kÃlass' eva palÃyassÆ" 'ti. So tathà akÃsi. Taæ nagare pÃkaÂaæ ahosi. Sakalanagarato sabbe kaÊÃrapiÇgalà palÃyiæsu. Purohito amittassa palÃtabhÃvaæ ajÃnitvà pÃto va rÃjÃnaæ upasaækamitvà "deva asukaÂÂhÃne kaÊÃrapiÇgalo brÃhmaïo atthi, taæ gaïhÃpethÃ" 'ti Ãha. RÃjà manusse pesesi, te apassantà Ãgantvà "palÃto kira" 'ti Ãrocesuæ. "A¤¤attha upadhÃrethÃ" #<[page 247]># %< 8. TakkÃriyajÃtaka. (481.) 247>% 'ti. Sakalanagare upadhÃrentÃpi na passiæsu. Tato "saïikaæ upadhÃrethÃ" 'ti vutte "deva Âhapetvà purohitaæ a¤¤o evarÆpo n' atthÅti" vadiæsu. Purohitaæ na sakkà mÃretun" ti. "Deva kiæ vadetha, purohitassa kÃraïà ajja dvÃre apatiÂÂhÃpite nagaraæ aguttaæ bhavissati, Ãcariyo kathento `ajja atikkametvà ito saævaccharaccayena nakkhattaæ labhissatÅti' kathesi, saævaccharaæ nagare advÃrake paccatthikÃnaæ okÃso bhavissati, yaæ ka¤ci mÃretvà a¤¤ena vyattena brÃhmaïena balikammaæ kÃretvà dvÃraæ patiÂÂhÃpessÃmÃ" 'ti. "Atthi pana a¤¤o Ãcariyasadiso paï¬ito brÃhmaïo" ti. "Atthi deva tass' eva antevÃsÅ TakkÃriyamÃïavo nÃma, tassa purohitaÂÂhÃnaæ datvà dvÃre maÇgalaæ karothÃ" 'ti. RÃjà taæ pakkosÃpetvà sammÃnaæ kÃretvà purohitaÂÂhÃnaæ datvà tathà kÃtuæ ÃïÃpesi. So mahantena parivÃrena nagaradvÃraæ agamÃsi. Purohitaæ rÃjÃnubhÃvena bandhitvà Ãnayiæsu. M. dvÃraæ patiÂÂhÃpanaÂÂhÃne ÃvÃÂaæ khaïÃpetvà sÃïiæ parikkhipÃpetvà Ãcariyena saddhiæ antosÃïiyaæ aÂÂhÃsi. ùcariyo ÃvÃÂaæ oloketvà attano patiÂÂhaæ alabhanto "attho tÃva me nipphÃdito ahosi, bÃlatÃya pana mukhaæ rakkhituæ asakkonto vegena pÃpitthiyà kathesin ti attanà va me attano vadho Ãbhato" ti M-aæ Ãlapanto paÂhamaæ gÃtham Ãha: @@ #<[page 248]># %<248 XIII. TerasanipÃta.>% Tattha dubbhÃsitaæ bhÃsÅti dubbhÃsitaæ bhÃsiæ, bheko và 'ti yathà ara¤¤e maï¬uko vassanto attano khÃdakaæ ahiæ avhayamÃno dubbhÃsitaæ bhÃsati nÃma evaæ aham eva dubbhÃsitaæ bhÃsiæ, TakkÃriye ti tassa TakkÃriyà ti itthiliÇgaæ nÃma. Ten' etaæ Ãlapanto gÃtham Ãha: @@ Tattha ativelabhÃïÅti velÃtikkantaæ pamÃïÃtikkantaæ katvà kathanaæ nÃma na sÃdhu kira, ativelabhÃïÅ puriso na sÃdhÆ 'ti pi attho, sokapariddava¤ cà 'ti Ãcariya evam eva ativelabhÃïÅ puriso vadhabandhana¤ ca soka¤ ca mahantena saddena parideva¤ ca pappoti, garahasÅti paraæ agarahitvà attÃnaæ yeva garaheyyÃsi, etthà 'ti etasmiæ kÃraïe, Ãcera yantan ti Ãcariya yena kÃraïena taæ nikhaïanti sobbhe taæ tayà va kataæ, tasmà attÃnaæ eva garaheyyÃsÅti vadati. Eva¤ ca naæ vatvà "Ãcariya vÃcaæ arakkhitvà na kevalaæ tvam eva dukkhappatto a¤¤e pi pattà yevÃ" 'ti vatvà atÅtaæ Ãharitvà dassesi. Pubbe kira BÃrÃïasiyaæ KÃlÅ nÃma gaïikà ahosi, tassà Tuï¬ilo nÃma bhÃtÃ. KÃlÅ ekadivasaæ sahassaæ gaïhÃti. Tuï¬ilo pana itthidhutto surÃdhutto akkhadhutto va, sà tassa dhanaæ deti, so laddhaæ laddhaæ vinÃseti. Sà taæ vÃrentÅ vÃretuæ nÃsakkhi. So ekadivasaæ dÆtaparÃjito nivatthavatthÃni datvà kaÂasÃÂakakhaï¬aæ nivÃsetvà tassà gehaæ Ãgami. TÃya va dÃsiyo Ãïattà honti: "Tuï¬ilassa ÃgatakÃle ki¤ci adatvà gÅvÃya naæ gahetvà nÅhareyyÃthÃ" 'ti. #<[page 249]># %< 8. TakkÃriyajÃtaka. (481.) 249>% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ Tà tathà kariæsu. So dvÃramÆle rodanto aÂÂhÃsi. Ath' eko seÂÂhiputto niccakÃlaæ KÃliyà sahassaæ Ãharanto taæ divasaæ taæ disvà "kasmà Tuï¬ila rodasÅti" pucchi. "SÃmi, jÆte parÃjito mama bhaginiyà santikaæ Ãgato 'mhi, taæ maæ dÃsiyo gÅvÃya gahetvà nÅhariæsÆ" 'ti. "Tena hi tiÂÂha, bhaginiyà te kathessÃmÅti" so gantvà "bhÃtà te kaÂasÃÂakakhaï¬aæ nivÃsetvà Âhito, vatthÃni 'ssa kimatthaæ na desÅti" Ãha. "Ahaæ tÃva na demi, sace pana te sineho atthi tvaæ dehÅti". Tasmiæ pana gaïikÃghare idaæ cÃrittaæ: Ãbhataæ sahassato, pa¤ca satÃni gaïikÃya honti, pa¤ca satÃni vatthagandhamÃlÃmÆlaæ honti, Ãgatapurisà tasmiæ ghare laddhavatthÃni nivÃsetvà rattiæ vasitvà punadivase gacchantà nivÃsetvà ÃbhatavatthÃn' eva nivÃsetvà gacchanti. Tasmà so seÂÂhiputto tÃya dinnaæ vatthaæ nivÃsetvà attano sÃÂake Tuï¬ilassa dÃpesi. So nivÃsetvà nadanto gantvà surÃgehaæ pÃvisi. KÃlÅ pi dÃsiyo ÃïÃpesi: "sve etassa gamanakÃle vatthÃni acchindeyyÃthÃ" 'ti. Tà tassa nikkhamanakÃle ito c' ito ca upadhÃvitvà vilumpamÃnà viy' assa sÃÂake gahetvà "idÃni yÃhi kumÃrÃ" 'ti naggaæ katvà vissajjesuæ. So naggo va nikkhami, jano parihÃsaæ karoti, so lajjitvà "mayà v' etaæ kataæ, aham eva attano mukhaæ rakkhituæ nÃsakkhin" ti paridevi. Idaæ tÃva dassetuæ tatiyaæ gÃtham Ãha: @@ #<[page 250]># %<250 XIII. TerasanipÃta.>% Tattha bahu tÃdiso và 'ti seÂÂhiputto pi hi attanà katen' eva dukkhaæ patto, tvam pi tasmà ayam pi tuyhaæ dukkhuppattÅti attho bahÆhi kÃraïehi tÃdiso va. Aparo pi: BÃrÃïasiyaæ ajapÃlÃnaæ pamÃdena gocarabhÆmiyaæ dvÅsu meï¬esu yujjhantesu eko kuliÇgasakuïo "ime idÃni bhinnehi sÅsehi marissanti, vÃressÃmi vata no" ti "mÃtula mà yujjhathÃ" 'ti vÃretvà tesaæ kathaæ agahetvà yujjhantÃnaæ yeva piÂÂhiyam pi sÅse pi nisÅditvà yÃcitvà vÃretuæ asakkonto "tena hi maæ mÃretvà yujjhathÃ" 'ti ubhinnaæ sÅsamantaraæ pÃvisi. Te a¤¤ama¤¤aæ pahariæsu yeva. So saïhakaraïiyaæ piæsito viya attanà katen' eva vinÃsaæ patto. Idaæ aparaæ kÃraïaæ dassento cattuthaæ gÃtham Ãha: @@ Tattha meï¬antaran ti meï¬Ãnaæ antaraæ, accupatÅti atigantvà uppati, ÃkÃse sÅsÃnaæ vemajjhe aÂÂhÃsÅti attho, piæsito ti pÅÊito. Aparo pi: BÃrÃïasivÃsino va gopÃlakapÃlitaæ tÃlarukkhaæ disvà ekaæ phalatthÃya rukkhaæ Ãropesuæ, tasmiæ phalÃni pÃtente eko kaïhasappo vammÅkà nikkhamitvà tÃlaæ abhirÆhi, heÂÂhà Âhità daï¬ÃdÅhi paharantÃpi taæ vÃretuæ nÃsakkhiæsu. Te "sappo tÃlaæ abhirÆhatÅti" itarassa Ãcikkhiæsu, so bhÅto mahÃviravaæ viravi, heÂÂhà Âhità ekaæ thirasÃÂakaæ catÆsu kaïïesu gahetvà "imasmiæ sÃÂake patÃ" 'ti taæ Ãhaæsu. So parigalitvà catunnam pi antare sÃÂakamajjhe pati, tassa vÃtavegena sandhÃretuæ asakkontà a¤¤ama¤¤aæ sÅsehi paharitvà bhinnehi sÅsehi jÅvitakkhayaæ pattÃ. #<[page 251]># %< 8. TakkÃriyajÃtaka. (481.) 251>% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ Idaæ kÃraïaæ dassento pa¤camaæ gÃtham Ãha: @@ Tattha potthakan ti ghanasÃÂakaæ, sabbeva te ti te pi cattÃro janà attanà katen' eva bhinnasÅsà sayiæsu. Apare: BÃrÃïasivÃsino eÊakacorà rattiæ ekaæ ajaæ thenetvà "ara¤¤e khÃdissÃmÃ" 'ti tassà avassanatthÃya mukhaæ bandhitvà veÊugumbe Âhapesuæ. Punadivase taæ khÃdituæ gacchantà Ãvudhaæ pammussitvà agamaæsu. Te "ajaæ mÃretvà maæsaæ pacitvà khÃdissÃma, ÃharathÃvudhan" ti ekassÃpi hatthe Ãvudhaæ adisvà "vinà Ãvudhena etaæ mÃretvÃpi maæsaæ gahetuæ na sakkÃ" ti "vissajjetha naæ, pu¤¤am assa atthÅti" vissajjesuæ. Tadà eko veÊukÃro veÊuæ gahetvà "puna pi Ãgantvà gahessÃmÅti" nalakÃrasatthiæ veÊupattantare Âhapetvà pakkÃmi. Ajà "mutt' amhÅti" tussitvà veÊumÆle kÅÊamÃnà pacchimapÃdehi paharitvà taæ satthiæ pÃtesi. Corà satthisaddaæ sutvà upadhÃretvà taæ disvà tuÂÂhamÃnasà ajaæ mÃretvà maæsaæ khÃdiæsu. Iti sÃpi ajà attanà katen' eva matà ti idaæ dassetuæ chaÂÂhamaæ gÃtham Ãha: @@ Tattha avekkhipantÅti kÅÊamÃnà pacchimapÃde khipantÅ. #<[page 252]># %<252 XIII. TerasanipÃta.>% Eva¤ ca pana vatvà "attano vacanaæ rakkhitvà mitabhÃïino nÃma maraïadukkhà muccantÅti" dassetvà kinnaravatthuæ Ãhari: BÃrÃïasivÃsÅ kir' eko luddaputto Himavantaæ gantvà eken' upÃyena jayampatike dve kinnare gahetvà Ãnetvà ra¤¤o adÃsi. RÃjà adiÂÂhapubbe kinnare disvà "ludda imesaæ ko guïo" ti pucchi. "Deva, ete madhurena sarena gÃyanti, manu¤¤aæ naccanti, manussà evaæ gÃyitu¤ ca naccitu¤ ca na jÃnantÅti". RÃjà luddassa bahuæ dhanaæ datvà kinnare "gÃyatha naccathÃ" 'ti Ãha. "Sace mayaæ gÃyantà vya¤janaæ paripuïïaæ kÃtuæ na sakkissÃma duggÅtaæ hoti, amhe garahissanti vadhissanti, bahuæ kathentÃna¤ ca pana |musÃvÃdo hotÅti" musÃvÃdabhayena ra¤¤o punappuna vuttÃpi na bhÃsiæsu na nacciæsu. RÃjà kujjhitvà "ime mÃretvà maæsaæ pacitvà ÃharathÃ" 'ti ÃïÃpento sattamaæ gÃtham Ãha: @@ Tattha migà ime ti sace devà và gandhabbà và bhaveyyuæ nacceyyuæ c' eva gÃyeyyuæ ca, ime pana migà tiracchÃnagatÃ, atthavasÃbhatà ime ti atthaæ paccÃsiæsantena luddenÃnÅtattà atthavasena mama ÃbhatÃ, etesu ekaæ sÃyamÃse ekaæ pÃtarÃse paccantÆ 'ti. KinnarÅ cintesi: "rÃjà kuddho, nissaæsayaæ mÃressati, idÃni kathetuæ kÃlo" ti anantaraæ gÃtham Ãha: @@ #<[page 253]># %< 8. TakkÃriyajÃtaka. (481.) 253>% Tattha saækamÃno kileso ti kadÃci ahaæ bhÃsamÃno dubbhÃsitaæ bhÃseyyan ti evaæ dubbhÃsitaæ saækamÃno kilissati kilamati, tasmà ti tena kÃraïena tumhÃkaæ nÃgÃyiæ na bÃlabhÃvenà 'ti. RÃjà kinnariyà tussitvà anantaraæ gÃtham Ãha: @@ Tattha yà mesà ti yà me esÃ, dentÆ 'ti mahÃnasatthÃya dentu. Kinnaro ra¤¤o vacanaæ sutvà "ayaæ maæ akathentaæ avassaæ mÃressati, idÃni kathetuæ vaÂÂatÅti" itaraæ gÃtham Ãha: @@ Tattha pajjunnanÃthà ti tiïabhakkhà pasavo meghanÃthà nÃma, pasunÃthà ti ayaæ pana manussapajà pa¤cagorasena upajÅvantà pasunÃthà pasupatiÂÂhÃ, tvaænÃtho smÅti ahaæ pana tvaænÃtho, tvaæ mama patiÂÂhÃ, nÃtho han ti mama pana bhariyÃya ahaæ nÃtho, aham assà patiÂÂhÃ, dvinnama¤¤ataraæ ¤atvà mutto gaccheyya pabbatan ti amhÃkaæ dvinnaæ antare eko ekaæ mataæ ¤atvà sayaæ maraïato mutto pacchà Himavantaæ gaccheyya, jÅvamÃna pana mayaæ a¤¤ama¤¤aæ na jahÃma, tasmà sace si imaæ Himavantaæ pesetukÃmo paÂhamaæ maæ mÃretvà pacchà pesehÅti. Eva¤ ca pana vatvà "mahÃrÃja, na mayaæ tava vacanaæ akÃtukÃmatÃya tuïhÅ ahosimha, kathÃya pana dosaæ disvà na kathayimhÃ" 'ti dÅpento imaæ gÃthadvayam Ãha: @@ #<[page 254]># %<254 XIII. TerasanipÃta.>% @< yen' eva eko labhate pasaæsaæ ten' eva a¤¤o labhate ninditÃraæ. || Ja_XIII:114 ||>@ @@ Tattha suparivajjayà ce ti mahÃrÃja nindà nÃma sukhena parivajjetuæ na sakkÃ, nÃnà janà ti nÃnà chandajanÃ, yenevà 'ti yena sÅlÃdiguïen' eko pasaæsaæ labhati ten' eva a¤¤o ninditÃraæ labhati, amhÃkaæ kinnarÃnaæ antare akathanena pasaæsaæ labhati, manussÃnaæ antare nindaæ, iti nindà nÃma dupparivajjayÃ, sv-Ãhaæ kathaæ tava santikà pasaæsaæ labhissÃmi sabbo loko paracitto acitto ti mahÃrÃja asappuriso hi pÃïÃtipÃtÃdicittena sappuriso pÃïÃtipÃtà veramaïÅÃdicittena acitto ti, evaæ sabbo loko paracittena acitto ti attho, cittavasamhi citto ti sabbo pana attano hÅnena và païÅtena và cittena cittaæ jÃnÃti, evaæ paccekacittà ti pÃÂiyekacittà puthuppabhedà sabbe sattÃ, tesu kass' ekassa tava và a¤¤assa và citte na mÃdiso và a¤¤o và vatteyya, tasmà ayaæ mama cittavasena na vattatÅti mà mayhaæ kujjhi, sabbasattà hi attano cittavase na gacchanti devà 'ti kimpuriso ra¤¤o dhammaæ desesi. RÃjà "sabhÃvam eva katheti, paï¬ito kinnaro" ti somanassappatto hutvà osÃnagÃtham Ãha: @@ Tattha vÃcà kirevatthavatÅ narÃnan ti vÃcà kir' eva imesaæ sattÃnaæ atthavatÅ hitÃvahà hotÅti attho. RÃjà kinnare suvaïïapa¤jare nisÅdÃpetvà tam eva luddaæ pakkositvà "gacch' ime gahitaÂÂhÃne yeva vissajjehÅti" vissajjÃpesi. #<[page 255]># %< 9. RurujÃtaka. (482.) 255>% M. pi "passÃcariya, evaæ kinnarà vÃcaæ rakkhitvà pattakÃle kathitena sabhÃsiten' eva muttÃ, tvaæ pana dukkathitena mahÃdukkhaæ patto" ti idaæ udÃharaïaæ dassetvà "Ãcariya, mà bhÃyi, jÅvitan te dassÃmÅti" assÃsesi, "api kho pana tumhe maæ rakkheyyÃthÃ" 'ti vutte "na tÃva nakkhattayogo labbhatÅti" divasaæ vÅtinÃmetvà majjhimayÃmasamanantare mataæ eÊakaæ ÃharÃpetvà "brÃhmaïa yattha katthaci gantvà jÅvÃhÅti" ki¤ci ajÃnÃpento uyyojetvà eÊakamaæsena baliæ katvà dvÃraæ patiÂÂhÃpesi. S. i. d. Ã. "na bhikkhave idÃn' eva pubbe pi KokÃliko vÃcÃhato yevÃ" 'ti vatvà j. s.: "Tadà kaÊÃrapiÇgalo KokÃliko ahosi, TakkÃriyapaï¬ito aham evÃ" 'ti. TakkÃriyajÃtakaæ. $<9. RurujÃtaka.>$ Kassa gÃmavaraæ dammÅti. Idaæ S. VeÊuvane v. Devadattaæ Ã. k. So kira bhikkhu "bahÆpakÃro te Ãvuso Devadatta S., tvaæ TathÃgataæ nissÃya pabbajjaæ labhi, tÅïi piÂakÃni uggaïhi, lÃbhasakkÃraæ pÃpuïÅti" vutto "Ãvuso S-ra mama tiïaggamatto pi upakÃro na kato, ahaæ sayam eva pabbajiæ sayaæ tÅïi piÂakÃni uggaïhiæ sayaæ lÃbhasakkÃraæ pÃpuïin" ti kathesi. BhikkhÆ dh. k. s.: "akata¤¤Æ Ãvuso Devadatto akatavedÅti". S. Ãgantvà "kÃya nu 'ttha bhikkhave e. k«." ti pucchitvà "imÃya nÃmÃ" 'ti vutte "na bhikkhave Devadatto idÃn' eva akata¤¤Æ pubbe pi akata¤¤Æ yeva, pubbe p' esa mayà jÅvite dinne pi mama guïamattaæ na jÃnÃtÅti" vatvà a. Ã.: A. B.Br.r.k. eko asÅtikoÂivibhavo seÂÂhi puttaæ labhitvà MahÃdhanako ti 'ssa nÃmaæ katvà "sippaæ uggaïhanto me putto kilamissatÅti" ki¤ci sippaæ na uggahÃpesi. So gÅtanaccakhÃdanabhojanato uddhaæ na ki¤ci a¤¤Ãsi. Taæ vayappattaæ paÂirÆpena dÃrena saæyojetvà mÃtÃpitaro kÃlam akaæsu. So tesaæ accayena itthidhuttasurÃdhuttÃkkhadhuttÃdÅhi parivuto nÃnÃvyasanamukhehi sabbaæ dhanaæ viddhaæsetvà iïaæ ÃdÃya taæ dÃtuæ asakkonto iïÃyikehi codiyamÃno cintesi: #<[page 256]># %<256 XIII. TerasanipÃta.>% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ "kiæ mayhaæ jÅvitena, ten' ev' amhi attabhÃvena a¤¤o viya jÃto, mataæ seyyo" ti so iïÃyike Ãha: "tumhÃkaæ iïapaïïÃni gahetvà Ãgacchatha, GaÇgÃtÅre me nihitaæ kulasantakaæ dhanaæ atthi, taæ vo dassÃmÅti". Te tena saddhiæ agamaæsu. So "idha dhanaæ idha dhanan" ti nidhiÂÂhÃnaæ Ãcikkhanto viya "GaÇgÃya patitvà marissÃmÅti" palÃyitva GaÇgÃya pati. So caï¬asotena vuyhanto kÃru¤¤aravaæ viravi. Tadà M. rurumigayoniyaæ nibbattitvà parivÃraæ cha¬¬etvà ekako va GaÇganivattane ramaïÅye sÃlamissake supupphitambavane vasati, tassa sarÅracchavi sumajjitaka¤canapaÂÂavaïïo ahosi, hatthapÃdalÃkhà parikammakatà viya, naÇguÂÂhaæ camarinaÇguÂÂhaæ viya, siÇgÃni rajatadÃmavaïïÃni, akkhÅni sumajjitamaïigulikà viya, mukhaæ odahitvà Âhapitarattakambalabheï¬ukà viya. So a¬¬harattasamaye tassa karuïasaddaæ sutvà "manussasaddo sÆyati, mà mayi dharante maratu, jÅvitam assa dassÃmÅti" cintetvà sayanagumbà uÂÂhÃya nadÅtÅraæ gantvà "ambho purisa, mà bhÃyi, jÅvitaæ te dassÃmÅti" assÃsetvà sotaæ chindanto gantvà taæ piÂÂhiyaæ Ãropetvà tÅraæ pÃpetvà attano vasanaÂÂhÃnaæ netvà palÃphalÃni datvà dvÅhatÅhaccayena "bho purisa, ahaæ taæ ito ara¤¤Ã nÅharitvà BÃrÃnÃsimagge ÂhapessÃmi, tvaæ sotthinà gamissasi, api kho pana `asukaÂÂhÃne nÃma ka¤canamigo vasatÅti' dhanakÃraïà maæ ra¤¤o và rÃjamahÃmattassa và mà ÃcikkhÃ" 'ti Ãha. So "sÃdhu sÃmÅti" sampaÂicchi. M. tassa paÂi¤¤aæ gahetvà taæ attano piÂÂhe Ãropetvà BÃrÃïasimagge otÃretvà nivatti. Tassa BÃrÃïasiæ pavisanadivase yeva Khemà nÃma ra¤¤o aggamahesÅ paccÆsakÃle supinantena suvaïïavaïïaæ migaæ attano dhammaæ desentaæ disvà cintesi: #<[page 257]># %< 9. RurujÃtaka. (482.) 257>% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ "sace evarÆpo migo na bhaveyya nÃhaæ supinena passeyyaæ, addhà bhavissati, ra¤¤o ÃrocessÃmÅti" sà rÃjÃnaæ upasaækamitvà "mahÃrÃja, ahaæ suvaïïavaïïassa migassa dhammaæ sotukÃmÃ, labhissÃmi ce jÅvissÃmi, no ce n' atthi me jÅvitan" ti Ãha. RÃjà naæ assÃsetvà "sace manussaloke atthi labhissasÅti" vatvà brÃhmaïe pakkosÃpetvà "suvaïïavaïïamigà nÃmà hontÅti" pucchitvà "Ãma deva hontÅti" sutvà alaækatahatthikkhandhe suvaïïacaÇgoÂake sahassatthavikaæ Âhapetvà yo suvaïïamigaæ Ãcikkhissati tassa saddhiæ sahassatthavikasuvaïïacaÇgoÂakehi ta¤ ca hatthiæ tato va uttariæ dÃtukÃmo hutvà suvaïïapaÂÂe gÃthaæ likhÃpetvà ekaæ amaccaæ pakkositvà "ehi tvaæ tÃta, mama vacanena imaæ gÃthaæ nagaravÃsÅnaæ kathehÅti" imasmiæ jÃtake paÂhamaæ gÃtham Ãha: @@ Amacco suvaïïapaÂÂaæ gahetvà sakalanagare vÃcÃpesi. Atha so seÂÂhiputto BÃrÃïasiæ pavisanto va taæ kathaæ sutvà amaccassa santikaæ gantvà "ahaæ ra¤¤o evarÆpam migaæ ÃcikkhissÃmi, maæ ra¤¤o dassehÅti" Ãha. Amacco hatthito otaritvà taæ ra¤¤o santikaæ netvà "ayaæ kira deva taæ migaæ ÃcikkhissatÅti" dassesi. RÃjà "saccaæ bho purisÃ" 'ti pucchi. So "saccaæ mahÃrÃja, tvaæ etaæ yasaæ mayhaæ dassasÅti" vadanto dutiyaæ gÃtham Ãha: @@ Taæ sutvà rÃjà tassa mittadÆbhissa tussitvà "ambho kuhiæ so migo vasatÅti" pucchitvà "asukaÂÂhÃne nÃma devÃ" 'ti vutte tam eva maggadesakaæ katvà mahantena parivÃrena taæ ÂhÃnaæ agamÃsi. Atha naæ so mittadÆbhÅ "senaæ deva sannisÅdÃpehÅti" #<[page 258]># %<258 XIII. TerasanipÃta.>% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ vatvà sannisinnÃya senÃya "eso so deva suvaïïamigo etasmiæ ÂhÃïe vasatÅti" hatthaæ pasÃretvà Ãcikkhanto tatiyaæ gÃtham Ãha: @@ Tattha indagopakasa¤channà ti etassa vanasaï¬assa bhÆmi indagopakavaïïÃya rattÃya sukhasamphassÃya tiïajÃtiyà sa¤channà tivassikasasakassa kucchi viya mudukÃ, ettha evaæ ramaïÅye vanasaï¬e so tiÂÂhatÅti dassesi. RÃjà tassa vacanaæ sutvà amacce ÃïÃpesi: "tassa migassa palÃyituæ adentà khippaæ Ãvudhahatthehi purisehi saddhiæ vanasaï¬aæ parivÃrethÃ" 'ti. Te tathà katvà unnadiæsu. RÃjà katÅhi pi janehi saddhiæ ekamante aÂÂhÃsi. So pi 'ssa puriso avidÆre aÂÂhÃsi. M. taæ saddaæ sutvà cintesi: "mahato balakÃyassa saddo, tamhà me purisà bhayena uppannena bhavitabban" ti so uÂÂhÃya sakalaparisaæ oloketvà ra¤¤o ÂhitaÂÂhÃnaæ disvà "ra¤¤o ÂhitaÂÂhÃne yeva me sotthiæ bhavissati, etth' eva mayà gantuæ vaÂÂatÅti" cintetvà rÃjÃbhimukho pÃyÃsi. RÃjà taæ Ãgacchantaæ disvà "nÃgabalo migo avattharanto Ãgaccheyya, saraæ sannahitvà imaæ migaæ santÃsetvà sace palÃyati vijjhitvà dubbalaæ katvà gaïhissÃmÅti" dhanuæ Ãropetvà bodhisattÃbhimukho va ahosi: Taæ atthaæ dassento S. gÃthadvayam Ãha: @@ @@ #<[page 259]># %< 9. RurujÃtaka. (482.) 259>% Tattha adejjhan ti jiyÃya ca sarena ca saddhiæ ekam eva katvÃ, sandhÃyà 'ti sandahitvÃ, ÃgamehÅti tiÂÂha mahÃrÃja mà maæ vijjhi jÅvagÃham eva maæ gaïhà 'ti madhurÃya manussavÃcÃya abhÃsi. RÃjà tassa madhurakathÃya bajjhitvà dhanuæ otÃretvà gÃravena aÂÂhÃsi. M. pi rÃjÃnaæ upasaækamitvà madhurapatisanthÃraæ katvà ekamantaæ aÂÂhÃsi. MahÃjano pi sabbÃvudhÃni cha¬¬etvà Ãgantvà rÃjÃnaæ parivÃresi. Tasmiæ khaïe M. suvaïïakiækiïikaæ cÃlento viya madhurassarena rÃjÃnaæ pucchi: "ko nu te idham akkhÃsi: etth' eso tiÂÂhati migo" ti. Tasmiæ khaïe so pÃpapuriso thokaæ paÂikkamitvà sotapathe aÂÂhÃsi. RÃjà "iminà me tvaæ dassito" ti kathento chaÂÂhaæ gÃtham Ãha: @@ Tattha pÃpacaro ti visaÂÂhÃcÃro. Taæ sutvà M. taæ mittadÆbhiæ garahitvà ra¤¤Ã saddhiæ sallapanto sattamaæ gÃtham Ãha: @@ Tattha viplÃvitan ti uttÃritaæ, ekacciyo ti ekacco pana mittadÆbhÅ pÃpapuggalo udake patanto pi uttÃrito na tv-eva seyyo, kaÂÂhaæ hi nÃnappakÃrena upakÃrÃya saævattati, mittadÆbhÅ pana vinÃsÃya, tasmà tato kaÂÂhaæ eva varataran ti porÃïakapaï¬ità kathayiæsu, mayà pana na tesaæ vacanaæ katan ti. Taæ sutvà rÃjà itaraæ gÃtham Ãha: @@ #<[page 260]># %<260 XIII. TerasanipÃta.>% @< bhayaæ hi maæ vindati napparÆpaæ sutvÃna taæ mÃnusiæ bhÃsamÃnan. || Ja_XIII:124 ||>@ Tattha migÃnan ti migÃnaæ a¤¤ataraæ garahasi udÃhu pakkhÅnaæ Ãdu manussÃnan ti pucchi, bhayaæ maæ vindatÅti bhayaæ maæ paÂilabhati, ahaæ attani anissaro bhayasantako viya homi, anapparÆpan ti mahantaæ. Tato M. "mahÃrÃja, na migaæ na pakkhiæ garahÃmi, manussaæ pana garahÃmÅti" dassento navamaæ gÃtham Ãha: @@ Tattha vahane ti patitapatite vahituæ samatthe GaÇgÃvahe, mahodake salile ti mahÃudake mahÃsalile ti attho, ubhayenÃpi GaÇgÃvahass' eva bahÆdakataæ dasseti, tatonidÃnan ti mahÃrÃja yo mayhaæ tayà dassito puriso mayà GaÇgÃya vuyhamÃno a¬¬harattasamaye karuïaæ viravanto uttÃrito tatonidÃnaæ me va idaæ ajja bhayaæ Ãgataæ, asappurisehi samÃgamo nÃma dukkho mahÃrÃjà 'ti. Taæ sutvà rÃjà tassa kujjhitvà "evaæ bahÆpakÃrassa nÃma guïaæ na jÃni, vijjhitvà naæ jÅvitakkhayaæ pÃpessÃmÅti" dasamaæ gÃtham Ãha: @@ Tattha catuppattan ti 'catÆhi vÃjapattehi samannÃgataæ, vihaÇgaman ti ÃkÃsagÃmiæ, tanucchidan ti sarÅrachindanaæ, ossajÃmÅti etassa hadaye vissajjemi. Tato M. "mà esa maæ nissÃya nassatÆ" 'ti cintetvà ekÃdasamaæ gÃtham Ãha: #<[page 261]># %< 9. RurujÃtaka. (482.) 261>% @@ Tattha kÃman ti kÃmena yathÃruciyà attano gharaæ gacchatu, ya¤cassa bhaÂÂhaæ tadetassa dehÅti ya¤ c' assa idaæ nÃma te dassÃmÅti tayà kathitaæ tassa dehi, kÃmakaro ti icchÃkaro, yaæ icchasi taæ karohi maæsaæ và me khÃda kÅÊÃmigaæ và karohi, sabbattha te anukÆlavattanÅ bhavissÃmÅti attho. Taæ sutvà rÃjà tuÂÂhamÃnaso M-assa thutiæ karonto anantaraæ gÃtham Ãha: @@ Tattha sataæ so ti addhà tvaæ sataæ paï¬itÃnaæ a¤¤ataro, kÃmacÃran ti ahaæ tava dhammakathÃya pasÅditvà tuyhaæ kÃmÃcÃraæ abhayaæ dadÃmi, ito paÂÂhÃya tumhe nibbhayà yathÃruciyà viharathà 'ti M-assa varaæ adÃsi. Atha naæ M. "mahÃrÃja, manussà nÃma a¤¤aæ mukhena bhaïanti a¤¤aæ karontÅti" parigaïhanto dve gÃthà abhÃsi: @@ @@ Taæ sutvà rÃjà "migarÃja, mà maæ evaæ ma¤¤i, ahaæ hi rajjaæ jahanto pi tuyhaæ dinnavaraæ na vijahissaæ, saddaha mayhan" ti varaæ adÃsi. #<[page 262]># %<262 XIII. TerasanipÃta.>% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ M. tassa santikà varaæ gaïhanto attÃnaæ Ãdiæ katvà sabbasattÃnaæ abhayadÃnaæ varaæ gaïhi. RÃjÃpi taæ varaæ datvà B-aæ nagaraæ netvà nagara¤ ca M-a¤ ca alaækÃrÃpetvà deviyà dhammaæ desÃpesi. M. deviæ Ãdiæ katvà ra¤¤o ca rÃjaparisÃya ca madhurÃya manussabhÃsÃya dhammaæ desetvà rÃjÃnaæ dasahi rÃjadhammehi ovaditvà mahÃjanaæ anusÃsetvà ara¤¤aæ pavisitvà migagaïaparivuto vÃsaæ kappesi. RÃjà "sabbasattÃnaæ abhayaæ dammÅti" nagare bheri¤ carÃpesi. Tato paÂÂhÃya migapakkhÅnaæ koci hatthaæ pasÃretuæ samattho nÃma na hosi. Migagaïo manussÃnaæ sassÃni khÃdati, koci vÃretuæ na sakkoti. MahÃjano rÃjaÇgaïaæ gantvà upakkosi. Tam atthaæ pakÃsento S. imaæ gÃtham Ãha: @@ Tattha taæ devo ti taæ migagaïaæ devo paÂisedhetu. Taæ sutvà rÃjà gÃthadvayam Ãha: @@ @@ Tattha mÃsÅti kÃmaæ mayham janapado mà mà hotu, rurun ti na tv-eva ahaæ suvaïïavaïïassa rurumigarÃjassa abhayaæ datvà dubbhissÃmi. MahÃjano ra¤¤o vacanaæ sutvà ki¤ci vattuæ avisahanto paÂikkami. Sà kathà vitthÃrikà ahosi. Taæ sutvà M. migagaïaæ sannipÃtetvà "ito paÂÂhÃya manussÃnaæ sassaæ mà khÃditthÃ" 'ti ovaditvà "attano khettesu païïasa¤¤aæ bandhantÆ" 'ti; #<[page 263]># %< 10. SarabhamigajÃtaka. (483.) 263>% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ manussÃnaæ pesesi. Manussà tathà kariæsu. TÃya sa¤¤Ãya migà yÃvaæ ajjakÃlà sassaæ na khÃdanti. S. i. d. Ã. "na bhikkhave idÃn' eva Devadatto akata¤¤Æ yevÃ" 'ti vatvà j. s.: "Tadà seÂÂhiputto Devadatto ahosi, rÃjà ùnando, rurumigo aham evÃ" 'ti. RurumigajÃtakaæ. $<10. SarabhamigajÃtaka.>$ ùsiæsetheva puriso ti. Idaæ S. J. v. attanà saækhittena pucchitassa pa¤hassa dhammasenÃpatino vitthÃrena vyÃkaraïaæ Ã. k. Tadà pana S. theraæ saækhittena pa¤haæ pucchi. Devorohaïe tatrÃyaæ saækhepato anupubbikathÃ: RÃjagahe seÂÂhino hi santike candanappatte Ãyasmatà Piï¬ola-BhÃradvÃjena iddhiyà gahite S. bhikkhÆnaæ iddhipÃÂihÃriyakÃraïaæ paÂikkhipi. Tadà titthiyà "paÂikkhittaæ samaïena Gotamena iddhipÃÂihÃriyakÃraïaæ, idÃni sayam pi na karissatÅti" cintetvà maækubhÆtehi attano sÃvakehi "kiæ bhante iddhiyà pattaæ na gaïhitthÃ" ti vuccamÃnà "n' etaæ Ãvuso amhÃkaæ dukkaraæ, chavassa pana dÃruppattass' atthÃya attano saïhasukhumaguïaæ ko gihÅnaæ pakÃsessatÅti na gaïhimha, samaïà pana Sakyaputtiyà lolabÃlatÃya iddhiæ dassetvà gaïhiæsu, mà `amhÃkaæ iddhikaraïaæ bhÃro' ti cintayittha, mayaæ hi, tiÂÂhantu samaïassa Gotamassa sÃvakÃ, ÃkaækhamÃnà pana samaïena Gotamen' eva saddhiæ iddhim pi dasseyyÃma, sace hi samaïo G. ekaæ pÃÂihÃriyaæ karissati mayaæ diguïaæ karissÃmÃ" 'ti kathayiæsu. Taæ sutvà bhikkhÆ Bhagavato Ãrocesuæ: "bhante titthiyà kira pÃÂihÃriyaæ karissantÅti". Satthà "bhikkhave, karontu, aham pi karissÃmÅti". Taæ sutvà BimbisÃro Ãgantvà Bhagavantaæ pucchi: "bhante pÃtihÃriyaæ karissathÃ" 'ti. "ùma mahÃrÃjÃ" 'ti. "Nanu bhante sikkhÃpadaæ pa¤¤attan" ti. "MahÃrÃja, taæ mayà sÃvakÃnaæ pa¤¤attaæ, BuddhÃnaæ pana sikkhÃpadaæ nÃma n' atthi, #<[page 264]># %<264 XIII. TerasanipÃta.>% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ yathà hi mahÃrÃja tava uyyÃne pupphaphalaæ a¤¤esaæ cÃritaæ na tava evaæ sampadaæ idaæ daÂÂhabban" ti. "Kahaæ pana bhante pÃÂihÃriyaæ karissathÃ" 'ti. "SÃvatthinagare gaï¬ambarukkhamÆle" ti. "ùmhehi tattha kiæ kattabban" ti. "Na ki¤ci mahÃrÃjÃ" 'ti. Punadivase S. katabhattakicco cÃrikaæ pakkÃmi. Manussà "kuhiæ bhante S. gacchatÅti" pucchanti. "SÃvatthinÃgaradvÃre gaï¬ambarukkhamÆle titthiyamaddanaæ yamakapÃÂihÃriyaæ kÃtun" ti tesaæ bhikkhÆ kathayanti. MahÃjano "acchariyarÆpaæ kira pÃÂihÃriyaæ bhavissati, passissÃma nan" ti gharadvÃrÃni cha¬¬etvà SatthÃrà saddhiæ ¤eva agamÃsi. A¤¤atitthiyà "mayam pi samaïassa G-assa pÃÂihÃriyakaraïaÂÂhÃne pÃÂihÃriyaæ karissÃmÃ" 'ti upaÂÂhÃkehi saddhiæ S-aæ eva anubandhiæsu. S. anupubbena pana SÃvatthiæ gantvà ra¤¤Ã "pÃÂihÃriyaæ kira bhante karissathÃ" 'ti pucchito "karissÃmÅti" vatvà "kadà bhante" ti vutte "ito sattame divase, ÃsÃÊhipuïïamÃsiyan" ti Ãha. "Maï¬apaæ karomi bhante" ti. "Alaæ mahÃrÃja, mama pÃÂihÃriyakaraïaÂÂhÃne Sakko dvÃdasayojanikaæ ratanamaï¬apaæ karissatÅti". "Etaæ kÃraïaæ nagare ugghosÃpemi bhante" ti. "UgghosÃpehi mahÃrÃjÃ" 'ti. RÃjà dhammaghosakaæ alaækatahatthipiÂÂhiæ Ãropetvà "S. kira SÃvatthidvÃre gaï¬ambarukkhamÆle titthiyamaddanaæ pÃÂihÃriyaæ karissati ito sattame divase" ti devasikaæ ghosanaæ kÃreti. Titthiyà "gaï¬ambarukkhamÆle kira karissatÅti" sÃmikÃnaæ dhanaæ datvà SÃvatthisÃmante ambarukkhe chindÃpayiæsu. Dhammaghosako puïïamadivase "pÃto va ajja pÃÂihÃriyaæ bhavissatÅti" ugghosesi. DevatÃnubhÃvena sakala-JambudÅpe dvÃre Âhatvà ugghositaæ viya ahosi, ye ye gantuæ cittaæ uppÃdenti te te SÃvatthiæ pattaæ eva attÃnaæ passiæsu, dvÃdasayojanikà parisà ahosi. S. pÃto va SÃvatthiæ piï¬Ãya pavisituæ nikkhami. Gaï¬o nÃma rÃjuyyÃnapÃlo piï¬ipakkam eva kumbhappamÃïaæ mahantaæ ambapakkaæ ra¤¤o haranto S-raæ nagaradvÃre disvà "idaæ T-ass' eva anucchavikan" ti adÃsi. S. paÂiggahetvà tatth' eva ekamante nisinno paribhu¤jitvà "ùnanda, imaæ aÂÂhiæ uyyÃnapÃlassa imasmiæ Âhine ropanatthÃya dehi, esa gaï¬ambo nÃma bhavissatÅti" Ãha. #<[page 265]># %< 10. SarabhamigajÃtaka. (483.) 265>% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ Thero tathà akÃsi. UyyÃnapÃlo paæsuæ viyÆhitvà ropesi. Taæ khaïaæ ¤eva aÂÂhiæ bhijjitvà mÆlÃni otariæsu, naÇgalÅsappamÃïo rattaækuro uÂÂhahi, mahÃjanassa olokentass' eva païïÃsahatthakkhandho païïÃsahatthasÃkhà ubbedhena ca hatthasatiko ambarukkho sampajji, tÃvad ev' assa pupphÃni ca phalÃni ca uÂÂhahiæsu, so madhukaraparivuto suvaïïavaïïaphalabharito nabhaæ pÆretvà aÂÂhÃsi, vÃtappaharaïakÃle madhukarapakkÃni patiæsu, pacchà Ãgacchantà bhikkhÆ paribhu¤jitvà va Ãgamiæsu. SÃyaïhasamaye devarÃjà Ãvajjanto "sattaratanamaï¬apakaraïaæ amhÃkaæ bhÃro kato" ti ¤atvà Vissakammaæ pesetvà dvÃdasayojanikaæ nÅluppalasa¤channaæ sattaratanamaï¬apaæ kÃresi. Evaæ dasasahassacakkavÃladevatà sannipatiæsu. S. titthiyamaddanaæ asÃdhÃraïaæ sÃvakehi yamakapÃÂihÃriyaæ katvà bahuno janassa pasannabhÃvaæ ¤atvà oruyha BuddhÃsane nisinno dhammaæ desesi. VÅsatipÃïakoÂiyo amatapÃnaæ piviæsu. Tato "purimabuddhà pana pÃÂihÃriyaæ katvà kattha gacchantÅti" Ãvajjanto "TÃvatiæsabhavanaæ" ti ¤atvà BuddhÃsanà uÂÂhÃya dakkhiïapÃdaæ Yugandharamuddhani Âhapetvà vÃmapÃdena Sinerumatthakaæ akkamitvà PÃricchattakamÆle Paï¬ukambalasilÃya vassaæ upagantvà antotemÃsaæ devÃnaæ Abhidhammakathaæ katheti. Parisà Satthu gataÂÂhÃnaæ ajÃnantÅ disvà va "gamissÃmÃ" 'ti tatth' eva temÃsaæ vasi. UpakaÂÂhÃya pavÃraïÃya MahÃmoggallÃnatthero gantvà Bhagavato Ãrocesi. Atha naæ S. pucchi: "kahaæ pana etarahi SÃriputto" ti. "Esa bhante pÃÂihÃriye pasÅditvà pabbajitehi pa¤cahi bhikkhusatehi saddhiæ Saækassanagare vasatÅti". "MoggallÃna, ahaæ ito sattame divase SaækassanagaradvÃre otarissÃmi, T-aæ daÂÂhukÃmà Saækassanagare sannipatantÆ" 'ti. Thero "sÃdhÆ" 'ti paÂisuïitvà Ãgantvà parisÃya Ãrocetvà sakalaparisaæ SÃvatthito tiæsayojanaæ Saækassanagaraæ ekamuhutten' eva pÃpesi. S. vutthavasso pavÃretvà "mahÃrÃja manussalokaæ gamissÃmÅti" Sakkassa Ãrocesi. Sakko Vissakammaæ Ãmantetvà "Dasabalassa manussalokagamanaÂÂhÃya sopÃnaæ karohÅti" Ãha. So Sinerumatthake sopÃnasÅsaæ SaækassanagaradvÃre dhurasopÃnaæ katvà majjhe maïimayaæ ekasmiæ passe rajatamayaæ ekasmiæ passe sovaïïamayan ti tÅïi sopÃnÃni mÃpesi, #<[page 266]># %<266 XIII. TerasanipÃta.>% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ sattaratanamayà vedikÃparikkhepà ti. S. lokavivaraïaæ pÃÂihÃriyaæ katvà majjhe maïimayena sopÃnena otari. Sakko pattacÅvaraæ aggahesi, SuyÃmo vÃlavÅjaniæ. Sahampati Brahmà chattaæ dhÃresi, dasasahassacakkavÃladevatà dibbagandhamÃlÃdÅhi pÆjayiæsu. S-raæ dhurasopÃne patiÂÂhitaæ paÂhamam eva SÃriputtatthero vandi, pacchà sesaparisÃ. Tasmiæ samÃgame S. cintesi: "MoggallÃno iddhimà ti pÃkaÂo, UpÃli vinayadharo ti, SÃriputtassa pana mahÃpa¤¤Ãguïo na pÃkaÂo, Âhapetvà maæ a¤¤o etena sadiso samapa¤¤o nÃma n' atthi, pa¤¤Ãguïaæ assa pÃkaÂaæ karissÃmÅti" paÂhamaæ tÃva puthujjanapa¤haæ pucchi, taæ puthujjanà va kathayiæsu. Tato sotÃpannÃnaæ visaye pa¤haæ pucchi, tam pi sotÃpannà va kathayiæsu, puthujjanà na jÃniæsu. Evaæ sakadÃgÃmivisaye anÃgÃmivisaye khÅïÃsavavisaye mahÃsÃvakavisaye ca pa¤haæ pucchi, tam pi heÂÂhimà heÂÂhimà na jÃniæsu, uparimà uparimà kathayiæsu, aggasÃvakavisaye puÂÂhapa¤ham pi aggasÃvakà va kathayiæsu, a¤¤e na jÃniæsu. Tato SÃriputtattherassa visaye pa¤haæ pucchi, taæ thero va kathesi, a¤¤e na jÃniæsu. Manussà "ko nÃma esa thero S-rà saddhiæ kathesÅti" pucchitvà "dhammasenÃpati SÃriputto nÃmÃ" 'ti sutvà "aho mahÃpa¤¤o" ti vadiæsu. Tato paÂÂhÃya devamanussÃnaæ antare therassa mahÃpa¤¤Ãguïo pÃkaÂo jÃto. Atha naæ S. Ye ca saækhatadhammÃse ye ca sekhà puthÆ idha tesaæ {me} nipako iriyaæ puÂÂho pabrÆhi mÃrisà 'ti Buddhavisaye pa¤haæ pucchitvà "imassa nu kho SÃriputta saækhittena bhÃsitassa kathaæ vitthÃrena attho daÂÂhabbo" ti Ãha. Thero pa¤haæ oloketvà "S. maæ sekhÃsekhÃnaæ bhikkhÆnaæ ÃgamanapaÂipadaæ pucchatÅti" pa¤he nikkaækho hutvà "ÃgamanapaÂipadaæ nÃma khandhÃdivasena bahÆhi mukhehi sakkà kathetuæ, katarÃkÃrena nu kho kathento Satthu ajjhÃsayaæ gaïhituæ sakkhissÃmÅti" ajjhÃsaye kaækhi. S. "SÃriputto pa¤he nikkaækho, ajjhÃsaye pana me kaækhati, mayà naye adinne kathetuæ na sakkhissati, nayam assa dassÃmÅti" #<[page 267]># %< 10. SarabhamigajÃtaka. (483.) 267>% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ nayaæ dassento "bhÆtam idan ti, SÃriputta samanupassÃ" 'ti Ãha. Evaæ kir' assa ahosi. "SÃriputto mam' ajjhÃsayaæ gahetvà kathento khandhavasena kathessatÅti" therassa saha nayadÃnena so pa¤ho nayasatena nayasahassena upaÂÂhÃsi, so S-rà dinnanaye Âhatvà Buddhavisaye pa¤haæ kathesi. S. dvÃdasayojanikÃya parisÃya dhammaæ desesi, tiæsapÃïakoÂiyo amatapÃnaæ piviæsu. S. parisaæ uyyojetvà cÃrikaæ caranto anupubbena SÃvatthiæ gantvà punadivase SÃvatthiyaæ piï¬Ãya caritvà piï¬apÃtapaÂikkanto bhikkhÆhi vatte dassite gandhakuÂiæ pÃvisi. SÃyaïhasamaye bhikkhÆ therassa guïakatham kathentà dhammasabhÃyaæ nisÅdiæsu: "mahÃpa¤¤o Ãvuso SÃriputto puthupa¤¤o javanapa¤¤o tikkhapa¤¤o nibbedhikapa¤¤o, Dasabalena saækhittena pucchitapa¤haæ vitthÃrena kathesÅti". S. Ãgantvà "kÃya nu 'ttha bhikkhave e. k. s." ti pucchitvà "imÃya nÃmÃ" 'ti vutte "na bhikkhave idÃn' eva pubbe p' esa saækhittena bhÃsitassa vitthÃren' atthaæ katheti yevÃ" 'ti vatvà a. Ã.: A. B. Br. r. k. Bo. sarabhamigayoniyaæ nibbattitvà ara¤¤e paÂivasati. RÃjà migavittako ahosi thÃmasampanno, a¤¤aæ manussaæ manusso ti pi na gaïeti. So ekadivasaæ migavaæ gantvà amacce Ãha: "yassa passena migo palÃyati ten' eva so daï¬o dÃtabbo" ti. Te cintayiæsu: "kadÃci gehamajjhe ÂhitÃpi koÂÂhakaæ virajjhanti, uÂÂhitamigaæ yena kenaci upÃyena ra¤¤o ÂhitaÂÂhÃnam eva ÃropessÃmÃ" 'ti cintetvà ca pana katikaæ katvà ra¤¤o dhuramaggaæ adaæsu. Te mahantaæ gumbaæ parikkhipitvà muggarÃdÅhi bhÆmiæ hanÃpesuæ. PaÂhamam eva sarabhamigo uÂÂhÃya tikkhattuæ gumbaæ anuparigantvà palÃyanokÃsaæ olokento sesadisÃsu manusse bÃhÃya bÃhaæ dhanunà dhanuæ Ãhacca nirantare Âhite disvà ra¤¤o ÂhitaÂÂhÃne yeva okÃsaæ addasa. So ummÅlitesu akkhÅsu vÃlukaæ khipamÃno viya rÃjÃnaæ abhimukho agamÃsi. #<[page 268]># %<268 XIII. TerasanipÃta.>% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ RÃjà taæ lahusampattaæ disvà saraæ khipitvà virajjhi. Sarabhamigà nÃma saraæ va¤cetuæ chekà honti: sare abhimukhaæ Ãgacchante vegaæ gÃhÃpetvà tiÂÂhanti, pacchato Ãgacchante vegena purato va javanti, uparibhÃgenÃgacchante piÂÂhiæ nÃmenti, passenÃgacchante thokaæ apagacchanti, kucchimajjhaæ sandhÃyÃgacchante parivattitvà patanti, sare atikkante vÃtacchinnavalÃhakavegena palÃyanti. So pi rÃjà tasmiæ parivattitvà patite "sarabho me viddho" ti nÃdaæ mu¤ci. Sarabho uÂÂhÃya vÃtavegena palÃyi balamaï¬alaæ bhijjitvÃ, ubhosu passesu Âhità amaccà sarabhaæ palÃyamÃnaæ disvà ekato hutvà pucchiæsu: "migo kassa ÂhitaÂÂhÃnaæ abhirÆhÅti". "Ra¤¤o ÂhitaÂÂhÃnan" ti. "RÃjà `viddho me' ti vadati, ko nena viddho ti, nibbirajjho bho amhÃkaæ rÃjÃ, bhÆmi nena viddho" ti iti tenÃnappakÃrena ra¤¤Ã saddhiæ keliæ kariæsu. RÃjà cintesi: "ime maæ parihÃsanti, mama pamÃïaæ na jÃnantÅti" gÃÊhaæ nivÃsetvà pattiko va khaggaæ ÃdÃya "sarabhaæ gaïhissÃmÅti" vegena pakkhandi. Atha naæ disvà tÅïi yojanÃni anubandhi. Sarabho ara¤¤aæ pÃvisi, rÃjÃpi pÃvisi yeva. Tattha sarabhamigassa gamanamagge saÂÂhihatthamatto mahÃpÆtipÃdanarakÃvÃÂo atthi, so tiæsahatthamattaæ udakena puïïo tiïehi paÂicchanno. Sarabho udakagandhaæ ghÃyitvà va ÃvÃÂabhÃvaæ ¤atvà thokaæ osakkitvà gato. RÃjà pana ujukaæ eva Ãgacchanto tasmiæ papati. Sarabho tassa padasaddaæ asuïanto nivattitvà taæ apassanto "narakÃvÃÂe patito bhavissatÅti" ¤atvà Ãgantvà olokento naæ gambhÅraudake appatiÂÂhaæ kilamantaæ disvà tena kataæ aparÃdhaæ hadaye akatvà sa¤jÃtakÃru¤¤o #<[page 269]># %< 10. SarabhamigajÃtaka. (483.) 269>% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ "mà mayi passante va rÃjà nassatu, imamhà naæ dukkhà mocessÃmÅti" ÃvÃÂatÅre Âhito "mà bhÃyi mahÃrÃja, ahaæ taæ dukkhà mocessÃmÅti" vatvà attano piyaputtaæ uddharituæ ussÃhaæ karonto viya tass' uddharaïatthÃya silÃya yoggaæ katvà va, "vijjhissÃmÅti" Ãgataæ rÃjÃnaæ saÂÂhihatthà narakà uddharitvà assÃsetvà piÂÂhiæ Ãropetvà ara¤¤Ã nÅharitvà senÃya avidÆre otÃretvà ovÃdam assa datvà pa¤casu sÅlesu patiÂÂhÃpesi. RÃjà M-aæ vihÃya gantuæ asakkonto Ãha: "sÃmi sarabharÃja, mayà saddhiæ BÃrÃïasiæ ehi, dvÃdasayojanikÃya te BarÃïasiyà rajjaæ dammi, taæ karohÅti". "MahÃrÃja, mayaæ tiracchÃnagatÃ, na no rajjen' attho, sace te mayi sineho atthi mayà dinnÃni sÅlÃni rakkhanto raÂÂhavÃsino pi sÅlaæ rakkhÃpehÅti" taæ ovaditvà ara¤¤am eva pÃvisi. So assupuïïehi nettehi tassa guïe saranto va senaæ sampÃpuïitvà senaÇgaparivuto nagaraæ gantvà "ito paÂÂhÃya sakalaraÂÂhavÃsino pa¤casÅlÃni rakkhantÆ" 'ti dhammabheri¤ carÃpesi. M-ena pana attano kataguïaæ kassaci akathetvà sÃyaæ nÃnaggarasabhojanaæ bhu¤jitvà alaækatasayane sayitvà paccÆsakÃle M-assa guïaæ saritvà uÂÂhÃya sayanapiÂÂhe pallaækena nisÅditvà pÅtipuïïena hadayena chahi gÃthÃhi udÃnaæ udÃnesi: @@ @@ @@ @@ @@ #<[page 270]># %<270 XIII. TerasanipÃta.>% @< bahÆ hi phassà ahità hità ca, avitakkità maccum upabbajanti. || Ja_XIII:138 ||>@ @@ ùsiæsethevà 'ti Ãsacchedakakammaæ akatvà attano kamme Ãsaæ karoth' eva, na ukkaïÂheyya, yathà icchin ti ahaæ hi saÂÂhihatthà narakà uÂÂhÃnaæ icchiæ, so 'mhi tath' eva jÃto, tato uÂÂhito yevà 'ti dÅpeti, ahità hità cà 'ti dukkhaphassà ca sukhaphassà ca maraïaphassà ca jÅvitaphassà cà 'ti pi attho, sattÃnaæ hi maraïaphasso ahito jÅvitaphasso hito, tesaæ avitakkito aciïÂito pi maraïaphasso va ÃgacchatÅti dasseti, acintitampÅti mayà ÃvÃÂe patissÃmÅti na cintitaæ, sarabhaæ mÃressÃmÅti cintitaæ, idÃni pana me cintitaæ naÂÂhaæ, acintitam eva jÃtaæ, bhogà ti yasaparivÃrÃ, ete cintÃmayà na honti, tasmà ¤Ãïavatà viriyam eva kÃtabbaæ, viriyavato hi acintitam pi hoti yeva. Tass' evaæ udÃnentass' eva aruïaæ uÂÂhahi. Purohito pÃto va sukhaseyyapucchanatthaæ Ãgantvà dvÃre Âhito tassa udÃnagÅtasaddaæ sutvà cintesi: "rÃjà hÅyo migavaæ agamÃsi, tattha sarabhamigaæ viraddho bhavissati, tato amaccehi avahasiyamÃno "mÃretvà taæ ÃnessÃmÅti" khattiyamÃnen" eva taæ anubandhanto saÂÂhihatthe narake patito bhavissati, dayÃlunà sarabharÃjena ra¤¤o dosaæ acintetvà rÃjà uddhaÂo bhavissati, tena ma¤¤e udÃnaæ udÃnetÅti". Evaæ brÃhmaïassa ra¤¤o paripuïïavya¤janaæ udÃnaæ sutvà sumajjite ÃdÃse mukhaæ olokentassa chÃyà viya ra¤¤Ã ca sarabhena ca katakÃraïaæ pÃkataæ ahosi. So nakhaggena dvÃraæ koÂÂhesi. RÃjà "ko eso" ti pucchi. "Ahaæ deva purohito" ti. Ath' assa dvÃraæ vivaritvà "ito eh' ÃcariyÃ" 'ti Ãha. So pavisitvà rÃjÃnaæ jayÃpetvà ekamantaæ Âhito "ahaæ mahÃrÃja tayà ara¤¤e katakÃraïaæ jÃnÃmi, tvaæ ekaæ sarabhamigaæ anubandhanto narake patito, atha naæ so sarabho silÃya yoggaæ katvà narakato uddhari, #<[page 271]># %< 10. SarabhamigajÃtaka. (483.) 271>% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ so tvaæ tassa guïaæ saritvà udÃnaæ udÃnesÅti" vatvà dve gathà abhÃsi: @@ @@ Tattha anusarÅti anubandhi, vikkantan ti uddharaïatthÃya kataparikammaæ, anujÅvasÅti upajÃvasi, tassÃnubhÃvena tayà jÅvitaæ laddhan ti attho, samuddharÅti uddhari, ta migaæ vadesÅti taæ suvaïïasarabhamigaæ idha sirisayane nisinno vaïïesi. Taæ sutvà rÃjà "ayaæ mayà saddhiæ na migavaæ Ãgato sabbaæ pavattiæ jÃnÃti, kathaæ nu kho jÃnÃti, pucchissÃmi nan" ti cintetvà navamaæ gÃtham Ãha: @@ Tattha bhiæsarÆpan ti kin nu te ¤Ãïaæ balavajÃtikaæ, ten' etaæ jÃnÃsÅti. BrÃhmaïo "nÃhaæ sabba¤¤Æ Buddho, vya¤janaæ amakkhetvà tayà kathitagÃthÃnaæ pana mayhaæ attho upaÂÂhÃtÅti" dÅpento dasamaæ gÃtham Ãha: @@ #<[page 272]># %<272 XIII. TerasanipÃta.>% @< gÃthÃpadÃna¤ ca subhÃsitÃnaæ atthaæ tad Ãnenti janinda dhÅrà ti. || Ja_XIII:143 ||>@ Tattha subhÃsitÃnan ti vya¤janaæ amakkhetvà suÂÂhu bhÃsitÃnaæ. atthaæ tadÃnentÅti so tesaæ attho, taæ Ãnenti upadhÃrentÅti. RÃjà tassa tussitvà bahuæ dhanaæ adÃsi. Tato paÂÂhÃya ca dÃnÃdipu¤¤Ãbhirato ahosi, manussÃpi pu¤¤Ãbhiratà hutvà matamatà saggapadam eva pÆrayiæsu. Ath' ekadivasaæ rÃjà "lakkhaæ vijjhissÃmÅti" purohitaæ ÃdÃya uyyÃnaæ gato. Tadà Sakko devarÃjà bahÆ nave deve ca devaka¤¤Ãyo ca disvà "kin nu kÃraïan" ti Ãvajjanto sarabhamigena narakà uddharitvà ra¤¤o sÅlesu patiÂÂhÃpitabhÃvaæ ¤atvà "ra¤¤o ÃnubhÃvena mahÃjano pu¤¤Ãni karoti, tena devaloko paripÆrati, idÃni kho pana rÃjà lakkhaæ vijjhituæ uyyÃhaæ gato" ti vÅmaæsitvà "sÅhanÃdaæ nadÃpetvà sarabhamigassa guïaæ kathÃpetvà attano ca SakkabhÃvaæ jÃnÃpetvà ÃkÃse Âhito dhammaæ desetvà mettÃya c' eva pa¤canna¤ ca sÅlÃnaæ guïaæ kathÃpetvà ÃgamissÃmÅti" cintetvà uyyÃnaæ agamÃsi. RÃjÃpi "lakkhaæ vijjhissÃmÅti" dhanuæ Ãropetvà saraæ sandahi. Tasmiæ khaïe Sakko ra¤¤o ca lakkhassa ca antare attano ÃnubhÃvena sarabhaæ dassesi. RÃjà taæ disvà saraæ na mu¤ci. Atha naæ Sakko purohitassa sarÅre adhimuccitvà gÃthÃya ajjhabhÃsi: @@ Tattha pattin ti vÃjapattehi samannÃgataæ, paraviriyaghÃtin ti paresaæ viriyaghÃtakaæ, cÃpe saran ti etaæ pattisaækhÃtaæ saraæ cÃpe ÃdÃya sannahitvà idÃni tvaæ vicikicchasi, hantÆ 'ti tayà vissaÂÂho hutvà esa saro khippaæ imaæ sarabhaæ hantu, #<[page 273]># %< 10. SarabhamigajÃtaka. (483.) 273>% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ annaæ hi etan ti varapa¤¤a mahÃrÃja sarabho nÃma ra¤¤o ÃhÃro bhakkho ti attho. Tato rÃjà gÃtham Ãha: @@ Tattha pubbekata¤cà 'ti brÃhmaïa aham etaæ ekaæsena jÃnÃmi yathà migo khattiyassa annaæ, pubbe pana iminà mayhaæ kataguïaæ pÆjemi, tasmà na hanÃmÅti. Tato Sakko gÃthadvayam Ãha: @@ @@ Tattha asureso ti asuro esa asurajeÂÂhako Sakko eso ti adhippÃyena vadati, amarÃdhipo ti tvaæ etaæ Sakkaæ mÃretvà sayaæ Sakko devarÃjà hohÅti vadati, Vetaraniæ Yamassà ti sace etaæ sahÃyo me ti cintetvà na hanissasi saputtadÃro Yamassa Vetaraïiæ nirayaæ gato bhavissasÅti taæ tÃsesÅti. Tato rÃjà dve gÃthà abhÃsi: @@ #<[page 274]># %<274 XIII. TerasanipÃta.>% @@ Tattha yo mama pÃïadassà 'ti brÃhmaïa yo mama pÃïa¬o assa yena me piyaæ jÅvitaæ dinnaæ narakaæ pavisantenÃpi mayà so na tv-eva ha¤¤o na hantabbo, avajjho eso ti vadati, ekassa kattà vivanasmiæ ghore ti dÃruïe ara¤¤e paccatthikassa sato ekassa asahÃyassa mama kattà kÃrako jÅvitassa dÃyako, sv-Ãhaæ taæ iminà kataæ tÃdisaæ pubbekiccaæ saranto taæ guïaæ jÃnanto yeva kathaæ haneyyaæ. Atha Sakko purohitassa sarÅrato apagantvà SakkattabhÃvaæ mÃpetvà ÃkÃse Âhatvà ra¤¤o guïaæ pakÃsento @@ @@ gÃthadvayam Ãha. Tattha mittÃbhirÃdhÅti mitte ÃrÃdhento tosento tesu adubbhamÃno, sabbÃtithÅti sabbe dhammikasamaïabrÃhmaïe atithipÃhunake yeva katvà pariharanto yÃcitabbayuttako hutvÃ, anindito ti dÃnÃdÅni pu¤¤Ãni karaïena pamudito devalokena abhinandito hutvà saggaÂÂhÃnaæ upehÅti. #<[page 275]># %< 10. SarabhamigajÃtaka. (483.) 275>% Evaæ vatvà Sakko devarÃjà "ahaæ mahÃrÃja taæ parigaïhituæ Ãgato, tvaæ attÃnaæ parigaïhituæ nÃdÃsi, appamatto hohÅti" taæ ovaditvà sakaÂÂhÃnam eva gato. S. i. d. Ã. "na bhikkhave idÃn' eva pubbe pi SÃriputto saækhittena bhÃsitassa vitthÃrena atthaæ jÃnÃti yevÃ" 'ti vatvà j. s.: "Tadà rÃjà ùnando ahosi, purohito SÃriputto, sarabho aham evÃ" 'ti. SarabhamigajÃtakaæ. TerasanipÃtavaïïanà niÂÂhitÃ. #<[page 276]># %< 276>% XIV. PAKI××AKANIPùTA. $<1. SÃlikedÃrajÃtaka.>$ Sampannaæ sÃlikedÃran ti. Idaæ S. J. v. mÃtiposakabhikkhuæ Ã. k. Vatthuæ SÃmajÃtake Ãvibhavissati. S. pana taæ bhikkhuæ pakkosÃpetvà "saccaæ kira tvaæ bhikkhu gihÅ posesÅti" pucchitvà "saccaæ bhante" ti vutte "kin te hontÅti" "mÃtÃpitaro bhante" ti vutte "sÃdhu bhikkhu porÃïakapaï¬ità tiracchÃnà hutvà suvayoniyaæ nibbattitvÃpi jiïïake mÃtÃpitaro kulÃvake nipajjÃpetvà mukhatuï¬akena gocaraæ Ãharitvà posesun" 'ti vatvà a. Ã.: A. RÃjagahe MagadharÃjà nÃma rajjaæ kÃreti. Tadà nagarato pubbuttarÃya disÃya SÃlindiyo nÃma brÃhmaïagÃmo ahosi. Tassa pubbuttaradisÃya Magadhakhettaæ. Tattha Kosiyagotto nÃma SÃlindiyavÃsÅ brÃhmaïo sahassakarÅsamattaæ khettaæ gahetvà sÃliæ vapÃpesi. UÂÂhite sasse vatiæ thiraæ kÃretvà kassaci païïÃsakarÅsamattaæ kassaci saÂÂhikarÅsamattan ti evaæ pa¤cakarÅsasatamattaæ kattikhettaæ attano purisÃna¤ ¤eva ÃrakkhatthÃya datvà sesaæ pa¤cakarÅsasatamattaæ bhatiæ katvà ekassa bhatakassa adÃsi so tattha kuÂiæ katvà rattiædivaæ vasati. #<[page 277]># %< 1. SÃlikedÃrajÃtaka. (484.) 277>% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ Khettassa pana pubbuttarabhÃge ekasmiæ sÃnupabbate mahantaæ simbalivanaæ, tattha anekÃni suvasatÃni vasanti. Tadà B. tasmiæ suvasaæghe suvara¤¤o putto hutvà nibbatti, so vayappatto abhirÆpo thÃmavÃ, sakaÂanÃbhippamÃïo sarÅro ahosi. Ath' assa pità mahallakakÃle "ahaæ idÃni dÆraæ gantuæ na sakkomi, tvaæ imaæ gaïaæ pariharÃ" 'ti rajjaæ niyyÃdesi. So punadivasato paÂÂhÃya mÃtÃpitunnaæ gocaratthÃya gantuæ nÃdÃsi "suvagaïaparivuto Himavantaæ gantvà sayaæjÃtasÃlivanesu yÃvadatthaæ sÃliæ khÃditvà ÃgamanakÃle mÃtÃpitunnaæ pahonakaæ gocaraæ ÃdÃya gantvà mÃtÃpitaro poseti. Ath' assa ekadivasaæ suvà Ãrocesuæ: "pubbe imasmiæ kÃle Magadhakhette sÃli paccati, idÃni kin nu kho jÃtan ti tena hi jÃnÃthÃ" 'ti dve suve pahiïiæsu. Suvà gantvà Magadhakhette otarantà tassa bhatiyà rakkhaïakapurisassa khette otaritvà sÃliæ khÃditvà ekaæ sÃlisÅsaæ ÃdÃya simbalivanaæ gantvà sÃlisÅsaæ M-assa pÃdamÆle pÃtetvà "evarÆpà tattha sÃlÅti" vadiæsu. So punadivase suvagaïaparivuto tattha gantvà tasmiæ khette otari. So puriso suve sÃliæ khÃdante ito c' ito ca dhÃvitvà vÃrento pi vÃretuæ na sakkoti. Sesà suvà sÃliæ khÃditvà tucchamukhà va gacchanti, suvarÃjà pana bahÆni sÃlisÅsÃni ekato katvà haritvà mÃtÃpitunnaæ deti. Suvà punadivasato paÂÂhÃya tatth' eva sÃliæ khÃdiæsu. Atha so puriso "sace ime a¤¤aæ katipÃhaæ evaæ khÃdissanti ki¤ci na bhavissati, #<[page 278]># %<278 XIV. PakiïïakanipÃta.>% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ brÃhmaïo sÃliæ agghÃpetvà mayhaæ iïaæ karissati, gantvà tassa ÃrocemÅti" so sÃlimuÂÂhinà saddhiæ tathÃrÆpaæ païïÃkÃraæ gahetvà brÃhmaïaæ passitva vanditvà ekamantaæ Âhito "kiæ bho purisa sampannaæ sÃlikhettan" ti puÂÂho "Ãma brÃhmaïa sampannan" ti vatvà dve gÃthà abhÃsi: @@ @@ Tattha sampannan ti paripuïïaæ avikalaæ, kedÃran ti khettaæ, sabbasundaro ti sabbehi koÂÂhÃsehi sundaro rattatuï¬o ji¤jukasannibhakkhi rattapÃdo tÅhi rÃjÅhi parikkhittagÅvo mahÃmayÆrappamÃïo so yÃvadatthaæ sÃliæ khÃditvà a¤¤aæ tuï¬ena gahetvà gacchati. BrÃhmaïo tassa kathaæ sutvà suvarÃje sinehaæ uppÃdetvà khettapÃlaæ pucchi: "ambho purisa pÃsaæ o¬¬etuæ jÃnÃsÅti". "ùma jÃnÃmÅti". Atha naæ gÃthÃya ajjhabhÃsi: @@ Tattha o¬¬entÆ 'ti o¬¬ayantu, vÃlapÃsÃnÅti assavÃlÃdirajjumayà pÃsÃ, jÅva¤ca nan ti jÅvantaæ ¤eva ca. Taæ sutvà khettapÃlo sÃliæ agghÃpetvà iïassa akatabhÃvena tuÂÂho gantvà assavÃle vaÂÂetvà "ajja imasmiæ ÂhÃne otarissatÅti" sutvà suvara¤¤o otaraïaÂÂhÃnaæ sallakkhetvà punadivase pÃto na cÃtippamÃïaæ pa¤jaraæ katvà pÃsaæ o¬¬etvà suvÃnaæ Ãgamanaæ olokento kuÂiyaæ nisÅdi. SuvarÃjÃpi suvagaïaparivuto Ãgantvà aloluppacÃratÃya hiyyo khÃditaÂÂhÃne o¬¬itapÃse pÃdaæ pavesento va otari. #<[page 279]># %< 1. SÃlikedÃrajÃtaka. (484.) 279>% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ So attano baddhabhÃvaæ ¤atvà cintesi: "sac' Ãhaæ idÃn' eva baddharÃvaæ ravissÃmi ¤Ãtakà bhayatajjità gocaraæ agahetvà va palÃyissanti, yÃva etesaæ gocaragahaïaæ adhivÃsessÃmÅti" so tesaæ suhitabhÃvaæ ¤atvà maraïabhayatajjito hutvà tikkhattuæ baddharÃvaæ ravi. Sabbe palÃyiæsu. SuvarÃjà "ettakesu me ¤ÃtÅsu nivattitvà olokento pi n' atthi, kin nu kho mayà pÃpaæ katan" ti vilapanto @@ gÃtham Ãha. KhettapÃlo suvarÃjassa baddharÃvaæ suvÃna¤ ca ÃkÃse pakkhandanasaddaæ sutvà "kin nu kho" ti kuÂito oruyha pÃsaÂÂhÃnaæ gantvà suvarÃjÃnaæ disvà "yass' eva me pÃso o¬¬ito so eva baddho" ti tuÂÂhamÃnaso suvarÃjÃnaæ pÃsato mocetvà dve pÃde ekato bandhitvà SÃlindiyagÃmaæ gantvà suvapotaæ brÃhmaïassa adÃsi. BrÃhmaïo balavasinehena M-aæ ubhohi hatthehi daÊhaæ gahetvà aæke nisÅdÃpetvà tena saddhiæ sallapanto dve gÃthà abhÃsi: @@ @@ Tattha udaraæ nÆnà 'ti a¤¤esaæ udaraæ udaram eva ma¤¤e tava udaraæ pana atiudaraæ, tatthà 'ti tasmiæ simbalivane, pÆresÅti vassÃrattatthÃya pÆresi, nidhÅyasÅti nidhesi. Taæ sutvà suvarÃjà madhurÃya manussabhÃsÃya sattamaæ gÃtham Ãha: #<[page 280]># %<280 XIV. PakiïïakanipÃta.>% @@ Tattha iïaæ mu¤cÃmiïaæ dammÅti tava sÅliæ haritvà iïaæ mu¤cÃmi c' eva dadÃmi ca 'ti vadati, nidhimpÅti ekaæ tattha simbalivane anugÃmikanidhim pi nidahÃmi. Atha naæ brÃhmaïo pucchi: @@ Tattha iïadÃnan ti iïassa dÃnaæ, nidhiæ nidhÃnan ti nidhino nidhÃnaæ. Evaæ brÃhmaïena puÂÂho suvarÃjà tassa vyÃkaronto catasso gÃthà abhÃsi: @@ @@ @@ @@ Tattha hÃtÆnà 'ti haritvÃ, taæ nidhin ti taæ pu¤¤akammaæ paï¬ità anugÃmikanidhiæ nÃma kathenti, nidhiænidhÃnan ti nidhino nidhÃnaæ, nidhÃnanidhin ti pi pÃÂho, ayam eva attho. BrÃhmaïo M-assa dhammakathaæ sutvà pasannacitto dve gÃthà abhÃsi: @@ #<[page 281]># %< 1. SÃlikedÃrajÃtaka. (484.) 281>% @@ Tattha bhu¤ja sÃlin ti ito paÂÂhÃya nibbhayo hutvà bhu¤jà 'ti karÅsasahassam pi tass' eva niyyÃdento evam Ãha, passemÆ 'ti attano ruciyà Ãgataæ a¤¤esu divasesu taæ passeyyÃmà 'ti. Evaæ M-aæ yÃcitvà piyaputtaæ viya muducittena olokento pÃdato bandhanaæ mocetvà satapÃkatelena pÃde makkhetvà bhaddapÅÂhe nisÅdÃpetvà ka¤canataÂÂake madhulÃje khÃdÃpetvà sakkharodakaæ pÃyesi. Ath' assa suvarÃjà "appamatto hohi brÃhmaïÃ" 'ti vatvà ovadanto @@ Tattha tavassamamhÅti tava nivesane, ratÅti abhirati. Taæ sutvà brÃhmaïo tuÂÂhahadayo udÃnaæ udÃnento @@ Tattha lakkhÅti sirÅ pi pu¤¤am pi pa¤¤Ãpi. M. brÃhmaïena attano dinnaæ karÅsasahassaæ paÂikkhipitvà aÂÂhakarÅsmattam eva gaïhi. BrÃhmaïo thambhe nikhaïitvà tassa taæ khettaæ niyyÃdetvà a¤jalim paggayha "gaccha sÃmi, assumukhe matÃpitaro assÃsehÅti" vatvà taæ uyyojesi. So tuÂÂhamÃnaso sÃlisÅsaæ ÃdÃya gantvà mÃtÃpitunnaæ purato nikkhipitvà "amma tÃta uÂÂhethÃ" 'ti Ãha. Te assumukhà va bhÃsamÃnà uÂÂhahiæsu. TÃvad eva suvagaïà sannipatitvà "kathaæ mutto si devÃ" 'ti pucchiæsu. #<[page 282]># %<282 XIV. PakiïïakanipÃta.>% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ So nesaæ sabbaæ vitthÃrato kathesi. Kosiyo pi suvara¤¤o ovÃdaæ datvà tato paÂÂhÃya dhammikasamaïabrÃhmaïÃnaæ mahÃdÃnaæ paÂÂhapesi. Taæ atthaæ pakÃsento S. osÃnagÃtham Ãha: @@ Tattha santappayÅti gahitÃni bhÃjanÃni pÆrento santappesi. S. i. d. Ã. "evaæ bhikkhu mÃtÃpitiposanaæ nÃma paï¬itÃnaæ vaæso" ti vatvà saccÃni pakÃsetvà j. s. (SaccapariyosÃne so bhikkhu sotÃpattiphale patiÂÂhahi): "Tadà suvagaïo Buddhaparisà ahosi, mÃtÃpitaro mahÃrÃjakulÃni, khettapÃlo Channo, brÃhmaïo ùnando, suvarÃjà aham evÃ" 'ti. SÃlikedÃrajÃtakaæ. $<2. CandakinnarajÃtaka.>$ UpanÅyatÅdaæ ma¤¤e ti. Idaæ S. kapilapuraæ nissÃya nigrodhÃrÃme viharanto rÃjanivesane RÃhulamÃtaraæ Ã. k. Idaæ pana jÃtakaæ DÆrenidÃnato paÂÂhÃya kathetabbaæ. Sà pan' esà NidÃnakathà yÃva LaÂÂhivane Uruvelakassapassa sÅhanÃdà ApaïïakajÃtake kathitÃ, tatoparaæ yÃva Kapilavatthugamanà VessantarajÃtake Ãvibhavissati. S. pana pitu nivesane nisÅditvà antarabhattasamaye MahÃdhammapÃlajÃtakaæ kathetvà katabhattakicco "RÃhulamÃtu vasanaÂÂhÃne nisÃditvà tassà guïaæ vaïïento CandakinnarajÃtakaæ kathessÃmÅti" rÃjÃnaæ pattaæ gÃhÃpetvà dvÅhi aggasÃvakehi saddhiæ RÃhulamÃtu vasanaÂÂhÃnaæ pÃyÃsi. Tadà tassà pamukhe cattÃlÅsasahassà nÃÂakitthiyo vasanti, tÃsu khattiyaka¤¤Ãna¤ ¤eva navutiadhikasahassaæ. Sà T-assa Ãgamanaæ ¤atvà "sabbà kÃsÃvÃn' eva nivÃsentÆ" 'ti tÃsaæ ÃrocÃpesi, tà tathà kariæsu. S. Ãgantvà pa¤¤attÃsane nisÅdi. #<[page 283]># %< 2. CandakinnarajÃtaka. (485.) 283>% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ Atha tà sabbÃpi ekappahÃren' eva viraviæsu, mahà paridevasaddo ahosi. RÃhulamÃtà paridevitvà sokaæ vinodetvà S-raæ vanditvà rÃjagatena bahumÃnena sagÃravena nisÅdi. RÃjà tassà guïakathaæ Ãrabhi: "bhante mama suïhà `tumhehi kÃsÃvÃni nivatthÃnÅti' sutvà kÃsÃvÃn' eva nivÃsesi, `mÃlÃdÅni pariccattÃnÅti' sutvà mÃlÃdÅni pariccajitvà bhÆmisayanà va jÃtà tumhÃkaæ pabbajitakÃle vidhavà hutvà a¤¤ehi rÃjÆhi pesitaæ païïÃkÃraæ na gaïhi, evaæ tumhesu asaæhÅracittà esÃ" ti nÃnppakÃrehi tassà guïakathaæ kathesi. S. "anacchariyaæ mahÃrÃja yaæ esà idÃni mama pacchime attabhÃve mayi sasnehà asaæhÅracittà ana¤¤aneyyà bhaveyya, sà tiracchÃnayoniyaæ nibbattÃpi mayi asaæhÅracittà ana¤¤aneyyà ahosÅti" vatvà tena yÃcito a. Ã.: A. B. Br. r. k. M. Himavantapadese kinnara yoniyaæ nibbatti. Candà nÃm' assa bhariyÃ. Te ubho pi CandanÃmake rajatapabbate vasiæsu. Tadà BÃrÃïasirÃjà amaccÃnaæ rajjaæ niyyÃdetvà dve kÃsÃyÃni nivÃsetvà sannaddhapa¤cÃvudho ekako va Himavantaæ pÃvisi. So migamaæsaæ khÃdanto ekaæ khuddakanadiæ anussaranto uddhaæ abhirÆhi. CandapabbatavÃsino kinnarà vassÃrattasamaye anotaritvà pabbate yeva vasanti nidÃghe otaranti. Tadà so Candakinnaro attano bhariyÃya saddhiæ otaritvà tesu tesu ÂhÃnesu gandhe vilimpanto pupphareïuæ khÃdanto pupphapaÂe nivÃsento pÃrumpanto latÃdolÃhi kÅÊanto madhurassarena gÃyanto taæ khuddakanadiæ patvà ekasmim nivattaÂÂhÃne otaritvà udake pupphÃni vikiritvà udakakÅÊaæ kÅÊitvà pupphapaÂe nivÃsetvà pÃrupitvà rajatapaÂÂavaïïÃya vÃlukÃya pupphasayanaæ pa¤¤Ãpetvà ekaæ veïudaï¬aæ gahetvà sayane nisÅdiæsu. #<[page 284]># %<284 XIV. PakiïïakanipÃta.>% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ Tato Candakinnaro veïuæ vÃdento madhurasaddena gÃyi, CandakinnarÅ muduke hatthe nÃmetvà tassÃvidÆre Âhità nacc' eva gÃyi ca. So rÃjà tesaæ saddaæ sutvà padasaddaæ asÃvento saïikaæ Ãgantvà paÂicchanne Âhatvà te kinnare disvà kinnariyà paÂibaddhacitto hutvà "taæ kinnaraæ vijjhitvà jÅvitakkhayaæ pÃpetvà imÃya saddhiæ saævÃsaæ kappessÃmÅti" cintetvà Candakinnaraæ vijjhi. So vedanÃmatto paridevamÃno catasso gÃthà Ãha. @@ @@ @@ @@ Tattha upanÅyatÅti santativicchedaæ upanÅyati, idan ti jÅvitaæ, pÃïà me ti bhadde Cande mama jÅvitapÃïà nirujjhanti, osadhi me ti jÅvitaæ me osÅdati, nitammÃmÅti atikilamÃmi, tava Candiyà ti idaæ mama dukkhaæ, na naæ a¤¤ehi sokehÅti atha kho tava Candiyà socantiyà sokahetu, yasmà tvaæ mama viyogena socissasi tasmà ti attho, tiïamiva vanamivà 'ti tattha pÃsÃïe khittatiïam iva mÆle chinnavanam iva ca milÃyÃmÅti vadati, sare pabbatapÃde ti yathà nÃma pabbatapÃde patitaæ vassaæ saritvà acchinnadhÃraæ vattati. M. imÃhi catÆhi gÃthÃhi paridevitvà pupphasayane nipanno va satiæ vissajjetvà parivattitvà sayi, rÃjà patiÂÂhito va, itarà MahÃsatte paridevante pi attano ratiyà mattà hutvà tassa viddhabhÃvaæ na jÃnÃti, #<[page 285]># %< 2. CandakinnarajÃtaka. (485.) 285>% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ visa¤¤aæ pana naæ parivattitvà nipannaæ disvà "kin nu kho me sÃmikassa dukkhan" ti upadhÃrentÅ pahÃramukhato paggharantaæ lohitaæ disvà piyasÃmike uppannaæ balavasokaæ sandhÃretuæ asakkontÅ mahÃsaddena paridevi. RÃjà "kinnaro mato bhavissatÅti" nikkhamitvà attÃnaæ dassesi. Candà taæ disvà "iminà me corena piyasÃmiko viddho bhavissatÅti" kampamÃnà palÃyitvà pabbatamatthake Âhatvà rÃjÃnaæ {paribhÃsentÅ} pa¤ca gÃthà Ãha: @@ @@ @@ @@ @@ Tattha varÃkiyà ti kapaïÃya, paÂimu¤catÆ 'ti paÂilabhatu phusatu pÃpuïÃtu, mayhaæ kÃmÃhÅti mayhaæ kÃmena. RÃjà naæ pa¤cahi gÃthÃhi paridevitvà pabbatamatthake Âhitaæ yeva assÃsento @@ gÃthaæ Ãha. #<[page 286]># %<286 XIV. PakiïïakanipÃta.>% Tattha Cande ti M-assa paridevanakÃle nÃm' assà sutattà evam Ãha, vanatimiramattakkhÅti vanatimirapupphasamÃnakkhi, pÆjità ti soÊasannaæ itthisahassÃnaæ jeÂÂhikà aggamahesÅ hessasi. Candà tassa vacanaæ sutvà "tvaæ kiæ maæ vadesÅti" sÅhanÃdaæ nadantÅ anantaraæ gÃtham Ãha: @@ Tattha api nÆnÃhan ti api ekaæsen' eva ahaæ marissaæ. So tassà vacanaæ sutvà nicchandarÃgo hutvà itaraæ gÃtham Ãha: @@ Tattha api bhÅruke ti bhÅrujÃtike, tÃlissatagarabhojane ti tvaæ tÃlissapattatagarabhojanà migÅ, tasmà ara¤¤e taæ migà va ramissanti, na tvaæ rÃjakulÃrahÃ, gacchà 'ti naæ avaca. Vatvà ca pana nirapekkho hutvà pakkÃmi. Sà tassa gatabhÃvaæ ¤atvà oruyha M-aæ ÃliÇgitvà pabbatamatthakaæ Ãropetvà pabbatatale nipajjÃpetvà sÅsam assa attano Æruso katvà balavaparidevaæ paridevamÃnà dvÃdasa gÃthà abhÃsi: @@ @@ @@ #<[page 287]># %< 2. CandakinnarajÃtaka. (485.) 287>% @@ @@ @@ @@ @@ @@ @@ @@ @@ Tattha te pabbatà ti yesu mayaæ ekato abhiramimhà ime te pabbatà tà ca kandarà tà ca giriguhÃyo, tatth' eva Âhità tesu ahaæ idÃni taæ apassantÅ, kathaæ kÃsan ti kiæ karissÃmi, tesu pupphaphalapallavÃdisobhaæ taæ apassantÅ kathaæ adhivÃsetuæ sakkhissÃmÅti paridevati, païïasanthatà ti tÃlÅsa attÃdigandhapaïïasantharÃ, acchà ti pasannodikÃ, nÅlÃnÅti maïimayÃni, pÅtÃnÅti sovaïïamayÃni, tambÃnÅti manosilÃmayÃni, tuÇgÃnÅti uccÃni tikkhiïaggÃni, setÃnÅti rajatamayÃni, citrÃnÅti sattaratanamissakÃni, yakkhagaïasevite ti bhummadevatÃsevite. Iti sà dvÃdasahi gÃthÃhi paridevitvà M-assa ure hatthaæ Âhapetvà santÃpabhÃvaæ ¤atvà "Cando jÅvati yeva, tÃvad eva ujjhÃnakammaæ katvà jÅvitam assa dassÃmÅti" cintetvà "kin nu kho lokapÃlà nÃma n' atthi, udÃhu vippavutthà Ãdu matà me piyasÃmikaæ na rakkhantÅti" #<[page 288]># %<288 XIV. PakiïïakanipÃta.>% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ devujjhÃnakammaæ akÃsi. Tassà sokavegena SakkassÃsanaæ uïhaæ ahosi. So Ãvajjanto taæ kÃraïaæ ¤atvà brÃhmaïavaïïenÃgantvà kuï¬ikato udakaæ gahetvà M-aæ si¤ci. TÃvad eva visaæ antaradhÃyi, vaïïo rÆhi, "imasmiæ ÂhÃne viddho" ti pi na pa¤¤Ãyi, M. sukhito uÂÂhÃsi. Candà arogaæ piyasÃmikaæ disvà somanassappattà Sakkassa pÃde vandantÅ anantaraæ gÃtham Ãha: @@ Tattha amatenà 'ti udakaæ amataæ ma¤¤amÃnà evam Ãha, piyatamenà 'ti piyatarena, ayam eva và pÃÂho. Sakko tesaæ ovÃdam adÃsi: "ito paÂÂhÃya Candapabbatato oruyha manussapathaæ mà gamittha, idh' eva vasathÃ" 'ti eva¤ ca pana ovaditvà sakaÂÂhÃnam eva gato. CandÃpi "kin no sÃmi iminà paripanthaÂÂhÃnena, ehi Candapabbatam eva gacchÃmÃ" 'ti vatvà osÃnagÃtham Ãha: @@ S. i. d. Ã. "na idÃn' eva pubbe p' esà mayi asaæhÅracittà ana¤¤aneyyà yevÃ" 'ti vatvà j. s. "Tadà rÃjà Anuruddho ahosi, Candà RÃhulÃmÃtÃ, kinnaro aham evÃ" 'ti. CandakinnarajÃtakaæ. $<3. MahÃukkusajÃtaka.>$ Ukkà milÃcà bandhantÅti. Idaæ S. J. v. MittagandhakaupÃsakaæ Ã. k. So kira SÃvatthiyaæ parijiïïakulassa putto sahÃyaæ pesetvà a¤¤ataraæ kuladhÅtaraæ vÃrÃpetvà #<[page 289]># %< 3. MahÃukkusajÃtaka. (486.) 289>% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ "atthi pan' assa uppannakiccaæ nittharaïasamattho mitto và sahÃyo vÃ" ti "n' atthÅti" "tena hi mitte tÃva ganthetÆ" 'ti vutte tasmiæ ovÃde Âhatvà paÂhamaæ tÃva catÆhi dovÃrikehi saddhiæ mettiæ akÃsi. AthÃnupubbena nagaraguttikagaïakamahÃmattÃdÅhi saddhiæ mettiæ katvà senÃpatinÃpi uparÃjenÃpi saddhiæ, tehi pana saddhiæ ekato hutvà ra¤¤Ã saddhiæ akÃsi, tato asÅtiyà mahÃtherehi ùnandattherena saddhiæ ekato hutvà T-ena saddhiæ mettiæ akÃsi. Atha naæ S. saraïesu ca sÅlesu ca patiÂÂhÃpesi, rÃjÃpi 'ssa issariyam adÃsi, so Mittagandhako yevà 'ti pÃkaÂo jÃto. Ath' assa rÃjà mahantaæ gehaæ datvà ÃvÃhamaÇgalaæ kÃresi, rÃjÃnaæ Ãdiæ katvà mahÃjano païïÃkÃre pahiïi. Ath' assa bhariyà ra¤¤Ã pahitaæ païïÃkÃraæ uparÃjassa uparajena pahitaæ senÃpatissà 'ti eten' upÃyena sakalanagaravÃsino Ãbandhitvà gaïhi. Sattame divase mahÃsakkÃraæ katvà Dasabalaæ nimantetvà pa¤casatasaækhÃtassa Buddhapamukhassa saæghassa mahÃdÃnaæ datvà bhattakiccÃvasÃne S-rà katÃnumodanaæ sutvà ubho pi jayampatikà sotÃpattiphale patiÂÂhahiæsu. Dh. k. s.: "Ãvuso MittagandhakaupÃsako attano bhariyaæ nissÃya tassà vacanaæ sutvà sabbehi mettiæ katvà ra¤¤o santikà makÃsakkÃraæ labhi, S-rà saddhiæ pana mettiæ katvà ubho pi jayampatikà sotÃpattiphale patiÂÂhitÃ" ti. S. Ãgantvà "kÃya nu 'ttha bhikkhave e. k. s." ti pucchitvà "imÃya nÃmÃ" 'ti vutte "na bhikkhave idÃn' ev' esa etaæ mÃtugÃmaæ nissÃya mahantaæ yasaæ patto, pubbe tiracchÃnayoniyaæ nibbatto pi pan' esa etissà vacanena bahÆhi saddhiæ mettiæ katvà puttasokato mutto" ti vatvà a. Ã.: A. B. Br. r. k. eke paccantavÃsino yattha yattha bahuæ maæsaæ labhanti tattha tattha gÃmaæ nivesetvà ara¤¤e vicaritvà migÃdayo mÃretvà maæsaæ Ãharitvà puttadÃraæ posenti. #<[page 290]># %<290 XIV. PakiïïakanipÃta.>% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ Tesaæ gÃmato avidÆre mahÃjÃtassaro, tassa dakkhiïapassa eko senasakuïo pacchimapasse ekà senasakuïÅ uttarapasse sÅho migarÃjà pÃcÅnapasse ukkusasakuïarÃjà vasati, jÃtassaramajjhe pana unnataÂÂhÃne kacchapo vasati. Tadà so seno seniæ "bhariyà me hohÅti" vÃresi. Atha naæ sà Ãha: "atthi pana te koci mitto" ti. "N' atthi bhadde" ti. "AmhÃkaæ uppannabhayaæ và dukkhaæ và haraïasamatthaæ sahÃyakaæ laddhuæ vaÂÂati, mitte tÃva gaïhÃhÅti". "Kena saddhiæ mettiæ karomi bhadde" ti. "PÃcÅnapasse vasantena ukkusarÃjena uttarapasse sÅhena jÃtassaramajjhe kacchapena saddhiæ karohÅti". So tassà vacanaæ sampaÂicchitvà tathà akÃsi. Tadà te ubho saævÃsaæ kappetvÃ-tasmiæ yeva sare ekasmiæ dÅpake kalambarukkho atthi samantà udakena parikhitto tasmiæ-kulÃvakaæ katvà paÂivasiæsu. Tesaæ aparabhÃge dve potakà jÃyiæsu, tesaæ pakkhesu asaæjÃtesu yeva ekadivasaæ te jÃnapadà divasaæ ara¤¤e carantà ki¤ci alabhitvà "na sakkà tucchahatthehi gharaæ gantuæ, macche và kacchape và gaïhissÃmà 'ti" saraæ otarivà taæ dÅpakaæ gantvà tassa kalambassa mÆle nipajjitvà makasÃdÅhi khajjamÃnà tesaæ palÃpanatthÃya araïiæ manthetvà aggiæ nibbattetvà dhÆmaæ kariæsu. DhÆmo uggantvà sakuïe pahari, sakuïapotakà viraviæsu. JÃnapadà taæ sutvà "ambho sakuïapotakÃnaæ saddo, uÂÂhetha ukkà bandhatha, chÃtà sayituæ na sakkoma, sakuïamaæsaæ khÃditvà va sayissÃmÃ" 'ti vatvà aggiæ jÃletvà ukkà bandhiæsu. Sakuïikà tesaæ saddaæsutvà "ime amhÃkaæ potake khÃditukÃmÃ, mayaæ evarÆpassa bhayassa haraïatthÃya mitte gaïhimha, sÃmikaæ ukkusarÃjassa santikaæ pesessÃmÅti" cintetvà "gaccha sÃmi, #<[page 291]># %< 3. MahÃukkusajÃtaka. (486.) 291>% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ puttÃnaæ no uppannabhayaæ ukkusarÃjassa ÃrocehÅti" paÂhamaæ gÃtham Ãha: @@ Tattha milÃcà ti jÃnapadÃ, dÅpe ti dÅpakamhi, pajà mamaæ ti mama puttake, senakà 'ti senakasakuïaæ nÃmenÃlapati, ¤Ãtivyasanan ti puttassa vyasanaæ, dijÃnan ti amhÃkaæ ¤ÃtÅnaæ dijÃnaæ, idaæ vyasanaæ ukkusarÃjassa santikaæ gantvà ÃcikkhÃhÅti vadati. So vegena tassa vasanaÂÂhÃnaæ gantvà vassitvà attano ÃgatabhÃvaæ jÃnÃpetvà kotokÃso upasaækamitvà vanditvà "kiækÃraïà Ãgato sÅti" puÂÂho dutiyaæ gÃtham Ãha: @@ Tattha dijo ti tvaæ dijo c' eva dijo pavaro ca. UkkusarÃjà senakaæ "mà bhÃyÅti" assÃsetvà tatiyaæ gÃtham Ãha: @@ Tattha kÃle akÃle ti divà ca ratti¤ ca, ariyo ti idha ÃcÃrÃriyo adhippeto, ÃcÃrasampanno hi ÃcÃrasampannassa kiccaæ karotv-eva, kim ettha Ãcariyan ti vadati. #<[page 292]># %<292 XIV. PakiïïakanipÃta.>% Atha naæ pucchi: "kiæ samma rukkhaæ ÃrÆÊhà milÃcÃ" ti. "Na tÃva abhirÆhanti, ukkà yeva bandhantÅti". "Tena hi tvaæ sÅghaæ gantvà mama sahÃyikaæ assÃsetvà mama ÃgamanabhÃvaæ ÃcikkhÃ" 'ti. So tathà akÃsi. UkkusarÃjÃpi gantvà kalambassÃvidÆre milÃcÃnaæ abhirÆhanaæ olokento ekasmiæ rukkhagge nisÅditvà ekassa milÃcassa abhirÆhanakÃle tasmiæ kulÃvakassa avidÆraæ abhirÆÊhe sare nimujjitvà pakkhehi ca mukhehi ca udakaæ Ãharitvà ukkÃya upari Ãsi¤ci, sà nibbÃyi. MilÃcà "ima¤ ca senakassakuïaæ potake c' assa khÃdissÃmÃ" 'ti otaritvà puna ukkaæ jalÃpetvà abhirÆhiæsu, puna ukkuso vijjhÃpesi. Eten' upÃyena baddhabaddhaæ vijjhÃpentass' ev' assa a¬¬haratto jÃto. So ativiya kilami, heÂÂhà udare kilomakaæ tanuttagataæ, akkhÅni rattÃni jÃtÃni. Taæ disvà sakuïikà sÃmikaæ Ãha: "sÃmi atikilanto ukkusarÃjÃ, etassa thokaæ vissamanatthÃya gantvà kacchaparÃjassa kathehÅti". So tassà vacanaæ sutvà ukkusaæ upasaækamitvà gÃthÃya ajjhabhÃsi: @@ Tattha kataæ tavayidan ti tayà idaæ, ayam eva và pÃÂho. So tassa vacanaæ sutvà sÅhanÃdaæ nadanto pa¤camaæ gÃtham Ãha: @@ #<[page 293]># %< 3. MahÃukkusajÃtaka. (486.) 293>% CaÂÂhaæ pana S. abhisambuddho hutvà tassa guïaæ vaïïento Ãha: @@ Tattha kuraro ti ukkusarÃjÃ, putte ti senassa putte rakkhanto tesaæ atthÃya a¬¬haratte anÃgate yÃva diya¬¬hayÃmaæ vÃyÃmaæ karonto dukkaraæ akÃsi. Seno pi "ukkusa thokaæ vissamÃhi sammÃ" 'ti vatvà kacchapassa santikaæ gantvà taæ uÂÂhÃpetvà "kiæ samma Ãgato sÅti" vutte "evarÆpaæ nÃma bhayaæ uppannaæ "ukkusarÃjà paÂhamayÃmato paÂÂhÃya vÃyamanto kilami, ten' amhi tava santikaæ Ãgato" ti vatvà sattamaæ gÃtham Ãha: @@ Tass' attho: sÃmi ekaccehi yasato và dhanato và cutÃpi sakammanà khalitÃpi mittÃnaæ anukampÃya patiÂÂhahanti, mama¤ ca puttà aÂÂà ÃturÃ, tenÃhaæ taæ gatiæ paÂisaraïaæ katvà Ãgato, puttÃnaæ jÅvitadÃnaæ dadanto atthaæ me carÃhÅti. Taæ sutvà kacchapo itaraæ gÃtham Ãha: @@ Ath' assa putto avidÆre nipanno pitu vacanaæ sutvà "mà me pità kilamatu, ahaæ pitu kiccaæ karissÃmÅti" cintetvà navamaæ gÃtham Ãha: @@ #<[page 294]># %<294 XIV. PakiïïakanipÃta.>% @< ahaæ carissÃmi tav' etam atthaæ senassa putte paritÃyamÃno ti. || Ja_XIV:52 ||>@ Atha naæ pità gÃthÃya ajhabhÃsi: @@ Tattha satÃnesa dhammo ti paï¬itÃna esa dhammo, puttà na 'ti senassa putte milÃcà na heÂhayeyyuæ. Evaæ vatvà mahÃkacchapo "samma mà bhÃyi, tvaæ purato gaccha, idÃn' ahaæ ÃgamissÃmÅti" taæ uyyojetvà udake patitvà kalala¤ ca saæka¬¬hitvà ÃdÃya dÅpakaæ gantvà aggiæ pajjhÃpetvà nipajji. MilÃcà "kiæ no senapotehi, imaæ kÃïakacchapaæ parivattetvà mÃressÃma, ayaæ no sabbesaæ pahossatÅti" valliyo uddharitvà jiyà gahetvà nivatthapilotikÃpi mocetvà tesu ÂhÃnesu bandhitvà kacchapaæ parivattetuæ na sakkonti. Kacchapo te Ãka¬¬hanto gantvà gambhÅraÂÂhÃne udake pati. Te pi kacchapalobhena tena saddhiæ yeva patitvà udakapuïïÃya kucchiyà kilantà nikkhamitvà "bho ekena no ukkusena yÃva a¬¬harattà ukkà vijjhÃpitÃ, idÃni iminà kachapena udake pÃtetvà udakaæ pÃyetvà mahodarà kat' amhÃ, puna aggiæ karitvà aruïe uggate pi ime senapotake khÃdissÃmÃ" 'ti aggiæ kÃtuæ Ãrabhiæsu. Sakuïikà tesaæ saddaæ sutvà "sÃmi, ime yÃya kÃyaci velÃya amhÃkaæ puttake khÃditvà gamissanti, sahÃyassa no sÅhassa santikaæ gacchÃ" 'ti Ãha. So taæ khaïaæ ¤eva tassa santikaæ gantvà #<[page 295]># %< 3. MahÃukkurajÃtaka. (486.) 295>% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ "kiæ avelÃya Ãgato sÅti" vutte Ãdito paÂÂhÃya taæ pavattiæ Ãrocetvà ekÃdasamaæ gÃtham Ãha: @@ Tattha pasÆ ti sabbatiracchÃne Ãha, idaæ vuttaæ hoti: sÃmi migesu viriyena seÂÂha, lokasmiæ hi sabbatiracchÃnÃpi manussÃpi bhayatajjità hutvà seÂÂhaæ upagacchanti, mama ca puttà aÂÂÃ, sv-Ãhan taæ va gatiæ katvà Ãgato 'mhi, tvaæ amhÃkaæ rÃjÃ, sukhÃya me bhavà 'ti. Taæ sutvà sÅho gÃtham Ãha: @@ Tattha taæ disatan ti taæ disasamÆhaæ, taæ tava paccatthikaæ gaïan ti attho, bahÆ ti amitte hantuæ samattho, sampajÃno ti mittassa bhayappattaæ jÃnanto, attajanassà 'ti attasamassa aÇgasamassa mittassà 'ti attho. Eva¤ ca pana vatvà "gaccha tvaæ, putte samassÃsehÅti" taæ uyyojetvà maïivaïïaæ udakaæ maddamÃno pÃyÃsi. MilÃcà taæ Ãgacchantaæ disvà "kurarena tÃva amhÃkaæ ukkà vijjhÃpitÃ, kacchapena amhÃkam nivatthapilotikÃnam pi assÃmikà katÃ, idÃni pana naÂÂh' amhÃ, sÅho no jÅvitakkhayam eva pÃpessatÅti" maraïabhayatajjità yena và tena và pÃlayiæsu. SÅho Ãgantvà rukkhamÆle na ki¤ci addassa. Atha naæ kuraro ca kacchapo ca sena ca upasaækamitvà vandiæsu. #<[page 296]># %<296 XIII. TerasanipÃta.>% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ So tesaæ mittÃnisaæsaæ kathetvà "ito paÂÂhÃya mittadhammaæ abhinditvà appamattà hothÃ" 'ti ovaditvà pakkÃmi. Te pi sakaÂÂhÃnÃni gatÃ. Senasakuïikà attano putte oloketvà "mitte nissÃya amhehi dÃrakà laddhÃ" ti sukhasamaye senena saddhiæ sallapantÅ mittadhammaæ pakÃsamÃnà cha gÃthà abhÃsi: @@ @@ @@ @@ @@ @@ Tattha mitta¤cà 'ti yaæ ka¤ci attano mitta¤ ca suhajja¤ ca suhadayasahÃya¤ ca sÃmiÂÂhÃnikaæ ayira¤ ca karoth' eva, nivatthakojo va sarebhihantvà ti etha kojo ti kavacaæ, yathà nÃma paÂimukkaæ kavacaæ sare abhihanti nivÃreti evaæ mayaæ mittabalena paccatthike abhihantvà puttehi saddhiæ modÃmà 'ti vadati, #<[page 297]># %< 4. UddÃlakajÃtaka. (487.) 297>% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ sakamittassa kammenà 'ti sakassa mittassa parakkamena, sahÃyassÃpalÃyino ti sahÃyassa apalÃyino migarÃjassa, lomasà ti pakkhino, amhÃkaæ puttakà ma¤ ca ta¤ ca kÆjantaæ hadayaÇgamaæ madhurassaraæ niccharetvà upakÆjanti, samaÇgibhÆtà ti ekaÂÂhÃne ÂhitÃ, rÃjÃvatà sÆravatà ca attho ti yassa sÅhasadiso rÃjà ukkusakacchapasadisà ca sÆrà mittà ca honti tena rÃjavatà sÆravatà ca attho sakà papuïituæ, bhavanti hete ti yo ca sampannasakhÅ paripuïïamittadhammo tassa te sahÃyà bhavanti, uggatatto ti sirisobhaggena uggatabhÃvo, asmi¤ca loke ti idhalokasaækhÃte asmi¤ ca loke modati, kÃmakÃmÅti sÃmikaæ Ãlapati, so hi kÃme kÃmanato kÃmakÃmÅ nÃma "samaggamhà ti samaggà jÃt' amhÃ, sa¤Ãtake ti ¤Ãtakehi puttakehi saddhiæ Evaæ sà chahi gÃthÃhi mittadhammassa guïaæ kathesi. Te sabbe pi sahÃyake mittadhammaæ abhinditvà va yÃvatÃyukaæ Âhatvà yathÃkammaæ gatÃ. S. i. d. Ã. "na bhikkhave idÃn' eva sa bhariyaæ nissÃya sukhappatto pubbe pi sukhappatto yevÃ" 'ti vatvà j. s.: "Tadà seno ca senÅ ca jayampatikà ahesuæ, puttakacchapo RÃhulo, pità MoggallÃno, ukkuso SÃriputto, sÅho pana aham evÃ" 'ti. MahÃukkusajÃtakaæ. $<4. UddÃlakajÃtaka.>$ KharÃjinà jaÂilà paækadantà ti. Idaæ S. J. v. ekaæ kuhakaæ Ã. k. So hi niyyÃnikasÃsane pabbajitvÃpi catupaccayatthaæ tividhaæ kuhakavatthuæ pÆresi. Ath' assa aguïaæ pakÃsentà bhikkhÆ dh. k. s.: "Ãvuso asuko nÃma bhikkhu evarÆpe niyyÃnike BuddhasÃsane pabbajitvà kuhanaæ nissÃya jÅvikaæ kappetÅti". S. Ãgantvà "kÃya nu 'ttha bhikkhave e. k. s." ti pucchitvà "imÃya nÃmÃ" 'ti vutte "na bhikkhave idÃn' eva pubbe p' esa kuhako yevÃ" 'ti vatvà a. Ã.: #<[page 298]># %<298 XIV. PakiïïakanipÃta.>% A. B. Br. r. k. Bo. tassa purohito ahosi paï¬ito vyatto. So ekadivasaæ uyyÃnakÅÊaæ gato ekaæ abhirÆpaæ gaïikaæ disvà paÂibaddhacitto tÃya saddhiæ saævÃsaæ kappesi. Sà taæ paÂicca gabbhaæ paÂilabhi, paÂiladdhabhÃvaæ ¤atvà taæ Ãha: "sÃmi gabbho me patiÂÂhito, jÃtakÃle nÃmaæ karontÅ ayyakassa nÃmaæ karomÅti". So "vaïïadÃsiyà kucchismiæ nibbattassa na sakkà kulanÃmaæ kÃtun" ti cintetvà "bhadde, ayaæ vÃtaghÃtarukkho UddÃlo nÃma, idha paÂiladdhattà UddÃlako' ti 'ssa nÃmaæ kareyyÃsÅti" vatvà aÇgulimuddikaæ adÃsi: "sace dhÅtà hotu imÃya naæ poseyyÃsi, sace putto atha naæ vayappattaæ mayhaæ dasseyyÃsÅti". Sà aparabhÃge puttaæ vijÃyitvà UddÃlako ti 'ssa nÃmaæ akÃsi. So vayappatto mÃtaraæ pucchi: "amma ko me pitÃ" ti. "Purohito tÃtÃ" 'ti. "Yadi evaæ vede uggaïhissÃmÅti" mÃtu hatthato muddika¤ ca ÃcariyabhÃga¤ ca gahetvà Takkasilaæ gantvà disÃpÃmokkhassa Ãcariyassa santike sippaæ uggaïhanto ekaæ tÃpasagaïaæ disvà "imesaæ santike varasippaæ bhavissati, taæ uggaïhissÃmÅti" sippalobhena pabbajitvà tesaæ vattapaÂivattaæ katvà "Ãcariyà maæ tumhÃkaæ jÃnanasippaæ sikkhÃpethÃ" 'ti Ãha. Te attano jÃnananiyÃmena taæ sikkhÃpesuæ. Pa¤cannaæ tÃpasasatÃnaæ eko pi etena atirekapa¤¤o nÃhosi, so yeva tesaæ pa¤¤Ãya aggo, ath' assa te sannipatitvà ÃcariyaÂÂhÃnaæ adaæsu. Atha ne so Ãha: "mÃrisà tumhe niccaæ vanamÆlaphalÃhÃrà ara¤¤e yeva vasatha, manussapathaæ kasmà na gacchathÃ" 'ti. "MÃrisa, manussà nÃma dÃnaæ datvà anumodanaæ kÃrÃpenti dhammakathaæ kathÃpenti pa¤haæ pucchani, mayaæ tena bhayena tattha na gacchÃma". "MÃrisà sace pi cakkavattirÃjà bhavissati maæ gahetvà kathanaæ nÃma mayhaæ bhÃro, tumhe mà bhÃyathÃ" 'ti vatvà tehi saddhiæ cÃrikaæ caramÃno anupubbena BÃrÃïasiyaæ patvà rÃjuyyÃne vasitvà punadivase sabbehi saddhiæ dvÃragÃme bhikkhÃya cari. #<[page 299]># %< 4. UddÃlakajÃtaka. (487.) 299>% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ Manussà mahÃdÃnaæ adaæsu. TÃpasà punadivase nagaraæ pavisiæsu. Manussà mahÃdÃnaæ adaæsu. UddÃlakatÃpaso anumodanaæ karoti maÇgalaæ vadati pa¤haæ vissajjeti. Manussà pasÅditvà bahupaccaye adaæsu. Sakalanagaraæ "paï¬ito gaïasatthà dhammikatÃpaso Ãgato" ti saækhubhi. Taæ ra¤¤o pi kathayiæsu. RÃjà "kuhiæ vasantÅti" pucchitvà "uyyÃne" ti sutvà "sÃdhu ajja nesaæ dassanÃya gamissÃmÅti" Ãha. Eko gantvà "rÃjà kira vo passituæ ÃgacchatÅti" UddÃlakassa kathesi. So isigaïaæ Ãmantetvà "mÃrisÃ, rÃjà Ãgamissati, issare ca nÃma ekadivasaæ ÃrÃdhetvà yÃvajÅvaæ alaæ hotÅti". "Kiæ pana kÃtabbaæ ÃcÃriyÃ" 'ti. So evam Ãha: "tumhesu ekacce vaggulivataæ carantu ekacce ukkuÂikappadhÃnam anuyu¤jantu ekacce kaïÂakapassayikà bhavantu ekacce pa¤catapaæ tapantu ekacce udakorohanakammaæ karontu ekacce tattha tattha mante sajjhÃyantÆ" 'ti. Te tathà kariæsu. Sayaæ pana aÂÂha và dasa và paï¬ite vÃdine gahetvà manohare ÃdhÃrake ramaïÅyaæ potthakaæ Âhapetvà antevÃsikaparivuto pa¤¤atte sÃpassaye Ãsane nisÅdi. Tasmiæ khaïe rÃjà purohitaæ ÃdÃya mahantena parivÃrena uyyÃnaæ Ãgantvà te micchÃtapaæ carante disvà "apÃyabhayehi muttÃ" ti pasÅditvà UddÃlakassa santikaæ gantvà paÂisanthÃraæ katvà ekamante nisinno tuÂÂhamÃnaso purohitena saddhiæ sallapanto paÂhamaæ gÃtham Ãha: @@ #<[page 300]># %<300 XIV. PakiïïakanipÃta.>% Tattha kharÃjinà ti kharehi ajinacammehi samannÃgatÃ, paækadantà ti dantakaÂÂhassa akhÃdanena malaggahitadantÃ, dummukharÆpà ti ana¤jitakkhà amaï¬itarÆpà lÆkhasaæghÃÂidharÃ, mÃnusake payoge ti manussehi kattabbakiriye, idaæ vidÆ ti idaæ tapakaraïa¤ ca mantajjhÃna¤ ca jÃnantÃ, apÃyà ti kacci Ãcariya ime catÆhi apÃyehi muttà ti pucchati. Taæ {sutvÃ} purohito "ayaæ rÃjà aÂÂhÃne pasanno, tuïhÅ bhavituæ na vaÂÂatÅti" cintetvà dutiyaæ gÃtham Ãha: @@ Tattha bahussuto ce ti sace mahÃrÃja bahussuto paguïÃtivedo dasakusalakammaæ na careyya tÅhi dvÃrehi pÃpÃn' eva kareyya, tiÂÂhantu tayo vedà sahassavedo pi samÃno taæ bÃhusaccaæ paÂicca aÂÂhasamÃpattisaækhÃtaæ caraïam apatvà apÃyadukkhato na mu¤ceyyà 'ti. Tassa vacanaæ sutvà UddÃlako cintesi: "rÃjà yathà và tathà và isigaïassa pasÅdi, ayaæ pana brÃhmaïo aticarantaæ goïaæ tuï¬e paharati, va¬¬hitabhatte kacavaraæ nipatati, kathessÃmi tena saddhiæ" ti so tena saddhiæ kathento tatiyaæ gÃtham Ãha: @@ Tattha aphalà ti tava vedà ca sesasippÃni ca aphalÃni Ãpajjanti, tÃni kasmà uggaïhanti, sÅlasaæyamena saddhiæ caraïaæ ¤eva ekaæ saccaæ ÃpajjatÅti. #<[page 301]># %< 4. UddÃlakajÃtaka. (487.) 301>% Tato purohito catutthaæ gÃtham Ãha: @@ Tattha na hevà 'ti nÃhaæ vedà aphalà ti vadÃmi, api kho pana sasaæyamaæ caraïaæ saccam eva sabhÃvabhÆtaæ uttamaæ, tena hi sakkà dukkhà muccituæ, santiæ punetÅti samÃpattisaækhÃtena caraïena danto hadayasantikaraæ nibbÃnaæ pÃpuïÃti. Taæ sutvà UddÃlako "na sakkà iminà saddhiæ paÂipakkhavasena ÂhÃtuæ, `putto tavÃ' ti vutte sinehaæ akaronto nÃma n' atthi, puttabhÃvam assa kathessÃmÅti" cintetvà pa¤camaæ gÃtham Ãha: @@ Tattha bhaccà ti mÃtÃpità ca sesabandhÆ ca bharitabbà nÃma, yena pana jÃto so yeva so hoti, attà yeva hi attano jÃyati, aha¤ ca tayà va UddÃlarukkhamÆle jÃto, tayà vuttam eva nÃmaæ kataæ, UddÃlako ahaæ bho ti. So "ekaæsena tvaæ UddÃlako" ti vutte "ÃmÃ" 'ti vatvà "mayà te mÃtu sa¤¤Ãnaæ dinnaæ, taæ kuhin" ti "idaæ brÃhmaïÃ" 'ti muddikaæ tassa hatthe Âhapesi. BrÃhmaïo muddikaæ sa¤jÃnitvà "nicchayena tvaæ brÃhmaïo, brÃhmaïadhamme pana jÃnÃsÅti" vatvà brÃhmaïadhamme pucchanto chaÂÂhaæ gÃtham Ãha: #<[page 302]># %<302 XIV. PakiïïakanipÃta.>% @@ UddÃlako pi tassa Ãcikkhanto sattamaæ gÃtham Ãha: @@ Tattha niraækatvà aggimÃdÃyà ti nirantaraæ katvà aggiæ gahetvà paricarati, Ãpo sijaæ yajaæ usseti yÆpan ti abhisecanakammaæ karonto sammÃpÃsaæ vÃjapeyyaæ và niraggalaæ và yajanto suvaïïayÆpaæ ussÃpeti, khemÅti khemappatto, amÃpayiæsÆ 'ti ten' eva ca naæ kÃraïena dhamme Âhitaæ kathenti. Taæ sutvà purohito tena kathitaæ brÃhmaïadhammaæ garahanto aÂÂhamaæ gÃtham Ãha: @@ Tattha secanenà 'ti tena vuttesu brÃhmaïadhammesu ekaæ dassetvà sabbaæ paÂikkhipati, idaæ vuttaæ hoti: aggiparicaraïena và udakasecanena và pasughÃtaya¤¤ena và suddhÅ nÃma n' atthi, na pi ettakena brÃhmaïo kevalaparipuïïo hoti, na adhivÃsanakhantÅ na sÅlasoraccaæ na pi kilesaparinibbÃnena parinibbuto nÃma hotÅti. Tato naæ UddÃlako "yadi evaæ brÃhmaïo na hoti atha kathaæ hotÅti" pucchanto navamaæ gÃthaæ Ãha: @@ #<[page 303]># %< 4. UddÃlakajÃtaka. (487.) 303>% Purohito tassa kathento itaraæ gÃtham Ãha: @@ Tattha akhettabandhÆ ti akhetto abandhÆ khettavatthugÃmanigamapariggahena c' eva ¤ÃtibandhavagottabandhavamittabandhavasahÃyabandhavasippabandhavapariggahena ca rahito, amamo ti sattasaækhÃresu taïhÃdiÂÂhimamÃyanÃrahito, nirÃso ti lÃbhadhanaputtajÅvitÃsÃvirahito, nillobhapÃpo ti pÃpalobhena visamalobhena rahito, bhavalobhakhÅïo ti khÅïabhavarÃgo. Tato UddÃlako gÃtham Ãha: @@ Tattha atthi seyyo va pÃpiyo ti ete khattiyÃdayo sabbe pi hi soraccÃdÅhi samannÃgatà honti, evambhÆtÃnaæ pana tesaæ ayaæ seyyo ayaæ pÃpiyo ti evaæ hÅnukkaÂÂhatà atthi n' atthÅti pucchati. Ath' assa "arahattapattito paÂÂhÃya hÅnukkaÂÂhatà nÃma n' atthÅti" dassetuæ brÃhmaïo gÃtham Ãha: @@ Atha naæ garahanto UddÃlako gÃthadvayam Ãha: @@ #<[page 304]># %<304 XIV. PakiïïakanipÃta.>% Tass' attho: yadi etehi guïehi samannÃgatÃnaæ viseso n' atthi eko va vaïïo hoti, evaæ sante taæ ubhatosujÃtabhÃvaæ nÃsento panaÂÂhaæ carasi brÃhma¤¤aæ caï¬Ãlasamo hosi sotthiyakulavaæsaæ nÃsesÅti. Atha naæ purohito upamÃya sa¤¤Ãpento gÃthadvayam aha: @@ @@ Tattha vimÃnan ti gehaæ và maï¬apaæ vÃ, chÃyà ti tesaæ vatthÃnaæ chÃyÃ, so nÃnÃvidho rÃgo na hoti, sabbachÃyà ekavaïïà va hoti, evamevan ti manussesu pi evamevaæ ekacce a¤¤Ãïà brÃhmaïà akÃraïen' eva cÃtuvaïïe suddhiæ pa¤¤Ãpenti, esà atthÅti mà gaïhi, yadà pana ariyamaggena mÃnavà sujjhanti tadà tehi paviÂÂhaæ nibbÃnadhammaæ jÃnitvà subbatà sÅlavanto paï¬itapurisà tesaæ jÃtiæ me pucchanti, nibbÃnappattito paÂÂhÃya jÃti nÃma niratthakà ti. UddÃlako pana paccÃharituæ na sakkonto appaÂibhÃno nisÅdi. Atha brÃhmaïo rÃjÃnam Ãha: "sabbe ete mahÃrÃja kuhakÃ, sakala-JambudÅpaæ koha¤¤en' eva nÃsessanti, UddÃlakaæ uppabbajÃpetvà upapurohitaæ karotha, sese uppabbÃjetvà phalakÃvudhÃni datvà sevake karothÃ" 'ti. "SÃdhu ÃcariyÃ" 'ti rÃjà tathà kÃresi. Te rÃjÃnaæ upaÂÂhahantà va gatÃ. S. i. d. Ã. "na bhikkhave idÃn' eva pubbe p' esa kuhako yevÃ" 'ti j. s.: "Tadà UddÃlako kuhakabhikkhu ahosi, rÃjà ùnando, purohito aham evÃ" 'ti. UddÃlakajÃtakaæ. $<5. BhisajÃtakaæ.>$ Assaæ gavaæ rajataæ jÃtarÆpan ti. Idaæ S. J. v. ukkaïÂhitabhikkhuæ Ã. k. Vatthuæ KusajÃtake Ãvibhavissati. #<[page 305]># %< 5. BhisajÃtaka. (488.) 305>% Tadà pana S. "saccaæ kira tvaæ bhikkhu ukkaïÂhito" ti pucchitvà "saccaæ bhante" ti vutte "kiæ paÂiccÃ" 'ti "kilesaæ bhante" ti vutte "bhikkhu evarÆpe niyyÃnikasÃsane pabbajitvà kasmà kilesaæ paÂicca ukkaïÂhasi, porÃïakapaï¬ità anuppanne Buddhe bÃhirapabbajjaæ pabbajitvà vatthukÃmakilesakÃme Ãrabbha uppajjanakasa¤¤aæ sapathaæ katvà hariæsÆ" 'ti vatvà a. Ã.: A. B. Br. r. k. Bo. asÅtikoÂivibhavassa brÃhmaïamahÃsÃlassa putto hutvà nibbatti, MahÃka¤canakumÃro ti 'ssa nÃmaæ kariæsu. Ath' assa padasÃpi caraïakÃle aparo pi putto jÃyi, Upaka¤canakamÃro ti 'ssa nÃmam akaæsu. Evaæ paÂipÃÂiyà satta puttà ahesuæ. SabbakaniÂÂhà pan' ekà dhÅtÃ, tassà Ka¤canadevÅti nÃmaæ kariæsu. MahÃka¤canakumÃro vayappatto Takkasilato sabbasippÃni uggahetvà Ãga¤chi. Atha naæ mÃtÃpitaro gharÃvÃsena bandhitukÃmà "attanà samÃnajÃtiyakulato te dÃrikaæ Ãnema, gharÃvÃsaæ saïÂhapehÅti" vadiæsu. "Amma tÃta na mayhaæ gharÃvÃsen' attho, mayhaæ hi tayo bhavà Ãdittà viya sappaÂibhayà bandhanÃgÃraæ viya palibuddhà ukkÃrabhÆmi viya jegucchà hutvà upaÂÂhahanti, mayà supinena pi methunadhammo na diÂÂhapubbo, a¤¤e vo puttà atthi, te gharÃvÃsena nimantethÃ" 'ti vatvà punappuna yÃcito pi sahÃye pesetvà tehi yÃcito pi na icchi. Atha naæ sahÃyà "samma kiæ pana tvaæ patthento kÃme paribhu¤jituæ na icchasÅti" pucchiæsu. So tesaæ nekkhammajjhÃsayataæ Ãrocesi. Taæ sutvÃssa mÃtÃpitaro sesaputte nimantesuæ, te pi na icchiæsu. Ka¤canadevÅ pi na icchi yeva. AparabhÃge mÃtÃpitaro kÃlam akaæsu. MahÃka¤canapaï¬ito mÃtÃpitunnaæ kattabbakiccaæ katvà asÅtikoÂidhanena kapaïiddhikÃnaæ mahÃdÃnaæ datvà cha bhÃtaro bhaginiæ ekaæ dÃsaæ ekaæ dÃsiæ ekaæ sahÃya¤ ca ÃdÃya mahÃbhinikkhamanaæ nikkhamitvà Himavantaæ pÃvisi. #<[page 306]># %<306 XIV. PakiïïakanipÃta.>% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ Te tattha padumasaraæ nissÃya ramaïÅye bhÆmibhÃge assamaæ katvà pabbajitvà vanamÆlaphalÃhÃrehi yÃpayiæsu. Te ara¤¤aæ gacchantà ekato va gantvà yatth' eko phalaæ và pattaæ và passati tattha itare pi pakkositvà diÂÂhasutÃni kathentà uccinanti, gÃmassa kammantaÂÂhÃnaæ viya hoti. AthÃcariyo MahÃka¤canatÃpaso cintesi: "amhÃkaæ asÅtikoÂidhanaæ cha¬¬etvà pabbajitÃnaæ evaæ loluppavasena phalÃphalass' atthÃya vicaraïan nÃma appatirÆpaæ, ito paÂÂhÃya aham eva phalÃphalaæ ÃharissÃmÅti" so assamaæ patvà sabbe pi te sÃyaïhasamaye sannipÃtetvà tam atthaæ Ãrocetvà "tumhe idh' eva samaïadhammaæ karontà acchatha, ahaæ phalÃphalaæ ÃharissÃmÅti" Ãha. Atha naæ Upaka¤canÃdayo "mayaæ Ãcariya tumhe nissÃya pabbajitÃ, tumhe idh' eva samaïadhammaæ karotha, bhaginÅ pi no idh' eva hotu, dÃsÅ pi tassà santike acchatu, mayaæ aÂÂha janà vÃrena phalÃphalaæ ÃharissÃma, tumhe pana tayo vÃramuttakà hothÃ" 'ti vatvà paÂi¤¤aæ gaïhiæsu. Tato paÂÂhÃya aÂÂhasu janesu ekeko vÃrena phalÃphalaæ Ãharati, sesà attano attano pÃpuïanakoÂÂhÃsaæ ÃdÃya vasanaÂÂhÃnaæ gantvà attano païïasÃlÃyam eva honti, akÃraïena ekato bhavituæ na labhanti. VÃrappatto phalÃphalaæ Ãharitvà - eko mÃlako atthi {tattha} - pÃsÃïaphalake ekÃdasakoÂÂhÃse katvà gaï¬isa¤¤aæ datvà attano koÂÂhÃsaæ ÃdÃya vasanaÂÂhÃnaæ pavisati, sesà gaï¬isa¤¤Ãya nikkhamitvà ullolaæ akatvà gÃravaparihÃrena gantvà attano attano pÃpuïanakoÂÂhÃsaæ ÃdÃya vasanaÂÂhÃnaæ gantvà paribhu¤jitvà samaïadhammaæ karonti. Te aparabbÃge bhisÃni Ãharitvà khÃdantà tattatapà ghoratapà parimÃritindriyà kasiïaparikammaæ karontà vihariæsu. Atha tesaæ sÅlatejena Sakkabhavanaæ kampi. Sakko pi "kÃmà vimuttà nu kho ime isayo no" ti sa¤¤aæ karoti yeva, #<[page 307]># %< 5. BhisajÃtaka. (488.) 307>% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ so "ime tÃva isayo pariggaïhissÃmÅti" cintetvà attano ÃnubhÃvena M-assa koÂÂhÃsaæ tayo divase antaradhÃpesi. So paÂhamadivase koÂÂhÃsaæ adisvà "mama koÂÂhÃso pammuÂÂho bhavissatÅti" cintesi, dutiyadivase "mama dosena bhavitabbaæ, païÃmanavasena mama koÂÂhÃsaæ na paÂÂhapesi, ma¤¤e" ti cintesi, tatiyadivase "kena nu kho kÃraïena mayhaæ koÂÂhÃsaæ na paÂÂhapenti, sace me doso bhavissati khamÃpessÃmÅti" sÃyaïhasamaye gaï¬ikasa¤¤aæ adÃsi. Sabbe sannipatitvà "kena gaï¬isa¤¤Ã dinnÃ" ti Ãhaæsu. "Mayà tÃtÃ" ti. "Kena kÃraïena ÃcariyÃ" 'ti. "TÃtà tatiyadivase kena phalÃphalaæ Ãbhatan" ti. Eko uÂÂhÃya "mayà ÃcariyÃ" 'ti vanditvà aÂÂhÃsi. "KoÂÂhÃse karontena te mayhaæ koÂÂhÃso kato" ti. "ùma ÃcariyÃ, jeÂÂhakoÂÂhÃso me kato" ti. "Hiyyo kenÃbhatan" ti. Aparo uÂÂhÃya "mayÃ" ti vanditvà aÂÂhÃsi. "Maæ anussarÅti". "TumhÃkaæ me jeÂÂhakoÂÂhÃso Âhapito" ti. "Ajja kenÃbhatan" 'ti. Aparo uÂÂhÃya vanditvà aÂÂhÃsi. "KoÂÂhÃsaæ karonto maæ anussarÅti". "TumhÃkaæ jeÂÂhakoÂÂhÃso kato" ti. "TÃtÃ, ajja mayhaæ koÂÂhÃsaæ alabhantassa tatiyo divaso, paÂhamadivase koÂÂhÃsaæ adisvà "koÂÂhÃsaæ karonto maæ pammuÂÂho bhavissatÅti" cintesiæ, dutiyadivase "mama koci doso bhavissatÅti" cintesiæ, ajja pana "sace me doso atthi khamÃpessÃmÅti" cintetvà gaï¬ikasa¤¤Ãya tumhe sannipÃtesiæ, `ete bhisakoÂÂhÃse tumhe karimhÃ' 'ti vadatha, ahaæ na labhÃmi, etesaæ thenetvà khÃdakaæ ¤Ãtuæ yaÂÂati, kÃme pahÃya pabbajitÃnaæ bhisamattaæ thenaæ nÃma appatirÆpan" ti. Te tassa kathaæ sutvà "aho sÃhasikakamman" ti sabbe va ubbegappattà ahesuæ. #<[page 308]># %<308 XIV. PakiïïakanipÃta.>% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ Tasmiæ assamapade vanajeÂÂhakarukkhe nibbattadevatÃpi otaritvà Ãgantvà tesa¤ ¤eva santike nisÅdi. Ana¤jakÃraïaæ kÃriyamÃno dukkhaæ adhivÃsetuæ asakkonto ÃlÃnaæ bhinditvà palÃyitvà ara¤¤aæ paviÂÂho eko vÃraïo kÃlena kÃlaæ isigaïaæ vandati, so pi Ãgantvà ekamantaæ aÂÂhÃsi. SappakÅÊÃpanako eko vÃnaro ahikuï¬ikassa hatthato mu¤citvà ara¤¤aæ pavisitvà tatth' eva assame vasati, so pi taæ divasaæ isigaïaæ vanditvà ekamantaæ nisÅdi. Sakko "isigaïaæ parigaïhissÃmÅti" tesaæ santike adissamÃnakÃyo aÂÂhÃsi. Tasmiæ khaïe B-assa kaniÂÂho Upaka¤canatÃpaso uÂÂhÃyÃsanà B-aæ vanditvà sesÃnaæ apacitiæ dassetvà "Ãcariya ahaæ a¤¤e apaÂÂhapetvà attÃna¤ ¤eva sodhetuæ labhÃmÅti" pucchi. "ùma labhasÅti". So isigaïamajjhe Âhatvà "sace te mayà bhisÃni khÃditÃni evarÆpo nÃma homÅti" sapathaæ karonto paÂhamaæ gÃtham Ãha: @@ Tattha assaæ gavan ti idaæ so yattakÃni piyavatthÆni honti tehi vippayoge tattakÃni sokadukkhÃni uppajjantÅti vatthukÃme garahanto Ãhà 'ti veditabbaæ. Taæ sutvà isigaïo "mÃrisa mà evaæ kathetha, atibhÃriyo te sapatho" ti kaïïe pidahi. Bo. pi naæ "tÃta, atibhÃriyo te sapatho, na tvaæ khÃdasi, tava pattÃsane nisÅdÃ" 'ti Ãha. Tasmiæ sapathaæ katvà nisinne dutiyo pi bhÃtà uÂÂhÃya M-aæ vanditvà sapathena attÃnaæ sodhento dutiyaæ gÃtham Ãha: #<[page 309]># %< 5. BhisajÃtaka. (488.) 309>% @@ Tattha tibban ti vatthukÃmakilesakÃmesu bahalaæ apekkhaæ karotÆ 'ti idaæ so yass' etesu tibbà apekkhà hoti so tehi vippayoge mahantaæ dukkhaæ pÃpuïÃtÅti dukkhapaÂikkhepavasen' evam Ãha. Tasmiæ nisinne sesÃpi attano attano ajjhÃsayÃnurÆpena taæ taæ gÃthaæ abhÃsiæsu: @@ @@ @@ @@ @@ #<[page 310]># %<310 XIV. PakiïïakanipÃta.>% @@ @@ @@ @@ @@ @@ Tattha tatiyena vuttagÃthÃya kasimà ti sampannakasikammo, putte gihÅ dhanimà sabbakÃme ti putte labhatu gihÅ hotu sattavidhena ratanadhanena dhanimà hotu rÆpÃdibhede sabbakÃme labhatu, vayaæ apassan ti mahallakakÃle pabbajjÃnurÆpam pi attano vayaæ apassanto pa¤cakÃmaguïaæ samiddhagharam eva ÃvasatÆ 'ti, idaæ so pa¤cakÃmaguïagiddhà kÃmaguïavippayogena mahÃvinÃsaæ pÃpuïantÅti dassetuæ kathesi, catutthena vuttagÃthÃya rÃjÃbhirÃjà ti rÃjÆnaæ antare atirÃjà ti, #<[page 311]># %< 5. BhisajÃtaka. (488.) 311>% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ idaæ so issarÃnaæ nÃma issariye parigalite mahantaæ dukkhaæ uppajjatÅti rajje dosaæ dassento kathesi, pa¤camena vuttagÃthÃya avÅtarÃgo ti purohitaÂÂhÃnataïhÃya sataïho, idaæ so purohitassa purohitaÂÂhÃne parigalite mahantaæ domanassaæ uppajjatÅti dassetuæ kathesi, chaÂÂhena vuttagÃthÃya tapassinan ti tapasÅlasampanno ti naæ ma¤¤atu, idaæ so lÃbhasakkÃrÃpagame mahantaæ domanassaæ uppajjatÅti lÃbhasakkÃragarahÃvasena kathesi, sahÃyatÃpasena vuttagÃthÃya catussadan ti ÃkiïïamanussatÃya manussehi pahÆtadha¤¤atÃya dha¤¤ena sulabhadÃrutÃya dÃrÆhi sampannodakatÃya udakenà 'ti catÆhi ussannaæ catussadasamannÃgatan ti attho, VÃsavenà 'ti VÃsavena dinnaæ viya acalaæ VÃsavato laddhavarÃnubhÃven' ekaæ rÃjÃnaæ ÃrÃdhetvà tena dinnan ti pi attho, avÅtarÃgo ti kaddame sÆkaro viya kÃmapaæke nimuggo va hutvÃ, iti so pi kÃmÃnaæ ÃdÅnavam eva kathento evam Ãha, dÃsena vuttagÃthÃya gÃmaïÅti gÃmajeÂÂhako, ayam pi kÃme garahanto yeva evam Ãha, Ka¤canadeviyà vuttagÃthÃya yan ti yaæ itthiæ ti attho, ekarÃjà ti aggarÃjÃ, itthisahassassà 'ti vacanamattatÃya vuttaæ, soÊasannaæ itthisahassÃnaæ aggaÂÂhÃne ÂhapetÆ 'ti attho, sÅmantinÅnan ti sÅmantadharÃnaæ itthÅnan ti attho, iti sà itthibhÃve ÂhatvÃpi duggandhaæ gÆtharÃsiæ viya kÃme garahantÅ yeva evam Ãha, dÃsiyà vuttagÃthÃya sabbasamÃgatÃnan ti sabbesaæ sannipatitÃnaæ majjhe nisÅditvà akampamÃnà anosakkamÃnà sÃdurasaæ bhu¤jatÆ 'ti attho, dÃsÅnaæ kira sÃmikassa santike nisÅditvà bhu¤janaæ nÃma appiyaæ, iti sà attano appiyattà va evam Ãha, caratu lÃbhena vikatthamÃnà ti lÃbhahetu kuhanakammaæ karontÅ lÃbhasakkÃraæ uppÃdentÅ caratÆ 'ti attho, iminà sà dÃsibhÃve ÂhitÃpi kilesavatthum eva garahati, devatÃya vuttagÃthÃya ÃvÃsiko ti ÃvÃsajagganako, KajaÇgalÃyan ti evaænÃmake nagare, tattha kira dabbasambhÃrà sulabhÃ, Ãlokasandhiæ divasà ti ekadivasen' ekam eva vÃtapÃnaæ karotu, so kira devaputto KassapabuddhakÃle KajaÇgalanagaraæ nissÃya yojanike jiïïamahÃvihÃre ÃvÃsikasaæghatthero hutvà jiïïavihÃre navakammaæ karonto va mahÃdukkhaæ anubhavi, tasmà tad eva dukkhaæ Ãrabbha evam Ãha, hatthinà vuttagÃthÃya pÃsasatehÅti bahÆhi pÃsehi, chambhÅti catusu pÃdesu gÅvÃya kaÂibhÃge cà 'ti chasu ÂhÃnesu, tuttehÅti dvikaïÂakehi dÅghalaÂÂhÅhi, pÃcanehÅti dasapÃcanehi aækusakehi vÃ, so kira attanà anubhÆtadukkhaæ ¤eva Ãrabbha evam Ãha, vÃnarena vuttagÃthÃya alakkamÃlÅti ahiguïÂhikena kaïÂhe parikkhipitvà ÂhapitÃya alakkamÃlÃya samannÃgato, tipukaïïaviddho ti tipupilandhanena pilandhakaïïo, laÂÂhihato ti sappakÅlaæ sikkhÃpiyamÃno laÂÂhiyÃpi hato hutvà eso pi ahiguïÂhikahatthe attanà anubhÆtadukkhaæ sandhÃy' evam Ãha: #<[page 312]># %<312 XIV. PakiïïakanipÃta.>% Evaæ tehi terasahi janehi sapathe kate M. cintesi: "kadÃci ime `ayaæ anaÂÂham eva naÂÂhan ti kathetÅti' mayi Ãsaækaæ kareyyuæ, aham pi sapathaæ karomÅti". Atha naæ karonto cuddasamaæ gÃtham Ãha: @@ Tattha bhonto ti Ãlapanaæ, idaæ vuttaæ hoti: bhonto yo anaÂÂhakoÂÂhÃsaæ naÂÂhaæ me ti vadati yo và tumhesu ka¤ci Ãsaækati so pa¤cakÃmaguïe labhatu c' eva bhu¤jatu ca ramaïÅyaæ pabbajjaæ alabhitvà agÃramajjhe yeva maratÆ 'ti. IsÅhi pana sapathe kate Sakko "mà bhÃyittha, ahaæ ime vÅmaæsanto bhisÃni antaradhÃpesiæ, ime ca cha¬¬itakhelapiï¬aæ viya kÃme garahantà sapathaæ karonti, kÃmagarahanakÃraïaæ te pucchissÃmÅti" cintetvà dissamÃnarÆpo B-aæ vanditvà pucchamÃno anantaragÃtham Ãha: @@ Tattha yadesamÃnà ti yaæ vatthukÃmaæ kilesakÃma¤ ca kasigorakkhÃdÅhi samavisamakammehi pariyesamÃnà sattà loke vicaranti etaæ bahunnaæ devamanussÃnaæ iÂÂha¤ ca kanta¤ ca piya¤ ca manu¤¤a¤ ca, kasmà isayo nappasaæsantÅti attho, kÃme ti iminà taæ vatthuæ sarÆpato dasseti. Ath' assa pa¤haæ vissajjento M. dve gÃthà abhÃsi: @@ @@ #<[page 313]># %< 5. BhisajÃtaka. (488.) 313>% @< ÃdÅnavaæ kÃmaguïesu disvà (SuttanipÃta v. 50.) tasmà isayo na-ppasaæsanti kÃme ti. || Ja_XIV:93 ||>@ Tattha kÃmesÆ 'ti kÃmahetu kÃme nissÃya kÃyaduccaritÃdÅni karontÅti attho, ha¤¤are ti daï¬ÃdÅhi ha¤¤anti, bajjhare ti rajjubhadhÃdÅhi bajjhanti, dukkhan ti kÃyikacetasikaæ asÃtaæ, bhayan ti attÃnuvÃdÃdikaæ sabbam pi bhayaæ, bhÆtÃdhipatÅti Sakkaæ Ãlapati, ÃdÅnavan ti evarÆpaæ dosaæ, so pan' esa ÃdÅnavo DukkhakkhandhÃdÅhi suttehi dÅpetabbo. Sakko M-assa kathaæ sutvà saæviggamÃnaso anantaraæ gÃtham Ãha: @@ Tattha vÅmaæsamÃno ti bhante ahaæ ime isayo kÃmÃdhimuttà và no và ti vÅmaæsanto, isino ti tava mahesino santakÃni bhisÃni, tÅre gahetvÃnà 'ti tÅre nikkhittÃni gahetvà thale ekamante nidhesiæ, suddhà ti idÃni mayà tumhÃkaæ sapathakiriyÃya ¤Ãtaæ: ime isayo suddhà apÃpà hutvà vasantÅti. Taæ sutvà Bo. gÃtham Ãha: @@ Tattha na te naÂà ti devarÃja mayaæ tava naÂà và kÅÊitabbayuttakà và kenaci na homa na pi tava ¤Ãtakà na sahÃyÃ, atha tvaæ kismiæ paratthambhaæ kiæ upatthambhaæ katvà kiæ nissÃya isÅhi saddhiæ kÅÊasÅti attho. Atha naæ Sakko khÃmapento vÅsatimaæ gÃtham Ãha: @@ Tattha esà patiÂÂhà ti esà tava paÂiccayà ajja mama khalitassa aparÃdhassa patiÂÂhà hotu, kodhabalà ti paï¬ità nÃma khantibalà bhavanti na kodhabalà ti. #<[page 314]># %<314 XIV. PakiïïakanipÃta.>% M. ca Sakkassa devara¤¤o khamitvà sayaæ isigaïaæ khamÃpento itaraæ gÃtham Ãha: @@ Tattha suvositaæ isinaæ ekarattan ti ÃyasmantÃnaæ isinaæ ekarattaæ pi imasmiæ ara¤¤e vasitaæ suvasitam eva, kiækaraïÃ: yaæ VÃsavaæ bhÆtapatiæ addasÃma, sace hi mayaæ nagare avasimhà na imaæ addasÃma. bhonto ti bhavanto sabbe pi sumanà bhavantu tussantu Sakkassa devara¤¤o khamantu, kiækÃraïÃ: yaæ brÃhmaïo paccapÃdi bhisÃnÅti yasmà tumhÃkaæ Ãcariyo bhisÃni paÂilabhÅti. Sakko isigaïaæ vanditvà devalokam eva gato. Isigaïo pi jhÃnÃbhi¤¤aæ nibbattetvà BrahmalokÆpago ahosi. S. i. d. Ã. "evaæ bhikkhÆ porÃïakapaï¬ità sapathaæ katvà kilese jahiæsÆ" 'ti vatvà saccÃni pakÃsesi. SaccapariyosÃne ukkaïÂhitabhikkhu sotÃpattiphale patiÂÂhahi. JÃtakaæ samodhÃnento tisso gÃthà abhÃsi: @@ @@ @@ BhisajÃtakaæ. $<6. SurucijÃtaka.>$ Mahesi Rucino bhariyà ti. Idaæ S. SÃvatthiæ upanissÃya MigÃramÃtu pÃsÃde viharanto VisÃkhÃya mahÃupÃsikÃya laddhe aÂÂha vare Ã. k. Sà hi ekadivasaæ Jetavane dhammakathaæ sutvà Bhagavantaæ saddhiæ bhikkhusaæghena svÃtanÃya nimantetvà pakkÃmi. Tassà pana rattiyà accayena cÃtuddÅpako mahÃmegho vassi. #<[page 315]># %< 6. SurucijÃtaka. (489.) 315>% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ Bhagavà bhikkhÆ Ãmantetvà "yathà bhikkhave Jetavane vassati evaæ catÆsu dÅpesu vassati, ovassÃpetha bhikkhave kÃyaæ, ayaæ pacchimako me cÃtuddÅpako mahÃmegho" ti vatvà ovassÃpitakÃyehi bhikkhÆhi saddhiæ iddhibalena Jetavane antarahito VisÃkhÃya koÂÂhake pÃtur ahosi. UpÃsikà "acchariyaæ vata bho, abbhutaæ vata bho, T-assa mahiddhikatà mahÃnubhÃvatà yatra hi nÃma jaïïukamattakesu pi oghesu vattamÃnesu kaÂimattesu pi oghesu vattamÃnesu na hi nÃma ekabhikkhussa pi pÃdà và cÅvarÃni và allÃni bhavissantÅti" haÂÂhà udaggà Buddha-pamukhaæ bhikkhusaæghaæ parivisitvà katabhattakiccaæ Bhagavantaæ etad avoca: "addhÃhaæ bhante Bhagavantaæ varÃni yÃcÃmÅti". "Atikkantavarà kho VisÃkhe TathÃgatÃ" ti. "YÃni ca bhante kappanti yÃni ca anavajjÃnÅti". "Vadehi VisÃkhe" ti. "IcchÃm' ahaæ bhante bhikkhusaæghassa yÃvajÅvaæ vassikasÃÂikaæ dÃtuæ Ãgantukabhattaæ dÃtuæ gamikabhattaæ dÃtuæ gilÃnabhattaæ dÃtuæ gilÃnupaÂÂhÃkabhattaæ dÃtuæ gilÃnabhesajjaæ dÃtuæ dhuvayÃguæ dÃtuæ bhikkhunisaæghassa yÃvajÅvaæ udakasÃÂikaæ dÃtun" ti. S. "kaæ pana tvaæ VisÃkhe atthavasaæ sampassamÃnà T-aæ aÂÂha varÃni yÃcasÅti" pucchitvà tÃya varÃnisaæse kathite "sÃdhu sÃdhu VisÃkhe, sÃdhu kho tvaæ VisÃkhe imaæ Ãnisaæsaæ sampassamÃnà T-aæ aÂÂha varÃni yÃcasÅti" vatvà "anujÃnÃmi VisÃkhe aÂÂha varÃnÅti" aÂÂha vare datvà anumodanaæ katvà pakkÃmi. Ath' ekadivasaæ Satthari pubbÃrÃme viharante dh. k. s.: "Ãvuso VisÃkhà mahÃupÃsikà mÃtugÃmabhÃve Âhatvà Dasabalassa santikà aÂÂha vare labhi, aho mahÃguïÃ" ti. S. Ãgantvà "kÃya nu 'ttha bhikkhave e. k. s." ti pucchitvà "imÃya nÃmÃ" 'ti vutte "na bhikkhave VisÃkhà idÃn' eva mama santikà vare labhi, pubbe pi labhi yevÃ" 'ti vatvà a. Ã.: AtÅte MithilÃyaæ Suruci nÃma rÃjà rajjaæ kÃrento puttaæ paÂilabhitvà tassa SurucikumÃro t-eva nÃmaæ akÃsi. So vayappatto "TakkasilÃya sippaæ uggaïhissÃmÅti" gantvà nagaradvÃre sÃlÃyaæ nisÅdi. BÃrÃïasira¤¤o pi putto BrahmadattakumÃro nÃma tath' eva gantvà SurucikumÃrassa nisinnaphalake yeva nisÅdi. #<[page 316]># %<316 XIV. PakiïïakanipÃta.>% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ Te a¤¤ama¤¤aæ pucchitvà vissÃsikà hutvà ekato va Ãcariyassa santikaæ gantvà ÃcariyabhÃgaæ datvà sippaæ paÂÂhapetvà nacirass' eva niÂÂhÃpitasippà Ãcariyaæ Ãpucchitvà thokaæ maggaæ ekato va gantvà dvedhÃpathe Âhità a¤¤ama¤¤aæ ÃliÇgitvà mittadhammÃnurakkhanatthaæ katikaæ akaæsu: "sace mama putto jÃyati tava dhÅtà tava putto mama dhÅtà tesaæ ÃvÃhavivÃhaæ karissÃmÃ" 'ti. Tesu rajjaæ kÃrentesu SurucimahÃrÃjassa putto jÃyi, SurucikumÃro t' ev' assa nÃmaæ kariæsu. Brahmadattassa dhÅtà jÃyi, Sumedhà ti 'ssà nÃmaæ kariæsu. SurucikumÃro vayappatto Takkasilaæ gantvà sippaæ uggahetvà Ãga¤chi. Atha naæ pità rajje abhisi¤citukÃmo "sahÃyassa kira me BÃrÃïasira¤¤o dhÅtà atthi, tam ev' assa aggamahesiæ karissÃmÅti" tassà atthÃya bahuæ païïÃkÃraæ datvà amacce pesesi. Tesaæ anÃgatakÃle yeva BÃrÃïasirÃjà deviæ pucchi: "bhadde mÃtugÃmassa nÃma kiæ atirekadukkhan" ti. "Sapattirosadukkhaæ devÃ" 'ti. "Tena hi bhadde amhÃkam ekadhÅtaraæ SumedhÃdeviæ tamhà dukkhà mocetvà yo etaæ ekikaæ eva gaïhissati tassa dassÃmÃ" 'ti Ãha. So tehi amaccehi Ãgantvà tassà nÃme gahite "tÃtà kÃmaæ mayà pubbe va mayhaæ sahÃyassa pati¤¤Ãtà dÃrikÃ, imaæ pana mayaæ na itthighaÂÃya antare khipitukÃmÃ, yo etaæ ekikam eva gaïhÃti tassa dÃtukÃm' amhÃ" 'ti Ãha. Te ra¤¤o santikaæ pahiïiæsu. RÃjà "amhÃkaæ mahantaæ rajjaæ sattayojanikaæ Mithilanagaraæ tÅïi yojanasatÃni rajjaparicchedo, heÂÂhimantena soÊasa itthisahassÃni laddhuæ vaÂÂaÂÅti" vatvà na rocesi. SurucikumÃro pana SumedhÃya rÆpasampadaæ sutvà savanasaæsaggena bajjhitvà #<[page 317]># %< 6. SurucijÃtaka. (489.) 317>% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ "ahan taæ ekikam eva gaïhissÃmi, na mayhaæ itthighaÂÃya attho, taæ yeva ÃnentÆ" 'ti mÃtÃpitunnaæ pesesi. Te tassa manaæ abhinditvà bahuæ dhanaæ pesetvà mahantena parivÃrena taæ ÃnÃpetvà kumÃrassa aggamahesiæ katvà ekato va abhisi¤ciæsu. So SurucimahÃrÃjà nÃma hutvà dhammena rajjaæ kÃrento tÃya saddhiæ piyasaævÃsaæ vasi. Sà pana dasavassasahassÃni tassa gehe vasantÅ n' eva puttaæ na dhÅtaraæ alattha. Ath nÃgarà sannipatitvà rÃjaÇgaïe upakkositvà "kiæ etan" ti vutte "a¤¤o doso n' atthi vaæsÃnupÃlako vo putto n' atthi, tumhÃkaæ ekà va devÅ, rÃjakulaæ nÃma heÂÂhimantena soÊasahi itthisahassehi bhavitabbam, iÂÂhighaÂaæ gaïha deva, ekà pu¤¤avatÅ puttaæ labhissatÅti" vatvà "tÃtÃ, kiæ kathetha, `ahaæ a¤¤aæ na gaïhissÃmÅti' paÂi¤¤aæ datvà mayà esà ÃnÅtÃ,{} na sakkà musÃvÃdaæ kÃtuæ, na mayhaæ itthighaÂÃya attho" ti ra¤¤Ã paÂikkhittà pakkamiæsu. Sumedhà taæ kathaæ sutvà "rÃjà tÃva saccavÃditÃya a¤¤Ã itthiyo na Ãneti, aham eva pan' assa ÃnessÃmÅti" ra¤¤o mÃtu samabhariyÃya ÂhÃne Âhatvà attano ruciyà khattiyaka¤¤Ãnaæ sahassaæ amaccaka¤¤Ãnaæ sahassaæ gahapatika¤¤Ãnaæ sahassaæ sabbasamayanÃÂakitthÅnaæ sahassan ti cattÃri itthisahassÃni Ãnesi. TÃpi dasavassasahassÃni rÃjakule vasitvà n' eva puttaæ na dhÅtaraæ labhiæsu. Eten' ev' upÃyena aparÃni tikkhattuæ cattÃri cattÃri sahassÃni Ãnesi. TÃpi n' eva puttaæ na dhÅtaraæ labhiæsu. EttÃvatà soÊasa itthisahassÃni Ãnesuæ. CattÃlÅsa vassahassÃni atikkamiæsu, tÃni tÃya ekikÃya vutthehi dasahi saddhiæ pa¤¤Ãsa vassasahassÃni honti. Atha nÃgarà sannipatitvà puna upakkositvà "kiæ nÃm' etan" ti vutte "deva tumhÃkaæ itthiyo puttaæ patthetuæ ÃïÃpethÃ" 'ti vadiæsu. #<[page 318]># %<318 XIV. PakiïïakanipÃta.>% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ RÃjà "sÃdhÆ" 'ti sampaÂicchitvà "bhadde puttaæ patthethÃ" 'ti Ãha. Tà tato paÂÂhÃya puttaæ patthayamÃnà nÃnà devatà namassanti nÃnà vatÃni caranti, putto n' uppajjat' eva. Atha rÃjà Sumedhaæ Ãha: "bhadde puttaæ patthehÅti". Sà "sÃdhÆ" 'ti pannarasuposathe aÂÂhaÇgasamannÃgataæ uposathaæ samÃdÃya sirigabbhe sÅlÃni ÃvajjamÃnà kappiyama¤cake nisÅdi. Sesà ajavatagovatà hutvà uyyÃnaæ agamaæsu. SumedhÃya sÅlatejena Sakkabhavanaæ kampi. Sakko Ãvajjitvà "Sumedhà puttaæ pattheti, puttam assà dassÃma, na kho pana sakkà yaæ và taæ và dÃtuæ, anucchavikam assà puttaæ upadhÃressÃmÅti" upadhÃrento NaÊakÃradevaputtaæ passi. So hi pu¤¤asampanno satto purimattabhÃve BÃrÃïasiyaæ vasanto vappakÃle khettaæ gacchanto ekaæ paccekabuddhaæ disvà dÃsakammakare "vapathÃ" 'ti pahiïitvà sayaæ nivattitvà paccekabuddhaæ gehaæ netvà bhojetvà puna GaÇgÃtÅraæ netvà puttena saddhiæ ekato hutvà udumbarabhittipìaæ naÊabhittikaæ païïasÃlaæ katvà dvÃraæ yojetvà caækamaæ katvà paccekabuddhaæ tattha temÃsaæ vasÃpetvà vutthavassaæ dve pi pitÃputtà ticÅvarena acchÃdetvà uyyojayiæsu. Eten' eva niyÃmena satta paccekabuddhe tÃya païïasÃlÃya vasÃpetvà ticÅvarÃni akaæsu. Dve pi pitÃputtà naÊakÃrà hutvà GaÇgÃtÅre veÊuæ upadhÃrentà paccekabuddhaæ disvà evam akaæsÆ 'ti pi vadanti yeva. Te kÃlaæ katvà TÃvatiæsabhavane nibbattitvà chasu kÃmasaggesu anulomapaÂilomena mahantaæ devissariyaæ anubhavantà vicaranti. Te tadà cavitvà uparidevaloke nibbattitukÃmÃ. Sakko TathÃgatabhÃvaæ ¤atvà tesu ekassa vimÃnadvÃraæ gantvà taæ Ãgantvà vanditvà Âhitaæ Ãha: #<[page 319]># %< 6. SurucijÃtaka. (489.) 319>% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ "mÃrisa tayà manussalokaæ gantuæ vaÂÂatÅti". "MahÃrÃja, manussaloko nÃma jeguccho paÂikkÆlo, tattha Âhità dÃnÃdÅni pu¤¤Ãni katvà devalokaæ patthenti, tatra gantvà kiæ karissÃmÅti". "MÃrisa devaloke paribhu¤jitabbaæ sampattiæ manussaloke paribhu¤jissasi pa¤cavÅsatiyojanubbedhe ratanapÃsÃde vasissasi, adhivÃsehÅti". So adhivÃsesi. Sakko tassa paÂi¤¤aæ gahetvà isivesena rÃjuyyÃnaæ gantvà tÃsaæ itthÅnaæ upari ÃkÃse caækamanto attÃnaæ dassetvà "kassà puttavaraæ demi, kà puttavaraæ gaïhatÅti" Ãha. "Bhante, mayhaæ dehi, mayhaæ dehÅti" hatthasahassÃni ukkhipiæsu. Tato Ãha: "ahaæ sÅlavatÅnaæ puttaæ dammi, tumhÃkaæ kiæ sÅlaæ ko ÃcÃro" ti. Tà ukkhittahatthe sammi¤jetvà "sace sÅlavatiyà dÃtukÃmo SumedhÃya santikaæ gacchÃ" 'ti vadiæsu. So ÃkÃse yeva gantvà tassà vÃsÃgÃre sÅhapa¤jare aÂÂhÃsi. Ath' assà Ãrocayiæsu: "etha devÅ, eko devarÃjà `tumhÃkaæ puttavaraæ dassÃmÅti' ÃkÃsenÃgantvà sÅhapa¤jare Âhito" ti. Sà garuparihÃrenÃgantvà sÅhapa¤jaraæ ugghÃÂetvà "saccaæ kira bhante tumhe sÅlavatiyà puttavaraæ dethÃ" 'ti Ãha. "ùma demÅti". "Tena hi, mayhaæ dethÃ" 'ti. "Kiæ pana te sÅlaæ, kathehi, sace me ruccissati dassÃmi te varan" ti. Sà tassa vacanaæ sutvà "tena hi suïÃhÅti" vatvà attano sÅlagunaæ kathentÅ pannarasa gÃthà abhÃsi: @@ @@ #<[page 320]># %<320 XIV. PakiïïakanipÃta.>% @@ @@ @@ @@ @@ @@ @@ @@ @@ @@ @@ @@ @@ Tattha mahesÅti aggamahesÅ, Rucino ti Surucira¤¤o, paÂhaman ti soÊasannaæ itthisahassÃnaæ sabbapaÂhamaæ, yaæ man ti yasmiæ kÃle maæ SurucÅ Ãnayi tato paÂÂhÃyÃhaæ dasavassasahassÃni ekikà va imasmiæ gehe vasiæ, atima¤¤itthà 'ti muhuttam pi sammukhà và parammukhà và atima¤¤in ti idaæ atikkamitvà ma¤¤amÃnaæ na jÃnÃmi na sarÃmi, ise ti taæ Ãlapati, te man ti sasuro ca sassu cà 'ti te ubho maæ, vinetÃro ti tehi vinÅt' amhi. #<[page 321]># %< 6. SurucijÃtaka. (489.) 321>% te me yÃva jÅviæsu tÃva ovÃdam adaæsu, ahiæsÃratinÅti ahiæsÃsaækhÃtÃya ratiyà samannÃgatÃ, mayà hi kunthakipilliko pi na hiæsitapubbo, kÃmasà ti ekanten' eva, dhammacÃrinÅti dasakusalakammapathe pÆremi, upaÂÂhÃsin ti pÃdaparikammÃdÅni kiccÃni karontÅ upaÂÂhahiæ, sahabhariyÃnÅti mayà saha ekasÃmikassa bhariyÃbhÆtÃni, nÃhÆ 'ti kilesaæ nissÃya issÃdhammo và kodhadhammo và mayhaæ na bhÆtapubbo, hitenà 'ti yaæ tÃsaæ hitaæ ten' eva nandÃmi, ure vutthà dhÅtaro viya tà disvà tussÃmi, kÃcÅti tÃsu ekÃpi mayhaæ appiyà nÃma n' atthi, sabbà piyavÃditÃy' eva anukampÃmÅti muducittena sabbà soÊasasahassÃpi tà attÃnaæ viya anukampÃmi, saha dhammenà 'ti nayena kÃraïena, yo yaæ kÃtuæ sakkoti taæ tasmiæ kamme yojemÅti attho, pamuditindriyà ti pesentÅ ca niccaæ pamuditindriyà va hutvà pesemi, are diÂÂhadÃsa idan nÃma karohÅti evaæ kujjhitvà na me koci katthaci pesitapubbo, payatapÃïinÅti dhotahatthà pasÃritahatthà va hutvÃ, pÃÂihÃrikapakkha¤cà 'ti aÂÂhamÅcÃtuddasÅpannarasÅnaæ paccuggamanÃnuggamanavasena cattÃro divase, sadà ti niccakÃle pa¤casu sÅlesu saævutà tehi pihitagopitattabhÃvà va homÅti. Evaæ tassà gÃthÃsatena pi sahassena pi vaïïiyamÃnÃnaæ guïÃnaæ pamÃïan nÃma n' atthi, tÃya pana païïarasahi gÃthÃhi attano guïÃnaæ vaïïitakÃle yeva Sakko attano bahukaraïÅyatÃya tassà kathaæ avicchinditvà "pahÆtà abbhutà yeva te guïÃ" ti taæ pasaæsanto gÃthadvayam Ãha: @@ @@ Tattha dhammaguïà ti sabhÃvaguïà bhÆtaguïÃ, saævijjantÅti ye tayà vuttà te sabbe va tayi upalabbhanti, abhijÃto ti atijÃto yasassimà ti yasasampannena parivÃrena samannÃgato, uppajjatÅti evarÆpo tava putto uppajjissati, mà cintayÅti. Sà tassa vacanaæ sutvà somanassajÃtà taæ pucchantÅ dve gÃthà abhÃsi: #<[page 322]># %<322 XIV. PakiïïakanipÃta.>% @@ @@ Tattha rummÅti ana¤jitÃmaï¬ito, Sakko Ãgacchanto ramaïÅyena tÃpasavesenÃgato, pabbajitavesenÃgatattà pana sà evam Ãha, aghe ti appaÂighe ÂhÃne, yaæ mayhan ti yaæ etaæ mayhaæ manu¤¤avÃcaæ bhÃsasi taæ bhÃsamÃno tvaæ devatà nu si saggamhà idhÃgato isi vÃsi mahiddhiko ti yakkhÃdisu ko và tvam asi idhÃnuppatto attÃnam me pavedaya yathÃbhÆtaæ kathehÅti vadati. So tassà kathento cha gÃthà Ãha: @@ @@ @@ @@ @@ @@ Tattha sahassakkho ti atthasahassassa taæ muhuttaæ dassanavasena sahassakkho, itthi yà ti itthÅ, samacÃrinÅti tÅhi dvÃrehi samacariyÃya samannÃgÃtÃ, tÃdisÃyà 'ti yathÃrÆpÃya, sumedhÃyà 'ti supa¤¤Ãya, ubhayatthakaÂaggaho ti ayaæ tava imasmi¤ ca attabhÃve anÃgate ca jayaggÃho, tesu anÃgatesu devalokÆpapatti idha jÅvite pavattamÃne kitti cà 'ti ayaæ ubhayattha kaÂaggÃho nÃma, dhamman ti evaæ sabhÃvaguïaæ ciraæ attani pÃlaya, esÃhan ti eso ahaæ, piyamme ti mayhaæ tava dassanaæ piyaæ. #<[page 323]># %< 6. SurucijÃtaka. (489.) 323>% "Devaloke pana me kiccakaraïÅyaæ atthi, tasmà gacchÃmi, tvaæ appamattà hohÅti" tassà ovÃdaæ datvà pakkÃmi. NaÊakÃradevo paccÆsakÃle cavitvà tassà kucchimhi paÂisandhiæ gaïhi. Sà ¤atvà ra¤¤o Ãrocesi. RÃjà gabbhaparihÃraæ adÃsi. Sà dasamÃsaccayena puttaæ vijÃyi, MahÃpanÃdo ti 'ssa nÃmaæ kariæsu. UbhayaraÂÂhavÃsino "sÃmi puttassa no khÅramÆlan" ti ekekaæ kahÃpaïaæ rÃjaÇgaïe khipiæsu, mahÃrÃsi ahosi. Ra¤¤Ã paÂikkhittÃpi ca "sÃmi puttassa va¬¬hitakÃle paribbayo bhavissatÅti" agahetvà va pakkamiæsu. KumÃro mahÃparivÃrena va¬¬hitvà vayappatto soÊasavassakÃle yeva sabbasippe nipphattiæ pÃpuïi. RÃjà puttassa vayaæ oloketvà deviæ Ãha: "bhadde puttassa me rajjÃbhisekakÃle ramaïÅyaæ assa pÃsÃdaæ kÃretvà abhisekaæ kÃressÃmÃ" 'ti. Sà "sÃdhu deva" 'ti sampaÂicchi. RÃjà vatthuvijjÃcariye pakkosÃpetvà "tÃtà va¬¬hakiæ gahetvà amhÃkaæ nivesanato avidÆre puttassa me pÃsÃdaæ mÃpetha, rajjena naæ abhisi¤cissÃmÃ" 'ti Ãha. Te "sÃdhÆ" 'ti bhÆmippadesaæ vÅmaæsanti. Tasmiæ khaïe SakkassÃsanaæ uïhÃkÃraæ dassesi. So taæ kÃraïaæ ¤atvà Vissakammaæ Ãmantetvà "gaccha tÃta MahÃpanÃdakumÃrassa ÃyÃmavitthÃrato a¬¬hayojanikaæ abbedhena pa¤cavÅsatiyojanaæ ratanapÃsÃdaæ mÃpehÅti" pesesi. So va¬¬hakivesena va¬¬hakÅnaæ santikaæ Ãgantvà "tumhe pÃtarÃsaæ bhu¤jitvà ethÃ" 'ti te pesetvà daï¬akena bhÆmiyaæ pahari, tÃvad eva vuttappakÃro sattabhÆmiko pÃsÃdo uÂÂhahi. MahÃpanÃdassa pÃsÃdamaÇgalaæ chattamaÇgalaæ ÃvÃhamaÇgalan ti tÅïi maÇgalÃni ekato va ahesuæ. MaÇgalaÂÂhÃne ubhayaraÂÂhavÃsino sannipatitvà maÇgalacchaïena sattavassÃni vÅtinÃmesuæ, n' eva ne rÃjà uyyojeti, tesaæ vatthÃlaækÃrakhÃdaniyabhojaniyÃdiæ sabbaæ rÃjakulasantakaæ ¤eva ahosi. #<[page 324]># %<324 XIV. PakiïïakanipÃta.>% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ Te sattasaævaccharaccayena upakkositvà SurucimahÃrÃjena "kim etan" ti puÂÂhà "mahÃrÃja amhÃkaæ maÇgalaæ bhu¤jantÃnaæ sattavassÃni gatÃni, kadà maÇgalassa osÃnaæ bhavissatÅti" Ãhaæsu. Tato rÃjà "tÃtà puttena me ettakaæ kÃlaæ na hasitapubbaæ, yadà so hasissati tadà gamissathÃ" 'ti. Atha mahÃjano bheri¤ carÃpetà naÂe sannipÃtesi. NaÂasahassÃni sannipatitvà satta koÂÂhÃsà hutvà naccantà rÃjÃnaæ hasÃpetuæ nÃsakkhiæsu. Tassa hi dibbanÃÂakÃnaæ diÂÂhattà tesaæ naccaæ amanu¤¤aæ ahosi. Tadà Bhaï¬ukaïïaPaï¬ukaïïà nÃma dve nÃÂakà chekà "mayaæ rÃjÃnaæ hasÃpessÃmÃ" 'ti. Bhaï¬ukaïïo nÃma rÃjadvÃre mahantaæ Atulaæ nÃma ambaæ mÃpetvà suttaguÊaæ khipitvà tassa sÃkhÃya laggÃpetvà suttena Atulambaæ abhirÆhi. Atulambo pi kira VessavaïÃmbo. Ath' tam pi Vessavaïassa dÃsà gahetvà aÇgapaccaÇgÃni chinditvà pÃtesuæ. SesanaÂà tÃni samodhÃnetvà udakena si¤ciæsu. So pupphapaÂaæ nivÃsetvà ca pÃrupitvà ca naccanto va uÂÂhahi. MahÃpanÃdo tam pi disvà n' eva hasi. Paï¬ukaïïanaÂo rÃjaÇgaïe dÃrucitakaæ kÃretvà attano parisÃya saddhiæ aggiæ pÃvisi. Tasmiæ nibbute citakaæ udakena si¤ciæsu. So sapariso pupphapaÂaæ nivÃsetvà ca pÃrupitvà na naccanto va uÂÂhahi. Tam pi disvà rÃjà n' eva hasi. Iti ta hasÃpetuæ asakkontà manussà upaddutà ahesuæ. Sakko taæ kÃraïaæ ¤atvà "gaccha tÃta, MahÃpanÃdaæ hasÃpetvà ehÅti" devanaÂakaæ pesesi. So Ãgantvà rÃjaÇgaïe ÃkÃse Âhatvà upa¬¬haraÇgaæ nÃma dassesi, #<[page 325]># %< 7. Pa¤cÆposathajÃtaka. (490.) 325>% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ eko va hattho eko va pÃdo ekaæ akkhiæ ekà dÃÂhà naccati calati phandati, sesaæ niccalaæ ahosi. Taæ disvà MahÃpanÃdo thokaæ sitaæ akÃsi. MahÃjano pana hasanto hasanto hassaæ dhÃretuæ satiæ paccupaÂÂhÃpetuæ asakkonto aÇgÃni vissajjetvà rÃjaÇgaïe yeva papati. Tasmiæ kÃle maÇgalaæ niÂÂhitaæ. Sesam ettha panÃdo nÃma so rÃjà yassa yÆpo suvaïïayo (II,334, Therag. p. 22) ti MahÃpanÃdajÃtakena vaïïetabbaæ. RÃjà MahÃpanÃdo dÃnÃdÅni pu¤¤Ãni katvà ayupariyosÃne devalokam eva gato. S. i. d. Ã. "evaæ bhikkhave VisÃkhà pubbe pi mama santikà varaæ labhi yevÃ" 'ti vatvà j. s.: "Tadà MahÃpanÃdo Bhaddaji ahosi, Sumedhà devÅ VisÃkhÃ, Vissakammo ùnando, Sakko aham evÃ" 'ti. SurucijÃtakaæ. $<7. Pa¤cÆposathajÃtaka.>$ Appossukko dÃni tvaæ kapoÂà 'ti. Idaæ S. j. v. uposathike pa¤casate upÃsake Ã. k. Tadà hi S. dhammasabhÃyaæ catuparisamajjhe alaækatabuddhÃsane nisÅditvà muducittena parisaæ oloketvà "ajja upÃsakÃnaæ kathaæ paÂicca desanà samuÂÂhahissatÅti" ¤atvà upÃsake ÃmÃntetvà "uposathik' attha upÃsakÃ" ti pucchitvà "Ãma bhante" ti vutte "sÃdhu vo kataæ, uposatho nÃm' esa porÃïakapaï¬itÃnaæ vaæso, porÃïakapaï¬ità hi rÃgÃdikilese niggahatthaæ uposathavÃsaæ vasiæsÆ" 'ti vatvà tehi yÃcito a. Ã.: AtÅte MagadharaÂÂhÃdÅnaæ tiïïaæ raÂÂhÃnaæ antare aÂavi ahosi. Bo. MagadharaÂÂhe brÃhmaïamahÃsÃlakule nibbattitvà vayappatto kÃme pahÃya nikkhamitvà taæ aÂaviæ pavisitvà assamaæ katvà vÃsaæ kappesi. Tassa pana assamassa avidÆre ekasmiæ veïugahane attano bhariyÃya saddhiæ kapoÂasakuïo vasati, #<[page 326]># %<326 XIV. PakiïïakanipÃta.>% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ ekasmiæ vammike ahi, ekasmiæ vanagumbe sigÃlo, ekasmiæ vanagumbe accho. Te cattÃro pi kÃlena kÃlaæ isiæ upasaækamitvà dhammaæ suïanti. Ath' ekadivasaæ kapoÂo bhariyÃya saddhiæ kulÃvakà nikkhamitvà gocarÃya pakkÃmi. Tassa pacchato gacchantiæ kapoÂiæ eko seno gahetvà palÃyi. Tassà viravasaddaæ sutvà kapoÂo nivattitvà olokento taæ tena hariyamamÃnaæ passi. Seno pi taæ viravantiæ yeva mÃretvà khÃdi. KapoÂo tÃya viyogena rÃgapariÊÃhena pari¬ayhamÃno cintesi: "ayaæ rÃgo maæ ativiya kilameti, na dÃni imaæ aniggahetvà gocarÃya pakkamissÃmÅti" so gocarapathaæ pacchinditvà tÃpasassa santikaæ gantvà rÃganiggahÃya uposathaæ samÃdiyitvà ekamante nipajji. Sappo pi "gocaraæ pariyesissÃmÅti" vasanaÂÂhÃnà nikkhamitvà paccantagÃme gÃvÅnaæ caraïaÂÂhÃne gocaraæ pariyesati. Tadà gÃmabhojakassa sabbaseto maÇgalausabho gocaraæ gahetvà ekasmiæ vammÅkapÃde jaïïunà patiÂÂhÃya siÇgehi mattikaæ gaïhanto kÅÊati. Sappo gÃvÅnaæ padasaddena bhÅto taæ vammÅkaæ pavisituæ pakkhanto. Atha naæ usabho pÃdena akkami, so taæ kujjhitvà ¬asi, usabho tatth' eva jÅvitakkhayaæ patto. GÃmavÃsino "usabho kira mato" ti sutvà sabbe ekato va Ãgantvà kanditvà taæ gandhamÃlÃdÅhi pÆjetvà ÃvÃÂe nikhaïitvà pakkamiæsu. Sappo tesaæ gatakÃle nikkhamitvà "ahaæ kodhaæ nissÃya imaæ jÅvità voropetvà mahÃjanassa hadaye sokaæ pavesesiæ, na dÃni imaæ kodhaæ aniggahetvà gocarÃya pakkamissÃmÅti" nivattitvà assamaæ gantvà kodhaniggahÃya uposathaæ saæÃdiyitvà ekamante nipajji. SigÃlo pi gocaraæ pariyesanto ekaæ matahatthiæ disvà "mahà me gocaro laddho" ti tuÂÂho gantvà soï¬Ãya ¬asi, thambhe daÂÂhakÃlo viya ahosi, tattha assÃdaæ alabhitvà dante ¬asi, pÃsÃïe daÂÂhakÃlo viya ahosi, kucchiyaæ ¬asi, kusÆle ¬aÂÂhakÃlo viya ahosi, naÇguÂÂhe ¬asi, #<[page 327]># %< 7. Pa¤cÆposathajÃtaka. (490.) 327>% ayathÃle daÂÂhakÃlo viya ahosi, vaccamagge ¬asi, ghatapÆve daÂÂhakÃlo viya ahosi. So lobhavasena khÃdanto antokucchiyaæ pÃvisi, tattha chÃtakÃle maæsaæ khÃdati pipÃsitakÃle lohitaæ pivati nipajjanakÃle antÃni ca papphÃsa¤ ca avattharitvà nipajjati. So "idh' eva me annapÃna¤ ca sayana¤ ca nipphannaæ, a¤¤attha kiæ karissÃmÅti" cintetvà tatth' eva abhirato bahi anikkhamitvà antokucchiyaæ yeva vasi. AparabhÃge vÃtÃtapena hatthikuïape sukkhante karÅsamaggo pihito. SigÃlo antokucchiyaæ upapacciyamÃno appamaæsalohito paï¬usarÅro hutvà nikkhamanamaggaæ na passi. Ath' ekadivasaæ akÃlamegho vassi karÅsamaggo temiyamÃno mudu hutvà vivaraæ dassesi. SigÅlo chiddaæ disvà "aticiraæ kilanto iminà chiddena palÃyissÃmÅti" karÅsamaggaæ sÅsena pahari. Tassà sambÃdhaÂÂhÃnena vegena nikkhantassa siïïasarÅrassa sabbÃni lomÃni karÅsamagge laggÃni, tÃlakkhandho viya nillomasarÅro hutvà nikkhami. So "lobhaæ nissÃya mayà idaæ dukkhaæ anubhÆtaæ, idÃni imaæ aniggahetvà gocaraæ na gaïhissÃmÅti" cintetvà taæ assamaæ gantvà lobhaniggahÃya uposathaÇgaæ samÃdiyitvà ekamante nipajji. Accho pi ara¤¤Ã nikkhamitvà atricchÃbhibhÆto MalaraÂÂhe paccantagÃmaæ gato. GÃmavÃsino "accho kirÃgato" ti dhanudaï¬Ãdihatthà nikkhamitvà tena paviÂÂhaæ gumbaæ parivÃresuæ. So mahÃjanena parivÃritabhÃvaæ ¤atvà nikkhamitvà palÃyi, palÃyantam eva na naæ dhanÆhi c' eva daï¬ena ca pothesuæ. So bhinnena sÅsena lohitena galantena attano vasanaÂÂhÃnaæ gantvà "idaæ dukkhaæ mama atricchÃlobhavasena uppannaæ, na dÃni naæ aniggahetvà gocaraæ gaïhissÃmÅti" taæ assamaæ gantvà atricchÃniggahÃya uposathaæ samÃdiyitvà ekamante nipajji. #<[page 328]># %<328 XIV. PakiïïakanipÃta.>% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ TÃpaso pi attano jÃtiæ nissÃya mÃnavasiko hutvà jhÃnaæ uppÃdetuæ na sakkoti. Ath' eko paccekabuddho tassa mÃnanissitabhÃvaæ ¤atvà "ayaæ na lÃmakasatto, Buddhaækuro esa, imasmiæ yeva kappe sabba¤¤Ætaæ pÃpuïissati, imassa mÃnaniggahaæ katvà samÃpattinibbattanÃkÃraæ karissÃmÅti" tasmiæ païïasÃlÃya nisinne yeva Uttarahimavantato Ãgantvà tassa pÃsÃïaphalake nisÅdi. So nikkhamitvà taæ attano Ãsane nisinnaæ disvà mÃnanissitabhÃvena anattamano hutvà taæ upasaækamitvà accharaæ paharitvà "nassa vasala kÃlakaïïi muï¬a samaïaka, kimatthaæ mama nisÅdanaphalake nisinno sÅti" Ãha. Atha naæ so "sappurisa kasmà mÃnanissito si, ahaæ paÂividdhapaccekabodhi¤Ãïo, tvaæ imasmiæ yeva kappe sabba¤¤ubuddho bhavissasi, Buddhaækuro is, pÃramità pÆretvà Ãgato a¤¤aæ ettakaæ nÃma kÃlaæ atikkamitvà Buddho bhavissasi, BuddhattabhÃve Siddhattho nÃma bhavissasÅti" nÃma¤ ca gotta¤ ca kula¤ ca aggasÃvakÃdayo ca sabbe Ãcikkhitvà "kimatthaæ mÃnanissito hutvà pharuso hosi, na-y-idaæ tavÃnucchavikan" ti ovÃdam adÃsi. So tena evaæ vutte pi n' eva naæ vandi n' eva "kadà ahaæ Buddho bhavissÃmÅti" ÃdÅni pucchi. Atha naæ paccekabuddho "tava jÃtiyà mama guïÃnaæ mahantabhÃvaæ jÃna, sace sakkosi ahaæ viya ÃkÃse vicarÃhÅti" vatvà ÃkÃse uppatitvà attano pÃdapaæsuæ tassa jaÂÃmaï¬ale vikiranto Uttarahimavantam eva gato. TÃpaso tassa gatakÃle saævegappatto hutvà "ayaæ samaïo evaægarusarÅro vÃtamukhe khittatÆlapicu viya ÃkÃse pakkhanto, ahaæ jÃtimÃnena evarÆpassa paccekabuddhassa n' eva pÃde vandiæ n' eva `kadà Buddho bhavissÃmÅti' pucchiæ, jÃti nÃm' esà kiæ karissati, imasmiæ loke sÅlacaraïam eva mahantaæ, ayaæ kho pana me mÃno va¬¬hanto nirayaæ upanessati, #<[page 329]># %< 7. Pa¤cÆposathajÃtaka. (490.) 329>% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ na dÃni imaæ mÃnaæ aniggahetvà phalÃphalatthÃya gamissÃmÅti" païïasÃlam pavisitvà mÃnaniggahÃya uposathaæ samÃdÃya kaÂÂhattharikÃya nisinno mahäÃïo kulaputto mÃnaæ niggahetvà kasiïaæ bhÃvetvà abhi¤¤ÃsamÃpattiyo nibbattetvà nikkhamitvà caækamanakoÂiyaæ pÃsÃïaphalake nisÅdi. Atha naæ kapoÂÃdayo upasaækamitvà vanditvà ekamantaæ nisÅdiæsu. M. kapoÂaæ pucchi "tvaæ a¤¤esu divasesu na imÃya velÃya Ãgacchasi, gocaraæ pariyesasi, kin nu ajja uposathiko jÃto sÅti". "ùma bhante" ti. Atha naæ "kena kÃraïenÃ" 'ti pucchanto paÂhamaæ gÃtham Ãha: @@ Tattha appossukko ti nÃrÃlayo, bhojanattho ti kiæ ajja tava bhojanena attho n' atthi. Taæ sutvà kapoÂo dve gÃthà abhÃsi: @@ @@ Tattha ramÃmà 'ti imasmiæ bhÆmibhÃge kÃmaratiyà vamÃma, sÃkuïiko ti senasakuïo. #<[page 330]># %<330 XIV. PakiïïakanipÃta.>% KapoÂena attano uposathakamme vaïïite M. sappÃdisu ekamekaæ pucchi. Te pi yathÃbhÆtaæ vyÃkariæsu: @@ @@ @@ @@ @@ @@ @@ #<[page 331]># %< 7. Pa¤cÆposathajÃtaka. (490.) 331>% @< tasmà ahaæ posathaæ pÃlayÃmi, lobho mamaæ mà punar ÃgamÃsi. || Ja_XIV:135 ||>@ @@ @@ @@ Tattha anujjugÃmÅti ÃdÅhi taæ Ãlapati, calakkakÆ ti calamÃnakakudho, dukkhÃbhitunno ti so usabho dukkhena abhitunno Ãturo hutvÃ, bahÆ ti bahÆni, pavissan ti pÃvisiæ, rasmiyo ti suriyarasmiyo, nikkhamissan ti nikkhamiæ, kipillikÃnÅti upacikÃyo, nippothayanto ti khÃdamÃno, atihÅÊayÃno ti atima¤¤anto garahanto, kodaï¬akenà 'ti dhanudaï¬ehi c' eva muggarehi ca. Evaæ te cattÃro pi attano uposathakammaæ vaïïetvà uÂÂhÃya M-aæ vanditvà "bhante tumhe a¤¤esu divasesu imÃya velÃya phalÃphalatthÃya gacchatha, ajja agantvà kasmà uposathik' atthÃ" 'ti pucchantà gÃtham Ãhaæsu: @@ #<[page 332]># %<332 XIV. PakiïïakanipÃta.>% So ti nesaæ vyÃkÃsi: @@ @@ Tattha yanno ti yam atthaæ tvaæ amhe pucchi, yathÃpajÃnan ti attano pajÃnananiyÃmena taæ mayaæ vyÃkarimha, anupalitto ti sabbakilesehi alitto, so maæ avedÅti so mama idÃni gantabbaÂÂhÃna¤ ca gataÂÂhÃna¤ ca anÃgate tvaæ evaænÃmo nÃma Buddho bhavissasi evaægotto evarÆpaæ te sÅlacaraïaæ bhavissatÅti evaæ nÃma¤ ca gotta¤ ca caraïa¤ ca sabbaæ maæ avedi jÃnÃpesi kathesi me ti attho, evaæ pahaæ naggahe ti evaæ kathentassÃpi tassÃhaæ attano mÃnaæ nissÃya pÃde na vandiæ. Evaæ M. attano uposathakaraïaæ kathetvà te ovaditvà uyyojetvà païïasÃlaæ pÃvisi, itare pi yathÃÂhÃnÃni gamiæsu. M. aparihÅnajjhÃno BrahmalokaparÃyano ahosi, itare ca tass' ovÃde Âhatvà saggaparÃyanà ahesuæ. S. i. d. Ã. "evaæ upÃsakà uposatho nÃm' esa porÃïakapaï¬itÃnaæ vaæso, vasitabbo posathavÃso" ti j. s.: "Tadà kapoÂo Anuruddho ahosi, accho Kassapo, sigÃlo MoggallÃno, sappo SÃriputto, tÃpaso aham evÃ" 'ti. Pa¤cÆposathajÃtakaæ. $<8. MahÃmorajÃtaka.>$ Sace hi tyÃhaæ dhanahetu gahito ti. Idaæ S. J. v. ekaæ ukkaïÂhitabhikkhuæ Ã. k. Taæ hi bhikkhuæ S. "saccaæ kira tvaæ ukkaïÂhito" #<[page 333]># %< 8. MahÃmorajÃtaka. (491.) 333>% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ ti pucchitvà "saccaæ bhante" ti vutte "bhikkhu, ayaæ nandirÃgo tÃdisaæ kiæ nÃma nÃloÊissati, na hi Sineru-uppÃÂanakavÃto sÃmante purÃïapaïïassa lajjati, pubbe sattavassasatÃni antokilesasamudÃcÃraæ vÃretvà viharante visuddhasatte p' esa ÃloÊesi yevÃ" 'ti vatvà a. Ã.: A. B. Br. r. k. Bo. paccantapadese morasakuïiyà kucchismiæ paÂisandhiæ aggahesi. Gabbhe paripÃkagate mÃtà gocarabhÆmiyaæ aï¬aæ pÃtetvà pakkÃmi, aï¬a¤ ca nÃma mÃtu ÃrogabhÃve sati a¤¤asmiæ dÅghajÃtikÃdiparipanthe avijjamÃne na nassati, tasmà taæ aï¬aæ kaïikÃramakulaæ viya suvaïïavaïïaæ hutvà pariïatakÃle attano dhammatÃya bhijji, suvaïïavaïïo moracchÃpo nikkhami, tassa dve akkhÅni ji¤jukaphalasadisÃni tuï¬aæ pavÃÊavaïïaæ, tisso rattarÃjiyo gÅyaæ parikkhipitvà piÂÂhimajjhena agamaæsu. So vayappatto bhaï¬asakaÂamattasarÅro abhirÆpo ahosi, taæ sabbe nÅlamorà sannipatitvà rÃjÃnaæ katvà parivÃrayiæsu. So ekadivasaæ udakasoï¬iyaæ pÃnÅyaæ pivanto attano rÆpasampattiæ disvà cintesi: "ahaæ sabbamorehi atirekarÆpasobho, sac' Ãhaæ imehi saddhiæ manussapathe vasissÃmi paripantho me uppajjissati, Himavantaæ gantvà ekako va phÃsukaÂÂhÃne vasissÃmÅti" so rattibhÃge moresu patisallÅnesu ka¤ci ajÃnÃpetvà Himavantaæ pavisitvà tisso pabbatarÃjiyo atikkamma catutthÃya -ekasmiæ ara¤¤e padumasa¤channo mahÃjÃtassaro, tassÃvidÆre ekaæ pabbataæ nissÃya Âhito mahÃnigrodharukkho atthi, tassa sÃkhÃya-nilÅyi. Tassa pana pabbatassa vemajjhe manÃpà guhà atthi, so tattha vasitukÃmo hutvà tassà pamukhe pabbatatale nilÅyi. Taæ pana ÂhÃnaæ n' eva heÂÂhÃbhÃgena abhirÆhituæ na uparibhÃgena otarituæ sakkÃ, pakkhibiÊÃladÅghajÃtikamanussabhayehi vimuttaæ. #<[page 334]># %<334 XIV. PakiïïakanipÃta.>% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ So "idaæ me phÃsukaÂÂhÃnan" ti taæ divasaæ tatth' eva vasitvà punadivase pabbataguhato uÂÂhÃya pabbatamatthake puratthÃbhimukho nisinno udentaæ suriyamaï¬alaæ disvà attano divÃrakkhÃvaraïatthÃya "udet' ayaæ cakkhumà ekarÃjÃ" ti parittaæ katvà gocarabhÆmiæ otaritvà gocaraæ gahetvà sÃyaæ Ãgantvà pabbatamatthake pacchÃbhimukho nisinno atthamentaæ suriyamaï¬alaæ disvà rattirakkhÃvaraïatthÃya "apet' ayaæ cakkhumà ekarÃjÃ" ti parittaæ katvà eten' upÃyena vasati. Atha naæ ekadivasaæ eko luddaputto ara¤¤e vicaranto pabbatamatthake nisinnaæ disvà attano nivesanaæ Ãgantvà maraïakÃle puttaæ Ãha: "tÃta catutthÃya pabbatarÃjiyà ara¤¤e suvaïïavaïïo moro atthi, sace rÃjà pucchati ÃcikkheyyÃsÅti". Ath' ekasmiæ divase BÃrÃïasira¤¤o Khemà nÃma aggamahesÅ paccÆsakÃle supinaæ passi, evarÆpo supino ahosi: suvaïïavaïïo moro dhammaæ desesi, sà sÃdhukÃraæ datvà dhammaæ suïÃti, moro dhammaæ desetvà uÂÂhÃya pakkÃmi, sà "morarÃjà gacchati, gaïhatha nan" ti vadantÅ yeva pabujjhi, pabujjhitvà pana supinabhÃvaæ ¤Ãtvà "supino ti vutte rÃjà na Ãdaraæ karissati, dohaÊo me ti vutte karissatÅti" cintetvà dohaÊinÅ viya hutvà nipajji. Atha naæ rÃjà upasaækamitvà pucchi: "bhadde kin te aphÃsukan" ti. "DohaÊo me uppanno" ti. "Kiæ icchasi bhadde" ti. "Suvaïïavaïïassa morassa dhammaæ sotuæ devÃ" 'ti. Bhadde kuto tÃdisaæ moraæ lacchÃmÃ" 'ti. "Deva sace na labhÃmi jÅvitaæ me n' atthÅti". "Bhadde, mà cintayi, sace katthaci atthi labhissasÅti" rÃjà naæ assÃsetvà gantvà rÃjÃsane nisinno amacce pucchi: "ambho, devÅ suvaïïavaïïassa morassa dhammaæ sotukÃmÃ, #<[page 335]># %< 8. MahÃmorajÃtaka. (491.) 335>% morà nÃma suvaïïavaïïà hontÅti". "BrÃhmaïà jÃnissanti devÃ" 'ti. RÃjà brÃhmaïe pucchi. BrÃhmaïà evam Ãhaæsu: "mahÃrÃja, `jalajesu macchà kacchapà kakkaÂakÃ, thalajesu migà haæsà morà tittirÃ, ete tiracchÃnagatà manussà ca suvaïïavaïïà hontÅti' amhÃkaæ lakkhaïamantesu Ãgatan" ti. RÃjà attano vijite luddaputte sannipÃtÃpetvà "suvaïïavaïïo moro vo diÂÂhapubbo" ti pucchi. Sesà "na diÂÂhapubbo" ti Ãhaæsu. Yassa pana pitarà Ãcikkhitaæ so Ãha: "mayÃpi na diÂÂhapubbo, pità ca pana me" `asukaÂÂhÃne nÃma suvaïïavaïïo moro atthÅti' kathesi". Atha nam rÃjà "samma mayhaæ ca deviyà ca jÅvitaæ dinnaæ bhavissati, gantvà taæ bandhitvà ÃnehÅti" bahuæ dhanaæ datvà uyyojesi. So puttadÃrassa dhanaæ datvà tattha gantvà M-aæ disvà pÃse o¬¬etvà "ajja bajjhissati, ajja bajjhissatÅti" abandhitvà va mato. DevÅ patthanaæ alabhantÅ matÃ. RÃjà "taæ me moraæ nissÃya piyabhariyà matÃ" ti kujjhitvà veravasiko hutvà "Himavante catutthÃya LabbatarÃjiyà suvaïïavaïïo moro carati, tassa maæsaæ khÃditvà ajarÃmarà hontÅti" suvaïïapaÂÂe likhÃpetvà paÂÂaæ sÃrama¤jÆsÃyaæ Âhapetvà kÃlam akÃsi. Ath' a¤¤o rÃjà ahosi, so paÂÂe akkharÃni disvà "ajarÃmaro bhavissamÅti" tassa gahaïatthÃya ekaæ luddaæ pesesi, so pi tatth' eva mato. Evaæ cha rÃjaparivaÂÂà gatÃ, cha luddaputtà Himavante eva matÃ. Sattamena pana ra¤¤Ã pesito sattamo luddo "ajja ajj' evÃ" 'ti satta saævaccharÃni bandhituæ asakkonto cintesi: "kin nu kho imassa mararÃjassa pÃde pÃsassa asa¤caraïakÃraïan" ti. Atha maæ parigaïhanto sÃyaæpÃtaæ parittaæ karontaæ disvà "imasmiæ ÂhÃne a¤¤o moro n' atthi, iminà brahmacÃrinà bhavitabbaæ, brahmacariyÃnubhÃvena c' eva parittÃnubhÃvena c' assa pÃdo pÃse na bajjhatÅti" #<[page 336]># %<336 XIV. PakiïïakanipÃta.>% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ nayato pariggahetvà paccantajanapadaæ gantvà ekaæ moriæ bandhitvà yathà sà accharÃya pahaÂÃya vassati pÃïimhi pahaÂe naccati evaæ sikkhÃpetvà ÃdÃya gantvà B-assa parittakaraïato puretaram eva pÃsaæ o¬¬etvà accharaæ paharitvà moriæ vassÃpesi. Moro tassà saddaæ suïi, tÃvad ev' assa satta vassasatÃni sannisinnakileso phaïaæ katvà pahaÂÃsÅviso viya uÂÂhahi, so kilesÃturo hutvà parittaæ kÃtuæ asakkuïitvà yegena tassà santikaæ gantvà pÃde pÃsaæ pavesento yeva ÃkÃsà otari, satta vassasatÃni asa¤caraïapÃso taæ khaïaæ yeva sa¤caritvà pÃdaæ bandhi. Atha naæ luddaputto laÂÂhiagge olambantaæ disvà cintesi: "imaæ morarÃjÃnaæ cha luddà bandhituæ na sakkhiæsu, aham pi sattavassÃni nÃsakkhiæ, ajja pan' esa imaæ moriæ nissÃya; kilesÃturo hutvà parittaæ kÃtuæ asakkuïitvà Ãgamma pÃse baddho heÂÂhÃsÅsako olambati, ovarÆpo me sÅlavà kilamito, evarÆpaæ a¤¤assa païïÃkÃratthÃya netuæ ayuttaæ, kim me ra¤¤Ã dinnena sakkÃrena, vissajjessÃmi nan" ti. Puna cintesi: "ayaæ nÃgabalo thÃmasampanno, mayi upasaækamante `esa maæ mÃretuæ ÃgacchatÅti' maraïabhayatajjito hutvà phandamÃno pÃdaæ và pakkhaæ và bhindeyya, anupagantvà va naæ paÂicchanno Âhatvà khurappen' assa pÃsaæ chindissÃmi, tato sayam eva yathÃruciyà gamissatÅti" so paÂicchanno Âhatvà dhanuæ Ãropetvà khurappaæ sandahitvà ka¬¬hi. Moro pi "ayaæ luddo maæ kilesÃturaæ katvà baddhabhÃvam me ¤atvà na nirussukko acchissati, kahaæ nu kho so" ti cintetvà ito c' ito ca oloketvà dhanuæ Ãropetvà Âhitaæ disvà "maæ mÃretvà ÃdÃya gantukÃmo bhavissatÅti" #<[page 337]># %< 9. MahÃmorajÃtaka. (491.) 337>% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ ma¤¤amÃno maraïabhayatajjito hutvà jÅvitaæ yÃcanto paÂhamaæ gÃtham Ãha: @@ Tattha sace hi tyÃhan ti sace hi te ahaæ, upantinehÅti upantikaæ nehi, lacchasi napparÆpan ti lacchasi anapparÆpaæ. Taæ sutvà luddaputto cintesi: "morarÃjà ayaæ `maæ vijjhitukÃmatÃya khurappaæ sandahÅti' ma¤¤eti, assÃsessÃmi nan" ti so assÃsento dutiyaæ gÃtham Ãha: @@ Tattha adhipÃtayissan ti chindayissaæ. Tato moro dve gÃthà abhÃsi: @@ @@ Tattha yan ti yasmà maæ ettakaæ kÃlaæ tvaæ anubandhi tasmà tvaæ pucchÃmi: atha kissa maæ pÃsavasaæ upanÅtaæ bandhanasmà pamocetuæ icchasÅti attho, virato nu sajjà 'ti virato nu si ajja, sabbabhÆtesÆ 'ti sabbasattÃnaæ. #<[page 338]># %<338 XIV. PakiïïakanipÃta.>% Itoparaæ: @@ @@ @@ Imà uttÃnasambandhà gÃthà pÃÊinayen' eva veditabbÃ, tattha iccÃhu eke ti ekacce samaïabrÃhmaïà evaæ kathenti, tesaæ vaco arahataæ saddahÃno ti tassa kira kulÆpakà ucchedavÃdino naggasamaïakÃ, te taæ paccekabodhi¤Ãïassa upanissayasampannam pi sattaæ ucchedavÃdaæ gaïhÃpesuæ, so tesaæ saæsaggena kusalÃkusalaæ n' atthÅti gahetvà sakuïe mÃreti, evaæ mahÃsÃvajjà esà asappurisasevanà nÃma, te yeva cÃyaæ arahanto ti ma¤¤amÃno evam Ãha. Taæ sutvà M. "tass' eva paralokassa atthibhÃvaæ kathessamÅti" pÃsalaÂÂhiyaæ adhosiro olambÃno va @@ #<[page 339]># %< 8. MahÃmorajÃtaka. (491.) 339>% Tattha imassà 'ti kin nu te imassa lokassa santakà udÃhu paralokassà 'ti bhummatthe và sÃmivacanaæ, kathannu te ti tesu vimÃnesu candasuriyadevaputte kathan nu kathenti, kiæ atthÅti udÃhu n' atthÅti kiæ và devà ti udÃhu manussà ti vÃ. Luddaputto gÃthaæ Ãha: @@ Atha naæ M. Ãha: @@ Tattha ettheva te nihatà ti sace candasuriyà devaloke Âhità na manussaloke sace ca te devà na manussà etth' eva etthake vyÃkaraïe te tava kulÆpakà hÅnavÃdà nihatà honti, ahetukà ti visuddhiyà và saækilesassa và hetubhÆtakammaæ n' atthÅti evaævÃdÃ, dattupa¤¤attan ti ye ca dÃnaæ lÃlakehi pa¤¤attan ti vadanti. So M-tte kathente sallakkhetvà gÃthadvayam Ãha: @@ @@ #<[page 340]># %<340 XIV. PakiïïakanipÃta.>% Tattha dattupa¤¤atta¤cà 'ti dÃna¤ ca dattupa¤¤attaæ nÃma kathaæ bhaveyyà 'ti attho, kathaækaro ti kataraæ kammaæ karonto ahaæ nirayaæ na gaccheyyaæ, itarÃni tass' eva vevacanÃni. Taæ sutvà M. "sac' Ãhaæ imaæ pa¤haæ kathessÃmi manussaloko tuccho viya kato bhavissati, tatth' ev' dhammikÃnaæ samaïabrÃhmaïÃnaæ atthibhÃvaæ kathessÃmÅti" cintetvà dve gÃthà abhÃsi: @@ @@ Tattha santo ti santapÃdà paï¬ità paccekabuddhÃ, yathÃpajÃnan ti te tuyhaæ attano jÃnananiyÃmena vakkhanti, kaækhaæ te chinditvà kathessanti, parassa catthan ti iminà nÃma kammena manussaloke nibbattanti iminà devaloke iminnà nirayÃdÅsu 'ti evaæ imassa ca parassa ca lokassa atthaæ Ãcikkhissanti, te pucchà 'ti. Eva¤ ca pana vatvà nirayabhayena tajjesi. So pana pÆritapÃramÅpaccekabodhisatto suriyarasmisaæphassaæ oloketvà Âhitaæ pariïatapadumaæ viya paripÃkagata¤Ãïo vicarati. So tassa dhammakathaæ suïanto Âhitapaden' eva Âhito saækhÃre parigaïhitvà tilakkhaïaæ sammasanto paccekabodhi¤Ãïaæ paÂivijjhi. Tassa paÂivedho ca M-assa pÃsato mokkho ca ekakkhaïe yeva ahosi. Paccekabuddho sabbakilese padÃletvà bhavapariyante Âhito udÃnaæ udÃnento. #<[page 341]># %< 8. MahÃmorajÃtaka. (491.) 341>% @@ gÃtham Ãha. Tass' attho: yathà jiïïaæ purÃïaæ tacaæ urago jahÃti yathà ca harito sampajjamÃno nÅlapatto dumo katthaci katthaci Âhitaæ paï¬ÆpalÃsaæ jahÃti evaæ aham pi ajja luddabhÃvaæ dÃruïabhÃvaæ pajahitvà Âhito, so dÃni esa pahÅno mama luddabhÃvo, sÃdhu vata pajahÃm' ahaæ luddakabhÃvam ajjà 'ti, pajahÃmahan ti pajahiæ ahan ti attho. So imaæ udÃnaæ udÃnetvà "ahaæ tÃva sabbakilesabandhanehi mutto, nivesane pana bandhitvà me Âhapità bahÆ sakuïà atthi, te kathaæ mocessÃmÅti" cintetvà M-aæ pucchi: morarÃja, nivesane me bahÆ sakuïà baddhà atthi, te kathaæ mocessÃmÃ" 'ti. Paccekabuddhato pi sabba¤¤ÆBodhisattÃnaæ ¤eva upÃyapariggaha¤Ãïaæ mahantataraæ hoti, tena taæ Ãha: "yaæ vo maggena kilese khaï¬etvà paccekabodhi¤Ãïaæ paÂividdhaæ taæ Ãrabbha saccakiriyaæ karotha, sakala-JambudÅpe bandhanagato satto nÃma na bhavissatÅti". So B-ttena dinnanayadvÃre Âhatvà saccakiriyaæ karonto @@ gÃtham Ãha. Tattha mokkha¤ca ne patto ti sv-Ãhaæ mokkhaæ patto paccekabodhi¤Ãïaæ paÂivijjhitvà Âhito te satte jÅvitadÃnena anukampÃmi, etena saccena sakaæ niketan ti sabbe pi te sattà attano vasanaÂÂhÃnaæ gacchantÆ 'ti vadati #<[page 342]># %<342 XIV. PakiïïakanipÃta.>% Ath' assa saccakiriyÃya akÃlam eva sabbe bandhanà muccitvà tuÂÂharÃvaæ ravantà sakaÂÂhÃnam eva gamiæsu. Tasmiæ pana khaïe tesaæ tesaæ gehesu biÊÃle Ãdiæ katvà sakala-JambudÅpe bandhanagato satto nÃma nÃhosi. Paccekabuddho hatthaæ ukkhipitvà sÅsaæ parÃmasi, tÃvad eva gihiliÇgaæ antaradhÃyi, pabbajitaliÇgaæ pÃtur ahosi. So saÂÂhivassathero viya Ãkappasampanno aÂÂhaparikkhÃradharo hutvà "tvaæ me mahatÅ patiÂÂhà ahosÅti" morarÃjassa a¤jalim paggayha padakkhiïaæ katvà ÃkÃse uppatitvà nandamÆlakapabbhÃraæ agamÃsi. MorarÃjÃpi laÂÂhiaggato uppatitvà gocaraæ gahetvà attano vasanaÂÂhÃnam eva gato. IdÃni luddassa sattavassÃni pÃsahatthassa caritvÃpi morarÃjÃnaæ nissÃya dukkhà muttabhÃvaæ pakÃsento S. osÃnagÃtham Ãha: @@ Tattha bÃdhetun ti haretuæ, ayam eva và pÃÂho, bandhitvà ti tassa dhammakathaæ sutvà paÂiladdhasaævego hutvà ti attho, yathÃhan ti yathà ahaæ sayambhƤÃïena mutto evam eva so pi mutto ti. S. i. d. Ã. saccÃni pakÃsetvà j. s. (SaccapariyosÃne ukkaïÂhitabhikkhu arahattaæ pÃpuïi): "Tadà morarÃjà aham eva ahosin" ti. MahÃmorajÃtakaæ. $<9. TacchasÆkarajÃtaka.>$ YadesamÃnà vicariæhà 'ti. Idaæ S. J. v. dve mahallakatthere Ã. k. MahÃkosalo kira BimbisÃrassa dhÅtaraæ dento dhÅtu nahÃnÅyamÆlatthÃya KÃsigÃmaæ adÃsi. PasenadirÃjà AjÃtasattunà pitari mÃrite taæ gÃmaæ acchindi. #<[page 343]># %< 9. TacchasÆkarajÃtaka. (492.) 343>% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ Tesu tass' atthÃya yujjhantesu paÂhamaæ AjÃtasattussa jayo ahosi. KosalarÃjà parÃjayappatto amacce pucchi: "kena nu kho upÃyena AjÃtasattuæ gaïheyyÃmÃ" 'ti. "MahÃrÃja, bhikkhÆ nÃma mantakusalà honti, carapurise pesetvà vihÃre bhikkhÆnaæ kathaæ parigaïhituæ vaÂÂatÅti". RÃjà "sÃdhÆ" 'ti paÂisuïitvà "etha, tumhe vihÃraæ gantvà paÂicchannà hutvà bhadantÃnaæ kathaæ parigaïhathÃ" 'ti purise payojesi. Jetavane pi bahÆ rÃjapurisà pabbajità honti, tesu dve mahallakatherà vihÃrapaccante païïasÃlÃya vasanti, eko Dhanuggahatissatthero nÃma, eko Mantidattatthero nÃma. Te sabbarattiæ supitvà paccÆsakÃle pabujjhiæsu. Tesu Dhamuggahatissatthero aggiæ jÃletvà Ãha: "bhante DattattherÃ" 'ti. "Kiæ bhante" ti. "NiddÃyatha tumhe" ti. "Na niddÃyÃmi, kiæ kÃtabban" ti. "Bhante lÃlako vatÃyaæ KosalarÃjÃ, cÃÂimattaæ bhojanam eva bhu¤jituæ jÃnÃtÅti". "Atha kiæ bhante" ti. "Attano kucchimhi pÃïakamattena AjÃtasattunà parÃjito" ti. "Kiæ pana bhante kÃtuæ vaÂÂatÅti". "Bhante Dattatthera, yuddhaæ nÃma sakaÂabyÆhacakkabyÆhapadumabyÆhavasena tividhaæ, tesu AjÃtasattuæ gaïhantena sakaÂabyÆhaæ katvà gaïhituæ vaÂÂatÅti, asukasmiæ nÃma pabbatakhaï¬amhi dvÅsu passesu sÆrapurise Âhapetvà purato balaæ dassetvà antopaviÂÂhabhÃvaæ ¤atvà naditvà vaggitvà kumine paviÂÂhamacchaæ viya antomuÂÂhiyaæ katvà va naæ gahetuæ sakkÃ" ti. Payojitapurisà taæ kathaæ sutvà ra¤¤o Ãrocesuæ. RÃjà mahatiyà senÃya gantvà tathà katvà AjÃtasattuæ gahetvà saækhalikabandhanena bandhitvà katipÃhaæ nimmadaæ katvà "puna evarÆpaæ mà karÅti" assÃsetvà mocetvà dhÅtaraæ VajirakumÃrikaæ nÃma tassa datvà mahantena parivÃrena vissajjesi. "Kosalara¤¤Ã Dhanuggahatissattherassa saævidhÃnena AjÃtasattu gahito" ti bhikkhÆnaæ antare kathà samuÂÂhahi, dhammasabhÃyam pi tath' eva kathaæ samuÂÂhÃpesuæ. S. Ãgantvà "kÃya nu 'ttha bhikkhave etarahi kathÃya sannisinnÃ" ti pucchitvà "imÃya nÃmÃ" 'ti vutte "na bhikkhave idÃn' eva pubbe pi Dhanuggahatisso yuddhasaævidhÃne cheko yevÃ" 'ti vatvà a. Ã.: #<[page 344]># %<344 XIV. PakiïïakanipÃta.>% AtÅte BÃrÃïasiyaæ nagarassa dvÃragÃmavÃsÅ eko va¬¬hakÅ dÃruatthÃya ara¤¤aæ gantvà ÃvÃÂe patitaæ ekaæ sÆkarapotakaæ disvà Ãnetvà tacchasÆkaro ti 'ssa nÃmaæ katvà posesi. So tassa upakÃrako ahosi: tuï¬ena rukkhe parivattetvà deti, dÃÂhÃya veÂhetvà kÃÊasuttaæ ka¬¬hati, mukhena ¬asitvà vÃsinikhÃdanamuggare Ãharati. So vuddhippatto mahÃbalo mahÃsarÅro ahosi. VaddhakÅ tasmiæ puttapemaæ paccupaÂÂhÃpetvà "imaæ idha vasantaæ kocid eva hiæseyyÃ" 'ti ara¤¤e vissajjesi. So cintesi: "ahaæ imasmiæ ara¤¤e ekako vasituæ na sakkhissÃmi, ¤Ãtake pariyesitvà tehi parivuto vasissÃmÅti" so vanaghaÂÃya sÆkare pariyesanto bahusÆkare disvà tussitvà tisso gÃthà abhÃsi: @@ @@ @@ Tattha yadesamÃnà ti yaæ ¤Ãtigaïaæ pariyesantà mayaæ vicarimha, anvesan ti ciraæ vata anvesanto vicariæ, te me ti te ime, bhakko ti sv-eva vanamÆlaphalasaækhÃto bhakkho, appossukko ti anussusuko hutvÃ. SÆkarà tassa kathaæ sutvà catutthaæ gÃtham Ãhaæsu: @@ Tattha tacchà 'ti taæ nÃmanÃlapatÅ, varaæ varan ti hananto ca thÆlamaæsaæ varaæ varaæ ¤eva hanti, itoparaæ uttÃnasambandhagÃthà PÃÊinayen' eva veditabbÃ. @@ #<[page 345]># %< 9. TacchasÆkarajÃtaka. (492.) 345>% @@ @@ @@ Tattha ko namhÃkan ti aham tumhe disvà va ime sÆkarà appamaæsalohità bhayena tesaæ bhavitabban ti cintesiæ, tasmà no Ãcikkhatha: ko nu amhÃkaæ idha sattu, uddhaggarÃjÅti uddhaggÃhi sarÅrarÃjÅhi samannÃgato, vyagghaæ sandhÃy' evam Ãhaæsu, yo pÅyi yo amhÃkaæ antare eko pi palÃyissati tam pi mayaæ pacchà hanissÃmà 'ti. TacchasÆkaro sabbe sÆkare ekacitte katvà pucchi: "kÃya velÃya vyaggho ÃgamissatÅti". "Ajja pÃto va ekaæ gahetvà gato, sve pÃto va ÃgamissatÅti". So yuddhakusalo "imasmiæ ÂhÃne Âhitena sakkà jetun" ti bhÆmisÅsaæ jÃnÃti, tasmà ekaæ padesaæ sallakkhetvà rattim eva sÆkare gocaraæ gÃhÃpetvà balavapaccÆsato paÂÂhÃya "yuddhaæ nÃma sakaÂavyuhÃdivasena tividhaæ hotÅti" vatvà padumavyÆhaæ saævidahi: majjhaÂÂhÃne khÅrapÃke sÆkarapotake Âhapesi, te parivÃretvà tesaæ mÃtaro, tà parivÃretvà vaæjhasÆkariyo, tÃsaæ anantarà sÆkarapotake, tesaæ anantarà makuladÃÂhe taruïasÆkare, tesaæ anantarà mahÃdÃÂhe, tesaæ anantarà jarÃsÆkare. Tato tattha tattha dasavaggaæ vÅsativaggaæ tiæsavagga¤ ca katvà balagumbaæ Âhapesi. Attano atthÃya ekaæ ÃvÃÂaæ vyagghassa patanatthÃya ekaæ suppasaïÂhÃnaæ pabbhÃraæ katvà khanÃpesi, dvinnaæ ÃvÃÂÃnaæ antare attano ÂhÃnatthÃya pÅÂhakaæ kÃresi. So thÃmasampanne yodhasÆkare gahetvà tasmiæ tasmiæ ÂhÃne sÆkare assÃsento vicari. #<[page 346]># %<346 XIV. PakiïïakanipÃta.>% Tass' evaæ karontass' eva suriyo ugga¤chi. Atha vyaggharÃjà kÆÂajaÂilassa assamapadà nikkhamitvà pabbatatale aÂÂhÃsi. Taæ disvà sÆkarà "Ãgato no bhante verÅti" vadiæsu. "Mà bhÃyatha, yaæ esa karoti taæ sabbaæ paÂipakkhaæ hutvà karothÃ" 'ti. Vyaggho sarÅraæ vidhÆnitvà osakkanto viya passÃvam akÃsi, sÆkarÃpi tath' eva kariæsu, vyaggho sÆkare olokento mahÃnÃdaæ nadi, te pi tath' eva kariæsu. So tesaæ kiriyaæ disvà cintesi: "na ime pubbasadisÃ, ajja mayhaæ paÂisattuno hutvà vaggavaggà ÂhitÃ, saævidahako tesaæ senÃnÃyako pi atthi, ajja mayà etesaæ santikaæ gantuæ na vaÂÂatÅti" maraïabhayabhÅto va nivattitvà kÆÂajaÂilassa santikaæ gato. Atha naæ so tucchahatthaæ disvà navamaæ gÃtham Ãha: @@ Tattha saæghapatto ti yo tvaæ sÆkarasaæghaæ patto hutvà ki¤ci gocaraæ alabhitvà kapaïo viya jhÃyasi. Atha vyaggho tisso gÃthà abhÃsi: @@ @@ #<[page 347]># %< 9. TacchasÆkarajÃtaka. (492.) 347>% @@ Tattha samaÇgi ekato ti sahite hutvà ekato Âhite, imassudan ti ime sudaæ mayà akkhÅni ummÅletvà olokitamattà va pubbe disà gacchanti, puthÆ 'ti visuæ visuæ, yatthaÂÂhità ti yasmiæ bhÆmibhÃge ÂhitÃ, pariïÃyakasampannà ti senÃnÃyakena sampannÃ, tasmà nesaæ apatthave ti tena kÃraïena etesaæ na patthemi. Taæ sutvà kÆÂajaÂilo @@ gÃtham Ãha. Tattha migasaæghapatto ti migagaïaæ patto hutvà varam varaæ migaæ hanti, balaæ hi tÃdisan ti tÃdisaæ hi tassa balaæ. Atha vyaggho @@ gÃtham Ãha. Tattha vyagghe cà 'ti vyaggasadise hutvà sarÅravidhÆnanÃdÅni katvà Âhite vase na kurute, attano vasena vattÃpetuæ na sakkotÅti attho. Puna jaÂilo taæ ussÃhento dve gÃthà abhÃsi: @@ @@ #<[page 348]># %<348 XIV. PakiïïakanipÃta.>% Tattha kumbhÅlakà ti evaænÃmakà khuddakasakuïÃ, uppatantÅti gocare carantà uppatanti, dayanti cà 'ti gocaraæ gahetvà ÃkÃsena gacchanti, ekettha apavattatÅti eko etesu osakkitvà ekapassena visuæ gacchati, nitÃÊetÅti paharitvà gaïhati veyyagghi yeva sà gatÅti vyagghÃnaæ esà ti veyyagghi, samaggÃnaæ gacchantÃnam pi esÃ, evÃrÆpà gati vyagghÃnaæ gati yeva nÃma hoti, na hi sakkà sabbehi ekato gantuæ, tasmà yo evaæ tattha eko gacchati taæ gaïhÃti. Eva¤ ca pana vatvà "vyaggharÃja, tvaæ attano balaæ na jÃnÃsi, mà bhÃyi, kevalaæ tvaæ naditvà pakkhanda, dve ekato gacchantà nÃma na bhavissantÅti" ussÃhesi. So tathà akÃsi. Tam atthaæ pakÃsento S. @@ gÃtham Ãha. Tattha dÃÂhÅti sayaæ dÃÂhÃvudho itaresu dÃÂhÃvudhesu pakkhandi, yathà pure ti yathà pubbe ma¤¤eti tath' eva ma¤¤amÃno. So kirÃgantvà pabbatatale tÃva aÂÂhÃsi. SÆkarà "punÃgato sÃmi coro" ti tacchakassa Ãrocesuæ. So "mà bhÃyitthÃ" 'ti te assÃsetvà uÂÂhÃya dvinnaæ ÃvÃÂÃnaæ antare pÅÂhikÃya aÂÂhÃsi. Vyaggho vegaæ janetvà tacchasÆkaraæ sandhÃya pakkhandi. TacchasÆkaro parivattitvà pacchÃmukho purimaÃvÃÂe pati. Vyaggho vegaæ sandhÃretuæ asakkonto gantvà suppapabbhÃre ÃvÃÂe patitvà pu¤jakito aÂÂhÃsi. TacchasÆkaro vegen' uÂÂhÃya tassa antarasatthimhi dÃÂhaæ otÃretvà yÃva hadayà phÃlento gantvà maæsaæ khÃditvà mukhena ¬asitvà bahiÃvÃÂe pÃtetvà "gaïhath' imaæ dÃsan' ti Ãha. PaÂhamÃgatà ekavÃram eva tuï¬otÃraïamattam eva labhiæsu, #<[page 349]># %< 9. TacchasÆkarajÃtaka. (492.) 349>% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ pacchà Ãgatà "vyagghamaæsaæ nÃma kÅdisan" ti vadiæsu. TacchasÆkaro ÃvÃÂà uttaritvà sÆkare oloketvà "kin nu kho na suÂÂhu tussathÃ" 'ti Ãha. "SÃmi, eko tÃva vyaggho gahito, a¤¤o pan' eko dasavyagghanÃyako atthÅti". "Ko nÃm' eso" ti. Vyagghena ÃbhatÃbhatamaæsakhÃdako kÆÂajaÂilo" ti. "Tena hi etha, gaïhissÃma nan" ti tehi saddhiæ vegena pakkhandi. JaÂilo "vyaggho cirÃyatÅti" tassa Ãgamanamaggaæ olokento sÆkare Ãgacchante disvà "ime vyaggahaæ mÃretvà mam mÃraïatthÃya Ãgacchanti ma¤¤e" ti palÃyitvà ekaæ udumbaraæ abhirÆhi. SÆkarà "ekaæ rukkhaæ ÃrÆÊho" ti vadiæsu. "Kiæ rukkhaæ" ti. "Udumbararukkhan" 'ti. "Tena hi mà cintayittha, idÃni naæ gahessÃmÃ" 'ti taruïasÆkare pakkositvà rukkhamÆlato paæsuæ apabyÆhÃpesi, sÆkarÅhi mukhapÆraæ udakaæ ÃharÃpesi, ekaæ ujukaæ otiïïamulaæ eva aÂÂhÃsi. Tato sesasÆkare "tumhe apethÃ" 'ti ussÃretvà jaïïukehi patiÂÂhahitvà dÃÂhÃya mÆlaæ pahari, pharasunà pahaÂaæ viya chinditvà gataæ, rukkho parivattitvà pati, kÆÂajaÂilaæ patantam eva paÂicchinditvà maæsaæ bhakkhesuæ. Taæ acchariyaæ disvà rukkhadevatà @@ gÃtham Ãha. Tattha ekÃyane hato ti ekagamanasmiæ yeva hato. Ubhinnam pi pana tesaæ hatabhÃvaæ pakÃsento S. itaraæ gÃtham Ãha: @@ #<[page 350]># %<350 XIV. PakiïïakanipÃta.>% Puna tacchasÆkaro pucchi: "a¤¤o pi vo amitto atthÅti". SÆkarà "n' atthi sÃmÅti" vatvà "taæ abhisi¤citvà rÃjÃnaæ karissÃmÃ" 'ti udakaæ pariyesantà jaÂilassa pÃnÅyasaækhaæ disvà taæ dakkhiïÃvattasaækharatanaæ pÆretvà udakaæ Ãharitvà tacchakaæ udumbararukkhamÆle yeva abhisi¤ciæsu, abhisekaudakaæ Ãsittaæ, sÆkariæ yev' assa aggamahesiæ kariæsu. Tato paÂÂhÃya udumbarabhaddapÅÂhake nisÅdÃpetvà dakkhiïÃvaÂÂasaækhena abhisekakaraïaæ pavattaæ. Tam pi atthaæ pakÃsento S. osÃnagÃtham Ãha: @@ Tattha te su udumbaramÆlasmin ti te sÆkarÃ, sukÃro nipÃtamattaæ. udumbaramÆlasmin ti udumbarassa mÆle. S. i. d. Ã. "na bhikkhave idÃn' eva pubbe pi Dhanuggahatisso yuddhasaævidahanaccheko yevÃ" 'ti vatvà j. s.: "Tadà kÆÂajaÂilo Devadatto ahosi, tacchasÆkaro Dhanuggahatisso, rukkhadevatà aham evÃ" 'ti. TacchasÆkarajÃtakaæ. $<10. MahÃvÃïijajÃtaka.>$ VÃïijà samitiæ katvà ti. Idaæ S. J. v. SÃvatthivÃsino vÃïije Ã. k. Te kira vohÃratthÃya gacchantà Satthu mahÃdÃnaæ datvà saraïesu ca sÅlesu ca patiÂÂhÃya "bhante sace Ãrogà ÃgamissÃma puna tumhÃkaæ pÃdà vandissÃmÃ" 'ti vatvà pa¤camattehi sakaÂasatehi nikkhamitvà kantÃraæ patvà maggaæ asallakkhetvà maggamÆÊhà nirÆdake nirÃhÃre ara¤¤e vicarantà ekaæ nÃgapariggahÅtaæ nigrodharukkhaæ disvà sakaÂÃni mocetvà rukkhamÆle nisÅdiæsu. Te tassa udakatintÃni viya siniddhÃni pattÃni udakapuïïÃni viya ca sÃkhÃni disvà cintayiæsu: "imasmiæ rukkhe udakaæ sa¤carantaæ viya pa¤¤Ãyati, imassa puratthimasÃkhaæ chindÃma, pÃnÅyaæ no dassatÅti". #<[page 351]># %< 10. MahÃvÃïijajÃtaka. (493.) 351>% Ath' eko rukkhaæ abhirÆhitvà sÃkhaæ chindi, tÃlakkhandhappamÃïà udakadhÃrà pavatti taæ nahÃyitvà ca pivitvà ca dakkhiïasÃkhaæ chindiæsu, tato nÃnaggarasabhojanaæ nikkhami, taæ bhu¤jitvà pacchimasÃkhaæ chindiæsu, tato alaækataitthiyo nikkhamiæsu, tÃhi saddhiæ abhiramitvà uttarasÃkhaæ chindiæsu, tato satta ratanÃni nikkhamiæsu, tÃni gahetvà pa¤ca sakaÂasatÃni pÆretvà SÃvatthiæ paccÃgantvà dhanaæ saægopetvà gandhamÃlÃdihatthà Jetavanaæ gantvà S-raæ vanditvà pÆjetvà ekamantaæ nisinnà dhammakathaæ sitvà punadivase mahÃdÃnaæ datvà "bhante imasmiæ dÃne amhÃkaæ dhanadÃyikÃya rukkhadevatÃya pattiæ demÃ" 'ti pattiæ adaæsu. S. niÂÂhitabhattakicco "katararukkhadevatÃya pattiæ dethÃ" 'ti pucchi. VÃïijà nigrodharukkhe dhanassa laddhÃkÃraæ T-tassa Ãrocayiæsu. S. "tumhe tÃva matta¤¤utÃya taïhÃvasikà ahutvà dhanaæ labhittha. pubbe pana amatta¤¤Æ taïhÃvasikà dhana¤ ca jÅvita¤ ca jÅyiæsÆ" 'ti vatvà tehi yÃcito a. Ã.: A. BÃrÃïasinagaraæ (add: nissÃya? ) tam eva pana kantÃraæ sv-eva nigrodho. VÃïijà maggamÆÊhà hutvà tam eva nigrodhaæ passiæsu. Tam atthaæ S. abhisambuddho hutvà kathento @@ @@ @@ @@ @@ @@ #<[page 352]># %<352 XIV. PakiïïakanipÃta.>% @@ @@ @@ @@ @@ @@ @@ @@ @@ @@ @@ @@ @@ imà gÃthà Ãha. Tattha samitiæ katvà ti BÃrÃïasiyaæ samÃgamaæ katvÃ, bahÆ ekato hutvà ti attho, pakkamiæsÆ 'ti pa¤cahi sakaÂasatehi BÃrÃïaseyyakaæ bhaï¬aæ ÃdÃya pakkamiæsu, gÃmaïin ti ekaæ pa¤¤avantataraæ satthavÃhaæ katvà chÃdiyà ti chÃyÃya, #<[page 353]># %< 10. MahÃvÃïijajÃtaka. (493.) 353>% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ addÃyate ti udakabharito viya addo hutvà pa¤¤Ãyati, chinnà va paggharÅti eko rukkhÃrohanakusalo abhirÆhitvà taæ chindi, sà chinnamattà va paggharÅti dasseti, parato pi es' eva nayo, appodavaïïe kummÃse ti appodakapÃyÃsasadise kummÃse, siÇgin ti siÇgiverÃdikaæ uttaribhaÇgaæ, bidalasÆpiyo ti muggasÆpÃdayo, vÃïijà ekà ti ekekassa vÃïijakassa, yattakà và tattha vÃïijà tesu ekekassa ekakà va, satthavÃhassa pana santike pa¤cavÅsati Âhità ti pi attho, parikariæsÆ 'ti parivÃresuæ, tÃhi pana saddhiæ ¤eva nÃgÃnubhÃvena sÃïivitÃnasayanÃdÅni pagghariæsu, kuttiyo ti hatthattharÃdayo, paÂiyÃnÅti uïïÃmayapaccattharaïÃni setakambalÃni pi vadanti yeva, uddiyÃneca kambale ti uddiyÃ; nÃma kambalà atthi, te tattha bhÃre bandhitvà ti yÃvatakaæ icchiæsu tÃvatakaæ gahetvà pa¤casakaÂasatÃni pÆretvà ti attho, vÃïijà bhaddamatthu te ti ekekaæ vÃnijaæ Ãlapanto bhaddan te atthÆ 'ti Ãha, annapÃna¤cà 'ti anna¤ ca pÃna¤ ca adÃsi, sabbakÃme cà 'ti sabbakÃme ca adÃsi, mittadÆbho hÅti mittÃnaæ dÆbhanapuriso hi pÃpako lÃmako nÃma, anÃdiyitvà ti agahetvÃ, upakkamun ti chindituæ Ãrabhiæsu. Atha ne chindanatthÃya rukkhamÆlam upagate disvà nÃgarÃjà cintesi: "ahaæ etesaæ pipÃsitÃnaæ pÃnÅyaæ dÃpesiæ, tato dibbabhojanaæ, atho sayanÃpi c' eva paricÃrikà ca nÃriyo, tato pa¤casakaÂasatapÆraæ ratanaæ, idÃni pana me rukkhaæ mÆlato chindissÃmà 'ti vadanti, ativiya luddhÃ, Âhapetvà satthavÃhaæ sese mÃretuæ vaÂÂatÅti" so "ettakà sannaddhayodhà nikkhamantu, ettakà va dhanuggahÃ, ettakà vammino" ti senaæ vicÃresi. Tam atthaæ pakÃsento S. @@ gÃtham Ãha. Tattha sannaddhà ti suvaïïarajatÃdivammakavacikÃ, dhanuggahÃnaæ tisatà ti meï¬avisÃïadhanudharÃnaæ tÅïi satÃni, vammino ti keÂakaphalakahatthà chasahassÃ. #<[page 354]># %<354 XIV. PakiïïakanipÃta.>% @@ ayaæ nÃgarÃjena vuttagÃthÃ. Tattha mà vo muccittha jÅvitan ti kassaci ekassa pi jÅvitam mà muccittha. NÃgà tathà katvà uttarattharaïÃdÅni pa¤casu sakaÂasatesu Ãropetvà satthavÃhaæ gahetvà sayaæ tÃni sakaÂÃni pÃpentà BÃrÃïasiæ gantvà sabbadhanaæ tassa gehe paÂisÃmetvà taæ Ãpucchitvà attano nÃgabhavanam eva gatÃ. Tam atthaæ viditvà S. ovÃdavasena gÃthadvayam Ãha: @@ @@ Tattha tasmà ti yasmà lobhavasagà mahÃvinÃsaæ pattà satthavÃho uttamasampattiæ tasmà haneyyÃrisakaæ manan ti anto uppajjamÃnÃmaæ nÃnÃvidhÃnaæ lobhasattÆnaæ santakaæ manaæ lobhasampayuttacittaæ haneyyà 'ti attho, etamÃdÅnavan ti evaæ lobhe ÃdÅnavaæ jÃnitvÃ, taïhà dukkhassa sambhavan ti jÃtiÃdidukkhassa ca taïhà sambhavo tato etaæ dukkhaæ nibbattati evaæ taïhà va dukkhassa sambhavaæ ¤atvà vÅtataïho anÃdÃnena anÃdÃno maggena ÃgatÃya satiyà sato hutvà bhikkhu paribbaje iriyetha vattethà 'ti arahattena kÆÂaæ gaïhi. Ima¤ ca pana dhammadesanaæ Ãharitvà "evaæ upÃsakà pubbe lobhavasikà vÃïijà mahÃvinÃsaæ pattÃ, tasmà lobhavasikena na bhavitabban" ti vatvà saccÃni pakÃsetvà j. s. (SaccapariyosÃne te vÃïijà sotÃpattiphale patiÂÂhitÃ): "Tadà nÃgarÃjà SÃriputto ahosÅ, satthavÃho aham evÃ" 'ti. MahÃvÃïijajÃtakaæ. #<[page 355]># %< 11. SÃdhÅnajÃtaka. (494.) 355>% $<11. SÃdhÅnajÃtaka.>$ Abbhuto vato lokasmin ti. Idaæ S. J. v. uposathike upÃsake Ã. k. Tadà hi S. "upÃsakà porÃïakapaï¬ità attano uposathakammaæ nissÃya manussasarÅren' eva devalokaæ gantvà ciraæ vasiæsÆ" 'ti vatvà tehi yÃcito a. Ã. A. MithilÃyaæ SÃdhÅno nÃma rÃjà dhammena r. kÃresi. So catÆsu dvÃresu nagaramajjhe nivesanadvÃre ti cha dÃnasÃlà kÃretvà sakala-JambudÅpaæ unnaÇgalaæ katvà mahÃdÃnaæ pavattesi. Devasikaæ cha satasahassÃni vayakaraïaæ gacchanti, pa¤ca sÅlÃni rakkhati uposathaæ upavasati, raÂÂhavÃsino pi tassa ovÃde Âhatvà dÃnÃdÅni pu¤¤Ãni katvà matamatà va devanagare yeva nibbattanti. Sudhammadevasabhaæ pÆretvà nisinnà devara¤¤o sÅlÃcÃrÃdiguïam eva vaïïayanti. Taæ sutvà sesadevÃpi rÃjÃnaæ daÂÂhukÃmà ahesuæ. Sakko devarÃjà tesaæ manaæ viditvà Ãha: "SÃdhÅnarÃjÃnaæ daÂÂhukam' atthÃ" 'ti. "ùma devÃ" 'ti. So MÃtaliæ ÃïÃpesi: "gaccha Vejayantaæ rathaæ yojetvà SÃdhÅnaæ ÃnehÅti". So "sÃdhÆ" 'ti paÂisuïitvà rathaæ yojetvà VideharaÂÂhaæ agamÃsi. Tadà puïïamadivaso hoti. MÃtali manussÃnaæ sÃyamÃsaæ bhu¤jitvà dvÃresu sukhakathÃya nisinnakÃle candamaï¬alena saddhiæ rathaæ pesesi. Manussà "dve candà uÂÂhitÃ" ti vadantà candamaï¬alaæ pahÃya rathaæ Ãgacchantaæ disvà "nÃyaæ cando, ratho esa, devaputto pa¤¤Ãyati, kass' etaæ manomayasindhavayuttaæ dibbarathaæ Ãneti, na a¤¤assa amhÃkaæ ra¤¤o bhavissati, rÃjà hi no dhammiko dhammarÃjÃ" ti somanassajÃtà hutvà a¤jaliæ paggayha Âhità paÂhamaæ gÃtham Ãhaæsu: @@ #<[page 356]># %<356 XIV. PakiïïakanipÃta.>% Tass' attho: abbhuto vata tesaæ amhÃkaæ jÃto lokasmiæ lomahaæsano uppajji yassa dibbo ratho pÃtur ahosi Vedehassa yasassino ti. MÃtali pi rathaæ Ãnetvà manussesu gandhamÃlÃdÅhi pÆjentesu tikkhattuæ nagaraæ padakkhiïaæ katvà ra¤¤o nivesanadvÃraæ gantvà rathaæ nivattetvà pacchÃbhÃge sÅhapa¤jarummÃre Âhapetvà Ãrohaïasajjaæ katvà aÂÂhÃsi. Taæ divasaæ rÃjÃpi dÃnasÃlà oloketvà "iminà niyÃmena dÃnaæ dethÃ" 'ti ÃïÃpetvà uposathaæ samÃdÃya divasaæ vÅtinÃmetvà amaccagaïaparivuto alaækatamahÃtale pÃcÅnasÅhapa¤jarÃbhimukho dhammayuttakaæ kathento nisinno hoti. Atha naæ MÃtali rathÃbhirÆhanatthaæ nimantesi, nimantetvà ÃdÃya agamÃsi. Tam atthaæ pakÃsento S. imà gÃthà Ãha: @@ @@ @@ @@ @@ @@ Tattha samacchare ti acchanti, agà devÃna santike ti devÃnaæ santikaæ agamÃsi. Tasmiæ hi rathaæ abhirÆhitvà Âhite ratho ÃkÃsaæ pakkhandi, so mahÃjanassa olokentass' eva antaradhÃyi, MÃtali rÃjÃnaæ devalokaæ nesi, #<[page 357]># %< 11. SÃdhÅnajÃtaka. (494.) 357>% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ taæ disvà devatà ca Sakko ca haÂÂhatuÂÂhà paccuggamanaæ katvà paÂisanthÃraæ kariæsu. Tam atthaæ dassetuæ taæ devà ti Ãdi vuttaæ. Tattha paÂinandiæsÆ 'ti punappuna nandiæsu, Ãsanena cà 'ti rÃjÃnaæ ÃliÇgitvà idha nisÅdà 'ti attano Paï¬ukambalÃsanena ca kÃmehi ca nimantesi, upa¬¬harajjaæ katvà ekÃsane nisÅdÃpesÅti attho. Tassa Sakkena devara¤¤Ã dasayojanasahassaæ devanagaraæ a¬¬hatiyà ca accharÃkoÂiyo VejayantapÃsÃda¤ ca majjhe bhinditvà dinnaæ sampattiæ anubhavantassa manussagaïanÃya sattavassasatÃni atikkantÃni, ten' attabhÃvena devaloke va sakaæ pu¤¤aæ khÅïaæ, anabhirati uppannÃ, tasmà Sakkena saddhiæ sallapanto @@ Tattha Ãyunnu khÅïo ti kin nu mama sarasena jÅvitindriyaæ khÅïaæ udÃhu upacchedakakammavasena maraïaæ santike jÃtan ti pucchati, janindaseÂÂhà 'ti janindÃnaæ devÃnaæ seÂÂhà 'ti. Atha naæ Sakko Ãha: @@ @@ Tattha parittakÃnÅti idaæ ten' attabhÃvena devaloke vipÃkadayakÃni pu¤¤Ãni sandhÃya vuttaæ, itarÃni pi tassa ra¤¤o pu¤¤Ãni paÂhaviyaæ paæsu viya appamÃïÃni, vasa devÃnubhÃvenà 'ti ahaæ te attano pu¤¤Ãni majjhe bhinditvà dassÃmi mamÃnubhÃvena vasà 'ti naæ samassÃsento Ãha. #<[page 358]># %<358 XIV. PakiïïakanipÃta.>% Atha naæ patikkhipanto M. Ãha: @@ @@ @@ Tattha yam parato dÃnapaccayà ti yaæ parena dinnattà labhati taæ yÃcitasadisam eva hoti, yÃcitakaæ hi tuÂÂhakÃle denti ruÂÂhakÃle acchinditvà gaïhantÅti vadati, samacariyÃyà 'ti kÃyÃdÅhi pÃpassa akaraïena, saæyamenà 'ti sÅlasaæyamena, damenà 'ti indriyadamanena, yaæ katvà ti yaæ karitvà sukhito c' eva hoti na ca pacchà anutappati, tathÃrÆpam eva kammaæ karissÃmÅti. Ath' assa vacanaæ sutvà Sakko MÃtaliæ ÃïÃpesi: "gaccha SÃdhÅnarÃjÃnaæ Mithilaæ netvà uyyÃne otÃrethÅti". So tathà akÃsi. RÃjà uyyÃne caækamati, uyyÃnapÃlo disvà pucchitvà gantvà NÃradara¤¤o Ãrocesi. So ra¤¤o ÃgatabhÃvaæ sutvà "tvaæ purato gantvà tassa ca mayha¤ ca dve ÃsanÃni pa¤¤ÃpehÅti" uyyÃnapÃlaæ uyyojesi. So tathà akÃsi. Atha naæ rÃjà pucchi: "kassa dve ÃsanÃni pa¤¤ÃpesÅti". Ekaæ tumhÃkaæ, ekaæ amhÃkaæ ra¤¤o" ti. Atha rÃjà "ko a¤¤o satto mama santike Ãsane nisÅdissatÅti" vatvà ekasmiæ nisÅditvà ekasmiæ pÃde Âhapesi. NÃradarÃjà Ãgantvà tassa pÃde vanditvà ekamantaæ nisÅdi, so kir' assa sattamo pana nattà tadà kira vassasatÃyukakÃlo va hoti. M. pana attano pu¤¤abalena ettakaæ kÃlaæ vÅtinÃmeti. So NÃradaæ hatthe gahetvà uyyÃne vicaranto tisso gÃthà abhÃsi: @@ #<[page 359]># %< 11. SÃdhÅnajÃtaka. (494.) 359>% @@ @@ Tattha khettÃnÅti bhÆmibhÃge sandhÃyÃha, imaæ nikkhan ti imaæ tÃdisam eva udakaniddhamanaæ, sukuï¬alan ti sobhanena musalapavesanakuï¬alena samannÃgataæ, haritÃnopà ti udakaniddhamanassa ubhosu passesu haritatiïasa¤channà anupabhÆmiyo, yassimÃni mamÃyiæsu 'ti tÃta NÃrada ye mama upaÂÂhÃkà ca oradhà ca imasmiæ uyyÃne mahantena yasena mayà saddhiæ vicarantà imÃni ÂhÃnÃni mamÃyiæsu piyÃyiæsu kataran nu te disataæ gatà kattha te pesitÃ, tÃnÅdha khettÃnÅti imasmiæ uyyÃne tÃva etÃni uparopakavirÆhaïaÂÂhÃnÃni, te vana me pacÃrà ti ime te yeva vanapacÃrÃ, vane vihÃrabhÆmiyo ti attho. Atha naæ NÃrado Ãha: "deva tumhÃkaæ devalokaæ gatÃnaæ idÃni sattavassasatÃni, ahaæ vo sattamo nattÃ, tumhÃkaæ upaÂÂhÃkà sabbe maraïamukhaæ pattÃ, idaæ vo attano santakaæ rajjaæ, anubhavatha nan" ti. RÃjà "tÃta NÃrada, nÃhaæ idhÃgacchanto rajjatthÃya Ãgato, pu¤¤akaraïÃthÃy' amhi Ãgato, ahaæ pu¤¤am eva karissÃmÅti" vatvà @@ @@ @@ #<[page 360]># %<360 XIV. PakiïïakanipÃta.>% @@ Tattha vuttham me bhavanaæ dibban ti Vejayantaæ sandhÃyÃha. sohaæ etÃdisan ti tÃta NÃrada so ahaæ Buddha¤Ãïena aparicchindanÅyaæ evarÆpaæ kÃmaguïasampattiæ pahÃya pu¤¤akaranatthÃya idhÃgato, adaï¬Ãvacaran ti adaï¬ehi nikkhittadaï¬asatthehi avacaritabbaæ sammÃdiÂÂhipurekkhÃraæ aÂÂhaÇgikamaggaæ, subbatà ti yena maggena subbatà sabba¤¤Æ Buddhà gacchanti abam pi agatapubbaæ disaæ gantuæ bodhitale nisÅditvà tam eva maggaæ paÂipajjissÃmÅti. Evaæ M. imà gÃthà sabba¤¤uta¤Ãïena saækhipivà kathesi. Atha naæ NÃrado puna pi Ãha: "rajjaæ deva anusÃsÃ" 'ti. "TÃtà na me rajjen' attho, satta vassasatÃni niÂÂhitadÃnaæ pana sattÃhen' eva dÃtukÃm' amhÅti". NÃrado "sÃdhÆ" 'ti tassa vacanaæ sampaÂicchitvà mahÃdÃnaæ paÂiyÃdesi. RÃjà 'sattÃhaæ dÃnaæ datvà sattame divase kÃlaæ katvà TÃvatiæsabhavane nabbati. S. i. dhammadesanaæ Ã. "evaæ vasitabbayuttakaæ uposathakammaæ nÃmÃ" 'ti dassetvà saccÃni pakÃsetvà j. s. [SaccapariyosÃne upÃsakesu keci sotÃpattiphale keci sakadÃgÃmiphale patiÂÂhahiæsu]: "Tadà NÃradarÃjà ùnando ahosi, Sakko Anuruddho, SÃdhÅnarÃjà aham evÃ" 'ti. SÃdhÅnajÃtakaæ $<12. DasabrÃhmaïajÃtaka.>$ RÃjà avoca VidhÆran ti. Idaæ S.J.v. asadisadÃnaæ Ã. k. Taæ AÂÂhanipÃte SucirajÃtake vitthÃritam eva. RÃjà kira taæ dÃnaæ dadanto S-raæ jeÂÂhakaæ katvà pa¤ca bhikkhusatÃni vicinitvà gaïhitvà mahÃkhÅïÃsavÃnaæ ¤eva adÃsi. Ath' assa guïaæ kathentà "Ãvuso rÃjà asadisadÃnaæ dento vicinitvà mahÃphalaÂÂhÃne adÃsÅti" dh. k. s. S. Ãgantvà "kÃya nu 'ttha bhikkhave e. k. s." ti pucchitvà "imÃya nÃmÃ" 'ti vutte "anacchariyaæ bhikkhave yaæ KosalarÃjà mÃdisassa Buddhassa upaÂÂhÃko hutvà viceyyadÃnaæ deti, #<[page 361]># %< 12. DasabrÃhmaïajÃtaka. [495.] 361>% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ porÃïakapaï¬ità anuppanne Buddhe pi viceyyadÃnaæ dadaæsÆ" 'ti vatvà a. Ã.: A. KururaÂÂhe Indapattanagare YuddhiÂÂhilagotto KoravyarÃjà r. kÃresi. Tassa VidhÆro nÃma amacca attha¤ ca dhammaæ ca anusÃsi. RÃjà sakala-JambudÅpaæ khobhento mahÃdÃnaæ deti, taæ gahetvà bhu¤jantesu eko pi pa¤casÅlamattaæ rakkhanto nÃma n' atthi, sabbe dussÅla va, dÃnaæ rÃjÃnaæ na toseti. RÃjà "viceyyadÃnaæ mahapphalan" ti silavantanaæ dÃtukÃmo hutvà cintesi: "VidhÆrapaï¬itena saddhiæ mantayissÃmÅti" so taæ upaÂÂÃnaæ Ãgataæ Ãsane nisÅdÃpetvà pa¤haæ pucchi Tam atthaæ pakÃsento S. upa¬¬hagÃtham Ãha. Parato ra¤¤o ca VidhÆrassa ca vacanapaÂivacanaæ hoti. @@ @@ @@ @@ @@ @@ #<[page 362]># %<362 XIV. PakiïïakanipÃta.>% @@ @@ @@ @@ @@ @@ @@ @@ @@ @@ @@ @@ #<[page 363]># %< 12. DasabrÃhmaïajÃtaka. (495.) 363>% @@ @@ @@ @@ @@ @@ @@ @@ @@ @@ @@ #<[page 364]># %<364 XIV. PakiïïakanipÃta.>% @@ @@ @@ @@ @@ @@ @@ @@ @@ @@ @@ #<[page 365]># %< 12. DasabrÃhmaïajÃtaka. (495.) 365>% @@ @@ @@ @@ @@ Tattha sÅlavante ti maggenÃgatasÅle, bahussute ti paÂivedhabahussute, dakkhiïan ti dÃnaæ, ye te ti ye dhammikà samaïabrÃhmaïà tava dÃnaæ bhu¤jeyyuæ te dullabhà brÃhmaïajÃtiyo ti brÃhmaïakulÃni, tesaæ vibhaÇgaæ vicayan ti tesaæ brÃhmaïÃnaæ vibhÃgaæ mama pa¤¤Ãya vicitabhÃvaæ vitthÃrena suïohi, saævute ti baddhamukhe, osadhikÃyo ganthentÅti idaæ imassa rogassa bhesajjaæ idaæ imassà 'ti evaæ pilotike bandhitvà manussÃnaæ denti, nahÃyantÅti nahÃpanaæ nÃma karonti, japanti cà 'ti bhÆtavijjaæ parivattenti, tikicchakasamà ti vejjasadisÃ, te pi vuccantÅti te pi brÃhmaïà và mayaæ abrÃhmaïà và ti ajÃnitvà va vejjakammena jÅvikaæ kappentà vohÃrena brÃhmaïà ti vuccanti, akkhÃtà te ti ime te mayà vejjabrÃhmaïà nÃma akkhÃtÃ, nipatÃmase ti vadehi dÃni, kiæ tÃdise brÃhmaïe nipatÃma nimantanatthÃya upasaækamÃma, atthi te etehi attho ti pucchati, brÃhma¤¤Ã ti brÃhmaïadhammato, na te vuccantÅti te bÃhitapÃpatÃya brÃhmaïà nÃma na vuccanti, kiækaïikÃyo ti mahÃrÃja apare brÃhmaïà attano brÃhmaïadhammaæ cha¬¬etvà jÅvikatthÃya rÃjarÃjamahÃmattÃnam purato kaæsatÃle gahetvà vÃdentà gÃyantà gacchanti, pesanÃni pÅti dÃsakammakarà viya pesanÃni pi gacchanti, rathacariyÃsÆ 'ti rathasippaæ sikkhanti, paricÃrakasamà ti dÃsakammakarasadisÃ, daï¬an ti vaækadaï¬akaÂÂhaæ, #<[page 366]># %<366 XIV. PakiïïakanipÃta.>% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ paccupessanti rÃjÃno ti rÃjarÃjamahÃmatte paÂicca Ãgamma sandhÃya paccupessanti, gÃmesu nigamesu cà ti tesaæ nivesanadvÃre nisÅdanti, niggÃhakasamà ti niggÃhakakÃrakehi balisÃdhakarÃjapurisehi samà yathà te purisà agahetvà na gamissÃmà 'ti niggahaæ katvà gaïhanti yeva tathà gÃme và vane và aladdhà marantÃpi na vuÂÂhahissÃmà 'ti upavasanti, te pÅti te pi balisÃdhakasadisà pÃpadhammÃ, rajareïÆhÅti rajena ca paæsÆhi ca okiïïÃ, yÃcakà ti dhanayÃcakÃ, khÃïughÃtasamà ti malinasarÅratÃya jhÃmakhettakhÃïughÃtehi bhÆmiæ khaïitvà jhÃmakhÃïukauddharaïakamanussehi samÃnà agahetvà na gamissÃmà 'ti niccalabhÃvena Âhitattà nikhaïitvà ÂhapitavatikhÃïu viyà 'ti pi attho, te pÅti te pi tathà laddhaæ dhanaæ va¬¬hiyà payojetvà puna tath' eva Âhitattà dussÅlabrÃhmaïÃ, ucchupuÂan ti ucchuæ c' eva phÃïitapuÂa¤ ca, madhua¤janan ti madhu¤ ca a¤jana¤ ca, uccÃvacÃnÅti mahagghasamagghÃni païiyÃnÅti bhaï¬Ãni, vipaïentÅti vikkiïanti, te pÅti te pi imÃni ettakÃni vikkiïitvà jÅvikakappakavÃïijakabrÃhmaïÃ, posentÅti gorasavikkayena jÅvikakappanatthaæ posenti, pavecchantÅti attano dhÅtaro hira¤¤asuvaïïaæ gahetvà paresaæ denti, te evaæ paresaæ dadamÃnà vivÃhanti attano puttÃnaæ atthÃya gaïhamÃnà Ãvahanti nÃma ambaÂÂhavessehÅti kuÂumbikehi c' eva gahapatÅhi ca samÃnà te pi vohÃravasena brÃhmaïà ti vuccanti, nikkhanta bhikkhan ti gÃmapurohità hutvà attano atthÃya nibaddhabhikkhaæ, bahÆ te ti bahujanà te gÃmapurohite nakkhattamuhuttamaÇgalÃni pucchanti, aï¬acchedÃtila¤chakà ti bhatiæ gahetvà balivaddÃdÅnaæ aï¬acchedakà c' eva tisÆlÃdiaækakaraïena la¤chakà ca lakkhaïakÃrakà ti attho, tatthà 'ti tesaæ gÃmapurohitÃnaæ gehesu maæsavikkiïanatthaæ ete pasuÃdayo pi ha¤¤anti, te pÅti te pi goghÃtakasamà brÃhmaïà ti vuccanti asicamman ti asilaÂÂhi¤ c' eva kaï¬avÃraïa¤ ca, vessapathesÆ 'ti vÃïijÃnaæ gamanamaggesu, satthaæ abbÃhayantÅti satthavÃhÃnaæ hatthato sataæ pi sahassam pi gahetvà satthe corÃÂaviæ atibÃhenti, gopanisÃdehÅti gopÃlakehi c' eva nisÃdehi ca gÃmaghÃtakacorehi samà ti vuttaæ, te pÅti evarÆpà brÃhmaïà ti vuccanti, kuÂÃni kÃrayanti te ti kuÂapÃsÃdÃni ropenti, sasabiÊÃre ti sase ca biÊÃre ca, etena thalacare mige dasseti, à godhà macchakacchapan ti thalajesu tÃva {Ãgodhato} mahante ca khuddake ca pÃïyo bÃdhenti mÃrenti jalajesu macchakacchape, te pÅti te pi luddakasamà brÃhmaïà ti vuccanti, #<[page 367]># %< 12. DasabrÃhmaïajÃtaka. (495.) 367>% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ a¤¤e dhanassa kÃmÃhÅti apare brÃhmaïà dhanaæ patthentÃ, heÂÂhÃma¤ce pasakkhità ti kalim pavÃhakammaæ kÃressÃmà 'ti ratanamayaæ ma¤caæ kÃretvà tassa heÂÂhà nipannà acchanti, atha tesaæ somayÃge uÂÂhite rÃjÃno upari nahÃyanti, te kira yÃge niÂÂhite Ãgantvà tasmiæ ma¤ce nisÅdanti, atha ne a¤¤e brÃhmaïà kaliæ pavÃhessÃmà 'ti nahÃpenti, ratanama¤co c' eva ra¤¤o rÃjÃlaækÃro ca sabbo heÂÂhà nipannass' eva hoti, te pÅti te pi malamajjanehi nahÃpitehi sadisà brÃhmaïà ti vuccanti. Eva¤ c' ime vohÃramattabrÃhmaïe dassetvà idÃni paramatthabrÃhmaïe dassento dve gÃthà abhÃsi: @@ @@ Tattha sÅlavanto ti ariyasÅlena samannÃgatÃ, bahussutà ti paÂivedhabÃhusaccena samannÃgatÃ, tÃdise ti evarÆpe bÃhitapÃpe paccekabuddhabrÃhmaïe nimantanatthÃya upasaækamÃmà 'ti. RÃjà tassa kathaæ sutvà pucchi: "samma VidhÆra evarÆpà aggadakkhiïeyyà brÃhmaïà kahaæ vasantÅti". "Uttara-Himavante NandamÆlakapabbhÃre mahÃrÃjÃ" 'ti. "Tena hi paï¬ita tava balena mayhaæ te brÃhmaïe pariyesÃ" 'ti tuÂÂhamÃnaso @@ gÃtham Ãha. M. "sÃdhÆ" 'ti tassa vacanaæ sampaÂicchitvà "tena hi mahÃrÃja `nagaraæ alaækÃrÃpetvà sabbe nagaravÃsino dÃnaæ datvà uposathaæ adhiÂÂhÃya samÃdinnasÅlà hontÆ' 'ti bheri¤ carÃpetvà tumhe pi saddhiæ parijanena uposathaæ samÃdiyathÃ" 'ti vatvà sayaæ pÃto va bhu¤jitvà uposathaæ samÃdÃya sÃyaïhasamaye jÃtipupphavaïïaæ samuggaæ ÃharÃpetvà ra¤¤Ã saddhiæ pa¤capatiÂÂhitaæ patiÂÂhahitvà paccekabuddhÃnaæ guïe anussaritvà vanditvà "Uttara-Himavante NandamÆlakapabbhÃre vÃsino pa¤ca paccekabuddhasatÃni sve amhÃkaæ bhikkhaæ gaïhantÆ" #<[page 368]># %<368 XIV. PakiïïakanipÃta.>% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ 'ti nimantetvà ÃkÃse aÂÂha pupphamuÂÂhiyo vissajjesi. Tadà tattha pa¤casatà paccekabuddhà vasanti, pupphÃni gantvà tesaæ upari patiæsu, te Ãvajjantà naæ kÃraïaæ ¤atvà "mÃrisà VidhÆrapaï¬itena nimantit' amhÃ, na kho pan' esa ittarasatto, Buddhaækuro esa, imasmiæ ¤eva kappe Buddho bhavissati, karissÃma assa saÇgahan" ti nimantanaæ adhivÃsayiæsu. M. pupphÃnaæ anÃgamanasa¤¤Ãya adhivÃsitabhÃvaæ ¤atvà "mahÃrÃja sve paccekabuddhà Ãgamissanti, sakkÃrasammÃnaæ karohÅti" Ãha. RÃjà punadivase mahÃsakkÃraæ katvà mahÃtale mahÃrahÃni ÃsanÃni pa¤¤Ãpesi. Paccekabuddhà Anotattadahe katasarÅrapaÂijagganÃvelaæ sallakkhetvà ÃkÃsenÃgantvà rÃjaÇgaïe otariæsu. RÃjà ca B. ca pasannamÃnasà tesaæ hatthato pattÃni gahetvà pÃsÃdaæ Ãropetvà nisÅdÃpetvà dakkhiïodakaæ datvà païÅtena khÃdaniyabhojaniyena parivisiæsu. BhattakiccapariyosÃne ca punadivasatthÃyà 'ti evaæ satta divase nimantetvà mahÃdÃnaæ datvà sattame divase sabbaparikkhÃre adaæsu. Te anumodanaæ katvà ÃkÃsena tatth' eva gatÃ, parikkhÃrÃpi tehi saddhiæ yeva gamiæsu. S. i. dhammadesanaæ Ã. "anacchariyaæ bhikkhave Kosalara¤¤o mama upaÂÂhÃkassa sato viceyyadÃnaæ dÃtuæ, porÃïakapaï¬ità anuppanne pi Buddhe adaæsu yevÃ" 'ti vatvà j. s.: "Tadà rÃjà Anando ahosi, VidhÆrapaï¬ito aham evÃ" 'ti. DasabrÃhmaïajÃtakaæ. #<[page 369]># %< 13. BhikkhÃparamparajÃtaka. (496.) 369>% $<13. BhikkhÃparamparajÃtaka.>$ SukhumÃlarÆpaæ disvà ti. Idaæ S. J. v. a¤¤ataraæ kuÂumbikaæ Ã. k. So kira saddho ahosi pasanno, T-tassa c' eva saæghassa ca nibaddhaæ mahÃsakkÃraæ karoti. Ath' ekadivasaæ cintesi: "ahaæ Buddharatanassa c' eva saægharatanassa ca païÅtabhojanÃni c' eva sukhumavatthÃni ca dento niccaæ mahÃsakkÃraæ karomi, idÃni dhammaratanassÃpi karissÃmi, kin nu kho tassa sakkÃraæ karontena kattabban" ti. So bahuæ gandhamÃlÃdiæ ÃdÃya Jetavanaæ gantvà S-raæ vanditvà pucchi: "ahaæ bhante dhammaratanassa sakkÃraæ kÃtukÃmo, kin nu kho tassa sakkÃraæ karontena kattabban" ti. Atha naæ S. "sace dhammaratanassa sakkÃraæ kÃtukÃmo dhammabhaï¬ÃgÃrikassa ùnandassa sakkÃraæ karohÅti" Ãha. So "sÃdhÆ" 'ti paÂisuïitvà theraæ nimantetvà punadivase theraæ mahantena sakkÃrena attano gehaæ netvà mahÃrahÃsane nisÅdÃpetvà gandhamÃlÃdÅhi pÆjetvà nÃnaggarasabhojanaæ datvà mahagghe ticÅvarapahonake sÃÂake adÃsi. Thero pi "ayaæ sakkÃro dhammaratanassa kato na mayhaæ anucchaviko, aggassa dhammasenÃpatissa anucchaviko" ti cintetvà piï¬apÃta¤ ca vatthÃni ca vihÃraæ haritvà SÃriputtattherassa adÃsi. So pi "ayaæ sakkÃro dhammaratanassa kato ekantena dhammasÃmiSammÃsambuddhass' eva anucchaviko" ti cintetvà Dasabalassa adÃsi. S. attano uttaritaraæ adisvà piï¬apÃtaæ paribhu¤ji, cÅvarasÃÂake aggahesi. BhikkhÆ dh. k. s.: "Ãvuso asuko nÃma kuÂumbiko `dhammaratanassa sakkÃraæ karomÅti' dhammabhaï¬ÃgÃrika-ùnandattherassa dÃnaæ adÃsi, thero `na mayhaæ anucchaviko' ti dhammasenÃpatino adÃsi, so pi `nÃyaæ mayhaæ anucchaviko' ti T-tassa adÃsi, T. a¤¤aæ uttaritaraæ apassanto attano dhammasÃmitÃya `mayhaæ ev' eso anucchaviko' ti taæ piï¬apÃtaæ paribhu¤ji, cÅvarasÃÂake gaïhi, evaæ so piï¬apÃto yathÃnucchavikatÃya sÃmino va pÃdamÆlaæ gato" ti. S. Ãgantvà "kÃya nu 'ttha bhikkhave e. k. s." ti pucchitvà "imÃya nÃmÃ" 'ti vutte "na bhikkhave idÃn' eva piï¬apÃto paramparÃyathÃnucchavikaæ gacchati, pubbe anuppanne Buddhe agamÃsi yevÃ" 'ti vatvà a. Ã.: #<[page 370]># %<370 XIV. PakiïïakanipÃta.>% A. B. Brahmadatto agatigamanam pahÃya dasa rÃjadhamme akopento dhammena r. kÃresi. Evaæ sante pi 'ssa vinicchayo su¤¤o viya ahosi. RÃjà attano aguïagavesako hutvà antonivesanÃdÅni parigaïhanto antopure ca antonagare ca dvÃragÃmesu ca attano aguïaæ kathentaæ adisvà "janapade gavesissÃmÅti" amaccÃnaæ rajjaæ niyyÃdetvà purohitena saddhiæ a¤¤Ãtakavesena KÃsiraÂÂhe caranto ka¤ci aguïaæ kathentaæ adisvà paccante ekaæ nigamaæ patvà bahidvÃrasÃlÃya nisÅdi. Tasmiæ khaïe nigamavÃsÅ asÅtikoÂivibhavo kuÂumbiko mahantena parivÃrena nahÃnatitthaæ gacchanto sÃlÃya nisinnaæ suvaïïavaïïaæ sukhumÃlasarÅraæ rÃjÃnaæ disvà uppannasineho sÃlaæ pavisitvà "idh' eva hothÃ" 'ti vatvà gehaæ gantvà nÃnaggarasabhojanaæ sampÃdÃpetvà mahantena parivÃrena bhattabhÃjanÃni gÃhÃpetvà agamÃsi. Tasmiæ khaïe HimavantavÃsÅ pa¤cÃbhi¤¤ÃtÃpaso Ãgantvà tatth' eva nisÅdi. NandamÆlakapabbhÃrato paccekabuddho pi Ãgantvà tatth' eva nisÅdi. KuÂumbiko ra¤¤o hatthadhovanaæ datvà nÃnaggarasehi sÆpavya¤janehi bhattapÃtiæ sajjetvà ra¤¤o upanesi. RÃjà taæ gahetvà purohitabrÃhmaïassa adÃsi. BrÃhmaïo gahetvà tÃpasassa adÃsi. TÃpaso paccekabuddhassa santikaæ gantvà vÃmahatthena bhattapÃtiæ dakkhiïahatthena kamaï¬aluæ gahetvà dakkhiïodakaæ datvà patte bhattaæ pakkhipi. So ka¤ci animantetvà anÃpucchitvà paribhu¤ji. Tassa bhattakiccapariyosÃne kuÂumbiko cintesi: "mayà ra¤¤o bhattaæ dinnaæ ra¤¤Ã {brÃhmaïassa} brÃhmaïena tÃpasassa tÃpasena paccekabuddhassa, paccekabuddho ka¤ci anÃpucchitvà va bhu¤ji, kin nu kho imesaæ ettakaæ dÃnakÃraïaæ, kiæ imassa ka¤ci anÃpucchitvà va bhu¤janakÃraïaæ, #<[page 371]># %< 13. BhikkhÃparamparajÃtaka. (496.) 371>% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ anupubbena pucchissÃmÅti" so ekekaæ upasaækamitvà vanditvà pucchi, te pi 'ssa kathesuæ: @@ @@ @@ @@ @@ @@ @@ @@ @@ @@ @@ #<[page 372]># %<372 XIV. PakiïïakanipÃta.>% @@ @@ @@ @@ @@ @@ Tattha vivanan ti nirÆdakasadisaæ imaæ paccantaæ Ãgataæ, kÆÂÃgÃravarÆpetan ti kÆÂÃgÃravare upagataæ, ekaæ varakÆÂÃgÃravÃsinan ti attho, mahÃsayanamupocitan ti tatth' eva supa¤¤attaæ sirisayanaæ upocitaæ, tassa te ti evarÆpaæ taæ disvà ahaæ pemam akÃsiæ, tassa tava pemakena baddhamodanan ti uttamam odanaæ, vicitan ti apagatakhaï¬akÃlakehi vicittataï¬ulehi kataæ, adÃpayÅti adÃsi, attÃnan ti attanÃ, ayam eva và pÃÂho, anasitvÃnà 'ti abhu¤jitvÃ, ko yaæ dhammo ti mahÃrÃja ko esa tumhÃkaæ sabhÃvo, namatthu te ti namo tava atthu yo tvaæ attanà abhu¤jitvà parassa adÃsi, Ãcariyo ti kuÂumbiya esa mayhaæ ÃcÃrasikkhÃpako Ãcariyo, vyÃvaÂo ti uyyutto, Ãmantaïiko ti Ãmantetabbayuttako, mayà dinnaæ gahetuæ anurÆpo, dÃtumarahÃmÅti tasmà ahaæ evarÆpassa Ãcariyassa bhojanaæ dÃtuæ arahÃmÅti rÃjà brÃhmaïassa guïaæ vaïïesi, akhettaæ¤ÆsÅti nÃhaæ taæ dÃnassa khettaæ mayi dinnaæ mahapphalaæ na hotÅti evaæ attÃnaæ dÃnassa akhettaæ jÃnÃsi ma¤¤e ti, anusÃsÃmÅti attano atthaæ pahÃya ra¤¤o attha¤ ca dhamma¤ ca anusÃsÃmi, evaæ attano aguïaæ kathetvà Ãra¤¤akassà 'ti isino guïaæ kathesi, isino ti sÅlÃdiguïapariyesakassa, tapassino ti tapanissitakassa, vaddhassà 'ti paï¬itassa guïavaddhassa, #<[page 373]># %< 13. BhikkhÃparamparajÃtaka. (496.) 373>% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ nÃvakaækhasÅti sayaæ dullabhabhojano hutvà evarÆpaæ bhojanaæ a¤¤assa desi, kiæ attano jÅvitaæ na kaækhasi, bhikkhu kenà 'ti ayaæ bhikkhu katarena gunena tayà seÂÂhataro, khaïaætÃlukalambÃnÅti khaïanto ÃlukalambÃni ÃlÆni c' eva tÃlakandÃni ca, biÊÃlatakkalÃni cà 'ti biÊÃlikandatakkalakandÃni ca, dhunan ti sÃmÃka¤ ca nÅvÃra¤ ca dhunitvÃ, saæghÃriyaæ pasÃriyan ti ete sÃmÃkanÅvÃre dhunanto saæsÃretvà puna sukkhÃpite pasÃretvà suppena pappoÂetvà koÂÂetvà taï¬ule ÃdÃya pacitvà bhu¤jÃmÅti vadati, sÃkan ti yaæ ki¤ci sÆpeyyapaïïaæ, maæsan ti sÅhavighÃsÃdimaæsaæ, tÃni Ãharitvà ti tÃni sÃkÃdÅni ÃharitvÃ, amamassà 'ti taïhÃdiÂÂhimamattarahitassa, saki¤cano ti sapalibodho, anÃdÃnassà 'ti niggahaïassa, dÃtumarÃhÃmÅti evarÆpassa paccekabuddhassa attanà laddhabhojanaæ dÃtum arahÃmi, tunhÅmÃsÅnan ti ki¤ci avatvà nisinnaæ, aki¤canan ti rÃgaki¤canÃdÅhi rahitaæ, Ãratan ti virataæ sabbapÃpÃni pahÃya Âhitaæ, kamaï¬alun ti kamaï¬aluæ, ete hÅti ete rÃjÃdayo tayo janà ti hatthaæ pasÃretvà te niddisanto evam Ãha, dÃtumarahantÅti mÃdisassa dÃtuæ arahanti, paccanÅkan ti paccanÅkapaÂipadaæ dÃyakassa nimantaïaæ, ekavÅsatiyà anesanÃsu a¤¤atarÃya piï¬apaÂipiï¬apariyesanÃya jÅvikakappanasaækhÃtà micchÃjÅvapaÂipatti nÃma hoti. Tassa vacanaæ sutvà kuÂumbiko attamano dve osÃnagÃthà abhÃsi: @@ @@ Tattha rathesabho ti rÃjÃnaæ sandhÃyÃha, kiccÃkiccesÆ 'ti ra¤¤o kiccakaraïÅye, bhikkhavo ti paccekabuddhÃ, bhikkhavo pana sabbabhavehi vippamuttÃ. Paccekabuddho tassa dhammam desetvà sakaÂÂhÃnam eva gato, tathà tÃpaso. RÃjà pana katipÃhaæ tassa santike vasitvà BÃrÃïasim eva gato. #<[page 374]># %<374 XIV. PakiïïakanipÃta.>% S. i. dhammadesanaæ Ã. "na bhikkhave idÃn' eva piï¬apÃto yathÃnucchavikaæ gacchati, pubbe pi gato yavÃ" 'ti vatvà j. s.: "Tadà kuÂumbiko dhammaratanassa sakkÃrakuÂumbiko ahosi, rÃjà ùnando, purohito SÃriputto, hemavatako tÃpaso aham evÃ" 'ti. BhikkhÃparamparajÃtakaæ. Pakiïïakavaggavaïïanà niÂÂhitÃ. #<[page 375]># %< 375>% XV. VýSATINIPùTA. $<1. MÃtaÇgajÃtaka.>$ Kuto nu Ãgacchasi rummavÃsÅti. Idaæ S. J. v. UdenavaæsarÃjÃnaæ sandhÃya kathesi. Tasmiæ hi kÃle Ãyasmà Piï¬olabhÃradvÃjo Jetavanato ÃkÃsena gantvà yebhuyyena Kosambiyaæ Udenassa ra¤¤o uyyÃnaæ divÃvihÃrÃya gacchati. Thero kira purimabhave rajjaæ karonto dÅgham addhÃnaæ tasmiæ uyyÃne mahÃparivÃro sampattiæ anubhavi. So tena pubbÃciïïena yebhuyyena tatth' eva divÃvihÃraæ nisÅditvà phalasamÃpattisukhena vÅtinÃmeti. Tasmiæ ekadivasaæ tattha gantvà supupphitasÃllamÆle nisinne Udeno sattÃhaæ mahÃpÃnaæ pivitvà "uyyÃnakÅÊaæ kÅÊissÃmÅti" mahantena parivÃrena uyyÃnam gantvà maÇgalasilÃpaÂÂe a¤¤atarÃya itthiyà aæke nipanno surÃmadamattatÃya niddaæ okkami. GÃyantà nisinnitthiyo turiyÃni cha¬¬etvà uyyÃnaæ pavisitvà pupphaphalÃdÅni vicinantiyo theraæ disvà gantvà vanditvà nisÅdiæsu. Thero dhammakathaæ kathento nisÅdi. ItarÃpi itthi aækaæ cÃletvà rÃjÃnaæ pabodhetvà "kuhiæ tà vasaliyo gatÃ" ti vutte "ekaæ samaïaæ parivÃretvà nisinnÃ" ti Ãha. So kuddho gantvà theraæ akkositvà paribhÃsitvà "handa ca taæ samaïaæ tambakipillakehi khÃdÃpessÃmÅti" kodhavasena therassa sarÅre tambakipillakapuÂaæ bhindÃpesi. Thero ÃkÃse Âhatvà tass' ovÃdaæ datvà Jetavane gandhakuÂidvÃre yeva otaritvà TathÃgatena "kuto Ãgato sÅti" puÂÂho tam atthaæ Ãrocesi. S. "na kho BhÃradvÃja Udeno idÃn' eva pabbajite viheÂheti, pubbe pi viheÂhay' evÃ" 'ti vatvà tena yÃcito a. Ã.: #<[page 376]># %<376 X.V. VÅsatinipÃta.>% A. B. Br. r. k. M. bahinagare caï¬Ãlayoniyaæ nibbatti, MÃtaÇgo ti 'ssa nÃmaæ kariæsu. AparabhÃge vi¤¤Ætaæ patto MÃtaÇgapaï¬ito ti pÃkaÂo ahosi. Tadà BÃrÃïasiseÂÂhino dhÅtà DiÂÂhamaÇgalikà nÃma ekamÃsadvemÃsavÃrena mahÃparivÃrà uyyÃnakÅÊikaæ gacchati. Ath' ekadivasaæ M. kenaci kammena nagaraæ parisanto antaradvÃre DiÂÂhamaÇgalikaæ disvà ekamantaæ apagantvà allÅyitvà aÂÂhÃsi. DiÂÂhamaÇgalikà sÃïiantarena olokentÅ taæ disvà "ko eso" ti pucchitvà "caï¬Ãlo ayye" ti vutte "adiÂÂhapubbayuttakaæ vata passÃmÃ" 'ti gandhodakena akkhÅni dhovitvà tato nivatti. Tayà saddhiæ nikkhantajano "are duÂÂha caï¬Ãla, ajja taæ nissÃya amhÃkaæ amÆlakaæ surÃbhattaæ naÂÂhan" ti kodhÃbhibhÆto MÃtaÇgapaï¬itaæ hatthehi ca pÃdehi ca pothetvà asa¤¤aæ katvà pakkÃmi. So muhuttaæ vÅtinÃmetvà paÂiladdhasa¤¤o cintesi: "DiÂÂhamaÇgalikÃya parijano maæ niddosaæ akÃraïena pothesi, DiÂÂhamaÇgalikaæ labhitvà va uÂÂhahissÃmi no alabhitÃ" ti adhiÂÂhÃya gantvà tassà pitu nivesanadvÃrena nipajji. So "kena kÃraïena nipanno sÅti" vutte "a¤¤aæ kÃraïaæ n' atthi: DiÂÂhamaÇgalikÃya me attho" ti Ãha. Eko divaso atÅto, tathà dutiyo tatiyo catuttho pa¤camo chaÂÂho ca. BodhisattÃnaæ adhiÂÂhÃnaæ nÃma samijjhati, tasmà sattame divase DiÂÂhamaÇgalikaæ nÅharitvà tassa adaæsu. Atha naæ sà "uÂÂhehi sÃmi, tumhÃkaæ gehaæ gacchÃmÃ" 'ti Ãha. "Bhadde tava parijanen' amhi supothito, dubbalo, maæ ukkhipitvà piÂÂhiæ Ãropetvà ÃdÃya gacchÃ" 'ti. Sà tathà katvà nagaravÃsÅnaæ passantÃnaæ ¤eva nagarà nikkhamitvà caï¬ÃlagÃmaæ gatÃ. Atha naæ M. jÃtisambhedavÅtikkamaæ akatvà va katipÃhaæ gehe vasÃpetvà cintesi: "aham eva taæ lÃbhaggayasaggappattaæ karonto pabbajitvà va kÃtuæ sakkhissÃmi na itarathÃ" ti. #<[page 377]># %< 1. MÃtaÇgajÃtaka. (497.) 377>% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ Atha naæ Ãmantetvà "bhadde mayi ara¤¤ato ki¤ci anÃharante amhÃkaæ jÅvikà na-ppavattati, yÃva mamÃgamanà mà ukkaïÂhi, ahaæ ara¤¤aæ gamissÃmÅti" vatvà gehavÃsino pi "imaæ mà pamajjitthÃ" 'ti ovaditvà ara¤¤aæ gantvà samaïakapabbajjaæ pabbajitvà appamatto sattame divase aÂÂha samÃpattiyo pa¤ca abhi¤¤Ã uppÃdetvà "idÃni DiÂÂhamaÇgalikÃya avassayo bhavituæ sakkhissÃmÅti" iddhiyà gantvà caï¬ÃlagÃmadvÃre otaritvà DiÂÂhamaÇgalikÃya gehadvÃraæ agamÃsi. TassÃgamanaæ sutvà nikkhamitvà "sÃmi kasmà maæ anÃthaæ katvà pabbajito sÅti" paridevi. Atha naæ "bhadde, mà cintayi, tava porÃïakayasato idÃni mahantataraæ yasaæ karissÃmi, api kho pana `na mayhaæ MÃtaÇgo sÃmiko, MahÃbrahmà me sÃmiko' ti ettakaæ parisamajjhe vattuæ sakkhissasÅti". "ùma sÃmi sakkhissÃmÅti". "Tena hi `idÃni te sÃmiko kuhin' ti puÂÂhà `Brahmalokaæ gato' ti vatvà `kadà ÃgamissatÅti' vutte `ito sattame divase puïïamÃya candaæ bhinditvà ÃgamissatÅti' vadeyyÃsÅti" naæ vatvà Himavantam eva gato. DiÂÂhamaÇgalikÃpi BÃrÃïasiyaæ mahÃjanamajjhe tesu tesu ÂhÃnesu tathà kathesi. MahÃjano "aho MahÃbrahmà samÃno DiÂÂhamaÇgalikaæ na gacchati, evam etaæ bhavissatÅti" saddahi. B. pi puïïamadivase candassa gamanamajjhe ÂhitakÃle BrahmattabhÃvaæ mÃpetvà sakalaæ KÃsiraÂÂhaæ dvÃdasayojanikaæ BÃrÃïasinagara¤ ca ekobhÃsaæ katvà candaæ bhinditvà otaritvà BÃrÃïasiyà uparupari tikkhattuæ paribbhamitvà mahÃjanena gandhamÃlÃdÅhi pÆjiyamÃno caï¬ÃlagÃmÃbhimukho ahosi. Brahmabhattà sannipatitvà caï¬ÃlagÃmakaæ gantvà DiÂÂhamaÇgalikÃya gehaæ suddhavatthehi chÃdetvà bhÆmi¤ ca catujÃtiyagandhehi opu¤chetvà pupphÃni vikiritvà dhÆmaæ datvà celavitÃnaæ pasÃretvà mahÃsayanaæ pa¤¤Ãpetvà gandhatelehi dÅpaæ jÃletvà dvÃre rajatapaÂÂavaïïavÃlukaæ okiritvà pupphÃni vikiritvà dhaje bandhiæsu. #<[page 378]># %<378 XV. VÅsatinipÃta.>% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ Evaæ alaækate gehe M. otaritvà anto pavisitvà thokaæ sayanapiÂÂhe nisÅdi. Tadà DiÂÂhamaÇgalikà utunÅ hoti, ath' assà aÇguÂÂhakena nÃbhiæ parÃmasi, kucchiyaæ gabbho patiÂÂhÃsi. Atha naæ M. Ãmantetvà "bhadde gabbho te patiÂÂhito, tvaæ puttaæ vijÃyissasi, tvam pi putto pi te lÃbhaggayasaggappattà bhavissatha, tava pÃdadhovanaudakaæ sakala-JambudÅpe rÃjÆnaæ abhisekaudakaæ bhavissati, nahÃnodakaæ pana te amatosadhaæ bhavissati, ye naæ sÅse Ãsi¤cissanti te sabbadà rogehi muccissanti KÃÊakaïïiæ parivajjessanti, tava pÃdapÅÂhe sÅsaæ Âhapetvà vandantà sahassaæ dassanti, tathà savanaÂÂhÃne Âhatvà vandantà sataæ dassanti, cakkhupathe Âhatvà vandantà ekaæ kahÃpaïaæ datvà vandissanti, appamattà hohÅti" naæ ovaditvà gehà nikkhamitvà mahÃjanassa passantass' eva uppatitvà candamaï¬alaæ pÃvisi. Brahmabhattà sannipatitvà Âhitakà va rattiæ vÅtinÃmetvà pÃto va DiÂÂhamaÇgalikaæ suvaïïasivikaæ Ãropetvà sÅsen' ukkhipitvà nagaraæ pavisiæsu. MahÃbrahmabhariyà ti naæ upasaækamitvà mahÃjano gandhamÃlÃdÅhi pÆjesi, pÃdapÅÂhe sÅsaæ Âhapetvà vandituæ labhantà sahassatthavikaæ denti, sotapathe Âhatvà vandituæ labhantà sataæ denti, cakkhupathe vandituæ labhantà ekaæ kahÃpaïaæ denti, evaæ dvÃdadasojanikaæ BÃrÃïasiæ gahetvà vicarantà aÂÂhÃrasakoÂidhanaæ labhiæsu. Atha naæ nagaraæ pariharitvà Ãnetvà nagaramajjhe mahÃmaï¬apaæ katvà sÃïiæ parikkhipitvà mahantena sirisobhaggena tattha vasÃpesuæ. Maï¬apasantike yeva sattadvÃrakoÂÂhakaæ sattabhÆmakapÃsÃdaæ kÃtuæ Ãrabhiæsu, mahantaæ navakammaæ ahosi. DiÂÂhamaÇgalikà maï¬ape yeva puttaæ viyÃyi. Ath' assa nÃmagahaïadivase brÃhmaïà sannipatitvà maï¬ape jÃtattà Maï¬avyakumÃro ti nÃmaæ kariæsu. #<[page 379]># %< 1. MÃtaÇgajÃtaka. (497.) 379>% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ PÃsÃdo pana dasahi mÃsehi niÂÂhito. Tato paÂÂhÃya mahantena yasena tasmiæ vasati. Maï¬avyakumÃro pi mahantena parivÃrena va¬¬hati, tassa sattaÂÂhavassakÃle yeva JambudÅpatale uttamÃcariyà sannipatiæsu, te taæ tayo vede uggaïhÃpesuæ, soÊasavassakÃlato paÂÂhÃya brÃhmaïÃnaæ bhattaæ paÂÂhapesi, nibaddhaæ soÊasa brÃhmaïasahassÃni ca bhu¤janti, catutthe dvÃrakoÂÂhake brÃhmaïÃnaæ dÃnaæ dÅyati. Ath' ekasmiæ mahÃmahadivase gehe bahuæ pÃyÃsaæ paÂiyÃdesuæ, soÊasa brÃhmaïasahassÃni catutthe dvÃrakoÂÂhake nisÅditvà suvaïïarasavaïïena navasappinà pakkamadhukhaï¬asakkharÃhi ca abhisaækhataæ pÃyÃsaæ paribhu¤janti, kumÃro pi sabbÃlaækÃrapatimaï¬ito suvaïïapÃdukà Ãruyha hatthena ka¤canakadaï¬aæ gahetvà "idha sappiæ detha, idha madhun" ti vicÃrento carati. Tasmiæ khaïe MÃtaÇgapaï¬ito Himavante assamapade nisinno "ko nu kho DiÂÂhamaÇgalikÃya puttassa pavattÅti" olokento tassa atitthena pakkhantabhÃvaæ disvà "ajj' eva gantvà mÃïavaæ dametvà yattha dinnaæ mahapphalaæ hoti tattha dÃnaæ dÃpetvà ÃgamissÃmÅti" cintetvà ÃkÃsena Anotattadahaæ gantvà mukhadhovanÃdÅni katvà manosilÃtale Âhito rattadupaÂÂaæ nivÃsetvà kÃyabandhanaæ bandhitvà paæsukÆlasaæghÃÂiæ pÃrupitvà mattikÃpattaæ ÃdÃya ÃkÃsena gantvà catutthe dvÃrakoÂÂhake dÃnagge yeva otaritvà ekamantaæ aÂÂhÃsi. Maï¬avyo ito c' ito ca olokento taæ disvà "evaævirÆpo saækÃrayakkhasadiso ayaæ pabbajito imaæ ÂhÃnam Ãgacchanto kuto ÃgacchasÅti" tena saddhiæ sallapanto paÂhamaæ gÃtham Ãha: #<[page 380]># %<380 XV. VÅsatinipÃta.>% @@ Tattha rummavÃsÅti ana¤jitÃmaï¬itaghaÂÂitasaæghÃÂitapilotikavasano, otallako ti lÃmako olambavilambanantakadharo vÃ, paæsupisÃcako và 'ti saækÃraÂÂhÃne pisÃco viya, saækÃracolan ti saækÃraÂÂhÃne laddhapilotikaæ, paÂimuccà 'ti paÂimu¤citvÃ, adakkhiïeyyo ti tvaæ adakkhiïeyyo imesaæ paramadakkhiïeyyÃnaæ nisinnaÂÂhÃnaæ eko hutvà Ãgato. Taæ sutvà M. muducitten' eva tena saddhiæ sallapanto dutiyaæ gÃtham Ãha: @@ Tattha pakatan ti paÂiyattaæ, yasassÅti parivÃrasampanna, taæ khajjare ti taæ khajjanti c' eva bhu¤janti ca, piyyare ti pivanti ca, kiækÃraïà mayhaæ kujjhasi, uttiÂÂha piï¬an ti upatiÂÂhitvà labhitabbaæ piï¬aæ uÂÂhÃya Âhitehi và diyyamÃnaæ heÂÂhà Âhatvà labhitabbaæ piï¬aæ labhataæ, sapÃko ti sapÃkacaï¬Ãlo pi labhatu, jÃtisampannà hi yattha katthaci labhanti, sapÃkacaï¬Ãlassa pana ko deti, dullabhapiï¬o ahaæ, tasmà me jÅvitapavattanatthaæ bhojanaæ dÃpehi kumÃrà 'ti. Tato Maï¬avyo gÃtham Ãha: @@ #<[page 381]># %< 1. MÃtaÇgajÃtaka. (497.) 381>% Tattha attatthÃyà ti attano va¬¬hiatthÃya, apehi ettho ti imamhà ÂhÃnà apagaccha, na mÃdisà ti mÃdisà jÃtisampannÃnaæ udiccabrÃhmaïÃnaæ denti na tuyhaæ caï¬Ãlassa, gaccha jammà 'ti. Tato M. gÃtham Ãha: @@ Tass' attho: kumÃra sassaphalaæ ÃsiæsamÃnà tÅsu pi khettesu bÅjaæ vapanti, tattha ativuÂÂhikÃle thale sassaæ sampajjati ninne pÆtikaæ hoti Ãtape nadi¤ ca taÊÃka¤ ca nissÃya kataæ oghena vuyhati, mandavuÂÂhikÃle thale khette vipajjati ninne thokaæ sampajjati anÆpe sampajjat' eva samavuÂÂhikÃle thale khette thokaæ sampajjati itaresu sampajjat' eva, tasmà yathà phalaæ ÃsiæsamÃnà tÅsu pi khettesu vapanti tathà tvam pi etÃya phalasaddhÃya ÃgatÃgatÃnaæ sabbesaæ ¤eva dÃnaæ dehi, app-eva nÃma evaæ dadanto dakkhiïeyye ÃrÃdheyyÃsi labheyyÃsÅti. Tato Maï¬avyo gÃtham Ãha: @@ Tattha yesÃhan ti yesu ahaæ, jÃtimantÆpapannà ti jÃtiyà ca mantehi ca upapannÃ. Tato M. dve gÃthà abhÃsi: @@ @@ #<[page 382]># %<382 XV. VÅsatinipÃta.>% @< ete aguïà yesu na santi sabbe tÃnÅdha khettÃni supesalÃnÅti. || Ja_XV:7 ||>@ Tattha jÃtimado ti aham asmi jÃtisampanno ti evaæ uppannamado, atimÃnità cà 'ti a¤¤o mayà saddhiæ jÃtiÃdÅhi sadiso n' atthÅti atikkamma pavattamÃno, atilobhÃdayo lubbhanadussanamajjanamuyhanamattà ca, apesalÃnÅti evarÆpà hi puggalà ÃsÅvisabharità viya vammÅkà appiyasÅlà honti, evarÆpÃnaæ dinnadÃnaæ na mahapphalaæ hoti, tasmà mà etesaæ pesalakhettabhÃvaæ ma¤¤ittho, na hi jÃtimantà saggadÃyakÃ, ye pana jÃtimÃnÃdirahità ariyà tÃni khettÃni supesalÃni tesu dinnaæ mahapphalaæ te saggadÃyakà hontÅti. Iti so M-tte punappuna kathente kujjhitvà "ayaæ ativiya bahuæ vippalapati, kuhiæ gatà ime dovÃrikÃ, na imaæ caï¬Ãlaæ nÅharantÅti" gÃtham Ãha: @@ Tattha kattheva bhaÂÂhà ti imesu tÅsu dvÃresu Âhapità Upajotiyo ca UpajjhÃyo ca Bhaï¬akucchi cà 'ti tayo dovÃrikà kva gatà ti attho. Te pi tassa vacanaæ sutvà vegenÃgantvà vanditvà "kiæ karoma devÃ" 'ti Ãhaæsu. "Ayaæ vo jammo caï¬Ãlo diÂÂho" ti. "Na passÃma deva, kutoci ÃgatabhÃvaæ na jÃnÃmÃ" 'ti. "Ko p' esa mÃyÃkÃro và vijjÃdharo và bhavissatÅti". "IdÃni kiæ tiÂÂhathÃ" 'ti. "Kiæ karoma devÃ" 'ti. "Imassa mukham eva pothetvà bhindantà daï¬aveÊupesikÃhi piÂÂhiæ uppÃÂentà vadha¤ ca datvà gale gahetvà etaæ jammaæ khalayÃtha, ito nÅharathÃ" 'ti. M. tesu attano santikaæ anÃgatesv-eva uppatitvà ÃkÃse Âhito gÃtham Ãha: #<[page 383]># %< 1. MÃtaÇgajÃtaka. (497.) 383>% @@ Tattha jÃtavedaæ padahasÅti aggiæ gilituæ vÃyamasi. Ima¤ ca pana gÃthaæ vatvà M. passantass' eva mÃïavassa ca brÃhmaïÃna¤ ca ÃkÃse pakkhandi. Tam atthaæ pakÃsento S. gÃtham Ãha: @@ Tattha saccaparakkamo ti sabhÃvaparakkamo. So pÃcÅnadisÃbhimukho gantvà ekÃya vÅthiyà otaritvà "padavala¤jaæ pa¤¤ÃyatÆ" 'ti adhiÂÂhÃya pÃcÅnadvÃrasamÅpe piï¬Ãya caranto missakabhattaæ saæka¬¬hitvà ekissà sÃlÃya nisÅditvà missakabhattaæ paribhu¤ji. Nagaradevatà "ayaæ amhÃkaæ ayyaæ viheÂhetvà kathetÅti" asahamÃnà Ãgamiæsu. Ath' assa jeÂÂhakayakkho gÅvaæ gahetvà parivattesi, sesadevatà sesabrÃhmaïÃnaæ gÅvaæ gaïhitvà parivattesuæ. B-tte muducittatÃya pana "tassa putto" ti taæ na mÃrenti kevalaæ kilamenti yeva. Maï¬avyassa sÅsaæ parivattitvà piÂÂhipassÃbhimukhaæ jÃtaæ, hatthapÃdà ujukà thaddhà va aÂÂhaæsu, akkhÅni kÃlakatasseva viparivattiæsu, so thaddhasarÅro va nipajji. SesabrÃhmaïà mukhena kheÊaæ vamantà aparÃparaæ parivattanti. "Ayye puttassa te ki¤ci jÃtan" ti DiÂÂhamaÇgalikÃya Ãrocayiæsu. Sà vegenÃgantvà puttaæ disvà Ãha "kiæ etan" ti vatvà gÃtham Ãha: @@ #<[page 384]># %<384 XV. VÅsatinipÃta.>% Tattha ÃveÂhitan ti parivattitaæ. Ath' assà tasmiæ ÂhÃne Âhitajano Ãrocetuæ gÃtham Ãha: @@ Sà taæ sutvà cintesi: "a¤¤ass' etaæ balaæ n' atthi, nissaæsayaæ MÃtaÇgapaï¬ito bhavissati, sampannamettÃbhÃvano kho pana dhÅro na ettakaæ janaæ kilametvà gamissati, kataran nu kho disaæ gato bhavissatÅti" tato pucchantÅ gÃtham Ãha: @@ Tattha gantvÃnà 'ti tassa santikaæ gantvÃ, taæ paÂikaremu accayan ti accayaæ paÂikarissÃma desessÃma khamÃpessÃma nan ti, puttaæ labhemu jÅvitan ti app-eva nÃma puttassa jÅvitaæ labheyyÃma. Ath' assà tattha Âhità mÃïavà evam Ãhaæsu: @@ Tattha pathaddhuno ti ÃkÃsapathasaækhÃtassa addhuno majjhe Âhito pannarase cando viya, api cÃpi so ti api ca kho pana so puratthimaæ disaæ gato. Sà tesaæ vacanaæ sutvà "mama sÃmiæ upadhÃressÃmÅti" suvaïïakalasasuvaïïasarakÃni gÃhÃpetvà dÃsigaïaparivutà tena padavala¤jassa adhiÂÂhitaÂÂhÃnaæ patvà tenÃnusÃrena gacchantÅ tasmiæ pÅÂhikÃya nisÅditvà bhu¤jamÃne tassa santikaæ gantvà vanditvà aÂÂhÃsi. #<[page 385]># %< 1. MÃtaÇgajÃtaka. (497.) 385>% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ So taæ disvà thokaæ odanaæ patte Âhapesi. DiÂÂhamaÇgalikà suvaïïakalasena tassa udakaæ adÃsi. So tatth' eva hatthaæ dhovitvà mukhaæ vikkhÃlesi. Atha naæ sà "kena me puttassa vo vippakÃro kato" ti pucchantÅ gÃtham Ãha: @@ Tatoparà tesaæ vacanapaÂivacanagÃthà honti: @@ @@ @@ @@ Tattha yakkhà ti nagarapariggahakà yakkhÃ, anvÃgatà ti anugatà isayo sÃdhurÆpà guïasampannà ti evaæ jÃnamÃnà ti attho, te ti te isÅnaæ gunaæ ¤atvà puttaæ duÂÂhacittaæ kupitacittaæ disvÃ, tvaæ ¤eva me ti sace yakkhà kupità evam akaæsu karontu, #<[page 386]># %<386 XV. VÅsatinipÃta.>% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ devatà nÃma pÃnÅyauÊuækamattena santappetuæ sakkÃ, tasmÃhaæ tesaæ na bhÃyÃmi, kevalaæ tvaæ ¤eva me puttassa mà kujjhi, anvÃgatà ti Ãgatà sÃmi, bhikkhÆ 'ti M-aæ ÃlapantÅ puttassa jÅvitadÃnaæ yÃcati, tadeva hÅti DiÂÂhamaÇgalike tadà tava puttassa maæ akkosanakÃle ca mayhaæ manopadoso n' atthi etarahi ca tayi yÃcamÃnÃya pi mama tasmiæ manopadoso n' atthi yeva, vedamadenà 'ti tayo me vedà uggahità ti madena, adhiccà 'ti te vede uggahetvÃpi atthÃnatthaæ na jÃnÃti, muhuttakenà 'ti yaæ ki¤ci uggahetvà muhutten' eva. Evaæ tÃya khamÃpiyamÃno M. "tena hi tesaæ yakkhÃnaæ palÃyanatthÃya amatosadhaæ dassÃmÅti" vatvà gÃtham Ãha: @@ Tattha uttiÂÂhapiï¬aæ ti ucchiÂÂhakaæ piï¬an ti pi pÃÂho. Sà M-assa vacanaæ sutvà "detha sÃmi amatosadhan" ti suvaïïasarakaæ upanÃmesi. M. ucchiÂÂhaka¤jikaæ tattha Ãsi¤citvà "paÂhamaæ ¤eva ito upa¬¬haæ tava puttassa mukhe opitvà sesaæ cÃÂiyaæ udakena missetvà sesabrÃhmaïÃnaæ mukhe opehi, sabbe pi nirogà bhavissantÅti" vatvà uppatitivà Himavantam eva gato. SÃpi taæ sarakaæ sÅsenÃdÃya "amatosadhaæ me laddhan" ti vadantÅ nivesanaæ gantvà paÂhamaæ puttassa mukhe ka¤jiæ opi. Yakkho palÃyi, itaro paæsuæ pu¤chanto uÂÂhÃya "amma kim etan" ti Ãha. "Tayà kataæ tvam eva jÃnissasi, ehi tÃta dakkhiïeyyÃnaæ te vippakÃraæ passÃ" 'ti. So te disvà vippaÂisÃrÅ ahosi. #<[page 387]># %< 1. MÃtaÇgajÃtaka. (497.) 387>% Atha naæ mÃtà "tÃta Maï¬avya, tvaæ bÃlo, dÃnassa mahapphalaÂÂhÃnaæ na jÃnÃsi, dakkhiïeyyà nÃma evarÆpà na honti, MÃtaÇgapaï¬ita-sadisà va honti, ito paÂÂhÃya mà etesaæ dussÅlÃnaæ dÃnam adÃsi, sÅlavantÃnaæ dehÅti" vatvà @@ @@ @@ ti Ãha. Tattha mahakkasÃvesÆ 'ti mahÃkasÃvesu mahantehi rÃgakasÃvÃdÅhi samannÃgatesu, jaÂà ca kesà ti tÃta Maï¬avya dakkhiïeyyesu ekaccÃnaæ kesà jaÂà katvà baddhÃ, ajinÃnivatthà ti sakhurÃni cammÃni vatthÃni, jarÆdapÃnaæ và 'ti tiïagahaïena jiïïakÆpe viya mukhaæ dÅghamassutÃya parÆÊhaæ, pajaæ iman ti imaæ evarÆpaæ ana¤jitÃmaï¬itaæ lÆkhavesaæ pajaæ passatha, na jaÂÃjinan ti etaæ jaÂÃjinaæ imaæ appapa¤¤aæ pajan tÃyituæ na sakkoti, sila¤Ãïena tapokammÃn' eva imesaæ sattÃnaæ patiÂÂhà honti, yesan ti tasmà yesaæ ete ra¤janadussanamuyhanasabhÃvà rÃgÃdayo aÂÂhavatthukà ca avijjà virÃjità vigatà vigatattà yeva ca etesaæ kilesÃnaæ ye khÅïÃsavà arahanto tesu dinnaæ mahapphalaæ. "Tasmà tvaæ tÃta ito paÂÂhÃya evarÆpÃnaæ dussÅlÃnaæ adatvà loke aÂÂhasamÃpattilÃbhino pa¤cÃbhi¤¤ÃdhammikasamaïabrÃhmaïà ca paccekabuddhà ca (add: ye?) santi tesaæ dÃnaæ dehi, ehi tÃta tava kulÆpake amatosadhaæ pÃyetvà aroge karissÃmÅti" #<[page 388]># %<388 XV. VÅsatinipÃta.>% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ vacanaæ vatvà ucchiÂÂhaka¤jikaæ gÃhÃpetvà udakacÃÂiyaæ pakkhipitvà soÊasannaæ brÃhmaïasahassÃnaæ mukhesu Ãsi¤cÃpesi. Ekeko paæsuæ pu¤chanto va uÂÂhahi. Atha te brÃhmaïà "imehi caï¬ÃlucchiÂÂhakaæ pÅtan" ti abrÃhmaïe kariæsu. Te lajjità BÃrÃïasito nikkhamitvà MejjharaÂÂhaæ gantvà Mejjhara¤¤o santike vasiæsu. Maï¬avyo pana tatth' eva vasi. Tadà VettavatÅnagaraæ upanissÃya VettavatÅnadÅtÅre JÃtimanto nÃm' eko brÃhmaïo pabbajito jÃtiæ nissÃya mahantaæ mÃnam akÃsi. M. "etassa mÃnaæ bhindissÃmÅti" taæ ÂhÃnaæ Ãgantvà tassÃsanne uparisote vÃsaæ kappesi. So ekadivasaæ dantakaÂÂhaæ khÃditvà imaæ dantakaÂÂhaæ "JÃtimantassa jaÂÃsu laggatÆ" 'ti adhiÂÂhÃya nadiyaæ pÃtesi, taæ tassa udakaæ Ãcamantassa jaÂÃsu laggi. So taæ disvà va "nassa vasalÃ" 'ti vatvà "kuto ayaæ kÃÊakaïïÅ ÃgatÃ, upadhÃressÃmi nan" ti uddhasotaæ gacchanto M-aæ disvà "kiæjÃtiko sÅti" pucchi. "Caï¬Ãlo 'smÅti". "Tayà nadiyà dantakaÂÂhaæ pÃtitan" ti. "ùma mayÃ" ti. "Nassa vasala caï¬Ãla kÃÊakaïïi, mà idha vasi, heÂÂhÃsote vasÃ" ti vatvà heÂÂhÃsote vasantenÃpi tena pÃtite dantakaÂÂhe paÂisotaæ Ãgantvà jaÂÃsu laggante so "nassa vasala, sace idha vasissasi sattame divase sattadhà muddhaæ phalissatÅti" Ãha. M. "sac' Ãhaæ etassa kujjhissÃmi sÅlaæ me arakkhitaæ bhavissati, upÃyen' ev' assa mÃnaæ bhindissÃmÅti" sattame divase suriyuggamanaæ nivÃresi. Manussà ubbÃÊhà JÃtimantaæ tÃpasaæ upasaækamitvà "bhante tumhe suriyuggamanaæ na dethÃ" 'ti pucchiæsu. So Ãha: "na me taæ kammaæ, nadÅtÅre pan' eko caï¬Ãlo vasati, tass' etaæ kammaæ bhavissatÅti". Manussà M-aæ upasaækamitvà "tumhe bhante suriyass' uggantuæ na dethÃ" 'ti pucchiæsu. #<[page 389]># %< 1. MÃtaÇgajÃtaka. (497.) 389>% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ "ùmÃvuso" ti. "KiækÃraïÃ". "TumhÃkaæ kulÆpakatÃpaso maæ niraparÃdhaæ abhisapi, tasmiæ Ãgantvà khamÃpanatthÃya mama pÃdesu patite suriyaæ vissajjessÃmÅti". Te gantvà taæ ka¬¬hantà Ãnetvà M-assa pÃdamÆle nipajjÃpetvà khamÃpetvà Ãhaæsu: "suriyaæ vissajjetha bhante" ti. "Na sakkà vissajjetuæ, sac' Ãhaæ vissajjessÃmi imassa sattadhà muddhà phalissatÅti". Atha "bhante kiæ karomÃ" 'ti. So "mattikÃpiï¬aæ ÃharathÃ" 'ti ÃharÃpetvà "imaæ tÃpasassa sÅse Âhapetvà tÃpasaæ otÃretvà udake ÂhapethÃ" 'ti ÂhapÃpetvà suriyaæ vissajjesi. Suriyasmiæ hi pahaÂamatte mattikÃpiï¬o sattadhà bhijji, tÃpaso udake nimujji. M. taæ dametvà "kahan nu kho soÊasa brÃhmaïasahassÃni vasantÅti" upadhÃrento "Mejjhara¤¤o santike" ti ¤atvà "te damessÃmÅti" iddhiyà gantvà nagarasÃmante otaritvà pattam ÃdÃya nagare piï¬Ãya cari. BrÃhmaïà taæ disvà "ayaæ idha ekadvedivase vasanto pi amhe appatiÂÂhe karissatÅti" vegena gantvà "mahÃrÃja mÃyÃkÃro eko vijjÃdharo Ãgato, gaïhÃpetha nan" ti ra¤¤o Ãrocesuæ. RÃjà "sÃdhÆ" 'ti sampaÂicchi. M. pi missakabhattaæ ÃdÃya a¤¤ataraæ ku¬¬aæ nissÃya pÅÂhikÃya nisinno bhu¤jati. Atha naæ a¤¤avihitakaæ ÃhÃraæ paribhu¤jamÃnam eva ra¤¤Ã pahitapurisà asinà paharitvà jÅvitakkhayaæ pÃpesum. so kÃlaæ katvà Brahmaloke nibbatti. Imasmiæ kira jÃtake B. koï¬adamako ahosi, so ten' eva paratantiyuttabhÃvena jÅvitakkhayaæ pÃpuïi. Devatà kujjhitvà sakalam eva MejjharaÂÂhaæ uïhakallavassaæ vassÃpetvà raÂÂhaæ araÂÂham akaæsu. Tena vuttaæ: @@ #<[page 390]># %<390 XV. VÅsatinipÃta.>% S. i. d. Ã. "na idÃn' eva pubbe pi Udeno pabbajite viheÂheti yevÃ" 'ti vatvà j. s.: "Tadà Maï¬avyo Udeno ahosi, MÃtaÇgapaï¬ito aham evÃ" 'ti. MÃtaÇgajÃtakaæ. $<2. Citta-SambhÆta-jÃtaka.>$ Sabbaæ narÃnam saphalaæ suciïïan ti. Idaæ S. J. v. Ãyasmato MahÃkassapassa piyasaævÃse dve saddhivihÃrake Ã. k. Te kira a¤¤ama¤¤am appaÂivibhattabhogà paramavissÃsikà ahesuæ, piï¬Ãya carantÃpi ekato va gacchanti ekato va Ãgacchanti, vinÃbhavituæ na sakkonti. DhammasabhÃyaæ bhikkhÆ tesaæ yeva vissÃsaæ vaïïayamÃnà nisÅdiæsu. S. Ãgantvà "kÃya {nu} 'ttha bhikkhave e. k. s." ti pucchitvà "imÃya nÃmÃ" 'ti vutte "anacchariyaæ bhikkhave imesaæ ekasmiæ attabhÃve vissÃsikattaæ, porÃïakapaï¬ità tÅïi cattÃri bhavantarÃni gacchantÃpi mittabhÃvaæ na vijahiæsu yevÃ" 'ti vatvà a. Ã.: A. AvantiraÂÂhe Ujjeniyaæ AvantimahÃrÃjà nÃma r. kÃresi. Tadà Ujjeniyà bahi caï¬ÃlagÃmako hoti. M. tattha nibbatti. Aparo pi satto tass' eva mÃtucchÃputto hutvà nibbatti. Tesu eko Citto nÃma ahosi, eko SambhÆto nÃma. Te ubho pi vayappattà caï¬Ãlavaæsadhopanaæ nÃma sippaæ uggaïhitvà ekadivasaæ "UjjeninagaradvÃre sippaæ dassessÃmÃ" 'ti eko uttaradvÃre sippaæ dassesi eko pÃcÅnadvÃre. Tasmi¤ ca nagare dve diÂÂhamaÇgalikÃyo ahesuæ ekà setthidhÅtà ekà purohitadhÅtÃ. Tà bahukhÃdaniyabhojaniyamÃlÃgandhÃdÅni gÃhÃpetvà "uyyÃnakÅÊikaæ kÅÊissÃmÃ" 'ti ekà uttaradvÃrena nikkhami ekà pÃcÅnadvÃrena. Tà te caï¬Ãlaputte sippaæ dassente disvà "ke ete" ti pucchitvà "caï¬ÃlaputtÃ" ti sutvà "apassitabbayuttakaæ vata passimhÃ" 'ti #<[page 391]># %< 2. Citta-SambhÆta-jÃtaka. (498.) 391>% gandhodakena akkhÅni dhovitvà nivattiæsu. MahÃjano "are duÂÂhacaï¬Ãla, tumhe nissÃya mayaæ amÆlakÃni surÃbhattÃdÅni na labhimhÃ" 'ti te ubho pi bhÃtike pothetvà anayavyasanaæ pÃpesi. Te paÂiladdhasa¤¤Ã uÂÂhÃya a¤¤ama¤¤assa santikaæ gacchantà ekasmiæ ÂhÃne samÃgantvà a¤¤ama¤¤assa taæ dukkhuppattiæ Ãrocetvà roditvà paridevitvà "kin ti karissÃmÃ" 'ti cintetvà "imaæ amhÃkaæ jÃtiæ nissÃya dukkhaæ uppannaæ, caï¬Ãlakammaæ kÃtuæ na sakkhissÃma, jÃtiæ paÂicchÃdetvà brÃhmaïamÃïavavaïïena Takkasilaæ gantvà sippaæ uggaïhissÃmÃ" 'ti sanniÂÂhÃnaæ katvà tattha gantvà dhammantevÃsikà disÃpÃmokkhÃcariyassa santike sippaæ paÂÂhapesuæ. jambudÅpatale dve kira caï¬Ãlà jÃtiæ paÂicchÃdetvà sippaæ uggaïhantÅti sÆyittha. Tesu Cittapaï¬itassa sippaæ niÂÂhitaæ, SambhÆtassa na tÃva niÂÂhÃti. Ath' ekadivasaæ eko gÃmavÃsÅ "brÃhmaïavÃcanakaæ karissÃmÅti" Ãcariyaæ nimantesi. Tam eva rattiæ devo vassitvà magge kandarÃdÅni pÆresi. ùcariyo pÃto va Cittapaï¬itaæ pakkosÃpetvà "tÃta ahaæ gantuæ na sakkhissÃmi, tvaæ mÃïavehi saddhiæ gantvà maÇgalaæ vatvà tumhehi laddhiæ bhu¤jitvà amhehi laddhaæ ÃharÃ" 'ti pesesi. So "sÃdhÆ" 'ti mÃïavake gahetvà gato. YÃva mÃïavà nahÃyanti c' eva mukhÃni ca dhovanti tÃva manussà pÃyÃsaæ va¬¬hetvà "nibbÃtÆ" 'ti Âhapesuæ. MÃïavà tasmiæ anibbute yeva Ãgantvà nisÅdiæsu. Manussà dakkhiïodakaæ datvà tesaæ purato pÃtiyo Âhapesuæ. SambhÆto muddhÃdhÃtuko viya hutvà sÅtalo ti sa¤¤Ãya pÃyÃsapiï¬aæ ukkhipitvà mukhe Âhapesi, so tassa ÃdittÃyogulo viya mukhaæ ¬ahi, so kampamÃno satiæ anupaÂÂhÃpetvà Cittapaï¬itaæ oloketvà caï¬ÃlabhÃsÃya "evaæ khaÊÃ" ti #<[page 392]># %<392 XV. VÅsatinipÃta.>% Ãha. So pi tath' eva satiæ anupaÂÂhÃpetvà caï¬ÃlabhÃsÃya "niggala niggalÃ" ti Ãha. MÃïavà a¤¤ama¤¤aæ oloketvà "kiæbhÃsà nÃm' esÃ" ti vadiæsu. Cittapaï¬ito maÇgalaæ abhÃsi. MÃïavà nikkhamitvà vaggavaggà hutvà tattha tattha nisÅditvà bhÃsaæ sodhentà "caï¬ÃlabhÃsÃ" ti ¤atvà "are duÂÂhacaï¬ÃlÃ, ettakaæ kÃlaæ `brÃhmaïà v' amhÃ' ti vatvà va¤cayitthÃ" 'ti ubho pi ne pothayiæsu. Ath' eko sappuriso "apethÃ" 'ti vÃretvà "ayaæ tumhÃkaæ jÃtiyà doso, gacchatha, katthacid eva pabbajitvà jÅvathÃ" 'ti te uyyojesi. MÃïavà tesaæ caï¬ÃlabhÃvaæ Ãcariyassa Ãrocesuæ. Te pi ara¤¤aæ pavisitvà isipabbajjaæ pabbajitvà nacirass' eva tato cavitvà Nera¤jarÃya tÅre migiyà kucchismiæ nibbattiæsu. Te mÃtukucchito nikkhantakÃlato paÂÂhÃya ekato vicaranti, vinÃbhavituæ na sakkonti. Te ekadivasaæ gocaraæ gahetvà ekasmiæ rukkhamÆle sÅsena sÅsaæ siÇgena siÇgaæ tuï¬ena tuï¬aæ alliyÃpetvà romanthayamÃne Âhite disvà eko luddo sattiæ khipitvà ekappahÃren' eva jÅvità voropesi. Tato cavitvà NammadÃtÅre ukkusayoniyaæ nibbattiæsu. TatrÃpi te vuddhippatte gocaraæ gahetvà sÅsena sÅsaæ tuï¬ena tuï¬aæ alliyÃpetvà Âhite disvà eko yaÂÂhiluddako ekappahÃren' eva bandhitvà vadhi. Tato pana cavitvà Cittapaï¬ito Kosambiyaæ purohitassa putto hutvà nibbatti. SambhÆtapaï¬ito Uttarapa¤cÃlara¤¤o putto hutvà nibbatti. Te nÃmagahaïadivasato paÂÂhÃya attano jÃtiæ sariæsu. Tesu SambhÆtapaï¬ito nirantaraæ sarituæ asakkonto catutthaæ caï¬ÃlajÃtim eva anussarati, Cittapaï¬ito paÂipÃÂiyà catasso pi, (add: so? ) soÊasavassakÃle nikkhamitvà Himavantaæ pavisitvà isipabbajjaæ pabbajitvà jhÃnÃbhi¤¤aæ nibbattetvà jhÃnasukhena vÅtinÃmento vasi. #<[page 393]># %< 2. Citta-SambhÆta-jÃtaka. (498.) 393>% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ SambhÆtapaï¬ito pitu accayena chattaæ ussÃpetvà chattamaÇgaladivase yeva mahÃjanamajjhe maÇgalagÅtaæ katvà udÃnavasena dve gÃthà abhÃsi. Taæ sutvà "amhÃkaæ ra¤¤o maÇgalagÅtan" ti orodhÃpi gandhabbÃpi tam eva gÅtaæ gÃyanti, anukkamena "ra¤¤o piyagÅtan" ti sabbe pi nagaravÃsino tam eva gÃyanti. Cittapaï¬ito Himavantapadese vasanto yeva "kin nu kho mama bhÃtikena SambhÆtena chattaæ laddhaæ udÃhu na tÃvÃ" ti upadhÃrento laddhabhÃvaæ ¤atvà "navarajjaæ tÃva idÃni bodhetuæ na sakkhissÃmi, mahallakakÃle naæ upasaækamitvà dhammaæ kathetvà pabbÃjessÃmÅti" cintetvà païïÃsa vassÃni agantvà ra¤¤o puttadhÅtÃhi va¬¬hitakÃle iddhiyà gantvà uyyÃne otaritvà maÇgalasilÃpaÂÂe suvaïïapaÂimà viya nisÅdi. Tasmiæ khaïe eko dÃrako taæ gÅtaæ gÃyanto dÃrÆni uddharati. Cittapaï¬ito taæ pakkosi. So Ãgantvà vanditvà aÂÂhÃsi. Atha naæ Ãha: "tvaæ pÃto paÂÂhÃya imam eva gÅtaæ gÃyasi, kiæ a¤¤aæ na jÃnÃsÅti". "Bhante a¤¤Ãni pi bahÆni jÃnÃmi, imÃni pana me ra¤¤o piyagÅtÃni, tasmà imÃn' eva gÃyÃmÅti". "Atthi pana ra¤¤o gÅtassa paÂigÅtaæ gÃyanto" ti. "N' atthi bhante" ti. "Sakkhissasi pana tvaæ paÂigÅtaæ gÃyitun" ti. "JÃnanto sakkhissÃmÅti". "Tena hi tvaæ ra¤¤Ã dvÅsu gÅtesu gÃyitesu idaæ tayena katvà gÃyassÆ" 'ti gÅtaæ datvà "gantvà ra¤¤o santike gÃyi, rÃjà te pasÅditvà mahantaæ issariyaæ dassatÅti" uyyojesi. So sÅghaæ mÃtu santikaæ gantvà attÃnaæ alaækÃrÃpetvà rÃjadvÃraæ gantvà "eko kira dÃrako tumhehi saddhiæ paÂigÅtaæ gÃyissatÅti" ra¤¤o ÃrocÃpetvà "ÃgacchatÆ" 'ti vutte gantvà vanditvà "tvaæ kira tÃta paÂigÅtaæ gÃyissasÅti" puÂÂho "Ãma deva, #<[page 394]># %<394 XV. VÅsatinipÃta.>% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ sabbaæ rÃjaparisaæ sannipÃtÃpetha" 'ti sannipatitÃya parisÃya rÃjÃnaæ Ãha: "tumhe tÃva deva tumhÃkaæ gÅtaæ gÃyatha, athÃhaæ paÂigÅtaæ gÃyissÃmÅti". RÃjà @@ @@ gÃthadvayam Ãha. Tattha na kammanà ki¤cana moghamatthÅti sukatadukkatesu kammesu ki¤cana ekakammam pi moghaæ nÃma n' atthi nipphalaæ na hoti, vipÃkaæ datvà va nassatÅti aparÃpariyavedaniyakammaæ sandhÃyÃha, SambhÆtan ti passÃm' ahaæ Ãyasmantam SambhÆtaæ sakena kammanà pu¤¤aphalÆpapannaæ, sakammaæ nissÃya pu¤¤aphalena upapannaæ taæ passÃmÅti attho, kaccinnu Cittassa pÅti mayaæ hi dve janà ekato hutvà naciraæ sÅlaæ rakkhimha, ahaæ tÃva tassa phalena mahantaæ yasaæ patto, kacci nu kho me bhÃtikassa CittassÃpi evam eva mano iddho samiddhoti. Tassa gÅtÃvasÃne dÃrako gÃyanto tatiyaæ gÃtham Ãha: @@ Taæ sutvà rÃjà catutthaæ gÃtham Ãha: @@ #<[page 395]># %< 2. Citta-SambhÆta-jÃtaka. (498.) 395>% Tattha sutama¤¤ato ti ahaæ SambhÆtassa bhÃtà Citto nÃmà 'ti vadantassa Cittass' eva nu te santikà sutan ti attho, koci nan ti udÃhu mayà SambhÆtara¤¤o bhÃtà Citto diÂÂho ti koci te etam atthaæ Ãcikkhi, sugÅtà ti sabbathÃpi ayaæ gÃthà sugÅtÃ, n' atth' ettha mama kaækhÃ, gÃmavaraæ sata¤ca 'ti gÃmavarÃnaæ te sataæ dadÃmÅti vadati. Tato dÃrako pa¤camaæ gÃtham Ãha: @@ Tattha etamatthan ti tumhÃkaæ uyyÃne nisinno eko isi mayhaæ etam atthaæ Ãcikkhi. Taæ sutvà rÃjà "so mama bhÃtà Citto bhavissati, idÃn' eva naæ gantvà passissÃmÅti" purise ÃïÃpento gÃthadvayam Ãha: @@ @@ Tattha Ãha¤¤arun ti Ãha¤¤antu, assamaæ tan ti taæ assamaæ. So evaæ vatvà vararathaæ abhiruyha sÅghaæ gantvà uyyÃnadvÃre rathaæ Âhapetvà Cittapaï¬itaæ upasaækamitvà vanditvà ekamantaæ nisinno tuÂÂhamÃnaso aÂÂhamaæ gÃtham Ãha: @@ #<[page 396]># %<396 XV. VÅsatinipÃta.>% Tass' attho: suladdhalÃbho vata mayhaæ chattamaÇgaladivase parisÃya majjhe, gÅtagÃthà sugÅtà vata ahosi, sv-Ãhaæ ajja sÅlavatasampannaæ isiæ disvà pÅtisomanassappatto jÃto ti So Cittapaï¬itassa diÂÂhakÃlato paÂÂhÃya somanassappatto "bhÃtikassa me pallaækaæ attharathÃ" 'ti ÃdÅni ÃïÃpento navamaæ gÃtham Ãha: @@ Tattha agghe ti atithino dÃtabbayuttakasmiæ agghe bhavantaæ ÃpucchÃma, kurutu no ti imaæ no agghaæ bhavaæ patigaïhÃtu. Evaæ madhurapaÂisanthÃraæ katvà rajjaæ majjhe bhinditvà dento itaraæ gÃtham Ãha: @@ Tattha issariyan ti KampillaraÂÂhe Uttarapa¤cÃlanagare rajjaæ majjhe bhinditvà dve pi janà karoma anubhavÃma. Tassa taæ vacanaæ sutvà Cittapaï¬ito dhammaæ desento cha gÃthà abhÃsi: @@ @@ @@ @@ #<[page 397]># %< 2. Citta-SambhÆta-jÃtaka. (498.) 397>% @@ @@ Tattha duccaritassà 'ti mahÃrÃja tvaæ sucaritass' eva phalaæ jÃnÃsi, ahaæ pana duccaritassÃpi phalaæ passÃmi yeva, mayaæ ubho duccaritaphalena ito catutthe attabhÃve caï¬Ãlayoniyaæ nibbattÃ, tattha naciraæ sÅlaæ rakkhitvà tassa phalena tvaæ khattiyakule nibbatto ahaæ brÃhmaïakule, ev' Ãhaæ duccaritassa phalaæ sociïïassa ca mahÃvipÃkaæ disvà attÃnam eva sÅlasa¤¤amena paÂisa¤¤amissaæ, puttaæ và pasuæ và dhanaæ và na patthemi, dasevimà vassadasà ti mahÃrÃja mandadasakaæ khi¬¬Ãdasakaæ vaïïadasakaæ baladasakaæ pa¤¤Ãdasakaæ hÃnidasakaæ pabbhÃradasakaæ vaækadasakaæ momÆhadasakaæ sayanadasakan ti imesaæ hi dasannaæ dasakÃnaæ vasena das' eva vassadasà imesaæ maccÃnaæ idha manussaloke jÅvitaæ, tayidan niyamena sabbà ekÃdasà pÃpuïÃti, atha kho appattaæ ¤eva taæ odhiæ naÊo chinno va sussati, ye pi sakalaæ vassasataæ jÅvanti tesam pi mandadasake pavattarÆpà rÆpadhammà chinditvà Ãtape khittanalo viya tatth eva sussanti antaradhÃyanti, taæ odhiæ atikkamitvà khi¬¬Ãdasakaæ na pÃpuïÃti, tathà khi¬¬ÃdasakÃdÅsu pavattà vaïïadasakÃdÅni, tatthà 'ti tasmiæ evaæ sussamÃne jÅvite kÃma¤ ca kÃmaguïe nissÃya abhinandanà kà kÃyakÅÊÃvasena khi¬¬Ã kà somanassavasena rati kà dhanesanÃ, kim me puttehi kiæ dÃrehi, mutto 'smi etamhà puttadÃrabandhanà ti attho, antakenÃdhipanassà 'ti jÅvitantakarena maccunà abhibhÆtassa, dipadà kaniÂÂhà ti dipadÃnaæ antare lÃmakÃ, avasimhà 'ti dve pi mayaæ vasimha, caï¬ÃlÃhumhà 'ti mahÃrÃja ito pubbe catutthajÃti AvantiraÂÂhe Ujjeninagare caï¬ÃlÃahumhà Tato cavitvà Nera¤jaraæ pati Nera¤jarÃtÅre ubho migà ahumhÃ, tattha dve pi amhe ekasmiæ rukkhamÆle a¤¤ama¤¤aæ nissÃya Âhite eko luddako eken' eva sattippahÃrena jÅvità voropesi Tato cavitvà NammadÃnaditÅre kurarà ahumha, tatrÃpi no nissÃya Âhite eko nesÃdo ekappahÃren' eva bandhitvà jÅvitakkhayaæ pÃpesi. Tato cavitvà tyajja brÃhmaïakhattiyà ti te mayaæ ajja brÃhmaïakhattiyà jÃtÃ, #<[page 398]># %<398 XV. VÅsatinipÃta.>% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ ahaæ Kosambiyaæ brÃhmaïakule nibbatto, tvaæ idha rÃjà jÃto ti. Evam assa atÅte lÃmakajÃtiyo pakÃsetvà idÃni imissÃpi jÃtiyà ÃyusaækhÃraparittataæ dassetvà pu¤¤assa ussÃhaæ janento catasso gÃthà abhÃsi: @@ @@ @@ @@ Tattha upanÅyatÅti mahÃrÃja idaæ jÅvitaæ maraïaæ upagacchati, idaæ hi imesaæ sattÃnaæ appamÃyuæ saækhÃraparittatÃya pi ÂhitiparittatÃya pi parittaæ suriyuggamane tiïagge ussÃvabindusadisaæ, na santi tÃïà ti na hi jarÃmaraïaæ upanÅtassa puttÃdayo tÃïà nÃma honti, mameta vÃkyan ti mama etaæ vacanaæ, mà kÃsÅti mà rÆpÃdikÃmaguïe hetu pamÃdaæ Ãpajjitvà nirayÃdisu dukkhava¬¬hanÃni kammÃni kari, dukkhapphalÃnÅti dukkhavipÃkÃni, rajassirÃnÅti kilesarajena okiïïasÅsÃni, vaïïan ti jiramÃnassa narassa sarÅravaïïaæ jarà hanti, nirayÆpapattiyà ti nirassÃde niraye uppajjanatthÃya. #<[page 399]># %< 2. Citta-SambhÆta-jÃtaka. (498.) 399>% M-tte kathente rÃjà tussitvà tisso gÃthà abhÃsi: @@ @@ @@ Tattha anapparÆpà ti aparittajÃtikà bahÆ aparimitÃ, te duccajà mÃdisakenà 'ti bhÃtika tvaæ kilese pahÃya Âhito, aham pana kÃmapaæke nimuggo, tasmà mÃdisakena te kÃmà duccajÃ, nÃgo yathà ti iminà attano kÃmapaæke nimuggabhÃvassa upamaæ dasseti, tattha vyasanno ti visanno anupaviÂÂho, ayam eva và pÃÂho, maggan ti tumhÃkaæ ovÃdÃnusÃsanimaggaæ nÃnubbajÃmi pabbajituæ na sakkomi, idh' eva pana me Âhitassa ovÃdaæ dethà 'ti, anusÃsare ti anusÃsanti. Atha naæ M. Ãha: @@ @@ #<[page 400]># %<400 XV. VÅsatinipÃta>% @@ @@ @@ Tattha dhammaæ balin ti dhammena samena anatirittabaliæ gaïhà 'ti attho, adhammakÃro ti porÃïakarÃjÆhi Âhapitaæ vinicchayadhammaæ bhinditvà pavattà adhammakiriyÃ, nimantakà ti dhammikasamaïabrÃhmaïe nimantetvà pakkosakÃ, yathÃnubhÃvan ti yathÃbalaæ yathÃsattiæ, imameva gÃthan ti idÃni vattabbaæ sandhÃyÃha, tatrÃyam adhippÃyo: mahÃrÃja sace taæ mado abhibhaveyya sace te nÃrigaïaparivutassa rÆpÃdayo và kÃmaguïe rajjasukhaæ và Ãrabbha mÃno uppajjeyya ath' evaæ cinteyyÃsi: ahaæ pure caï¬Ãlayoniyaæ nibbatto channassa tiïakuÂimattassa abhÃvà abbhokÃsasayo ahosiæ, tadà hi me mÃtà caï¬ÃlÅ ara¤¤aæ dÃrupaïïÃdÅnaæ atthÃya gacchantÅ maæ kukkuragaïassa majjhe abbhokÃse nipajjÃpetvà attano khÅraæ pÃyetvà gacchati, so 'haæ kukkurehi parivÃrito tehi yeva saddhiæ sunakhiyà khÅraæ pivitvà va¬¬hito, evaæ nÅcajacco hutvà ajja rÃjà nÃma jÃto ti. Iti kho tvaæ mahÃrÃja iminà atthena attÃnaæ ovadanto yo pubbe abbhokÃsasayo jantu ara¤¤aæ vajantiyà caï¬Ãliyà ito c' ito ca anusaæcarantiyà sunakhiyà ca khÅraæ pÃyito supÃnehi parikiïïo va¬¬hito so ajja rÃjà ti vuccatÅti imaæ gÃthaæ bhÃseyyÃsÅti. Evaæ M. tass' ovÃdaæ datvà "dinno te mayà ovÃdo, idÃni tvaæ pabbaja và mà và attanà va attano kammassa vipÃkaæ paÂisevissÃmÅti" vatvà ÃkÃse uppatitvà tassa matthake pÃdarajaæ pÃtento Himavantam eva gato. RÃjÃpi taæ disvà uppannasaævego jeÂÂhaputtassa rajjaæ datvà balakÃyaæ nimantetvà HimavantÃbhimukho pÃyÃsi. #<[page 401]># %< 3. SivijÃtaka. (499) 401>% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ M. tassa gamanaæ ¤atvà isigaïaparivuto Ãgantvà taæ ÃdÃya gantvà pabbÃjetvà kasiïaparikammaæ Ãcikkhi. So jhÃnÃbhi¤¤aæ nibbattesi. Iti te ubho pi BrahmalokÆpagà ahesuæ. S. i. d. Ã. "evaæ bhikkhave porÃïakapaï¬ità tÅïi cattÃri bhavantarÃni gacchantÃpi daÊhavissÃsà va ahesun" ti vatvà j. s.: "Tadà SambhÆtapaï¬ito ùnando ahosi, Cittapaï¬ito aham evÃ" 'ti. CittaSambhÆta-jÃtakaæ. $<3. SivijÃtaka.>$ DÆre apassan thero ti. Idaæ S. J. v. asadisadÃnaæ Ã. k. Taæ AÂÂhanipÃte SovÅrajÃtake vitthÃritam eva. Tadà pana rÃjà sattame divase sabbaparikkhÃre datvà anumodanaæ yÃci. S. akatvà va pakkÃmi. RÃjà bhuttapÃtarÃso vihÃraæ gantvà "kasmà bhante anumodanaæ akatthÃ" ti Ãha. S. "asuddhà mahÃrÃja parisÃ" ti vatvà "na ve kadariyà devalokaæ vajantÅti" gÃthÃya dhammaæ desesi. RÃjà pasÅditvà sahassagghanakena sÅveyyakena uttarÃsaæghena T-taæ pÆjetvà nagaraæ pÃvisi. Punadivase dh. k. s.: "Ãvuso KosalarÃjà asadisadÃnaæ datvà tÃdisenÃpi dÃnena atitto Dasabalena dhamme desite puna satasahassagghanakaæ sÅveyyakavatthaæ adÃsi, yÃvà atitto vatÃvuso dÃnena rÃjÃ" ti. S. Ãgantvà "kÃya nu 'ttha bhikkhave e. k. s." ti pucchitvà "imÃya nÃmÃ" 'ti vutte "bhikkhave bÃhirabhaï¬aæ nÃma sudinnaæ, porÃïakapaï¬ità sakala-JambudÅpaæ unnaægalaæ katvà devasikaæ chasatasahassapariccÃgena dÃnaæ dadamÃnà bÃhiradÃnena atittà `piyassa dÃtà piyaæ labhatÅti' sampattÃnaæ yÃcakÃnaæ akkhÅni uppÃÂetvà adaæsÆ" 'ti vatvà a. Ã.: A. SiviraÂÂhe AriÂÂhapuranagare SivimahÃrÃje r. kÃrente M. tassa putto hutvà nibbatti. SivikumÃro ti 'ssa nÃmaæ kariæsu. So vayappatto Takkasilaæ gantvà uggahita sippo Ãgantvà pitu sippaæ dassetvà uparajjaæ labhitvà aparabhÃge pitu accayena rÃjà hutvà agatigamanaæ pahÃya dasarÃjadhamme akopetvà dhammena r. kÃrento catÆsu dvÃresu nagaramajjhe nivesanadvÃre ti cha dÃnasÃlà kÃretvà devasikaæ chasatasahassapariccÃgena mahÃdÃnaæ pavattesi, #<[page 402]># %<402 XV. VÅsatinipÃta.>% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ aÂÂhamicÃtuddasapannarasesu niccaæ dÃnasÃlaæ gantvà dÃnaæ olokesi. So ekadà puïïamadivase pÃto va samussitasetachatte rÃjapallaæke nisinno attanà dinnadÃnaæ Ãvajjanto bÃhiravatthuæ attanà adinnaæ nÃma adisvà "mayà bÃhiravatthuæ adinnaæ nÃma n' atthi, na maæ bÃhiradÃnaæ toseti, aham ajjhattikadÃnaæ dÃtukÃmo, aho vat' ajja mama dÃnasÃlagatakÃle kocid' eva yÃcako bÃhiravatthuæ ayÃcitvà ajjhattikassa nÃmaæ gaïheyya, sace me koci hadayamaæsassa nÃmaæ gaïheyya kaïayena uraæ paharitvà pasannaudakato sanÃlaæ padumaæ uddharanto viya lohitabindÆni paggharantaæ hadayaæ nÅharitvà dassÃmi, sace sarÅramaæsassa nÃmaæ gaïheyya avalekhanasatthena lekhento viya sarÅramaæsaæ otÃretvà dassÃmi, sace me koci lohitassa nÃmaæ gaïheyy' antamukhe pakkhipitvà upanÅtabhÃjanaæ pÆretvà lohitaæ dassÃmi, sace và pana koci `gehe me kammaæ na-ppavattati, gehe me dÃsakammaæ karohÅti' vadeyya rÃjavesaæ apanetvà bahi Âhatvà attÃnaæ sÃvetvà dÃsakammaæ karissÃmi, sace me koci akkhÅnaæ nÃmaæ gaïheyya tÃlami¤jaæ nÅharanto viya akkhÅni uppÃÂetvà dassÃmÅti" cintesi. Iti so Yaæ ki¤ci mÃnusaæ dÃnaæ adinnaæ me na vijjati yo pi yÃceyya maæ cakkhuæ dadeyyaæ avikampito ti cintevà soÊasahi gandhodakaghaÂehi nahÃtvà sabbÃlaækÃrapaÂimaï¬ito nÃnaggarasabhojanaæ bhu¤jitvà alaækatahatthikkhandhavaragato dÃnaggaæ agamÃsi. #<[page 403]># %< 3. SivijÃtaka. (499) 403>% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ Sakko tassa ajjhÃsayaæ viditvà "SivirÃjà `ajja sampattayÃcakÃnaæ cakkhÆni uppÃÂetvà dassÃmÅti' cintesi, sakkhissasi nu kho dÃtuæ udÃhu no" ti tassa vÅmaæsanatthÃya jarÃpatto andhabrÃhmaïo viya hutvà ra¤¤o dÃnaggaæ gamanakÃle ekasmiæ unnatapadese hatthaæ pasÃretvà rÃjÃnaæ jayÃpetvà aÂÂhÃsi, RÃjà tadabhimukhaæ vÃraïaæ pesetvà "brÃhmana kiæ vadesÅti" pucchi. Atha naæ Sakko "mahÃrÃja tava dÃnajjhÃsayaæ nissÃya samuggagatena kittighosena sakalalokasannivÃso nirantaro, aha¤ ca andho, tvaæ dvicakkhÆ" 'ti vatvà cakkhuæ yÃcanto paÂhamaæ gÃtham Ãha: @@ Tattha dÆre ti ito dÆre vasanto, thero ti jarÃjiïïo thero, ekanettà ti ekaæ nettaæ mayhaæ dehi, evaæ dve pi ekanettà bhavissÃma. Taæ sutvà M. "idÃn' evÃhaæ pÃsÃde nisinno cintetvà Ãgato, aho me lÃbhÃ, ajja vata me manoratho matthakaæ pÃpuïissati, adinnapubbadÃnaæ dassÃmÅti" tuÂÂhamÃnaso dutiyaæ gÃtham Ãha: @@ Tattha vanibbakà 'ti taæ Ãlapati, cakkhupathÃnÅti cakkhÆnaæ etaæ nÃmaæ, yamÃhÆ 'ti yaæ paï¬ità duccajan ti kathanti. Itoparaæ uttÃnasambandhà gÃthà PÃlinayen' eva veditabbÃ. @@ #<[page 404]># %<404 XV. VÅsatinipÃta.>% @< tenÃnÆsiÂÂho idha-m-Ãgato 'smi vanibbako cakkhupathÃni yÃcituæ. || Ja_XV:55 ||>@ @@ @@ @@ Tattha vanibbako ti yÃcan, tassa vaïin ti yÃcanaæ, te te ti te tava tassa atthassa saækappÃ, sa cakkhumà ti so tvaæ mama cakkhÆhi cakkumà hutvÃ, yadicchase tvaæ tan te samijjhatÆ 'ti yaæ tvaæ mama santikà icchasi taæ te samijjhatu. RÃjà ettakaæ kathetvà "idh' eva mayà akkhÅni uppÃÂetvà dÃtuæ asÃruppan" ti cintetvà brÃhmaïaæ ÃdÃya antepuraæ gantvà rÃjÃsane nisÅditvà SÅvakaæ nÃma vejjaæ pakkosÃpetvà "akkhim me sodhehÅti" Ãha. "AmhÃkaæ kira rÃjà akkhÅni uppÃÂetvà brÃhmaïassa dÃtukÃmo" ti sakalanagare ekakolÃhalam ahosi. Atha senÃpatiÃdayo rÃjavallabhà ca nÃgarà ca orodhà ca sabbe sannipatitvà rÃjÃnaæ vÃrentà tisso gÃthà avocuæ: @@ @@ #<[page 405]># %< 3. SivijÃtaka. (499.) 405>% @@ Tattha parÃkirÅti pariccaji, akkhÅsu hi dinnesu tvaæ r. na kÃressasi, a¤¤o rÃjà bhavissati, evaæ tayà mayaæ paricattà nÃma bhavissÃmà 'ti adhippÃyen' evam Ãhaæsu, parikareyyun ti parivÃreyyuæ, evaæ dehÅti yathà taæ avikalacakkhuæ Sivayo parivÃreyyuæ evaæ bÃhiradhanaæ ev' assa dehi mà akkhÅni, akkhÅsu dinnesu na taæ Sivayo parivÃressantÅti. Atha rÃjà tisso gÃthà abhÃsi: @@ @@ @@ Tattha paÂimu¤catÅti paveseti, pÃpà pÃpataro ti lÃmakÃpi lÃmakataro nÃma hoti, sampatto YamasÃdanan ti Yamassa ÃïÃpavattiÂÂhÃnaæ, Ussadanirayaæ esa-ppatto yeva nÃma hoti, yaæ hi yÃce ti yaæ yÃcako yÃceyya dÃyako pi tam eva dadeyya na ayÃcitaæ, aya¤ ca brÃhmaïo maæ cakkhuæ yÃcati na muttÃdikaæ dhanaæ, tad ev' assÃhaæ dassÃmÅti vadati. Atha naæ amaccà "kiæ patthetvà cakkhÆni desÅti" pucchantà @@ Tattha paralokahetÆ 'ti mahÃrÃja kathaæ nÃma tumhÃdiso paï¬itapuriso sandiÂÂhikaæ issariyaæ pahÃya paralokaketu cakkhÆni dadeyyà 'ti. #<[page 406]># %<406 XV. VÅsatinipÃta>% Atha nesaæ kathento rÃjà gÃtham Ãha: @@ Tattha na vÃhan ti na ve ahaæ, yasasà ti dibbassa và mÃnusassa và yasassa kÃraïÃ, na puttamicche ti imassa cakkhudÃnassa phalena n' evÃhaæ puttam icchÃmi na dhanaæ na raÂÂhaæ, api ca sataæ paï¬itÃnaæ sabba¤¤ubodhisattÃnaæ esa Ãciïïo samÃciïïo porÃïakamaggo yadidaæ pÃramÅpÆraïaæ nÃma, na hi pÃramiyo pÆretvà bodhitale saba¤¤utaæ pÃpuïituæ samattho nÃma n' atthi, aha¤ ca pÃramiyo pÆretvà Buddho bhavitukÃmo, icc-evaæ dÃne ramate mano maman ti iminà kÃraïena mama mano dÃne yeva nirato ti vadati. SammÃsambuddho pi dhammasenÃpati-SÃripattatherassa pana CariyÃpiÂakaæ desento "mayhaæ dvÅhi akkhÅhi pi sabba¤¤Æta¤Ãïam eva piyataran" ti dÅpetuæ Na me dessà ubho cakkhÆ, attÃnaæ me na dessiyaæ, (CariyÃp. p. 78. 16) sabba¤¤Ætaæ piyaæ mayhaæ, tasmà cakkhuæ adÃs' ahan ti Ãha. MahÃsattassa pana kathaæ sutvà amaccesu appaÂibhÃnes M. SÅvakavejjaæ gÃthÃya ajjhabhÃsi: @@ Tass' attho: samma SÅvaka tvaæ mayhaæ sahÃyo ca mitto ca vejjasippe cÃsi susikkhito, sÃdhu me vacanaæ karohi, mama jigiæsato upadhÃrentassa olokentass' eva tÃlami¤jam viya me akkhÅni uddharitvà imassa yÃcakassa hatthesu ÂhapehÅti. Atha naæ SÅvako Ãha: "cakkudÃnaæ nÃma bhÃriyaæ, upadhÃrehi devÃ" 'ti. "SÅvaka, upadhÃritaæ mayÃ, tvaæ mà papa¤caæ karohi, #<[page 407]># %< 3. SivijÃtaka. (499.) 407>% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ mà mayà saddhiæ bahuæ bahuæ kathehÅti". So cintesi: "ayuttaæ mÃddisassa susikkhitavejjassa ra¤¤o akkhÅsu satthapÃtanan" ti so nÃnÃbhesajjÃni ghaæsitvà bhesajjacuïïena niluppale paribhÃvetvà dakkhiïÃkkhim upasiæghÃpesi" akkhi parivatti, dukkhà vedanà uppajji. "Sallakkhehi mahÃrÃja, paripÃkakaraïaæ mayhaæ bhÃro" ti. "Apehi tÃta, mà papa¤caæ karÅti". So paribhÃvetvà puna upasiæghÃpesi, akkhi akkhikÆpato mu¤ci, balavatarà vedanà udapÃdi. "Sallakkhehi mahÃrÃja, sakkom' ahaæ paÂipÃkatikaæ kÃtun" ti. "Mà papa¤caæ karÅti". So tatiyavÃre kharataraæ paribhÃvetvà upanÃmesi, akkhi osadhabalena paribbhamitvà akkhikÆpato nikkhamitvà nahÃrusuttena olambamÃnaæ aÂÂhÃsi. "Sallakkhehi narinda, punapÃkatikakaraïaæ mayhaæ balan ti, "Mà papa¤caæ karÅti". Adhimattà vedanà udapÃdi, lohitaæ pagghari, nivatthasÃÂakà lohitena temiæsu. Orodhà ca amaccà ca ra¤¤o pÃdamÆle patitvà "deva akkhÅni mà dehÅti" mahÃparidevaæ parideviæsu. RÃjà vedanaæ adhivÃsetvà "tÃta mà papa¤caæ karÅti" Ãha. So "sÃdhu devÃ" 'ti vÃmahatthena akkhiæ dhÃretvà dakkhiïahatthena satthakaæ ÃdÃya akkhisuttakaæ chinditvà akkhiæ gahetvà M-assa hatthe Âhapesi. So vÃmakkhinà dakkhiïakkhiæ oloketvà vedanaæ adhivÃsetvà "ehi brÃhmaïÃ" 'ti brÃhmaïaæ pakkositvà "mama ito akkhito sataguïena sahassaguïena sabba¤¤Æta¤Ãïakkhim eva piyaæ, tassa me idaæ paccayo hoti" 'ti brÃhmaïassa adÃsi. So taæ ukkhipitvà attano akkhimhi Âhapesi, taæ tassÃnubhÃvena vikasitanÅluppalaæ viya hutvà patiÂÂhÃsi. M. vÃmÃkkhinà tassa taæ akkhiæ disvà "aho sudinnaæ mayà akkhidÃnan" ti antosamuggatÃya pÅtiyà nirantaraæ puÂÂho hutvà itaram pi akkhiæ adÃsi. #<[page 408]># %<408 XV. VÅsatinipÃta.>% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ Sakko tam pi attano akkhimhi Âhapetvà rÃjanivesanà nikkhamitvà mahÃjanassa olokentass' eva nagarà nikkhamitvà devalokam eva gato. Taæ atthaæ pakÃsento S. diya¬¬haæ gÃtham Ãha: @@ Ra¤¤o nacirass' eva akkhÅni rÆhiæsu, ruyhamÃnÃni ca ÃvÃÂabhÃvaæ appatvà kambalageï¬ukena viya uggatena maæsapiï¬ena pÆretvà cittakammarÆpakassa viya akkhÅni ahesuæ, vedanà pacchijji. Atha M. katipÃhaæ pÃsÃde vasitvà "kiæ andhassa rajjenà 'ti, amaccÃnaæ rajjaæ niyyÃdetvà uyyÃnaæ gantvà pabbajitvà samaïadhammaæ karissÃmÅti" cintetvà amacce pakkosÃpetvà tesaæ tam atthaæ Ãrocetvà "eko mukhadhovanÃdidÃyako kappiyakÃrako ca mayhaæ santike bhavissati, sarÅrakiccaÂÂhÃnesu pi me rajjukaæ bandhathÃ" 'ti vatvà sÃrathiæ Ãmantetvà "rathaæ yojehÅti" Ãha. Amaccà pan' assa rathena gantuæ adatvà suvaïïasivikÃya naæ netvà pokkharaïÅtÅre nisÅdÃpetvà Ãrakkhaæ saævidhÃya paÂikkamiæsu. RÃjà pallaækena nisinno attano dÃnaæ Ãvajjesi. Tasmiæ khaïe Sakkassa Ãsanaæ uïhaæ ahosi, so Ãvajjanto taæ kÃraïaæ disvà "mahÃrÃjassa varaæ datvà cakkhu paÂipÃkatikaæ karissÃmÅti" cintetvà tattha gantvà M-assa avidÆre aparÃparaæ caækami. Tam atthaæ pakÃsento S. @@ #<[page 409]># %< 3. SivijÃtaka. (499.) 409>% @@ @@ imà gÃthà Ãha. Sakko pi M-ttena padasaddaæ sutvà "ko eso" ti vutte @@ gÃtham Ãha. Evaæ vutte rÃjà gÃtham Ãha: @@ Tattha maraïa¤¤eva ruccatÅti devarÃja idÃni mayhaæ andhabbhÃvena maraïam eva ruccati, tam me dehÅti. Atha naæ Sakko Ãha: "SivirÃya kiæ pana tvaæ maritukÃmo hutvà maraïaæ rocesi udÃhu andhabhÃvenÃ" 'ti. "AndhabhÃvena devÃ" ti. "MabÃrÃja dÃnaæ nÃma na kevalaæ, samparÃyattham eva dÅyati, diÂÂhadhammatthÃya pi paccayo hoti, tvaæ ca ekaæ cakkhuæ yÃcito dve adÃsi, tena saccakiriyaæ karohÅti" gÃthaæ samuÂÂhÃpetvà @@ Taæ sutvà M. "Sakka, sace si mama cakkhuæ dÃtukÃmo a¤¤aæ upÃyaæ mà kari, mama dÃnanissanden' eva me cakkhuæ uppajjatÆ" 'ti vatvà Sakkena "mahÃrÃja, aham Sakko aham devarÃjà ti na paresaæ cakkhuæ dÃtuæ sakkomi, tayà dinnassa dÃnassa phalen' eva te cakkhuæ uppajjissatÅti" vutte "tena hi mayà dÃnaæ sudinnan" ti vatvà saccakiriyaæ karonto #<[page 410]># %<410 XV. VÅsatinipÃta.>% @@ gÃtham Ãha. Tattha so pi me ti ye maæ yÃcituæ Ãgacchanti yo pi so pi tesu Ãgatesu maæ yÃcati so pi me manaso piyo, etenà 'ti sace mama sabbe pi yÃcakà piya saccam ev' etaæ mayà vuttaæ etena me saccavacanena ekaæ cakkhuæ upapajjetha upapajjatÆ 'ti Ãha. Ath' assa vacanÃnantaram eva paÂhamaæ cakkhuæ udapÃdi. Tato dutiyassa uppajjanatthÃya @@ @@ gÃthadvayam Ãha. Tattha ya¤ man ti yo maæ, so ti so cakkhuvikalabrÃhmaïo dehi me cakkhun ti yÃcituæ Ãgato, vanibbino ti yÃcantassa, bhiyyo maæ ÃvisÅti brÃhmaïessa cakkhÆni datvà andhakÃlato tasmiæ andhakÃle tathÃrÆpaæ vedanaæ agaïetvà aho sudinnaæ me dÃnan ti paccavekkhantaæ maæ bhiyyo atirekatarà pÅti Ãvisi mama hadayaæ paviÂÂhÃ, somanassa¤ ca me anantaæ aparimÃïaæ uppajji, etenà 'ti sace mama tadà anappakaæ pÅtisomanassaæ uppannaæ saccaæ ev' etaæ mayà vuttaæ etena me saccavacanena dutiyam pi cakkhuæ uppajjatÆ 'ti Ãha. Taæ khaïaæ ¤eva dutiyam pi cakkhuæ udapÃdi, tÃni pan' assa cakkhÆni n' eva pÃkatikÃni na dibbÃni, SakkabrÃhmaïassa hi dinnacakkhuæ puna pÃkatikaæ kÃtuæ na sakkÃ, upahatavatthuno ca dibbacakkhuæ nÃma na uppajjati, tÃni pan' assa saccapÃramitÃcakkhÆnÅti vuttÃni, #<[page 411]># %< 3. SivijÃtakÃ. (499.) 411>% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ tesaæ uppattisamakÃlam eva SakkÃnubhÃvena sabbà rÃjaparisà sannipatità va ahosi. Ath' assa Sakko mahÃjanamajjhe yeva thutiæ karonto @@ @@ gÃthadvayam Ãha. Tattha dhammena bhÃsità ti mahÃrÃja imà te gÃthà dhammena sabhÃven' eva bhÃsitÃ, dibbÃnÅti dibbÃnubhÃvayuttÃni, paÂidiyyare ti paÂidiyyanti, tiroku¬¬an ti mahÃrÃja imÃni te cakkhÆni devatÃnaæ cakkhÆni viya paraku¬¬aæ paraselaæ yaæ ki¤ci pabbataæ samatiggayha atikkhamitvà samantà dasadisà yojanasataæ rÆpadassanaæ anubhontu sÃdhentÆ 'ti attho Iti so ÃkÃse Âhatvà mahÃjanamajjhe imà gÃthà bhÃsitvà "appamatto hohÅti" M-aæ ovaditvà devalokam eva gato. M. pi mahÃjanaparivuto mahantena sakkÃrena nagaraæ pavisitvà Candakaæ pÃsÃdaæ abhirÆhi. Tena cakkhÆnaæ paÂiladdhabhÃvo sakala-SiviraÂÂhe pÃkaÂo jÃto. Ath' assa dassanatthaæ raÂÂhavÃsino bahuæ païïÃkÃraæ gahetvà Ãgamiæsu. M. "imasmiæ mahÃjanasannipÃte mama dÃnaæ vaïïessÃmÅti" rÃjadvÃre mahÃmaï¬apaæ kÃretvà samussitasetacchatte rÃjÃpallaæke nisinno nagare bheri¤ carÃpetvà sabbaseniyo sannipÃtetvà "ambho SiviraÂÂhavÃsino, imÃni me dibbacakkhÆni disvà ito paÂÂhÃya adatvà mà bhu¤jitthÃ" 'ti vatvà dhammaæ desento catasso gÃthà abhÃsi: @@ #<[page 412]># %<412 XV VÅsatinipÃta.>% @@ @@ @@ Tattha ko nÅdhà 'ti ko nu idha, api visiÂÂhan ti uttamam pi samÃnaæ, cÃgamattà ti cÃgapamÃïato a¤¤aæ varaæ nÃma n' atthi, idha jÅvite ti imasmiæ jÅvaloke, idha jÅvitan ti pi pÃÂho, imasmiæ jÅvaloke jÅvamÃnÃnan ti attho, amÃnusan ti dibbacakkhuæ mayà laddhaæ, iminà kÃraïena veditabbam etam: cÃgato uttamaæ nÃma n' atthÅti, etampi disvà ti etaæ mayà laddhaæ dibbacakkhuæ disvÃpi. ItÅmÃhi catÆhi gÃthÃhi dhammaæ desetvà tato paÂÂhÃya anvaddhamÃsaæ pannarasuposathe mahÃjanaæ sannipÃtÃpetvà niccaæ imÃh' eva gÃthÃhi dhammaæ desesi. Taæ sutvà mahÃjano dÃnÃdÅni pu¤¤Ãni katvà devalokaæ pÆrento và agamÃsi. S. i. d. Ã. "evaæ bhikkhave porÃïikapaï¬ità bÃhiradÃnenà asantuÂÂhasampattayÃcakÃnaæ attano cakkhÆni uppÃÂetvà adaæsÆ" 'ti vatvà j. s. Tadà sÅvakavejjo Anando ahosi, Sakko Anuruddho, sesaparisà BuddhaparisÃ, SivirÃjà pana aham evÃ" 'ti. SivijÃtakaæ. $<4. SirimandajÃtaka.>$ Pa¤¤Ãyupetaæ siriyà vihÅnan ti. Ayaæ Sirimandapa¤ho MahÃummagge Ãvibhavissati. SirimandajÃtakaæ. #<[page 413]># %< 5. RohantamigajÃtaka. (501.) 413>% $<5. RohantamigajÃtaka.>$ Ete yÆthà patÅyantÅti. Idaæ S. VeÊuvane v. Ãyasmato Anandassa {jÅvitapariccÃgaæ} Ã. k. So pan' assa jÅvitapariccÃgo AsÅtinipÃte CullahaæsajÃtake DhanapÃladamane Ãvibhavissati. Evaæ tenÃyasmatà Satthu atthÃya jÅvite pariccatte dh. k. s.: "Ãvuso Ãyasmà ùnando sekhapaÂisambhidappatto hutvà D-assÃtthÃya jÅvitaæ pariccajÅti". S. Ãgantvà "kÃya nu 'ttha bhikkhave e. k. s." ti pucchitvà "imÃya ïÃmÃ" 'ti vutte "na bhikkhave idÃn' eva pubbe p' esa mam' atthÃya jÅvitaæ pariccaji yevÃ" 'ti vatvà a. Ã.: A. B. Br. r. k. Khemà nÃm' assa aggamahesÅ ahosi. Tadà B. Himavantapadese migayoniyaæ nibbattitvà suvaïïavaïïo ahosi sobhaggappatto, kaniÂÂho pi 'ssa Cittamigo nÃma suvaïïavaïïo va ahosi, kaniÂÂhabhaginÅ pi Sutanà nÃma suvaïïavaïïà va ahosi. M. pana Rohanto nÃma migarÃjà ahosi. So Himavante dve pabbatarÃjiyo atikkamitvà tatiyÃya antare Rohantaæ nÃma saraæ nissÃya asÅtimigasahassaparivÃro vÃsaæ kappesi. So andhe jiïïe mÃtÃpitaro posesi. Ath' eko BÃrÃïasito avidÆre nesÃdagÃmavÃsÅ nesÃdaputto Himavantaæ paviÂÂho M-aæ disvà attano gÃmaæ Ãgantvà aparabhÃge kÃlaæ karonto puttassa Ãrocesi: "tÃta amhÃkaæ kammabhÆmiyaæ asukasmiæ nÃma ÂhÃne suvaïïavaïïo migo vasati, sace rÃjà puccheyya katheyyÃsÅti". Ath' ekadivasaæ Khemà nÃma devÅ paccÆsakÃle supinaæ addasa, evarÆpo supino hoti: suvaïïavaïïo migo ka¤canapÅÂhe nisÅditvà suvaïïakiækiïikaæ koÂÂento viya madhurena sarena deviyà dhammaæ deseti, sà sÃdhukÃraæ datvà dhammaæ suïÃti, migo dhammakathÃya aniÂÂhitÃya eva uÂÂhÃya gacchati, sà "migaæ gaïhathÃ" 'ti vadantÅ yeva pabujjhi. ParicÃrikÃyo tassà saddaæ sutvà "supihitadvÃravÃtapÃnaæ gehaæ, vÃtassa pi okÃso n' atthi, ayyà imÃya velÃya migaæ gaïhÃpetÅti" avahasiæsu. Sà tasmiæ khaïe "supino ayan" ti ¤atvà cintesi: #<[page 414]># %<414 XV. VÅsatinipÃta.>% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ "supino ti vutte rÃjà anÃdaro bhavissati, dohaÊo ti vutte pana Ãdarena pariyesissatÅti suvaïïavaïïamigassa dhammakathaæ suïissÃmÅti" sà gilÃnÃlayaæ katva nipajji. RÃjà agantvà "bhadde kin te aphÃsukan" ti pucchi. "Deva a¤¤aæ n' atthi: dohaÊo pana me uppanno" ti. "Kiæ icchasÅti". "Suvaïïavaïïassa dhammikamigassa dhammaæ sotuæ devÃ" 'ti. "Bhadde, yaæ n' atthi tattha te dohaÊo uppanno, suvaïïavaïïo nÃma migo yeva n' atthÅti". Sà "sace na labhÃmi idh' eva me maraïan" ti ra¤¤o piÂÂhiæ datvà nipajji. RÃjà "sace atthi labhissasÅti" parisamajjhe nisÅditvà MorajÃtake vuttanayen' eva amacce brÃhmaïe ca pucchitvà "suvaïïavaïïà migà nÃmà hontÅti" sutvà luddake sannipÃtÃpetvà "ken' evarÆpo migo diÂÂho, kena suto" ti pucchitvà tena nesÃdaputtena pitu santikà sutaniyÃmena kathite "samma, tassa te migassa ÃnÅtakÃle mahantaæ sakkÃraæ karissÃmi, gaccha Ãnehi nan" ti vatvà paribbayaæ datvà taæ pesesi. So pi "sac' Ãhaæ deva taæ Ãnetuæ na sakkhissÃmi cammam assa anessÃmi taæ Ãnetuæ asakkonto lomÃni pi 'ssa ÃnessÃmi, tumhe mà cintayitthÃ" 'ti vatvà nivesanaæ gantvà puttadÃrassà puribbayaæ datvà tattha gantvà taæ migarÃjÃnaæ disvà "kismiæ nu kho ÂhÃne pÃsaæ o¬¬etvà imaæ gaïhituæ sakkhissÃmÅti" vÅmaæsanto pÃnÅyatitthe okÃsaæ passi, so daÊhaæ cammayottaæ vaÂÂetvà M-assa pÃnÅyapivanaÂÂhÃne yaÂÂhiyà pÃsaæ o¬¬esi. Punadivase M. asÅtiyà migasahassehi saddhiæ gocare caritvà "pakatititthe yeva pÃnÅyaæ pivissÃmÅti" tattha gantvà otaranto yeva pÃse bajjhi. So "sac' Ãhaæ idan' eva baddharÃvaæ ravissÃmi ¤Ãtigano pÃnÅyaæ apivitvà và bhÅto palÃyissatÅti" cintetvà yaÂÂhiyaæ allÅyitvà attano vase vattetvà pÃnÅyaæ pivanto viya ahosi. #<[page 415]># %< 5. RohantamigajÃtaka. (501.) 415>% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ Atha asÅtiyà migasahassÃnaæ pÃnÅyaæ pivitvà uttaritvà ÂhitakÃle "pÃsaæ chindissÃmÅti" tikkhattuæ Ãka¬¬hi, paÂhamavÃre cammaæ chijji, dutiye maæsaæ, tatiye nahÃruæ chinditvà pÃso aÂÂhiæ Ãhacca aÂÂhÃsi. So chindituæ asakkonto baddharÃvaæ ravi, migagaïo bhÃyitvà tÅhi ghaÂÃhi palÃyi. Cittamigo tiïïam pi ghaÂÃnaæ antare M-aæ adisvà "idaæ bhayam uppajjamÃnaæ mama bhÃtu uppannaæ bhavissatÅti" cintetvà tassa santikaæ gantvà taæ baddhaæ passi. Atha naæ M. disvà "bhÃtika mà idha tiÂÂha, sÃsaækaæ idaæ ÂhÃnan" ti vatvà uyyojento paÂhamaæ gÃtham Ãha: @@ Tattha ete ti cakkhupathaæ atikkamitvà dÆragate sandhÃyÃha, patÅyantÅti paÂigacchanti palÃyantÅti attho, Cittakà 'ti taæ Ãlapati, tayà sahà 'ti tvaæ etesaæ mama ÂhÃne Âhatvà rÃjà hohÅti ete tayà saddhiæ jÅvissantÅti. Tato ubhinnam pi tisso ekantarikagÃthà honti: @@ @@ @@ Tattha Rohantà 'ti M-aæ nÃmenÃlapati, avaka¬¬hatÅti gaÊati, sokena avaka¬¬hÅyati, te hi nÆnà 'ti te amhÃkaæ mÃtÃpitaro ekaæsen' eva dvÅsu pi amhesu idha matesu aparinÃyikà hutvà apaÂijaggiyamÃnà sussitvà marissanti, tasmà bhÃtika Citta gaccha tvaæ, tayà saha te jÅvissantÅti attho, idha hessÃmÅti imasmiæ yeva ÂhÃne jÅvitaæ jahissÃmÅti vatvà #<[page 416]># %<416 XV. VÅsatinipÃta>% B-assa dakkhiïapassaæ nissÃya taæ sandhÃretvà assÃsento aÂÂhÃsi. SutanÃpi nÃma migapotikà palÃyitvà migÃnaæ antare ubho bhÃtike apassantÅ "idaæ bhayaæ mama bhÃtikÃnaæ uppannaæ bhavissatÅti" nivattitvà tesaæ santikaæ ÃgatÃ, naæ Ãgacchantiæ disvà M. pa¤camaæ gÃtham Ãha: @@ Tattha bhÅrÆ 'ti mÃtugÃmo nÃma appamattikenÃpi bhÃyati, tena naæ evaæ Ãlapati, kÆÂe ti paticchannapÃse, Ãyase ti so hi anto udake ayakkhandhaæ koÂÂetvà tattha sÃradÃruæ yaÂÂhiæ bandhitvà o¬¬ito, tasmà evam Ãha, tayà sahà 'ti te asÅtisahassamigà tayà saddhiæ jÅvissanti. Tatoparà purimanayen' eva tisso gÃthà honti: @@ @@ @@ Tattha te nÆnà 'ti idhÃpi mÃtÃpitaro va sandhÃyÃha. SÃpi tath' eva paÂikkhipitvà M-assa vÃmapassaæ nissÃya assÃsayamÃnà aÂÂhÃssi. Luddo pi te mige palayante disvà baddharÃva¤ ca sutvà "baddho bhavissati migarÃjÃ" ti gÃÊhaæ kacchaæ bandhitvà migamÃraïasattiæ ÃdÃya vegenÃgacchi. M. Ãgacchantaæ disvà navamaæ gÃtham Ãha: @@ Tattha ruddarÆpo ti dÃruïajÃtiko, sattiyÃmapÅti sattiyÃpi no paharitvà vadhissati, tasmà yÃva so nÃgacchati tÃva palÃyathà 'ti. #<[page 417]># %< 5. RohantamigajÃtaka. (501.) 417>% Taæ disvÃpi Cittamigo na palÃyi. Sutanà pana sakabhÃvena saïÂhÃtuæ asakkontÅ maraïabhayabhÅtà thokaæ palÃyitvà "ahaæ dve bhÃtike pahÃya kuhiæ palÃyissÃmÅti" attano jÅvitam jahitvà nalÃÂena maccuæ ÃdÃya punÃgantvà bhÃtu vÃmapasse aÂÂhÃsi. Tam atthaæ pakÃsento S. dasamaæ gÃtham Ãha @@ Tattha maraïÃyÆpanivattathà 'ti maraïatthÃya upanivatti Luddo pi Ãgantvà te tayo jane ekato Âhite disvà metta- cittaæ uppÃdetvà ekakucchiyaæ nibbattabhÃtaro viya te ma¤¤amÃno cintesi: "migarÃjà tÃva pÃse baddho, ime pana dve janà hirottappabandhena baddhÃ, kin nu kho ime etassa hontÅti" atha ne pucchanto @@ Tattha kinnu te me ti kin nu te ime, upÃsare ti upÃyanti Ath' assa B. Ãcikkhi: @@ So tassa vacanaæ sutvà bhiyyosomattÃya muducitto ahosi. Citto migarÃjà tassa muducittaæ ¤atvà "samma ludda, mà tvaæ etaæ migarÃjÃnaæ `migamatto yevÃ' 'ti ma¤¤ittha, ayaæ hi asÅtiyà migasahassÃnaæ rÃjà sÅlÃcÃrasampanno sabbasattesu muducitto mahÃpa¤¤o andhe jiïïe mÃtÃpitaro poseti, sace tvaæ evarÆpaæ dhammikaæ mÃresi etaæ mÃrento mÃtÃpitaro ca no ma¤ ca bhagini¤ ca me ti amhe pa¤ca pi jane mÃresi yeva, mayhaæ pana bhÃtu jÅvitaæ dento pa¤cannam pi no jÅvitadÃyako sÅti" vatvà #<[page 418]># %<418 XV. VÅsatinipÃta.>% @@ gÃtham Ãha. So tassa dhammakathaæ sutvà pasannacitto "mà bhÃyi sÃmÅti" vatvà anantaraæ gÃtham Ãha: @@ Tattha vo ti nipÃtamattaæ, muttam ti bandhanà muttaæ passitvÃ. Eva¤ ca pana vatvà cintesi: "ra¤¤o dinno yaso mayhaæ kiæ karissati, sac' Ãhaæ imaæ migarÃjÃnaæ vadhissÃmi ayaæ và me paÂhavi bhinditvà vivaraæ dassati asani và me matthakaæ patissati, vissajjessÃmi nan" ti so M-aæ upasaækamitvà yaÂÂhiæ pÃtetvà cammayottaæ chinditvà migarÃjÃnaæ ÃliÇgitvà udakapariyante nipajjÃpetvà muducittena saïikaæ pÃsà mocetvà nahÃrÆhi nahÃruæ maæsena maæsaæ cammena cammaæ samodhÃnetvà udakena lohitaæ dhovitvà mettÃcittena punappuna parimajji. Tassa mettÃnubhÃvena M-assa ca pÃramitÃnubhÃvena sabbÃni nahÃrumaæsacammÃni sandhÅyiæsu, pÃdo sa¤channachavisa¤channalomo ahosi, asukaÂÂhÃne baddho ahosÅti pi na pa¤¤Ãyi, M. sukhappatto hutvà aÂÂhÃsi: Taæ disvà Cittamigo somanassajÃto luddassa anumodanaæ karonto @@ gÃtham Ãha. Atha M. "kin nu kho esa luddo maæ gaïhanto attano kammena gaïhi udÃhu a¤¤assa ÃïattiyÃ" ti cintetvà gahitakÃraïaæ pucchi. Luddaputto Ãha: "sÃmi, na mayhaæ tumhehi kammaæ atthi, ra¤¤o pana aggamahesÅ Khemà nÃma tumhÃkaæ dhammakathaæ sotukÃmÃ, tadatthÃya ra¤¤o Ãïattiyà tvaæ mayà gahito" ti. "Samma evaæ sante maæ vissajjento atidukkaraæ karosi, #<[page 419]># %< 5. RohantamigajÃtaka. (501.) 419>% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ ehi maæ netvà ra¤¤o dassehi, deviyà dhammaæ kathessÃmÅti". "SÃmi, rÃjÃno nÃma kakkhaÊÃ, ko jÃnÃti kiæ bhavissati, mayhaæ ra¤¤o dinnena yasena kammaæ n' atthi, gaccha tvaæ yathÃsukhan" ti. Puna M. "iminà maæ vissajjentena atidukkaraæ kataæ, yasapaÂilÃbhaupÃyam assa karissÃmÅti" cintetvà "samma pitthiæ tÃva me hatthena parimajjÃ" 'ti Ãha. So parimajji, hattho suvaïïavaïïehi lomehi pÆri. "SÃmi imehi lomehi kiæ karomÅti". "Samma imÃni haritvà ra¤¤o ca deviyà ca dassetvà 'imÃni tassa suvaïïavaïïamigassa lomanÅti' vatvà mama ÂhÃne Âhatvà imÃhi gÃthÃhi deviyà dhammaæ desehi, taæ sutvà yeva hi 'ssà dohaÊo paÂippassambhissatÅti". "Dhammaæ cara mahÃrÃjÃ" 'ti dasadhammacariyagÃthà uggaïhÃpetvà pa¤casÅlÃni datvà appamÃdena ovaditvà uyyoyesi. Luddaputto M-aæ ÃcariyaÂÂhÃne Âhapetvà tikkhattuæ padakkhiïaæ katvà catÆsu ÂhÃnesi vanditvà lomÃni paduminipattena gahetvà pakkÃmi. Te pi naæ tayo janà thokaæ anugantvà mukhena gocara¤ ca pÃnÅya¤ ca gahetvà mÃtÃpitunnaæ santikaæ gamiæsu. MÃtÃpitaro "tÃta Rohanta, tvaæ kira baddho, kathaæ mutto" ti pucchantà @@ gÃtham Ãhaæsu. Tattha upanÅtasmin ti tava jÅvite maraïantike upanÅte kathaæ pamokkho Ãsi. Taæ sutvà B. tisso gÃthà abhÃsi: @@ @@ #<[page 420]># %<420 XV. VÅsatinipÃta.>% @@ Tattha bhanan ti bhaïanto, hadayaÇgan ti hadayaÇgamaæ, dutiyagÃthÃya bhaïan ti bhaïamÃnÃ, sutvà ti so imesaæ ubhinnaæ vÃcaæ sutvÃ. Ath' assa mÃtÃpitaro anumodantà Ãhaæsu: @@ Luddo pi ara¤¤Ã nikkhamitvà rÃjakulaæ gantvà rÃjÃnaæ vanditvà ekamantaæ aÂÂhÃsi. Taæ disvà rÃjà @@ Tattha migacammÃnÅti migaæ và cammaæ vÃ, Ãharin ti ÃharissÃmi, idaæ vuttaæ hoti: ambho ludda, nanu tvaæ evaæ avaca: migaæ Ãnetuæ asakkonto cammaæ ÃharissÃmi, taæ asakkonto lomÃnÅti, so tvaæ kena kÃraïena n' eva migaæ na migacammaæ ÃharÅti. Taæ sutvà luddo @@ @@ Tattha Ãgamà ti mahÃrÃja so migo mama hatthatthaæ hatthapassa¤ c' eva mayà odditaæ kÆÂapÃsa¤ ca Ãgato tasmi¤ ca kÆÂapÃse abajjhi, ta¤ca muttà upÃsare ti ta¤ ca baddhaæ apare muttà abaddhà ca dve migà assÃsentà taæ nissÃya aÂÂhaæsu, abbhuto ti pubbe abhÆtapubbo, ima¤cÃhan ti atha me saæviggassa etad ahosi: sace ahaæ imaæ migaæ hanissÃmi ajj' eva imasmiæ yeva ÂhÃne jÅvitaæ jahissÃmÅti. @@ idaæ so rÃjà vimhayavasena punappuna pucchati. Taæ sutvà luddo #<[page 421]># %< 5. RohantamigajÃtaka. (501.) 421>% @@ Tattha odÃtasiÇgà ti rajatadÃmasadisasiÇgÃ, sucivÃlà ti camarÅvÃlasadisena sucinà vÃlena samannÃgatÃ, lohitakà ti rattaromapavÃlasadisÃ, pÃdà ti khurapariyantÃ, a¤jitakkhà ti a¤jitehi viya visuddhapa¤cappasÃdehi akkhÅhi samannÃgatÃ. Iti so kathento va M-assa suvaïïavaïïÃni lomÃni ra¤¤o hatthe Âhapetvà tesaæ migÃnaæ sarÅravaïïaæ pakÃsento @@ gÃtham Ãha. Tattha mÃtÃpettibharà ti jiïïe andhe mÃtÃpitaro posenti, etÃdisà tesaæ dhammikatÃ, na te so abhihÃrayan ti so migarÃjà na sakkà kenaci tava païïÃkÃratthÃya abhiharitun ti attho, abhibhÃrayin ti pi pÃÂho, so te ahan taæ païïÃkÃratthÃya nÃbhihÃrayim, na ÃhÃrin ti attho. Ito so M-assa ca Cittamigassa ca SutanÃya ca migapotikÃya guïe kathetvà "mahÃrÃja ahan tena migara¤¤a attano lomÃni dassetvà `mama ÂhÃne Âhatvà dasahi dhammacariyÃgÃthÃhi deviyà dhammaæ katheyyÃsÅti*' Ãïatto" ti vatvà ka¤canapÅÂhe nisÅditvà tÃhi gÃthÃhi dhammaæ desesi. #<[page 422]># %<422 XV. VÅsatinipÃta.>% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ Deviyà dohaÊo paÂippassambhi. RÃjà tussitvà luddaputtaæ mahantena yasena santappento @@ @@ @@ gÃthà Ãha. Tattha thullan ti mahagghaæ, maïikuï¬alan ti pasÃdhana¤ ca te dammi, catussadan ti caturassadaæ, catÆssÅsakan ti attho. ummÃpupphasirÅnibhan ti nÅlapaccattharaïatÃya ummÃpupphasadisÃya nibhÃya obhÃsena samannÃgataæ kÃÊavaïïadÃrusÃramayaæ vÃ, sÃdisiyo ti a¤¤ama¤¤aæ rÆpena ca bhogena ca sadisÃ, #<[page 423]># %< 6. HaæsajÃtaka. (502.) 423>% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ usabha¤ca gavaæ satan ti usabhajeÂÂhakaæ katvà gavasata¤ ca te dammi, kÃressan ti dasarÃjadhamme akopento dhammen' eva rajjaæ kÃressÃmi, bahukÃro me sÅti suvaïïavaïïassa migara¤¤o ÂhÃne Âhatvà dhammassa desitattà tvaæ mama bahÆpakÃro, migarÃjena vuttaniyÃmen' eva te ahaæ pa¤casu sÅlesu patiÂÂhÃpito, kasÅ vaïijjà ti samma luddaka, ahaæ migarÃjaæ adisvà tassa vacanam eva sutvà pa¤casu sÅlesu patiÂÂhito, tvam pi ito paÂÂhÃya sÅlavà hohi yÃni tÃni kasÅ vaïijjà iïadÃnaæ u¤chÃcariyà 'ti ÃjÅvamukhÃni etena sammÃÃjÅvena tava puttadÃraæ posehi, mà puna pÃpaæ karÅti. So ra¤¤o kathaæ sutvà "na me gharÃvÃsen' attho, pabbajjaæ anujÃna devÃ" 'ti anujÃnÃpetvà ra¤¤Ã dinnaæ dhanaæ puttadÃrassa datvà Himavantaæ pavisitvà isipabbajjaæ pabbajitvà aÂÂha samÃpattiyo nibbattetvà Brahmaloka-parÃyano ahosi. RÃjÃpi M-assa ovÃde Âhatvà saggapadaæ pÆresi. OvÃdo vassasahassaæ pavatti. S. i. d. Ã. "evaæ {bhikkhave} pubbe pi mam' atthÃya ùnandena jÅvitaæ pariccattam evÃ" 'ti vatvà j. s.: "Tadà luddo Channo ahosi, rÃjà SÃriputto, devÅ Khemà bhikkhunÅ, mÃtÃpitaro mahÃrÃjakulÃni, Sutanà UppalavaïïÃ, Cittamigo Anando, asÅtimigasahassÃni SÃkiyagaïo, RohantamigarÃjà aham evÃ" 'ti. RohantamigajÃtakaæ. $<6. HaæsajÃtaka.>$ Ete haæsà pakkamantÅti. Idaæ S. Veluvane v. Anandattherassa jÅvitapariccÃgam eva Ã. k. TadÃpi hi dhammasabhÃyaæ therassa guïakathaæ kathentesu bhikkhusu S. Ãgantvà pucchitvà "na bhikkhave idÃn' eva pubbe p' ùnandena mam' atthÃya jÅvitaæ pariccattam evÃ" 'ti vatvà a. Ã.: A. B. Bahuputtako nÃma rÃjà r. kÃresi. Khemà nÃm' assa aggamahesÅ ahosi. Tadà M. suvaïïahaæsayoniyaæ nibbattitvà navutihaæsasahassaparivuto CittakÆÂe vasi. TadÃpi devÅ vuttanayen' eva supinaæ disvÃra¤¤o suvaïïavaïïahaæsassa dhammadesanÃsavane dohalaæ Ãrocesi. #<[page 424]># %<424 XV. VÅsatinipÃta.>% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ RajÃpi pucchitvà "suvaïïavaïïahaæsà nÃma CittakÆÂapabbate vasantÅti" ca sutvà Khemaæ nÃma saraæ kÃretvà nÃnappakÃrÃni nivÃpadha¤¤Ãni ropÃpetvà catÆsu kaïïesu devasikaæ abhayaghosanaæ ghosÃpesi eka¤ ca luddaputtaæ haæsÃnaæ gahaïatthÃya payojesi. Tassa payojitÃkÃro ca tena tattha sakuïÃnaæ upaparikkhitabhÃvo ca suvaïïahaæsÃnaæ ÃgatakÃle ra¤¤o Ãrocetvà pÃsao¬¬itaniyÃmo ca M-assa pÃse baddhaniyÃmo ca Sumukhassa haæsasenÃpatino tÅsu haæsaghaÂÃsu taæ adisvà nivattana¤ ca sabbaæ MahÃhaæsajÃtake Ãvibhavissati, idhÃpi M. yaÂÂhipÃse bandhitvà pÃsayaÂÂhiyaæ olambanto yeva gÅvaæ pasÃretvà haæsÃnaæ gatamaggaæ olokento Sumukhaæ Ãgacchantaæ disvà "ÃgatakÃle naæ vimaæsissÃmÅti" cintetvà tasmiæ Ãgate tisso gÃthà abhÃsi: @@ @@ @@ Tattha bhayamerità ti bhayerità bhayatajjità bhayacalitÃ, harittaca hemavaïïà 'ti dvÅhi vacanehi tam evÃlapati, kÃman ti suvaïïattaca suvaïïavaïïa sundaramukha ekaæsena pakkamÃhi yeva. kin te idhÃgamanenà 'ti vadati, ohÃyà 'ti maæ jahitvà uppatitÃ, anapekkhamÃnà ti te ca me ¤Ãtakà mayi anapekkhà va gacchanti. patevà 'ti uppat' eva, mà anÅghÃyà 'ti ito gantvà pattabbÃya niddukkhabhÃvÃya viriyaæ mà hÃpesi. #<[page 425]># %< 6. HaæsajÃtaka. [502.] 425>% Tato Sumukho paækapiÂÂhe nisÅditvà @@ gÃtham Ãha. Tattha dukkhapareto ti mahÃrÃja tvaæ maraïadukkhapareto ti ettaken' eva nÃhaæ jahÃmi. Evaæ Sumukhena sÅhanÃde kate DhataraÂÂho @@ gÃtham Ãha. Tattha etadariyassà 'ti yaæ tvaæ nÃhaæ tavaæ jahe ti bhÃsasi etaæ ÃcÃrasampannassa ariyassa kalyÃïaæ uttamavacanaæ, pata te tan ti aha¤ ca na taæ vissajjetukÃmo evaæ avacaæ atha kho taæ vÅmaæsamÃno pata tu iti etaæ vacanaæ avassajiæ, gacchà 'ti taæ avocan ti attho. Evaæ tesaæ kathayantÃnaæ ¤eva luddaputto daï¬aæ ÃdÃya vegenÃgato. Sumukho DhataraÂÂhaæ assÃsento tassÃbhimukho gantvà apacitiæ dassetvà haæsara¤¤o guïe kathesi, tÃvad eva luddo muducitto ahosi, so tassa muducittataæ ¤atvà puna gantvà haæsarÃjaæ eva assÃsento aÂÂhÃsi. Luddo pi haæsarÃjÃnaæ upasaækamitvà chaÂÂhaæ gÃtham Ãha: @@ Tattha apadena padan ti mahÃrÃja tumhÃdiso antalikkhacaro dijo apadena akÃse padaæ katvà yÃti, na bujjhÅti so tvaæ evarÆpo dÆrato va imaæ pÃsaæ na bujjhi nÃvajÃnÅti pucchati. M. Ãha: @@ #<[page 426]># %<426 XV. VÅsatinipÃta.>% Tattha parÃbhavo ti samma luddaputta yadà parÃbhavo ava¬¬hi vinÃso sampatto hoti atha so poso jÅvitasaækhaye patte jÃla¤ ca pÃsa¤ ca patvÃpi na jÃnÃtÅti attho. Luddo haæsara¤¤o kathaæ abhinanditvà Sumukhena saddhiæ sallapanto tisso gÃthà abhÃsi: @@ @@ @@ Tattha tva¤ ca nan ti tvam eva ohiyyasÅti pucchati, upÃsasÅti payirupÃsasi. Sumukho Ãha: @@ Tattha yÃva kÃlassa pariyÃyan ti luddaputta yÃva jÅvitakÃlassa pariyosÃnaæ ahaæ etaæ na jahissÃmi yeva. Taæ sutvà luddo pasannacitto hutvà "sac' Ãhaæ evaæsÅlasampannesu imesu aparajjhissÃmi paÂhavÅ pi me vivaraæ dadeyya, kim me ra¤¤o santikà laddhena dhanena, vissajjessÃmi ne" ti cintetvÃ: @@ gÃtham Ãha. Tattha yo ca tvan ti yo nÃma tvaæ, so te ti so ahaæ, tavÃnugo ti esa haæsarÃjà tava vasaæ anugato hotu. tayà saddhiæ ekaÂÂhÃne vasatu. Eva¤ ca pana vatvà DhataraÂÂhaæ yaÂÂhipÃsato otÃretvà tÅraæ netvà pÃsaæ mu¤citvà muducittena lohitaæ dhovitvà nahÃruÃdÅni paÂipÃdesi. #<[page 427]># %< 6. HaæsajÃtaka. (502.) 427>% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ Tassa muducittatÃya M-assa pÃramitÃnaæ ÃnubhÃvena ca tÃvad eva pÃdo sacchavi ahosi, bandhanaÂÂhÃnam pi na pa¤¤Ãyi. Sumukho M-aæ oloketvà tuÂÂhacitto anumodanaæ karonto @@ Taæ sutvà luddo "gacchatha sÃmÅti" Ãha. Atha naæ M. "kiæ pana tvaæ samma maæ attano atthÃya bandhi udÃhu a¤¤assÃïattiyÃ" ti pucchitvà tena tasmiæ kÃraïe Ãrocite "kin nu kho me ito va CittakÆÂaæ gantuæ seyyo udÃhu nagaran" ti vÅmaæsanto "mayi nagaraæ gate luddaputto dhanaæ labhissati deviyà dohaÊo paÂippassambhissati Sumukhassa mittadhammo pÃkaÂo bhavissati, tathà mama ¤Ãïabalena Khemaæ va saraæ abhayadakkhiïaæ katvà labhissÃmi, tasmà nagaram eva gantuæ seyyo" ti saniÂÂhÃnaæ katvà "ludda, tvaæ amhe kÃcenÃdaya ra¤¤o santikaæ nehi, sace no rÃjà vissajjetukÃmo bhavissati vissajjessatÅti" Ãha. "RÃjÃno nÃma sÃmi kakkhaÊÃ, gacchatha tumhe" ti. "Mayaæ tÃdisaæ luddam pi mudukarimhÃ, ra¤¤o ÃrÃdhane amhÃkaæ ko bhÃro, nehi yeva no sammÃ" 'ti. So tathà akÃsi. RÃjà haæse disvà somanassajÃto hutvà dve pi haæse ka¤canapÅÂhe nisÅdÃpetvà madhulÃje khÃdÃpetvà madhÆdakaæ. pÃyetvà a¤jalim paggayha dhammakathaæ ÃyÃci. HaæsarÃjà tassa sotukÃmataæ viditvà paÂhamaæ tÃva paÂisanthÃram akÃsi. Tatr' imà haæsassa ca ra¤¤o ca vacanapaÂivacanagÃthà honti: @@ #<[page 428]># %<428 XV. VÅsatinipÃta.>% @@ @@ @@ @@ @@ @@ @@ Tattha kusalan ti Ãrogyaæ, itaraæ tass' eva vevacanaæ, phÅtan ti kacci te idaæ raÂÂhaæ phÅtaæ subhikkhaæ dhammena ca naæ anusÃsasÅti pucchati, doso ti aparÃdho, chÃyà dukkhiïatorivà ti yathà nÃma dakkhiïadisÃbhimukhaæ chÃyà na va¬¬hati evaæ kacci te amittà na va¬¬hantÅti vadati, sÃdisÅti jÃtigottakulapadesehi samÃnÃ, evarÆpà hi aticÃrinÅ na hoti, assavà ti vacanapaÂiggÃhikÃ, puttarÆpayasÆpetà ti puttehi ca rÆpena ca yasena ca upetÃ, pa¤¤Ãjavenà 'ti pa¤¤Ãvegena, pa¤¤aæ javÃpetvà tÃni tÃni kiccÃni paricchindituæ samatthà ti pucchati, sammodanti ti yattha yattha niyuttà honti tato tato sammodant' eva na virujjhantÅti pucchati, mayà suta ti mayà vissutÃ, maæ hi loko bahuputtarÃjà ti vadati, iti te maæ nissÃya pÃkaÂà jÃtà ti mayà sutà nÃma hontÅti vadati, tesaæ tvaæ kiccamakkhÃhÅti tesaæ mama puttÃnaæ idaæ nÃma karontÆ 'ti tvaæ kiccaæ akkhÃhi na te vacanaæ avarajjhissanti, ovÃdaæ tesaæ dehÅti adhippÃyen' evam Ãha. Taæ sutvà M. tesaæ ovÃdaæ dento pa¤ca gÃthà abhÃsi: @@ #<[page 429]># %< 6. HaæsajÃtaka. (502.) 429>% @@ @@ @@ @@ Tattha vinayenà 'ti ÃcÃrena, pacchà kurute yogan ti so ce sikkhitabbasikkhÃsu daharakÃle yogaæ viriyaæ akatvà pacchà mahallakakÃle karoti evarÆpo pacchà tathÃrÆpe dukkhe và ÃpadÃsu và uppannÃsu sÅdati attÃnaæ uddharituæ na sakkoti, tassa saæhÅrapa¤¤assà 'ti tassa asikkhitattà tato haritabbapa¤¤assa aniccalabuddhino, vivaro ti bhogÃhÅnaæ chiddaæ parihÃnÅti attho, nattamandho ti nattandho, idaæ vuttaæ hoti: yathà nattandho rattikÃïo rattiæ candobhÃsÃdÅhi thÆlarÆpÃni passati sukhumÃni passituæ na sakkoti evaæ asikkhito samhÅrapa¤¤o kismi¤cid eva bhaye uppanne sukhumakiccÃni passituæ na sakkoti oÊÃrikÃn' eva passati, tasmà tava putte daharakÃle yeva sikkhÃpetuæ vaÂÂatÅti, asÃre ti nissÃre lokÃyatavedasamaye, sÃrayoga¤¤Æ ti sÃrayutto esa samayo ti ma¤¤amÃno matiæ na tv-eva vindati, bahuæ sikkhitvÃpi pa¤¤aæ na labhati yeva, giriduggasmin ti so evarÆpo yathà nÃma sarabho attano vasanaÂÂhÃnaæ Ãgacchanto antarÃmagge visamam pi saman ti ma¤¤amÃno giridugge vegenÃgacchanto narakappapÃtaæ patvà antarà va sÅdati ÃvÃsaæ na pÃpuïÃti evam etaæ asÃraæ lokÃyatavedasamayasaæsÃrasa¤¤Ãya uggahetvà mahÃvinÃsaæ pÃpuïÃti, tasmà tava putte atthanissitesu va¬¬hiÃvahesu kiccesu yojetvà sikkhÃpehÅti, nise aggÅvà 'ti mahÃrÃja hÅnajÃtiko pi uÂÂhÃnÃdiguïasampanno rattiæ aggikkhandho viya obhÃsati, etaæ ve ti etaæ mayà vuttaæ nattandhan ca aggi¤ ca upamaæ katvà tava putte vijjÃsu vÃcaya, sikkhitabbayuttÃsu sikkhÃsu yojehi, evaæ yutto hi yathà sukhettesu vuÂÂhiyà bÅjaæ virÆhati tath' eva medhÃvÅ saærÆhati yasena ca bhogehi ca va¬¬hatÅti. #<[page 430]># %<430 XV. VÅsartinipÃta.>% Evaæ M. sabbarattiæ ra¤¤o dhammaæ desesi. DeviyÃ. dohaÊo paÂippassambhi. M. aruïuggamanavelÃyam eva rÃjÃnaæ sÅlesu patiÂÂhÃpetvà appamÃdena ovaditvà saddhiæ Sumukhena uttarasÅhapa¤jarena nikkhamitvà CittakÆÂam eva gato. S. i. d. Ã. "evaæ bhikkhave pubbe pi iminà mam' atthÃya jÅvitaæ pariccattam evÃ" 'ti vatvà j. s.: "Tadà luddo Channo ahosi, rÃjà SÃriputto, devÅ Khemà bhikkhunÅ, haæsaparisà SÃkiyagaïo, Sumukho ùnando, haæsarÃjà aham evÃ" 'ti, HaæsajÃtakaæ. $<7. SattigumbajÃtaka.>$ Migaluddo mahÃrÃjà ti. Idaæ S. Maddakucchismiæ migadÃye v. Devadattaæ Ã. k. Devadattena hi silÃya paviÂÂhÃya Bhagavato pÃde sakalikÃya khate balavedanà uppajjiæsu. T-assa dassanatthÃya bahÆ bhikkhÆ sannipatiæsu. Atha Bh. parisaæ sannipatitaæ disvà "bhikkhave, imaæ senÃsanaæ atisambÃdhaæ, sannipÃto mahà bhavissati, mama¤ ca sivikÃya Maddakucchiæ nethÃ" 'ti Ãha. BhikkhÆ tathà kariæsu. JÅvako T-assa pÃdaæ phÃsukaæ akÃsi. BhikkhÆ Sutthu santike nisinnà va k. s.: "Ãvuso, Devadatto sayam pi pÃpo parisÃpi 'ssa pÃpÃ, iti so pÃpo pÃpaparivÃro va viharatÅti". S. "kiæ kathetha bhikkhave" ti pucchitvà "idaæ nÃmÃ" ti vutte "na bhikkhave idÃn' eva pubbe pi Devadatto pÃpo pÃpaparivÃro yevÃ" 'ti vatvà a. Ã.: A. Uttarapa¤cÃlanagare Pa¤cÃlo nÃma rÃjà r. kÃresi. M. ara¤¤Ãyatane ekasmiæ sÃnupabbate simbalivane ekassa suvara¤¤o putto hutvà nibbatti, dve bhÃtaro ahesuæ. Tassa pana pabbatassa uparivÃte coragÃmako ahosi pa¤cannaæ corasatÃnaæ nivÃso, adhovÃte assamo pa¤cannaæ isisatÃnaæ nivÃso. Tesaæ suvapotakÃnaæ pakkhanikkhamanakÃle vÃtamaï¬alikà udapÃdi, tÃya pahaÂo eko suvapotako coragÃmake corÃnaæ Ãvudhantare patito, #<[page 431]># %< 7. SattigumbajÃtaka. (503) 431>% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ tassa tattha patitattà Sattigumbo t' eva nÃmaæ kariæsu, eko assame vÃlukathale pupphantare pati, tassa tattha patitattà Pupphako t' eva nÃmaæ kariæsu. Sattigumbo corÃnaæ antare va¬¬hito, Pupphako isÅnaæ. Ath' ekadivasaæ rÃjà sabbÃlaækÃrapatimandito rathavaraæ abhirÆhitvà mahantena parivÃrena migavatthÃya nagarato avidÆre supupphitaphalitaramaïÅyaæ upavanaæ gantvà "yassa passena migo palÃyati tass' eva gÅvÃ" ti vatvà rathà oruyha paÂicchÃdetvà dinne koÂÂhake dhanum ÃdÃya aÂÂhÃsi. Purisehi migÃnaæ uÂÂhapanatthÃya vanagumbesu poÂhiyamÃnesu eko eïimigo uÂÂhÃya gamanamaggam olokento ra¤¤o ÂhitaÂÂhÃnass' eva vivittaæ disvà tadabhimukho pakkhanditvà palÃyi. Amaccà "kassa passena migo palÃyito" ti pucchantà "ra¤¤o passenÃ" ti ¤atvà ra¤¤Ã saddhiæ keÊiæ kariæsu. RÃjà asmimÃnena tesaæ keÊiæ asahanto "idÃni taæ migaæ gahissÃmÅti" rathaæ Ãruyha "sÅghaæ pesehÅti" sÃrathiæ ÃïÃpetvà migena gatamaggaæ paÂipajji. Rathaæ vegena gacchantaæ parisà anubandhituæ nÃsakkhi. RÃjà sÃrathidutiyo yÃva majjhantikà gantvà mihaæ adisvà nivatto tassa coragÃmassa santike ramaïÅyaæ kandaraæ disvà rathà oruyha nahÃtvà ca pivitvà ca paccuttari. Ath' assa sÃrathi rathassa uttarattharaïaæ otÃretvà rukkhacchÃyÃya pa¤¤Ãpesi. So tattha nipajji, sÃrathi pi tassa pÃde sambÃhanto nisÅdi, rÃjà antarantarà niddÃyati c' eva pabujjhati ca. CorÃgÃmakavÃsino corÃpi ra¤¤o ÃrakkhatthÃya ara¤¤am eva pavisiæsu, coragÃmake Sattigumbo c' eva bhattarandhako Patikolambo nÃm' eko puriso cà 'ti dve va ohÅyiæsu. Tasmiæ khaïe sattigumbo gÃmakà nikkhamitvà rÃhÃnaæ disvà "imaæ niddÃyamÃnam eva mÃretvà ÃbharaïÃni gahessÃmÃ" 'ti cintetvà Patikolambassa santikaæ gantvà taæ kÃraïaæ Ãrocesi. #<[page 432]># %<432 XV. VÅsatinipÃta.>% Tam atthaæ pakÃsento S. pa¤ca gÃthà abhÃsi: @@ @@ @@ @@ @@ Tattha migaluddo ti luddo viya migÃnaæ gavesanto migaluddo ti vutto, ogaïo ti gaïaæ ohÅno hutvÃ, takkarÃnaæ kuÂiæ katan ti so rÃjà tattha ara¤¤e corÃnaæ vasanatthÃya kataæ gÃmakaæ addasa, tassà ti tato corakuÂito kato, luddÃni bhÃsatÅti Patikolambena saddhiæ dÃruïÃni vacanÃni kathesi, sampannavÃhano ti sampannÃssavÃhano, lohituïhÅso ti rattena uïhÅsapaÂÂena samannÃgato, sampaÂike ti sampati idÃni evarÆpe ÂhitamajjhantikakÃle ti attho, sÃhasena ti sahasà pasayha kÃraïaæ katvÃ, gaïhÃmà 'ti vadati, nisÅthe pi raho dÃnÅti nisÅthe pi idÃni pi raho, idaæ vadati: yathà nisÅthe a¬¬harattasamaye manussà kilantà sayanti raho hoti idÃni pi Âhitamajjhantike pi tath' evà 'ti. hantvÃnà 'ti rÃjÃnaæ mÃretvà vatthÃbharaïÃni 'ssa gahetvà atha naæ pÃde gahetvà ka¬¬hitvà ekamante sÃkhÃhi paÂicchÃdema, iti so vegena sakiæ nikkhamati sakiæ Patikolambassa santikaæ gacchati. So tassa vacanaæ sutvà nikkhamitvà olokento rÃjabhÃvaæ ¤atvà bhÅto: @@ Atha naæ suvo gÃthÃya ajjhabhÃsi: @@ #<[page 433]># %< 7. SattigumbajÃtaka. (503.) 433>% Tattha atha tvan ti nanu tvaæ, matto ti corÃnaæ ucciÂÂhasuraæ la bhitvà tÃya matto hutvà pubbe mahÃgajjitÃni gajjasi, mÃtarÅti corajeÂÂhakassa bhariyaæ sandhÃyÃha, sà tadà sÃkhÃbhaÇgaæ nivÃsetvà carati, vijigucchase ti mama mÃtari naggÃya kin nu tvaæ idÃni corakammaæ jigucchasÅti. RÃjà pabujjhitvà tassa tena saddhiæ manussabhÃsÃya kathentassa vacanaæ sutvà "sappaÂibhayaæ idaæ ÂhÃnan". ti sÃrathiæ uÂÂhÃpento imaæ gÃtham Ãha: @@ So sÅghaæ uÂÂhahitvà rathaæ yojetvÃ: @@ gÃtham Ãha. Tattha balavÃhano ti balavÃhano mahÃthÃmÃssasampanno ti attho, adhitiÂÂhà 'ti abhirÆhÃ. AbhirÆÊhamatte yeva tasmiæ sindhavà vÃtavegena pakkhandiæsu. Sattigumbo rathaæ gacchantaæ disvà sambhamappatto dve gÃthà abhÃsi: @@ @@ Tattha ko nu me ti kuhin nu ime, asmin ti imasmiæ assame, paricÃrakà ti corÃ, adassanà ti etesaæ corÃnaæ adassanena, mutto esa gacchatÅti etesaæ hatthato mutto hutvà esa adassanaæ gacchatÅti pi attho, kodaï¬akÃnÅti dhanÆni, jÅvitan ti tumhÃkaæ jÅvitaÂÂhÃnaæ mà mu¤cittha, Ãyudhahatthà dhÃvitva gaïhatha nan ti. Evaæ tassa viravitvà aparÃparaæ vidhÃvantass' eva rÃjà isÅnaæ assamaæ patto. Tasmiæ khaïe isayo phalÃphalatthÃya gatÃ, #<[page 434]># %<434 XV. VÅsatinipÃta.>% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ eko Pupphasuvo ca assamapade hoti, so rÃjÃnaæ disvà paccuggamanaæ katvà paÂisanthÃram akÃsi. Tam atthaæ pakÃsento S. catasso gÃthà abhÃsi: @@ @@ @@ @@ Tattha paÂinanditthà 'ti rÃjÃnaæ disvà va tussi, lohitatuï¬ako ti rattatuï¬o sobhaggappatto, madhuke ti madhukaphalÃni, kÃsumÃriyo ti evaænÃmakÃni phalÃni kÃraphalÃni vÃ, tato pivà 'ti tato gahetvà pÃnÅyaæ pipa, ye asmiæ paricÃrakà ti mahÃrÃja ye imasmiæ assame vicaraïakà isayo te ara¤¤aæ u¤chÃya gatÃ, gaïhavho ti phalÃni gaïhatha, dÃtave ti dÃtuæ. RÃjà tassa paÂisanthÃre pasÅditvà @@ @@ gÃthadvayam Ãha. Ettha itaro ti corakuÂiyaæ suvako, iccevan ti ahaæ pana tassa evaæ vilapantass' eva imaæ assamaæ sotthinà patto. Ra¤¤o kathaæ sutvà Pupphako dve gÃthà abhÃsi: @@ @@ #<[page 435]># %< 7. SattigumbajÃtaka. (503.) 435>% Tattha bhÃtaro smà 'ti mahÃrÃja so cÃha¤ ca ubho bhÃtaro homa, corÃnan ti so corÃnaæ santike saævaddho ahaæ isÅnaæ santike, asataæ so sataæ ahan ti so asÃdhÆnaæ dussÅlÃnaæ santikaæ upagato, ahaæ sìhÆnaæ sÅlavantÃnaæ, tena dhammena no vinà ti mahÃrÃja taæ Sattigumbaæ corà coradhammena corakiriyÃya vinesuæ maæ isayo isidhammena sÅlÃcÃrena, tasmà so pi tena coradhammena no vinà hoti aham pi isidhammena no vinà homi. IdÃni taæ dhammaæ vibhajanto @@ @@ gÃthadvayam Ãha. Tattha nikatÅti patirÆpakena va¤canÃ, va¤canÃnÅti ujukava¤canÃn' eva, Ãlopà ti divà gÃmaghÃto, sahasÃkÃrà ti gehaæ pavisitvà maraïena tajjetvà sÃhasikakammakaraïÃni, saccan ti sabhÃvo, dhammo ti sucaritadhammo, ahiæsà ti mettacittapubbabhÃvo, saæyamo ti sÅlaæ, damo ti indriyadamanaæ, ÃsanÆdakadÃyÅnan ti adhigatÃnaæ Ãsana¤ ca udaka¤ ca dÃnasÅlÃnaæ, BhÃratà ti rÃjÃnaæ Ãlapati. IdÃni ra¤¤o dhammaæ desento imà gÃthà abhÃsi: @@ @@ @@ @@ #<[page 436]># %<436 XV. VÅsarinipÃta.>% @@ @@ Tattha sataæ và yadivà asan ti sappurisaæ và asappurisaæ vÃ, sevamÃno sevamÃnan ti seviyamÃno Ãcariyo sevamÃnaæ antevÃsikaæ, samphuÂÂho antevÃsikena phuÂÂho Ãcariyo, samphusaæ paran ti paraæ antevÃsiæ samphusanto Ãcariyo, alittan ti naæ antevÃsikaæ pÃpadhammena alittaæ so Ãcariyo visadiddho saro sesaæ sarakalÃpaæ viya limpati, evaæ bÃlÆpasevanà ti bÃlÆpasevano pÆtimacchaæ upanayhanaæ kusaggaæ viya hoti, pÃpakammaæ akaronto pi avaïïaæ akittiæ labhati, dhÅrÆpasevanà ti dhÅrÆpasevÅ hi puggalo tagarÃdigandhajÃtipaliveÂhitapattaæ viya hoti, paï¬ito bhavituæ asakkonto pi kalyÃïamittasevÅ guïakittiæ labhati, phalapuÂassevà 'ti gandhapuÂasseva gandhapaliveÂhanapaïïasseva, sampÃkamattano ti kalyÃïamittasaæsaggavasena attano paripÃkaæ paribhÃvanaæ ¤atvà ti attho, pÃpenti suggatin ti santo sammÃdiÂÂhikà attÃnaæ nissite satte saggan eva pÃpentÅti desanaæ yathÃnusandhim eva pÃpesi. RÃjà tassa dhammakathÃya pasÅdi. Isigaïo pi Ãgato. RÃjà isayo vanditvà "bhante maæ anukampamÃnà mama vasanaÂÂhÃne vasathÃ" 'ti vatvà tesaæ paÂi¤¤aæ gahetvà nagaraæ gantvà suvÃnaæ abhayaæ adÃsi. Isayo pi tattha agamaæsu. RÃjà isigaïaæ uyyÃne vasÃpento yÃvajÅvaæ upaÂÂhahitvà saggapadaæ pÆresi. Ath' assa putto pi chattaæ ussÃpetvà isigaïaæ paÂijaggi yevà 'ti tasmiæ kulaparivaÂÂe sattarÃjÃno dÃnaæ pavattayiæsu. M. ara¤¤e vasanto yeva yathÃkammaæ gato. S. i. d. Ã. "evaæ bhikkhave pubbe pi Devadatto pÃpaparivÃro yevÃ" 'ti vatvà j. s. "Tadà Sattigumbo Devadatto ahosi, corà Devadatta-parisÃ, #<[page 437]># %< 8. BhallÃÂiyajÃtaka (504.) 437>% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ rÃjà ùnando, isigaïo BuddhaparisÃ, Pupphakasuvo aham evÃ" 'ti. SattigumbajÃtakaæ. $<8. BhallÃÂiyajÃtaka.>$ BhallÃÂiyo nÃma ahosi rÃjà ti. Idaæ S. J. v. MallikÃdeviæ Ã. k. Tassà kira ekadivasaæ ra¤¤Ã saddhiæ sayanaæ nissÃya kalaho ahosi. RÃjà kujjhitvà taæ na olokesi. Sà cintesi: "nÆna T. ra¤¤o mayi kuddhabhÃvaæ na jÃnÃtÅti". S. taæ kÃraïaæ ¤atvà punadivase bhikkhusaæghaparivuto SÃvatthiæ piï¬Ãya pavisitvà ra¤¤o gehadvÃraæ gato. RÃjà paccuggantvà pattaæ gahetvà S-raæ pÃsÃdaæ Ãropetvà paÂipÃÂiyà bhikkhusaæghaæ nisÅdÃpetvà dakkhiïodakaæ datvà païÅtenÃhÃrena parivisitvà bhattakiccÃvasÃne ekamantaæ nisÅdi. S. "kin nu kho mahÃrÃja Mallikà na pa¤¤ÃyatÅti" pucchitvà "attano sukhamadamattÃyÃ" 'ti vutte "nanu mahÃrÃja tvaæ pubbe kinnarayoniyaæ nibbattitvà ekarattiæ kinnariyà vinà hutvà sattavassasatÃni paridevamÃno vicarÅti" vatvà tena yÃcito a. Ã.: AtÅte B. BhallÃÂiyo nÃma rÃjà r. kÃrento "aÇgÃrapakkaæ migamaæsaæ khÃdissÃmÅti" rajjaæ amaccÃnaæ niyyÃdetvà sannaddhapa¤cÃvudho susikkhitakoleyyakasunakhagaïaparivuto nagarà nikkhamitvà Himavantaæ pavisitvà anu GaÇgaæ gantvà upari abhirÆhituæ asakkonto ekaæ GaÇgaæ otiïïaæ nadiæ disvà tadanusÃrena gacchanto migasÆkarÃdayo vadhitvà aÇgÃrapakkamaæsaæ khÃdanto uccaÂÂhÃnaæ abhirÆhi. Tattha ramaïÅyÃya nadikÃya paripuïïakÃle thanappamÃïodikà hutvà sandati, a¤¤adà jaïïuppamÃïodikà hoti. Tattha nÃnappakÃramacchakacchapà vicaranti, udakapariyante rajatapaÂÂavaïïà vÃlukÃ, ubhosu tÅresu nÃnÃpupphaphalabharitavinamità rukkhà pupphaphalarasamattehi nÃnÃvihaÇgabhamaragaïehi samparikiïïà vividhamigasaæghanisevitacchÃyÃ. Evaæ ramaïÅyÃya hemavatakanadiyà tÅre dve kinnarà a¤¤ama¤¤aæ ÃliÇgitvà paricumbitvà nÃnappakÃrehi paridevantà rodanti. #<[page 438]># %<438 XV. VÅsatinipÃta.>% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ RÃjà tassà nadiyà tÅrena GandhamÃdanaæ abhirÆhanto te kinnare disvà "kin nu te ete kinnarà evaæ paridevanti, pucchissÃmi ne" ti cintetvà sunakhe oloketvà accharaæ pahari, susikkhità koleyyakà sunakhà tÃya sa¤¤aya gumbaæ pavisitvà udarena nipajjiæsu. So tesaæ paÂisallÅnabhÃvaæ ¤atvà dhanukalÃpa¤ c' eva sesÃvudhÃni ca Âhitarukkhaæ nissÃya Âhapetvà padasaddaæ akaronto saïikaæ tesaæ santikaæ gantvà "kiækÃraïà tumhe rodathÃ" 'ti kinnare pucchi. Tam atthaæ dassento S. tisso gÃthà abhÃsi: @@ @@ @@ Tattha sÃÊÆrasaæghan ti sunakhagaïaæ, himaccaye ti catunnaæ hemantamÃsÃnaæ atikkame, Hemavatayà 'ti imissà Hemavatanadiyà tÅre. Ra¤¤o vacanaæ sutvà kinnaro tuïhÅ ahosi. KinnarÅ pana ra¤¤Ã saddhiæ sallapi: @@ #<[page 439]># %< 8. BhallÃÂiyajÃtaka. (504.) 439>% @< migà manussà và nibhÃsavaïïà jÃnanti no kimpurisà ca luddhà 'ti. || Ja_XV:169 ||>@ Tattha Mallaægirin ti samma luddaka mayaæ imaæ Mallagiri¤ ca Paï¬araka¤ ca TikÆÂa¤ ca imà najjo anuvicarÃma, MallÃgirin ti pi pÃÂho, nibhÃsavaïïà ti nibhÃsamÃnavaïïà dissamÃnakasarÅrà ti. Tato rÃjà tisso gÃthà abhÃsi: @@ @@ @@ Tattha sukiccharÆpan ti suÂÂhu dukkhappattà viya hutvÃ, ÃliÇgito cÃsi piyo piyÃyà 'ti tayà piyÃya tava piyo aliÇgito ca asi, ÃliÇgiyo cÃsÅti pi pÃÂho, ayam ev' attho. kimidha vane ti kiækÃraïà idha vane antarantarà ÃliÇgitvà paricumbitvà piyaæ kathaæ kathetvà puna appatÅtà rodathà 'ti. Tatoparà ubhinnam pi allÃpasallÃpagÃthà honti: @@ @# %<440 XV. VÅsatinipÃta.>% pucchÃmi vo mÃnusadehavaïïe: kathaæ vinÃvÃsam akappayittha. || Ja_XV:174 ||>@ @@ @@ @@ @@ @@ @@ @@ #<[page 441]># %< 8. BhallÃÂiyajÃtaka. (504.) 441>% @< apÆratha tena muhuttakena, sÃyaæ nadÅ Ãsi mayà suduttarÃ. || Ja_XV:181 ||>@ @@ @@ @@ @@ @@ Tattha mayekarattin ti mayaæ ekarattiæ, vippavasimhà 'ti vippayuttà hutvà vasimhà 'ti, anutappamÃnà ti anicchamÃnÃnaæ nÃma no ekaratto atÅto ti taæ ekarattiæ anucintayamÃnÃ, puna na hessatÅti puna na bhavissati nÃgamissatÅti socÃma, dhanaæ va naÂÂhaæ pitaraæ va petan ti dhanaæ và naÂÂhaæ pitaraæ và mataraæ và petaæ kÃlakataæ kin nu kho tumhe cintayamÃnà kena kÃraïena taæ ekarattiæ vinÃvÃsaæ akappayittha, idam me Ãcikkhathà 'ti pucchati, yamiman ti yaæ idaæ, selakÆÂan ti dvinnaæ selÃnaæ antare sandamÃnaæ, vassakÃle ti ekassa meghassa uÂÂhÃya vassanakÃle, #<[page 442]># %<442 XV. VÅsatinipÃta.>% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ amhÃkaæ hi imasmiæ vanasaï¬e rativasena vicaratÃnaæ eko megho uÂÂhahi, atha me piyasÃmiko kinnaro maæ pacchato ÃgacchatÅti ma¤¤amÃno etaæ nadiæ uttarÅti Ãha, aha¤cà 'ti ahaæ pan' etassa paratiraæ gatabhÃvaæ ajÃnantÅ supupphitÃni aækolakÃdÅni pupphÃni ocinÃmi, tattha sattaliyothika¤cà 'ti kandalapuppha¤ ca suvaïïayodhika¤ ca ocinantÅ pana piyo ca me mÃlabhÃrÅ bhavissati aha¤ ca naæ mÃlinÅ hutvà ajjhupessan ti iminà kÃraïena ocinÃmi, uddÃlakà pÃÂalisinduvÃrità ti ime hi mayà ocità yevà 'ti vadati, oceyyà 'ti ocinitvÃ. akaluæ candana¤cà 'ti kÃÊÃkalu¤ ca rattacandana¤ ca, rositaÇgo ti vilittasarÅro, rosità ti vilittà hutvà ajjhupessan ti sayane upÃgamissÃmi, nudaæ sÃle salaÊe kaïïilÃre ti etÃni mayà ocinitvà tÅre ÂhapitÃni pupphÃni nudantaæ harantaæ, sudattarà ti tassà hi oratÅre ÂhitakÃle yeva nadiyà udakaæ Ãgataæ, taæ khanaæ yeva suriyo atthamito, vijjutà niccharanti, kinnarà nÃma udakabhÅrukà honti, iti sà otarituæ na visahi, tenÃha: sÃyaæ nadÅ mayà duruttarà ti, sampassantà ti vijjuniccharaïakÃle passantÃ, rodÃmà 'ti andhakÃrÃkÃle apassantà rodÃma vijjuniccharaïakÃle passantà hasÃma, samvarÅti ratti, catukkan ti tucchaæ, uttariyÃnà 'ti uttaritvÃ, tÅhÆnakan ti tÅhi ÆnÃni sattavassasatÃni, yamidha mayan ti yaæ kÃlaæ idha mayaæ vippavasimha so ito tÅhi ÆnakÃni sattavassasatÃni hontÅti vadati, vÃsekiman ti vÃsaæ ekaæ imaæ tumhÃkam eva vassasataæ imaæ jÅvitan ti vadati, ko nÅdhà 'ti evaæ parittake jÅvite ko nu idha kantÃya vinà bhaveyya, ayuttaæ tave piyabhariyÃya vinà bhavitun ti dÅpeti, kÅvatako nÆ ti rÃjà kinnariyà vacanaæ sutvà imesaæ ÃyuppamÃïaæ pucchissÃmÅti cintetvà tumhÃkaæ kittako ÃyÆ 'ti pucchati, anussavà sace vo kassaci vadantassa và sutaæ mÃtÃpitunnaæ và vaddhÃnaæ mahallakÃnaæ santikà Ãgamo atthi atha me tato anussavà vaddhato Ãgamo và etaæ avikampamÃnà akkhÃtha, na cantarà ti amhÃkaæ vassasahassaæ Ãyu antarà ca no pÃpako jÅvitantarÃyakaro rogo pi n' atthi. avÅtarÃgà ti a¤¤ama¤¤aæ avigatapemà hutvà Taæ sutvà rÃjà "ime hi nÃma tiracchÃnagatà hutvà ekarattiæ vippayogena sattavassasatÃni rodantà vicaranti, ahaæ pana tiyojanasatike rajje mahÃsampatiæ pahÃya ara¤¤e vicarÃmi, aho akiccakÃri 'mhÅti" tato ca nivatto BÃrÃïasiæ gantvà "kin te mahÃrÃja Himavante acchariyaæ diÂÂhan" ti amaccehi puÂÂho sabbaæ Ãrocetvà tato paÂÂhÃya dÃnÃdÅni dadanto bhoge bhu¤ji. #<[page 443]># %< 8. BhallÃÂiyajÃtaka. (504.) 443>% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ Tam atthaæ pakÃsento S. @@ imaæ gÃthaæ vatvà puna vadanto dve gÃthà abhÃsi: @@ @@ Tattha amÃnusÃnan ti kinnarÃnaæ, attakammÃparÃdho ti attano kammadoso, kimpurisekarattin ti yathà te kimpurise ekarattiæ kato attano kammadoso tapi tathà tumhe mà tapÅti attho. Mallikà devÅ T-assa dhammadesanaæ sutvà uÂÂhÃyÃsanà a¤jalim paggayha D-assa thutiæ karontÅ osÃnagÃtham Ãha: @@ Tattha vividhaæ adhimanà suïomahan ti bhante tumhehi vividhehi nÃnÃkÃraïehi alaækaritvà desitaæ dhammadesanaæ adhimanà pasannacittà hutvà suïomi, vacanapathan ti taæ tumhehi vuttaæ vividhavacanaæ, mu¤ca giraæ nudaseva me daran ti kaïïasukhaæ madhuraæ giraæ mu¤canto mama hadaye sokadarathaæ nudasi yeva harasi yeva, #<[page 444]># %<444 XV. VÅsatinipÃta.>% samaïasukhÃvaha jÅva me ciran ti bhante buddhasamaïa dibbamÃnusalokiyalokuttarasukhÃvaha jÅva me ciraæ mama sÃmi dhammarÃja ciraæ jÅvà 'ti. KosalarÃjà tato paÂÂhÃya tÃya saddhiæ samaggavÃsaæ vasi. S. i. d. Ã. j. s.: "Tadà kinnaro KosalarÃjà ahosi, kinnarÅ Mallikà devÅ ahosi. BhallÃÂiyarÃjà aham evÃ" 'ti. BhallÃÂiyajÃtakaæ $<9. SomanassajÃtaka.>$ Ko taæ hiæsati heÂhetÅti. Idaæ S.J.v. Devadattassa vadhÃya parisakkanaæ Ã. k. Tadà hi S. "na bhikkhave idÃn' eva pubbe p' esa mama vadhÃya parisakkati yevÃ" 'ti vatvà a. Ã.: AtÅte KururaÂÂhe Uttarapa¤cÃlanagare Reïu nÃma rÃjà r. kÃresi. Tadà MahÃrakkhito nÃma tÃpaso pa¤casatatÃpasaparivÃro Himavante vasitvà loïambilasevanatthÃya cÃrikaæ caranto Uttarapa¤cÃlanagaraæ patvà rÃjuyyÃne vasitvà sapariso piï¬Ãya caranto rÃjadvÃraæ pÃpuïi. RÃjà isiganaæ disvà iriyÃpathe pasanno alaækatamahÃthale nisÅdÃpetvà païÅtena ÃhÃrena parivisitvà "bhante imaæ vassÃrattaæ mama uyyÃne vasathÃ" 'ti vatvà tehi saddhiæ uyyÃnaæ gantvà vasanaÂÂhÃnÃni kÃretvà pabbajitaparikkhÃre datvà vanditvà nikkhami. Tato paÂÂhÃya sabbe pi te rÃjanivesane bhu¤janti. RÃjà pana aputtako putte patheti, puttà n' uppajjanti. VassÃrattaccayena MahÃrakkhito "idÃni Himavanto ramaïi¤Åyo, tatth' eva gamissÃmÃ" 'ti rÃjÃnaæ Ãpucchitvà ra¤¤Ã katasakkÃrasammÃno nikkhamitvà antarÃmagge majjhantikasamaye maggà okkamma ekassa sandacchÃyassa rukkhassa heÂÂhà taruïatiïapiÂÂhe sapariso nisÅdi. TÃpasà kathaæ samuÂÂhÃpesuæ: "rÃjagehe vaæsÃnurakkhako putto n' atthi, sÃdhu vat' assa sace rÃjà puttaæ labheyya paveïi ghaÂÅyethÃ" 'ti. MahÃrakkhito pi tesaæ kathaæ sutvà "bhavissati nu kho ra¤¤o putto udÃhu no" #<[page 445]># %< 9. SomanassajÃtaka. (505.) 445>% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ ti upadhÃrento "bhavissatÅti" ¤atvà evam Ãha: "mà bhonto cintayittha, ajja paccÆsakÃle eko devaputto cavitvà ra¤¤o aggamehesiyà kucchimhi paÂisandhiæ gaïhissatÅti". Taæ sutvà eko kÆÂajaÂilo "idÃni rÃjakulÆpako bhavissÃmÅti" cintetvà tÃpasÃnaæ gamanakÃle gilÃnÃlyaæ katvà nipajjitvà "ehi gacchÃmÃ" 'ti vutte "na sakkomÅti" Ãha. MahÃrakkhito tassa nipannakÃraïaæ ¤atvà "yadà sakkosi tadà ÃgaccheyyÃsÅti" isigaïaæ ÃdÃya Himavantam eva gato. Kuhako pi ni vattitvà vegena gantvà rÃjadvÃre Âhatvà "MahÃrakkhitassa upaÂÂhÃnakatÃpaso Ãgato" ti ra¤¤o ÃrocÃpetvà ra¤¤a vegena pakkosÃpito pÃsÃdaæ abhiruyha pa¤¤attÃsane nisÅde. RÃjà kuhakaæ vanditvà ekamantaæ nisinno isÅnaæ Ãrogyaæ pucchitvà "bhante atikhippaæ nivattittha, vegena ken' atthena Ãgat' atthÃ" 'ti Ãha. "ùma mahÃrÃja, isigaïo sukhaæ nisinno `sÃdhu vat' assa sace ra¤¤o paveïipÃlako putto uppajjeyyÃ' 'ti kathaæ samuÂÂhÃpesi, ahaæ taæ kathaæ sutvà `bhavissati nu kho ra¤¤o putto' ti dibbacakkhunà olokento mahiddhikaæ devaputtaæ `cavitvà aggamahesiyà SudhammÃya kucchismiæ nibbattissatÅti' disvà `ajÃnantà gabbhaæ nÃseyyuæ, ÃcikkhissÃmi nesan' ti tumhÃkaæ kathanatthÃya Ãgato, kathitan te mayÃ, gacchÃm' ahaæ mahÃrÃjÃ" 'ti. RÃjà "bhante na sakkà gantun" ti tuÂÂho pasannacitto kuhakaæ tÃpasaæ uyyÃnaæ netvà vasanaÂÂhÃnaæ saævidahitvà adÃsi. So tato paÂÂhÃya rÃjakule bhu¤janto vasati, Dibbacakkhuko t' ev' assa nÃmaæ ahosi. Tadà B. TÃvatiæsabhavanà cavitvà tattha paÂisandhiæ gaïhi, jÃtassa c' assa nÃmagahaïadivase SomanassakumÃro t' eva nÃmam kariæsu, so kumÃraparihÃren' eva va¬¬hati. KuhakatÃpaso uyyÃnass' ev' ekasmiæ passe nÃnappakÃraæ sÆpeyyasÃka¤ ca valliphalÃni ca ropetvà païïikÃnaæ hatthe vikiïanto dhanaæ. saïÂhapesi. B-assa sattavassikakÃle ra¤¤o paccanto kuppi. #<[page 446]># %<446 XV. VÅsatinipÃta.>% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ So "DibbacakkhutÃpasaæ mà pamajjÅti" kumÃraæ paÂicchÃpetvà "paccantaæ vÆpasamessÃmÅti" gato. Ath' ekadivasaæ kumÃro "jaÂilaæ passissÃmÅti" uyyÃnaæ gantvà kÆÂajaÂilaæ ekaæ gaïÂhikakÃsÃvaæ nivÃsetvà ekaæ pÃrupitvà ubhohi hatthehi dve udakaghaÂe gahetvà sÃkavatthusmiæ udakaæ Ãsi¤cantaæ disvà "ayaæ kÆÂajaÂilo attano samaïadhammaæ akatvà païïikakammaæ karotÅti" ¤atvà "kiæ karosi païïika gahapatikÃ" 'ti taæ lajjÃpetvà avanditvà va nikkhami. KÆÂajaÂilo "ayaæ idÃn' eva evarÆpo paccÃmitto, ko jÃnÃti kiæ karissati, idÃn' eva naæ nÃsetuæ vaÂÂatÅti" cintetvà ra¤¤o ÃgamanakÃle pÃsÃïaphalakaæ ekamantaæ khipitvà pÃnÅyaghaÂaæ bhinditvà païïasÃlÃya tiïÃni vikiritvà sarÅraæ telena makkhetvà païïasÃlaæ pavisitvà sasÅsaæ pÃrupitvà mahÃdukkhappatto viya ma¤ce nipajji. RÃjà Ãgantvà nagaraæ padakkhiïaæ katvà nivesanaæ apavisitvà "mama sÃmikaæ Dibbacakhukaæ passissÃmÅti" païïasÃladvÃraæ gantvà taæ vippakÃraæ disvà "kin nu kho etan" ti anto pavisitvà taæ nipannakaæ disvà pÃde parimajjanto paÂhamaæ gÃthaæ Ãha: @@ Tattha hiæsatÅti paharati, heÂheÂÅti akkosati, kvajja setÆ 'ti ko ajja sayatu. Taæ sutvà kÆÂajaÂilo nitthananto uÂÂhÃya dutiyaæ gÃtham Ãha: @@ #<[page 447]># %< 9. SomanassajÃtaka. (505.) 447>% @< ahiæsako Renu-m-anuppavissa puttena te heÂhayito 'smi devà 'ti. || Ja_XV:192 ||>@ Itoparà uttÃnasambandhagÃthà PÃÊinayen' eva veditabbÃ. @@ @@ @@ @@ @@ Tattha ahiæsako ti ahaæ kassaci ahiæsako sÅlÃcÃrasampanno, Renumanupavissà 'ti mahÃrÃja Reïu ahaæ tava puttena mahÃparivÃrena anupavisitvà are kÆÂatÃpasa kasmà tvaæ idha vasÅti vatvà pÃsÃïaphalakaæ khipitvà ghaÂaæ bhinditvà hatthehi ca pÃdehi ca koÂÂentena viheÂhito 'smÅti evaæ so abhÆtam eva bhÆtaæ viya katvà rÃjÃnaæ saddahÃpesi, ÃyantÆ 'ti gacchantu, mama sÃmimhi vippaÂipannakÃlato paÂÂhÃya mayi pi so na lajjissatÅti kujjhitvà tassa vadhaæ ÃïÃpento evam Ãha, kÃsÃviyà ti coraghÃtakÃ, te pi pharasuhatthà attano vidhÃnena gacchantÆ 'ti vadati, varan ti varasÅsaæ chinditvà Ãharantu, rÃjino ti bhikkhave ra¤¤o santike dÆtà ra¤¤Ã pesità vegena gantvà mÃtarà alaækaritvà attano aæke nisÅdÃpitaæ kumÃraæ parivÃretvà etad avocuæ. issarenà 'ti ra¤¤Ã, vitiïïosÅti pariccatto si, sa rÃjaputto ti bhikkhave tesaæ vacanaæ sutvà maraïabhayatajjito mÃtu aækato uÂÂhÃya so rÃjaputto, #<[page 448]># %<448 XV. VÅsatinipÃta.>% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ paÂidassayethà ti dassetha, tassà 'ti bhikkhave te dÆtà tassa kumÃrassa taæ vacanaæ sutvà mÃretuæ avisahantÃgoïaæ viya naæ rajjuyà parika¬¬hantà netvà ra¤¤o dassayuæ, kumÃre pana nÅyamÃne dÃsÅgaïaparivutà saddhiæ orodhehi SudhammÃpi devÅ nÃgarÃpi mayaæ niraparÃdhaæ kumÃraæ mÃretuæ na dassÃmà ti tena saddhiæ yeva agamaæsu, Ãgacchun ti tumhÃkaæ ÃïÃya mama santikaæ Ãgamaæsu, hantuæ maman ti maæ mÃretuæ, ko nÅdhà ti ko nu idha mama aparÃdho yena maæ tvaæ mÃresÅti pucchi. RÃjà "bhavaggaæ atinÅcaæ, tava doso atimahÃ" ti tassa dosaæ kathento @@ Tattha udakaæ sajÃtÅti udakorohaïakammam karotÅti, taæ tÃdisan ti taæ tathÃrÆpaæ mama sÃmiæ DibbacakkhutÃpasaæ kasmà tvaæ gahapativÃdena samudÃcarasÅti vadati. Tato kumÃro "deva mayhaæ gahapatiæ ¤eva gahapatin ti vadantassa ko doso" ti vatvà @@ Tattha mÆlà ti mÆlakÃdimÆlÃ, phalà ti nÃnÃvidhÃni valliphalÃni, te rakkhati gopayatappamatto ti te esa tava kulÆpakatÃpaso païïikakammaæ karonto nisÅditvà rakkhati vatiæ katva gopayati appamatto, tena kÃraïena so tava brÃhmaïo gahapati nÃma hoti. "Iti naæ aham pi gahapatÅti kathesiæ, sace na saddahasi catÆsu dvÃresu païïike pucchÃpehÅti". RÃjà pucchÃpesi. #<[page 449]># %< 9. SomanassajÃtaka. (505.) 449>% Te "Ãma mayaæ imassa hatthato païïaæ ca phalÃphalÃni ca vikiïÃmÃ" 'ti Ãhaæsu. Païïavatthum pi upakharÃpetvà paccakkham akÃsi. PaïïasÃlam pi 'ssa pavisitvà kumÃrassa parisà païïavikkayaladdhaæ kahÃpaïamÃsakabhaï¬ikaæ nÅharitvà ra¤¤o dassesi. RÃjà M-assa niddosabhÃvaæ ¤atvÃ: @@ Tato M. cintesi: "evarÆpassa bÃlassa ra¤¤o santike vÃsato Himavantaæ pavisitvà pabbajituæ varaæ, parisamajjhe yev' assa dosaæ Ãvikatvà Ãpucchitvà ajj' eva nikkhamitvà pabbajissÃmÅti" so parisÃya namakkÃraæ katvà @@ Tattha bÃlÃyaæ bÃlassà 'ti ayaæ rÃjà sayaæ bÃlo imassa bÃlassa kÆÂajaÂilassa vacanaæ sutvà ahetunà va maæ ghÃtaye ti. Eva¤ ca pana vatvà attÃnaæ anujÃnÃpento itaraæ gÃtham Ãha: @@ Tattha visate ti visÃle mahante jÃte, dunnikkhayo ti dunnikka¬¬hiyo. #<[page 450]># %<450 XV. VÅsatinipÃta.>% Tatoparà ra¤¤o ca puttassa vacanapaÂivacanagÃthà honti: @@ @@ @@ @@ Tattha dukkhà ti tÃta pabbajjà nÃma parapaÂibaddhà jÅvikatthà dukkhà mà pabbaji rÃjà hohÅti taæ yÃci, kinnÆ dha devà 'ti deva ye tava bhogà tesu kin nÃma bhu¤jitabbam atthi, parivÃrità ti paricÃrità ayam eva và pÃÂho, tassa kira jÃtissara¤¤Ãïaæ uppajji, tasmà evam Ãha, paraneyyan ti andhaæ viya yaÂÂhiyà parena netabbaæ, tÃdise ti tÃdisassa ra¤¤o santike na paï¬itena vasitabbaæ, mayà attano ¤Ãïabalena ajja jÅvitaæ laddhaæ, nÃhaæ tava santike vasissÃmÅti ¤Ãpetuæ evam Ãha, yathÃmatin ti sace puna mayhaæ evarÆpo doso hoti atha tvaæ yathÃjjhÃsayaæ karohÅti puttaæ khamÃpesi. M. rÃjÃnaæ ovadanto aÂÂha gÃthà abhÃsi: #<[page 451]># %< 9. SomanassajÃtaka. (505.) 451>% @@ @@ @@ @@ @@ @@ @@ @@ #<[page 452]># %<452 XV. VÅsatinipÃta.>% Tattha anisammà 'ti anoloketvà anupadhÃretvÃ, anavatthÃya cintitan ti na ca avatthapetvà na tuletvà na tÅretvà cintitaæ, vipÃko hoti pÃpako ti tassa hi yathà nÃma bhesajjassa vebhaÇgo vipatti evam evaæ vipÃko hoti pÃpako, asa¤¤ato ti kÃyÃdÅhi asa¤¤ato dussÅlo, taæ na sÃdhÆ 'ti taæ tassa kokhanatthaæ na sÃdhu, nÃnisammà 'ti anisÃmetvà ki¤ci kammaæ na kareyya, païayeyyà 'ti paÂÂhapeyya pavatteyya, vegà ti vegena sahasÃ, sammÃpaïidhi cà 'ti sammÃpaïidhinà yoniso Âhapitena cittena katà narassa atthà pacchà anÃnutappà bhavantÅti attho, vibhajjà 'ti imÃni kÃtuæ yuttÃni imÃni kÃtuæ ayuttÃnÅti evam a¤¤Ãya vibhajitvÃ, kammÃyatanÃnÅti kammÃni, vaddhÃnumatÃnÅti paï¬itehi anumatÃni anavajjÃni honti. katukan ti deva kaÂukasambÃdhaæ sukicchaæ maraïabhayaæ patto 'mhi, laddhÆ 'ti attano ¤Ãïabalena labhitvÃ, pabbajjamevÃbhimano ti pabbajjÃbhimukhacitto yev' asmi. Evam M-ena dhamme desite rÃjà deviæ Ãmantetvà @@ Tattha yÃcitave ti yÃcituæ. Sà pabbajjÃyam eva uyyojentÅ @@ Tattha nisammà 'ti pabbajanto ca nisÃmetvà micchÃdiÂÂhikÃnam pabbajjaæ pahÃya sammÃdiÂÂhiyuttaæ niyyÃnikaæ pabbajjaæ pabbaja. Atha rÃjà gÃtham Ãha: @@ #<[page 453]># %< 9. SomanassajÃtaka. (505.) 453>% @< yÃcassu puttaæ iti vuccamÃnà bhiyyo va ussÃhayase kumÃran ti. || Ja_XV:217 ||>@ Tattha yÃdisa¤cà 'ti yÃdisaæ idaæ tvaæ vadesi taæ acchariyarÆpaæ va. dukkhitan ti pakatiyÃpi maæ dukkhitaæ bhiyyo dukkhÃpayasi. Puna devÅ gÃtham Ãha: @@ Tattha vippamuttà ti rÃgÃdÅhi vippamuttÃ, parinibbutà ti kilesaparinibbÃnena nibbutÃ, tamariyamaggan ti taæ tesaæ BuddhÃdÅnaæ ariyÃnaæ santakaæ maggaæ paÂipajjamÃnaæ mama puttaæ vÃretuæ na vussahÃmi devà 'ti. Tassà vacanaæ sutvà rÃjà osÃnagÃtham Ãha: @@ Tattha bahuÂhÃnacintino ti bahukÃraïacintino, yesÃyan ti yesaæ ayaæ SomanassakumÃrasseva hi subhÃsitaæ sutvà appossukkà jÃtÃ, rÃjÃpi tad eva sandhÃyÃha. M. mÃtÃpitaro vanditvà "sace mayhaæ doso atthi khamathÃ" 'ti Ãha, mahÃjanassa a¤jaliæ katvà HimavavantÃbhimukho gantvà manussesu nivattesu manussavaïïenÃgantvà devatÃhi sattapabbatarÃjiyo atikkamitvà Himavantaæ nÅto, Vissakammena nimmitÃya païïasÃlÃya isipabbajjaæ pabbaji, taæ tattha yÃva soÊasavassakÃlà rÃjakulaparicÃrikavesena devatà yeva upaÂÂhahiæsu. KÆÂajaÂilam pi mahÃjano pothetvà jÅvitakkhayaæ pÃpesi. M. jhÃnÃbhi¤¤aæ nibbattetvà BrahmalokÆpago ahosi. #<[page 454]># %<454 XV. vÅsatinipÃta.>% S. i. d. Ã.: "evaæ bhikkhave pubbe p' esa mayhaæ vadhÃya parisakkati yevÃ" 'ti vatvà j. s.:"Tadà kuhako Devadatto ahosi, mÃtà MahÃmÃyÃ, Rakkhito SÃriputto, SomanassakumÃro aham evÃ" 'ti. SomanassajÃtakaæ. $<10. CampeyyajÃtaka.>$ Kà nu vijjurivÃbhÃsÅti. Idaæ S.J.v. uposathakammaæ Ã. k. Tadà hi S. "sÃdhu vo kataæ upÃsakà uposathavÃsaæ vasantehi, porÃïakapaï¬ità nÃgasampattiæ pahÃya uposathavÃsaæ vasiæsu yevÃ" 'ti vatvà tehi yÃcito a. Ã.: A. AÇgaraÂÂhe AÇge ca MagadharaÂÂhe Magadhe ca r. kÃrente AÇga-Magadha-raÂÂhÃnaæ antare Campà nÃma nadÅ, tattha nÃgabhavanaæ ahosi, Campeyyo nÃma nÃgarÃjà r. kÃresi. KadÃci MagadharÃjà AÇgaraÂÂhaæ gaïhÃti, kadÃci AÇgarÃjà MagadharaÂÂhaæ. Ath' ekadivasaæ MagadharÃjà AÇgena saddhiæ yujjhitvà yuddhaparÃjito assaæ Ãruyha palÃyanto AÇgara¤¤o yodhehi anubaddho puïïaæ CampÃnadiæ patvà "parahatthe maraïato nadiæ pavisitvà nataæ seyyo" ti assen' eva saddhiæ nadiæ otari. Tadà Campeyyo nÃgarÃjà anto udake ratanamaï¬apaæ nimminitvà mahÃparivÃro mahÃpÃnaæ pivati. Asso ra¤ ¤Ã saddhiæ udake nimujjitvà nÃgara¤¤o purato otari. NÃgarÃjà alaækatapaÂiyattaæ rÃjÃnaæ disvà sinehaæ uppÃdetvà Ãsanà uÂÂhÃya" mà bhÃyi mahÃrÃjà 'ti rÃjÃnaæ attano pallaæke nisÅdÃpetvà udake nimuggakÃraïaæ pucchi. RÃjà yathÃbhÆtaæ kathesi. Atha naæ "mà bhÃyi mahÃrÃja, ahan taæ dvinnaæ raÂÂhÃnaæ sÃnikaæ karissÃmÅti" assÃsetvà sattÃhaæ mahantaæ yasaæ anubhavitvà sattame divase MagadharÃjena saddhiæ nÃgabhavanà nikkhami. MagadharÃjà nÃgarÃjassÃnubhÃvena AÇgarÃjÃnaæ gahetvà jÅvità voropetvà dvÅsu raÂÂhesu r. kÃresi. Tato paÂÂhÃya ra¤¤o ca nÃgarÃjassa ca vissÃso thiro ahosi, rÃjà anusaævaccharaæ CampÃnadÅtÅre ratanamaï¬apaæ kÃretvà mahantena pariccÃgena nÃgara¤¤o balikammaæ karoti, #<[page 455]># %< 10. CampeyyajÃtaka. (506.) 455>% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ so mahantena parivÃrena nÃgabhavanà nikkhamitvà balikammaæ paÂicchati, mahÃjano nÃgara¤¤o sampattiæ oloketi. Tadà B. daliddakule nibbatto rÃjaparisÃya saddhiæ nadÅtÅraæ gantvà taæ nÃgarÃjassa sampattiæ disvà lobhaæ uppÃdetvà taæ upaÂÂhayamÃno dÃnaæ datvà sÅlaæ rakkhitvà CampeyyanÃgarÃjassa kÃlakiriyato sattame divase cavitvà tassa vasanapÃsÃde sirisayanapiÂÂhe nibbatti, sarÅraæ sumanadÃmavaïïaæ mahantaæ ahosi. So taæ disvà vippaÂisÃrÅ hutvà "mayà katakusalanissandena chasu kÃmaggesu issariyaæ koÂÂhe paÂisÃmitaæ dha¤¤aæ viya ahosi, sv-Ãhaæ imissà tiracchÃnayoniyaæ paÂisandhiæ gaïhiæ, kim me jÅvitenÃ" 'ti maraïacittaæ uppÃdesi. Atha naæ sumanà nÃma nÃgamÃïavikà disvà "mahÃnubhÃvo Sakko nibbatto bhavissatÅti" sesanÃgamÃïavikÃnaæ sa¤¤aæ adÃsi, sabbà nÃnÃturiyahatthà Ãgantvà tassa upahÃraæ kariæsu. Tassa taæ nÃgabhavanaæ Sakkabhavanaæ viya ahosi, maraïacittaæ paÂippasambhi, sappasarÅraæ vijahitvà sabbÃlaækÃrapaÂimaï¬ito sayanapiÂÂhe nisÅdi. Ath' assa tato paÂÂhÃya yaso mahà ahosi, so tattha nÃgarajjaæ kÃrento aparabhÃge vippaÂisÃrÅ hutvà "kim me imÃya tiracchÃnayoniyÃ, uposathavÃsaæ vasitvà ito mu¤citvà manussapathaæ gantvà saccÃni paÂivijjhitvà dukkhass' antaæ karissÃmÅti" cintetvà tato paÂÂhÃya tasmiæ yeva pÃsÃde uposathakammaæ karoti, alaækatanÃgamÃïavikà tassa santikaæ gacchanti, yebhuyyena sÅlaæ bhijjati. So tato paÂÂhÃya pÃsÃdà nikkhamitvà uyyÃnaæ gacchati, tà tatrÃpi gacchanti, uposatho bhijjat' eva, so cintesi: "mayà ito nÃgabhavanà nikkhamitvà manussalokaæ gantvà uposathavÃsaæ vasituæ vaÂÂatÅti" so tato paÂÂhÃya uposathadivasesu nÃgabhavanà nikkhamitvà ekassa paccantagÃmassa avidÆre mahÃmaggasamÅpe vammÅkamatthake #<[page 456]># %<456 XV. VÅsatinipÃta.>% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ "mama cammÃdÅhi athikà cammÃdÅni gaïhantu, maæ kÅÊÃsappaæ và kÃtukÃmà kÅÊasappaæ karontÆ" 'ti sÃrÅraæ dÃnamukhe vissajjetvà bhoge Ãbhu¤jitvà nipanno uposathavÃsaæ vasati. MahÃmaggena gacchantà ca Ãgacchantà ca taæ disvà gandhÃdÅhi pÆjetvà pakkamanti, paccantagÃmavÃsino "mahÃnubÃhvo nÃgarÃjÃ" ti tassa upari maï¬apaæ karitvà samantà vÃlukaæ okiritvà gandhÃdÅhi pÆjayiæsu. Tato paÂÂhÃya manussà M-tte pasÅditvà pÆjaæ katvà puttaæ patthenti. M. pi uposathakammaæ karonto cÃtuddasÅpannarasesu vammÅkamatthake nipajjitvà pÃÂipade nÃgabhavanaæ gacchati, tass' evaæ uposathaæ karontassa addhà vÅtivatto. Ekadivasaæ Sumanà aggamahesÅ Ãha: "deva tvaæ manussalokaæ gantvà uposathaæ upavasasi, manussaloko ca sÃsaæko sappaÂibhayo, sace te bhayaæ uppajjeyya atha mayaæ yena nimittena jÃneyyÃma taæ no ÃcikkhÃ" 'ti. Atha naæ M. maÇgalapokkharaïiyà tÅraæ netvà "sace maæ bhadde koci paharitvà kilamessati imissà pokkharaïiyà udakaæ Ãvilaæ bhavissati, sace supaïïà gahessanti udakaæ pakkamissati, sace ahiguïÂiko gaïhissati udakaæ lohitavaïïaæ bhavissatÅti" evaæ tassà tÅïi nimittÃni Ãcikkhitvà catuddasauposathaæ adhiÂÂhÃya so nÃgabhavanà nikkhamitvà tattha gantvà vammÅkamatthake nipajji sarÅrasobhÃya vammÅkaæ sobhayamÃno, sarÅraæ hi 'ssa rajatadÃmaæ viya setaæ ahosi, matthako rattakambalabheï¬uko viya, imasmiæ pana jÃtake B-assa sarÅraæ naÇgalasÅsappamÃïaæ viya ahosi, BhÆridattajÃtake ÆruppamÃïaæ, SaækhapÃlajÃtake ekadoïikanÃvappamÃïaæ. Tadà eko BÃrÃïasÅvÃsimÃïavo Takkasilaæ gantvà disÃpÃmokkhassÃacariyassa santike Ãlambanamantaæ uggaïhitvà tena maggena attano gehaæ gacchanto M-aæ disvà #<[page 457]># %< 10. CampeyyajÃtaka. (506.) 457>% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ "imaæ sappaæ gahetvà gÃmanigamarÃjadhÃnisu kÅÊÃpento dhanaæ uppÃdessÃmÅti" cintetvà dibbosadhÃni gahetvà dibbamantaæ parivattetvà tassa santikaæ agamÃsi. Dibbamantaæ sutakÃlato paÂÂhÃya M-assa kaïïesu tattasalÃkappavesanakÃlo viya jÃto, matthako sikharena abhimatthiyamÃno viya jÃto. So "ko nu kho eso" ti bhogantarato sÅsaæ ukkhipitvà olokento ahiguïÂhikaæ disvà cintesi: "mama visaæ mahantaæ, sace 'haæ kujjhitvà nÃsÃvÃtam vissajjessÃmi etassa sarÅraæ bhusamuÂÂhi viya vippakirissati, atha me sÅlaæ khaï¬aæ bhavissati, na taæ olokessÃmÅti" so akkhÅni nimmÅletvà sÅsaæ bhogantare Âhapesi. Ahiguï¬ikabrÃhmaïo osadhaæ khÃditvà mantaæ parivattetvà kheÊaæ M-assa sarÅre opi, osadhÃna¤ ca mantassa cÃnubhÃvena kheÊena phuÂÂhaphuÂÂhaÂÂhÃne photÃnaæ uÂÂhÃnakÃlo viya jÃto, atha naæ so naÇguÂÂhe gahetvà ka¬¬hitvà dÅghato nipajjÃpetvà ajapadena daï¬ena uppÅÊetvà dubbalaæ katvà sÅsaæ daÊhaæ gahetvà nippÅÊesi. M. mukhaæ vivari, ath' assa mukhe kheÊaæ opitvà osadhamantaæ katvà dante bhindi, mukhaæ lohitassa pÆri. M. sÅlabhedabhayena evarÆpaæ dukkhaæ adhivÃsento akkhÅni ummÅletvà olokanamattam pi na kari. So pi "nÃgarÃjÃnaæ dubbalaæ karissÃmÅti" naÇguÂÂhato paÂÂhÃy' assa aÂÂhÅni cuïïayamÃno viya sakalasarÅraæ madditvà paÂÂakaveÂhanan nÃma veÂhesi, tantamajjitan nÃma majji, naÇguÂÂhe gahetvà dussapoÂhiman nÃma poÂhesi. M-assa sakalasarÅraæ lohitamakkhitaæ ahosi, so mahÃvedanaæ adhivÃseti. Ath' assa dubbalabhÃvaæ ¤atvà vallÅhi peÊaæ karitvà tattha naæ pakkhipitvà paccantagÃmaæ netvà mahÃjanamajjhe kÅÊÃpesi, #<[page 458]># %<458 XV. VÅsatinipÃta.>% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ nÅlÃdÅsu vaïïesu vaÂÂacaturassÃdisu saïÂhÃnesu aïuæthÆlÃdÅsu pamÃïesu yaæ yaæ brÃhmaïo icchati M. taæ tad eva katvà naccati, phaïasatam pi phaïasahassam pi karoti yeva. MahÃjano pasÅditvà bahuæ dhanam adÃsi, ekadivasam eva kahÃpaïasahassaæ sahassagghaïake ca parikkhÃre labhi. BrÃhmaïo Ãdito va "sahassaæ labhitvà vissajjessÃmÅti" cintesi, taæ pana dhanaæ labhitvà "paccantagÃme yeva tÃva me ettakaæ dhanaæ laddhà rÃjarÃjamahÃmaccÃnaæ santike bahuæ labhissÃmÅti" sakaÂa¤ ca sukhayÃna¤ ca gahetvà sakaÂe parikkhÃre Âhapetvà sukhayÃnake nisinno mahantena parivÃrena M-aæ gÃmanigamÃdÅsu kÅÊÃpento "BÃrÃïasiyam Uggasenara¤¤o santike kÅÊÃpetvà vissajjessÃmÅti" agamÃsi. So maï¬uke mÃretvà nÃgara¤¤o deti. NÃgarÃjà punappuna "n' esa maæ nissÃya mÃressatÅti" na khÃdati. Ath' assa madhulÃje adÃsi. M. "sac' Ãhaæ gocaraæ gaïhissÃmi anto peÊÃya eva maraïaæ bhavissatÅti" te pi na khÃdati. BrÃhmaïo mÃsamattena BÃrÃïasiæ patvà dvÃragÃmesu kÅÊÃpento bahuæ dhanaæ labhi. RÃjÃpi taæ pakkosÃpetvà "amhÃkaæ kÅÊÃpehÅti Ãha."SÃdhu deva, sve pannarase tumhÃkaæ kÅÊÃpessÃmÅti". RÃjà "sve nÃgarÃjà rÃjaÇgaïe naccissati, mahÃjano sannipatitvà passatÆ" 'ti bheri¤ carÃpetvà punadivase rÃjaÇgaïaæ alaækÃrÃpetvà brÃhmaïaæ pakkosÃpesi. So ratanapeÊÃya M-aæ netvà citratthare peÊaæ Âhapetvà nisÅdi. RÃjÃpi pÃsÃdà oruyha mahÃjanaparivuto rÃjÃsane nisÅdi. BrÃhmaïo M-aæ nÅharitvà naccÃpesi. MahÃjano sakabhÃvena saïÂhÃtuæ na sakkoti, celukkhepasahassÃni vattanti, B-assa upari sattaratanavassaæ vassati. Tassa gahitassa mÃso sampÆri, ettakaæ kÃlaæ nirÃhÃro va ahosi. #<[page 459]># %< 10. CampeyyajÃtaka. (506.) 459>% Sumanà "aticirÃyati me piyasÃmiko, idÃni 'ssa idha anÃgacchantassa mÃso sampuïïo, kin nu kho kÃraïan" ti gantvà pokkharaïiæ olokentÅ lohitavaïïaæ udakaæ disvà "ahiguï¬ikena gahito bhavissatÅti" ¤atvà nÃgabhavanà nikkhamitvà vammÅkasantikaæ gantvà M-assa gahitaÂÂhÃna¤ ca kilamitaÂÂhÃna¤ ca disvà kanditvà paccantagÃmaæ gantvà pucchitvà taæ pavattiæ sutvà BÃrÃïasiæ gantvà rÃjaÇgaïe parisamajjhe ÃkÃse rudamÃnà aÂÂhÃsi. M. naccanto va ÃkÃsaæ olokento taæ disvà lajjito peÊaæ pavisitvà nipajji. RÃjà tassa peÊaæ paviÂÂhakÃle "kin nu kho kÃraïan" ti ito c' ito ca olokento taæ ÃkÃse Âhitaæ disvà paÂhamaæ gÃtham Ãha: @@ Tattha na taæ ma¤¤Ãmi mÃnusin ti ahan taæ mÃnusÅti na ma¤¤Ãmi, tayà ekÃya devatÃya gandhabbiyà và bhavituæ vaÂÂatÅti vadati. IdÃni tesaæ vacanapaÂivacanagÃthÃyo honti: @@ @@ @@ @@ #<[page 460]># %<460 XV. VÅsatinipÃta.>% @@ Tattha atthenamhÅti ahaæ ekaæ kÃraïaæ paÂicca idhÃgatÃ, kupitindriyà ti kilantindriyÃ, vÃrigaïà ti assubindughaÂÃ, urago ti cÃhÆ ti urago ti cÃyaæ mahÃjano katheti, puriso ti ayaæ puriso taæ nÃgarÃjÃnaæ jÅvikatthÃya aggahesi, vanibbakassà 'ti imassa vanibbakapurisassa kathan nu esa mahÃnubhÃvo samÃno hatthatthaæ Ãgato ti pucchati, dhamma¤cà 'ti pa¤casÅladhammaæ uposathavÃsadhamma¤ ca garuæ karonto viharati, tasmà iminà purisena gahito pi sac' Ãhaæ imassa upari nÃsÃvÃtaæ vissajjesÃmi bhusamuÂÂhiæ viya karissati evaæ me sÅlaæ bhijjissatÅti sÅlabhedabhayaæ parakkamma taæ dukkhaæ adhivÃsetvà tapo karoti viriyaæ eva karotÅti Ãha. RÃjà "kahaæ pan' eso iminà gahito" ti pucchi. Ath' assa sà ÃcikkhantÅ @@ Tattha catuppathe ti catukkamaggassa ÃsannaÂÂhÃne ekasmiæ vammÅke caturaÇgasamannÃgataæ adhiÂÂhÃnaæ adhiÂÂhahitvà uposathavÃsam vasanto nipajjatÅti attho, taæ bandhanà ti taæ evaæ dhammikaæ guïavantaæ nÃgarÃjÃnaæ etassa dhanaæ datvà peÊabandhanà pamu¤ca. Eva¤ ca pana vatvà puna pi yÃcantÅ dve gÃthà abhÃsi: @@ @@ #<[page 461]># %< 10. CampeyyajÃtaka. (506.) 461>% Tattha soÊasà 'ti mà tvaæ esa yo và so và daliddanÃgo ti ma¤¤ittha, etassa hi ettikà sabbÃlaækÃrapatimaï¬ità itthiyo va, sesà sampatti aparimÃïà ti dasseti, vÃrigehÃsayà ti udakacchadanaæ udakagabbhaæ katvà tattha sayanasÅlÃ, ossaÂÂhakÃyo ti nissaÂÂhakÃyo hutvÃ, carÃtÆ 'ti caratu. Atha naæ rÃjà tisso gÃthà abhÃsi: @@ @@ @@ Tattha luddà 'ti rÃjà uragaæ mocetuæ ahiguï¬ikaæ Ãmantetvà tassa dÃtabbaæ deyyadhammaæ dassento evam Ãha. gÃthà pana heÂÂhà vuttatthà yeva. Atha naæ luddo Ãha: @@ Tattha tava vacanan ti mahÃrÃja vinÃpi dÃnena tava vacanam eva amhÃkaæ garuæ, mu¤cemu nan ti mu¤cissÃmi etan ti vadati. Eva¤ ca pana vatvà M-aæ peÊato nÅhari. NÃgarÃjà nikkhamitvà pupphantaraæ pavisitvà taæ attabhÃvaæ vijahitvà mÃïavakavaïïena alaækatasarÅro paÂhaviæ bhindanto viya nikkhamitvà aÂÂhÃsi. Sumanà ÃkÃsà otaritvà tassa santike ÂhitÃ. NÃgarÃjà a¤jalim paggayha rÃjÃnaæ namassamÃno aÂÂhÃsi. #<[page 462]># %<462 XV. VÅsatinipÃta.>% Tam atthaæ pakÃsento S. dve gÃthà abhÃsi: @@ @@ Tattha passeyyamme nivesanan ti mama nivesanaæ CampeyyanÃgabhavanaæ ramaïÅyaæ passitabbayuttakaæ tan te ahaæ dassetukÃmo taæ sabalavÃhano Ãgantvà passa narindà 'ti vadati, dubbissasan ti dubbissasanÅyaæ, sace cà 'ti sace maæ yÃcasi passeyyÃma te nivesanÃni api ca kho pana taæ na saddahÃmÅti vadati. Atha naæ saddahÃpetuæ sapathaæ karonto M. dve gÃthà abhÃsi: @@ @@ Tattha saævaÂÂayaæ bhÆtadharà vasundharà ti ayaæ bhÆtadharà ti ca vasundharà ti ca saækhaæ gatà mahÃpaÂhavÅ kila¤jaæ viya saævaÂÂeyya, samÆlamubbahe ti evaæ MahÃsinerupabbato samÆlo uÂÂhÃya purÃïapaïïaæ viya ÃkÃse pakkhandeyya. So M-ena evaæ vutte pi asaddahanto @@ #<[page 463]># %< 10. CampeyyajÃtaka. (506.) 463>% @< sace ca maæ yÃcasi etam atthaæ dakkhemu te nÃga nivesanÃnÅti. || Ja_XV:237 ||>@ Puna pi tam eva gÃthaæ vatvà "tvaæ mayà kataguïaæ jÃnituæ arahasi, saddahituæ pana yuttabhÃvaæ và ayuttabhÃvaæ và ahaæ jÃnissÃmÅti" pakÃsento itaraæ gÃtham Ãha: @@ Tattha uÊÃrà ti uÊÃravisÃ, jÃnitaye ti jÃnituæ. Atha naæ saddahÃpetuæ puna sapathaæ karonto M. @@ Tattha paccatan ti paccatu, kamma katan ti katakammaæ, evaæ guïakÃrakaæ tumhÃdisaæ yo na jÃnÃti so evarÆpo hotÆ ti vadati. Ath' assa rÃjà saddahitvà thutim akÃsi: @@ Tattha tavamesa hotÆ 'ti tava esà paÂi¤¤Ã saccà hotu, aggiæ va gimhÃsu vivajjayantÆ 'ti yathà manussà gimhakÃle santÃpaæ anicchantà jalamÃnaæ aggiæ vivajjenti evaæ vivajjentu dÆrato va pariharantu. M. pi ra¤¤o thutiæ karonto itaraæ gÃtham Ãha: @@ #<[page 464]># %<464 XV. VÅsatinipÃta.>% Taæ sutvà rÃjà nÃgabhavanaæ gantukÃmo senaæ gamanasajjaæ kÃtuæ ÃïÃpento @@ Tattha kambojake assatare sudante ti susikkhite kambojakaraÂÂhasambhave assatare yojentu. Itarà abhisambuddhagÃthÃ: @@ Tattha bahu sobhamÃno ti bhikkhave BÃrÃïasirÃjà soÊasahi nÃrisahassehi purakkhato parivÃrito tassa nÃrigaïassa majjhe BÃrÃïasito nÃgabhavanaæ gacchanto ativiya sobhamÃno pÃyÃsi. Tassa nagarà nikkhantakÃle yeva M. attano ÃnubhÃvena nÃgabhavane sabbaratanamayaæ pÃkÃra¤ ca dvÃrÃÂÂÃlake ca dissamÃnarÆpe katvà nÃgabhavanagamanamaggaæ alaækatapaÂiyattaæ mÃpesi. RÃjà sapariso tena maggena nÃgabhavanaæ pavisitvà ramaïÅyaæ bhÆmibhÃga¤ ca pÃsÃde ca addasa. Tam atthaæ pakÃsento S. Ãha: @@ @@ @@ @@ #<[page 465]># %< 10. CampeyyajÃtaka. (506.) 465>% @@ Tattha suvaïïacitakan ti suvaïïavÃlukÃya santhataæ, vyamhan ti alaækatanÃgabhavanaæ, Campeyyassà 'ti nÃgabhavanaæ pavisitvà CampeyyanÃgarÃjassa nivesanaæ pÃvisi, kaæsavijjupabhassaran ti meghamukhe suvaïïavaïïasa¤caraïavijju viya obhÃsamÃnaæ, gandhasameritan ti nÃnÃvidhehi dibbagandhehi anusa¤caritaæ, caritaæ gaïenà 'ti taæ nivesanaæ nÃgaka¤¤Ãnaæ caritam anusa¤caritaæ, candanasÃralitte ti dibbasÃracandanena anulitte. Tattha nisinnamattass' ev' assa nÃnaggarasaæ dibbabhojanaæ upanÃmesuæ tathà soÊasannaæ itthisahassÃnaæ sesaparisÃya ca. So sattÃhamattaæ sapariso dibbannapÃnÃdÅni paribhu¤jitvà dibbehi kÃmaguïehi abhiramitvà sukhasayane nisinno M-assa yasaæ vaïïetvà "nÃgarÃja tvaæ evarÆpaæ sampattiæ pahÃya manussaloke vammikamatthake nipajjitvà kasmà uposathavÃsaæ vasasÅti" pucchi. So pi 'ssa kathesi. Taæ atthaæ pakÃsento S. Ãha: @@ @@ #<[page 466]># %<466 XV. VÅsatinipÃta.>% @@ @@ @@ @@ @@ Tattha tà ti soÊasasahassanÃgaka¤¤Ã sandhÃyÃha, kambukÃyÆradharà ti suvaïïÃbharaïadharÃ, vaÂÂaÇgulÅti pavÃÊaækurasadisavaÂÂaÇgalÅ, tambatalÆpapannà ti abhirattehi hatthapÃdatalehi samannÃgatÃ, pÃyentÅti dibbapÃnaæ ukkhipitvà taæ pÃyenti, puthulomamacchà ti puthulapattehi nÃnÃmacchehi samannÃgatÃ, adÃsakuntÃbhirudà ti adÃsasaækhÃtehi sakuïehi abhirudÃ, sutitthà ti sundaratitthÃ, diviyà ca haæsà ti dibbahaæsà ca, sampatantÅti manu¤¤aravaæ ravantà rukkhato rukkhaæ sam atanti, dibbà ca gandhà ti tÃsu pokkharaïÅsu satataæ dibbagandhà vÃyanti, abhipatthayÃno ti patthayanto vicarÃmi, tasmà ti tena kÃraïena parakkamma viriyaæ paggahetvà tapo karomi uposathaæ upavasÃmÅti. Evaæ vutte rÃjà @@ @@ #<[page 467]># %< 10. CampeyyajÃtaka. (506.) 467>% Tattha surosito ti suvilitto. Ath' assa Ãcikkhanto nÃgarÃjà Ãha: @@ Tattha suddhÅ cà 'ti mahÃrÃja a¤¤atra manussalokà amatamahÃnibbÃnasaækhÃtà suddhi và silasaæyamo và n' atthi, antan ti manussayoniæ laddhà jÃtimaraïassa antaæ karissÃmÅti tapo karomi. Taæ sutvà rÃjà @@ Tattha nariyo 'ti imà tava nÃgaka¤¤Ã ca tava¤ ca disvà bahÆni pu¤¤Ãni karissÃmÅti vadati. Atha naæ nÃgarÃjà @@ Tattha karohÅti kareyyÃsi mahÃrÃja. Evaæ vutte Uggaseno gantukÃmo hutvà "nÃgarÃja ciraæ vasit' amha, gamissÃmÃ" 'ti Ãpucchi. Atha naæ M. "tena hi mahÃrÃja yÃvadicchakaæ dhanaæ gaïhÃ" 'ti dhanaæ dassento @@ #<[page 468]># %<468 XV. VÅsatinipÃta.>% @@ @@ Tattha rÃsÅti tesu tesu ÂhÃnesu tÃlappamÃïarÃsiyo, sovaïïagharÃnÅti suvaïïagehÃni, nikkaddamà ti evan te antepure bhÆmi nikkaddamà ca nÅrajà ca bhavissati, etÃdisan ti evarÆpaæ suvaïïamayaæ rajatapÃkÃraæ muttÃveÊuriyasanthatabhÆmibhÃgaæ, phÅtan ti phÅtaæ taæ BÃrÃïasinagara¤ ra Ãvasa, anomapa¤¤Ã 'ti alÃmakapa¤¤a. RÃjà tassa kathaæ sutvà adhivÃsesi. Atha M. nÃgabhavane bheri¤ carÃpesi: "sabbà rÃjaparisà yÃvadicchakaæ hira¤¤asuvaïïÃdikaæ dhanaæ gaïhantÆ" 'ti ra¤¤o ca anekehi sakaÂasatehi dhanaæ pesesi. Tadà rÃjà mahantena yasena nÃgabhavanà nikkhamitvà BÃrÃïasim eva gato. Tato paÂÂhÃya kira JambudÅpatalaæ sahira¤¤aæ jÃtaæ. S. i. d. Ã. "evaæ porÃïakapaï¬ità nÃgasampattiæ pahÃya uposathavÃsaæ vasiæsÆ" 'ti vatvà j. s.: "Tadà ahiguï¬iko Devadatto ahosi, Sumanà RÃhulamÃtÃ. Uggaseno SÃriputto, CampeyyanÃgarÃjà aham evÃ" 'ti. CampeyyajÃtakaæ. $<11. MahÃpalobhanajÃtaka.>$ Brahmalokà cavitvÃnà 'ti. Idaæ S. J. v. visuddhasaækilesaæ Ã. k. Vatthuæ heÂÂhà vitthÃritam eva. Idha pana S. "bhikkhÆ mÃtugÃmo nÃm' esa visuddhasatte pi saækiliÂÂhe karontÅti" vatvà a. Ã.: #<[page 469]># %< 11. MahÃpalobhanajÃtaka. (507.) 469>% A. B. CÆlapalobhane vuttanayena atÅtavatthuæ vitthÃretabbaæ. Tadà pana M. Brahmalokà cavitvà KÃsira¤¤o putto hutvà nibbatti, Anitthigandha-kumÃro nÃma ahosi, itthÅnaæ hatthe na saïÂhÃti, purisavesena tha¤¤aæ pÃyenti, jhÃnÃgÃre vasati, itthiyo na passati. Taæ atthaæ pakÃsento S. catasso gÃthà abhÃsi: @@ @@ @@ @@ Tattha sabbakÃmasamiddhisÆ 'ti sabbakÃmÃnaæ samiddhisu sampattiyuttassa ra¤¤o putto hutvà eko devaputto nibbatti, svÃssÆ 'ti so kumÃro. tÃyevà 'ti tÃya Brahmaloke nibbattitÃya jhÃnasa¤¤Ãya eva, sumÃpitan ti pitarà suddhaæ manÃpaæ katvà mÃpitaæ, rahasi jhÃyathà 'ti mÃtugÃmaæ apassanto vasi, paridevesÅti vilapati. Pa¤camà ra¤¤o paridevanagÃthÃ: @@ Tattha kho nu khettha so ti ko nu kho ettha etassa kÃmÃnaæ bhu¤janaupÃyo, ko nu kho idh' upÃyo so ti pi pÃÂho, aÂÂhakathÃyam pana ko nu kho etaæ upavasitvà upalÃpanakÃraïaæ jÃnÃtÅti vuttaæ, ko và jÃnÃti ki¤canan ti ko và etassa pabuddhanakÃraïaæ jÃnÃtÅti attho. Tatoparaæ diya¬¬hÃbhisambuddhagÃthÃ: @@ #<[page 470]># %<470 XV. VÅsatinipÃta.>% Tattha ahÆ ti bhikkhave, tattheva antepure cÆlanÃÂakÃnaæ antare ekà taruïakumÃrikà ahosi, padakkhiïà ti susikkhitÃ. @@ upa¬¬hagÃthà kumÃrikÃya vuttÃ. Tattha sace bhattà ti sace esa mayhaæ pati bhavissati. Taæ tathÃvÃdiniæ rÃjà kumÃriæ etad abravi: @@ Tattha tava bhattà bhavissatÅti tav' esa pati bhavissati, tva¤ ¤eva tassa aggamahesÅ bhavissasi, gaccha naæ palobhehi, kÃmarasaæ jÃnÃpehÅti. Evaæ vatvà rÃjà "imissà kira okÃsaæ karontÆ" 'ti kumÃrassa upaÂÂhÃnaæ pesesi. Sà paccÆsakÃle vÅïaæ ÃdÃya gantvà kumÃrassa sayanagabbhassa bahi avidÆre Âhatvà agganakhehi vÅïaæ vÃdentÅ madhurena sarena gÃyitvà taæ palobhesi. Tam atthaæ pakÃsento S. Ãha: @@ @@ @@ @@ @@ @@ @@ @@ #<[page 471]># %< 11. MahÃpolabhanajÃtaka. (507.) 471>% @@ @@ @@ @@ @@ @@ @@ @@ @@ @@ @@ @@ @@ @@ @@ #<[page 472]># %<472 XV. VÅsatinipÃta.>% Tattha antepuran ti kumÃrassa vasanaÂÂhÃnaæ, bahun ti bahuæ nÃnappakÃrakaæ, kÃmÆpasaæhitan ti kÃmanissitaæ pavattayamÃnÃ, kÃmacchandassà 'ti assa AnitthigandhakumÃrassa kÃmacchando uppajji, janan ti attano santikÃvacaraæ parivÃrakajanaæ, uccÃvacan ti uggataæ anuggata¤ ca, bhu¤jeyyà 'ti sace bhu¤jeyyÃsi. chÃdeyyun ti ete kÃmà nÃma tava rucceyyuæ, so pamadà ti sutvà tuïhÅ ahosi, itarà punadivase pi gÃyi, evaæ kumÃro paÂibaddhacitto hutva tassÃgamanaæ rocento paricÃrake Ãmantetvà iæghà 'ti gÃtham Ãha, tiroku¬¬amhÅti sayanagabbhaku¬¬assa bahi, mà a¤¤o ti a¤¤o kÃme paribhu¤janto puriso nÃma mà siyÃ, hantuæ upakkamÅti antaravÅthiyaæ otaritvà mÃretuæ Ãrabhi, vikkandiæsÆ 'ti kumÃrena katipayesu purisesu pahaÂesu purisà palÃyitvà gehÃni pavisiæsu, so purise alabhanto thokaæ vissami, tasmiæ khaïe rÃjaÇgane sannipatitvà upakko siæsu, janaæ heÂhetyadÆsakan ti niraparÃdhaæ janaæ heÂheti taæ gaïhÃpethà 'ti vadiæsu, rÃjà upÃyena kumÃraæ gaïhÃpetvà imassa kiæ kattabban ti pucchi, deva a¤¤aæ n' atthi: imaæ pana kumÃraæ tÃya kumÃrikÃya saddhiæ raÂÂhà pabbÃjetuæ vaÂÂatÅti vutte tathà akÃsi, tam atthaæ pakÃsento S. ta¤cà 'ti Ãdim Ãha, tattha vihÃhesÅti pabbÃjesi, na te vattabba tÃvÃde ti yattakaæ mayhaæ vijitaæ tattake tayà na vattabbaæ, u¤chÃyà ti phalÃphalatthÃya, tasmiæ pana vanaæ paviÂÂhe itarà yaæ tattha pacitabbayuttakaæ atthi taæ pacitvà tassÃgamanaæ olokentÅ païïasÃladvÃre nisÅdati, evaæ kÃle gacchante ekadivasaæ antaradÅpavÃsÅ eko iddhimantatipaso assamato nikkhamitvà maïiphalakaæ viya udakaæ maddamÃno va ÃkÃse uppatitvà bhikkhÃcÃraæ gacchanto païïasÃlÃya uparibhÃgaæ patvà dhÆmaæ disvà imasmiæ ÂhÃne manussà vasanti ma¤¤e ti puïïasÃladvÃre otari, sà taæ disvà nisÅdÃpetvà paÂibaddhacittà hutvà itthikuttaæ dassetvà tena saddhiæ anÃcÃraæ cari, tam atthaæ pakÃsento S. athetthà 'ti Ãdim Ãha, tattha isimÃga¤chÅti isi Ãga¤chi, samuddaæ uparÆparÅti samuddassa matthakamatthakena passa yÃva sudÃruïan ti passatha bhikkhave tÃya kumÃrikÃya yÃva sudÃruïaæ kammaæ katan ti attho, sÃyan ti sÃyaïhasamaye, disvà taæ vijahituæ asakkonto sakaladivasaæ tatth' eva hutvà sÃyaïhasamaye rÃjaputtaæ Ãgataæ disvà palÃyituæ vehÃsaæ Ãgamissan ti uppatanÃkÃraæ karonto patitvà mahaïïave sÅdati, isiæ disvà ti anubandhamÃno gantvà passitvÃ, anukampÃyà 'ti sac' Ãyaæ bhÆmiyà Ãgato abhavissa palÃyitvà ara¤¤aæ paviseyya, #<[page 473]># %< 12. Pa¤capaï¬itajÃtaka. (508.) 13. HatthipÃlajÃtaka. (509.) 473>% ÃkÃsenÃgato bhavissati tasmà samudde patito pi uppatanÃkÃram eva karotÅti anukampaæ uppÃdetvà tass' eva anukampÃya abhÃsatha, tÃsaæ pana gÃthÃnaæ attho TikanipÃte vutto yeva, nibbidà ahÆ 'ti kÃmesu nibbedo jÃto, porÃïakaæ maggan ti pubbe adhigataæ jhÃnavisesaæ, pabbajitvÃnà 'ti taæ itthiæ manussavÃsaæ netvà nivattitvà ara¤¤e isipabbajjaæ pabbajitvà kÃmarÃgaæ virÃjayi virÃjetvà BrahmalokÆpago ahosi. S. i. d. Ã. "evaæ bhikkhave mÃtugÃmaæ paÂicca visuddhasattÃpi saækilissantÅti" vatvà s. p. j. s. (SaccapariyosÃne ukkhaïÂitabhikkhu arahattaæ patto): "Tadà AnitthigandhakumÃro aham eva ahosin" ti. MahÃpalobhanajÃtakaæ. $<12. Pa¤capaï¬itajÃtaka.>$ Pa¤capaï¬itajÃtakaæ MahÃummagge Ãvisabhavissati. Pa¤capaï¬itajÃtakaæ. $<13. HatthipÃlajÃtaka.>$ Cirassaæ vata passÃmÅti. Idaæ S. j. v. nekkhammaæ Ã. k. Tadà hiS. "na bhikkhave idÃn' eva pubbe pi T. nekkhammaæ nikkhanto yevÃ" 'ti vatvà a. Ã.: A. B. EsukÃrÅ nÃma rÃjà ahosi. Tassa purohito daharakÃlato paÂÂhÃya piyasahÃyo. Te utho pi aputtakà ahesuæ. Te ekadivasaæ sukhasamaye nisinnà mantayiæsu: "amhÃkaæ issariyaæ mahantaæ, putto và dhÅtà và n' atthi, kin nu kho kattabban" ti. Tato rÃjà purohitaæ Ãha: "samma sace tava gehe putto jÃyissati mama rajjassa sÃmiko bhavissati, sace mama putto jÃyissati tava gehe bhogÃnaæ sÃmiko bhavissatÅti" evaæ ubho pi a¤¤ama¤¤aæ saÇgaraæ akaæsu. Ath' ekadivasaæ purohito bhogagÃmaæ gantvà ÃgamanakÃle dakkhiïadvÃrena nagaraæ pavisanto bahinagare ekaæ bahuputtikaæ nÃma duggatitthiæ passi, #<[page 474]># %<474 XV. VÅsatinipÃta.>% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ tassà satta puttà sabbe va ÃrogÃ, eko pacanabhÃjanakapallaæ gaïhi eko sayanakaÂasÃrakaæ, eko purato gacchati eko pacchato, eko aÇguliæ gaïhi, eko aæke nisinno eko khandhe. Atha naæ purohito pucchi: bhadde imesaæ dÃrakÃnaæ pità kuhin" ti. "SÃmi imesaæ pità nÃma nibaddho n' atthÅti". "EvarÆpe satta putte kin ti katvà alatthÃ" 'ti. Sà a¤¤aæ gahaïaæ apassantÅ nagaradvÃre Âhitaæ nigrodharukkhaæ dassetvà "sÃmi etasmiæ nigrodhe adhivatthadevatÃya santike patthetvà labhiæ, etÃya me puttà dinnÃ" ti Ãha. Purohito "tena hi gaccha tvan" ti rathà oruyha nigrodhamÆlaæ gantvà sÃkhÃya gahetvà cÃletvà "ambho devaputta, tvaæ ra¤¤o santika kin nÃma na labhasi, rÃjà vo anusaævaccharaæ sahassaæ vissajjetvà balikammaæ karoti, tassa putte na desi, etÃya duggatitthiyà tava ko upakÃro kato yen' assà satta putte adÃsi, sace amhÃkaæ ra¤¤o puttaæ na desi ito sattame divase samÆlaæ chindÃpetvà khaï¬Ãkhaï¬ikaæ kÃressÃmÅti" rukkhadevataæ tajjetvà pakkÃmi. So eten' eva niyÃmena punadivase pi punadivase pÅti paÂipÃÂiyà cha divase kathesi, chaÂÂhe pana divase sÃkhÃya gahetvà "rukkhadevate, ajj' ekarattimattakam eva sesaæ, sace me ra¤¤o puttaæ na desi sve taæ niÂÂhapessÃmÅti" Ãha. Rukkhadevatà Ãvajjetvà taæ kÃraïaæ tatvato ¤atvÃ" "ayaæ brÃhmaïo puttaæ alabhanto mama vimÃnaæ nÃsessati, kena nu kho upÃyena tassa puttaæ dÃtuæ vaÂÂatÅti" catunnaæ mahÃrÃjÃnaæ santikaæ gantvà tam atthaæ Ãrocesi. Te "mayaæ tassa puttaæ dÃtuæ na sakkhissÃmÃ" 'ti vadiæsu. AÂÂhavÅsatiyakkhasenÃpatÅnaæ santikaæ agamÃsi, te pi tath' evÃhaæsu. Sakkassa devara¤¤o santikaæ gantvà kathesi, so pi "labhissati nu kho rÃjà anucchavike putte udÃhu no" #<[page 475]># %< 13. HatthipÃlajÃtaka. (509.) 475>% ti upadhÃrento pu¤¤avante cattÃro devaputte passi, te kira purimabhave BÃrÃïasiyaæ pesakÃrà hutvà tena kammena laddhakaæ pa¤ca koÂÂhÃse katvà cattÃro koÂÂhÃse paribhu¤jiæsu, pa¤camaæ gahetvà ekato va dÃnaæ dadiæsu, te tato cutà TÃvatiæsabhavane nibbattiæsu, tato YÃmabhavane ti evaæ anulomapaÂilomaæ chasu devalokesu sampattiæ anubhavantà vicaranti, tadà pana nesaæ TÃvatiæsabhavanato cavitvà YÃmabhavanaæ gamanavÃro. Sakko nesaæ santikaæ gantvà pakkositvà "mÃrisà tumhehi manussalokaæ gantuæ vaÂÂatÅti, EsukÃrira¤¤o aggamahesiyà kucchismiæ nibbattathÃ" 'ti Ãha. Te tassa vacanaæ sutvà "sÃdhu deva, gamissÃma, na pana amhÃkaæ rÃjakulen' attho, purohitassa gehe nibbattitvà daharakÃle yeva kÃme pahÃya pabbajissÃmÃ" ti vadiæsu. Sakko "sÃdhÆ" 'ti tesaæ paÂi¤¤aæ gahetvà Ãgantvà rukkhadevatÃya tam atthaæ Ãrocesi. Sà tuÂÂhamÃnasà Sakkaæ vanditvà attano vimÃnam eva gatÃ. Purohito pi punadivase balavapurise sannipÃtÃpetvà vÃsipharasuÃdÅni gahetvà rukkhamÆlaæ gantvà rukkhasÃkhÃya gahetvà "ambho devate, ajja mayhaæ yÃcantassa sattamo divaso, idÃni te niÂÂhÃnakÃlo" ti Ãha. Tato rukkhadevatà mahantenÃnubhÃvena khandhavivarato nikkhamitvà madhurena sarena taæ Ãmantetvà "brÃhmaïa, tiÂÂhatu eko putto, cattÃro putte dassÃmÅti" Ãha. "Mama putten' attho n' atthi, amhÃkaæ ra¤¤o puttaæ dehÅti". "Tumhe va demÅti". "Tena hi mama dve ra¤¤o dve dehÅti". "Ra¤¤o na demi, cattÃro pi tumhe va demi, tayà ca laddhamattà bhavissanti, agÃre pana aÂhatvà daharakÃle yeva pabbajissantÅti". "Tvaæ kevalaæ putte dehi, apabbajanakÃraïaæ pana amhÃkaæ bhÃro" ti. Sà tassa puttavaraæ datvà attano bhavanaæ pÃvisi. Tato paÂÂhÃya devatÃya sakkÃro mahà pavatti. JeÂÂhakadevaputto cavitvà purohitassa brÃhmaïiyà kucchismiæ nibbatti. #<[page 476]># %<476 XV. VÅsatinipÃta.>% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ Tassa nÃmagahaïadivase HatthipÃlo ti nÃmaæ katvà apabbajanatthÃya hatthigopake paÂicchÃpesuæ. So tesaæ santike va¬¬hati. Tassa padasÃgamanakÃle dutiyo cavitvà tassà kucchismiæ nibbatti. Tassa pi jÃtakÃle AssapÃlo ti nÃmaæ kariæsu. So assagopakÃnaæ santike va¬¬hati. Tatiyassa jÃtakÃle GopÃlo ti nÃmaæ kariæsu. So gopÃlakehi saddhiæ va¬¬hati. Catutthassa jÃtakÃle AjapÃlo ti nÃmaæ kariæsu. So ajapÃlakehi saddhiæ va¬¬hati. Te vuddhim anvÃya sobhaggappattà ahesuæ. Atha nesaæ pabbajjÃbhayena ra¤¤o vijità pabbajite nÅhariæsu, sakala-KÃsiraÂÂhe ekapabbajito pi nÃhosi. Te kumÃrà pharusà ahesuæ, yÃya disÃya gacchanti tÃya disÃya ÃhariyamÃnaæ païïÃkÃraæ vilumpanti. HatthipÃlassa soÊasavassakÃle sarÅrasampattiæ disvà rÃjà ca purohito-ca "kumÃrakà mahallakà jÃtÃ, chattussÃpanasamaye tesaæ kin nu kho kÃtabban" ti mantetvà "ete abhisittakÃlato paÂÂhÃya atissarà bhavissanti, tato pabbajità Ãgamissanti, te disvà pabbajissanti, etesaæ pabbajitakÃle janapado ulloÊo bhavissati, vÅmaæsÃma tÃva ne pacchà abhisi¤cissÃmÃ" 'ti cintetvà ubho pi isivesaæ gahetvà bhikkhaæ carantà HatthipÃlakumÃrassa nivesanadvÃraæ agamaæsu. KumÃro te disvà va tuÂÂho pasanno upasaækamitvà vanditvà tisso gÃthà abhÃsi: @@ @@ @@ #<[page 477]># %< 13. HatthipÃlajÃtaka. (509.) 477>% Tattha brÃhmaïan ti bÃhitapÃpaæ brÃhmaïaæ, devavaïïinan ti seÂÂhavaïïinaæ ghoratapaæ parimÃritindriyaæ pabbajitattabhÃvaæ uggatapan ti attho, bhÃradharan ti khÃribhÃradharaæ, isin ti sÅlakkhandhÃdayo pariyesitvà Âhitaæ, dhammaguïe ratan ti sucaritakoÂÂhÃse abhirataæ, Ãsanan ti idaæ tesaæ nisÅdanatthÃya Ãsanaæ pa¤¤Ãpetvà gandhodaka¤ ca pÃdabba¤jana¤ ca upanetvà Ãha, agghe ti ime sabbe pi ÃsanÃdayo agghe bhavantaæ pucchÃma, kurutu no ti ime no agghe bhavaæ paÂigaïhÃtÆ 'ti. Evaæ so tesu ekekaæ vÃrena vÃrenÃha. Atha naæ purohito Ãha: "tÃta HatthipÃla, tvaæ amhe 'ke ime' ti ma¤¤amÃno evaæ kathesÅti, `hemavatakà isayo' ti, na mayaæ tÃta isayo, esa rÃjà EsukÃrÅ, ahan te pità purohito" ti. "Atha kasmà isivesaæ gaïhitthÃ" 'ti. "Tava vÅmaæsanatthÃyÃ" 'ti. "Mamaæ kiæ vÅmaæsathÃ" 'ti. "Sace amhe disvà na pabbajissati atha naæ rajje abhisi¤cituæ Ãgat' amhÃ" 'ti. "TÃta na me rajjen' attho pabbajissÃm' ahan" ti. Atha naæ pità "tÃta HatthipÃla, nÃyaæ kÃlo pabbajjÃyÃ" 'ti vatvà yathÃjjhÃsayaæ anusÃsento catutthaæ gÃtham Ãha: @@ Tattha adhiccà 'ti sajjhÃyitvÃ, putte ti chattaæ ussÃpetva nÃÂakaparivÃrena upaÂÂhÃpetvà puttadhÅtÃhi va¬¬hitvà te putte gehe patiÂÂhÃpetvà ti attho, sabban ti ete ca gandharase sabbaæ vatthukÃmaæ anubhavitvÃ, ara¤¤aæ sÃdhu muni so pasattho ti pacchà mahallakakÃle pabbajitassa ara¤¤aæ sÃdhu laÂÂhakaæ hoti yo ca evarÆpe kÃle pabbajati so muni BuddhÃdÅhi ariyehi pasattho ti vadati. Tato HatthipÃlo gÃtham Ãha: @@ #<[page 478]># %<478 XV. VÅsatinipÃta.>% @< gandhe rase muccanam Ãhu santo, sakammanà hoti phalÆpapattÅti. || Ja_XV:298 ||>@ Tattha na saccà ti ya¤ ca saggamagga¤ ca dadanti na taæ saccan ti tucchà nisÃrà nipphalà honti, vittalÃbho ti dhanalÃbho pa¤casÃdhÃraïattà sabbo ekasabhÃvo na yotÅti, jaran ti tÃta jaraæ và vyÃdhimaraïaæ và na koci puttalÃbhena paÂibÃhati nÃma, dukkhamÆlà h' ete upadhayo, gandhe rase ti gandhe ca rase ca sesesu Ãrammaïesu ca muccanaæ pamuttim eva BuddhÃdayo paï¬ità kathenti, sakammanà ti attano katakammen' eva sattÃnaæ phalÆpapatti, kammassakà hi tÃta sattà ti. KumÃrassa vacanaæ sutvà rÃjà gÃtham Ãha: @@ Tattha vassasatan ti ete vassasataæ arogan taæ passeyyuæ, tvam pi vassasataæ jÅvanto mÃtÃpitaro posassÆ 'ti vadati. Taæ sutvà kumÃro "deva tvaæ kin nÃm etaæ vadasÅti" vatvà dve gÃthà abhÃsi: @@ @@ Tattha sakkhÅti mittadhammo, maraïenà 'ti datto mato mitto mato ti sammuti maraïena, jarÃyà 'ti pÃkaÂà jarÃy' eva saddhiæ yassa mettÅ bhaveyya yass' etaæ maraïa¤ ca jarà ca mittabhÃvena nÃdhigaccheyyà 'ti attho, #<[page 479]># %< 13. HatthipÃlajÃtaka. (509.) 479>% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ ereti cenan ti mahÃrÃja yathà nÃma puriso nadÅtitthe udakamhi nÃvaæ Âhapetvà paratÅragÃmiæ janaæ Ãropetvà sace arittena uppÅÊento piyena ka¬¬hanto cÃleti ghaÂÂeti atha naæ paratÅraæ upaneti evaæ vyÃdhi ca jarà ca niccaæ antakassa maccuno vasaæ upanenti yevà 'ti. Evaæ imesaæ sattÃnaæ jÅvitasaækhÃrassa parittabhÃvaæ dassetvà "mahÃrÃja, tumhe tiÂÂhatha, tumhehi saddhiæ kathayantam eva hi maæ vyÃdhijarÃmaraïÃni upagacchanti, appamattà hothÃ" 'ti ovÃdaæ datvà rÃjÃna¤ ca pitara¤ ca vanditvà attano paricÃrake gahetvà BÃrÃïasirajjaæ pahÃya "pabbajissÃmÅti" nikkhami. "Pabbajjà nÃm' esà sobhanà bhavissatÅti" HatthipÃlakumÃrena saddhiæ mahÃjano nikkhami, yojanikà parisà ahosi. So tÃya parisÃya saddhiæ GaÇgÃtÅraæ patvà GaÇgÃya udakaæ oloketvà parikammaæ katvà jhÃnÃni nibattetvà cintesi: "ayaæ samÃgamo mahà bhavissati, mama tayo kaniÂÂhabhÃtaro mÃtÃpitaro rÃjà devÅti sabbe saparisà pabbajissanti, BÃrÃïasÅ su¤¤Ã bhavissati, yÃva etesaæ Ãgamanà idh' eva bhavissÃmÅti" so tatth' eva mahÃjanassa ovÃdaæ dento nisÅdi. Punadivase rÃjà ca purohito ca cintayiæsu: "HatthipÃlakumÃro tÃva r. pahÃya mahÃjanaæ ÃdÃya `pabbajissÃmÅti' gantvà GaÇgÃtÅre nisinno, AssapÃlaæ vÅmaæsitvà abhisi¤cissÃmÃ" 'ti te isivesen' eva tassÃpi gehadvÃraæ agamaæsu. So pi te disvà pasannamÃnaso upasaækamitvà "cirassaæ vatÃ" 'ti ÃdÅni vadanto tath' eva paÂipajji. Te pi taæ tath' eva vatvà attano ÃgatakÃraïaæ kathayiæsu. So "mama bhÃtike HatthipÃlakumÃre sante kathaæ paÂhamataraæ mayham eva setacchattaæ pÃpuïÃtÅti" pucchitvà "tÃta bhÃtà te `na mayhaæ rajjen' attho pabbajissÃmÅti' vatvà nikkhanto" ti vutte "kahaæ pan' eso idÃnÅti" #<[page 480]># %<480 XV. VÅsatinipÃta.>% "GaÇgÃtÅre nisinno ti vutte" tÃta mama bhÃtarà cha¬¬itakheÊena kammaæ n' atthi, bÃlà hi parittakapa¤¤Ã sattà etaæ kilesaæ jahituæ na sakkonti, ahaæ pana jahissÃmÅti ra¤¤o ca pituno ca dhammaæ desento dve gÃthà abhÃsi: @@ @@ Tattha paæko ti yo koci kaddamo, palipo ti sukhumavÃlukamisso saïhakaddamo, tattha kÃmà laggÃpanavasena paæko nÃma osÅdÃpanavasena palipo nÃmà ti vuttÃ, duttarà ti daratikkamÃ, maccudheyyà ti maccuno adhiÂÂhÃnaæ, etesu hi laggà c' eva anupaviÂÂhà ca sattà uttarituæ asakkontà DukkhakkhandhapariyÃye vuttappakÃraæ dukkha¤ c' eva maraïa¤ ca pÃpuïanti, ten' evÃha: etasmiæ paæke palipe vyasannà hÅnattarÆpà na taranti pÃran ti, tattha vyasannà ti sannÃ, visannà ti pi pÃÂho, ayam ev' attho, hÅnattarÆpà ti hÅnacittasabhÃvÃ, na taranti pÃran ti nibbÃnapÃraæ gantuæ na sakkonti, ayan ti mahÃrÃja ayaæ mam' attabhÃvo pubbe assagopakehi saddhiæ va¬¬hanto mahÃjanassa vilumpanaheÂhanÃdivasena bahuæ luddaæ sÃhasikakammaæ akÃsi. svÃyaæ gahito ti so ayaæ tassa kammassa vipÃko mayà gahito. na hi mokkhito me ti saæsÃravaÂÂe sati na hi mokkho ito akusalaphalato mama, orundhiyà naæ parirakkhissÃmÅti idÃni naæ kÃyavacÅdvÃrÃni pidahanto orundhitvà parirakkhissÃmÅti, kiækÃraïÃ: mÃyaæ puna luddam akÃsi kammaæ, ahaæ hi ito paÂÂhÃya pÃpaæ akatvà kalyÃïam eva karissÃmi. "Titthatha tumhe, tumhehi saddhiæ kathentam eva vyÃdhijarÃmaraïÃni upagacchantÅti" ovaditvà yojanikaæ parisaæ gahetvà nikkhamitvà HatthipÃlakumÃrass' eva santikaæ gato. #<[page 481]># %< 13. HatthipÃlajÃtaka. (509.) 481>% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ So tassa ÃkÃse nisÅditvà dhammaæ desetvà "bhÃtika, ayaæ samÃgamo mahà bhavissati, idh' eva tÃva homÃ" 'ti Ãha. Itaro pi "sÃdhÆ" 'ti sampaÂicchi. Punadivase rÃjà ca purohito ca ten' ev' upÃyena GopÃlakumÃrassa nivesanaæ gantvà tenÃpi tath' eva paÂinandità attano ÃgamanakÃraïaæ Ãcikkhiæsu. So pi AssapÃlakumÃro viya paÂikkhipitvà "aha¤ cirato paÂÂhÃya pabbajitukÃmo va vane naÂÂhagoïo viya pabbajjaæ upadhÃrento vicarÃmi, tena me naÂÂhagoïassa padaæ viya bhÃtÅnaæ gatamaggo diÂÂho, sv-Ãhaæ ten' eva maggena gamissÃmÅti" vatvà @@ Tattha EsukÃrÅti rÃjÃnam Ãlapati, mamattho ti vane goïo viya mama pabbajjÃsaækhÃto attho naÂÂho, so han ti so ahaæ ajja pabbajitÃnaæ maggaæ disvà kathaæ pabbajjaæ na gaveseyyaæ, mama bhÃtikÃnaæ gatamaggam eva gamissÃmi narindà 'ti. Atha naæ "tÃta GopÃlaka, ekÃhaæ dvÅhatÅhaæ Ãgamehi, amhe samasÃssetvà pacchà pabbajissasÅti" vadiæsu. So "mahÃrÃja, ajja kattabbaæ kammaæ `sve karissÃmÅti' na vattabbaæ, kalyÃïakammaæ nÃma ajja ajj' eva kÃtabban" ti vatvà itaraæ gÃtham Ãha: @@ Tattha hiyyo ti sve ti attho, pare ti punadivase, idaæ vuttaæ hoti: yo mahÃrÃja ajjakammaæ sve ti sve kattabbaæ pare ti vatvà na karoti so tato parihÃyati na taæ kammaæ kÃtuæ sakkotÅti evaæ GopÃlo Bhaddekarattasuttan nÃma kathesi, #<[page 482]># %<482 XV. VÅsatinipÃta.>% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ sv-Ãyam attho Bhaddekarattasuttena kathetabbo, netamatthÅti yaæ anÃgataæ taæ n' etam atthÅti ¤atvÃ, uppannachandan ti kusalacchandaæ ko paï¬ito panudeyya hareyya Evaæ GopÃlakumÃro dvÅhi gÃthÃhi dhammaæ desetvà "tiÂÂhatha tumhe, tumhehi saddhiæ kathentaæ yeva vyÃdhijarÃmaraïÃni upagacchantÅti yojanikaæ parisaæ gahetvà nikkhamitvà dvinnaæ bhÃtikÃnaæ santikaæ gato., HatthipÃlo tassÃpi ÃkÃse nisÅditvà dhammaæ desesi. Punadivase rÃjà ca purohito ca ten' ev' upÃyena AjapÃlakumÃrassa nivesanaæ gantvà tenÃpi tath' eva paÂinandità attano ÃgamanakÃraïaæ Ãcikkhitvà "chattaæ ussÃpessÃmÃ" 'ti vadiæsu. KumÃro Ãha: "mayhaæ bhÃtikà kuhin" ti. "Te `amhÃkaæ rajjen' attho n' atthÅti' setacchattaæ pahÃya tiyojanaæ parisaæ gahetvà nikkhamitvà GaÇgÃtÅre nisinnÃ" ti. "NÃhaæ mama bhÃtikehi cha¬¬itakhelaæ sÅsenÃdÃya vicarissÃmi, aham pi pabbajissÃmÅti". "TÃta, tvaæ tÃva daharo amhÃkaæ hatthabhÃro, vayappattakÃle pabbajissasÅti". Atha naæ kumÃro "kiæ tumhe kathetha, nanu ime sattà daharakÃle pi mahallakakÃle pi maranti yeva, ayaæ daharakÃle marissati ayaæ mahallakakÃle ti, kassa hatthe và pÃde và nimittaæ n' atthi, ahaæ mama maraïakÃlaæ na jÃnÃmi, tasmà idÃn' eva pabbajissÃmÅti" vatvà dve gÃthà abhÃsi: @@ @@ #<[page 483]># %< 13. HatthapÃlajÃtaka. (509.) 483>% Tattha vo ti nipÃtamattaæ, pasÃmi c' evà 'ti attho, mattÆpaman ti hÃsabhÃsalÅlÃvillÃsehi mattaæ viya carantaæ, ketakapupphanettan ti ketakapupphapattaæ viya puthulÃyatanettaæ, abhutvà bhoge ti abhutvà bhoge, vajate ti evaæ uttamarÆpadharaæ kumÃriæ paÂhamavaye vattamÃnaæ abhuttabhogam eva mÃtÃpitunnaæ upari mahantaæ sokaæ pÃtetvà maccu gahetvà va gacchati, sujÃto ti susaïÂhito, sumukho ti ka¤canÃdÃsapuïïacandasadisamukho, sudassano ti uttamarÆpadharitÃya sampannadassano, sÃmo ti suvaïïasÃmo, kusumbhaparikiïïamassÆ 'ti sannisinnaÂÂhena ca sukhumaÂÂhena ca taruïakusumbhakesarasadisaparikiïïamassu, iminà evarÆpo pi kumÃro maccuvasaæ gacchati, tathÃvidham pi hi Sineruæ uppÃÂento viya nikkaruïo maccu ÃdÃya gacchatÅti dasseti, hitvÃna kÃme paÂigaccha gehaæ anujÃna maæ pabbajissÃmi devà 'ti deva puttadÃrabandhanasmiæ hi uppanne taæ bandhanaæ ducchediyaæ hoti, tenÃhaæ puretaraæ ¤eva kÃme ca geha¤ ca hitvà idÃn' eva pabbajissÃmi, anujÃna man ti Eva¤ ca pana vatvà "tiÂÂhatha tumhe, maæ tumhehi saddhiæ kathentam eva vyÃdhijarÃmaraïÃni upagacchantÅti" te ubho pi vanditvà yojanikaæ parisaæ gahetvà nikkhamitvà GaÇgÃtÅram eva agamÃsi. HatthipÃlo pi tassÃpi ÃkÃse nisÅditvà dhammaæ desetvà "samÃgamo mahà bhavissatÅti" tath' eva nisÅdi. Punadivase purohito pallaækamajjhagato nisÅditvà cintesi: "mama puttà pabbajitÃ, idÃn' ahaæ ekako va manussakhÃnuko jÃto 'mhi, aham pi pabbajissÃmÅti" brÃhmaïiyà saddhiæ mantento @@ Tattha labhate sama¤¤an ti rukkho ti vohÃraæ labhati, VÃseÂÂhÅti brÃhmaïiæ Ãlapati, bhikkhÃcariyÃyà 'ti mayham pi pabbajjÃya kÃlo, puttÃnaæ santikam eva gamissÃmÅti. So evam vatvà brÃhmaïe pakkosÃpesi. `SaÂÂhibrÃhmaïasahassÃni sannipatiæsu. Atha ne Ãha: "tumhe kim karissathÃ" #<[page 484]># %<484 XV. VÅsatinipÃta.>% 'ti. "Tumhe pana ÃcariyÃ" 'ti. "Ahaæ mama puttassa santike pabbajissÃmÅti". "Na tumhÃkam eva nirayo uïho, mayam pi pabbajisÃmÃ" 'ti. AsÅtikoÂidhanaæ brÃhmaïiyà niyyÃdetvà yojanikaæ brÃhmaïaparisaæ gahetvà nikkhamitvà puttÃnaæ santikam eva gato. HatthipÃlo tÃya pi parisÃya ÃkÃse Âhatvà dhammaæ desesi. Punadivase brÃhmaïÅ cintesi: mama cattÃro puttà setacchattaæ pahÃya `pabbajissÃmÃ' 'ti gatÃ, brÃhmaïo pi purohitaÂÂhÃnena saddhiæ asÅtikoÂidhanaæ cha¬¬etvà puttÃnaæ ¤eva santikaæ gato, aham idha kiæ karissÃmi, puttassa gatamaggen' eva gamissÃmÅti sà atÅtaæ udÃharaïaæ ÃharantÅ udÃnagÃtham Ãha: @@ Tattha aghasmi ko¤cà va yathà ti yath' eva ÃkÃse ko¤cà sakuïà asajjamÃnà gacchanti, himaccaye ti vassÃn' accayena, tantÃni jÃlÃni padÃliya haæsà ti atÅte kira channavutisahassà suvaïïahaæsà vassarÃttapahonakaæ sÃliæ Ka¤canaguhÃyaæ nikkhipitvà himassa bhayena bahi anikkhamitvà cÃtumÃsaæ tatth' eva vasanti, atha nesaæ UnnanÃbhi nÃma makkaÂako guhadvÃre jÃlaæ bandhati, taæ haæsà dvinnaæ taruïahaæsÃnaæ hi dviguïaæ vaÂÂaæ denti, te thÃmasampannatÃya taæ jÃlaæ chinditvà purato gacchanti, sesà tesaæ gatamaggena gacchanti, sà tam atthaæ pakÃsentÅ evam Ãha, idaæ vuttaæ hoti: yath' eva ÃkÃse ko¤casakuïà asajjamÃnà gacchanti tathà himaccaye vassÃnÃtikkame dve taruïahaæsà tantÃni jÃlÃni padÃletvà gacchanti, atha nesaæ gatamaggena itare haæsÃ, idÃni pana mamÃpi puttà taruïahaæsà jÃlaæ viya kÃmajÃlaæ chinditvà gatÃ, mayÃpi tesaæ gatamaggena gantabban ti iminà adhippÃyena gacchanti puttà ca pati ca mayhaæ, sv-Ãhaæ kathaæ nÃnuvaje pajÃnan ti Ãha. Iti sà "kathaæ ahaæ evaæ pajÃnantÅ na pabbajissÃmÅti" sanniÂÂhÃnaæ katvà brÃhmaïiyo pakkosÃpetvà Ãha:" tumhehi kiæ karissathÃ" 'ti. #<[page 485]># %< 13. HatthipÃlajÃtaka. (509.) 485>% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ "Tumhe pana ayye" ti. "Ahaæ pabbajissÃmÅti". "Mayam pi pabbajissÃmÃ" 'ti. Sà taæ vibhavaæ cha¬¬etvà yojanikaæ parisaæ gahetvà puttÃnaæ santikam eva gatà ti. HatthipÃlo pi tÃya pi parisÃya ÃkÃse nisÅditvà dhammaæ desesi. Punadivase rÃjà "kuhiæ purohito" ti pucchi. "Deva purohito brÃhmaïÅ c' assa sabbaæ dhanaæ cha¬¬etvà dvitiyojanikaæ parisaæ gahetvà puttÃnaæ santikam eva gatÃ" ti. RÃjà "assÃmikadhanaæ amhÃkaæ pÃpuïÃtÅti" tassa gehato dhanaæ ÃharÃpesi. Ath' assa aggamahesÅ "rÃjà kiæ karotÅti" pucchitvà "purohitassa gehato dhanaæ ÃharÃpetÅti" vutte "purohito kuhin" ti vatvà "sapajÃpatiko pabbajjatthÃya nikkhanto" ti sutvà "ayaæ rÃjà brÃhmaïena ca brÃhmaïiyà ca catÆhi puttehi ca jahitaæ ukkÃraæ cha¬¬itaæ khelaæ mohena mÆÊho attano gharaæ ÃharÃpesi, upamÃya naæ bodhessÃmÅti" sÆnato maæsaæ ÃharÃpetvà rÃjaÇgaïe rÃsiæ kÃrÃpetvà ujumaggaæ vissajjetvà jÃlaæ parikkhipÃpesi. Gijjhà dÆrato va disvà tass' atthÃya {otariæsu}, tatha sappa¤¤Ã jÃlaæ pasÃritaæ ¤atvà atibhÃrikà hutvà "ujukaæ uppatitum na sakkhissÃmÃ" 'ti attanà khÃditamaæsaæ cha¬¬etvà jÃlaæ anallÅyitvà ujukam eva uppatitvà gamiæsu, andhabÃlà pana tehi cha¬¬itavamitaæ khÃditvà bhÃriyà hutvà ujukaæ uppatituæ asakkontà gantvà jÃle bajjhiæsu. Ath' ekaæ gijjhaæ Ãnetvà deviyà dassayiæsu, sà tam ÃdÃya ra¤¤o santikaæ gantvà "ehi tÃva mahÃrÃja, rÃjaÇgaïe ekaæ kiriyaæ passissÃmÃ" 'ti sÅhapa¤jaraæ vivaritvà "ime gijjhe olokehi mahÃrÃjÃ" 'ti vatvà dve gÃthà abhÃsi: @@ #<[page 486]># %<486 XV. VÅsatinipÃta.>% @@ Tattha bhutvà vamitvà cà 'ti maæsaæ khÃditvà vamitvà ca, paccÃvamissasÅti paÂiparibhu¤jissasi, vantÃdo ti parassa vamitakhÃdako, pasaæsiyo ti so taïhÃvasiko bÃlo BuddhÃdÅhi paï¬itehi pasaæsitabbo na hoti. Taæ sutvà rÃjà vippaÂisÃrÅ ahosi, tayo bhavà Ãdittà viya upaÂÂhahiæsu, so "ajj' eva r. pahÃya mama pabbajituæ vaÂÂatÅti" uppannasaævego deviyà thutiæ karonto gÃtham Ãha: @@ Tattha vyasannan ti nimuggaæ, visannan ti pi pÃÂho, uddhareyyà 'ti kesesu và hatthesu và gahetvà ukkhipitvà thale Âhapeyya, udatÃrÅti kÃmapaækato uttÃrasi, udatÃsÅti pi pÃÂho, ayam ev' attho, uddhatÃsÅti pi pÃÂho, uddhÃrÅti attho, Pa¤cÃlÅti Pu¤cÃlarÃjadhÅte. Eva¤ ca pana vatvà taæ khaïaæ ¤eva pabbajitukÃmo hutvà amacce pakkosÃpetvà Ãha: "tumhe kiæ karissathÃ" 'ti. "Tumhe pana devÃ" 'ti. "Ahaæ HatthipÃlassa santike pabbajissÃmÅti". "Mayan pi pabbajissÃma devÃ" 'ti. RÃjà dvÃdasayojanike BÃrÃïasinagare r. cha¬¬etvà "atthikà setacchattaæ ussÃpentÆ" 'ti amaccaparivuto tiyojanaæ parisaæ gahetva kumÃrass' eva santikaæ gato. HatthipÃlo tassÃpi parisÃya ÃkÃse nisinno dhammaæ desesi. S. ra¤¤o pabbajitabhÃvaæ pakÃsento @@ gÃtham Ãha. #<[page 487]># %< 13. HatthipÃlajÃtaka. (509.) 487>% Punadivase nagare ohÅnajano sannipatitvà rÃjadvÃraæ gantvà deviyà Ãrocetvà nivesanaæ pavisitvà deviæ vanditvà ekamantaæ Âhito @@ Tattha anusÃsà 'ti amhehi guttà hutvà dhammena r. kÃrehi. Sà mahÃjanassa kathaæ sutvà sesagÃthà abhÃsi: @@ @@ @@ @@ @@ #<[page 488]># %<488 XV. VÅsatinipÃta.>% Tattha ekà ti puttadhÅtikilesasambÃdhehi mu¤citvà imasmiæ loke ekikà va carissÃmi, kÃmÃnÅti rÆpÃdayo kÃmaguïe, yathodhikÃnÅti yena yena odhinà ÂhitÃni tena tena ÂhitÃn' eva jahissÃmi, na ki¤ci avasissÃmÅti attho, accenti kÃlà ti pubbaïhÃdayo kÃlà atikkamanti, tarayantÅti atucchà hutvà ÃyusaækhÃraæ khepayamÃnà gacchanti, vayoguïà ti paÂhamavayÃdayo tayo mandadasakÃdayo và dasa koÂÂhÃsÃ, anupubbaæ jahantÅti uparÆpari koÂÂhÃsaæ appatvà tattha tatth' eva nirujjhanti, sÅtibhÆtà ti uïhakÃrake uïhasabhÃve kilese pahÃya sÅtalà hutvÃ, sabbamaticca saÇgan ti rÃgasaÇgÃdikaæ sabbasaÇgaæ atikkamitvà ekà carissÃmi, HatthipÃlakumÃrassa santikaæ gantvà pabbajissÃmi. Iti sà imÃhi gÃthÃhi mahÃjanassa dhammaæ desetvà amaccabhariyÃyo pakkosÃpetvà Ãha: "tumhe kiæ karissathÃ" 'ti. "Tumhe pana ayye" ti. "Ahaæ pabbajissÃmÅti". "Mayam pi pabbajissÃmÃ" 'ti. Sà "sÃdhÆ" 'ti rÃjanivesane suvaïïakoÂÂhÃgÃrÃdÅni vivarÃpetvà "asukaÂÂhÃne ca mahÃnidhÃnaæ nidahitan" ti SuvaïïapaÂÂe likhÃpetvà "dinnaæ ¤eva harantÆ 'ti vatvà suvaïïapaÂÂaæ mahÃtale thambhe bandhÃpetvà nagare bheri¤ carÃpetvà mahÃsampattiæ cha¬¬etvà nagarà nikkhami. Tasmiæ khaïe sakalanagaraæ saækhubhitaæ: "rÃjà kira devÅ ca r. pahÃya 'pabbajissÃmÃ' 'ti nikkhantÃ, mayaæ idÃni kiæ karissÃmÃ" 'ti. Tato manussà yathÃpÆritÃn' eva gehÃni cha¬¬etvà putte hatthe gahetvà nikkhamiæsu, sabbà païà pasÃritaniyÃmen' eva ÂhitÃ, nivattitvà olokento nÃma nÃhosi, sakalanagaraæ tucchaæ ahosi. DevÅ pi tiyojanaparisaæ gahetvà tatth' eva gatÃ. HatthipÃlo tassÃpi parisÃya ÃkÃse nisinno dhammaæ desetvà dvÃdasayojanikaæ parisaæ gahetvà HimavantÃbhimukho pÃyÃsi." HatthipÃlakumÃro dvÃdasayojanikaæ BÃrÃïasiæ tucchaæ katvà `pabbajissÃmÅti' mahÃjanaæ ÃdÃya Himavantaæ gacchati, kimaÇga pana mayan" ti sakala-KÃsiraÂÂhaæ saækhubhitaæ. AparabhÃge parisà tiæsayojanikà ahosi, so tÃya parisÃya saddhiæ Himavantaæ pÃvisi. #<[page 489]># %< 13. HatthipÃlajÃtaka. (509.) 489>% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ Sakko Ãvajjanto taæ pavattiæ ¤atvà "HatthipÃlakumÃro nekkhammaæ nikkhanto, mahÃsamÃgamo bhavissati, vasanaÂÂhÃnaæ laddhuæ vaÂÂatÅti" Vissakammaæ ÃïÃpesi: "gaccha ÃyÃmÃto chattiæsayojanaæ vitthÃrato pannarasayojanaæ assamaæ mÃpetvà pabbajitaparikkhÃre sampÃdehÅti". So "sÃdhÆ" 'ti patisuïitvà GaÇgatÅre ramaïÅye bhÆmibhÃge vuttappamÃïaæ assamapadaæ mÃpetvà païïasÃlÃsu kaÂÂhattharaïapaïïattharaïÃasanÃdÅni pa¤¤Ãpetvà sabbe pabbajitaparikkhÃre mÃpesi. Ekekissà païïasÃlÃya dvÃre ekeko caækamo rattiÂÂhÃnadivÃÂhÃnaparicchinno katasudhÃparikammo Ãlambanaphalako, tesu tesu ÂhÃnesu nÃnÃvaïïasurabhikusumasa¤channà pupphagacchÃ, ekekassa caækamassa koÂiyaæ ekeko udakabharito kÆpo, tassa santike ekeko phalarukkho, so eko va sabbaphalÃni phalati, idaæ sabbaæ devatÃnubhÃvena ahosi. Vissakammo assamaæ mÃpetvà païïasÃlÃsu pabbajitaparikkhÃre Âhapetvà "ye keci pabbajitukÃmà ime parikkhÃre gaïhantÆ" 'ti jÃtihiÇgulakena bhittiyà akkharÃni likhitvà attano ÃnubhÃvena bheravasadde migapakkhiduddasike amanusse ca paÂikkamÃpetvà sakaÂÂhÃnam eva gato. HatthipÃlakumÃro ekapadikamaggena Sakkadattiyaæ assamaæ pavisitvà akkharÃni disvà "Sakkena mama mahÃbhinikkhamanaæ nikkhantabhÃvo ¤Ãto bhavissatÅti" dvÃraæ vivaritvà païïasÃlaæ pavisitvà isipabbajjaliÇgaæ gahetvà nikkhamitvà caækamaæ otaritvà katipaye aparÃparaæ caækamitvà sesajanakÃyaæ pabbÃjetvà assamapadaæ vicÃrento taruïaputtÃnaæ itthÅnaæ majjhe ÂhÃne païïasÃlaæ adÃsi, tato anantaraæ mahallakitthÅnaæ, tato anantaraæ va¤jhitthÅnaæ, samantà parikkhipitvà pana purisÃnaæ adÃsi. #<[page 490]># %<490 XV. VÅsÃtinipÃta.>% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ Ath' eko rÃjà "BÃrÃïasiyaæ kira rÃjà n' atthÅti" Ãgantvà alaækatapaÂiyattanagaraæ oloketvà rÃjanivesanaæ Ãruyha tattha tattha ratanarÃsiæ disvà "evarÆpaæ nagaraæ pahÃya pabbajitakÃlato paÂÂhÃya pabbajjà nÃm' esà uÊÃrà bhavissatÅti surÃsoï¬ena maggaæ pucchitvà HatthipÃlassa santikaæ pÃyÃsi. HatthipÃlo tassa vanantaæ ÃgatabhÃvaæ ¤atvà paÂimaggaæ gantvà ÃkÃse nisinno parisÃya dhammaæ desetvà assamapadaæ netvà sabbaæ parisaæ pabbÃjesi. Eten' upÃyena a¤¤e pi cha rÃjÃno pabbajiæsu. Satta rÃjÃno bhoge cha¬¬ayiæsu. Chattiæsayojaniko assamo nirantaro paripÆri. Yo kÃmavitakkÃdisu a¤¤ataraæ vitakketi mahÃpuriso tassa dhammaæ desetvà BrahmavihÃrabhÃvanam eva ca kasiïabhÃvana¤ ca Ãcikkhati, ne yebhuyyena jhÃnÃbhi¤¤aæ nibbattetvà tÅsu koÂÂhÃsesu dve koÂÂhÃsà Brahmaloke nibbattiæsu, tatiyakoÂÂhÃsaæ tidhà katvà eko koÂÂhÃso Brahmaloke nibbatti, eko chasu kÃmasaggesu, eko isÅnaæ pÃricariyaæ katvà manussaloke, tÅsu kusalasampattÅsu nibbattiæsu. Evaæ HatthipÃlassa sÃsanaæ apagatanirayatiracchÃnayonipettivisayÃsurakÃyaæ ahosi. Imasmiæ TambapaïïidÅpe paÂhavicÃlaka-Dhammaguttatthero KaÂakandhakÃravÃsi-Phussadevatthero Uparimaï¬alakamalayavÃsiMahÃsaægharakkhitatthero MalimahÃdevatthero BhaggirivÃsi-MahÃdevatthero VÃmantapabbhÃravÃsi-MahÃsÅvatthero KÃÊavallimaï¬apavÃsi-MahÃnÃgatthero KuddÃlasamÃgame MÆgapakkhasamÃgame CÆlasutasomasamÃgame Ayogharapaï¬itasamÃgame HatthipÃlasamÃgame ca sabbapacchà nikkhantapurisà ahesuæ, tenÃha BhagavÃ: Abhittharetha kalyÃïe ti (Dhp. v. 116.) kalyÃïaæ hi turitaturiten' eva kÃtabbaæ. #<[page 491]># %< 14. AyogharajÃtaka, (510.) 491>% S. i. d. Ã. "evaæ bhikkhave pubbe pi T. mahÃnekkhammaæ nikkhanto yevÃ" 'ti vatvà j. s.: "Tadà EsukÃrÅ rÃjà SuddhodanamahÃrÃjà ahosi, devÅ MahÃmÃyÃ, purohito Kassapo, brÃhmaïÅ BhaddakÃpilÃnÅ, AjapÃlo Anuruddho, GopÃlo MoggallÃno, AssapÃlo SÃriputto, sesaparisà BuddhaparisÃ, HatthipÃlo aham eva" 'ti. HatthipÃlajÃtakaæ. $<14. AyogharajÃtaka.>$ Yamekarattiæ paÂhaman ti. Idaæ S. J. v. mahÃnekkhammaæ ¤eva Ã. k. Tadà pi hi so "na bhikkhave idÃn' eva pubbe pi T. mahÃnekkhammaæ nikkhanto yevÃ" 'ti vatvà a. Ã.: A. B. Br. r. k. Brahmadattassa ra¤¤o aggamahesÅ gabbhaæ paÂilabhitvà laddhagabbhaparihÃrà pariïatagabbhà paccÆsasamanantare puttaæ vijÃyi. Tassà purimattabhÃve ekà sapattÅ "tava jÃtaæ pajaæ khÃdituæ labhissÃmÅti" patthanaæ Âhapesi, sà kira sayaæ vaæjhà hutvà puttamÃtukodhena taæ patthanaæ katvà yakkhayoniyaæ nibbatti. Itarà ra¤¤o aggamahesÅ hutvà imaæ puttaæ vijÃyi. Sà yakkhinÅ tadà okÃsaæ labhitvà deviyà passantiyà va bhÅbhaccharÆpà hutvà Ãgantvà taæ dÃrakaæ gahetvà palÃyi. DevÅ "yakkhinÅ me puttaæ gahetvà palÃyatÅti" mahÃsaddena viravi. ItarÃpi dÃrakaæ mÆlakakandaæ viya murumurÃyantÅ khÃditvà deviæ hatthavikÃrÃdÅhi rosetvà tajjetvà pakkÃmi. RÃjà sutvà "kiæ sakkà yakkhiniyà kÃtun" ti tuïhÅ ahosi, puna deviyà vijÃyanakÃle gÃÊhaæ Ãrakkham akÃsi. DevÅ puna puttaæ vijÃyi. YakkhinÅ Ãgantvà tam pi khÃditvà gatÃ. TatiyavÃre tassà kucchiyaæ M. paÂisandhiæ gaïhi. RÃjà mahÃjanaæ sannipÃtÃpetvà "deviyà jÃtaæ jÃtaæ pajaæ ekà yakkhinÅ khÃdati, #<[page 492]># %<492 XV. VÅsatinipÃta.>% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ kin nu kattaban" ti pucchi. Ath' eko "yakkhà nÃma tÃlapaïïassa bhÃyanti, deviyà hatthapÃdesu tÃlapaïïaæ bandhituæ vaÂÂatÅti" Ãha, aparo"ayogharassa bhÃyanti. ayogharaæ kÃtuæ vaÂÂatÅti Ãha. RÃjà "sÃdhÆ" 'ti attano vijite kammÃre sannipÃtetvà "ayogharaæ karothÃ" 'ti Ãïapetvà Ãyuttake adÃsi. Antonagare yeva ramaïÅye bhÆmibhÃge gehaæ paÂÂhapesuæ, thambhe Ãdiæ katvà sabbe gehasambhÃrà ayomayà va ahesuæ, navahi mÃsehi ayomayaæ mahantaæ caturassasÃlaæ niÂÂhÃnam agamÃsi, taæ niccaæ pajjalitapadÅpam eva hoti. RÃjà deviyà gabbhaparipÃkaæ ¤atvà ayogharaæ alaækÃrÃpetvà taæ ÃdÃya ayogharaæ pÃvisi. Sà tattha dha¤¤apu¤¤alakkhaïaæ puttaæ vijÃyi, AyogharakumÃro t' ev' assa nÃmaæ kariæsu. Taæ dhÃtÅnaæ datvà mahantaæ Ãrakkhaæ saævidahitvà rÃjà deviæ ÃdÃya nagaraæ padakkhiïaæ katvà alaækatapÃsÃdatalam eva abhirÆhi. YakkhÅ pi udakavÃraæ gantvà Vessavaïassa udakaæ harantÅ jÅvitakkhayaæ pattÃ. M. ayoghare yeva va¬¬hitvà vi¤¤Ætaæ patto tatth' eva sabbasippÃni uggaïhi. RÃjà "ko me puttassa vayapadeso" ti amacce pucchitvà "soÊasavasso deva sÆro thÃmasampanno yakkhasahassam pi paÂibÃhituæ samattho" ti sutvà "r. assa dassÃmÅti" sakalanagaraæ alaækÃrÃpetvà "ayogharato taæ nÅharitvà ÃnethÃ" 'ti Ãha. Amaccà "sÃdhu devÃ" 'ti dvÃdasayojanikaæ BÃrÃïasiæ alaækÃrÃpetvà sabbÃlaækÃravibhÆsitaæ maÇgalavÃraïaæ ÃdÃya tattha gantvà kumÃraæ alaækaritvà hatthikkhandhe nisÅdÃpetvà "deva kulasantakaæ alaækatanagaraæ padakkhiïaæ katvà pitaraæ KÃsirÃjÃnaæ vandatha, ajj' eva setacchattaæ labhissathÃ" 'ti Ãhaæsu. M. nagaraæ padakkhiïaæ karonto ÃrÃmarÃmaïeyyakaæ vaïïapokkharaïÅbhÆmirÃmaïeyyakaæ pÃsÃdarÃmaïeyyakÃdÅni disvà cintesi: #<[page 493]># %< 14. AyogharajÃtaka. (501.) 493>% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ "mama pità maæ ettakaæ kÃlaæ bandhanÃgÃre vasÃpesi, evarÆpaæ alaækatanagaraæ daÂÂhuæ na adÃsi, ko nu kho mayhaæ doso" ti amacce pucchi. "Deva, n' atthi tumhÃkaæ doso, tumhÃkaæ pana dve bhÃtike ekà yakkhinÅ khÃdi, tena vo pità ayoghare vasÃpesi, ayogharena tumhÃkaæ jÅvitaæ laddhan" 'ti. So tesaæ vacanaæ sutvà cintesi: "ahaæ dasamÃse Lohakumbhiniraye viya GÆthaniraye viya ca mÃtukucchimhi vasitvà mÃtukucchito nikkhantakÃlato paÂÂhÃya soÊasa vassÃni etasmiæ bandhanÃgÃre vasiæ, bahi oloketuæ pi na labhiæ, yakkhiniyà hatthato mutto pi panÃhaæ n' eva ajaro na amaro, kim me rajjena, rajje ÂhitakÃlato paÂÂhÃya dunnikkhamanaæ hoti, ajj' eva mama pitaraæ pabbajjaæ anujÃnÃpetvà Himavantaæ pavisitvà pabbajissÃmÅti" so na garaæ padakkhiïaæ katvà rÃjakulaæ pavisitvà rÃjÃnaæ vanditvà aÂÂhÃsi. RÃjà tassa sarÅrasobhaæ oloketvà balavasinehena amacce olokesi. Te "kiæ karoma devÃ" 'ti vadiæsu. "Puttam me ratanarÃsimhi Âhapetvà tÅhi saækhehi abhisi¤citvà ka¤canamÃlaæ setacchattaæ ussÃpethÃ" 'ti. M. pitaraæ vanditvà "na mayhaæ rajjen' attho, ahaæ pabbajissÃmi, pabbajjam me anujÃnÃthÃ" 'ti Ãha. "TÃta rajjaæ paÂikkhipitvà kiækÃraïà pabbajasÅti". "Deva ahaæ mÃtukucchimhi dasamÃse GÆthaniraye viya vasitvà kucchito nikkhanto yakkhabhayena soÊasa vassÃni bandhanÃgÃre vasanto bahi oloketum pi na labhiæ, Ussadaniraye khitto viya ahosiæ, yakkhinito mutto 'mhÅti pi ajarÃmaro na homi, maccu nÃm' esa na sakkà kenaci jinituæ, bhave ukkaïÂhito 'smi, yÃva me vyÃdhijarÃmaraïÃni nÃgacchanti tÃvad eva pabbajitvà dhammaæ carissÃmi, alam me rajjena, anujÃna maæ devÃ" 'ti vatvà pitu dhammaæ desento Ãha: #<[page 494]># %<494 XV. VÅsatinipÃta.>% @@ @@ @@ @@ @@ @@ @@ @@ @@ #<[page 495]># %< 14. AyogharajÃtaka. (510.) 495>% @@ @@ @@ @@ @@ @@ @@ @@ @@ #<[page 496]># %<496 XV. VÅsatinipÃta.>% @@ @@ @@ @@ @@ (Dh. p. 126, JÃt. I., 31, Therag. 35.) @@ Tattha yamekarattin ti yebhuyyena sattà mÃtukucchimhi paÂisandhiæ gaïhantà rattiæ gaïhanti, tasmà evam aha, ayaæ pan' ettha attho: yaæ ekarattiæ và divà và paÂhamam eva paÂisandhiæ gahetvà mÃtukucchisaækhÃte gabbhe vasati, mÃnavo ti satto kalalabhÃvena patiÂÂhÃti, abbhuÂÂhito va sayatÅti so mÃnavo yathà nÃma valÃhakasaækhÃto abbho uÂÂhito nibbatto vÃyuvegÃhato paÂigacchati tath' eva PaÂhamam kalalaæ hoti, kalalà hoti abbudaæ, (Cfr. Milinda- p. 421.) abbudà jÃyatÅ pesÅ, pesiyà jÃyate ghano. ghanà pasÃkhà jÃyanti kesà lomà nakhÃni ca Ya¤ c' assa bhu¤jati mÃta annapÃna¤ ca bhojanaæ tena so tattha yÃpeti mÃtukucchigato naro ti imaæ mÃtukucchiyaæ kalalÃdibhÃvaæ kucchito ca nikkhanto mandadasakÃdibhÃvaæ ÃpajjamÃno satataæ samitaæ gacchati, sa gacchaæ na nivattatÅti sa cÃyaæ evaæ gacchanto puna abbudato kalalabhÃvaæ pesiÃdito và abbudÃdibhÃvam khi¬¬Ãdasakato mandadasakabhÃvaæ vaïïadasakÃdito và khi¬¬ÃdasakÃdibhÃvaæ pÃpuïituæ na nivattati, #<[page 497]># %< 14. AyogharajÃtaka. (510.) 497>% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ yathà pan' eso valÃhako vÃtavegena saæcuïïiyamÃno ahaæ asukaÂÂhÃne nÃma uÂÂhito puna nivattitvà tatth' eva gantvà pakatibhÃvena ÂhassÃmÅti na labhati yad assa gataæ taæ gatam eva yaæ antarahitaæ taæ antarahitam eva hoti tathà so pi kalalÃdibhÃvena gacchamÃno gacchat' eva, tasmiæ tasmiæ koÂÂhÃse saækhÃrà purimapurimÃnaæ paccayà hutvà pacchato anivattitvà tattha tatth' eva bhijjanti, jarÃkÃle saækhÃrà amhehi esa pubbe yuvà thÃmasampanno kato puna taæ nivattitvà tath' eva karissÃmà 'ti na labbhanti, tattha tatth' eva antarÃdhÃyantÅti dasseti, nayujjhamÃnà ti ubhato mÆÊhasaÇgÃme yujjhantÃ, na balena vassità ti na kÃyabalena và yodhabalena và upagatà samannÃgatÃ, na jÅrantÅti purimanakÃraæ Ãharitvà evarÆpÃpi narà na jÅranti na cÃpi miyyare ti attho veditabbo, sabbaæ hi tan ti mahÃrÃja sabbam eva hi idaæ pÃïimaï¬alaæ mahÃyante pÅÊiyamÃnà ucchughaÂikà viya jÃtiyà ca jarÃya ca upaddutaæ niccaæ pÅÊitaæ, tamme matÅ hotÅti tena kÃraïena mama pabbajitvà dhammaæ carÃmÅti mati hoti cittaæ uppajjati, caturaÇginin ti hatthiÃdÅhi caturaÇgehi samannÃgataæ, senaæ subhiæsarÆpan ti suÂÂhu bhiæsajÃtikaæ senaæ, jayantÅti kadÃci ekacce rÃjÃno attano senÃya jinanti, na maccuno ti te pi rÃjÃno mahÃsenassa maccuno senaæ jayituæ na ussahanti, na vyÃdhijarÃmaraïÃni maddituæ sakkonti, muccare ekaceyyà ti tehi hatthiÃdÅhi parivÃrità ekacce paccÃmittÃnaæ hatthato muccanti, maccuno pana santikà muccituæ na sakkonti, pabha¤jantÅti etehi hatthiÃdÅhi paccatthikarÃjÆnaæ nagarÃni bha¤janti, padhaæsayantÅti mahÃjanaæ dhaæsento padhaæsento jÅvitakkhayaæ pÃpenti, na maccuno ti te pi maraïakÃle patte maccuno bha¤jituæ na sakkonti. bhinnagalà pabhinnà ti tÅsu ÂhÃnesu pabhinnà evaæ bhinnà hutvà madaæ gaÊantà paggharitamadà ti attho, na maccuno ti te pi mahÃmaccuæ maddituæ na sakkonti, issÃsino ti issÃsà dhanuggahÃ, katahatthà ti susikkhitÃ, dÆrepÃtÅti saraæ dÆre pÃtetuæ samatthÃ, akkhaïavedhino ti aviraddhavedhino vijjuÃlokena vijjhanasamatthà vÃ, sarÃnÅti AnotattÃdÅni mahÃsarÃni khÅyanti yeva, saselakÃnanà ti sapabbatavanasaï¬Ã mahÃpaÂhavÅ pi khÅyati, sabbaæ hi tan ti sabbam idaæ saækhÃragataæ dÅghaæ antaraæ Âhatvà khÅyat' eva, kappuÂÂhÃnaggiæ patvà MahÃmeru pi aggimukhe madhusitthakaæ viya vilÅyat' eva. #<[page 498]># %<498 XV. VÅsatinipÃta.>% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ aïumatto pi saækhÃro ÂhÃtuæ nà sakkoti, kÃlapariyÃyan ti kÃlapariyÃyaæ nassanakÃlavÃraæ patvà sabbaæ bha¤jare, sabbasaækhÃragataæ bhijjat' eva, tassa pakÃsanatthaæ Sattasuriyasuttaæ Ãharitabbaæ. calÃcalan ti ca¤calaæ sakabhÃvena ÂhÃtuæ asamatthaæ nÃnÃbhÃvavinÃbhÃvasabhÃvam eva, pÃïabhuno dha jÅvitan ti idhaloke imesaæ pÃïabhÆtÃnaæ jÅvitaæ, paÂo va dhuttassa dumo va kÆlajo ti surÃdhutto hi suraæ disvà udare badhaæ sÃÂakaæ datvà pipat' eva, nadÅkÆle jÃtadumo va kÆle lujjamÃne lujjati, yathà esa paÂo ca dumo ca ca¤calà evaæ sattÃnaæ jÅvitaæ devà 'ti, dumapphalÃnevà 'ti yathà pakkÃni phalÃni vÃtÃhatÃni dumaggato bhÆmiyaæ patanti idhaloke tath' eva ime mÃnavà jarÃvÃtÃhatà jÅvità gaÊitvà maraïapaÂhaviyaæ patanti, daharà ti antamaso kalalabhÃve ÂhitÃpi majjhimaporisà nÃrÅnarÃnaæ majjhe Âhità ubhatovya¤janakanapuæsakÃ, tÃrakarÃjasannibho ti yathà tÃrakarÃjà kÃÊapakkhe khÅïo puna juïhapakkhe pÆrati na evaæ sattÃnaæ vayo, vayo sattÃnaæ hi yad abbhatÅtaæ gatam eva dÃni taæ na tassa punÃgamanaæ atthi, kuto ratÅti jarÃjiïïassa kÃmaguïesu rati pi n' atthi. te paÂicca uppajjanakasukhaæ kuto yeva, yakkhà ti mahiddhikà yakkhÃ, pisÃcà ti paæsupisÃcakÃ, petà ti pettivisayikÃ, assasantÅti assÃsavÃtena upahananti ÃvisantÅti và attho, na maccuno ti maccuæ pana te pi assÃsena và upahanituæ Ãvisituæ và na sakkonti, nijjhÃpanaæ karontÅti balikammavasena khamÃpenti pasÃdenti, aparÃdhake ti rÃjÃparÃdhakÃrake, dÆsake ti rajjadÆsake, heÂhake ti sandhicchedÃdÅhi lokaviheÂhake, rÃjÃno ti rÃjÃno, viditva dosan ti dosaæ jÃnitvà yathÃrÆpena daï¬enti. na maccuno ti te pi maccuæ daï¬ayituæ na sakkonti, nijjhapetun ti sakkhÅhi attano niraparÃdhabhÃvaæ pakÃsetvà pasÃdetvÃ, na a¬¬hakà balavà tejavÃpÅti ime a¬¬hà ayaæ kÃyabala¤ÃïabalÃdÅhi balavà ayaæ tejavà ti evam pi na maccurÃjassa apekkha-m-atthi, ekasmim pi satte apekhà pemaæ sineho n' atthi, sabbam evÃbhimaddatÅti dasseti, pasayhà 'ti balakkÃrena abhibhavitvÃ, na maccuno ti te pi maccuæ khÃdituæ na sakkonti, karontà ti mÃyaæ karontÃ, mohentÅti abhÆtaæ bhÆtaæ katvà dassentà mohenti, uggatejà ti uggatena visena samannÃgatÃ, tikicchakà ti visavejjÃ, DhammantarÅ VetaraïÅ ca Bhojo ti ete evannÃmakà vejjÃ, ghoramadhÅyamanà Âi ghoraæ nÃma vijjaæ adhÅyantÃ, osadhehÅti ghoraæ và gandhÃriæ và vijjaæ sÃvetvà osadhiæ ÃdÃya te paccatthikÃnaæ adassanaæ vajanti. #<[page 499]># %< 14. AyogharajÃtaka. (510) 499>% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ dhammo ti sucaritadhammo, rakkhatÅti yena rakkhito taæ paÂirakkhati, sukhan ti chasu kÃmasaggesu sukhaæ Ãvahati pÃpetÅti patisandhivasena upaneti. Evaæ M. catuvÅsatigÃthÃhi pitu dhammaæ desetvà "maharÃja tumhÃkaæ rajjaæ tumhÃkam eva hotu, na mayhaæ iminà attho, tumhehi pana saddhiæ kathentam eva maæ vyÃdhijarÃmaraïÃni upagacchanti, tiÂÂhatha tumhe" ti vatvà ayadÃmaæ bhinditvà mattahatthi viya Ka¤canapa¤jaraæ bhinditvà sÅhapotako viya kÃme pahÃya mÃtÃpitaro vanditvà nikkhami. Ath' assa pità "mama pi rajjen' attho n' atthÅti" r. pahÃya tena saddhiæ yeva nikkhami. Tasmim nikkhante devÅ pi amaccÃpi brÃhmaïagahapatikÃdayo pÅti sakalanagaravÃsino gehÃni cha¬¬etvà nikkhamiæsu. SamÃgamo mahà ahosi, parisà dvÃdasayojanikà jÃtÃ, taæ ÃdÃya M. HimÃvantaæ pÃvisi. Sakko tassa nikkhantabhÃvaæ ¤atvà Vissakammaæ pesetvà dvÃdasayojanÃyÃmaæ sattayojanavitthÃraæ assamapadaæ kÃresi, sabbe pabbajitaparikkhÃre paÂiyÃdÃpesi. Tatoparaæ M-assa pabbajjà ca ovÃdadÃna¤ ca BrahmalokaparÃyanatà ca parisÃya anapÃyagamanÅyatà ca sabbà heÂÂhÃvuttanayen' eva veditabbÃ. S. i. d. Ã. "evaæ bhikkhave pubbe pi T. mahÃnekkhammaæ nikkhanto yevÃ" 'ti vÃtvà j. s.: "Tadà mÃtÃpitaro mahÃrÃjakulÃni ahesuæ, parisà BuddhaparisÃ, Ayogharapaï¬ito aham evÃ" 'ti. AyogharajÃtakaæ. VÅsatinipÃtavaïïanà niÂÂhitÃ.