Input by the Sri Lanka Tripitaka Project [PTS Vol A - 5] [\z A /] [\f V /] [PTS Page 001] [\q 1/] [BJT Vol A - 6] [\z A /] [\w VI /] [BJT Page 002] [\x 2/] AÇguttaranikÃye DasakanipÃto Namo tassa bhagavato sammÃsambuddhassa ÚÄÄÄÄÄÄÄÄÄÄÄÄÄÄÄÄÄÄÄÄÄÄÄÄÄÄÄÄÄÄÄÄÄÄÄÄÄÄÄÄÄÄÄÄÄÄÄÄÄÄÄÄÄÄÄ¿ ³ THIS TEXT FILE IS FOR REFERENCE PURPOSES ONLY! ³ ³ COPYRIGHT AND TERMS OF USAGE AS FOR SOURCE FILE. ³ ³ ³ ³ Text converted to Ronald E. Emmerick's encoding for ³ ³ WordPerfect 5.1 DOS and related utility programmes ³ ³ BHELA, CARAKA etc. (DOS versions): ³ ³ ³ ³ description character = ASCII ³ ³ ³ ³ long a à 195 ³ ³ long A ù 249 ³ ³ long i Å 197 ³ ³ long I ý 253 ³ ³ long u Æ 198 ³ ³ long U ô 244 ³ ³ vocalic r ­ 173 ³ ³ vocalic R ã 227 ³ ³ long vocalic r Ì 204 ³ ³ vocalic l Ê 202 ³ ³ long vocalic l Ë 203 ³ ³ velar n Ç 199 ³ ³ velar N § 167 ³ ³ palatal n ¤ 164 ³ ³ palatal N ¥ 165 ³ ³ retroflex t  194 ³ ³ retroflex T è 232 ³ ³ retroflex d ¬ 172 ³ ³ retroflex D Ö 214 ³ ³ retroflex n ï 239 ³ ³ retroflex N × 215 ³ ³ palatal s Ó 211 ³ ³ palatal S Á 193 ³ ³ retroflex s « 171 ³ ³ retroflex S å 229 ³ ³ anusvara æ 230 ³ ³ capital anusvara õ 245 ³ ³ visarga ÷ 247 ³ ³ capital visarga ê 234 ³ ÀÄÄÄÄÄÄÄÄÄÄÄÄÄÄÄÄÄÄÄÄÄÄÄÄÄÄÄÄÄÄÄÄÄÄÄÄÄÄÄÄÄÄÄÄÄÄÄÄÄÄÄÄÄÄÄÙ 1. ùnisaæsavaggo Kimatthiyasuttaæ Evaæ me sutaæ: ekaæ samayaæ bhagavà sÃvatthiyaæ viharati jetavane anÃthapiï¬ikassa ÃrÃme. Atha kho Ãyasmà Ãnando yena bhagavà tenupasaækami. UpasaÇkamitvà bhagavantaæ abhivÃdetvà ekamantaæ nisÅdi. Ekamantaæ nisinno kho Ãyasmà Ãnando bhagavantaæ etadavoca: KimatthiyÃni bhante kusalÃni sÅlÃni, kimÃnisaæsÃnÅti? AvippaÂisÃratthÃni kho Ãnanda kusalÃni sÅlÃni, avippaÂisÃrÃnisaæsÃnÅti. AvippaÂisÃro pana bhante kimatthiyo, kimÃnisaæsoti? AvippaÂisÃro kho Ãnanda pÃmojjattho, pÃmojjÃnisaæsoti. PÃmojjaæ pana bhante kimatthiyaæ, kimÃnisaæsanti? PÃmojjaæ kho Ãnanda pÅtatthaæ, pÅtÃnisaæsanti. PÅti pana bhante kimatthiyÃ, kimÃnisaæsÃti? PÅti kho Ãnanda passaddhatthÃ, passaddhÃnisaæsÃti. 1. PÃmujjattho pÃmujjÃnisaæsotisÅmu. SyÃ. [Pts.] [BJT Page 004] [\x 4/] Passaddhi pana bhante kimatthiyÃ, kimÃnisaæsÃti? Passaddhi kho Ãnanda sukhatthÃ, sukhÃnisaæsÃti. Sukhaæ pana bhante kimatthiyaæ, kimÃnisaæsanti? Sukhaæ kho Ãnanda samÃdhatthaæ, [PTS Page 002] [\q 2/] samÃdhÃnisaæsanti. SamÃdhi pana bhante kimatthiyo, kimÃnisaæsoti? SamÃdhi kho Ãnanda yathÃbhÆta¤Ãïadassanattho, yathÃbhÆta¤ÃïadassanÃnisaæsoti. YathÃbhÆta¤Ãïadassanaæ pana bhante kimatthiyaæ, kimÃnisaæsanti? YathÃbhÆta¤Ãïadassanaæ kho Ãnanda nibbidÃvirÃgatthaæ, nibbidÃvirÃgÃnisaæsanti. . NibbidÃvirÃgo pana bhante kimatthiyo, kimÃnisaæsoti? NibbidÃvirÃgo kho Ãnanda vimutti¤Ãïadassanattho, vimutti¤ÃïadassanÃnisaæsoti. Iti kho Ãnanda kusalÃni sÅlÃni avippaÂisÃratthÃni avippaÂisÃrÃnisaæsÃni. AvippaÂisÃro pÃmojjattho, pÃmojjÃnisaæso. PÃmojjaæ pÅtatthaæ pÅtÃnisaæsaæ. PÅti passaddhatthÃ, passaddhÃnisaæsÃ. Passaddhi sukhatthà sukhÃnisaæsÃ. Sukhaæ samÃdhatthaæ samÃdhÃnisaæsaæ. SamÃdhi yathÃbhÆta¤Ãïadassanattho yathÃbhÆta¤ÃïadassanÃnisaæso. YathÃbhÆta¤Ãïadassanaæ nibbidÃvirÃgÃnisaæsaæ. NibbidÃvirÃgo vimutti¤Ãïadassanattho vimutti¤ÃïadassanÃnisaæso. Iti kho Ãnanda kusalÃni sÅlÃni anupubbena aggÃya parentÅti. 1. ArahattÃya pÆrentÅ tisyÃ. [Pts.] [BJT Page 006] [\x 6/] 10. 1. 1. 2 CetanÃkaraïÅya suttaæ (SÃvatthinidÃnaæ) SÅlavato bhikkhave sÅlasampannassa na cetanÃya karaïÅyaæ ''avippaÂisÃro me uppajjatu''ti. Dhammatà esà bhikkhave yaæ sÅlavato sÅlasampannassa avippaÂisÃro uppajjati. AvippaÂisÃrissa bhikkhave na cetanÃya karaïÅyaæ''pÃmojjaæ uppajjattu''ti. Dhammatà esà bhikkhave yaæ avippaÂisÃrissa pÃmojjaæ uppajjati. Pamuditassa bhikkhave na cetanÃya karaïÅyaæ ''pÅti me uppajjatu''ti. Dhammatà esà bhikkhave yaæ pamuditassa [PTS Page 003] [\q 3/] pÅti uppajjati. PÅtimanassa bhikkhave na cetanÃya karaïÅyaæ 'kÃyo me passambhatu'ti dhammatà esà bhikkhave yaæ pÅtimanassa kÃyo passambhati. PassaddhakÃyassa bhikkhave na cetanÃya ya karaïÅyaæ 'sukhaæ vediyÃmÅ'ti. Dhama*matà esà bhikkhave yaæ passaddhakÃyo sukhaæ vediyati. Yati. Sukhino bhikkhave na cetanÃya karaïÅyaæ 'cittaæ me samÃdhiyatu'ti. Dhammatà esà bhikkhave yaæ sukhino cittaæ samÃdhiyati. SamÃhitassa bhikkhave na cetanÃya karaïÅyaæ 'yathÃbhÆtaæ taæ jÃnÃmi passÃmÅ'ti. Dhammatà esà bhikkhave yaæ samÃhito yathÃbhÆtaæ jÃnÃti passati. YathÃbhÆtaæ bhikkhave jÃnato passato na cetanÃya karaïÅyaæ, virajjÃmÅ'ti. Dhammatà esà bhikkhave yaæ yathÃbhÆtaæ jÃnaæ passaæ nibbindati virajjati. Nibbindassa bhikkhave virajjantassa na cetanÃya karaïÅyaæ' vimutti¤Ãïadassanaæ sacchikaromi mÅ'ti. Dhammatà esà bhikkhave yaæ nibbiïïo2 viratto vimutti¤Ãïadassanaæ sacchikaroti. Iti kho bhikkhave nibbidÃvirÃgo vimutti¤Ãïadassanattho vimutti¤ÃïadassanÃnisaæso. YathÃbhÆta¤Ãïadassanaæ nibbidà virÃgatthaæ nibbidà virÃgÃnisaæsaæ. SamÃdhi yathÃbhÆta¤Ãïadassanattho yathÃbhÆta¤ÃïadassanÃnisaæso. Sukhaæ samÃdhatthaæ samÃdhÃnisaæsaæ. Passaddhi sukhatthà sukhÃnisaæsÃ. PÅti passaddhatthà passaddhÃnisaæsÃ. PÃmojjaæ pÅtatthaæ pÅtÃnisaæsaæ. AvippaÂisÃro pÃmojjattho pÃmojjÃnisaæso. KusalÃni sÅlÃni avippaÂisÃratthÃni avippaÂisÃrÃnisaæsÃni. Iti kho bhikkhave dhammÃvadhamme [PTS Page 004] [\q 4/] abhisandenti, dhammÃvadhamme paripÆrenti apÃrÃpÃraæ gamanÃyÃti. 1. AvippaÂisÃrassamachasaæ 2. NibabindosÅmÆ [BJT Page 008] [\x 8/] 10. 1. 1. 3 PaÂhama upanisasuttaæ (SÃvatthiyaæ) DussÅlassa bhikkhave sÅlavipantassa hatÆpaniso hoti avippaÂisÃro. AvippaÂisÃre asati avippaÂisÃravipantassa hatÆpanisaæ hoti pÃmojjaæ. PÃmojje asati pÃmojjavipantassa hatupanisà hoti pÅti. PÅtiyà asati pÅtivipantassa hatupanisà hoti passaddhi. Passaddhiyà asati passaddhivipantassa hatÆpanisaæ hoti sukhaæ. Sukhe asati sukhavipantassa hatÆpaniso hoti sammÃsamÃdhi. SammÃsamÃdhimhi asati sammÃsamÃdhivipantassa hatÆpanisaæ hoti yathÃbhÆta¤Ãïadassanaæ. YathÃbhÆta¤Ãïadassane asati yathÃbhÆta¤Ãïadassanavipantasassa hatupaniso hoti nibbidÃvirÃgo. NibbidÃvirÃge asati . NibbidÃvirÃgavipantassa hatÆpanisaæ hoti vimutti¤Ãïadassanaæ SeyyathÃpi bhikkhave rukkho sÃkhÃpalÃsavipanno. Tassa papaÂikÃpi na pÃripÆriæ gacchati tacopi pheggupi sÃropi na pÃripÆriæ gacchati. Evameva kho bhikkhave dussÅlassa sÅlavipantassa hatÆpaniso hoti avippaÂisÃro, avippaÂisÃre asati hatÆpanisaæ hoti pÃmojjaæ. PÃmojje asati pÃmojjavipantassa hatupanisà hoti pÅti. PÅtiyà asati pÅtivipantassa hatupanisà hoti passaddhi. Passaddhiyà asati passaddhivipantasa hatÆpanisaæ hoti sukhaæ. Sukhe asati sukhavipantassa hatÆpaniso hoti sammÃsamÃdhi. SammÃsamÃdhimhi asati sammÃsamÃdhi. SammÃsamÃdhi vipantassa hatÆpanisaæ hoti yathÃbhÆta¤Ãïadassanaæ. YathÃbhÆta¤Ãïadassane asati yathÃbhÆta¤Ãïadassanavipantasassa hatÆpaniso hoti NibbidÃvirÃgo. NibbidÃvirÃge asati nibbidÃvirÃgavipantassa hatÆpanisaæ hoti vimutti¤Ãïadassanaæ. SÅlavato bhikkhave sÅlasamipannassa upanisasampanno hoti avippaÂisÃro. AvippaÂisÃre sati avippaÂisÃrasamipannassa upanisasmapannaæ hoti pÃmojjaæ. PÃmojje sati pÃmojjasampannassa upanisasampannà hoti pÅti. PÅtiyà sati pÅtisampannassa upanisasampannà hoti passaddhi. Passaddhiyà sati passasaddhisampannassa upanisasampannaæ hoti sukhaæ. Sukhe sati sukhasampannassa upanisasampanno hoti sammÃsamÃdhi. [PTS Page 5] [\q 5/] sammÃsamÃdhimhi sati sammÃsamÃdhisampannassa upanisasampannaæ hoti yathÃbhÆta¤Ãïadassanaæ. YathÃbhÆta¤Ãïadassane sati yathÃbhÆta¤Ãïadassanasampannassa upanisasampanno hoti nibbidÃvirÃgo. NibbidÃvirÃge sati nibbidÃvirÃgasampannassa upanisasampannaæ hoti vimutti¤Ãïadassanaæ. SeyyathÃpi bhikkhave rukkho sÃkhÃpalÃsasampanno tassa papaÂikÃpi pÃripÆriæ gacchati tacopi pheggupi sÃropi pÃripÆriæ gacchati. Evameva kho bhikkhave sÅlavato sÅlasampannassa upanisasampanno hoti avippaÂisÃro, avippaÂisÃre sati avippaÂisÃrasampannassa upanisasampannaæ hoti pÃmojjaæ. PÃmojje sati pÃmojjasampannassa upanisasampannà hoti pÅti. PÅtiyà sati pÅtisampannassa upanisasampannà hoti passaddhi. Passaddhiyà sati passasaddhisampannassa upanisasampannaæ hoti sukhaæ. Sukhe sati sukhasampannassa upanisasampanno hoti sammÃsamÃdhi. SammÃsamÃdhimhi sati sammÃsamÃdhisampannassa upanisasampannaæ hoti yathÃbhÆta¤Ãïadassanaæ. YathÃbhÆta¤Ãïadassane sati yathÃbhÆta¤Ãïadassanasampannassa upanisasampanno hoti nibbidÃvirÃgo. NibbidÃvirÃge sati nibbidÃvirÃgasampannassa upanisasampannaæ hoti vimutti¤Ãïadassananti. [BJT Page 010] [\x 10/] 10. 1. 1. 4 Dutiya upanisasuttaæ (SÃvatthiyaæ) Tatra kho Ãyasmà sÃriputto bhikkhu Ãmantesi: dussÅlassa Ãvuso sÅlavipannassa hatÆpaniso hoti avippaÂisÃro. AvippaÂisÃre asati avippaÂisÃravipannassa hatÆpanisaæ hoti pÅtiyà asati pÅtivipantassa hatupanisà hoti passaddhi. Passaddhiyà asati passaddhivipannassa hatÆpanisaæ hoti sukhaæ. Sukhe asati sukhavipantassa hatÆpaniso hoti ti sammÃsamÃdhi. SammÃsamÃdhimhi asati sammÃsamÃdhivipantassa hatÆpanisaæ hoti yathÃbhÆta¤Ãïadassanaæ. YathÃbhÆta¤Ãïadassane asati yathÃbhÆta¤Ãïadassanavipantasassa hatÆpaniso hoti nibbidÃvirÃgo. NibbidÃvirÃge asati NibbidÃvirÃgavipantassa hatÆpanisaæ hoti vimutti¤Ãïadassanaæ. SeyyathÃpi Ãvuso rukkho sÃkhà palÃsavipanto, tassa papaÂikÃpi na pÃripÆriæ gacchati, tacopi pheggupi sÃropi na pÃripÆriæ gacchati. Evameva kho Ãvuso dussÅlassa sÅlavipannassa hatÆpaniso hoti avippaÂisÃro. AvippaÂisÃre asati avippaÂisÃravipannassa hatÆpanisaæ hoti pÃmojjaæ. PÃmojje asati pÃmojjavipannassa hatupanisà hoti pÅti. PÅtiyà asati pÅtivipantassa hatupanisà hoti passaddhi. Passaddhiyà asati passaddhivipantassa hatÆpanisaæ hoti sukhaæ. Sukhe asati sukhavipantassa hatÆpaniso heti sammÃsamÃdhi. SammÃsamÃdhimhi asati sammÃsamÃdhi vipantassa hatÆpanisaæ hoti yathÃbhÆta¤Ãïadassanaæ. YathÃbhÆta¤Ãïadassane asati yathÃbhÆta ¤Ãïadassanavipantasassa hatÆpaniso hoti nibbidÃvirÃgo. NibbidÃvirÃge asati nibbidÃvirÃgavipantassa hatÆpanisaæ hoti vimutti¤Ãïadassanaæ. SÅlavato Ãvuso sÅlasampannassa upanisasampanno hoti avippaÂisÃro. AvippaÂisÃre sati avippaÂisÃrasampannassa upanisasampannaæ hoti pÃmojjaæ. PÃmojje sati pÃmojjasampannassa upanisasampannà hoti pÅti. PÅtiyà sati pÅtisampannassa upanisasampannà hoti passaddhi. Passaddhiyà sati passasaddhisampannassa upanisasampannaæ hoti sukhaæ. Sukhe sati sukhasampannassa upanisasampanno hoti sammÃsamÃdhi. SammÃsamÃdhimhi sati sammÃsamÃdhisampannassa upanisasampannaæ hoti yathÃbhÆta¤Ãïadassanaæ. YathÃbhÆta¤Ãïadassane sati yathÃbhÆta¤Ãïadassanasampannassa upanisasampanno hoti nibbidÃvirÃgo. NibbidÃvirÃge sati nibbidÃvirÃgasampannassa upanisasampannaæ hoti vimutti¤Ãïadassanaæ. SeyyathÃpi Ãvuso rukkho sÃkhà palÃsasampanno, tassa papaÂikÃpi pÃripÆriæ gacchati, tacopi pheggupi sÃropi pÃripÆriæ gacchati. Evameva kho Ãvuso sÅlavato sÅlasampannassa upanisasampanno hoti avippaÂisÃro. AvippaÂisÃre sati avippaÂisÃrasampannassa upanisasampannaæ hoti pÃmojjaæ. PÃmojje sati pÃmojjasampannassa upanisasampannà hoti pÅti. PÅtiyà sati pÅtisampannassa upanisasampannà hoti passaddhi. Passaddhiyà sati passasaddhisampannassa upanisasampannaæ hoti sukhaæ. Sukhe sati sukhasampannassa upanisasampanno hoti sammÃsamÃdhi. SammÃsamÃdhimhi sati sammÃsamÃdhisampannassa upanisasampannaæ hoti yathÃbhÆta¤Ãïadassanaæ. YathÃbhÆta¤Ãïadassane sati yathÃbhÆta¤Ãïadassanasampannassa upanisasampanno hoti nibbidÃvirÃgo. NibbidÃvirÃge sati nibbidÃvirÃgasampannassa upanisasampannaæ hoti vimutti¤Ãïadassananti. [PTS Page 006] [\q 6/] 10. 1. 1. 5 Tatiya upanisasuttaæ (SÃvatthi) Tatra kho Ãyasmà Ãnando bhikkhu Ãmantesi: dussÅlassa Ãvuso sÅlavipannassa hatÆpaniso hoti avippaÂisÃro. AvippaÂisÃre asati avippaÂisÃravipannassa hatÆpanisaæ hoti pÃmojjaæ. PÃmojje asati pÃmojjavipannassa hatupanisà hoti pÅti. PÅtiyà asati pÅtivipannassa hatupanisà hoti passaddhi. Passaddhiyà asati passaddhivipannassa hatÆpanisaæ hoti sukhaæ. Sukhe asati sukhavipannassa hatupaniso hoti sammÃsamÃdhi. [BJT Page 012] [\x 12/] SammÃsamÃdhimhi asati sammÃsamÃdhivipantassa hatÆpanisaæ hoti yathÃbhÆta¤Ãïadassanaæ. YathÃbhÆta¤Ãïadassane asati yathÃbhÆta¤Ãïadasasanavipannassa hatÆpaniso hoti nibbidÃvirÃgo. NibbidÃvirÃge asati nibbidÃvirÃga vipannassa hatÆpanisaæ hoti vimutti¤Ãïadassanaæ. SeyyathÃpi Ãvuso rukkho sÃkhÃpalÃsavipanto tassa papaÂikÃpi na pÃripÆriæ gacchati, tacopi pheggupi sÃropi na pÃripÆriæ gacchati. Evameva kho Ãvuso dussÅlassa sÅlavipantassa hatÆpaniso hoti. AvippaÂisÃro, avippaÂisÃre asati avippaÂisÃra vipannassa hatÆpanisaæ hoti pÃmojjaæ. PÃmojje asati pÃmojjavipannassa hatupanisà hoti pÅti. PÅtiyà asati pÅtivipannassa hatupanisà hoti passaddhi. Passaddhiyà asati passaddhivipannassa hatÆpanisaæ hoti sukhaæ. Sukhe asati sukhavipannassa hatÆpaniso hoti sammÃsamÃdhi. SammÃsamÃdhimhi asati sammÃsamÃdhivipantassa hatÆpanisaæ hoti yathÃbhÆta¤Ãïadassanaæ. YathÃbhÆta¤Ãïadassane asati yathÃbhÆta¤Ãïadasasanavipannassa hatÆpaniso hoti nibbidÃvirÃgo. NibbidÃvirÃge asati nibbidÃvirÃga vipannassa hatÆpanisaæ hoti vimutti¤Ãïadassanaæ. SÅlavato Ãvuso sÅlasampannassa upanisasampanno hoti avippaÂisÃro. AvippaÂisÃre sati avippaÂisÃrasampannassa upanisasampannaæ hoti pÃmojjaæ. PÃmujje sati pÃmojjasampannassa upanisasampannà hoti pÅti. PÅtiyà sati pÅtisampannassa upanisasampannaæ hoti passaddhi. Passaddhiyà sati passaddhisampannassa upanisasampannaæ hoti sukhaæ. Sukhe sati sukhasampannassa upanisasampanno hoti sammÃsamÃdhi. Sammà samÃdhimhi sati sammÃsamÃdhisampannassa upanisasampannaæ hoti yathÃbhÆta¤Ãïadassanaæ. YathÃbhÆta¤Ãïadassasane sati yathÃbhÆta¤Ãïadassanasampannassa upanisasampanno hoti nibibidÃvirÃgo. NibbidÃvirÃge sati nibbidÃvirÃga sampannassa upanisasmapannaæ hoti vimutti¤Ãïadassanaæ. SeyyathÃpi Ãvuso rukkho [PTS Page 007] [\q 7/] sÃkhÃpalÃsasampanno tassa papaÂikÃpi pÃripÆriæ gacchati, tacopi pheggupi sÃropi pÃripÆriæ gacchati. Evameva kho Ãvuso sÅlavato sÅlasampannassa upanisasampanno hoti avippaÂisÃro. AvippaÂisÃre sati avippaÂisÃrasampannassa upanisasampannaæ hoti pÃmojjaæ. PÃmojje sati pÃmojjasampannassa upanisasampannà hoti pÅti. PÅtiyà sati pÅtisampannassa upanisasampannaæ hoti passaddhi. Passaddhiyà sati passaddhisampannassa upanisasampannaæ hoti sukhaæ. Sukhe sati sukhasampannassa upanisasampanno hoti sammà samÃdhi. SammÃsamÃdhimhi sati sammÃsamÃdhi sampannassa upanisasampannaæ hoti yathÃbhÆta¤Ãïadassanaæ. YathÃbhÆta¤Ãïadassasane sati yathÃbhÆta¤Ãïadassanasampannassa upanisasampanno hoti nibbidÃvirÃgo. NibbidÃvirÃge sati nibbidÃvirÃgasampannassa upanisasampannaæ hoti vimutti¤Ãïadassananti. [BJT Page 014] [\x 14/] 10. 1. 1. 6 SamÃdhi suttaæ (SÃvatthiyaæ) Atha kho Ãyasmà Ãnando yena bhagavà tenupasaÇkami. UpasaÇkamitvà bhagavantaæ abhivÃdetvà ekamanataæ nisÅdi. Ekamantaæ nisinno kho Ãyasmà Ãnando bhagavantaæ etadavoca: SiyÃnu kho bhante bhikkhuno tathÃrÆpo samÃdhipaÂilÃbho yathà neva paÂhaviyaæ paÂavisa¤¤Å assa, na Ãpasmiæ Ãposa¤¤Å assa, na tejasmiæ tejosa¤¤Å assa, na vÃyasmiæ vÃyosa¤¤Å assa, na ÃkÃsÃna¤cÃyatane ÃkÃsÃna¤cÃyatanasa¤¤Å assa, na vi¤¤Ãïa¤cÃyatane vi¤¤Ãïa¤cÃyatanasa¤¤Å assa, na Ãki¤ca¤¤Ãyatane Ãki¤ca¤¤Ãyatanasa¤¤Å assa, na nevasa¤¤ÃnÃsa¤¤Ãyatane nevasa¤¤ÃnÃsa¤¤Ãyatanasa¤¤Å assa, na idha loke idha lokasa¤¤Å assa. Na paraloke paralokasa¤¤Å assa, sa¤¤Å ca pana assà ti? Siyà Ãnanda bhikkhuno tathÃrÆpo samÃdhipaÂilÃbho yathà neva paÂhaviyaæ paÂhavisa¤¤Å assa, na Ãpasmiæ Ãposa¤¤Å assa, na tejasmiæ tejosa¤¤Å assa, na vÃyasmiæ vÃyosa¤¤Å assa, na ÃkÃsÃna¤cÃyatane ÃkÃsÃna¤cÃyatanasa¤¤Å assa, na vi¤¤Ãïa¤cÃyatane vi¤¤Ãïa¤cÃyatanasa¤¤Å assa, na Ãki¤ca¤¤Ãyatane Ãki¤ca¤¤Ãyatanasa¤¤Å assa, na nevasa¤¤ÃnÃsa¤¤Ãyatane nevasa¤¤ÃnÃsa¤¤Ãyatanasa¤¤Å assa, na idha loke idhalokasa¤¤Å assa. Na paraloke paralokasa¤¤Å assa. Sa¤¤Å ca pana assÃti. Yathà kathampana bhante siyà bhikkhuno tathÃrÆpo samÃdhi paÂilÃbho yathà neva paÂhaviyaæ paÂhavisa¤¤Å assa, na Ãpasmiæ Ãposada¤¤Å assa, na tejasmiæ tejosada¤¤Å [PTS Page 008] [\q 8/] assa, na vÃyasmiæ vÃyosa¤¤Å assa, na ÃkÃsÃna¤cÃyatane ÃkÃsÃna¤cÃyatanasa¤¤Å assa, na vi¤¤Ãïa¤cÃyatane vi¤¤Ãïa¤cÃyatanasa¤¤Å assa, na nevasa¤¤ÃnÃsa¤¤Ãyatane nevasa¤¤ÃnÃsa¤¤Ãyatanasa¤¤Å assa, na idhaloke idhalokasa¤¤Å assa, na paraloke paralokasa¤¤Å assa. Sa¤¤Å ca pana assÃti. [BJT Page 016] [\x 16/] IdhÃnanda bhikkhu evaæ sa¤¤Å hoti: etaæ santaæ etaæ païÅtaæ yadidaæ sabbasaÇkhÃrasamatho sabbupadhipaÂinissaggo taïhakkhayo virÃgo nirodho nibbÃnanti. Evaæ kho Ãnanda siyà bhikkhuno tathÃrÆpo samÃdhipaÂilÃbho yathà neva paÂhaviyaæ paÂhavisa¤¤Å assa, na Ãpasmiæ Ãposa¤¤Å assa, na tejasmiæ tejosa¤¤Å assa, na vÃyasmiæ vÃyosa¤¤Å assa, na ÃkÃsÃna¤cÃyatane ÃkÃsÃna¤cÃyatanasa¤¤Å assa, na vi¤¤Ãïa¤cÃyatane vi¤¤Ãïa¤cÃyatanasa¤¤Å assa, na Ãki¤ca¤¤Ãyatane Ãki¤ca¤¤Ãyatanasa¤¤Å assa, na nevasa¤¤ÃnÃsa¤¤Ãyatane nevasa¤¤ÃnÃsa¤¤Ãyatanasa¤¤Å assa, na idhaloke idhalokasa¤¤Å assa, na paraloke paralokasa¤¤Å assa, sa¤¤Å ca pana assÃti. 10. 1. 1. 7 SÃriputta suttaæ (SÃvatthiyaæ) Atha kho Ãyasmà Ãnando yenÃyasmà sÃriputto tenupasaækami. UpasaÇkamitvà Ãyasmatà sÃriputtena saddhiæ sammodi. Sammodaniyaæ kathaæ sÃrÃïiyaæ vÅtisÃretvà ekamantaæ nisÅdi. Ekamantaæ nisinno kho Ãyasmà Ãnando Ãyasmantaæ sÃriputtaæ etadavoca: . SiyÃnu kho Ãvuso sÃriputta bhikkhuno tathÃrÆpo samÃdhipaÂilÃbho, yathà neva paÂhaviyaæ paÂhavisa¤¤Å assa, na Ãpasmiæ Ãposa¤¤Å assa, na tejasmiæ tejosa¤¤Å assa, na vÃyasmiæ vÃyosa¤¤Å assa, na ÃkÃsÃna¤cÃyatane ÃkÃsÃna¤cÃyatananasa¤¤Å [PTS Page 009] [\q 9/] assa, na vi¤¤Ãïa¤cÃyatane vi¤¤Ãïa¤cÃyatanasa¤¤Å assa, na Ãki¤ca¤¤Ãyatane Ãki¤ca¤¤Ãyatanasa¤¤Å assa, na nevasa¤¤ÃnÃsa¤¤Ãyatane nevasa¤¤ÃnÃsa¤¤Ãyatanasa¤¤Å assa, na idha loke idhalokasa¤¤Å assa, na paraloke paralokasa¤¤Å assa. Sa¤¤Å ca pana assÃti? [BJT Page 018] [\x 18/] Siyà Ãvuso Ãnanda bhikkhuno tathÃrÆpo samÃdhi paÂilÃbho yathà neva paÂhaviyaæ paÂhavisa¤¤Å assa, na Ãpasmiæ Ãposa¤¤Å assa, na tejasmiæ tejosa¤¤Å Assa, na vÃyasmiæ vÃyosa¤¤Å assa, na ÃkÃsÃna¤cÃyatane ÃkÃsÃna¤cÃyatananasa¤¤Å assa, na vi¤¤Ãïa¤cÃyatane vi¤¤Ãïa¤cÃyatanasa¤¤Å assa, na Ãki¤ca¤¤Ãyatane Ãki¤ca¤¤Ãyatanasa¤¤Å assa, na nevasa¤¤ÃnÃsa¤¤Ãyatane nevasa¤¤ÃnÃsa¤¤Ãyatanasa¤¤Å assa, na idha loke idhalokasa¤¤Å assa, na paraloke paralokasa¤¤Å assa. Sa¤¤Å ca pana assÃti? Yathà kathaæ panÃvuso sÃriputta siyà bhikkhuno tathÃrÆpo samÃdhi paÂilÃbho, yathà siyà Ãvuso Ãnanda bhikkhuno tathÃrÆpo samÃdhi paÂilÃbho yathà neva paÂhaviyaæ paÂhavisa¤¤Å assa, na Ãpasmiæ Ãposa¤¤Å assa, na tejasmiæ tejosa¤¤Å Assa, na vÃyasmiæ vÃyosa¤¤Å assa, na ÃkÃsÃna¤cÃyatane ÃkÃsÃna¤cÃyatananasa¤¤Å assa, na vi¤¤Ãïa¤cÃyatane vi¤¤Ãïa¤cÃyatanasa¤¤Å assa, na Ãki¤ca¤¤Ãyatane Ãki¤ca¤¤Ãyatanasa¤¤Å assa, na nevasa¤¤ÃnÃsa¤¤Ãyatane nevasa¤¤ÃnÃsa¤¤Ãyatanasa¤¤Å assa, na idha loke idhalokasa¤¤Å assa, na paraloke paralokasa¤¤Å assa. Sa¤¤Å ca pana assÃti? EkamidÃhaæ Ãvuso Ãnanda samayaæ idheva sÃvatthiyaæ viharÃmi andhavanasmiæ tatthÃhaæ tathÃrÆpaæ samÃdhiæ samÃpajjiæ yathà neva paÂhaviyaæ paÂhavisa¤¤Å ahosiæ, na Ãpasmiæ Ãposa¤¤Å ahosiæ, na tejasmiæ tejosa¤¤Å ahosiæ, na vÃyasmiæ vÃyosa¤¤Å ahosiæ. Na ÃkÃsÃna¤cÃyatane ÃkÃsÃna¤cÃyatanasa¤¤Å ahosiæ, na vi¤¤Ãna¤cÃyatane vi¤¤Ãna¤cÃyatanasa¤¤Å ahosiæ, na Ãki¤ca¤¤Ãyatane Ãki¤ca¤¤Ãyatanasa¤¤Å ahosiæ, na nevasa¤¤ÃnÃsa¤¤Ãyatane nevasa¤¤ÃnÃsasa¤¤Ãyatanasa¤¤Å ahosiæ, na idhaloke idhalokasa¤¤Å ahosiæ, na paraloke paralokasa¤¤Å ahosinti. Kiæ sa¤¤Å panÃyasmà sÃriputto tasmiæ samaye ahosÅti? Bhavanirodho nibbÃnaæ, bhavanirodho nibbÃnanti kho me Ãvuso a¤¤Ãva sa¤¤Ã uppajjati, a¤¤Ãva sa¤¤Ã nirujjhati, seyyathÃpi Ãvuso sakalikaggissa jhÃyamÃnassa a¤¤Ãva acci uppajjati, a¤¤Ãva acci nirujjhati, evameva kho me Ãvuso bhavanirodho nibbÃnaæ bhavanirodho nibbÃnanti a¤¤Ãva sa¤¤Ã [PTS Page 010] [\q 10/] uppajjati, a¤¤Ãva sa¤¤Ã nirujjhati. Bhavanirodho nibbÃnanti sa¤¤Å ca panÃhaæ Ãvuso tasmiæ samaye ahosinti [BJT Page 020] [\x 20/] 10. 1. 1. 8 Saddhà suttaæ (SÃvatthiyaæ) Saddho ca bhikkhave bhikkhu hoti no ca sÅlavÃ. Evaæ so tenaÇgena aparipÆro hoti. Tena taæ aÇgaæ paripÆretabbaæ, ''kinnÃhaæ saddho ca assaæ sÅlavà cÃ'ti. Yato ca kho bhikkhave bhikkhu saddho ca hoti sÅlavà ca, evaæ so tenaÇgena paripÆro hoti. Saddho ca bhikkhave bhikkhu hoti sÅlavà ca no ca bahussuto . Evaæ so tenaÇgena aparipÆro hoti. Tena taæ aÇgaæ paripÆretabbaæ, ''kinnÃhaæ saddho ca assaæ sÅlavà ca bahussuto cÃ''ti. Yato ca kho bhikkhave bhikkhu saddho ca hoti sÅlavà ca bahussuto , evaæ so tenaÇgena paripÆro hoti. Saddho ca bhikkhave bhikkhu hoti sÅlavà ca bahussuto ca no ca dhammakathiko. Evaæ so tenaÇgena aparipÆro hoti. Tena taæ aÇgaæ paripÆretabbaæ, ''kinnÃhaæ saddho ca assaæ sÅlavà ca bahussuto ca dhammakathiko cÃ'ti. Yato ca kho bhikkhave bhikkhu saddho ca hoti sÅlavà ca bahussuto ca dhammakathiko ca, evaæ so tenaÇgena paripÆro hoti. Saddho ca bhikkhave bhikkhu hoti sÅlavà ca bahussuto ca dhammakathiko ca no ca parisÃvacaro. Evaæ so tenaÇgena aparipÆro hoti. Tena taæ aÇgaæ paripÆretabbaæ, ''kinnÃhaæ saddho ca assaæ sÅlavà ca bahussuto ca dhammakathiko ca parisÃvacaro cÃ'ti. Yato ca kho bhikkhave bhikkhu saddho ca hoti sÅlavà ca bahussuto ca dhammakathiko ca parisÃvacaro ca, evaæ so tenaÇgena paripÆro hoti. Saddho ca bhikkhave bhikkhu hoti sÅlavà ca bahussuto ca dhammakathiko ca parisÃvacaro ca no ca visÃrado parisÃya dhammaæ deseti. Evaæ so tenaÇgena aparipÆro hoti. Tena taæ aÇgaæ paripÆretabbaæ, ''kinnÃhaæ saddho ca assaæ sÅlavà ca bahussuto ca dhammakathiko ca parisÃvacaro ca visÃrado ca parisÃya dhammaæ deseyya'nti. Yato ca kho bhikkhave bhikkhu saddho ca hoti sÅlavà ca bahussuto ca dhammakathiko ca parisÃvacaro ca visÃrado ca parisÃya dhammaæ deseti, evaæ so tenaÇgena paripÆro hoti. Saddho ca bhikkhave bhikkhu hoti sÅlavà ca bahussuto ca dhammakathiko ca parisÃvacaro ca visÃrado ca parisÃya dhammaæ deseti no ca vinayadharo. Evaæ so tenaÇgena aparipÆro hoti. Tena taæ aÇgaæ paripÆretabbaæ, ''kinnÃhaæ saddho ca assaæ sÅlavà ca bahussuto ca dhammakathiko ca parisÃvacaro ca visÃrado ca parisÃya dhammaæ deseyyaæ, vinayadharo cÃ'ti. Yato ca kho bhikkhave bhikkhu saddho ca hoti sÅlavà ca bahussuto ca dhammakathiko ca parisÃvacaro ca visÃrado ca parisÃya dhammaæ deseti vinayadharo ca, evaæ so tenaÇgena paripÆro hoti. Saddho ca bhikkhave bhikkhu hoti sÅlavà ca bahussuto ca dhammakathiko ca parisÃvacaro ca visÃrado ca parisÃya dhammaæ deseti vinayadharo ca no ca Ãra¤¤ako pantasenÃsano. Evaæ so tenaÇgena aparipÆro hoti. Tena taæ aÇgaæ paripÆretabbaæ. ''KinnÃhaæ saddho ca assaæ sÅlavà ca bahussuto ca dhammakathiko ca parisÃvacaro ca visÃrado ca parisÃya dhammaæ deseyyaæ, vinayadharo ca Ãra¤¤akoca pantasenÃsano 'ti. Yato ca kho bhikkhave bhikkhu saddho ca hoti sÅlavà ca bahussuto ca dhammakathiko ca parisÃvacaro ca visÃrado ca parisÃya dhammaæ deseti vinayadharo ca Ãra¤¤ako ca pantasenÃsano, evaæ so tenaÇgena paripÆro hoti. Saddho ca bhikkhave bhikkhu hoti sÅlavà ca bahussuto ca dhammakathiko ca parisÃvacaro ca visÃrado ca parisÃya dhammaæ deseti vinayadharo ca Ãra¤¤ako ca pantasenÃsano no ca catunnaæ jhÃnÃnaæ ÃbhicetasikÃnaæ diÂÂhadhammasukhavihÃrÃnaæ nikÃmalÃbhÅ hoti akicchalÃbhÅ akasiralÃbhÅ. Evaæ so tenaÇgena aparipÆro hoti. Tena taæ aÇgaæ paripÆretabbaæ ''kinnÃhaæ saddho ca assaæ sÅlavà ca bahussuto ca dhammakathiko ca parisÃvacaro ca visÃrado ca parisÃya dhammaæ deseyyaæ vinayadharo ca Ãra¤¤ako ca pantasenÃsano catunna¤ca jhÃnÃnaæ ÃbhicetasikÃnaæ diÂÂhadhammasukhavihÃrÃnaæ nikÃmalÃbhÅ assaæ akicchalÃbhÅ akasiralÃbhÅ cÃ'ti. Yato ca kho bhikkhave bhikkhu saddho ca hoti sÅlavà ca bahussuto ca dhammakathiko ca parisÃvacaro ca visÃrado ca parisÃya dhammaæ deseti vinayadharo ca Ãra¤¤ako ca pantasenÃsano catunna¤ca jhÃnÃnaæ ÃbhicetasikÃnaæ diÂÂhadhammasukhavihÃrÃnaæ nikÃmalÃbhÅ hoti akicchalÃbhÅ akasiralÃbhÅ, evaæ so tenaÇgena paripÆro hoti. Saddho ca bhikkhave bhikkhu hoti sÅlavà ca bahussuto ca dhammakathiko ca parisÃvacaro ca visÃrado ca parisÃya dhammaæ deseti vinayadharo ca Ãra¤¤ako ca pantasenÃsano catunna¤ca jhÃnÃnaæ ÃbhicetasikÃnaæ diÂÂhadhammasukhavihÃrÃnaæ nikÃmalÃbhÅ hoti akicchalÃbhÅ akasiralÃbhÅ no ca ÃsavÃnaæ khayà anÃsavaæ cetovimuttiæ pa¤¤Ãvimuttiæ diÂÂheva dhamme sayaæ abhi¤¤Ã sacchikatvà upasampajja viharati. Evaæ so tenaÇgena aparipÆro hoti. Tena taæ aÇgaæ paripÆretabbaæ. ''KinnÃhaæ saddho ca assaæ sÅlavà ca bahussuto ca dhammakathiko ca parisÃvacaro ca visÃrado ca dhammaæ deseyyaæ vinayadharo ca Ãra¤¤ako capantasenÃsano catunna¤ca jhÃnÃnaæ ÃbhicetasikÃnaæ diÂÂhadhammasukhavihÃrÃnaæ nikÃmalÃbhÅ assaæ akicchalÃbhÅ akasiralÃbhÅ ÃsavÃna¤ca khayà anÃsavaæ cetovimuttiæ pa¤¤Ãvimuttiæ diÂÂheva dhamme sayaæ abhi¤¤Ã sacchikatvà upasampajja vihareyya'nti. Yato ca kho bhikkhave bhikkhu saddho ca hoti sÅlavà ca bahussuto ca dhammakathiko ca parisÃvacaro ca visÃrado ca parisÃya dhammaæ deseti vinayadharo ca Ãra¤¤ako ca pantasenÃsano catunna¤ca jhÃnÃnaæ ÃbhicetasikÃnaæ diÂÂhadhammasukhavihÃrÃnaæ nikÃmalÃbhÅ hoti akicchalÃbhÅ akasiralÃbhÅ ca ÃsavÃna¤ca khayà anÃsavaæ cetovimuttiæ pa¤¤Ãvimuttiæ diÂÂheva dhamme sayaæ Abhi¤¤Ã sacchikatvà upasampajja viharati, evaæ so tenaÇgena paripÆro hoti. Evaæ so tenaÇgena aparipÆro hoti, [BJT Page: 022 [\x 22/] ] Yato ca kho bhikkhave bhikkhu saddho ca hoti sÅlavà ca bahussuto ca dhamimakathiko ca parisÃvacaro ca visÃrado ca parisÃya dhammaæ deseti, vinayadharo ca Ãra¤¤ako ca pantasenÃsano, catunna¤ca jhÃnÃnaæ ÃbhicetasikÃnaæ [PTS Page 011] [\q 11/] diÂÂhadhammasukhavihÃranaæ nikÃmalÃbhÅ hoti akicchalÃbhÅ akasiralÃbhÅ, ÃsavÃna¤ca khayà anÃsavaæ cetovimuttiæ pa¤¤Ãvimuttiæ diÂÂheva dhamme sayaæ abhi¤¤Ã sacchikatvà upasampajja viharati. Evaæ so tenaÇgena paripÆro hoti. Imehi kho bhikkhave dasahi dhammehi samannÃgato bhikkhu samantapÃsÃdiko ca hoti sabbÃkÃra paripÆrovÃti. 10. 1. 1. 9 Santavimokkha suttaæ (SÃvatthiyaæ) Saddho ca bhikkhave bhikkhu hoti no ca sÅlavÃ. Evaæ so tenaÇgena aparipÆro hoti. Tena taæ aÇgaæ paripÆretabbaæ, ''kinnÃhaæ saddho ca assaæ sÅlavà cÃ''ti. Yato ca kho bhikkhave bhikkhu saddho ca hoti sÅlavà ca, evaæ so tenaÇgena paripÆro hoti. Saddho ca bhikkhave bhikkhu hoti sÅlavà ca no ca bahussuto . Evaæ so tenaÇgena aparipÆro hoti. Tena taæ aÇgaæ paripÆretabbaæ, ''kinnÃhaæ saddho ca assaæ sÅlavà ca bahussuto cÃ''ti. Yato ca kho bhikkhave bhikkhu saddho ca hoti sÅlavà ca bahussuto ca , evaæ so tenaÇgena paripÆro hoti. Saddho ca bhikkhave bhikkhu hoti sÅlavà ca bahussuto ca no ca dhammakathiko. Evaæ so tenaÇgena aparipÆro hoti. Tena taæ aÇgaæ paripÆretabbaæ, ''kinnÃhaæ saddho ca assaæ sÅlavà ca bahussuto ca dhammakathiko cÃ'ti. Yato ca kho bhikkhave bhikkhu saddho ca hoti sÅlavà ca bahussuto ca dhammakathiko ca, evaæ so tenaÇgena paripÆro hoti. Saddho ca bhikkhave bhikkhu hoti sÅlavà ca bahussuto ca dhammakathiko ca no ca parisÃvacaro. Evaæ so tenaÇgena aparipÆro hoti. Tena taæ aÇgaæ paripÆretabbaæ, ''kinnÃhaæ saddho ca assaæ sÅlavà ca bahussuto ca dhammakathiko ca parisÃvacaro cÃ'ti. Yato ca kho bhikkhave bhikkhu saddho ca hoti sÅlavà ca bahussuto ca dhammakathiko ca parisÃvacaro ca, evaæ so tenaÇgena paripÆro hoti. Saddho ca bhikkhave bhikkhu hoti sÅlavà ca bahussuto ca dhammakathiko ca parisÃvacaro ca no ca visÃrado parisÃya dhammaæ deseti. Evaæ so tenaÇgena aparipÆro hoti. Tena taæ aÇgaæ paripÆretabbaæ, ''kinnÃhaæ saddho ca assaæ sÅlavà ca bahussuto ca dhammakathiko ca parisÃvacaro ca visÃrado ca parisÃya dhammaæ deseyya ' nti. Yato ca kho bhikkhave bhikkhu saddho ca hoti sÅlavà ca bahussuto ca dhammakathiko ca parisÃvacaro ca visÃrado ca parisÃya dhammaæ deseti, evaæ so tenaÇgena paripÆro hoti. Saddho ca bhikkhave bhikkhu hoti sÅlavà ca bahussuto ca dhammakathiko ca parisÃvacaro ca visÃrado ca parisÃya dhammaæ deseti no ca vinayadharo. Evaæ so tenaÇgena aparipÆro hoti. Tena taæ aÇgaæ paripÆretabbaæ, ''kinnÃhaæ saddho ca assaæ sÅlavà ca bahussuto ca dhammakathiko ca parisÃvacaro ca visÃrado ca parisÃya dhammaæ deseyyaæ vinayadharo cÃ'ti. Yato ca kho bhikkhave bhikkhu saddho ca hoti sÅlavà ca bahussuto ca dhammakathiko ca parisÃvacaro ca visÃrado ca parisÃya dhammaæ deseti vinayadharo ca, evaæ so tenaÇgena paripÆro hoti. Saddho ca bhikkhave bhikkhu hoti sÅlavà ca bahussuto ca dhammakathiko ca parisÃvacaro ca visÃrado ca parisÃya dhammaæ deseti vinayadharo ca no ca Ãra¤¤ako pantasenÃsano. Evaæ so tenaÇgena aparipÆro hoti. Tena taæ aÇgaæ paripÆretabbaæ ''kinnÃhaæ saddho ca assaæ sÅlavà ca bahussuto ca dhammakathiko ca parisÃvacaro ca visÃrado ca parisÃya dhammaæ deseyyaæ vinayadharo ca Ãra¤¤ako ca pantasenÃsano 'ti. Yato ca kho bhikkhave bhikkhu saddho ca hoti sÅlavà ca bahussuto ca dhammakathiko ca parisÃvacaro ca visÃrado ca parisÃya dhammaæ deseti vinayadharo ca Ãra¤¤ako ca pantasenÃsano, evaæ so tenaÇgena paripÆro hoti. Saddho ca bhikkhave bhikkhu hoti sÅlavà ca bahussuto ca dhammakathiko ca parisÃvacaro ca visÃrado ca parisÃya dhammaæ deseti vinayadharo ca Ãra¤¤ako ca pantasenÃsano no ca ye te santà vimokkhà atikkamma rÆpe Ãruppà te kÃyena phassitvà viharati. Evaæ so tenaÇgena aparipÆro hoti. Tena taæ aÇgaæ paripÆretabbaæ ''kinnÃhaæ saddho assaæ sÅlavà ca bahussuto ca dhammakathiko ca parisÃvacaro ca visÃrado ca parisÃya dhammaæ deseyyaæ vinayadharo ca Ãra¤¤ako ca pantasenÃsano ye te santà vimokkhà atikkamma rÆpe Ãruppà te ca kÃyena phassitvà vihareyya 'nti. Yato ca kho bhikkhave bhikkhu saddho ca hoti sÅlavà ca bahussuto ca dhammakathiko ca parisÃvacaro ca visÃrado ca parisÃya dhammaæ deseti vinayadharo ca Ãra¤¤ako ca pantasenÃsano ye te santà vimokkhà atikkamma rÆpe Ãruppà te ca kÃyena phassitvà viharati, evaæ so tenaÇgena paripÆro hoti. Saddho ca bhikkhave bhikkhu hoti sÅlavà ca bahussuto ca dhammakathiko ca parisÃvacaro ca visÃrado ca parisÃya dhammaæ deseti vinayadharo ca Ãra¤¤ako ca pantasenÃsano ye te santà vimokkhà atikkamma rÆpe Ãruppà te ca kÃyena phassitvà viharati [PTS Page 012] [\q 12/] ca no ca ÃsavÃnaæ khayà anÃsavaæ cetovimuttiæ pa¤¤Ãvimuttiæ diÂÂheva dhamme sayaæ abhi¤¤Ã sacchikatvà upasampajja viharati . Evaæ so tenaÇgena aparipÆro hoti. Tena taæ aÇgaæ paripÆretabbaæ. ''KinnÃhaæ saddho ca assaæ sÅlavà ca bahussuto ca dhammakathiko ca parisÃvacaro ca visÃrado ca parisÃya dhammaæ deseyyaæ, vinayadharo ca Ãra¤¤ako ca pantasenÃsano ye te santà vimokkhà atikkamma rÆpe Ãruppà te ca kÃyena phassitvà vihareyyaæ ÃsavÃna¤ca khayà anÃsavaæ cetovimuttiæ pa¤¤Ãvimuttiæ diÂÂheva dhamme sayaæ abhi¤¤Ã sacchikatvà upasampajja vihareyya 'nti. Yato ca kho bhikkhave bhikkhu saddho ca hoti sÅlavà ca bahussuto ca dhammakathiko ca parisÃvacaro ca visÃrado ca parisÃya dhammaæ deseti vinayadharo ca Ãra¤¤ako ca pantasenÃsano ye te santà vimokkhà atikkamma rÆpe Ãruppà te ca kÃyena phassitvà viharati ÃsavÃna¤ca khayà anÃsavaæ cetovimuttiæ pa¤¤Ãvimuttiæ diÂÂheva dhamme sayaæ abhi¤¤Ã sacchikatvà upasampajja viharati , evaæ so tenaÇgena paripÆro hoti. [BJT Page 024] [\x 24/] Yato ca kho bhikkhave bhikkhu saddho ca hoti sÅlavà ca bahussuto ca dhammakathiko ca parisÃvacaro ca visÃrado ca parisÃya dhammaæ deseti, vinayadharo ca Ãra¤¤ako ca pantasenÃsano ye te santà vimokkhà atikkamma rÆpe Ãruppà te ca kÃyena phassitvà viharati ÃsavÃnaæ ca khayà anÃsavaæ cetovimuttiæ pa¤¤Ãvimuttiæ diÂÂheva dhamme sayaæ abhi¤¤Ã sacchikatvà upasampajja viharati. Evaæ so tenaÇgena paripÆro hoti. Imehi kho bhikkhave dasahi dhammehi samannÃgato bhikkhu samantapÃsÃdiko ca hoti, sabbÃkÃra paripÆro cÃti. Santavimokkhasuttaæ navamaæ 10. 1. 1. 10 Vijjà suttaæ (SÃvatthiyaæ) Saddho ca bhikkhave bhikkhu hoti no ca sÅlavà evaæ so tenaÇgena aparipÆro hoti, tena taæ aÇgaæ paripÆretabbaæ ''kinnÃhaæ saddho ca assaæ sÅlavà cÃ'' ti. [PTS Page 013] [\q 13/] yato ca kho bhikkhave bhikkhu saddho ca hoti sÅlavà ca evaæ so tenaÇgena paripÆro hoti. Saddho ca bhikkhave bhikkhu hoti sÅlavà ca no ca bahussuto . Evaæ so tenaÇgena aparipÆro hoti. Tena taæ aÇgaæ paripÆretabbaæ, ''kinnÃhaæ saddho ca assaæ sÅlavà ca bahussuto cÃ''ti. Yato ca kho bhikkhave bhikkhu saddho ca hoti sÅlavà ca bahussuto ca, evaæ so tenaÇgena paripÆro hoti. Saddho ca bhikkhave bhikkhu hoti sÅlavà ca bahussuto ca no ca dhammakathiko. Evaæ so tenaÇgena aparipÆro hoti. Tena taæ aÇgaæ paripÆretabbaæ, ''kinnÃhaæ saddho ca assaæ sÅlavà ca bahussuto ca dhammakathiko cÃ'ti. Yato ca kho bhikkhave bhikkhu saddho ca hoti sÅlavà ca bahussuto ca dhammakathiko ca, evaæ so tenaÇgena paripÆro hoti. Saddho ca bhikkhave bhikkhu hoti sÅlavà ca bahussuto ca dhammakathiko ca no ca parisÃvacaro. Evaæ so tenaÇgena aparipÆro hoti. Tena taæ aÇgaæ paripÆretabbaæ, ''kinnÃhaæ saddho ca assaæ sÅlavà ca bahussuto ca dhammakathiko ca parisÃvacaro cÃ'ti. Yato ca kho bhikkhave bhikkhu saddho ca hoti sÅlavà ca bahussuto ca dhammakathiko ca parisÃvacaro ca, evaæ so tenaÇgena paripÆro hoti. Saddho ca bhikkhave bhikkhu hoti sÅlavà ca bahussuto ca dhammakathiko ca parisÃvacaro ca no ca visÃrado parisÃya dhammaæ deseti. Evaæ so tenaÇgena aparipÆro hoti. Tena taæ aÇgaæ paripÆretabbaæ, ''kinnÃhaæ saddho ca assaæ sÅlavà ca bahussuto ca dhammakathiko ca parisÃvacaro ca visÃrado ca parisÃya dhammaæ deseyya 'nti. Yato ca kho bhikkhave bhikkhu saddho ca hoti sÅlavà ca bahussuto ca dhammakathiko ca parisÃvacaro ca visÃrado ca parisÃya dhammaæ deseti, evaæ so tenaÇgena paripÆro hoti. Saddho ca bhikkhave bhikkhu hoti sÅlavà ca bahussuto ca dhammakathiko ca parisÃvacaro ca visÃrado ca parisÃya dhammaæ deseti no ca vinayadharo. Evaæ so tenaÇgena aparipÆro hoti. Tena taæ aÇgaæ paripÆretabbaæ. ''KinnÃhaæ saddho ca assaæ sÅlavà ca bahussuto ca dhammakathiko ca parisÃvacaro ca visÃrado ca parisÃya dhammaæ deseyyaæ vinayadharo cÃ'ti. Yato ca kho bhikkhave bhikkhu saddho ca hoti sÅlavà ca bahussuto ca dhammakathiko ca parisÃvacaro ca visÃrado ca parisÃya dhammaæ deseti vinayadharo ca, evaæ so tenaÇgena paripÆro hoti. Saddho ca bhikkhave bhikkhu hoti sÅlavà ca bahussuto ca dhammakathiko ca parisÃvacaro ca visÃrado ca parisÃya dhammaæ deseti vinayadharo ca no ca anekavihitaæ pubbenivÃsaæ anussarati, seyyathÅdaæ: ekampi jÃtiæ dvepi jÃtiyo, tissopi jÃtiyo, catassopi jÃtiyo, pa¤capi jÃtiyo dasapi jÃtiyo, vÅsampi jÃtiyo tiæsampi jÃtiyo cattÃrÅsampi jÃtiyo pa¤¤Ãsampi jÃtiyo jÃtisatampi, jÃtisahassampi, jÃtisatasahassampi anekepi saævaÂÂakappe anekepi vivaÂÂakappe anekepi saævaÂÂavivaÂÂakappe, amutrÃsiæ evannÃmo evaægotto evaævaïïo evamÃhÃro evaæ sukhadukkhapaÂisaævedÅ evamÃyupariyanto so tato cuto amutra upapÃdiæ. TatrÃpÃsiæ evannÃmo evaægotto evaævaïïo evamÃhÃro evaæ sukhadukkhapaÂisaævedÅ evamÃyupariyanto. So tato cuto idhupapannoti. Iti sÃkÃraæ sauddesaæ anekavihitaæ pubbenivÃsaæ nÃnussarati. Evaæ so tenaÇgena aparipÆro hoti tena taæ aÇgaæ paripÆretabbaæ. " KintÃhaæ saddho ca assaæ sÅlavà ca bahussuto ca dhammakathiko ca parisÃvacaro ca visÃrado ca parisÃya dhammaæ deseyyaæ vinayadharo ca anekavihita¤ca pubbenivÃsaæ anussareyyaæ seyyathÅdaæ: ekampi jÃtiæ dvepi jÃtiyo, tissopi jÃtiyo, catassopi jÃtiyo, pa¤capi jÃtiyo dasapi jÃtiyo, vÅsampi jÃtiyo tiæsampi jÃtiyo cattÃrÅsampi jÃtiyo pa¤¤Ãsampi jÃtiyo jÃtisatampi, jÃtisahassampi, jÃtisatasahassampi anekepi saævaÂÂakappe anekepi vivaÂÂakappe anekepi saævaÂÂavivaÂÂakappe, amutrÃsiæ evannÃmo evaægotto evaævaïïo evamÃhÃro evaæ sukhadukkhapaÂisaævedÅ evamÃyupariyanto. So tato cuto amutra upapÃdiæ. TatrÃpÃsiæ evannÃmo evaægotto evaævaïïo evamÃhÃro evaæ sukhadukkhapaÂisaævedÅ evamÃyupariyanto. So tato cuto idhÆpapanno ti. Iti sÃkÃraæ sauddesaæ anekavihitaæ pubbenivÃsaæ anussareyya nti. Yato ca kho bhikkhave bhikkhu saddho ca hoti sÅlavà ca bahussuto ca dhammakathiko ca parisÃvacaro ca visÃrado ca parisÃya dhammaæ deseti vinayadharo ca anekavihita¤ca pubbenivÃsaæ anussarati, seyyathÅdaæ: ekampi jÃtiæ dvepi jÃtiyo, tissopi jÃtiyo, catassopi jÃtiyo, pa¤capi jÃtiyo dasapi jÃtiyo, vÅsampi jÃtiyo tiæsampi jÃtiyo cattÃrÅsampi jÃtiyo pa¤¤Ãsampi jÃtiyo jÃtisatampi, jÃtisahassampi, jÃtisatasahassampi anekepi saævaÂÂakappe anekepi vivaÂÂakappe anekepi saævaÂÂavivaÂÂakappe, amutrÃsiæ evannÃmo evaægÃtto evaævaïïo evamÃhÃro evaæ sukhadukkhapaÂisaævedÅ evamÃyupariyanto. So tato cuto amutra upapÃdi. TatrÃpÃsiæ evannÃmo evaægotto evaævaïïo evamÃhÃro evaæ sukhadukkhapaÂisaævedÅ evamÃyupariyanto. So tato cuto idhupapannoti. Iti sÃkÃraæ sauddesaæ anekavihitaæ pubbenivÃsaæ anussarati. Evaæ so tenaÇgena paripÆro hoti. Saddho ca bhikkhave bhikkhu hoti sÅlavà ca bahussuto ca dhammakathiko ca parisÃvacaro ca visÃrado ca parisÃya ca dhammaæ deseti vinayadharo ca anekavihita¤ca pubbenivÃsaæ anussarati, seyyathÅdaæ: ekampi jÃtiæ dvepi jÃtiyo, tissopi jÃtiyo, catassopi jÃtiyo, pa¤capi jÃtiyo dasapi jÃtiyo, vÅsampi jÃtiyo tiæsampi jÃtiyo cattÃrÅsampi jÃtiyo pa¤¤Ãsampi jÃtiyo jÃtisatampi, jÃtisahassampi, jÃtisatasahassampi anekepi saævaÂÂakappe anekepi vivaÂÂakappe anekepi saævaÂÂavivaÂÂakappe, amutrÃsiæ evannÃmo evaægotto evaævaïïo evamÃhÃro evaæ sukhadukkhapaÂisaævedÅ evamÃyupariyanto. So tato cuto amutra upapÃdiæ. TatrÃpÃsiæ evannÃmo evaægotto evaævaïïo evamÃhÃro evaæ sukhadukkhapaÂisaævedÅ evamÃyupariyanto. So tato cuto idhupapannoti. Iti sÃkÃraæ sauddesaæ anekavihitaæ pubbenivÃsaæ anussarati. No ca dibbena cakkhunà visuddhena atikkantamÃnusakena satte passati cavamÃne uppajjamÃne hÅne païÅte suvaïïe dubbaïïe sugate duggate yathÃkammÆpage satte pajÃnÃti. Ime vata bhonto sattà kÃyaduccaritena samannÃgatà vacÅduccaritena samannÃgatà manoduccaritena samannÃgatÃ, ariyÃnaæ upavÃdakà micchÃdiÂÂhikà micchÃdiÂÂhikammasamÃdÃnÃ. Te kÃyassa bhedà parammaraïà apÃyaæ duggatiæ vinipÃtaæ nirayaæ upapannÃ. Ime và pana bhonto sattà kÃyasucaritena samannÃgatà vacÅsucaritena samannÃgatà manosucaritena samannÃgatÃ, ariyÃnaæ anupavÃdakà sammÃdiÂÂhikà sammÃdiÂÂhikammasamÃdÃnÃ. Te kÃyassa bhedà parammaraïà sugatiæ saggaæ lokaæ upapannà 'ti. Iti dibbena cakkhunà visuddhena atikkantamÃnusakena satte na passati cavamÃne uppajjamÃne hÅne païÅte suvaïïe dubbaïïe sugate duggate yathÃkammÆpage satte na pajÃnÃti. Evaæ so tenaÇgena aparipÆro hoti. Tena taæ aÇgaæ paripÆretabbaæ, ''kinnÃhaæ saddho ca assaæ sÅlavà ca bahussuto ca dhammakathiko ca parisÃvacaro ca visÃrado ca parisÃya ca dhammaæ deseyyaæ vinayadharo ca anekavihita¤ca pubbenivÃsaæ anussareyyaæ, seyyathÅdaæ: ekampi jÃtiæ dvepi jÃtiyo, tissopi jÃtiyo, catassopi jÃtiyo, pa¤capi jÃtiyo dasapi jÃtiyo, vÅsampi jÃtiyo tiæsampi jÃtiyo cattÃrÅsampi jÃtiyo pa¤¤Ãsampi jÃtiyo jÃtisatampi, jÃtisahassampi, jÃtisatasahassampi anekepi saævaÂÂakappe anekepi vivaÂÂakappe anekepi saævaÂÂavivaÂÂakappe, amutrÃsiæ evannÃmo evaægotto evaævaïïo evamÃhÃro evaæ sukhadukkhapaÂisaævedÅ evamÃyupariyanto. So tato cuto amutra upapÃdiæ. TatrÃpÃsiæ evannÃmo evaægotto evaævaïïo evamÃhÃro evaæ sukhadukkhapaÂisaævedÅ evamÃyupariyanto. So tato cuto idhupapannoti. Iti sÃkÃraæ sauddesaæ anekavihitaæ pubbenivÃsaæ anussareyyaæ, dibbena ca cakkhunà atikkantamÃnusakena satte passeyyaæ cavamÃne uppajjamÃne hÅne païÅte suvaïïe dubbaïïe sugate duggate yathÃkammÆpage satte pajÃneyyaæ.. Ime vata bhonto sattà kÃyaduccaritena samannÃgatà vacÅduccaritena samannÃgatà manoduccaritena samannÃgatÃ, ariyÃnaæ upavÃdakà micchÃdiÂÂhikà micchÃdiÂÂhikammasamÃdÃnÃ. Te kÃyassa bhedà parammaraïà apÃyaæ duggatiæ vinipÃtaæ nirayaæ upapannÃ. Ime và pana bhonto sattà kÃyasucaritena samannÃgatà vacÅsucaritena samannÃgatà manosucaritena samannÃgatÃ, ariyÃnaæ anupavÃdakà sammÃdiÂÂhikà sammÃdiÂÂhikammasamÃdÃnÃ. Te kÃyassa bhedà parammaraïà sugatiæ saggaæ lokaæ upapannà 'ti. Iti dibbena cakkhunà visuddhena atikkantamÃnusakena satte passeyyaæ cavamÃne uppajjamÃne hÅne païÅte suvaïïe dubbaïïe sugate duggate yathÃkammÆpage satte pajÃneyya 'nti. Yato ca kho bhikkhave bhikkhu saddho ca hoti sÅlavà ca bahussuto ca dhammakathiko ca parisÃvacaro ca visÃrado ca parisÃya dhammaæ deseti vinayadharo ca anekavihita¤ca pubbenivÃsaæ anussarati, seyyathÅdaæ: ekampi jÃtiæ dvepi jÃtiyo, tissopi jÃtiyo, catassopi jÃtiyo, pa¤capi jÃtiyo dasapi jÃtiyo, vÅsampi jÃtiyo tiæsampi jÃtiyo cattÃrÅsampi jÃtiyo pa¤¤Ãsampi jÃtiyo jÃtisatampi, jÃtisahassampi, jÃtisatasahassampi anekepi saævaÂÂakappe anekepi vivaÂÂakappe anekepi saævaÂÂavivaÂÂakappe, amutrÃsiæ evannÃmo evaægotto evaævaïïo evamÃhÃro evaæ sukhadukkhapaÂisaævedÅ evamÃyupariyanto. So tato cuto amutra upapÃdiæ tatrÃpÃsiæ evannÃmo evaægotto evaævaïïo evamÃhÃro evaæ sukhadukkhapaÂisaævedÅ evamÃyupariyanto. So tato cuto idhupapannoti. Iti sÃkÃraæ sauddesaæ anekavihitaæ pubbenivÃsaæ anussarati. Dibbena ca cakkhunà visuddhena atikkantamÃnusakena satte passati cavamÃne uppajjamÃne hÅne païÅte suvaïïe dubbaïïe sugate duggate yathÃkammÆpage satte pajÃnÃti, ime vata bhonto sattà kÃyaduccaritena samannÃgatà vacÅduccaritena samannÃgatà manoduccaritena samannÃgatÃ, ariyÃnaæ upavÃdakà micchÃdiÂÂhikà micchÃdiÂÂhikammasamÃdÃnÃ. Te kÃyassa bhedà parammaraïà apÃyaæ duggatiæ vinipÃtaæ nirayaæ upapannÃ. Ime và pana bhonto sattà kÃyasucaritena samannÃgatà vacÅsucaritena samannÃgatà manosucaritena samannÃgatÃ, ariyÃnaæ anupavÃdakà sammÃdiÂÂhikà sammÃdiÂÂhikammasamÃdÃnÃ. Te kÃyassa bhedà parammaraïà sugatiæ saggaæ lokaæ upapannà 'ti. Iti dibbena cakkhunà visuddhena atikkantamÃnusakena satte passati cavamÃne uppajjamÃne hÅne païÅte suvaïïe dubbaïïe sugate duggate yathÃkammÆpage satte pajÃnÃti. Evaæ so tenaÇgena paripÆro hoti. Saddho ca bhikkhave bhikkhu hoti sÅlavà ca bahussuto ca dhammakathiko ca parisÃvacaro ca visÃrado ca parisÃya dhammaæ deseti vinayadharo ca anekavihita¤ca pubbenivÃsaæ anussarati. SeyyathÅdaæ: ekampi jÃti dvepi jÃtiyo tissopi jÃtiyocatassopi jÃtiyo pa¤capi jÃtiyo dasapi jÃtiyo vÅsampi jÃtiyo tiæsampi jÃtiyo cattÃrÅsampi jÃtiyo pa¤¤Ãsampi jÃtiyo sÃtisatampi jÃtisahassampi jÃtisatasahassampi anekepi saævaÂÂakappe anekepi vivaÂÂakappe anekepi saævaÂÂavivaÂÂa kappe. AmutrÃsiæ evannÃmo evaÇgotto evaævaïïo evamÃhÃro evaæ sukhadukkhapaÂisaævedÅ evamÃyupariyanto. So tato cuto amutra upapÃdiæ tatrÃpÃsiæ evannÃmo evaÇgotto evaævaïïo evamÃhÃro evaæsukhadukkhapaÂisaævedÅ evamÃyupariyanto. So tato cuto idhÆpapanno 'ti. Iti sÃkÃraæ sauddesaæ anekavihitaæ pubbenivÃsaæ anussarati. Dibbenaca cakkhunà visuddhena atikkantamÃnusakena satte passati cavamÃne uppajjamÃne hÅne païÅte suvaïïe dubbaïïe sugate duggate yathÃkammÆpage satte pajÃnÃti. Ime vata bhonto sattà kÃyaduccaritena samannÃgatà vacÅduccaritena samannÃgatà manoduccaritena samannÃgatà ariyÃnaæ upavÃdakà micchÃdiÂÂhikà micchÃdiÂÂhikammasamÃdÃnà te kÃyassa bhedà parammaraïà apÃyaæ duggatiæ vinipÃtaæ nirayaæ upapannÃ. Ime và pana bhonto sattà kÃyasucaritena samannÃgatà vacÅsucaritena samannÃgatà manosucaritena samannÃgatà ariyÃnaæ anupavÃdakà sammÃdiÂÂhikà sammÃdiÂÂhikammasamÃdÃnÃ. Te kÃyassabhedà parammaraïà sugatiæ saggaæ lokaæ upapannÃti. Iti dibbena cakkhunà visuddhena atikkantamÃnusakena satte passati cavamÃne uppajjamÃne hÅne païÅte suvaïïe dubbaïïe sugate duggate yathÃkammÆpage satte pajÃnÃti. No ca ÃsavÃnaæ khayà anÃsavaæ cetovimuttiæ pa¤¤Ãvimuttiæ diÂÂhevadhamme sayaæ abhi¤¤Ã sacichikatvà upasampajja viharati, Evaæ so tenaÇgena aparipÆro hoti. [BJT Page 026] [\x 26/] Teta taæ aÇgaæ paripÆretabbaæ ''kinnÃhaæ saddho ca assaæ sÅlavà ca bahussuto ca dhammakathiko ca parisÃvacaro ca visÃrado ca parisÃya dhammaæ deseyyaæ, vinayadharo ca anekavihita¤ca pubbenivÃsaæ anussareyyaæ, seyyathÅdaæ: ekampi jÃtiæ dvepi jÃtiyo, tissopi jÃtiyo, catassopi jÃtiyo, pa¤capi jÃtiyo dasapi jÃtiyo, vÅsampi jÃtiyo tiæsampijÃtiyo cattÃrÅsampi jÃtiyo pa¤¤Ãsampi jÃtiyo jÃtisatampi, jÃtisahassampi, jÃtisatasahassampi anekepi saævaÂÂakappe anekepi vivaÂÂakappe anekepi saævaÂÂavivaÂÂakappe, amutrÃsiæ evannÃmo evaægotto evaævaïïo evamÃhÃro evaæ sukhadukkhapaÂisaævedÅ evamÃyupariyanto. So tato cuto idhupapannoti. Iti sÃkÃraæ sauddesaæ anekavihitaæ pubbenivÃsaæ anussareyyaæ , dibbena ca cakkhunà [PTS Page 014] [\q 14/] visuddhe atikkantamÃnusakena satte passeyyaæ cavamÃne uppajjamÃne hÅne païÅte suvaïïe dubbaïïe sugate duggate yathÃkammÆpage satte te pajÃneyyaæ, ime vata bhonto sattà kÃyaduccaritena samannÃgatà vacÅduccaritena samannÃgatà manoduccaritena samannÃgatÃ. AriyÃnaæ upavÃdakà micchÃdiÂÂhikà micchÃdiÂÂhikammasamÃdÃnà te kÃyassa bhedà parammaraïà apÃyaæ duggatiæ vinÃpÃtaæ nirayaæ upapannÃ. Ime và pana bhonto sattà kÃyasucaritena samannÃgatà vacÅsucaritena samannÃgatà manosucaritena samannÃgatà ariyÃnaæ anupavÃdakà sammÃdiÂÂhikà sammÃdiÂÂhikammasamÃdÃnÃ. Te kÃyassabhedà parammaraïà sugatiæ saggaæ lokaæ upapannÃti. Iti dibbena cakkhunà visuddhena atikkantamÃnusakena satte passeyyaæ cavamÃne uppajjamÃne hÅne païÅte suvaïïe dubbaïïe sugate duggate yathÃkammÆpage satte pajÃneyyaæ. ùsavÃna¤ca khayà anÃsavaæ cetovimuttiæ pa¤¤Ãvimuttiæ diÂÂhevadhamme sayaæ abhi¤¤Ã sacchikatvà upasampajja vihareyyanti. Yato ca kho bhikkhave bhikkhu saddho ca hoti sÅlavà ca bahussuto ca dhammakathiko ca parisÃvacaro ca visÃrado ca parisÃya dhammaæ deseti, vinayadharo ca anekakavihita¤ca pubbenivÃsaæ anussarati, seyyathÅdaæ: ekampi jÃtiæ dvepi jÃtiyo, tissopi jÃtiyo, catassopi jÃtiyo, pa¤capi jÃtiyo dasapi jÃtiyo, vÅsampi jÃtiyo tiæsampi jÃtiyo cattÃrÅsampi jÃtiyo pa¤¤Ãsampi jÃtiyo jÃtisatampi, jÃtisahassampi, jÃtisatasahassampi anekepi saævaÂÂakappe anekepi vivaÂÂakappe anekepi saævaÂÂavivaÂÂakappe, amutrÃsiæ evannÃmo evaægotto evaævaïïo evamÃhÃro evaæ sukhadukkhapaÂisaævedÅ evamÃyupariyanto. So tato cuto amutra upapÃdiæ. TatrÃpÃsiæ evannÃmo evaægotto evaævaïïo evamÃhÃro evaæ sukhadukkhakapaÂisaævedÅ evamÃyupariyanto . So tato cuto idhupapannoti. Iti sÃkÃraæ sauddesaæ anekavihitaæ pubbenivÃsaæ anussarati, dibbena ca cakkhunà visuddhena atikkantamÃnusakena satte passati cavamÃne uppajjamÃne hÅne païÅte suvaïïe dubbaïïe sugate duggate yathÃkamimÆpage satte pajÃnÃti. Ime vata bhonto sattà kÃyaduccaritena samannÃgatà vacÅduccaritena samannÃgatà manoduccaritena samannÃgatà ariyÃnaæ upavÃdakà micchÃdiÂÂhikà micchÃdiÂÂhikammasamÃdÃnà te kÃyassa bhedà parammaraïà apÃyaæ duggatiæ vinipÃtaæ nirayaæ upapannÃ. Ime và pana bhonto sattà kÃyasucaritena samannÃgatà vacÅsucaritena samannÃgatà manosucaritena samannÃgatà ariyÃnaæ anupavÃdakà sammÃdiÂÂhikà sammÃdiÂÂhikammasamÃdÃnÃ. Te kÃyassabhedà parammaraïà sugatiæ saggaæ lokaæ upapannÃti. Iti dibbena cakkhunà visuddhena atikkantamÃnusakena satte passati cavamÃne uppajjamÃne hÅne païÅte suvaïïe dubbaïïe sugate duggate yathÃkammÆpage satte pajÃnÃti. ùsavÃna¤ca khayà anÃsavaæ cetovimuttiæ pa¤¤Ãvimuttiæ diÂÂhevadhamme sayaæ abhi¤¤Ã sacchikatvà upasampajja viharati, evaæ so tenaÇgena paripÆro hoti. Imehi kho bhikkhave dasahi dhammehi samannÃgato bhikkhu hoti samantapÃsÃdiko ca hoti sabbÃkÃraparipÆrocÃti. ùnisaæsavaggo paÂhamo. TassuddÃnaæ Kimatthiyaæ cetanà sÅlaæ upanisà Ãnanda pa¤camaæ, SamÃdhi sÃriputto ca saddho santena vijjayÃti, 1 [PTS Page 015] [\q 15/] 1. Kimatthiyaæ cetanà ca tayo upanisà pica samÃdhisÃriputto ca jhÃnaæ santena vijjayÃtimachasaæ [BJT Page 028] [\x 28/] 2. NÃthavaggo 10. 1. 2. 1 SenÃsana suttaæ (SÃvatthiyaæ) Pa¤caÇgasamannÃgato bhikkhave bhikkhu pa¤caÇgasamannÃgataæ senÃsanaæ sevamÃno bhajamÃno na cirasseva ÃsavÃnaæ khayà anÃsavaæ cetovimuttiæ pa¤¤Ãvimuttiæ diÂÂhevadhamme sayaæ abhi¤¤Ã sacchikatvà upasampajja vihareyya, Katha¤ca bhikkhave bhikkhu pa¤caÇgasamannÃgato hoti: 1. Idha bhikkhave bhikkhu saddho hoti, saddahati tathÃgatassa bodhiæ: ''iti pi so bhagavà arahaæ sammà sambuddho vijjÃcaraïasampanno sugato lokavidÆ anuttaro purisadammasÃrathÅ satthà devamanussÃnaæ buddho bhagavÃti. 2. AppÃbÃdho hoti appÃtaÇko samavepÃkiniyà gahaïiyà samannÃgato nÃtisÅtÃya nÃccuïhÃya majjhimÃya padhÃnakkhamÃya. 3. AsaÂho hoti amÃyÃvÅ, yathÃbhÆtaæ attÃnaæ ÃvÅkattà satthari và vi¤¤asu và sabrahmacÃrisu. 4. ùraddhaviriyo viharati akusalÃnaæ dhammÃnaæ pahÃnÃya kusalÃnaæ dhammÃnaæ upasampadÃya thÃmavà daÊhaparakkamo anikkhittadhuro kusalesu dhammesu. 5. Pa¤¤avà hoti udayatthagÃminiyà pa¤¤Ãya samannÃgato ariyÃya nibbedhikÃya sammÃdukkhakkhayagÃminiyÃ. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu pa¤caÇgasamannÃgato hoti. 6. Katha¤ca bhikkhave senÃsanaæ pa¤caÇgasamannÃgataæ hoti? Idha bhikkhave senÃsanaæ nÃtidÆraæ hoti nÃccÃsannaæ gamanÃgamanasampannaæ 7. Divà appakiïïaæ rattiæ appasaddaæ appanigghosaæ. 8. Appa¬aæsamakasavÃtÃtapasiriæsapasamphassaæ. [BJT Page 030] [\x 30/] 9. Tasmiæ kho pana senÃsane viharantassa appakasiraneva uppajjanti cÅvarapiï¬apÃtasenÃsanagilÃnapaccayabhesajjaparikkhÃraæ. 10. Tasmiæ kho pana senÃsane therà bhikkhu viharanti bahussutà ÃgatÃgamà [PTS Page 016] [\q 16/] dhammadharà vinayadharà mÃtikÃdharÃ, te kÃlena kÃlaæ upasaÇkamitvà paripucchati paripa¤hati: ''idambhante kathaæ imassa ko attho''ti. Tassa te Ãyasmanto avivaÂa¤ceva vivaranti, anuttÃnÅkata¤ca uttÃnÅkaronti. Anekavihitesu ca kaÇkhÃÂhÃnÅyesu dhammesu kaÇkhaæ paÂivinodenti. Evaæ kho bhikkhave senÃsanaæ pa¤caÇgasamannÃgataæ hoti. Pa¤caÇgasamannÃgato kho bhikkhave bhikkhu pa¤caÇgasamannÃgataæ senÃsanaæ sevamÃno bhajamÃno na cirasseva ÃsavÃnaæ khayà anÃsavaæ cetovimuttaæ pa¤¤Ãvimuttiæ diÂÂhevadhamme sayaæ abhi¤¤Ãsacchikatvà upasampajja vihareyyÃti. 10. 1. 2. 2 Pa¤caÇga suttaæ (SÃvatthiyaæ) Pa¤caÇgavippahÅno bhikkhave bhikkhu pa¤caÇga samannÃgato imasmiæ dhammavinaye kevalÅ vusitavà uttamapurisoti vuccati. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu pa¤caÇgavippahÅno hoti: Idha bhikkhave bhikkhuno kÃmacchando pahÅno hoti, vyÃpÃdo pahÅno hoti, thÅnamiddhaæ pahÅnaæ hoti, uddhacchakukkuccaæ pahÅnaæ hoti, vicikicchà pahÅnà hoti, evaæ kho bhikkhave bhikkhu pa¤caÇgavippahÅno hoti. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu pa¤caÇgasamannÃgato hoti: Idha bhikkhave bhikkhu asekhena sÅlakkhandhena samannÃgato hoti, asekhena samÃdhikkhandhena samannÃgato hoti, asekhena pa¤¤Ãkkhandhena samannÃgato hoti, asekhena vimuttikkhandhena samannÃgato hoti, asekhena vimutti¤Ãïadassanakkhandhena samannÃgato hoti, evaæ kho bhikkhave bhikkhu pa¤caÇgasamannÃgato hoti. [BJT Page 032] [\x 32/] Pa¤caÇgavippahÅno bhikkhave bhikkhu pa¤caÇgasamannÃgato imasmiæ dhammavinaye kevalÅ vusitavà uttamapurisoti vuccatÅti. 1. KÃmacchando ca vyÃpÃdo thÅnamiddha¤ca bhikkhuno, Uddhaccaæ vicikicchà ca sabbasova na vijjati. [PTS Page 017] [\q 17/] 2. Asekhena ca sÅlena asekhena samÃdhinà Vimuttiyà ca sampanno ¤Ãïena ca tathÃvidho. 3. Sa ve pa¤caÇgasampanno pa¤caÇgÃnivivajjayaæ1 Imasmiæ dhammavinaye kevalÅti pavuccatÅti. 10. 1. 2. 3 Saæyojana suttaæ (SÃvatthiyaæ) Dasa imÃni bhikkhave saæyojanÃni, katamÃni dasa: pa¤corambhÃgiyÃni saæyojanÃni, pa¤cuddhambhÃgiyÃni saæyojanÃni. KatamÃni pa¤corambhÃgiyÃni saæyojanÃni: sakkÃyadiÂÂhiæ, vicikicchà sÅlabbataparÃmÃso, kÃmacchando, byÃpÃdoti. ImÃni pa¤corambhÃgiya saæyojanÃni. KatamÃni pa¤cuddhambhÃgiyÃni saæyojanÃni: rÆparÃgo, arÆparÃgo, mÃno, uddhaccaæ, avijjÃ, imÃni kho pa¤cuddhambhÃgiyÃni, saæyojanÃni. ImÃni kho bhikkhave dasasaæyojanÃnÅti. 1. Pa¤caaÇge vivajjayaæ machasaæ. [BJT Page 034] [\x 34/] 10. 1. 2. 4 Cetokhila suttaæ (SÃvatthiyaæ) Yassa kasasaci bhikkhave bhikkhussa và bhikkhuniyà pa¤ca cetokhilà appahÅnà pa¤ca cetaso vinibandhà asamucchinnÃ, tassa yà rattÅ và divaso và Ãgacchati hÃniyeva pÃÂikaÇkhà kusalesu dhammesu no vuddhi. Katamassa pa¤cacetokhilà appahÅnà honti: Idha bhikkhave bhikkhu satthari kaÇkhati vicikicchati nÃdhimucchati na sampasÅdati, yo so bhikkhave bhikkhu sattharikaÇkhati vicikicchati nÃdhimuccati na sampasÅdati tassa cittaæ na namati ÃtappÃya anuyogÃya [PTS Page 018] [\q 18/] sÃtaccÃya padhÃnÃya. Yassa cittaæ na namati ÃtappÃya anuyogÃya sÃtaccÃya padhÃnÃya evamassÃyaæ paÂhamo cetokhilo appahÅno hoti. Puna ca paraæ bhikkhave bhikkhu dhamme kaÇkhati vicikicchati nÃdhimuccati na sampasÅdati tassa cittaæ na namati ÃtappÃya anuyogÃya sÃtaccÃya padhÃnÃya. Yassa cittaæ na namati ÃtappÃya anuyogÃya sÃtaccÃya padhÃnÃya evamassÃyaæ dutiyo cetokhÅlo appahÅno hoti. Puna ca paraæ bhikkhave bhikkhu saÇghe kaÇkhati vicikicchati nÃdhimuccati na sampasÅdati tassa cittaæ na namati ÃtappÃya anuyogÃya sÃtaccÃya padhÃnÃya. Yassa cittaæ na namati ÃtappÃya anuyogÃya sÃtaccÃya padhÃnÃya evamassÃyaæ tatiyo cetokhilo appahÅno hoti. Puna ca paraæ bhikkhave bhikkhu sikkhÃya kaÇkhati vicikiccati nÃdhimuccati na sampasÅdati tassa cittaæ na namati ÃtappÃya anuyogÃya sÃtaccÃya padhÃnÃya. Yassa cittaæ na namati ÃtappÃya anuyogÃya sÃtaccÃya padhÃnÃya evamassÃyaæ catuttho cetokhÅlo appahÅno hoti. Puna ca paraæ bhikkhave bhikkhu sabrahmacÃrÅsu kupito hoti anattamano Ãhatacitto khilajÃto. Tassa cittaæ na namati ÃtappÃya anuyogÃya sÃtaccÃya padhÃnÃya. Yassa cittaæ na namati ÃtappÃya anuyogÃya sÃtaccÃya padhÃnÃya. EvamassÃyaæ pa¤camo cetokhilo appahÅno hoti. Imassa pa¤ca cetokhilà appahÅnà honti. Katamassa pa¤cacetaso vinibandhà asamucchinno honti: Idha bhikkhave bhikkhu kÃmesu avÅtarÃgo hoti avigatachando avigatapemo avigatapipÃso avigatapariÊÃho avigatataïho. Yo so bhikkhave bhikkhu kÃmesu avÅtarÃgo hoti, avigatacando avigatapemo avigatapipÃso avigatapariÊÃho avigatataïho, tassa cittaæ na namati ÃtappÃya anuyogÃya sÃtaccÃya padhÃnÃya. Yassa cittaæ na namati ÃtappÃya anuyogÃya sÃtaccÃya padhÃnÃya, evamassÃyaæ paÂhamo cetaso vinibandho asamucchinno hoti. [BJT Page 036] [\x 36/] Puna ca paraæ bhikkhave bhikkhu kÃye avÅtarÃgo hoti avigatachando avigatapemo avigatapipÃso avigatapariÊÃho avigatataïho. Yo so bhikkhave kÃye avÅtarÃgo hoti, avigatacando avigatapemo avigatapipÃso avigatapariÊÃho avigatataïho, tassa cittaæ na namati ÃtappÃya anuyogÃya sÃtaccÃya padhÃnÃya. Yassa cittaæ na namati ÃtappÃya anuyogÃya sÃtaccÃya padhÃnÃya, evamassÃyaæ paÂhamo cetaso vinibandho asamucchinno hoti. RÆpe avÅtarÃgo hoti avigatachando avigatapemo avigatapipÃso avigatapariÊÃho avigatataïho, yo so bhikkhave bhikkhu rÆpe avÅtarÃgo hoti, avigatacando avigatapemo avigatapipÃso avigatapariÊÃho avigatataïho, tassa cittaæ na namati ÃtappÃya anuyogÃya sÃtaccÃya padhÃnÃya. Yassa cittaæ na namati ÃtappÃya anuyogÃya sÃtaccÃya padhÃnÃya, evamassÃyaæ paÂhamo cetaso vinibandho asamucchinno hoti. UdarÃvadehakaæ bhu¤jitvà seyyasukhaæ phassasukhaæ middhasukhaæ anuyutto viharati. A¤¤ataraæ devanikÃyaæ païidhÃya brahmacariyaæ carati ''iminÃhaæ sÅlena và vatena và tapena và brahmacariyena và devo và bhavissÃmi deva¤¤ataro vÃti. Yo so bhikkhave bhikkhu a¤¤ataraæ deva nikÃyaæ païidhÃya brahmacariyaæ carati iminÃhaæ sÅlena và vatena và tapena và brahmacari yena và devo và bhavissÃmi deva¤¤ataro vÃti. Tassa cittaæ na namati [PTS Page 019] [\q 19/] ÃtappÃya anuyogÃya sÃtaccÃya padhÃnÃya. Yassa cittaæ na namati anuyogÃya sÃtaccÃya padhÃnÃya, evamassÃyaæ pa¤camo cetaso vinibandho asamucchinno hoti. Imassa pa¤cacetaso vinibandhà asamucchinnà honti. Yassa kassavi bhikkhave bhikkhussa và bhikkhuniyà và ime pa¤cacetokhilà appahÅnà ime pa¤ca cetaso vinibandhà asamucchinnÃ, tassa yà ratti và divaso và Ãgacchati hÃniyeva pÃÂikaÇkhà kusalesu dhammesu no vuddhi. SeyyathÃpi bhikkhave kÃlapakkhe candassa yà ratti và divaso và Ãgacchati. HÃyateva vaïïena, hÃyati maï¬alena, hÃyati ÃbhÃya, hÃyati ÃrohaparinÃhena, emameva kho bhikkhave yassa kassaci bhikkhussa và bhikkhuniyà và ime pa¤ca cetokhilà appahÅnÃ, ime pa¤ca cetaso vinibandhà asamucchinnÃ, tassa yà ratti và divaso và Ãgacichati hÃniyeva pÃÂikaÇkhà kusalesu dhammesu no vuddhi. Yassa kassaci bhikkhave bhikkhussa và bhikkhuniyà và pa¤ca cetokhÅlà pahÅnà pa¤ca cetaso vinibandhà samucchinnÃ1 tassa yà ratti và divaso và Ãgacchati, vuddhiyeva pÃÂikaÇkhà kusalesu dhammesu no parihÃni. Katamassa pa¤ca cetokhilà pahÅnà honti, Idha bhikkhave bhikkhu satthari na kaÇkhati na vicikicchati, adhimuccati sampasÅdati. Yo so bhikkhave bhikkhu satthari na kaÇkhati na vicikicchati adhimuccati sampasÅdati, tassa cittaæ namati ÃtappÃya anuyogÃya sÃtaccÃya padhÃnÃya. Yassa cittaæ namati ÃtappÃya anuyogÃya sÃtaccÃya padhÃnÃya. EvamassÃyaæ paÂhamo cetokhilo pahÅno hoti. 1. SusamucchinnÃmachasaæ [BJT Page 038] [\x 38/] Puna ca paraæ bhikkhave bhikkhu dhamime na kaÇkhati na vicikicchati, adhimuccati sampasÅdati. Yo so bhikkhave bhikkhu dhamme na kaÇkhati na vicikicchati adhimuccati sampasÅdati, tassa cittaæ na namati ÃtappÃya anuyogÃya sÃtaccÃya padhÃnÃya. Yassa cittaæ namati ÃtappÃya anuyogÃya sÃtaccÃya padhÃnÃya. EvamassÃyaæ paÂhamo cetekhilo pahÅno hoti. SaÇghe na kaÇkhati sikkhÃya na [PTS Page 020] [\q 20/] kaÇkhati Na vicikicchati, adhimuccati sampasÅdati, tassa cittaæ namati ÃtappÃya anuyogÃya sÃtaccÃya padhÃnÃya. Yassa cittaæ namati ÃtappÃya anuyogÃya sÃtaccÃya padhÃnÃya. EvamassÃyaæ paÂhamo cetokhilo pahÅno hoti. SikkhÃya na kaÇkhati na vicikicchati, adhimuccati sampasÅdati, yo so bhikkhave bhikkhu sikkhÃya na kaÇkhati na vicikicchati adhimuccati sampasÅdati, tassa cittaæ namati ÃtappÃya anuyogÃya sÃtaccÃya padhÃnÃya. Yassa cittaæ namati ÃtappÃya anuyogÃya sÃtaccÃya padhÃnÃya. EvamassÃyaæ paÂhamo cetokhilo pahÅno hoti. SabrahmacÃrÅsu na kupito hoti attamano na Ãhatacinno na khilajÃto, yo so bhikkhave bhikkhu sabrahmacÃrÅsu na kupito hoti attamano na Ãhatacitto na khilajÃto tassa cittaæ namati ÃtappÃya anuyogÃya sÃtaccÃya padhÃnÃya. EvamassÃyaæ pa¤camo cetokhilo pahÅno hoti. Evamassa pa¤cacetokhilà pahÅnà honti. Katamassa pa¤ca cetaso vinibandhà susamucchinnà honti: Idha bhikkhave bhikkhu kÃmesu vÅtarÃgo hoti vigatacichando vigatapemo vigatapipÃso vigatapariÊÃho vigatataïho. Yo so bhikkhave bhikkhu kÃmesu vÅtarÃgo hoti vigatachando vigatapemo vigatapipÃso vigatapariÊÃho vigatataïho, tassa cittaæ namati ÃtappÃya anuyogÃya sÃtaccÃya padhÃnÃya. EvamassÃyaæ paÂhamo cetaso vinibandho susamucchinno hoti. Puna ca paraæ bhikkhave bhikkhu kÃye vÅtarÃgo hoti vigatacchando vigatapemo vigatapipÃso vigatapariÊÃho vigatataïho. Yo so bhikkhave bhikkhu kÃye vÅtarÃgo hoti vigatachando vigatapemo vigatapipÃso vigatapariÊÃho vigatataïho, tassa cittaæ namati ÃtappÃya anuyogÃya sÃtaccÃya padhÃnÃya. EvamassÃyaæ paÂhamo cetaso vinibandho susamucchinno hoti. RÆpe vÅtarÃgo hoti vigatacchando vigatapemo vigatapipÃso vigatapariÊÃho vigatataïho. Yo so bhikkhave bhikkhu rÆpe vÅtarÃgo hoti vigatachando vigatapemo vigatapipÃso vigatapariÊÃho vigatapariÊÃho vigatataïho, tassa cittaæ namati ÃtappÃya anuyogÃya sÃtaccÃya padhÃnÃya. EvamassÃyaæ paÂhamo cetaso vinibandho susamucchinno hoti. Na yÃvadatthaæ, udarÃvadehakaæ bhu¤jitvà seyyasukhaæ passasukhaæ middhasukhaæ anuyutto viharati. Na a¤¤ataraæ devanikÃyaæ païidhÃya brahmacariyaæ carati: ''iminÃhaæ sÅlena và vatena và tapena và brahmacariyena và devo và bhavissÃmi, deva¤¤ataro vÃ''ti. Yo so bhikkhave bhikkhu na a¤¤ataraæ devanikÃyaæ païidhÃya brahmacariyaæ carati 'iminÃhaæ sÅlena và vatena và tapena và brahmacariyena và devo và bhavissÃmi deva¤¤ataro vÃ' ti. Tassa cittaæ namati ÃtappÃya anuyogÃya sÃtaccÃya padhÃnÃya. Yassa cittaæ namati ÃtappÃya anuyogÃya sÃtaccÃya padhÃnÃya evamassÃyaæ pa¤camo cetaso vinibandho susamucchinno hoti. Imassa pa¤ca cetaso vinibandhà susamucchinnà honti. [BJT Page 040] [\x 40/] Yassa kassaci bhikkhave bhikkhussa và bhikkhuniyà và ime pa¤cacetokhilà pahÅnà ime pa¤cacetaso vinibandhà [PTS Page 021] [\q 21/] susamucchinnà tassa yà ratti và divaso và Ãgacchati vuddhiyeva pÃÂikaÇkhà kusalesu dhammesu no parihÃni SeyyathÃpi bhikkhave juïhapakkhe candassa yà ratti và divaso và Ãgacchati, va¬¬ateva vaïïena va¬¬hati maï¬alena va¬¬hati ÃbhÃya va¬¬hati ÃrohaparinÃhena. Evameva kho bhikkhave yassa kassaci bhikkhussa và bhikkhuniyà và ime pa¤cacetokhilà pahÅnà ime pa¤cacetaso vinibandhà susamucchinno, tassa yà ratti và divaso và Ãgacchati vuddhiyeva pÃÂikaÇkhà kusalesu dhammesu no parihÃnÅti. 10. 1. 2. 5 AppamÃda suttaæ 1. YÃvatà bhikkhave sattà apadà và dipadà và catuppadà và bahuppadà và rÆpino và arÆpino và sa¤¤ino và asa¤¤ino và nevasa¤¤ÅnÃsa¤¤ino vÃ, tathÃgato tesaæ aggamakkhÃyati arahaæ sammÃsabbuddho. Evameva kho bhikkhave ye keci kusalà dhammÃ, sabbe te appamÃdamÆlakà appamÃdasamosaraïÃ, appamÃdo tesaæ dhammÃnaæ1 aggamakkhÃyati. 2. SeyyathÃpi bhikkhave yÃni kÃnici jaÇgamÃnaæ2 pÃïÃnaæ padajÃtÃni, sabbÃni tÃni hatthipade samodhÃnaæ gacchanti, hatthipadaæ tesaæ aggamakkhÃyati, yadidaæ mahantattena, evameva kho bhikkhave ye keci kusalà dhammà sabbe te appamÃdamÆlakà appamÃdasamosaraïà appamÃdo tesaæ dhammÃnaæ aggamakkhÃyati. 3. SeyyathÃpi bhikkhave kÆÂÃgÃrassa yà kÃci gopÃnasiyo sabbà tà kÆÂaÇgamà kÆÂaninnà kÆÂasamosaraïÃ, kÆÂo tÃsaæ aggamakkhÃyati. Evameva kho bhikkhave ye keci kusalà dhammÃ, sabbe te appamÃdamÆlakà appamÃdasamosaraïÃ, appamÃdo tesaæ dhammÃnaæ aggamakkhÃyati. [PTS Page 022] [\q 22/] 1. Tesaæmachasaæ. 2. JaÇgalÃnaæmachasaæ [BJT Page 042] [\x 42/] 42 4. SeyyathÃpi bhikkhave ye keci mÆlagandhÃ, kÃÊÃnusÃriyaæ tesaæ aggamakkhÃyati, evameva kho bhikkhave ye keci kusalà dhammÃ, sabbe te appamÃdamÆlakà appamÃdasamosaraïÃ, appamÃdo tesaæ dhammÃnaæ aggamakkhÃyati. 5. SeyyathÃpi bhikkhave ye keci sÃragandhà lohitacandanaæ tesaæ aggamakkhÃyati, evameva kho bhikkhave ye keci kusalà dhammÃ, sabbe te appamÃdamÆlakà appamÃdasamosaraïÃ, appamÃdo tesaæ dhammÃnaæ aggamakkhÃyati. 6. SeyyathÃpi bhikkhave ye keci pupphagandhÃ, vassikaæ tesaæ aggamakkhÃyati, evameva kho bhikkhave ye keci kusalà dhammÃ, sabbe te appamÃdamÆlakà appamÃdasamosaraïÃ, appamÃdo tesaæ dhammÃnaæ aggamakkhÃyati. 7. SeyyathÃpi bhikkhave ye keci ku¬¬arÃjÃno, 1sabbe te ra¤¤o cakkavattissa anuyantà bhavanti, rÃjà tesaæ cakkavatti aggamakkhÃyati, evameva kho bhikkhave ye keci kusalà dhammÃ, sabbe te appamÃdamÆlakà appamÃdasamosaraïÃ, appamÃdo tesaæ dhammÃnaæ aggamakkhÃyati. 8. SeyyathÃpi bhikkhave yà kÃci tÃrakarÆpÃnaæ pabhÃ, sabbà tà candappabhÃya kalaæ nÃgghanti soÊasiæ candappabhà tÃsaæ aggamakkhÃyati, evameva kho bhikkhave ye keci kusalà dhammÃ, sabbe te appamÃdamÆlakà appamÃdasamosaraïÃ, appamÃdo tesaæ dhammÃnaæ aggamakkhÃyati. 9. SeyyathÃpi bhikkhave saradasamaye viddho vigatavalÃhake deve Ãdicco nahaæ abbhussukkamÃno sabbaæ ÃkÃsagataæ tamagataæ abhivihacca bhÃsate ca tapate ca virocati ca. Evameva kho bhikkhave ye keci kusalà dhammÃ, sabbe te appamÃdamÆlakà appamÃdasamosaraïÃ, appamÃdo tesaæ dhammÃnaæ aggamakkhÃyati. 10. SeyyathÃpi bhikkhave yà kÃci mahÃnadiyo, seyyathÅdaæ: gaÇgÃ, yamunà aciravatÅ, sarabhÆ, mahÅ, sabbà tà samuddaÇgamà samuddaninnà samuddaponà samuddapabbhÃrÃ, mahÃsamuddo tesaæ aggamakkhÃyati. Evameva kho bhikkhave ye keci kusalà dhammÃ, sabbe te appamÃdamÆlakà appamÃdasamosaraïÃ, appamÃdo tesaæ dhammÃnaæ aggamakkhÃyatÅti. [PTS Page 023] [\q 23/] 10. 1. 2. 6 ùhuneyya suttaæ Dasa ime bhikkhave puggalà Ãhuneyyà pÃhuneyyà dakkhiïeyyà a¤jalikaraïÅyà anuttaraæ pu¤¤akkhettaæ lokassa. Katame dasa: TathÃgato arahaæ sammÃsambuddho, paccekabuddho, ubhatobhÃga vimutto, pa¤¤Ãvimutto, kÃyasakkhÅ, diÂÂhippatto, saddhÃvimutto, dhammÃnusÃrÅ, saddhÃnusÃrÅ, gotrabhÆ. Ime kho bhikkhave dasa puggalà Ãhuneyyà pÃhuneyyÃ, dakkhiïeyyÃ, a¤jalikaraïÅyà anuttaraæ pu¤¤akkhettaæ lokassÃti. 1. BuddarÃjÃno, machasaæ. [BJT Page 044] [\x 44/] 10. 1. 2. 7 PaÂhama nÃthakaraïa suttaæ SanÃthà bhikkhave viharatha, mà anÃthÃ. Dukkhaæ bhikkhave anÃtho viharati. Dasa ime bhikkhave nÃthakaraïà dhammÃ. Katame dasa: 1. Idha bhikkhave bhikkhu sÅlavà hoti pÃtimokkhasaævarasaævuto viharati ÃcÃragocarasampanno, aïumattesu vajjesu bhayadassÃvÅ samÃdÃya sikkhati sikkhÃpadesu. Yampi bhikkhave bhikkhu sÅlavà hoti pÃtimokkhasaævarasaævuto viharati ÃcÃragocarasampanno, aïumattesu vajjesu bhayadassÃvÅ samÃdÃya sikkhati sikkhÃpadesu, . Ayampi dhammo nÃthakaraïo. 2. Puna ca paraæ bhikkhave bhikkhu bahussuto hoti sutadharo sutasannÅcayo, ye te dhammà ÃdikalyÃïà majjhekalyÃïà pariyosÃnakalyÃïà sÃtthÃ, sabya¤janà kevalaparipuïïaæ parisuddhaæ brahmacariyaæ abhivadanti, tathÃrÆpassa dhammà bahussutà honti dhatà vacasà parività manasÃnupekkhità diÂÂhiyà suppaÂividdhÃ, yampi bhikkhave bhikkhu bahussuto hoti sutadharo sutasannÅcayo, ye te dhammà ÃdikalyÃïà majjhekalyÃïà pariyosÃnakalyÃïà sÃtthÃ, sabya¤janà kevalaparipuïïaæ parisuddhaæ brahmacariyaæ abhivadanti, tathÃrÆpÃssa dhammà bahussutà honti dhatà vacasà parività manasÃnupekkhità diÂÂhiyà suppaÂividdhÃ, ayampi dhammo nÃthakaraïo. 3. Puna ca paraæ bhikkhave bhikkhu kalyÃïamitto hoti [PTS Page 024] [\q 24/] kalyÃïasahÃyo kalyÃïasampavaÇko, yampi bhikkhave bhikkhu kalyÃïamitto hoti, kalyÃïasahÃyo kalyÃïasampavaÇko, ayampi dhammo nÃthakaraïo. 4. Puna ca paraæ bhikkhave bhikkhu suvaco hoti sovacassakaraïehi dhammehi samannÃgato khamo padakkhiïaggÃhÅ anusÃsaniæ. Yampi bhikkhave bhikkhu suvaco hoti sovacassakaraïehi dhammehi samannÃgato khamo padakkhiïaggÃhÅ anusÃsaniæ, ayampi dhammo nÃthakaraïo. [BJT Page 046] [\x 46/] 5. Puna ca paraæ bhikkhave bhikkhu yÃni tÃni sabrahmacÃrÅnaæ uccÃvacÃni kiÇkaraïÅyÃni, tattha dakkho hoti analaso tatrÆpÃyÃya vÅmaæsÃya samannÃgato alaæ kÃtuæ alaæ saævidhÃtuæ. Yampi bhikkhave bhikkhu yÃnitÃni sabrahmacÃrÅnaæ uccÃvacÃni kiækaraïÅyÃni, tattha dakkho hoti analaso tatrÆpÃyÃya vÅmaæsÃya samannÃgato alaæ kÃtuæ alaæ saævidhÃtuæ. Ayampi dhammo nÃthakaraïo. 6. Puna ca paraæ bhikkhave bhikkhu dhammakÃmo hoti piyasamudÃhÃro abhidhamme abhivinaye uÊÃrapÃmojjo. Yampi bhikkhave bhikkhu dhammakÃmo hoti piyasamudÃhÃro abhidhamme abhivinaye uÊÃrapÃmojjo ayampi dhammo nÃthakaraïo. 7. Puna ca paraæ bhikkhave bhikkhu Ãraddhaviriyo viharati akusalÃnaæ dhammÃnaæ pahÃnÃya kusalÃnaæ dhammÃnaæ upasampadÃya thÃmavà daÊhaparakkamo anikkhittadhuro kusalesu dhammesu, yampi bhikkhave bhikkhu Ãraddhaviriyo viharati akusalÃnaæ dhammÃnaæ pahÃnÃya kusalÃnaæ dhammÃnaæ upasampadÃya thÃmavà daÊhaparakkamo anikkhittadhuro kusalesu dhammesu, ayampi dhammo nÃthakaraïo. [PTS Page 025] [\q 25/] 8. Puna ca paraæ bhikkhave bhikkhu santuÂÂho hoti itarÅtaracÅvara piï¬apÃtasenÃsanagilÃnappaccayabhesajjaparikkhÃrena, yampi bhikkhave bhikkhu santuÂÂho hoti itarÅtaracÅvarapiï¬apÃtasenÃsanagilÃnapaccayabhesajjaparikkhÃrena, ayampi dhammo nÃthakaraïo. 9. Puna ca paraæ bhikkhave bhikkhu satimà hoti paramena satinepakkena samannÃgato cirakatampi cirabhÃsitampi sarità anussaritÃ, yampi bhikkhave bhikkhu satimà hoti paramena satinepakkena samannÃgato cirakatampi cirabhÃsitampi sarità anussaritÃ, ayampi dhammo nÃthakaraïo. [BJT Page 048] [\x 48/] 10. Puna ca paraæ bhikkhave bhikkhu pa¤¤avà hoti udayatthagÃminiyà pa¤¤Ãya samannÃgato ariyÃya nibbedhikÃya sammà dukkhakkhayagÃminiyÃ. Yampi bhikkhave bhikkhu pa¤¤avà hoti udayatthagÃminiyà pa¤¤Ãya samannÃgato ariyÃya nibbedhikÃya sammà dukkhakkhayagÃminiyÃ. Ayampi dhammo nÃthakaraïo. SanÃthà bhikkhave viharatha, mà anÃthÃ. Dukkhaæ bhikkhave anÃtho viharati, ime kho bhikkhave dasa nÃthakaraïà dhammÃti. 10. 1. 2. 8 DutiyanÃthakaraïa suttaæ (SÃvatthinidÃnaæ) SanÃthà bhikkhave viharatha, mà anÃthÃ, dukkhaæ bhikkhave anÃtho viharati. Dasa ime bhikkhave nÃthakaraïà dhammÃ. Katame dasa: 1. Idha bhikkhave bhikkhu sÅlavà hoti pÃtimokkhasaævarasaævuto viharati ÃcÃragocarasampanno, aïumattesu vajjesu bhayadassÃvÅ samÃdÃya sikkhati sikkhÃpadesu. 'SÅlavà vatÃyaæ bhikkhu hoti pÃtimokkha saævarasaævuto viharati ÃcÃragocarasampanno aïumattesu vajjesu bhayadassÃvÅ samÃdÃya sikkhati sikkhÃpadesÆ'ti. TherÃpi naæ bhikkhu [PTS Page 026] [\q 26/] vattabbaæ anusÃsitabbaæ ma¤¤anti. MajjhimÃpi bhikkhu naæ bhikkhu vattabbaæ anusÃsitabbaæ ma¤¤anti. NavÃpi naæ bhikkhu vattabbaæ anusÃsitabbaæ ma¤¤anti. Tassa therÃnukampitassa majjhimÃnukampitassa navÃnukampitassa vuddhiyeva pÃÂikaÇkhà kusalesu dhammesu, no parihÃni. Ayampi dhammo nÃthakaraïo. 2. Puna ca paraæ bhikkhave bhikkhu bahussuto hoti sutadharo sutasannÅcayo, ye te dhammà ÃdikalyÃïà majjhekalyÃïà pariyosÃnakalyÃïà sÃtthÃ, sabya¤janà kevalaparipuïïaæ parisuddhaæ brahmacariyaæ abhivadanti, tathÃrÆpÃssa dhammà bahussutà honti dhatà vacasà paricità manasÃnupekkhità diÂÂhiyà suppaÂividdhÃ, 'bahussuto vatÃyaæ bhikkhu sutadharo sutasannÅcayo, ye te dhammà ÃdikalyÃïà majjhekalyÃïà pariyosÃnakalyÃïà sÃtthÃ, sabya¤janà kevalaparipuïïaæ parisuddhaæ brahmacariyaæ abhivadanti. TathÃrÆpÃssa dhammà bahussutà honti dhatà vacasà paricità manasÃnupekkhità diÂÂhiyà suppaÂividdhÃ'ti. TherÃpi naæ bhikkhu vattabbaæ anusÃsitabbaæ ma¤¤anti. MajjhimÃpi bhikkhu vattabbaæ anusÃsitabbaæ ma¤¤anti. NavÃpi bhikkhu vattabbaæ anusÃsitabbaæ ma¤¤anti. Tassa therÃnukampitassa majjhamÃnukampitassa navÃnukampitassa vuddhiyeva pÃÂikaÇkhà kusalesu dhammesu, no parihÃni. Ayampi dhammo nÃthakaraïo. [BJT Page 050] [\x 50/] 3. Puna ca paraæ bhikkhave bhikkhu kalyÃïamitto hoti kalyÃïasahÃyo kalyÃïasampavaÇko. 'KalyÃïamitto vatÃyaæ bhikkhu kalyÃïasahÃyo kalyÃïasampavaÇko, ti therÃpi naæ vattabbaæ anusÃsitabbaæ ma¤¤anti. MajjhamÃpi bhikkhu vattabbaæ anusÃsitabbaæ ma¤¤anti. NavÃpi bhikkhu vattabbaæ anusÃsitabbaæ ma¤¤anti. Tassa therÃnukampitassa majjhimÃnukampitassa navÃnukampitassa vuddhiyeva pÃÂikaÇkhà kusalesu dhammesu, no parihÃni, ayampi dhammo nÃthakaraïo. 4. Puna ca paraæ bhikkhave bhikkhu suvaco hoti sovacassakaraïehi dhammehi samannÃgato khamo padakkhiïaggÃhÅ anusÃsaniæ, suvaco vatÃyaæ bhikkhu sovacassakaraïehi dhammehi samannÃgato khamo padakkhiïaggÃhÅ anusÃsaninti therÃpi naæ vattabbaæ [PTS Page 027] [\q 27/] anusÃsitabbaæ ma¤¤anti. MajjhimÃpi bhikkhu vattabbaæ anusÃsitabbaæ ma¤¤anti. NavÃpi bhikkhu vattabbaæ anusÃsitabbaæ ma¤¤anti. Tassa therÃnukampitassa majjhimÃnukampitassa navÃnukampitassa vuddhiyeva pÃÂikaÇkhà kusalesu dhammesu, no parihÃni. Ayampi dhammo nÃthakaraïo. 5. Puna ca paraæ bhikkhave bhikkhu yÃni tÃni sabrahmacÃrÅnaæ uccÃvacÃni kiÇkaraïÅyÃni, tattha dakkho hoti analaso, tatrÆpÃyÃya vÅmaæsÃya samannÃgato alaæ kÃtuæ alaæ saævidhÃtuæ, yÃni tÃni sabrahmacÃrÅnaæ uccÃvacÃni kiækaraïÅyÃni, tattha dakkho vatÃyaæ bhikkhu analaso tatrÆpÃyÃya vÅmaæsÃya samannÃgato alaækÃtuæ alaæsaævidhÃtunti. TherÃpi naæ vattabbaæ anusÃsitabbaæ ma¤¤anti. MajjhimÃpi bhikkhu vattabbaæ anusÃsitabbaæ ma¤¤anti. NavÃpi bhikkhu vattabbaæ anusÃsitabbaæ ma¤¤anti. Tassa therÃnukampitassa majjhimÃnukampitassa navÃnukampitassa vuddhiyeva pÃÂikaÇkhà kusalesu dhammesu, no parihÃni. Ayampi dhammo nÃthakaraïo. [BJT Page 052] [\x 52/] 6. Puna ca paraæ bhikkhave bhikkhu dhammakÃmo hoti piyasamudÃhÃro, abhidhamme abhivinaye uÊÃrapÃmojjo. 'DhammakÃmo vatÃyaæ bhikkhu piyasamudÃhÃro abhidhamme abhivinaye uÊÃrapÃmojjo, ti therÃpi naæ bhikkhu vattabbaæ anusÃsitabbaæ ma¤¤anti. MajjhimÃpi bhikkhu vattabbaæ anusÃsitabbaæ ma¤¤anti. NavÃpi bhikkhu vattabbaæ anusÃsitabbaæ ma¤¤anti. Tassa therÃnukampitassa majjhimÃnukampitassa navÃnukampitassa vuddhiyeva pÃÂikaÇkhà kusalesu dhammesu, no parihÃni. Ayampi dhammo nÃthakaraïo. 7. Puna ca paraæ bhikkhave bhikkhu Ãraddhaviriyo viharati akusalÃnaæ dhammÃnaæ pahÃnÃya, kusalÃnaæ dhammÃnaæ upasampadÃya thÃmavà daÊhaparakkamo anikkhittadhuro kusalesu dhammesu 'Ãraddhaviriyo vatÃyaæ bhikkhu viharati akusalÃnaæ dhammÃnaæ pahÃnÃya [PTS Page 028] [\q 28/] kusalÃnaæ dhammÃnaæ upasampadÃya thÃmavà daÊhaparakkamo anikkhittadhuro kusalesu dhammesu' ti therÃpi naæ bhikkhu vattabbaæ anusÃsitabbaæ ma¤¤anti. MajjhimÃpi bhikkhu vattabbaæ anusÃsitabbaæ ma¤¤anti. NavÃpi bhikkhu vattabbaæ anusÃsitabbaæ ma¤¤anti. Tassa therÃnukampitassa majjhimÃnukampitassa navÃnukampitassa vuddhiyeva pÃÂikaÇkhà kusalesu dhammesu, no parihÃni. Ayampi dhammo nÃthakaraïo. 8. Puna ca paraæ bhikkhave bhikkhu santuÂÂho hoti ItarÅtaracÅvarapiï¬apÃtasenÃsanagilÃnapaccayabhesajjaparikkhÃrena 'santuÂÂho vatÃyaæ bhikkhu itarÅtaracÅvara piï¬apÃtasenÃsana gilÃnapaccaya bhesajjaparikkhÃrenÃ'ti therÃpi naæ bhikkhu vattabbaæ anusÃsitabbaæ ma¤¤anti, majjhimÃpi bhikkhu vattabbaæ anusÃsitabbaæ ma¤¤anti. NavÃpi naæ bhikkhu vattabbaæ anusÃsitabbaæ ma¤¤anti. Tassa therÃnukampitassa majjhimÃnukampitassa navÃnukampitassa vuddhiyeva pÃÂikaÇkhà kusalesu dhammesu, no parihÃni. Ayampi dhammo nÃthakaraïo. [BJT Page 054] [\x 54/] 9. Puna ca paraæ bhikkhave bhikkhu satimà hoti paramena satinepakkena samannÃgato cirakatampi cirabhÃsitampi sarità anussaritÃ. 'Satimà vatÃyaæ bhikkhu paramena satinepakkena samannÃgato cirakatampi cirabhÃsitampi sarità anussaritÃ'ti therÃpi naæ bhikkhu vattabbaæ anusÃsitabbaæ ma¤¤anti. Majjhimà pi naæ bhikkhu vattabbaæ anusÃsitabbaæ ma¤¤anti. Navà pi naæ bhikkhu vattabbaæ anusÃsitabbaæ ma¤¤anti. Tassa therÃnukampitassa majjhimÃnukampitassa navÃnukampitassa vuddhiyeva pÃÂikaÇkhà kusalesu dhammesu, no parihÃni. Ayampi dhammo nÃthakaraïo. 10. Puna ca paraæ bhikkhave bhikkhu pa¤¤avà hoti udayatthagÃminiyà pa¤¤Ãya samannÃgato ariyÃya nibbedhikÃya sammÃdukkhakkhayagÃminiyà pa¤¤avà vatÃyaæ bhikkhu udayatthagÃminiyÃ, pa¤¤Ãya samannÃgato ariyÃya nibbedhikÃya SammÃdukkhakakkhayagÃminiyÃ'ti therÃpi naæ bhikkhÆ vattabbaæ anusÃsitabbaæ ma¤¤anti, majjhimà pi bhikkhu vattabbaæ [PTS Page 029] [\q 29/] anusÃsitabaæ ma¤¤anati. Tassa TherÃnukampitassamajjhimÃnukampitassanavÃnukampitassa vuddhiyeva PÃÂikaÇkhà kusalesu dhammesu, no parihÃni. Ayampi dhammo nÃthakaraïo. SanÃthà bhikkhave viharatha, mà anÃthÃ, dukkhaæ bhikkhave anÃtho viharati. Ime kho bhikkhave dasanÃthakaraïà dhammÃti. 10. 1. 2. 9 PaÂhamÃriyavÃsa suttaæ (SÃvatthinidÃnaæ) Dasa ime bhikkhave ariyavÃsà yadariyà Ãvasiæsu và Ãvasanti và Ãvasissanti vÃ. Katame dasa: Idha bhikkhave bhikkhu pa¤caÇgavippahÅno hoti chaÊaÇgasamannÃgato ekÃrakkho caturÃpasseno panuïïapaccekasacco samavayasaÂÂhesano anÃvilasaÇkappo pasasaddhakÃyasaÇkhÃro suvimuttacitto suvimuttapa¤¤o. Ime kho bhikkhave dasa ariyavÃsà yadariyà Ãvasiæsu và Ãvasanti và Ãvasissanti và ti. [BJT Page 056] [\x 56/] 10. 1. 2. 10 Dutiya ariyavÃsa suttaæ Ekaæ samayaæ bhagavà kurÆsu viharati kammÃssadammaæ [PTS Page 30] [\q 30/] nÃma kurÆnaæ nigamo, tatra kho bhagavà bhikkhu Ãmantesi idha bhikkhave bhikkhu pa¤caÇgavippahÅno hoti chaÊaÇgasamannÃgato ekÃrakkho caturÃpasseno panuïïapaccekasacco samavayasaÂÂhesano anÃvilasaÇkappo passaddhakÃyasaÇkhÃro suvimuttacitto suvimuttapa¤¤o. Bhagavà etadavoca, ime kho bhikkhave dasa ariyavÃsà yadariyà Ãvasiæsu và Ãvasanti và Ãvasissanti vÃ, katame dasa: Idha bhikkhave bhikkhu pa¤caÇgavippahÅno hoti chaÊaÇga samannÃgato ekÃrakkho, caturÃpasseno, panuïïapaccekasacco samavayasaÂÂhesano anÃvilasaÇkappo passaddhakÃyasaÇkÃro suvimuttacitto suvimuttapa¤¤o. 1. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu pa¤caÇgavippahÅno hoti: idha bhikkhave bhikkhuno kÃmacchando pahÅno hoti, byÃpÃdo pahÅno hoti, thÅnamiddhaæ pahÅnaæ hoti, uddhaccakukkuccaæ pahÅnaæ hoti, vicikicchà pahÅnà hoti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu pa¤caÇgavippahÅno hoti. 2. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu chaÊaÇgasamannÃgato hoti: idha bhikkhave bhikkhu cakkhunà rÆpaæ disvà neva sumano hoti, na dummano. Upekkhako viharati sato sampajÃno. Sotena saddaæ sutvà neva sumano hoti, na dummano. Upekkhako viharati sato sampajÃno. GhÃnena gandhaæ ghÃyitvà neva sumano hoti, na dummano. Upekkhako viharati sato sampajÃno. JivhÃya rasaæ sÃyitvà neva sumano hoti, na dummano. Upekkhako viharati sato sampajÃno kÃyena poÂÂabbaæ phusitvà neva sumano hoti, na dummano. Upekkhako viharati sato sampajÃno. Manasà dhammaæ vi¤¤Ãya neva sumano hoti, na dummano. Upekkhako viharati sato sampajÃno. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu chaÊaÇgasamannÃgato hoti. 3. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu ekÃrakkho hoti: idha bhikkhave bhikkhu satÃrakkhena cetasà samannÃgato hoti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu ekÃrakkho hoti. 1. Ye ariyÃ.. Majasaæ [BJT Page 058] [\x 58/] 4. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu caturÃpasseno hoti: idha bhikkhave bhikkhu saÇkhÃyekaæ paÂisevati. SaÇkhÃyekaæ adhivÃseti, saÇkhÃyekaæ parivajjeti. SaÇkhÃyekaæ vinodeti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu caturÃpasseno hoti. [PTS Page 031] [\q 31/] 5. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu panuïïapaccekasacco hoti: idha bhikkhave bhikkhuno yÃni tÃni puthusamaïabrÃhmaïÃnaæ puthupaccekasaccÃni seyyathÅdaæ:sassato lokoti và asassato lokoti và antavà lokoti và anantavà lokoti và taæ jÅvaæ taæ sarÅranti và a¤¤aæ jÅvaæ a¤¤aæ sarÅranti và hoti tathÃgato parammaraïÃti và na hoti tathÃgato parammaraïÃki và hoti ca na hoti ca tathÃgato parammaraïÃti và neva hoti na na hoti tathÃgato parammaraïÃti vÃ, sabbÃni tÃni nuïïÃni honti panuïïÃni, cattÃni vantÃni muttÃni pahÅnÃni paÂinissaÂÂhÃni, evaæ kho bhikkhave bhikkhu panuïïa paccekasacco hoti. 6. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu samavayasaÂÂhesano hoti: idha bhikkhave bhikkhuno kÃmesanà pahÅnà hoti, bhavesanà pahÅnà hoti, brahmacariyesanà paÂippassaddhÃ. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu samavayasaÂÂhesano hoti. 7. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu anÃvilasaÇkappo hoti: idha bhikkhave bhikkhuno kÃmasaÇkappo pahÅno hoti, byÃpÃdasaÇkappo pahÅno hoti, vihiæsÃsaÇkappo pahÅno hoti, evaæ kho bhikkhave bhikkhu anÃvilasaÇkappo hoti. 8. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu passaddhakÃyasaÇkhÃro hoti: idha bhikkhave bhikkhu sukhassa ca pahÃnà dukkhassa ca pahÃnà pubbeva somanassadomanassÃnaæ atthaÇgamà adukkhamasukhaæ upekkhÃsatipÃrisuddhiæ catutthajhÃnaæ upasampajja viharati. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu passaddhakÃyasaÇkhÃro hoti. [BJT Page 060] [\x 60/] 9. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu suvimuttacitto hoti: idha bhikkhave bhikkhuno rÃgà cittaæ vimuttaæ hoti, dosà cittaæ vimuttaæ hoti, mohà cittaæ vimuttaæ hoti, evaæ kho bhikkhave bhikkhu suvimuttacitto hoti. 10. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu suvimuttapa¤¤o hoti: [PTS Page 032] [\q 32/] idha bhikkhave bhikkhu rÃgo me pahÅno, ucchinnamÆlo tÃlÃvatthukato anabhÃvakato. ùyatiæ anuppÃdadhammoti pajÃnÃti. Doso me pahÅno, ucchinnamÆlo tÃlÃvatthukato anabhÃvakato. ùyatiæ anuppÃdadhammoti pajÃnÃti. Moho me pahÅno ucchinnamÆlo tÃlÃvatthukato anabhÃvakato Ãyatiæ anuppÃdadhammoti pajÃniti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu suvimuttapa¤¤o hoti. Yehi keci bhikkhave atÅtamaddhÃnaæ ariyà ariyavÃse Ãvasiæsu, sabbe te imeva dasa ariyavÃse Ãvasiæsu. Ye hi keci bhikkhave anÃgatamaddhÃnaæ ariyà ariyavÃse Ãvasissanti, sabbe te imeva dasaariyavÃse Ãvasissanti. Ye hi keci bhikkhave etarahi ariyà ariyavÃse Ãvasanti sabbe te imeva dasaariyavÃse Ãvasanti. Ime kho bhikkhave dasaariyavÃsà ye ariyà Ãvasiæsu và Ãvasanti và Ãvasissanti vÃti. NÃthavaggo dutiyo. TassuddÃnaæ: SenÃsana¤ca aÇgÃni saæyojana KhÅlena ca appamÃdo Ãhuneyyà dvenÃthà dveariyavÃsà cÃ, ti. 1. SenÃsana¤ca pa¤caÇgaæ saæyojanà khÅlena ca AppamÃdo Ãhuneyyo deva nÃthà deva ariyavÃsÃti. Machasaæ. [BJT Page 062] [\x 62/] 3. MahÃvaggo 10. 1. 3. 1 SÅhanÃda suttaæ (SÃvatthinidÃnaæ) SÅho bhikkhave migarÃjà sÃyanhasamayaæ Ãsayà nikkhamati. ùsayà nikkhamitvà vijambhati: vijambhitvà samantà catudadisaæ1 [PTS Page 033] [\q 33/] anuviloketi. Samantà catuddisaæ anuviloketvà tikkhattuæ sÅhanÃdaæ nadati. Tikkhattuæ sÅhanÃdaæ naditvà gocarÃya pakkamati. Taæ kissa hetu: ''mÃhaæ khuddakepÃïe visamagate saÇghÃtaæ ÃpÃdesinti''. SÅhoti kho bhikkhave tathÃgatassetaæ adhivacanaæ arahato sammà sambuddhassa: yaæ kho bhikkhave tathÃgato parisÃya dhammaæ deseti, idamassa hoti sÅhanÃdasmiæ. Dasa imÃni bhikkhave tathÃgatassa tathÃgatabalÃni yehi balehi samannÃgato tathÃgato Ãsabhaæ ÂhÃnaæ paÂijÃnÃti, parisÃsu sÅhanÃdaæ nadati, brahamacakkaæ pavatteti. KatamÃni dasa: 1. Idha bhikkhave tathÃgato ÂhÃna¤ca ÂhÃnato aÂÂhÃna¤ca aÂÂhÃnato yathÃbhÆtaæ pajanÃti. Yampi bhikkhave tathÃgato ÂhÃna¤ca ÂhÃnato aÂÂhÃna¤ca aÂÂhÃnato yathÃbhÆtaæ pajÃnÃti, idampi bhikkhave tathÃgatassa tathÃgatabalaæ hoti. Yaæ balaæ Ãgamma tathÃgato Ãsabhaæ ÂhÃnaæ paÂijÃnÃti, parisÃsu sÅhanÃdaæ nadati, brahmacakkaæ pavatteti. 2. Puna ca paraæ bhikkhave tathÃgato atÅtÃnÃgatapaccuppannÃnaæ kammasamÃdÃnÃnaæ ÂhÃnaso hetuso vipÃkaæ yathÃbhÆtaæ pajÃnÃti. Yampi bhikkhave tathÃgato atÅtÃnÃgatapaccuppannÃnaæ kammasamÃdÃnÃnaæ ÂhÃnaso hetuso vipÃkaæ yathÃbhÆtaæ pajÃnÃti, idampi bhikkhave tathÃgatassa tathÃgatabalaæ hoti yaæ balaæ Ãgamma tathÃgato Ãsabhaæ ÂhÃnaæ paÂijÃnÃti, parisÃsu sÅhanÃdaæ nadati, brahmacakkaæ pavatteti. 3. Puna ca paraæ bhikkhave tathÃgato sabbatthagÃminÅpaÂipadaæ yathÃbhÆtaæ pajÃnÃti. Yampi bhikkhave tathÃgato sabbatthagÃminÅpaÂipadaæ yathÃbhÆtaæ pajÃnÃti, idampi bhikkhave tathÃgatassa tathÃgatabalaæ hoti, yaæ balaæ Ãgamma tathÃgato Ãsabhaæ ÂhÃnaæ paÂijÃnÃti, parisÃsu sÅhanÃdaæ nadati, brahmacakkaæ pavatteti. 1. Catuddisà syà kaæ: [BJT Page 064] [\x 64/] 4. Puna ca paraæ bhikkhave tathÃgato [PTS Page 034] [\q 34/] anekadhÃtu1nÃnÃdhÃtu1lokaæ yathÃbhÆtaæ pajÃnÃti. Yampi bhikkhave tathÃgato anekadhÃtu nÃnÃdhÃtu lokaæ yathÃbhÆtaæ pajÃnÃti, idampi bhikkhave tathÃgatassa tathÃgatabalaæ hoti. Yaæ balaæ Ãgamma tathÃgato Ãsabhaæ ÂhÃnaæ paÂijÃnÃti, parisÃsu sÅhanÃdaæ nadati, brahmacakkaæ pavatteti. 5. Puna ca paraæ bhikkhave tathÃgato sattÃnaæ nÃnÃdhimuttikataæ yathÃbhÆtaæ pajÃnÃti, yampi bhikkhave tathÃgato sattÃnaæ nÃnÃdhimuttikataæ yathÃbhÆtaæ pajÃnÃti, idampi bhikkhave tathÃgatassa tathÃgatabalaæ hoti, yaæ balaæ Ãgamma tathÃgato Ãsabhaæ ÂhÃnaæ paÂijÃnÃti, parisÃsu sÅhanÃdaæ nadati, brahmacakkaæ pavatteti. 6. Puna ca paraæ bhikkhave tathÃgato parasattÃtaæ parapuggalÃnaæ indriyaparopariyattaæ yathÃbhÆtaæ pajÃnÃti. Yampi bhikkhave tathÃgato parasattÃnaæ parapuggalÃnaæ indriyaparopariyattaæ yathÃbhÆtaæ pajÃnÃti, idampi bhikkhave tathÃgatassa tathÃgatabalaæ hoti, yaæ balaæ Ãgamma tathÃgato Ãsabhaæ ÂhÃnaæ paÂijÃnÃti, parisÃsu sÅhanÃdaæ nadati, brahmacakkaæ pavatteti. 7. Puna ca paraæ bhikkhave tathÃgato jhÃnavimokkhasamÃdhisampattÅnaæ saækilesaæ vodÃnaæ vuÂÂhÃnaæ yathÃbhÆtaæ pajÃnÃti, yampi bhikkhave tathÃgato jhÃnavimokkhasamÃdhisamÃpattÅnaæ saækilesaæ vodÃnaæ vuÂÂhÃnaæ yathÃbhÆtaæ pajÃnÃti, idampi bhikkhave tathÃgatassa tathÃgatabalaæ hoti, yaæ balaæ Ãgamma tathÃgato Ãsabhaæ ÂhÃnaæ paÂijÃnÃti, parisÃsu sÅhanÃdaæ nadati brahmacakkaæ pavatteti. 8. Puna ca paraæ bhikkhave tathÃgato anekavihitaæ pubbenivÃsaæ anussarati, seyyathÅdaæ: ekampi jÃtiæ, dvepi jÃtiyo, tissopi jÃtiyo, vatassopi jÃtiyo, pa¤capi jÃtiyo [PTS Page 035] [\q 35/] anekepi saævaÂÂakappe, anekepi vivaÂÂakappe, anekepi saævaÂÂavivaÂÂakappe, amutrÃsiæ evannÃmo, evaægotto, evaævaïïo evamÃhÃro evaæ sukhadukkhapaÂisaævedÅ evamÃyupariyanto. So tato cuto amutra upapÃdiæ, dasapi jÃtiyo anekepi saævaÂÂakappe, anekepi vivaÂÂakappe, anekepi saævaÂÂavivaÂÂakappe, amutrÃsiæ evannÃmo, evaægotto, evaævaïïo evamÃhÃro evaæ sukhadukkhapaÂisaævedÅ evamÃyupariyanto. So tato vuto amutra upapÃdiæ, vÅsampi jÃtiyo, tiæsampi jÃtiyo, cattÃrÅsampi jÃtiyo, pa¤¤Ãsampi jÃtiyo, jÃtisatampi, jÃtisahassampi, jÃtisatasahassampi, anekepi saævaÂÂakappe, anekepi vivaÂÂakappe, anekepi saævaÂÂavivaÂÂakappe, amutrÃsiæ evannÃmo, evaægotto, evaævaïïo evamÃhÃro evaæ sukhadukkhapaÂisaævedÅ evamÃyupariyanto. So tato vuto amutra upapÃdiæ. 1. AnekadhÃtuæ nÃnÃdhÃtuæ machasaæ [BJT Page 066] [\x 66/] TatrÃpÃsiæ evaæ nÃmo evaægotto evaævaïïo evamÃhÃro evaæsukhadukkhapaÂisaævedÅ evamÃyupariyanto so tato cuto idhÆpapannoti. Iti sÃkÃraæ sauddesaæ anekavihitaæ pubbenivÃsaæ anussarati. Yampi bhikkhave tathÃgato anekavihitaæ pubbenivÃsaæ anussarati, seyyathÅdaæ ekampi jÃtiæ dvepi jÃtiyo, tissopi jÃtiyo, catassopi jÃtiyo, pa¤capi jÃtiyo, dasapi jÃtiyo, vÅsampi jÃtiyo, tiæsampi jÃtiyo, cattÃrÅsampi jÃtiyo, pa¤¤Ãsampi jÃtiyo, jÃtisatampi, jÃtisahassampi, jÃtisatasahassampi, anekepi saævaÂÂakappe, anekepi vivaÂÂakappe, anekepi saævaÂÂavivaÂÂakappe, amutrÃsiæ. Iti sÃkÃraæ sauddesaæ anekavihitaæ pubbenivÃsaæ anussarati, idampi bhikkhave tathÃgatassa tathÃgatabalaæ hoti, yaæ balaæ Ãgamma tathÃgato Ãsabhaæ ÂhÃnaæ paÂijÃnÃti, parisÃsu sÅhanÃdaæ nadati, brahma cakkaæ pavattenti. 9. Puna ca paraæ bhikkhave tathÃgato dibbena cakkhunà visuddhena atikkantamÃnusakena satte passati cavamÃne upapajjamÃne hÅne païÅte suvaïïe dubbaïïe sugate duggate yathÃkammÆpage satte pajÃnÃti: ''ime vata bhonto sattà kÃya duccaritena samannÃgatÃ, vacÅ duccaritena samannÃgatÃ, mano duccaritena samannÃgatà ÃriyÃnaæ upavÃdakÃ, micchÃdiÂÂhikà micchÃdiÂÂhikamma samÃdÃnÃ, te kÃyassa bhedà parammaraïà apÃyaæ duggatiæ vinipÃtaæ nirayaæ upapannÃ. Ime và pana bhonto sattà kÃyasucaritena samannÃgatà vacÅ sucaritena samannÃgatà mano sucaritena samannÃgatÃ. AriyÃnaæ anupavÃdakà sammÃdiÂÂhikà sammÃdiÂÂhikammasamÃdÃnÃ. Te kÃyassa bhedà parammaraïà sugatiæ saggaæ lokaæ upapannÃti. Iti dibbena cakkhunà visuddhena atikkantamÃnusakena. Satte passati cavamÃne uppajjamÃne hÅne païÅte suvaïïe dubbaïïe sugate duggate yathÃkammÆpage satte pajÃnÃti. [PTS Page 036] [\q 36/] yampi bhikkhave tathÃgato dibbena cakkhunà visuddhena atikkantamÃnusakena satte passati cavamÃne upapajjamÃne hÅne païÅte suvaïïe dubbaïïe sugate duggate yathÃkammÆpage satte pajÃnÃti. Yampi bhikkhave tathÃgato dibbena cakkhunà visuddhena atikkantamÃnusakena satte passati cavamÃne upapajjamÃne hÅne païÅte suvaïïe dubbaïïe sugate duggate yathÃkammÆpage satte pajÃnÃti. Idampi bhikkhave tathÃgatassa tathÃgatabalaæ hoti. Yaæ balaæ Ãgamma tathÃgato Ãsabhaæ ÂhÃnaæ paÂijÃnÃti, parisÃsu sÅhanÃdaæ nadati, brahmacakkaæ pavatteti. [BJT Page 068] [\x 68/] 10. Puna ca paraæ bhikkhave tathÃgato ÃsavÃnaæ khayà anÃsavaæ cetovimuttiæ pa¤¤Ãvimuttiæ diÂÂheva dhamme sayaæ abhi¤¤Ã sacchikatvà upasampajja viharati yampi bhikkhave tathÃgato ÃsavÃnaæ khayà anÃsavaæ cetovimuttiæ pa¤¤Ãvimuttiæ diÂÂhevadhamme sayaæ abhi¤¤Ã sacchikatvà upasampajja viharati, idampi bhikkhave tathÃgatassa tathÃgatabalaæ hoti, yaæ balaæ Ãgamma tathÃgato Ãsabhaæ ÂhÃnaæ paÂijÃnÃti, parisÃsu sÅhanÃdaæ nadati, brahmacakkaæ pavatteti. ImÃni kho bhikkhave dasa tathÃgatassa tathÃgatabalÃni, yehi balehi samannÃgato tathÃgato Ãsabhaæ ÂhÃnaæ paÂijÃnÃti, parisÃsu sÅhanÃdaæ nadati. Brahmacakkaæ pavattenti. SÅhanÃda suttaæ paÂhamaæ. 10. 1. 3. 2 Adhivuttipada suttaæ (SÃvatthinidÃnaæ) Atha kho Ãyasmà Ãnando yena bhagavà tenupasaÇkami. UpasaÇkamitvà bhagavantaæ abhivÃdetvà ekamantaæ nisÅdi. Ekamantaæ nisinnaæ kho Ãyasmantaæ Ãnandaæ bhagavà etadavoca: Ye te Ãnanda, dhammà tesaæ tesaæ adhivuttipadÃnaæ1 abhi¤¤Ã sacchikiriyÃya saævattanti. VisÃrado ahaæ Ãnanda tatra paÂijÃnÃmi tesaæ tesaæ tathà tathà dhammaæ desetuæ, yathà yathà paÂipanno santaæ và atthÅti ¤assati, asantaæ và natthÅti ¤assati, hÅnaæ và hÅnanti ¤assati, païÅtaæ và païÅtanti ¤assati. Sa uttaraæ và sa uttaranti ¤assati, anuttaraæ và anuttaranti ¤assati, yathà yathà và pana taæ ¤Ãteyyaæ và [PTS Page 037] [\q 37/] daÂÂheyyaæ và sacchikÃtayyaæ và tathà tathà ¤assati và dakkhati và sacchikarissatÅti và ÂhÃnametaæ vijjati. Etadanuttariyaæ2 Ãnanda ¤ÃïÃnaæ yadidaæ tattha tattha yathÃbhÆta¤Ãïaæ, etasmà cÃhaæ Ãnanda ¤Ãïà a¤¤aæ ¤Ãïaæ uttarÅtaraæ và païÅtataraæ và natthÅti vadÃmi. 1. AdhimuttipadÃnaæ adhimuttipadhÃnaæ katthaci. 2. EtadÃnutatariyaæ machasaæ [BJT Page 070] [\x 70/] Dasa imÃni Ãnanda, tathÃgatassa tathÃgatabalÃni yehi, balehi samannÃgato tathÃgato Ãsabhaæ ÂhÃnaæ paÂijÃnÃti, parisÃsu sÅhanÃdaæ nadati, brahmacakkaæ pavatteti, katamÃni dasa: 1. IdhÃnanda, tathÃgato ÂhÃna¤ca ÂhÃnato aÂÂhÃna¤ca aÂÂhÃnato yathÃbhÆtaæ pajÃnÃti, yampanÃnanda tathÃgato ÂhÃna¤ca ÂhÃnato aÂÂhÃna¤ca aÂÂhÃnato yathÃbhÆtaæ pajÃnÃti idaæ panÃnanda tathÃgatassa tathÃgatabalaæ hoti, yaæ balaæ Ãgamma tathÃgato Ãsabhaæ ÂhÃnaæ paÂijÃnÃti, parisÃsu sÅhanÃdaæ nadati, brahmacakkaæ pavatteti. 2. Puna ca paraæ Ãnanda, tathÃgato atÅtÃnÃgatapaccuppannÃnaæ kammasamÃdÃnÃnaæ ÂhÃnaso hetuso vipÃkaæ yathÃbhÆtaæ pajÃnÃti. YampanÃnanda tathÃgato ÂhÃna¤ca ÂhÃnato aÂÂhÃna¤ca aÂÂhÃnato yathÃbhÆtaæ pajÃnÃti idaæ panÃnanda tathÃgatassa tathÃgata balaæ hoti, yaæ balaæ Ãgamma tathÃgato Ãsabhaæ ÂhÃnaæ paÂijÃnÃti, parisÃsu sÅhanÃdaæ nadati, brahmacakkaæ pavatteti. IdampanÃnanda tathÃgatassa tathÃgata balaæ hoti, yaæ balaæ Ãgamma tathÃgato Ãsabhaæ ÂhÃnaæ paÂijÃnÃti, parisÃsu sÅhanÃdaæ nadati, brahmacakkaæ pavatteti. 3. Puna ca paraæ Ãnanda, tathÃgato sabbatthagÃminiæ paÂipadaæ yathÃbhÆtaæ pajÃnÃti idaæ panÃnanda tathÃgatassa tathÃgatabalaæ hoti, yaæ balaæ Ãgamma tathÃgato Ãsabhaæ ÂhÃnaæ paÂijÃnÃti, parisÃsu sÅhanÃdaæ nadati, brahmacakkaæ pavatteti. YampanÃnanda tathÃgato ÂhÃna¤ca ÂhÃnato aÂÂhÃna¤ca aÂÂhÃnato yathÃbhÆtaæ pajÃnÃti. IdampanÃnanda tathÃgatassa tathÃgatabalaæ hoti, yaæ balaæ Ãgamma tathÃgato Ãsabhaæ ÂhÃnaæ paÂijÃnÃti, parisÃsu sÅhanÃdaæ nadati, brahmacakkaæ pavatteti. 4. Puna ca paraæ Ãnanda, tathÃgato anekadhÃtunÃnÃdhÃtulokaæ yathÃbhÆtaæ pajÃnÃti. YampanÃnanda tathÃgato ÂhÃna¤ca ÂhÃnato aÂÂhÃna¤ca aÂÂhÃnato yathÃbhÆtaæ pajÃnÃti idampanÃnanda tathÃgatassa tathÃgata balaæ hoti, yaæ balaæ Ãgamma tathÃgato Ãsabhaæ ÂhÃnaæ paÂijÃnÃti, parisÃsu sÅhanÃdaæ nadati, brahvacakkaæ pavatteti. [PTS Page 038] [\q 38/] 5. Puna ca paraæ Ãnanda, tathÃgato sattÃnaæ nÃnÃdhimuttikataæ yathÃbhÆtaæ pajÃnÃti. YampanÃnanda tathÃgato ÂhÃna¤ca ÂhÃnato aÂÂhÃna¤ca aÂÂhÃnato yathÃbhÆtaæ pajÃnÃti idampanÃnanda tathÃgatassa tathÃgata balaæ hoti, yaæ balaæ Ãgamma tathÃgato Ãsabhaæ ÂhÃnaæ paÂijÃnÃti, parisÃsu sÅhanÃdaæ nadati, brahmacakkaæ pavatteti. 6. Puna ca paraæ Ãnanda, tathÃgato parasattÃnaæ parapuggalÃnaæ indriya paropariyattaæ yathÃbhÆtaæ pajÃnÃti. YampanÃnanda tathÃgato ÂhÃna¤ca ÂhÃnato aÂÂhÃna¤ca aÂÂhÃnato yathÃbhÆtaæ pajÃnÃti idampanÃnanda tathÃgatassa tathÃgatabalaæ hoti, yaæ balaæ Ãgamma tathÃgato Ãsabhaæ ÂhÃnaæ paÂijÃnÃti, parisÃsu sÅhanÃdaæ nadati, brahmacakkaæ pavatteti. 7. Puna ca paraæ Ãnanda tathÃgato jhÃnavimokkhasamÃdhisampattÅnaæ saækilesaæ vodÃnaæ vuÂÂhÃnaæ yathÃbhÆtaæ pajÃnÃti. YampanÃnanda tathÃgato ÂhÃna¤ca ÂhÃnato aÂÂhÃna¤ca aÂÂhÃnato yathÃbhÆtaæ pajÃnÃti idampanÃnanda tathÃgatassa tathÃgatabalaæ hoti, yaæ balaæ Ãgamma tathÃgato Ãsabhaæ ÂhÃnaæ paÂijÃnÃti, parisÃsu sÅhanÃdaæ nadati, brahmacakkaæ pavatteti. 8. Puna ca paraæ Ãnanda, tathÃgato anekavihitaæ pubbenivÃsaæ anussarati, seyyathÅdaæ: ekampijÃtiæ dvepijÃtiyo, tissopi jÃtiyo, catassopi jÃtiyo, pa¤capi jÃtiyo, dasapi jÃtiyo, vÅsampi jÃtiyo, tiæsampi jÃtiyo, cattÃrÅsampi jÃtiyo, pa¤¤Ãsampi jÃtiyo, jÃtisatampi, jÃtisahassampi, jÃtisatasahassampi, anekepi saævaÂÂakappe, anekepi vivaÂÂakappe, anekepi saævaÂÂavivaÂÂakappe, amutrÃsiæ evannÃmo, evaægotto, evaævaïïo evamÃhÃro evaæ sukhadukkhapaÂisaævedÅ evamÃyupariyanto. So tato cuto amutra upapÃdiæ, iti sÃkÃraæ sauddesaæ anekavihitaæ pubbenivÃsaæ anussarati. YampanÃnanda tathÃgato ÂhÃna¤ca ÂhÃnato aÂÂhÃna¤ca aÂÂhÃnato yathÃbhÆtaæ pajÃnÃti idaæ panÃnanda tathÃgatassa tathÃgatabalaæ hoti, yaæ balaæ Ãgamma tathÃgato Ãsabhaæ ÂhÃnaæ paÂijÃnÃti, parisÃsu sÅhanÃdaæ nadati, brahmacakkaæ pavatteti. [BJT Page 072] [\x 72/] 9. Puna ca paraæ Ãnanda tathÃgato dibbena cakkhunà visuddhena atikkantamÃnusakena satte pasasati cavamÃne upapajjamÃne hÅne païÅte suvaïïe dubbaïïe sugate duggate yathÃkammÆpage satte pajÃnÃti. ''Ime vata bhonto sattà kÃya duccaritena samannÃgatà vacÅ duccaritena samannÃgatà mano duccaritena samannÃgatà ÃriyÃnaæ upavÃdakÃ, micchÃdiÂÂhikà micchÃdiÂÂhikamma samÃdÃnÃ, te kÃyassa bhedà parammaraïà apÃyaæ duggatiæ vinipÃtaæ nirayaæ upapannÃ. Ime và pana bhonto sattà kÃyasucaritena samannÃgatà vacÅ sucaritena samannÃgatà mano sucaritena samannÃgatÃ. ùriyÃnaæ anupavÃdakà sammÃdiÂÂhikà sammÃdiÂÂhikammasamÃdÃnÃ. Te kÃyassa bhedà parammaraïà sugatiæ lokaæ upapannÃti. Iti dibbena cakkhunà visuddhena atikkantamÃnusakena. Satte passati cavamÃne upapajjamÃne hÅne païÅte suvaïïe dubbaïïe sugate duggate yathÃkammÆpage satte pajÃnÃti. YampanÃnanda tathÃgato ÂhÃna¤ca ÂhÃnato aÂÂhÃna¤ca aÂÂhÃnato yathÃbhÆtaæ pajÃnÃti idampanÃnanda tathÃgatassa tathÃgatabalaæ hoti, yaæ balaæ Ãgamma tathÃgato Ãsahaæ ÂhÃnaæ paÂijÃnÃti, parisÃsu sÅhanÃdaæ nadati, brahmacakkaæ pavatteti. 10. Puna ca paraæ Ãnanda tathÃgato ÃsavÃnaæ khayà anÃsavaæ cetovimuttiæ pa¤¤Ãvimuttiæ diÂÂheva dhamme sayaæ abhi¤¤Ã sacchikatvà upasampajja viharati. YampanÃnanda tathÃgato ÃsavÃnaæ khayà anÃsavaæ cetovimuttiæ pa¤¤Ãvimuttiæ diÂÂhevadhamme sayaæ abhi¤¤Ã sacchikatvà upasampajja viharati. IdampanÃnanda tathÃgatassa tathÃgatabalaæ hoti. Yambalaæ Ãgamma tathÃgato Ãsabhaæ ÂhÃnaæ paÂijÃnÃti, parisÃsu sÅhanÃdaæ nadati, brahmacakkaæ pavattenti. ImÃni kho Ãnanda dasa tathÃgatassa tathÃgatabalÃni, yehi balehi samannÃgato Ãsabhaæ ÂhÃnaæ paÂijÃnÃti, parisÃsu sÅhanÃdaæ nadati, brahmacakkaæ pavattetÅti. [PTS Page 039] [\q 39/] 10. 1. 3. 3 KÃya suttaæ (SÃvatthinidÃnaæ) Atthi bhikkhave dhammà kÃyena pahÃtabbà no vÃcÃya. Atthi bhikkhave dhammà vÃcÃya pahÃtabbà no kÃyena. Atthi bhikkhave dhammà neva kÃyena pahÃtabbà no vÃcÃya, pa¤¤Ãya disvà disvà pahÃtabbÃ. Katame va bhikkhave dhammà kÃyena pahÃtabbà no vÃcÃya: Idha bhikkhave bhikkhu akusalaæ Ãpanno hoti ka¤cideva desaæ1 kÃyena. Tamenaæ anuvicca vi¤¤Æ sabrahmacÃrÅ evamÃhaæsu: ''Ãyasmà kho akusalaæ Ãpanno ka¤cideva desaæ kÃyena, sÃdhu vatÃyasmà kÃyaduccaritaæ pahÃya kÃyasucaritaæ bhÃvetu'' ti. So anuvicca vi¤¤Æhi sabrahmacÃrÅhi vuccamÃno kÃya duccaritaæ pahÃya kÃya sucaritaæ bhÃveti. Ime vuccanti bhikkhave dhammà kÃyena pahÃtabbà no vÃcÃya. 1. Kiæci desaæ machasaæ [BJT Page 074] [\x 74/] Katame ca bhikkhave dhammà vÃcÃya pahÃtabbà no kÃyena: Idha bhikkhave bhikkhu akusalaæ Ãpanno hoti ka¤cideva desaæ vÃcÃya. Tamenaæ anuvivacca vi¤¤Æ sabrahmacÃrÅ evamÃhaæsu: Ãyasmà kho akusalaæ Ãpanno ka¤cideva desaæ vÃcÃya, sÃdhuvatÃyasmà vacÅ duccaritaæ pahÃya vacÅ sucaritaæ bhÃvetu''ti. So anuvicca vi¤¤Æhi sabrahmacÃrÅhi vuccamÃno vacÅduccaritaæ pahÃya vacÅsucaritaæ bhÃveti. Ime vuccanti bhikkhave dhammà vÃcÃya pahÃtabbÃ, no kÃyena. Katame ca bhikkhave dhammà neva kÃyena pahÃtabbà no vÃcÃya, pa¤¤Ãya disvà disvà pahÃtabbÃ: Lobho bhikkhave neva kÃyena pahÃtabbo, no vÃcÃya, pa¤¤Ãya disvà disvà pahÃtabbo. Doso bhikkhave neva kÃyena pahÃtabbo, no vÃcÃya. Pa¤¤Ãya disvà disvà pahÃtabbo. Moho bhikkhave neva kÃyena pahÃtabbo, no vÃcÃya. Pa¤¤Ãya disvà disvà pahÃtabbo. Kodho bhikkhave neva kÃyena pahÃtabbo, no vÃcÃya. Pa¤¤Ãya disvà disvà pahÃtabbo. UpanÃho bhikkhave neva kÃyena pahÃtabbo, no vÃcÃya. Pa¤¤Ãya disvà disvà pahÃtabbo. Makkho bhikkhave neva kÃyena pahÃtabbo, no vÃcÃya. Pa¤¤Ãya disvà disvà pahÃtabbo. PaÊÃso [PTS Page 040] [\q 40/] bhikkhave neva kÃyena pahÃtabbo, no vÃcÃya, pa¤¤Ãya disvà disvà pahÃtabbo. Macchariyaæ bhikkhave neva kÃyena pahÃtabbo no vÃcÃya, pa¤¤Ãya disvà disvà pahÃtabbaæ. PÃpikà bhikkhave issà neva kÃyena pahÃtabbà no vÃcÃya, pa¤¤Ãya disvà disvà pahÃtabbÃ. Katamà ca bhikkhave pÃpikà issÃ: Idha bhikkhave ijjhati gahapatissa và gahapatiputtassa và dhanena và dha¤¤ena và rajatena và jÃtarÆpena vÃ. Tatra¤¤atatarassa dÃsassa và opavÃsassa và evaæ hoti. ''Aho vatimassa gahapatissa và gahapatiputtassa và na ijjheyya dhanena và dha¤¤ena và rajatena và jÃtarÆpena vÃ''ti. Samaïo và pana brÃhmaïevà lÃbhÅ hoti cÅvarapiï¬apÃtasenÃsanagilÃnapaccayabhesajjaparikkhÃrÃnaæ tatra¤¤atarassa samaïassa và brÃhmaïassa và evaæ hoti: ''aho vata ayamÃyasmà na lÃbhÅ assa cÅvarapiï¬apÃtasenÃsanagilÃnapaccayabhesajjaparikkhÃrÃnanti''. Ayaæ vuccati bhikkhave pÃpikà issÃ, pÃpikà bhikkhave issà neva kÃyena pahÃtabbà no vÃcÃya, pa¤¤Ãya disvà disvà pahÃtabbÃ. [BJT Page 076] [\x 76/] PÃpikà bhikkhave icchà neva kÃyena pahÃtabbà no vÃcÃya, pa¤¤Ãya disvà disvà pahÃtabbÃ. Katamà ca bhikkhave pÃpikà icchÃ: Idha bhikkhave ekacco assaddho samÃno 'saddho'ti maæ jÃneyyunti icchati, dussÅlo samÃno 'sÅlavÃ'ti maæ jÃneyyunti icchati, appassuto samÃno 'bahussuto' ti maæ jÃneyyunti icchati, saÇgaïikÃrÃmo samÃno pavivittoti maæ jÃneyyunti icchati, kusÅto samÃno Ãraddhaviriyoti maæ jÃneyyunti icchati, muÂÂhassatisamÃno upaÂÂhitasatÅti maæ jÃneyyunti icchati asamÃhito samÃno samÃhito ti maæ jÃneyyunti icchati, duppa¤¤o samÃno pa¤¤avÃti maæ jÃneyyunti icchati, akhÅïÃsavo samÃno khÅïÃsavoti maæ jÃneyyunti icchati, [PTS Page 041] [\q 41/] ayaæ vuccati bhikkhave pÃpikà icchÃ, pÃpikà bhikkhave icchà neva kÃyena pahÃtabbà no vÃcÃya, pa¤¤Ãya disvà disvà pahÃtabbÃ. Taæ ce bhikkhave bhikkhu, lobho abhibhuyya irÅyati. Doso abhibhuyya irÅyati. Moho abhibhuyya irÅyati. Kodho abhibhuyya irÅyati. UpanÃho abhibhuyya irÅyati. Makkho abhibhuyya irÅyati. PaÊÃso abhibhuyya irÅyati. Macchariyaæ pÃpikà issà abhibhuyya irÅyati. PÃpikà icchà abhibhuyya irÅyati, so evamassa veditabbo: na ayamÃyasmà tathà pajÃnÃti, yathà pajÃnato lobho na hoti, tathà himaæ Ãyasmantaæ lobho abhibhuyya irÅyati, na ayamÃyasmà tathà pajÃnÃti, yathà pajÃnato doso na hoti moho na hoti kodho na hoti upanÃho na hoti makkho na hoti paÊÃso na hoti macchariyaæ na hoti pÃpikà issà na hoti pÃpikà icchà na hoti tathà himaæ Ãyasmantaæ pÃpikà icchà abhibhuyya irÅyati. Ta¤ce bhikkhave bhikkhuæ loho nÃbhibhuyya irÅyati. Doso nÃbhibhuyya irÅyati. Moho nÃbhibhuyya irÅyati. Kodho nÃbhibhuyya irÅyati. UpanÃho nÃbhibhuyya irÅyati. Makkho nÃbhibhuyya irÅyati. PaÊÃso nÃbhibhuyya irÅyati. PÃpikà issà nÃbhibhuyya irÅyati. PÃpikà icchà nÃbhibhuyya irÅyati. So evamassa veditabbo: na ayamÃyasmà tathà pajÃnÃti yathà pajÃnato lobho na hoti, tathà himaæ Ãyasmantaæ lobho nÃbhibhuyya irÅyati, tathà yamÃyasmà pajÃnÃti yathà pajÃnato doso na hoti. Moho na hoti. Kodho na hoti. UpanÃho na hoti. Makkho na hoti. PaÊÃso na hoti. Macchariyaæ na hoti. PÃpikà issà na hoti. PÃpikà icchà na hoti. Tathà hi maæ Ãyasmantaæ pÃpikà icchà nÃbhibhuyya irÅyatÅti. [BJT Page 078] [\x 78/] 10. 1. 3. 4 MahÃcunda suttaæ Ekaæ samayaæ Ãyasmà mahÃcundo cetÅsu viharati sahajÃtiyaæ. Tatra kho Ãyasmà mahÃcundo bhikkhu Ãmantesi Ãvuso bhikkhavoti. 'ùvuso'ti kho te [PTS Page 042] [\q 42/] bhikkhu Ãyasmato mahÃcundassa paccassosuæ. ùyasmà mahÃcundo etadavoca. ¥ÃïavÃdaæ Ãvuso bhikkhu vadamÃno jÃnÃmimaæ dhammaæ passÃmimaæ dhamma''nti. Ta¤ce Ãvuso bhikkhuæ lobho abhibhuyya tiÂÂhati. Doso abhibhuyya tiÂÂhati. Moho abhibhuyya tiÂÂhati. Kodho abhibhuyya tiÂÂhati. UpanÃho abhibhuyya tiÂÂhati. Makkho abhibhuyya tiÂÂhati. PaÊÃso abhibhuyya tiÂÂhati. Macchariyaæ abhibhuyya tiÂÂhati. PÃpikà issà abhibhuyya tiÂÂhati. PÃpikà icchà abhibhuyya tiÂÂhati. So evamassa veditabbo: na ayamÃyasmà tathà pajÃnÃti yathà pajÃnato lobho na hoti. Tathà himaæ Ãyasmantaæ lobho abhibhuyya tiÂÂhati. Na ayamÃyasmà tathà pajÃnÃti yathà pajÃnato doso na hoti. Moho na hoti. Kodho na hoti. UpanÃho na hoti. Makkho na hoti. PaÊÃso na hoti. Macchariyaæ na hoti. PÃpikà issà na hoti. PÃpikà icchà na hoti. Tathà himaæ Ãyasmantaæ pÃpikà icchà abhibhuyya tiÂÂhati. BhÃvanÃvÃdaæ Ãvuso bhikkhu vadamÃno bhÃvitakÃyomhi bhÃvitasÅlo bhÃvitacitto bhÃvitapa¤¤oti. Ta¤ce Ãvuso bhikkhuæ lobho abhibhuyya tiÂÂhati. Doso abhibhuyya tiÂÂhati. Moho abhibhuyya tiÂÂhati. Kodho abhibhuyya tiÂÂhati. UpanÃho abhibhuyya tiÂÂhati. Makkho abhibhuyya tiÂÂhati. PaÊÃso abhibhuyya tiÂÂhati. Macchariyaæ abhibhuyya tiÂÂhati. PÃpikà abhibhuyya tiÂÂhati. PÃpikà issà abhibhuyya tiÂÂhati. PÃpikà icchà abhibhuyya tiÂÂhati. So evamassa veditabbo: na ayamÃyasmà tathà pajÃnÃti, yathà pajÃnato lobho na hoti. Tathà hi maæ Ãyasmantaæ lobho abhibhuyya tiÂÂhati. Na ayamÃyasmà tathà pajÃnÃti, yathà pajÃnato doso na hoti. Moho na hoti. Kodho na hoti. UpanÃho na hoti. Makkho na hoti. PaÊÃso na hoti. Macchariyaæ na hoti. PÃpikà issà na hoti. PÃpikà icchà na hoti. Tathà himaæ Ãyasmantaæ pÃpikà icchà abhibhuyya tiÂÂhati. [BJT Page 080] [\x 80/] ¥ÃïavÃda¤ca Ãvuso bhikkhu vadamÃno bhÃvanÃvÃda¤ca jÃnÃmimaæ dhammaæ passÃmimaæ dhammaæ. BhÃvitakÃyomhi bhÃvitasÅlo bhÃvitacitto bhÃvitapa¤¤oti. Ta¤ce Ãvuso bhikkhuæ lobho abhibhuyya tiÂÂhati. Doso abhibhuyya tiÂÂhati. Moho abhibhuyya tiÂÂhati. Kodho abhibhuyya tiÂÂhati. UpanÃho abhibhuyya tiÂÂhati. Makkho abhibhuyya tiÂÂhati. PaÊÃso abhibhuyya tiÂÂhati. Macchariyaæ abhibhuyya tiÂÂhati. PÃpikà issà abhibhuyya tiÂÂhati. PÃpikà icchà [PTS Page 043] [\q 43/] abhibhuyya tiÂÂhati. So evamassa veditabbo: ''na ayamÃyasmà tathà pajÃnÃti yathà pajÃnato lobho na hoti. Tathà himaæ Ãyasmantaæ lobho abhibhuyya tiÂÂhati. Na ayamÃyasmà tathà pajÃnÃti yathà pajÃnato doso na hoti moho na hoti. Kodho na hoti. UpanÃho na hoti. Makkho na hoti. PaÊÃso na hoti. Macchariyaæ na hoti. PÃpikà issà na hoti. PÃpikà icchà na hoti. Tathà himaæ Ãyasmantaæ pÃpikà icchà abhibhuyya tiÂÂhati. SeyyathÃpi Ãvuso puriso daÊiddova samÃno a¬¬havÃdaæ vadeyya, adhanova samÃno dhanavÃdaæ vadeyya, abhogavÃva samÃno bhogavÃdaæ vadeyya. So kismi¤cideva dhana karaïÅye samuppanno na sakkuïeyya upanihattuæ1 dhanaæ và dha¤¤aæ và rajataæ và jÃtarÆpaæ vÃ. Tamenaæ evaæ jÃneyya: daÊiddova ayamÃyasmà samÃno a¬¬havÃdaæ vadeti, adhanova ayamÃyasmà samÃno dhanavÃdaæ vadeti, abhogavÃva ayamÃyasmà samÃno bhogavÃdaæ vadeti. Taæ kissa hetu: tathà hi ayamÃyasmà kismi¤cideva dhana karaïÅye samuppannena na sakkoti upanihattuæ dhanaæ và dha¤¤aæ và rajataæ và jÃtarÆpaæ vÃti. Evameva kho Ãvuso ¤ÃïavÃda¤ca bhikkhu vadamÃno bhÃvanÃvÃda¤ca jÃnÃmimaæ dhammaæ passÃmimaæ dhammaæ, bhÃvitakÃyomhi bhÃvitasÅlo bhÃvita citto bhÃvitapa¤¤oti. Ta¤ce Ãvuso bhikkhuæ lobho abhibhuyya tiÂÂhati, doso abhibhuyya tiÂÂhati. Moho abhibhuyya tiÂÂhati. Kodho abhibhuyya tiÂÂhati. UpanÃho abhibhuyya tiÂÂhati. Makkho abhibhuyya tiÂÂhati. PaÊÃso abhibhuyya tiÂÂhati. Macchariyaæ abhibhuyya tiÂÂhati. PÃpikà issà abhibhuyya tiÂÂhati. PÃpikà icchà abhibhuyya tiÂÂhati. So evamassa veditabbo: ''na ayamÃyasmà tathà pajÃnÃti yathà pajÃnato lobho na hoti. Tathà himaæ Ãyasmantaæ lobho abhibhuyya tiÂÂhati. Na ayamÃyasmà tathà pajÃnÃti yathà pajÃnato doso na hoti moho na hoti kodho na hoti upanÃho na hoti makkho na hoti paÊÃso na hoti macchariyaæ na hoti [PTS Page 044] [\q 44/] pÃpikà issà na hoti pÃpikà icchà na hoti. Tathà himaæ Ãyasmantaæ pÃpikà icchà abhibhuyya tiÂÂhati. 1. Upanihanatuæ sÅmu. UpanihÃtuæ machasaæ [BJT Page 082] [\x 82/] ¥ÃïavÃdaæ Ãvuso bhikkhu vadamÃno jÃnÃmimaæ dhammaæ passÃmimaæ dhammanti. Ta¤ce Ãvuso bhikkhuæ lobho nÃbhibhuyya tiÂÂhati doso nÃbhibhuyya tiÂÂhati. Moho nÃbhibhuyya tiÂÂhati. Kodho nÃbhibhuyya tiÂÂhati. UpanÃho nÃbhibhuyya tiÂÂhati. Makkho nÃbhibhuyya tiÂÂhati. PaÊÃso nÃbhibhuyya tiÂÂhati. Macchariyaæ nÃbhibhuyya tiÂÂhati. PÃpikà issà nÃbhibhuyya tiÂÂhati. PÃpikà icchà nÃbhibhuyya tiÂÂhati. So evamassa veditabbo: tathà ayamÃyasmà pajÃnÃti yathà pajÃnato lobho na hoti: tathà himaæ Ãyasmantaæ lobho nÃbhibhuyya tiÂÂhati. Tathà ÃyamÃyasmà pajÃnÃti yathà pajÃnato doso na hoti. Meho na hoti. Kodho na hoti. UpanÃho na hoti. Makkho na hoti. PaÊÃso na hoti. Macchariyaæ na hoti. PÃpikà issà na hoti. PÃpikà icchà na hoti. Tathà himaæ Ãyasmantaæ pÃpikà icchà nÃbhibhuyya tiÂÂhati. BhÃvanÃvÃdaæ Ãvuso bhikkhu vadamÃno bhÃvitakÃyomhi bhÃvitasÅlo bhÃvitacitto bhÃvitapa¤¤oti, ta¤ce Ãvuso bhikkhuæ lobho nÃbhibhuyya tiÂÂhati. Doso nÃbhibhuyya tiÂÂhati. Moho nÃbhibhuyya tiÂÂhati. Kodho nÃbhibhuyya tiÂÂhati. UpanÃho nÃbhibhuyya tiÂÂhati. Makkho nÃbhibhuyya tiÂÂhati. PaÊÃso nÃbhibhuyya tiÂÂhati. Macchariyaæ nÃbhibhuyya tiÂÂhati. PÃpikà issà nÃbhibhuyya tiÂÂhati. PÃpikà icchà nÃbhibhuyya tiÂÂhati. So evamassa veditabbo: tathà ayamÃyasmà pajÃnÃti yathà pajÃnato lobho na hoti. TathÃhi maæ Ãyasmantaæ lobho nÃbhibhuyya tiÂÂhati. Tathà ayamÃyasmà pajÃnÃti yathà pajÃnato doso na hoti moho na hoti kodho na hoti upanÃho na hoti makkho na hoti paÊÃso na hoti macchariyaæ na hoti pÃpikà issà na hoti pÃpikà icchà na hoti. Tathà himaæ Ãyasmantaæ pÃpikà icchà nÃbhibhuyya tiÂÂhati. ¥ÃïavÃda¤ca Ãvuso bhikkhu vadamÃno bhÃvanÃvÃda¤ca jÃnÃmimaæ dhammaæ passÃmimaæ dhammaæ, bhÃvitakÃyomhi bhÃvitasÅlo bhÃvitacitto bhÃvitapa¤¤oti. Ta¤ce Ãvuso bhikkhuæ lobho nÃbhibhuyya tiÂÂhati. Doso nÃbhibhuyya tiÂÂhati. Moho nÃbhibhuyya tiÂÂhati. Kodho nÃbhibhuyya tiÂÂhati. UpanÃho nÃbhibhuyya tiÂÂhati. Makkho nÃbhibhuyya tiÂÂhati. PaÊÃso nÃbhibhuyya tiÂÂhati. Macchariyaæ nÃbhibhuyya tiÂÂhati. PÃpikà issà nÃbhibhuyya tiÂÂhati. PÃpikà icchà nÃbhibhuyya tiÂÂhati. So evamassa veditabbo: tathà ayamÃyasmà pajÃnÃti yathà pajÃnato lobho na hoti. [PTS Page 045] [\q 45/] tathà himaæ Ãyasmantaæ lobho nÃbhibhuyya tiÂÂhati. Tathà ayamÃyasmà pajÃnÃti yathà pajÃnato doso na hoti. Moho na hoti. Kodho na hoti. UpanÃho na hoti. Makkho na hoti. PaÊÃso na hoti. Macchariyaæ na hoti. PÃpikà issà na hoti. PÃpikà icchà na hoti. Tathà himaæ Ãyasmantaæ pÃpikà icchà nÃbhibhuyya tiÂÂhati. [BJT Page 084] [\x 84/] SeyyathÃpi Ãvuso puriso a¬¬ho va samÃno a¬¬havÃdaæ vadeyya, dhanavÃva samÃno dhanavÃdaæ vadeyya, bhogavÃva samÃno bhogavÃdaæ vadeyya, so kismi¤cideva dhanakaraïÅye samuppanne sakkuïeyya upanihattÆæ dhanaæ và dha¤¤aæ và rajataæ và jÃtarÆpaæ vÃ. Tamenaæ evaæ jÃneyyuæ: ''a¬¬hova ayamÃyasmà samÃno a¬¬havÃdaæ vadeti, dhanavÃva ayamÃyasmà samÃno dhanavÃdaæ vadeti, bhogavÃva ayamÃyasmà samÃno bhogavÃdaæ vadeti. Taæ kissa hetu: tathÃhi ayamÃyasmà kismi¤ci deva dhanakaraïÅye samuppanne sakkoti upanihattuæ dhanaæ và dha¤¤aæ và rajataæ và jÃtarÆpaæ vÃ''ti. Evameva kho Ãvuso ¤ÃïavÃda¤ca bhikkhu vadamÃno bhÃvanÃvÃda¤ca jÃnÃmimaæ dhammaæ passÃmimaæ dhammaæ, bhÃvitakÃyomhi bhÃvitasÅlo bhÃvitacitto bhÃvitapa¤¤oti. Ta¤ce Ãvuso bhikkhuæ lobho nÃbhibhuyya tiÂÂhati. Doso nÃbhibhuyya tiÂÂhati. Moho nÃbhibhuyya tiÂÂhati. Kodho nÃbhibhuyya tiÂÂhati. UpanÃho nÃbhibhuyya tiÂÂhati. Makkho nÃbhibhuyya tiÂÂhati. PaÊÃso nÃbhibhuyya tiÂÂhati. Macchariyaæ nÃbhibhuyya tiÂÂhati. PÃpikà issà nÃbhibhuyya tiÂÂhati. PÃpikà icchà nÃbhibhuyya tiÂÂhati. So evamassa veditabbo: tathà ayamÃyasmà pajÃnÃti yathà pajÃnato lobho na hoti, tathÃhi maæ Ãyasmantaæ lobho nÃbhibhuyya tiÂÂhati. Tathà yamÃyasmà pajÃnÃti yathà pajÃnato doso na hoti. Moho na hoti. Kodho na hoti. UpanÃho na hoti. Makkho na hoti. PaÊÃso na hoti. Macchariyaæ na hoti. PÃpikà issà na hoti. PÃpikà icchà na hoti. Tathà himaæ Ãyasmantaæ pÃpikà icchà nÃbhibhuyya tiÂÂhatÅti. [PTS Page 046] [\q 46/] 10. 1. 3. 5 Kasiïa suttaæ Dasa imÃni bhikkhave kasiïÃyatanÃni, katamÃni dasa: paÂhavikasiïameko sa¤jÃnÃti uddhaæ adho tiriyaæ advayaæ appamÃïaæ. ùpokasiïameko sa¤jÃnÃti uddhaæ adho tiriyaæ advayaæ appamÃïaæ. Tejokasiïameko sa¤jÃnÃti uddhaæ adho tiriyaæ advayaæ appamÃïaæ. VÃyokasiïameko sa¤jÃnÃti uddhaæ adho tiriyaæ advayaæ appamÃïaæ. NÅlakasiïameko sa¤ajÃnÃti uddhaæ adho tiriyaæ advayaæ appamÃïaæ. PÅtakasiïameko sa¤jÃnÃti uddhaæ adho tiriyaæ advayaæ appamÃïaæ. Lohitakasiïa meko sa¤jÃnÃti uddhaæ adho tiriyaæ advayaæ appamÃïaæ. OdÃtakasiïameko sa¤jÃnÃti uddhaæ adho tiriyaæ advayaæ appamÃïaæ. ùkÃsakasiïameko sa¤jÃnÃti uddhaæ adho tiriyaæ advayaæ appamÃïaæ. Vi¤¤Ãïakasiïameko sa¤jÃnÃti uddhaæ adho tiriyaæ advayaæ appamÃïaæ. ImÃni kho bhikkhave dasa kasiïÃyatanÃnÅti. [BJT Page 086] [\x 86/] 10. 1. 3. 6 KÃlÅ suttaæ Ekaæ samayaæ Ãyasmà mahÃkaccÃno avantÅsu viharati kuraraghare pavatte pabbate. Atha kho kÃlÅ upÃsikà kuraragharikà yenÃyasmà mahÃkaccÃno tenupasaÇkami. UpasaÇkamitvà Ãyasmantaæ mahÃkaccÃnaæ abhivÃdetvà ekamantaæ nisÅdi. Ekamantaæ nisinno kho kÃlÅ upÃsikà kuraragharikà Ãyasmantaæ mahÃkaccÃnaæ etadavoca: Vuttamidaæ bhante bhagavatà kumÃri pa¤hesu: 1. ''Atthassa pattiæ hadayassa santiæ JetvÃna senaæ piyasÃtarÆpaæ Ekohaæ jhÃyaæ sukhamanubodhiæ Tasmà jane1 na karomi sakkhiæ2 SakkhÅ3 na sampajjati kenacÅ me''ti. [PTS Page 047] [\q 47/] Imassa nu kho bhante bhagavatà saÇkhittena bhÃsitassa kathaæ vitthÃrena attho daÂÂhabboti? PaÂhavikasiïasamÃpattiparamà kho bhagini eke samaïabrÃhmaïà atthÃbhinibbattesuæ4. YÃvatà kho bhagini paÂhavi kasiïasamÃpatti paramatÃ, tadabhi¤¤Ãsi bhagavÃ. Tadabhi¤¤Ãya bhagavà Ãdimaddasa, 5 ÃdÅnavamaddasa, nissaraïamaddasa, maggÃmagga¤Ãïadassanamaddasa, tassa Ãdi dassanahetu6 ÃdÅnavadassanahetu nissaraïadassanahetu maggÃmagga¤Ãnadassanahetu atthassa patti, hadayassa santi vidità hoti. ùpokasiïasamÃpattiparamà kho bhagini eke samaïabrÃhmaïà atthÃbhinibbattesuæ. YÃvatà kho bhagini Ãpo kasiïasamÃpatti paramatÃ, tadabhi¤¤Ãsi bhagavÃ. Tadabhi¤¤Ãya bhagavà Ãdimaddasa, ÃdÅnavamaddasa, nissaraïamaddasa, maggÃmagga¤Ãïadassanamaddasa, tassa Ãdi dassanahetu ÃdÅnavadassanahetu nissaraïadassanahetu maggÃmagga¤Ãnadassanahetu atthassa patti, hadayassa santi vidità hoti. TejokasiïasamÃpatti paramà kho bhagini eke samaïabrÃhmaïà atthÃbhinibbattesuæ. YÃvatà kho bhagini tejo kasiïasamÃpatti paramatÃ, tadabhi¤¤Ãsi bhagavÃ. Tadabhi¤¤Ãya bhagavà Ãdimaddasa, ÃdÅnavamaddasa, nissaraïamaddasa, maggÃmagga¤Ãïadassanamaddasa, tassa Ãdi dassanahetu6 ÃdÅnavadassanahetu nissaraïadassanahetu maggÃmagga¤Ãnadassanahetu atthassa patti, hadayassa santi vidità hoti. VÃyokasiïasamÃpatti paramà kho bhagini eke samaïabrÃhmaïà atthÃbhinibbattesuæ. YÃvatà kho bhagini vÃyo kasiïasamÃpatti paramatÃ, tadabhi¤¤Ãsi bhagavÃ. Tadabhi¤¤Ãya bhagavà Ãdimaddasa, ÃdÅnavamaddasa, nissaraïamaddasa, maggÃmagga¤Ãïadassanamaddasa, tassa Ãdi dassanahetu ÃdÅnavadassanahetu nissaraïadassanahetu maggÃmagga¤Ãnadassanahetu atthassa patti, hadayassa santi vidità hoti. NÅlakasiïasamÃpatti paramà kho bhagini eke samaïabrÃhmaïà atthÃbhinibbattesuæ. YÃvatà kho bhagini nÅla kasiïasamÃpatti paramatÃ, tadabhi¤¤Ãsi bhagavÃ. Tadabhi¤¤Ãya bhagavà Ãdimaddasa, ÃdÅnavamaddasa, nissaraïamaddasa, maggÃmagga¤Ãïadassanamaddasa, tassa Ãdi dassanahetu ÃdÅnavadassanahetu nissaraïadassanahetu maggÃmagga¤Ãnadassanahetu atthassa patti, hadayassa santi vidità hoti. PÅtakasiïasamÃpatti paramà kho bhagini eke samaïabrÃhmaïà atthÃbhinibbattesuæ. YÃvatà kho bhagini pÅta kasiïasamÃpatti paramatÃ, tadabhi¤¤Ãsi bhagavÃ. Tadabhi¤¤Ãya bhagavà Ãdimaddasa, ÃdÅnavamaddasa, nissaraïamaddasa, maggÃmagga¤Ãïadassanamaddasa, tassa Ãdi dassanahetu ÃdÅnavadassanahetu nissaraïadassanahetu maggÃmagga¤Ãnadassanahetu atthassa patti, hadayassa santi vidità hoti. [BJT Page 088] [\x 88/] LohitakasiïasamÃpatti paramà kho bhagini eke samaïabrÃhmaïà atthÃbhinibbattesuæ. YÃvatà kho bhagini lohita kasiïasamÃpatti paramatÃ, tadabhi¤¤Ãsi bhagavÃ. Tadabhi¤¤Ãya bhagavà Ãdimaddasa, ÃdÅnavamaddasa, nissaraïamaddasa, maggÃmagga¤Ãïadassaïamaddasa, tassa Ãdi dassanahetu ÃdÅnavamaddasa, ÃdÅnavadassanahetu nissaraïadassanahetu maggÃmagga¤Ãnadassanahetu atthassa Patti, hadayassa santi vidità hoti. OdÃtakasiïasamÃpatti paramà kho bhagini eke samaïabrÃhmaïà atthÃbhinibbattesuæ. YÃvatà kho bhagini odÃta kasiïasamÃpatti paramatÃ, tadabhi¤¤Ãsi bhagavÃ. Tadabhi¤¤Ãya bhagavà Ãdimaddasa, ÃdÅnavamaddasa, nissaraïamaddasa, maggÃmagga¤Ãïadassanamaddasa, tassa Ãdi dassanahetu ÃdÅnavadassanahetu nissaraïadassanahetu maggÃmagga¤Ãnadassanahetu atthassa patti, hadayassa santi vidità hoti. ùkÃsakasiïasamÃpatti paramà kho bhagini eke samaïabrÃhmaïà atthÃbhinibbattesuæ. YÃvatà kho bhagini ÃkÃsakasiïasamÃpatti paramatÃ, tadabhi¤¤Ãsi bhagavÃ. Tadabhi¤¤Ãya bhagavà Ãdimaddasa, ÃdÅnavamaddasa, nissaraïamaddasa, maggÃmagga¤Ãïadassanamaddasa, tassa Ãdi dassanahetu ÃdÅnavadassanahetu nissaraïadassanahetu maggÃmagga¤Ãnadassanahetu atthassa patti, hadayassa santi vidità hoti. Vi¤¤ÃïakasiïasamÃpatti paramà kho bhagini eke samaïabrÃhmaïà atthÃbhinibbattesuæ. YÃvatà kho bhagini vi¤¤ÃïakasiïasamÃpatti paramatÃ, tadabhi¤¤Ãsi bhagavÃ. Tadabhi¤¤Ãya bhagavà Ãdimaddasa, ÃdÅnavamaddasa, nissaraïamaddasa, maggÃmagga¤Ãïadassanamaddasa, tassa Ãdi dassanahetu ÃdÅnavadassanahetu nissaraïadassanahetu maggÃmagga¤Ãnadassanahetu atthassa patti, hadayassa santi vidità hoti. Iti kho bhagini yantaæ vuttaæ bhagavatà kumÃri pa¤hesu: 2. Atthassa pattiæ hadayassa santiæ JetvÃna senaæ piya sÃtarÆpaæ Ekohaæ jhÃyaæ sukhamanubodhiæ [PTS Page 048] [\q 48/] Tasmà jane na karomi sakkhiæ SakkhÅ na sampajjati kenacÅ meti. Imassa kho bhagini, bhagavatà saÇkhittena bhÃsitassa evaæ vitthÃrena attho daÂÂhabboti. 1 . Tasmà janenamachasaæ. 4. Atthoti abhi nÅbabatetasuæ machasaæ 2. Sakhiæ machasaæ. 5. AsasÃdamaddasaæmachasaæ. 3. SakhÅ machasaæ. 6. AsasÃda dassanahetumachasaæ 10. 1. 3. 7 PaÂhama mahÃpa¤ha suttaæ Ekaæ samayaæ bhagavà sÃvatthiyaæ viharaki jetavane anÃthapiï¬ikassa ÃrÃme. Atha kho sambhahulà bhikkhu pubbanha samayaæ nivÃsetvà pattacÅvaramÃdÃya sÃvatthiyaæ piï¬Ãya pavisiæsu. Atha kho tesaæ bhikkhÆnaæ etadahosi: ''Atippago kho tÃva sÃvatthiyaæ piï¬Ãya carituæ, yannÆna mayaæ yena a¤¤atitthiyÃnaæ paribbÃjakÃnaæ ÃrÃmo tenupasaÇkameyyÃmÃ''ti. Atha kho te bhikkhu yena a¤¤atitthiyÃnaæ paribbÃjakÃnaæ ÃrÃmo tenupasaÇkamiæsu. UpasaÇkamitvà tehi a¤¤atitthiyehi paribbÃjakehi saddhiæ sammodiæsu. SammodanÅyaæ kathaæ sÃrÃïÅyaæ vÅtisÃretvà ekamantaæ nisÅdiæsu. Ekamantaæ nisinne kho te bhikkhu te a¤¤atitthiyà paribbÃjakà etadavocuæ. [BJT Page 090] [\x 90/] ''Samaïo Ãvuso gotamo sÃvakÃnaæ evaæ dhammaæ deseti: etha tumhe bhikkhave sabbaæ dhammaæ abhijÃnÃtha: sabbaæ dhammaæ abhi¤¤Ãya abhi¤¤Ãya viharathÃ''ti. Mayampi kho Ãvuso sÃvakÃnaæ evaæ dhammaæ desema: ''etha tumhe Ãvuso sabbaæ dhammaæ abhijÃnÃtha: sabbaæ dhammaæ abhi¤¤Ãya abhi¤¤Ãya viharathÃ''ti. Idha no Ãvuso ko viseso, ko adhippÃyo, kiæ nÃnÃkaraïaæ samaïassa và gotamassa amhÃkaæ và yadidaæ [PTS Page 049] [\q 49/] dhammadesanÃya và dhammadesanaæ, anusÃsaniyà và anusÃsaninti''? Atha kho te bhikkhu tesaæ a¤¤atitthiyÃnaæ paribbÃjakÃnaæ neva abhinandiæsu na paÂikkosiæsu, anabhinanditvà appaÂikkositvà uÂÂhÃyÃsanà pakkamiæsu bhagavato santike etassa bhÃsitassa atthaæ ÃjÃnissÃmÃti. Atha kho te bhikkhu sÃvatthiyaæ piï¬Ãya caritvà pacchà bhattaæ piï¬apÃtapaÂikkantà yena bhagavà tenupasaÇkamiæsu. UpasaÇkamitvà bhagavantaæ abhivÃdetvà ekamantaæ nisÅdiæsu. Ekamantaæ nisinnà kho te bhikkhu bhagavantaæ etadavocuæ Idha mayaæ bhante, pubbanhasamayaæ nivÃsetvà patta cÅvaramÃdÃya sÃvatthiyaæ piï¬Ãya pavisimha. Tesaæ no bhante, amhÃkaæ etadahosi: ''atippago kho tÃva sÃvatthiyaæ piï¬Ãya carituæ, yannÆna mayaæ yena a¤¤atitthiyÃnaæ paribbÃjakÃnaæ ÃrÃmo tenupasaÇkameyyÃmÃ''ti. Atha kho mayaæ bhante yena a¤¤atitthiyÃnaæ paribbÃjakÃnaæ ÃrÃmo, tenupasaÇkamimha. UpasaÇkamitvà tehi a¤¤atitthiyehi paribbÃjakehi saddhiæ sammodimha. SammodanÅyaæ kathaæ sÃrÃïÅyaæ vÅtisÃretvà ekamantaæ nisÅdimha. Ekamantaæ nisinno kho bhante a¤¤atitthiyà paribbÃjakà amhe etadavocuæ: ''samaïo Ãvuso gotamo sÃvakÃnaæ evaæ dhammaæ deseti: 'etha tumhe bhikkhave sabbaæ dhammaæ abhijÃnÃtha, sabbaæ dhammaæ abhi¤¤Ãya abhi¤¤Ãya viharathÃ'ti. Mayampi kho Ãvuso sÃvakÃnaæ evaæ dhammaæ desema: ''etha tumhe Ãvuso sabbaæ dhammaæ abhijÃnÃtha, sabbaæ dhammaæ abhi¤¤Ãya abhi¤¤Ãya viharathÃ'ti. Idha no Ãvuso ko viseso, ko adhippÃyo kiænÃnà karaïaæ, samaïassa và gotamassa amhÃkaæ và yadidaæ dhammadesanÃya và dhammadesanaæ anusÃsaniyà và anusÃsaninti''. [BJT Page 092] [\x 92/] Atha [PTS Page 050] [\q 50/] kho mayaæ bhante tesaæ a¤¤atitthiyÃnaæ paribbÃjakÃnaæ bhÃsitaæ neva abhinandimha, na paÂikkosimha. Anabhinanditvà apaÂikkositvà uÂÂhÃyÃsanà pakkamimha. ''Bhagavato santike etassa bhÃsitassa atthaæ ÃjÃnissÃmÃ''ti. Evaæ vÃdino bhikkhave a¤¤atitthiyà paribbÃjakà evamassu vacanÅyÃ: ''eko Ãvuso pa¤ho, eko uddeso, ekaæ veyyÃkaraïaæ, dve pa¤hÃ, dve uddesÃ, dve veyyÃkaraïÃni, tayo pa¤hÃ, tayo uddesà tÅïi veyyÃkaraïÃni, cattÃro pa¤hÃ, cattÃro uddesÃ, cattÃri veyyÃkaraïÃni, pa¤ca pa¤hÃ, pa¤cuddesÃ, pa¤ca veyyÃkaraïÃni, cha pa¤hÃ, cha uddesÃ, cha veyyÃkaraïÃni, satta pa¤hÃ, satta uddesÃ, satta veyyÃkaraïÃni, aÂÂha pa¤hÃ, aÂÂha uddesÃ, aÂÂha veyyÃkaraïÃni, nava pa¤hÃ, nava uddesÃ, nava veyyÃkaraïÃni, dasa pa¤hÃ, dasuddesÃ, dasa veyyÃkaraïÃnÅti. Evaæ puÂÂho bhikkhave a¤¤atitthiyà paribbÃjakà na ceva sampÃyissanti, uttari¤ca vighÃtaæ Ãpajjissanti. Taæ kissa hetu: yathà taæ bhikkhave avisayasmiæ. NÃhantaæ bhikkhave passÃmi sadevake loke samÃrake sabrahmake sassamaïa brÃhmaïiyà pajÃya sadeva manussÃya, yo imesaæ pa¤hÃnaæ veyyÃkaraïena cittaæ ÃrÃdheyya, a¤¤atra tathÃgatena và tathÃgatasÃvakena vÃ, ito và pana sutvÃ. 1. Eko pa¤ho, eko uddeso, ekaæ veyyÃkaraïanti iti kho panetaæ vuttaæ, ki¤cetaæ paÂicca vuttaæ: ekadhamme bhikkhave bhikkhu sammà nibbindamÃno sammà virajjamÃno sammà vimuccamÃno sammà pariyantadassÃvÅ sammatthÃbhisamecca1 diÂÂheva dhamme dukkhassantakaro hoti, katamasmiæ eka dhamme: sabbe sattà ÃhÃraÂÂhitikÃ. [PTS Page 051] [\q 51/] imasmiæ kho bhikkhave ekadhamme bhikkhu sammà nibbindamÃno sammà virajjamÃno sammà vimuccamÃno sammà pariyantadassÃvÅ sammatthÃbhisamecca diÂÂheva dhamme dukkhassantakaro hoti. Eko pa¤ho, eko uddeso, ekaæ veyyÃkaraïanti iti vuttaæ, idametaæ paÂicca vuttaæ. 1. Sammadatthaæ abhisamecca machasaæ [BJT Page 094] [\x 94/] 2. Dve pa¤hÃ, dve uddesÃ, dve veyyÃkaraïÃnÅti iti kho panetaæ vuttaæ ki¤cetaæ paÂicca vuttaæ: dvÅsu bhikkhave dhammesu bhikkhu sammà nibbindamÃno sammà virajjamÃno sammÃvimuccamÃno sammà pariyantadassÃvÅ sammatthÃbhisamecca1 diÂÂheva dhamme dukkassantakaro hoti, katamesu dvÅsu: nÃme ca rÆpe ca. Imesu kho bhikkhave dvÅsu dhammesu bhikkhu sammà nibbindamÃno sammà virajjamÃno sammÃvimuccamÃno sammà pariyantadassÃvÅ sammatthÃbhisamecca diÂÂheva dhamme dukkhassantakaro hoti. Dve pa¤hÃ, dve uddesÃ. Dve veyyÃkaraïÃnÅti iti yaæ taæ vuttaæ idametaæ paÂiccavuttaæ. 3. Tayo pa¤hÃ, tayo uddesÃ, tayo veyyÃkaraïÃnÅti iti kho panetaæ vuttaæ ki¤cetaæ paÂicca vuttaæ: tÅsu bhikkhave dhammesu bhikkhu sammà nibbindamÃno sammà virajjamÃno sammÃvimuccamÃno sammà pariyantadassÃvÅ sammatthÃbhisamecca1 diÂÂheva dhamme dukkassantakaro hoti, katamesu tÅsu: tÅsu vedanÃsu. Imesu kho bhikkhave tÅsu dhammesu bhikkhu sammà nibbindamÃno sammà virajjamÃno sammÃvimuccamÃno sammà pariyantadassÃvÅ sammatthÃbhisamecca diÂÂheva dhamme dukkhassantakaro hoti. Tayo pa¤hÃ, tayo uddesÃ. TÅïi veyyÃkaraïÃnÅti iti yaæ taæ vuttaæ idametaæ paÂiccavuttaæ. 4. CattÃro pa¤hÃ, cattÃro uddesÃ, cattÃri veyyÃkaraïÃnÅti iti kho panetaæ vuttaæ, ki¤cetaæ paÂicca vuttaæ: [PTS Page 052] [\q 52/] catÆsu bhikkhave dhammesu bhikkhu sammà nibbindamÃno sammÃvirajjamÃno sammÃvimuccamÃno sammà pariyantadassÃvÅ sammatthÃbhisamecca1 diÂÂheva dhamme dukkassantakaro hoti, katamesu catÆsu: catÆsu ÃhÃresu. Imesu kho bhikkhave catÆsu dhammesu bhikkhu sammà nibbindamÃno sammà virajjamÃno sammÃvimuccamÃno sammà pariyantadassÃvÅ sammatthÃbhisamecca diÂÂheva dhamme dukkhassantakaro hoti. CattÃro pa¤hÃ, cattÃro uddesÃ. CattÃri veyyÃkaraïÃnÅti, iti yaæ taæ vuttaæ idametaæ paÂiccavuttaæ. [BJT Page 096] [\x 96/] 5. Pa¤ca pa¤hÃ, pa¤cuddessÃ, pa¤ca veyyÃkaraïÃnÅti iti kho panetaæ vuttaæ, ki¤cetaæ paÂicca vuttaæ: Pa¤casu bhikkhave dhammesu bhikkhu sammà nibbindamÃno sammà virajjamÃno sammà vimuccamÃno sammà pariyantadassÃvÅ sammatthÃbhisamecca1 diÂÂheva dhamme dukkhassantakaro hoti. Sammà vimuccamÃno sammà pariyantadassÃvÅ sammatthÃbhisamecca diÂÂheva dhamme dukkassantakaro hoti, katamesu pa¤casu: pa¤casu upÃdÃnakkhandhesu. Imesu kho bhikkhave pa¤casu dhammesu bhikkhu sammà nibbindamÃno sammà virajjamÃno sammà vimuccamÃno sammà pariyantadassÃvÅ sammatthÃbhisamecca diÂÂheva dhamme dukkhassantakaro hoti. Pa¤ca pa¤hÃ, pa¤cuddesà pa¤caveyyÃkaraïÃnÅti. Iti yaæ taæ vuttaæ idametaæ paÂiccavuttaæ. Dukkhassantakaro hoti pa¤ca pa¤hÃ, pa¤cuddesÃ, pa¤caveyyÃkaraïÃnÅti. Iti yaæ taæ vuttaæ idametaæ paÂicca vuttaæ. 6. Cha pa¤hÃ, cha uddesà cha veyyÃkaraïÃnÅti iti kho panetaæ vuttaæ, ki¤cetaæ paÂicca vuttaæ: chasu bhikkhave dhammesu bhikkhu sammà nibbindamÃno sammà virajjamÃno sammà vimuccamÃno sammà pariyantadassÃvÅ sammatthÃbhisamecca diÂÂheva dhamme dukkassantakaro hoti, katamesu chasu. Chasu ajjhattikesu Ãyatanesu. Imesu kho bhikkhave chasu dhammesu bhikkhu sammà nibbindamÃno sammà virajjamÃno sammà vimaccamÃno sammà puriyantadassÃvÅ sammatthÃbhisamecca diÂÂheva dhamme dakkhassantakaro hoti. Ja pa¤hÃ, ja uddesÃ, ja veyyÃkaraïÃnÅti. Iti yaæ taæ vuttaæ idametaæ paÂicca vuttaæ. [PTS Page 053] [\q 53/] 7. Satta pa¤hà satta uddesà satta veyyÃkaraïÃnÅti. Iti kho panetaæ vuttaæ, ki¤cetaæ paÂicca vuttaæ. Sattasu bhikkhave dhammesu bhikkhu sammà nibbindamÃno sammà virajjamÃno sammà vimuccamÃno sammà pariyantadassÃvÅ sammatthÃbhisamecca diÂÂheva dhamme dukkhassantakaro hoti. Katamesu sattasu: sattasu vi¤¤ÃïaÂÂhitisu. Imesu kho bhikkhave sattasu dhammesu sammà nibbindamÃno sammà virajjamÃno sammà vimuccamÃno sammà pariyantadassÃvÅ sammatthÃbhisamecca diÂÂheva dhamme dukkhassantakaro hoti. Sattapa¤hÃ, satta uddesÃ, satta veyyÃkaraïÃnÅti. Iti yaæ taæ vuttaæ idametaæ paÂicca vuttaæ. [BJT Page 098] [\x 98/] 8. AÂÂha pa¤hà aÂÂhuddesÃ, aÂÂha veyyÃkaraïÃnÅti. Iti kho panetaæ vuttaæ, ki¤cetaæ paÂicca vuttaæ. AÂÂhasu bhikkhave dhammesu bhikkhu sammà nibbindamÃno sammà virajjamÃno sammà vimuccamÃno sammà pariyantadassÃvÅ sammatthÃbhisamecca diÂÂheva dhamme dukkhassantakaro hoti. Katamesu aÂÂhasu: aÂÂhasu lokadhammesu. Imesu kho bhikkhave aÂÂhasu dhammesu sammà nibbindamÃno sammà virajjamÃno sammà vimuccamÃno sammà pariyantadassÃvÅ sammatthÃbhisamecca diÂÂheva dhamme dukkhassantakaro hoti. AÂÂha pa¤hà aÂÂhuddesà aÂÂha veyyÃkaraïÃnÅti. Iti yaæ taæ vuttaæ idametaæ paÂicca vuttaæ. 9. Nava pa¤hà nava uddesÃ, nava veyyÃkaraïÃnÅti iti kho panetaæ vuttaæ, ki¤cetaæ paÂicca vuttaæ: navasu bhikkhave dhammesu bhikkhu sammà nibbindamÃno sammà virajjamÃno sammà vimuccamÃno sammà pariyantadassÃvÅ sammatthÃbhisamecca1 diÂÂheva Dhamme dukkassantakaro hoti, katamesu navasu: navasu sattÃvÃsesu. [PTS Page 054] [\q 54/] imesu kho bhikkhave navasu dhammesu bhikkhu sammà nibbindamÃno sammà virajjamÃno sammÃvimuccamÃno sammà pariyantadassÃvÅ sammatthÃbhisamecca diÂÂheva dhamme dukkhassantakaro hoti. Nava pa¤hÃ, nava uddesÃ. Nava veyyÃkaraïÃnÅti iti yaæ taæ vuttaæ, idametaæ paÂicca vuttaæ. 10. Dasa pa¤hÃ, dasuddesÃ, dasa veyyÃkaraïÃnÅti iti kho panetaæ vuttaæ, ki¤cetaæ paÂicca vuttaæ: dasasu bhikkhave dhammesu bhikkhu sammà nibbindamÃno sammà virajjamÃno sammà vimuccamÃno sammà pariyantadassÃvÅ sammatthÃbhisamecca diÂÂheva dhamme dukkassantakaro hoti, katamesu dasasu: dasasu akusalesu dhammesu, 1 imesu kho bhikkhave dasasu dhammesu bhikkhu sammà nibbindamÃno sammà virajjamÃno sammà vimuccamÃno sammà pariyantadassÃvÅ sammatthÃbhisamecca diÂÂheva dhamme dukkhassantakaro hoti. Dasa pa¤hÃ, dasuddesÃ, dasa veyyÃkaraïÃnÅti. Iti yaæ taæ vuttaæ idametaæ paÂicca vuttanti. 1. Akusalesu kammapathesu, machasaæ. [BJT Page 100] [\x 100/] 10. 1. 3. 8 Dutiya mahà pa¤ha suttaæ Ekaæ samayaæ bhagavà kajaÇgalÃyaæ viharati veÊuvane. Atha kho sambahulà kajaÇgalÃ1 upÃsakà yena kajaÇgalÃ2 bhikkhunÅ tenupasaÇkamiæsu. UpasaÇkamitvà kajaÇgalaæ bhikkhuniæ abhivÃdetvà ekamantaæ nisÅdiæsu ekamantaæ nisinnà kho kajaÇgalà upÃsakà kajaÇgalaæ bhikkhuniæ etadavocuæ. Vuttamidaæ ayye bhagavatà mahÃpa¤hesu: ekopa¤ho, eko uddeso, ekaæ veyyÃkaraïaæ. Dve uddesà dve veyyÃkaraïÃni, tayo pa¤hà tayo uddesà tÅïi veyyÃkaraïÃni, [PTS Page 055] [\q 55/] cattÃro pa¤hÃ. CattÃro uddesà cattÃri veyyÃkaraïÃni. Pa¤ca pa¤hà pa¤cuddesà pa¤ca veyyÃkaraïÃni. Cha pa¤hà cha uddesÃ, cha veyyÃkaraïÃni. Satta pa¤hà satta uddesÃ, satta veyyÃkaraïÃni. AÂÂha pa¤hà aÂÂha uddesà aÂÂha veyyÃkaraïÃni. Nava pa¤hà nava uddesà nava veyyÃkaraïÃni, dasa pa¤hà dasa uddesà dasa veyyÃkaraïÃnÅti. Imassa nu kho ayye bhagavatà saÇkhittena bhÃsitassa kathaæ vitthÃrena attho daÂÂhabboti? Na kho panetaæ Ãvuso bhagavato sammukhà sutaæ, sammukhà paÂiggahÅtaæ. Napi manobhÃvanÅyÃnaæ bhikkhÆnaæ sammukhà sutaæ, sammukhà paÂiggahÅtaæ, api ca yathà mettha khÃyati, taæ suïÃtha, sÃdhukaæ manasikarotha, bhÃsissÃmÅti. Evaæ ayyeti kho kajaÇgalà upÃsakà kajaÇgalÃya bhikkhuniyà paccassosuæ. KajaÇgalà bhikkhunÅ etadavoca: Eko pa¤ho, eko uddeso, ekaæ veyyÃkaraïanti iti kho panetaæ vuttaæ bhagavatÃ, ki¤cetaæ paÂicca vuttaæ. Ekadhamme Ãvuso bhikkhu sammà nibbindamÃno sammà virajjamÃno sammà vimuccamÃno sammà pariyantadassÃvÅ sammatthÃbhisamecca diÂÂheva dhamme dukkhassantakaro hoti. Katamasmiæ ekadhamme: sabbe sattà ÃhÃraÂÂhitikÃ, imasmiæ kho Ãvuso ekadhamme bhikkhu sammà nibbindamÃno sammà virajjamÃno, sammà vimuccamÃno sammÃpariyantadassÃvÅ sammatthÃbhisamecca diÂÂheva dhamme dukkhassantakaro hoti. Eko pa¤ho, eko uddeso, ekaæ veyyÃkaraïanti iti yaæ taæ vuttaæ bhagavatà idametaæ paÂiccavuttaæ. 1. KajaÇgalakà machasaæ 2. KajaÇgalikà machasaæ [BJT Page 102] [\x 102/] [PTS Page 055] [\q 55/] Dve pa¤hÃ, dve uddesÃ, dve veyyÃkaraïÃnÅti iti kho panetaæ vuttaæ bhagavatÃ, ki¤cetaæ paÂicca vuttaæ. DvÅsu Ãvuso dhammesu bhikkhu sammà nibbindamÃno sammà virajjamÃno sammà vimuccamÃno sammà pariyantadassÃvÅ sammatthÃbhisamecca diÂÂheva dhamme dukkhassantakaro hoti. Katamesu dvÅsu: nÃme ca rÆpe ca. Imesu kho bhikkhave dvÅsu dhammesu bhikkhu sammà nibbindamÃno sammà virajjamÃno sammà vimuccamÃno sammà pariyantadassÃvÅ sammatthÃbhisamecca diÂÂheva dhamme dukkhassantakaro hoti. Dve pa¤hÃ, dve uddesÃ. Dve veyyÃkaraïÃnÅti iti yaæ taæ vuttaæ idametaæ paÂicca vuttaæ. Katamesu tÅsu: tÅsu vedanÃsu. Imesu kho Ãvuso tÅsu dhammesu bhikkhu sammà nibbindamÃno, sammà virajjamÃno, sammà vimuccamÃno sammà pariyantadassÃvÅ sammatthÃbhisamecca diÂÂheva dhamme dukkhassantakaro hoti, tayo pa¤hà tayo uddesÃ, tÅïi veyyÃkaraïÃnÅti iti yaæ taæ vuttaæ bhagavatà idametaæ paÂicca vuttaæ. CattÃro pa¤hÃ, cattÃro uddesà cattÃri veyyÃkaraïÃnÅti iti yaæ taæ vuttaæ bhagavatÃ, ki¤cetaæ paÂicca vuttaæ: catusu Ãvuso dhammesu bhikkhu sammà subhÃvitacitto sammà pariyantadassÃvÅ sammatthÃbhisamecca diÂÂheva dhamme dukkhassantakaro hoti. Katamesu catusu: catÆsu satipaÂÂhÃnesu. Imesu kho Ãvuso catusu dhammesu bhikkhu sammà subhÃvitacitto sammà pariyantadassÃvÅ sammatthÃbhisamecca diÂÂheva dhamme dukkhassantakaro hoti. CattÃro pa¤hÃ, cattÃro uddesÃ, cattÃri veyyÃkaraïÃnÅti iti yaæ taæ vuttaæ bhagavatà idametaæ paÂicca vuttaæ. Pa¤ca pa¤hÃ, pa¤cuddesÃ, pa¤ca veyyÃkaraïÃnÅti iti kho panetaæ vuttaæ bhagavatÃ, ki¤cetaæ paÂicca vuttaæ: pa¤casu Ãvuso dhammesu bhikkhu sammà subhÃvitacitto sammà pariyantadassÃvÅ sammatthÃbhisamecca diÂÂheva dhamme dukkhassantakaro hoti. Katamesu pa¤casu: pa¤casu indriyesu. Imesu kho bhikkhave pa¤casu dhammesu bhikkhu sammà nibbindamÃno sammà virajjamÃno sammà vimuccamÃno sammà pariyantadassÃvÅ sammatthÃbhisamecca diÂÂheva dhamme dukkhassantakaro hoti pa¤ca pa¤hÃ, pa¤cuddesÃ, pa¤ca veyyÃkaraïÃnÅti. Iti yaæ taæ vuttaæ idametaæ paÂicca vuttaæ. Katamesu chasu: [PTS Page 057] [\q 57/] chasu nissÃraïÅyÃsu dhÃtusu. Imesu kho bhikkhave chasu dhammesu bhikkhu sammà nibbindamÃno sammà virajjamÃno sammà vimuccamÃno sammà pariyantadassÃvÅ sammatthÃbhisamecca diÂÂheva dhamme dukkhassantakaro hoti. Cha pa¤hÃ, cha uddesÃ, cha veyyÃkaraïÃnÅti. Iti yaæ taæ vuttaæ idametaæ paÂicca vuttaæ. Katamesu sattasu: sattasu bojjhaÇgesu. Imesu kho bhikkhave sattasu dhammesu sammà nibbindamÃno sammà virajjamÃno sammà vimuccamÃno sammà pariyantadassÃvÅ sammatthÃbhisamecca diÂÂheva dhamme dukkhassantakaro hoti. Satta pa¤hÃ, satta uddesÃ, satta veyyÃkaraïÃnÅti. Iti yaæ taæ vuttaæ idametaæ paÂicca vuttaæ. Katamesu aÂÂhasu: ariye aÂÂhaÇgike magge1 imesu kho Ãvuso aÂÂhasu dhammesu bhikkhu sammà subhÃvitacitto sammà pariyantadassÃvÅ, sammatthÃbhisamecca diÂÂheva dhamme dukkhassantakaro hoti. AÂÂha pa¤hÃ, aÂÂha uddesÃ, aÂÂha veyyÃkaraïÃnÅti iti yaæ taæ vuttaæ bhagavatà idametaæ paÂicca vuttaæ. 1. AÂÂhasu ariyaaÂÂhaÇgikamaggesumachasaæ [BJT Page 104] [\x 104/] Nava pa¤hÃ, navuddesà nava veyyÃkaraïÃnÅti iti yaæ taæ vuttaæ bhagavatÃ, ki¤cetaæ paÂicca vuttaæ: navasu Ãvuso dhammesu bhikkhu sammà nibbindamÃno sammà virajjamÃno sammà vimuccamÃno sammà pariyantadassÃvÅ sammadatthÃbhisamecca diÂÂheva dhamme dukkhassantakaro hoti. Katamesu navasu: navasu sattÃvÃsesu. Imesu kho Ãvuso navasu dhammesu bhikkhu sammà nibbindamÃno sammà virajjamÃno sammà vimuccamÃno sammà pariyantadassÃvÅ sammadatthÃbhisamecca diÂÂheva dhamme dukkhassantakaro hoti. Nava pa¤hÃ, navuddesà nava veyyÃkaraïÃnÅti iti yaæ taæ vuttaæ bhagavatÃ, idametaæ paÂicca vuttaæ. Dasa pa¤hà dasa uddesÃ, dasa veyyÃkaraïÃnÅti iti kho panetaæ vuttaæ bhagavatÃ, ki¤cetaæ paÂicca vuttaæ: dasasu Ãvuso dhammesu bhikkhu sammà subhÃvitacitto sammà pariyantadassÃvÅ sammadatthÃbhisamecca diÂÂheva dhamme dukkhassantakaro hoti. Katamesu dasasu: dasasu kusalesu kammapathesu: [PTS Page 058] [\q 58/] imesu kho Ãvuso dasasu dhammesu sammà subhÃvitacitto sammà pariyantadassÃvÅ sammadatthÃhisamecca diÂÂhevadhamme dukkhassantakaro hoti. Dasa pa¤hÃ, dasuddesÃ, dasa veyyÃkaraïÃnÅti iti yaæ taæ vuttaæ bhagavatÃ, idametaæ paÂicca vuttaæ. Iti kho Ãvuso yaæ taæ vuttaæ bhagavatà mahÃpa¤hesu1 eko pa¤ho, eko uddeso, ekaæ veyyÃkaraïaæ iti yaæ taæ vuttaæ bhagavatà idametaæ paÂicca vuttaæ. DasaveyyÃkaraïÃnÅti imassa kho ahaæ Ãvuso bhagavatà saÇkhittena bhÃsitassa evaæ vitthÃrena atthaæ ÃjÃnÃmi. ùkaÇkhamÃnà ca pana tumhe Ãvuso bhagavantaæ yeva upasaÇkamitvà etamatthaæ puccheyyÃtha2, yathà no bhavà vyÃkaroti3, tathà naæ dhÃreyyÃthÃti. Evaæ ayyeti kho kajaÇgalà upÃsakà kajaÇgalÃya bhikkhuniyà bhÃsitaæ abhinanditvà anumoditvà uÂÂhÃyÃsanà kajaÇgalaæ bhikkhuniæ abhivÃdetvà padakkhiïaæ katvà yena bhagavà tenupasaÇkamiæsu. UpasaÇkamitvà bhagavantaæ abhivÃdetvà ekamantaæ nisÅdiæsu. Ekamantaæ nisinnà kho kajaÇgalà upÃsakà yÃvatako ahosi kajaÇgalÃya bhikkhuniyà saddhiæ kathÃsallÃpo, taæ sabbaæ bhagavato Ãrocesuæ. 1. SaÇkhittena bhÃsÅtaæsu mahÃpa¤hÃsu machasaæ. 2. PaÂipuccheyyÃtha machasaæ. 3. Yathà no taæ machasaæ. [BJT Page 106] [\x 106/] SÃdhu, sÃdhu gahapatayo, paï¬ità gahapatayo kajaÇgalà bhikkhunÅ mahÃpa¤¤Ã gahapatayo kajaÇgalà bhikkhunÅ. Sacepi1 tumhe gahapatayo maæ upasaÇkamitvà etamatthaæ puccheyyÃtha, ahampi cetaæ [PTS Page 059] [\q 59/] evameva byÃkareyyaæ yathà taæ kajaÇgalÃya bhikkhuniyà byÃkataæ. Eso ceva tassattho, eva¤ca taæ dhÃreyyathÃti. 10. 1. 3. 9 PaÂhamakosala suttaæ (SÃvatthi) 1. YÃvatà bhikkhave kÃsikosalÃ, yÃvatà ra¤¤o pasenadissa kosalassa vijite2, rÃjà tattha pasenadÅ kosalo rÃjà aggamakkhÃyati. Ra¤¤opi kho bhikkhave pasenadissa kosalassa attheva a¤¤athattaæ, atthi vipariïÃmo. Evaæ passaæ bhikkhave sutavà ariyasÃvako tasmimpi nibbindati. Tasmiæ nibbindanto agge virajjati, pageva hÅnasmiæ. 2. YÃvatà bhikkhave candimasuriyà pariharanti, disà bhanti virocanÃ, tÃva sahassadhà loko. Tasmiæ sahassadhà loke sahassaæ candÃnaæ, sahassaæ suriyÃnaæ2, sahassaæ sinerupabbatarÃjÃnaæ, sahassaæ jambudÅpÃnaæ, sahassaæ aparagoyÃnÃnaæ sahassaæ uttarakurÆnaæ, sahassaæ pubbavidehÃnaæ, cattÃri mahÃsamuddasahassÃni, cattÃri mahÃrÃjasahassÃni, sahassaæ cÃtummahÃrÃjikÃnaæ, sahassaæ tÃvatiæsÃnaæ, sahassaæ yÃmÃnaæ, sahassaæ tusitÃnaæ, sahassaæ nimmÃïaratÅnaæ, sahassaæ paranimmitavasavattÅnaæ, sahassaæ brahmalokÃnaæ, yÃvatà bhikkhave sahassÅlokadhÃtu, mahÃbrahmà tattha aggamakkhÃyati. [PTS Page 060] [\q 60/] mahÃbrahmunopi kho bhikkhave attheva a¤¤athattaæ, atthi vipariïÃmo evaæ passaæ bhikkhave sutavà ariyasÃvako tasmimpi nibbindati. Tasmiæ nibbindanto agge virajjati, pageva hÅnasmiæ. 1. Ma¤ce machasaæ. 2. Vijitaæ machasaæ 3. SÆriyÃnaæ machasaæ [BJT Page 108] [\x 108/] 3. Hoti kho so bhikkhave samayo, yaæ ayaæ loko saævaÂÂati, saævaÂÂamÃne bhikkhave loke yebhuyyena sattà Ãbhassara saævattanikÃ1 bhavanti, te tattha honti manomayÃ, pÅtibhakkhà sayaæ pabhà antalikkhe carà subhaÂÂhÃyino ciraæ dÅghamaddhÃnaæ tiÂÂhanti. SaævaÂÂamÃne bhikkhave loke Ãbhassarà devà aggamakkhÃyanti. ùbhassarÃnampi kho bhikkhave devÃnaæ attheva a¤¤athattaæ. Atthi vipariïÃmo, evaæ passaæ bhikkhave sutavà ariyasÃvako tasmimpi nibbindati, tasmiæ nibbindanto agge virajjati, pageva hÅnasmiæ. 4. DasaimÃni bhikkhave kasiïÃyatanÃni. KatamÃni dasa: paÂhavikasiïameko sa¤jÃnÃti uddhaæ adho tiriyaæ advayaæ appamÃïaæ. ùpokasiïameko sa¤jÃnÃti uddhaæ adho, tiriyaæ advayaæ appamÃïaæ. Tejokasiïameko sa¤jÃnÃti uddhaæ adho, tiriyaæ advayaæ appamÃïaæ. VÃyokasiïameko sa¤jÃnÃti uddhaæ adho, tiriyaæ advayaæ appamÃïaæ. NÅlakasiïameko sa¤jÃnÃti uddhaæ adho, tiriyaæ advayaæ appamÃïaæ. PÅtakasiïameko sa¤jÃnÃti uddhaæ adho, tiriyaæ advayaæ appamÃïaæ. Lohitakasiïameko sa¤jÃnÃti uddhaæ adho, tiriyaæ advayaæ appamÃïaæ. OdÃtakasiïameko sa¤jÃnÃti uddhaæ adho, tiriyaæ advayaæ appamÃïaæ. ùkÃsakasiïameko sa¤jÃnÃti uddhaæ adho, tiriyaæ advayaæ appamÃïaæ. Vi¤¤Ãïakasiïameko sa¤jÃnÃti uddhaæ adho, tiriyaæ advayaæ appamÃïaæ imÃni kho bhikkhave dasa kasiïÃni. Etadaggaæ bhikkhave imesaæ dasannaæ kasiïÃyatanÃnaæ yadidaæ vi¤¤Ãïakasiïameko sa¤jÃnÃti uddhaæ adho tiriyaæ advayaæ appamÃïaæ, evaæsa¤¤inopi kho bhikkhave santi sattÃ. Evaæ sa¤¤Ånampi bhikkhave sattÃnaæ attheva a¤¤athattaæ, atthi vipariïÃmo. Evaæ [PTS Page 061] [\q 61/] passaæ bhikkhave sutavà ariyasÃvako tasmimpi nibbindati. Tasmiæ nibbindanto agge virajjati, pageva hÅnasmiæ. 5. AÂÂhimÃni bhikkhave abhibhÃyatanÃni, katamÃni. AÂÂha: ajjhattaæ rÆpasa¤¤Å eko bahiddhà rÆpÃni passati parittÃni suvaïïa dubbaïïÃni. ''TÃni abhibhuyya jÃnÃmi passÃmÅ''ti evaæsa¤¤Å hoti idaæ paÂhamaæ abhibhÃyatanaæ. Ajjhattaæ rÆpasa¤¤Å ekobahiddhà rÆpÃni passati appamÃïÃni suvaïïa dubbaïïÃni, tÃni abhibhuyya jÃnÃmi, passÃmÅ'ti evaæ sa¤¤Å hoti. Idaæ dutiyaæ abhibhÃyatanaæ. Ajjhattaæ arÆpasa¤¤Å eko bahiddhà rÆpÃni passati parittÃni suvaïïadubbaïïÃni, ''tÃni abhibhuyya jÃnÃmi, passÃmÅ'' ti evaæ sa¤¤Å hoti. Idaæ tatiyaæ abhibhÃyatanaæ. 1. Vantanikà sÅmu. [BJT Page 110] [\x 110/] Ajjhattaæ arÆpasa¤¤Å eko bahiddhà rÆpÃni passati appamÃïÃni suvaïïadubbaïïÃni, 'tÃni abhibhuyya jÃnÃmi passÃmÅ'ti evaæ sa¤¤Å hoti idaæ catutthaæ abhibhÃyatanaæ. Ajjhattaæ arÆpasa¤¤Å eko bahiddhà rÆpÃni passati nÅlÃni nÅlavaïïÃni nÅla nidassanÃni nÅla nibhÃsÃni seyyathÃpi nÃma ummà pupphaæ1 nÅlaæ nÅlavaïïaæ nÅladassanaæ nÅlanibhÃsaæ, seyyathÃpi và pana taæ vatthaæ bÃrÃïaseyyakaæ ubhatobhÃga vimaÂÂhaæ nÅlaæ nÅlavaïïaæ nÅladassanaæ nÅla nibhÃsaæ. Evameva ajjhattaæ arÆpasa¤¤Å eko bahiddhà rÆpÃni passati nÅlÃni nÅlavaïïÃni nÅlanidassanÃni. 'TÃni abhibhuyya jÃnÃmi, passÃmÅ'ti evaæ sa¤¤Å hoti, imaæ pa¤camaæ abhibhÃyatanaæ. Ajjhattaæ arÆpasa¤¤Å eko bahiddhà rÆpÃni passati pÅtÃni pÅtavaïïÃni pÅtanidassanÃni, pÅtanibhÃsÃni seyyathÃpi nÃma kaïikÃrapupphaæ pÅtaæ pÅtavaïïaæ pÅtanidassanaæ pÅtanibhÃsaæ, SeyyathÃpi và pana taæ vatthaæ [PTS Page 062] [\q 62/] bÃrÃïaseyyakaæ ubhatobhÃgavimaÂÂhaæ pÅtaæ pÅtavaïïaæ pÅtanidassanaæ pÅtanibhÃsaæ. Evamevaæ ajjhattaæ arÆpasa¤¤Å eko bahiddhà rÆpÃni passati pÅtÃni pÅtavaïïÃni pÅtanidassanÃni pÅtanibhÃsÃni. 'TÃni abhibhuyya jÃnÃmi, passÃmÅ'ti evaæ sa¤¤Å hoti idaæ chaÂÂhaæ abhibhÃyatanaæ. Ajjhattaæ arÆpasa¤¤Å eko bahiddhà rÆpÃni passati lohitakÃni lohitakavaïïÃni lohitakanidassanÃni lohitakanibhÃsÃni seyyathÃpi nÃma bandhujÅvakapupphaæ lohitakaæ lohitakavaïïaæ lohitakanidassanaæ lohitakanibhÃsaæ, seyyathÃpi và pana taæ vatthaæ bÃrÃïaseyyakaæ ubhatobhÃgavimaÂÂhaæ lohitakaæ lohitavaïïaæ lohitakanidassanaæ lohitaka nibhÃsaæ. Evamevaæ ajjhattaæ arÆpasa¤¤Å eko bahiddhà rÆpÃni passati lohitakÃni lohitakavaïïÃni lohitaka nidassanÃni lohitaka nibhÃsÃni tÃni abhibhuyya jÃnÃmi, passÃmÅ'ti evaæ sa¤¤Å hoti idaæ sattamaæ abhibhÃyatanaæ. Ajjhattaæ arÆpasa¤¤Å eko bahiddhà rÆpÃni passati odÃtÃni odÃtavaïïÃni odÃtanidassanÃni odÃta nibhÃsÃni. 1. Umà puppaæ, machasaæ [BJT Page 112] [\x 112/] SeyyathÃpi nÃma osadhÅtÃrakà odÃtà odÃtavaïïà odÃtanidasasanà odÃtanibhÃsÃ. SeyyathÃpi và pana taæ vatthaæ bÃrÃïaseyyakaæ ubhatobhÃgavimaÂÂhaæ odÃtaæ odÃtavaïïaæ odÃtanidassanaæ odÃtanibhÃsaæ evamevaæ ajjhattaæ arÆpasa¤¤Å eko bahiddhà rÆpÃni passati odÃtÃni odÃtavaïïÃni odÃtanidassanÃni odÃtanibhÃsÃni. 'TÃni abhibhuyya jÃnÃmi, passÃmÅ'ti evaæsa¤¤Å hoti idaæ aÂÂhamaæ abhibhÃyatanaæ. ImÃni kho bhikkhave aÂÂha abhibhÃyatanÃni. Etadaggaæ bhikkhave imesaæ aÂÂhannaæ abhibhÃyatanÃnaæ yadidaæ ajjhattaæ arÆpasa¤¤Å eko bahiddhà rÆpÃni passati odÃtÃni odÃtavaïïÃni odÃtanidassanÃni odÃtanibhÃsÃni. TÃni abhibhuyya jÃnÃmi passÃmÅti evaæ sa¤¤Å hoti. Evaæ sa¤¤inopi kho bhikkhave santi sattÃ. Evaæ sa¤¤Ånampi kho bhikkhave sattÃnaæ attheva [PTS Page 063] [\q 63/] a¤¤athattaæ, atthi vipariïÃmo, evaæ passaæ bhikkhave sutavà ariyasÃvako tasmimpi nibbindati. Tasmiæ nibbindanto agge virajjati, pageva hÅnasmiæ. 6. Catasso imà bhikkhave paÂipadÃ. Katamà catasso: dukkhà paÂipadà dandhÃbhi¤¤Ã, dukkhà paÂipadà khippÃbhi¤¤Ã, sukhÃpaÂipadà dandhÃbhi¤¤Ã, sukhÃpaÂipadà khippÃbhi¤¤Ã. Imà kho bhikkhave catasso paÂipadÃ. Etadaggaæ bhikkhave imÃsaæ catunnaæ paÂipadÃnaæ yadidaæ sukhà paÂipadà khippÃbhi¤¤Ã. Evaæ paÂipannÃpi kho bhikkhave santi sattÃ. Evaæ paÂipannÃnampi kho bhikkhave sattÃnaæ attheva a¤¤athattaæ, atthi vipariïÃmo. Evaæ passaæ bhikkhave sutavà ariyasÃvako tasmimpi nibbindati. Tasmiæ nibbindanto agge virajjati, pageva hÅnasmiæ. 7. Catasso imà bhikkhave sa¤¤Ã, katamà catasso: parittameko sa¤jÃnÃti, mahaggatameko sa¤jÃnÃti, appamÃïameko sa¤jÃnÃti natthi ki¤cÅti Ãki¤ca¤¤Ãyatanameko sa¤jÃnÃti, imà kho bhikkhave catasso sa¤¤Ã. Etadaggaæ bhikkhave imÃsaæ catunnaæ sa¤¤Ãnaæ yadidaæ ''natthi ki¤cÅ''ti Ãki¤ca¤¤Ãyatanameko sa¤jÃnÃti. Evaæ sa¤¤inopi kho bhikkhave santi sattÃ. Evaæ sa¤¤Ånampi kho bhikkhave sattÃnaæ attheva a¤¤athattaæ, atthi vipariïÃmo evaæ passaæ bhikkhave sutavÃ, ariyasÃvako tasmimpi nibbindati. Tasmiæ nibbindanto agge virajjati, pageva hÅnasmiæ. [BJT Page 114] [\x 114/] 8. Etadaggaæ bhikkhave bÃhirakÃnaæ diÂÂhigatÃnaæ yadidaæ no cassaæ, no ca me siyÃ, na bhavissÃmi, na me bhavissantÅti. EvaædiÂÂhino bhikkhave etaæ pÃÂikaÇkhaæ: yà cÃyaæ bhave appaÂikulyatÃ, sà cassa [PTS Page 064] [\q 64/] na bhavissati, yÃcÃyaæ bhavanirodhe pÃÂikulyatÃ, sà cassa na bhavissatÅti. Evaæ diÂÂhinopi kho bhikkhave santi sattÃ. Evaæ diÂÂhinampi kho bhikkhave sattÃnaæ attheva a¤¤athattaæ, atthi vipariïÃmo. Evaæ passaæ bhikkhave sutavà ariyasÃvako tasmimpi nibbindati. Tasmiæ nibbindanto agge virajjati, pageva hÅnasmiæ. 9. Santi bhikkhave eke samaïabrÃhmaïà paramatthavisuddhiæ pa¤¤Ãpenti. Etadaggaæ bhikkhave paramatthavisuddhiæ pa¤¤ÃpentÃnaæ yadidaæ sabbaso Ãki¤ca¤¤Ãyatanaæ samatikkamma nevasa¤¤ÃnÃsa¤¤Ãyatanaæ upasampajja viharati. Te tadabhi¤¤Ãya tassa sacchikiriyÃya dhammaæ desenti. Evaæ vÃdinopi kho bhikkhave santi sattÃ. Evaæ vÃdÅnampi kho bhikkhave sattÃnaæ attheva a¤¤athattaæ, atthi vipariïÃmo. Evaæ passaæ bhikkhave sutavà ariyasÃvako tasmimpi nibbindati, tasmiæ nibbindanto agge virajjati. Pageva hÅnasmiæ. 10. Santi bhikkhave eke samaïabrÃhmaïà paramadiÂÂhadhammanibbÃnavÃdÃ. Te paramadiÂÂhadhammaæ nibbÃnaæ pa¤¤Ãpenti. Etadaggaæ bhikkhave paramadiÂÂhadhamma nibbÃnaæ pa¤¤ÃpentÃnaæ yadidaæ channaæ phassÃyatanÃnaæ samudaya¤ca atthagama¤ca assÃda¤ca ÃdÅnava¤ca nissaraïa¤ca yathÃbhÆtaæ viditvà anupÃdà vimokkho. Evaæ vÃdiæ kho maæ bhikkhave evamakkhÃyiæ. Eke samaïabrÃhmaïà asatà tucchà musà abhÆtena abbhÃcikkhanti: na samaïo gotamo kÃmÃnaæ pari¤¤aæ pa¤¤Ãpeti. Na rÆpÃnaæ pari¤¤aæ pa¤¤Ãpeti, na vedanÃnaæ pari¤¤aæ pa¤¤ÃpetÅti. [PTS Page 065] [\q 65/] kÃmÃnaæ kho ahaæ bhikkhave pari¤¤aæ pa¤¤Ãpemi, rÆpÃna¤ca pari¤¤aæ pa¤¤Ãpemi, vedanÃna¤ca pari¤¤aæ pa¤¤Ãpemi diÂÂheva dhamme nicchÃto nibbuto sÅtibhÆto anupÃdà parinibbÃnaæ pa¤¤ÃpemÅti. [BJT Page 116] [\x 116/] 10. 1. 3. 10 Dutiya kosala suttaæ Ekaæ samayaæ bhagavà sÃvatthiyaæ viharati jetavane anÃthapiï¬ikassa ÃrÃme. Tena kho pana samayena rÃjà pasenadÅ kosalo uyyodhikÃya1 nivatto hoti vijitasaÇgÃmo laddhÃdhippÃyo atha kho rÃjà pasenadi kosalo yena ÃrÃmo tena pÃyÃsi. YÃvatikà yÃnassabhÆmi, yÃnena gantvà yÃnà paccÃrohitvà pattikova ÃrÃmaæ pÃvisi. Tena kho pana samayena sambahulà bhikkhu abbhokÃse caÇkamanti. Atha kho rÃjà pasenadÅ kosalo yeta te bhikkhu tenupasaÇkami. UpasaÇkamitvà te bhikkhu etadavoca: Kahannu kho bhante bhagavà etarahi viharati arahaæ sammà sambuddho? DassanakÃmà hi mayaæ bhante taæ bhagavantaæ arahantaæ sammÃsambuddhanti. Eso mahÃrÃja vihÃro saævutadvÃro, tena appasaddo upasaÇkamitvà ataramÃno Ãlindaæ pavisitvà ukkÃsitvà aggalaæ ÃkoÂehi, vivarissati te bhagavà dvÃranti. Atha kho rÃjà pasenadÅ kosalo yena so vihÃro saævutadvÃro, tena appasaddo upasaÇkamitvà ataramÃno Ãlindaæ pavisitvà ukkÃsitvà aggalaæ ÃkoÂesi. Vivari bhagavà dvÃraæ. Atha kho rÃjà pasenadi kosalo vihÃraæ pavisitvà bhagavato pÃdesu sirasà nipatitvà bhagavato pÃdÃni mukhena ca paricumbati, pÃïÅhi ca parisambÃhati, nÃmaæ ca sÃveti: 'rÃjÃhaæ bhante pasenadÅ kosalo, rÃjÃhaæ bhante pasenadÅ kosalo'ti. Kampana tvaæ mahÃrÃja atthavasaæ sampassamÃno imasmiæ sarÅre evarÆpaæ paramanipaccÃkÃraæ karosi mettupahÃraæ upadaæsesÅti? [PTS Page 066] [\q 66/] Kata¤¤utaæ kho ahaæ bhante kataveditaæ sampassamÃno bhagavati evarÆpaæ paramanipaccÃkÃraæ karomi, mettupahÃrÃæ upadaæsemi. 1. Bhagavà hi bhante bahujanahitÃya paÂipanno bahujanasukhÃya, bahunojanassa ariye ¤Ãye patiÂÂhÃpità yadidaæ kalyÃïadhammatÃya kusaladhammatÃya, yampi bhante bhagavà bahujanahitÃya paÂipanno bahujanasukhÃya bahuno janassa ariye ¤Ãye patiÂÂhÃpità yadidaæ kalyÃïadhammatÃya kusaladhammatÃya, idampi kho ahaæ bhante atthavasaæ sampassamÃno bhagavatÅ evarÆpaæ paramanipaccÃkÃraæ karomi, mettupahÃraæ upadaæsemi. 1. Uyyodhikà machasaæ [BJT Page 118] [\x 118/] 2. Puna ca paraæ bhante bhagavà sÅlavà vuddhasÅlo ariyasÅlo kusalasÅlo kusalasÅlena samannÃgato. Yampi bhante bhagavà sÅlavà vuddhasÅlo ariyasÅlo kusalasÅlo kusalasÅlena samannÃgato, imampi kho ahaæ bhante atthavasaæ sampassamÃno bhagavati evarÆpaæ paramanipaccÃkÃraæ karomi, mettupahÃraæ upadaæsemi. 3. Puna ca paraæ bhante bhagavà dÅgharattaæ Ãra¤¤ako ara¤¤e vanapatthÃni pantÃni senÃsanÃni paÂisevati. Yampi bhante bhagavà dÅgharattaæ Ãra¤¤ako ara¤¤e [PTS Page 067] [\q 67/] vanapatthÃni pantÃni senÃsanÃni paÂisevati, imampi kho ahaæ bhante atthavasaæ sampassamÃno bhagavati evarÆpaæ paramanipaccÃkÃraæ karomi, mettupahÃraæ upadaæsemi. 4. Puna ca paraæ bhante bhagavà santuÂÂho itarÅtaracÅvara piï¬apÃtasayanÃsanagilÃnapaccayabhesajjaparikkhÃrena, yampi bhante bhagavà santuÂÂho itarÅtara cÅvarapiï¬apÃtasayanÃsanagilÃnapaccayabhesajjaparikkhÃrena, imampi kho ahaæ bhante atthavasaæ sampassamÃno bhagavati evarÆpaæ paramanipaccÃkÃraæ karomi mettupahÃraæ upadaæsemi. 5. Puna ca paraæ bhante bhagavà Ãhuneyyo pÃhuneyyo dakkhiïeyyo a¤jalikaraïÅyo anuttaraæ pu¤¤akkhettaæ lokassa. Yampi bhante bhagavà Ãhuneyyo pÃhuneyyà dakkhiïeyyà a¤jalikaraïÅyo anuttaraæ pu¤¤akkhettaæ lokassa, imampi kho ahaæ bhanto atthavasaæ sampassamÃno bhagavati evarÆpaæ paramanipaccÃkÃraæ karomi, mettupahÃraæ upadaæsemi. [BJT Page 120] [\x 120/] 6. Puna ca paraæ bhante bhagavà yÃyaæ kathà abhisallekhikà cetovivaraïasappÃyÃ, seyyathÅdaæ: appicchakathÃ, santuÂÂhikathÃ, pavivekakathÃ, asaæsaggakathÃ, viriyÃrambhakathÃ, sÅlakathÃ, samÃdhikathÃ, pa¤¤ÃkathÃ, vimuttikathÃ, vimutti¤Ãïadassanakathà evarÆpiyà kathÃya nikÃmalÃbhÅ akicchalÃbhÅ akasiralÃbhÅ. Yampi bhante bhagavà yÃyaæ kathà abhisallekhikà ceto vivaraïasappÃyà seyyathÅdaæ: appicchakathÃ, santuÂÂhikathÃ, pavivekakathÃ, asaæsaggakathÃ, viriyÃrambhakathÃ, sÅlakathÃ, samÃdhikathÃ, pa¤¤ÃkathÃ, vimuttikathÃ, vimutti¤ÃïadassanakathÃ. EvarÆpiyà kathÃya nikÃmalÃbhÅ, akicchalÃbhÅ akasiralÃbhÅ. Imampi kho ahaæ bhante atthavasaæ sampassamÃno bhagavatÅ evarÆpaæ parama nipaccÃkÃraæ karomi, mettupahÃraæ upadaæsemi. 7. Puna ca paraæ bhante bhagavà catunnaæ jhÃnÃnaæ ÃbhicetasikÃnaæ diÂÂhadhammasukhavihÃrÃnaæ [PTS Page 068] [\q 68/] nikÃmalÃbhÅ akicchalÃbhÅ akasiralÃbhÅ. Yampi bhante bhagavà catunnaæ jhÃnÃnaæ ÃbhicetasikÃnaæ diÂÂhadhammasukhavihÃrÃnaæ nikÃmalÃbhÅ akicchalÃbhÅ akasiralÃbhÅ, imampi kho ahaæ bhante atthavasaæ sampassamÃno bhagavatÅ evarÆpaæ parama nipaccÃkÃraæ karomi, mettupahÃraæ upadaæsemi. 8. Puna ca paraæ bhante bhagavà anekavihitaæ pubbenivÃsaæ anussarati, seyyathÅdaæ: ekampijÃtiæ, dvepi jÃtiyo, tissopi jÃtiyo, catassopi jÃtiyo, pa¤capi jÃtiyo dasapi jÃtiyo, visampi jÃtiyo tiæsampi jÃtiyo cattÃrÅsampi jÃtiyo pa¤¤Ãsampi jÃtiyo jÃtisatampi, jÃtisahassampi, jÃtisatasahassampi, anekepi saævaÂÂakappe anekepi vivaÂÂakappe anekepi saævaÂÂavivaÂÂakappe, amutrÃsiæ evannÃmo evaægotto evaævaïïo evamÃhÃro evaæ sukhadukkhapaÂisaævedÅ evamÃyupariyanto. So tato cuto idhÆpapannoti. Iti sÃkÃraæ sauddesaæ anekavihitaæ pubbenivÃsaæ anussarati. Yampi bhante bhagavà anekavihitaæ pubbenivÃsaæ anussarati, seyyathÅdaæ: ekampi jÃtiæ dvepi jÃtiyo, tissopi jÃtiyo, catassopi jÃtiyo, pa¤capi jÃtiyo dasapi jÃtiyo, visampi jÃtiyo tiæsampi jÃtiyo cattÃrÅsampi jÃtiyo pa¤¤Ãsampi jÃtiyo jÃtisatampi, jÃtisahassampi, jÃtisatasahassampi anekepi saævaÂÂakappe anekepi vivaÂÂakappe anekepi saævaÂÂavivaÂÂakappe, amutrÃsiæ evannÃmo evaægotto evaævaïïo evamÃhÃro evaæ sukhadukkhapaÂisaævedÅ evamÃyupariyanto so tato cuto idhÆpapannoti. Iti sÃkÃraæ sauddesaæ anekavihitaæ pubbenivÃsaæ anussarati. Imampi kho ahaæ bhante atthavasaæ sampassamÃno bhagavati evarÆpaæ paramanipaccÃkÃraæ karomi. MettupahÃraæ upadaæsemi. [BJT Page 122] [\x 122/] 9. Puna ca paraæ bhante bhagavà dibbena cakkhunà visuddhena atikkantamÃnusakena satte passati cavamÃne uppajjamÃne hÅne païÅte suvaïïe dubbaïïe sugate duggate yathà kammÆpage satte pajÃnÃti. ''Ime vata bhonto sattà kÃyaduccaritena samannÃgatà vacÅduccaritena samannÃgatà manoduccaritena samannÃgatà ariyÃnaæ upavÃdakà [PTS Page 069] [\q 69/] micchÃdiÂÂhakà micchÃdiÂÂhakammasamÃdÃnÃ, te kÃyassa bhedà parammaraïà apÃyaæ duggatiæ vinipÃtaæ nirayaæ upapannÃ. Ime và pana bhonto sattà kÃya sucaritena samannÃgatà vacÅ sucaritena samannÃgatà mano sucaritena samannÃgatà ariyÃnaæ anupavÃdakà sammÃdiÂÂhakà sammÃdiÂÂhakammasamÃdÃnÃ, te kÃyassa bhedà parammaraïà sugatiæ saggaæ lokaæ upapannÃti. Iti dibbena cakkhunà visuddhena atikkantamÃnusakena satteta passati cavamÃno upapajjamÃne hÅne païÅte suvaïïe dubbaïïe sugate duggate yathÃkammÆpage satte pajÃnÃti. Yampi bhante bhagavà dibbena cakkhunà visuddhena atikkantamÃnusakena yathÃkammÆpage satte pajÃnÃti. Imampi kho ahaæ bhante atthavasaæ sampassamÃno bhagavati eva rÆpaæ paramanipaccÃkÃraæ karomi. MettupahÃraæ upadaæsemi. 10. Puna ca paraæ bhante bhagavà ÃsavÃnaæ khayà anÃsavaæ cetovimuttiæ pa¤¤Ãvimuttiæ diÂÂheva dhamme sayaæ abhi¤¤Ã sacchikatvà upasampajja viharati. Yampi bhante bhagavà ÃsavÃnaæ khayà anÃsavaæ cetovimuttiæ pa¤¤Ãvimuttiæ diÂÂheva dhamme sayaæ abhi¤¤Ã sacchikatvà upasampajja viharati. Imampi kho ahaæ bhante atthavasaæ sampassamÃno bhagavati evarÆpaæ paramanipaccÃkÃraæ karomi, mettupahÃraæ upadaæsemi. HandadÃni mayaæ bhante gacchÃma bahukiccà mayaæ bahukaraïÅyÃti. YassadÃni tvaæ mahÃrÃja kÃlaæ ma¤¤asÅti. Atha kho rÃjà pasenadi kosalo uÂÂhÃyÃsanà bhagavantaæ abhivÃdetvà padakkhiïaæ katvà pakkÃmÅ ti. MahÃvaggo tatiyo. TatruddÃnaæ: SÅhÃdhivuttikÃyena cundena kasiïena ca KÃlÅ dve mahÃpa¤¤Ã kosalehi pare duve. [BJT Page 124] [\x 124/] [PTS Page 070] [\q 70/] 4. UpÃlivaggo 10. 1. 4. 1 UpÃli suttaæ (SÃvatthi) Atha kho Ãyasmà upÃli yena bhagavà tenupasaÇkami. UpasaÇkamitvà bhagavantaæ abhivÃdetvà ekamantaæ nisÅdi. Ekamantaæ nisinno kho Ãyasmà upÃli bhagavantaæ etadavoca: Kati nukho bhante atthavase paÂicca tathÃgatena sÃvakÃnaæ sikkhÃpadaæ pa¤¤attaæ ? PÃtimokkhaæ uddiÂÂhanti? Dasa kho upÃli atthavase paÂicca tathÃgatena sÃvakÃnaæ sikkhÃpadaæ pa¤¤attaæ pÃtimokkhaæ uddiÂÂhaæ katame dasa: saÇghasuÂÂhutÃya, saÇghaphÃsutÃya, dummaÇkunaæ puggalÃnaæ niggahÃya, pesalÃnaæ bhikkhÆnaæ phÃsu vihÃrÃya, diÂÂhadhammikÃnaæ ÃsavÃnaæ saævarÃya, samparÃyikÃnaæ ÃsavÃnaæ paÂighÃtÃya, appasannÃnaæ pasÃdÃya, pasannÃnaæ bhiyyobhÃvÃya, saddhammaÂÂhitiyÃ, vinayÃnuggahÃya, Ime kho upÃli dasa atthavase paÂicca tathÃgatena sÃvakÃnaæ sikkhÃpadaæ pa¤¤attaæ, pÃtimokkhaæ uddiÂÂhanti. 10. 1. 4. 2 PÃtimokkhaÂÂhapana suttaæ (SÃvatthi) Kati nu kho bhante pÃtimokkhaÂÂhapanÃnÅti? Dasa kho upÃli pÃtimokkhaÂÂhapanà katame dasa: pÃrÃjiko tassaæ parisÃyaæ nisinno hoti, pÃrÃjikakathà vippakatà hoti, anupasampanno tassaæ parisÃyaæ [PTS Page 071] [\q 71/] nisinno hoti, anupasampannakathà vippakatà hoti, sikkhaæ paccakkhÃtako tassaæ parisÃyaæ nisinno hoti, sikkhaæ paccakkhÃtakathà vippakatà hoti, paï¬ako tassaæ parisÃyaæ nisinno hoti, paï¬akakathà vippakatà hoti, bhikkhunÅdÆsako tassaæ parisÃyaæ nisinno hoti, bhikkhunÅdÆsakakathà vippakathà hoti. Ime kho upÃli dasa pÃtimokkhaÂÂhapanÃti. [BJT Page 126] [\x 126/] 10. 1. 4. 3 UbbÃhikà suttaæ (SÃvatthi) Kati hi nu kho bhante dhammehi samannÃgato bhikkhu ubbÃhikÃya sammantitabbo hoti? Dasahi kho upÃli dhammehi samannÃgato bhikkhu ubbÃhikÃya sammannÅtabbo katamehi dasahi: idhÆpÃli bhikkhu sÅlavà hoti pÃtimokkhasaævarasaævuto viharati, ÃcÃragocarasampananno anumattesu vajjesu bhayadassÃvÅ samÃdÃya sikkhati sikkhÃpadesu, bahussuto hoti sutadharo sutasannicayo ye te dhammà ÃdikalyÃïà majjhekalyÃïà pariyosÃnakalyÃïà sÃtthà sabya¤janÃ, kevalaparipuïïaæ parisuddhaæ brahmacariyaæ abhivadanti, tathÃrÆpÃssa dhammà bahussutà honti dhatà vacasà paricità manasÃnupekkhità diÂÂhiyà suppaÂividdhÃ, ubhayÃni kho panassa pÃtimokkhÃni vitthÃrena svÃgatÃni honti suvibhattÃni suppavattÅni suvinicchitÃni suttaso anuvya¤janaso, vinaye kho pana Âhito hoti asaæhÅro, paÂibalo hoti ubho attapaccatthike sa¤¤Ãpetuæ pa¤¤Ãpetuæ nijjhÃpetuæ pekkhetuæ pasÃdetuæ, adhikaraïasamuppÃdavÆpasamakusalo [PTS Page 072] [\q 72/] hoti, adhikaraïaæ jÃnÃti adhikaraïasamudayaæ jÃnÃti adhikaraïanirodhaæ jÃnÃti, adhikaraïanirodhagÃminÅpaÂipadaæ jÃnÃti. Imehi kho upÃli dasahi dhammehi samannÃgato bhikkhu ubbÃhikÃya sammannÅtabboti. 10. 1. 4. 4 Upasampadà suttaæ (SÃvatthi) KatÅhi nu kho bhante dhammehi samannÃgatena bhikkhunà upasampÃdetabbanti? Dasahi kho upÃli dhammehi samannÃgatena bhikkhunà upasampÃdetabbaæ. Katamehi dasahi: idhÆpÃli bhikkhu sÅlavà hoti pÃtimokkhasaævarasaævuto viharati ÃcÃragocarasampanno anumattesu vajjesu bhayadassÃvÅ samÃdÃya sikkhati sikkhÃpadesu, bahussuto hoti sutadharo sutasannÅcayo, ye te dhammà ÃdikalyÃïà majjhekalyÃïà pariyosÃnakalyÃïà sÃtthà sabya¤janà kevalaparipuïïaæ parisuddhaæ brahmacariyaæ abhivadanti, tathÃrÆpÃssa dhammà bahussutà honti dhatà vacasà paricità manasÃnupekkhità diÂÂhiyà suppaÂividdhÃ. [BJT Page 128] [\x 128/] pÃtimokkhaæ kho panassa vitthÃrena svÃgataæ hoti suvibhattaæ suppavattaæ suvinicchitaæ suttaso anubya¤janaso, paÂibalo hoti gilÃnaæ upaÂÂhÃtuæ và upaÂÂhÃpetuæ vÃ, paÂibalo hoti anabhiratiæ vÆpakÃsetuæ và vÆpakÃsÃpetuæ vÃ, paÂibalo hoti uppannaæ kukkuccaæ dhammato vinodetuæ, paÂibalo hoti uppannaæ diÂÂhigataæ dhammato vivecetuæ, paÂibalo hoti adhisÅle samÃdapetuæ, paÂibalo hoti adhicitte samÃdapetuæ, paÂibalo hoti adhipa¤¤Ãya samÃdapetuæ. Imehi kho upÃli dasahi dhammehi samannÃgatena bhikkhunà upasampÃdetabbanti. [PTS Page 073] [\q 73/] 10. 1. 4. 5 Nissaya suttaæ (SÃvatthi) Katihi nu kho bhante dhammehi samannÃgatena bhikkhunà nissayo dÃtabboti? Dasahi kho upÃli dhammehi samannÃgatena bhikkhunà nissayo dÃtabbo. Katamehi dasahi: idhÆpÃli bhikkhu sÅlavà hoti pÃtimokkhasaævarasaævuto viharati ÃcÃragocarasampanno anumattesu vajjesu bhayadassÃvÅ samÃdÃya sikkhati sikkhÃpadesu. Bahussuto hoti sutadharo sutasannicayo, ye te dhammà ÃdikalyÃïà majjhekalyÃïà pariyosÃnakalyÃïà sÃtthà sabya¤janà kevalaparipuïïaæ parisuddhaæ brahmacariyaæ abhivadanti, tathÃrÆpÃssa dhammà bahussutà honti dhatà vacasà paricità manasÃnupekkhità diÂÂhiyà suppaÂividdhÃ, pÃtimokkhaæ kho panassa vitthÃrena svÃgataæ hoti suvibhattaæ suppavattaæ suvinicchitaæ suttaso anubya¤janaso, paÂibalo hoti gilÃnaæ upaÂÂhÃtuæ và upaÂÂhÃpetuæ vÃ, paÂibalo hoti anabhiratiæ vÆpakÃsetuæ và vÆpakÃsÃpetuæ vÃ, paÂibalo hoti uppannaæ kukkuccaæ dhammato vinodetuæ, paÂibalo hoti uppannaæ diÂÂhigataæ dhammato vivecetuæ, paÂibalo hoti adhisÅle samÃdapetuæ, paÂibalo hoti adhicitte samÃdapetuæ, paÂibalo hoti adhipa¤¤Ãya samÃdapetuæ. Imehi kho upÃli dasahi dhammehi samannÃgatena bhikkhunà nissayo dÃtabboti. [BJT Page 130] [\x 130/] 10. 1. 4. 6 SÃmaïera suttaæ (SÃvatthi) KatÅhi nu kho bhante dhammehi samannÃgatena bhikkhunà sÃmaïero upaÂÂhÃpetabboti? Dasahi kho upÃli dhammehi samannÃgatena bhikkhunà sÃmaïero upaÂÂhÃpetabbo. Katamehi dasahi: idhÆpÃli bhikkhu sÅlavà hoti pÃtimokkhasaævarasaævuto viharati ÃcÃragocarasampanno anumattesu vajjesu bhayadassÃvÅ samÃdÃya sikkhati sikkhÃpadesu, bahussuto hoti sutadharo sutasannicayo, ye te dhammà ÃdikalyÃïà majjhekalyÃïà pariyosÃnakalyÃïà sÃtthà sabya¤janà kevalaparipuïïaæ parisuddhaæ brahmacariyaæ abhivadanti, tathÃrÆpÃssa dhammà bahussutà honti dhatà vacasà paricità manasÃnupekkhità diÂÂhiyà suppaÂividdhÃ, pÃtimokkhaæ kho panassa vitthÃrena svÃgataæ hoti suvibhattaæ suppavattaæ suvinicchitaæ suttaso anubya¤janaso, paÂibalo hoti gilÃnaæ upaÂÂhÃtuæ vÃ, upaÂÂhÃpetuæ vÃ, paÂibalo hoti anabhiratiæ vÆpakÃsetuæ và vÆpakÃsÃpetuæ vÃ, paÂibalo hoti uppannaæ kukkuccaæ dhammato vinodetuæ, paÂibalo hoti uppannaæ diÂÂhagataæ dhammato vivecetuæ, paÂibalo hoti adhisÅle samÃdapetuæ. PaÂibalo hoti adhicitte samÃdapetuæ. PaÂibalo hoti adhipa¤¤Ãya samÃdapetuæ. Imehi kho upÃli dasahi dhammehi samannÃgatena bhikkhunà sÃmaïero upaÂÂhÃpetabboti. 10. 1. 4. 7 SaÇghabheda suttaæ (SÃvatthi) SaÇghabhedo saÇghabhedoti bhante vuccati. KittÃvatà nukho bhante saÇgho bhinno hotÅti? IdhÆpÃli bhikkhu adhammaæ ''dhammo' ti dipenti, dhammaæ 'adhammo' ti dÅpenti, avinayaæ 'vinayo'ti [PTS Page 074] [\q 74/] dÅpenti, vinayaæ avinayo' ti dÅpenti, abhÃsitaæ alapitaæ tathÃgatena'bhÃsitaæ lapitaæ tathÃgatenÃ'ti dÅpenti, bhÃsitaæ lapitaæ tathÃgatena 'abhÃsitaæ alapitaæ tathÃgatenÃ'ti dÅpenti, anÃciïïaæ tathÃgatena 'Ãciïïaæ tathÃgatenÃ'ti dÅpenti, Ãciïïaæ tathÃgatena anÃciïïaæ tathÃgatenÃ'ti dÅpenti, appa¤¤attaæ tathÃgatena 'pa¤¤attaæ tathÃgatenÃ'ti dÅpenti, pa¤¤attaæ tathÃgatena, appa¤¤attaæ tathÃgatenÃti dÅpenti. Te imehi dasahi vatthÆhi avakassanti, vavakassanti, Ãveni kammÃni karonti, Ãveni pÃtimokkhaæ uddisanti. EttÃvatà kho upÃli saÇgho bhinno hotÅ ti. [BJT Page 132] [\x 132/] 10. 1. 4. 8 SaÇghasÃmaggi suttaæ (SÃvatthi) SaÇghasÃmaggi saÇghasÃmaggÅti bhante vuccati. KittÃvatà nu kho bhante saÇgho samaggo hotÅ ti: IdhÆpÃli bhikkhu adhammaæ adhammoti dÅpenti, dhammaæ dhammo ti dÅpenti, avinayaæ avinayoti dÅpenti. Vinayaæ vinayoti dÅpenti, abhÃsitaæ alapitaæ tathÃgatena abhÃsitaæ alapitaæ tathÃgatenÃti dÅpenti, bhÃsitaæ lapitaæ tathÃgatena bhÃsitaæ lapitaæ tathÃgatenÃti dÅpenti, anÃciïïaæ tathÃgatena anÃciïïaæ tathÃgatenÃti dÅpenti, Ãciïïaæ tathÃgatena Ãciïïaæ tathÃgatenÃti dÅpenti, apa¤¤attaæ tathÃgatena apa¤¤attaæ tathÃgatenà ti dÅpenti, pa¤¤attaæ tathÃgatena pa¤¤attaæ tathÃgatenÃti dÅpenti. Te imehi dasahi vatthÆhi na avakassanti, na vavakassanti, na ÃvenikammÃni karonti, na ÃvenipÃtimokkhaæ uddisanti. EttÃvatà kho upÃli saÇgho samaggo hotÅ ti. [BJT Page 134] [\x 134/] [PTS Page 075] [\q 75/] 10. 1. 4. 9 PaÂhamaÃnanda suttaæ (SÃvatthi) Atha kho Ãyasmà Ãnando yena bhagavà tenupasaÇkami. UpasaÇkamitvà bhagavantaæ abhivÃdetvà ekamantaæ nisÅdi. Ekamantaæ nisinno kho Ãyasmà Ãnando bhagavantaæ etadavoca: SaÇgha bhedo saÇghabhedoti bhante vuccati, kittÃvatà nu kho bhante saÇgho bhinno hotÅ ti. IdhÃnanda bhikkhu adhammaæ dhammoti dÅpenti, dhammaæ adhammoti dÅpenti, avinayaæ vinayoti dÅpenti, vinayaæ avinayoti dÅpenti, abhÃsitaæ alapitaæ tathÃgatena bhÃsitaæ lapitaæ tathÃgatenÃti dÅpenti, bhÃsitaæ lapitaæ tathÃgatena abhÃsitaæ alapitaæ tathÃgatenÃti dÅpenti, anÃciïïaæ tathÃgatena Ãciïïaæ tathÃgatenà ti dÅpenti Ãciïïaæ, tathÃgatena anÃciïïaæ tathÃgatenÃ'ti dÅpenti. Appa¤¤attaæ tathÃgatena pa¤¤attaæ tathÃgatenÃti dÅpenti. Pa¤¤attaæ tathÃgatena appa¤¤attaæ tathÃgatenÃti dÅpenti. Te imehi dasahi vatthÆhi avakassanti, vavakassanti, ÃvenikammÃni karonti, Ãveni pÃtimokkhaæ uddisanti. EttÃvatà kho Ãnanda saÇgho bhinno hoti ti. Samaggaæ pana bhante saÇghaæ bhinditvÃ1 kiæ so pasavatÅ ti? KappaÂÂhiyaæ2 Ãnanda kibbisaæ pasavatÅti. Kiæ pana bhante kappaÂÂhiyaæ kibbisanti? Kappaæ Ãnanda nirayamhi paccatÅti. [PTS Page 076] [\q 76/] 1. ùpÃyiko nerayiko kappaÂÂho saÇghabhedako Vaggarato adhammaÂÂho yogakkhemÃ3padhaæsati SaÇghaæ samaggaæ bhetvÃna kappaæ nirayamhi paccatÅti. 1. BhetvÃsÅmu 2. KappaÂÂhikaæmachasaæ 3. YogakkhematosÅmu [BJT Page 136] [\x 136/] 10. 1. 4. 10 DutiyaÃnanda suttaæ (SÃvatthi) SaÇghasÃmaggi saÇghasÃmaggÅti bhante vuccati. KittÃvatà nu kho bhante saÇgho samaggo hotÅ ti? IdhÃnanda bhikkhu adhammaæ adhammoti dÅpenti. Dhammaæ dhammoti dÅpenti. Avinayaæ avinayoti dÅpenti, vinayaæ vinayoti dÅpenti. AbhÃsitaæ alapitaæ tathÃgatena abhÃsitaæ alapitaæ tathÃgatenÃti dÅpenti. BhÃsitaæ lapitaæ tathÃgatena bhÃsitaæ lapitaæ tathÃgatenÃti dÅpenti. AnÃciïïaæ tathÃgatena anÃciïïaæ tathÃgatenÃti dÅpenti. ùciïïaæ tathÃgatena Ãciïïaæ tathÃgatenÃti dÅpenti. Apa¤¤attaæ tathÃgatena apa¤¤attaæ tathÃgatenÃti dÅpenti. Pa¤¤attaæ tathÃgatena pa¤¤attaæ tathÃgatenÃti dÅpenti. Te imehi dasahi vatthÆhi na avakassanti, na vavakassanti na ÃvenikakammÃni karonti. Na ÃvenipÃtimokkhaæ uddisanti. EttÃvatà kho Ãnanda saÇgho samaggo hotÅti. Bhinnaæ pana bhante saÇghaæ samaggaæ katvà kiæ so pasavatÅ ti? Brahmaæ Ãnanda pu¤¤aæ pasavatÅti. Kiæ pana bhante brahmaæ pu¤¤anti? Kappaæ Ãnanda saggamhi modatÅti. [PTS Page 077] [\q 77/] 1. Sukhà saÇghassa sÃmaggi samaggÃna¤ca anuggaho Samaggarato dhammaÂÂho yogakkhemà na dhaæsati SaÇghaæ samaggaæ katvÃna kappaæ saggamhi modatÅti. UpÃlivaggo catuttho. TatruddÃnaæ: UpÃliÂÂhapana ubbÃho upasampada nissayena ca SÃmaïero ca dve bhedà Ãnandehi pare duveti. [BJT Page 138] [\x 138/] 5. Akkosavaggo 10. 1. 5. 1 VivÃda suttaæ (SÃvatthi) Atha kho Ãyasmà upÃli yena bhagavà tenupasaÇkami. UpasaÇkamitvà bhagavantaæ abhivÃdetvà ekamantaæ nisÅdi. Ekamantaæ nisinno kho Ãyasmà upÃli bhagavantaæ etadavoca: ''Ko nu kho bhante hetu, ko paccayo yena saÇghe bhaï¬anakalahaviggahavivÃdà uppajjanti bhikkhu ca na phÃsu viharantÅ''ti? IdhÆpÃli bhikkhu adhammaæ dhammoti dÅpenti, dhammaæ adhammoti dÅpenti, avinayaæ vinayoti dÅpenti, vinayaæ avinayoti dÅpenti, abhÃsitaæ alapitaæ tathÃgatena bhÃsitaæ lapitaæ tathÃgatenÃti dÅpenti, bhÃsitaæ lapitaæ tathÃgatena abhÃsitaæ alapitaæ tathÃgatenÃti dÅpenti, anÃciïïaæ tathÃgatena Ãciïïaæ tathÃgatenÃti dÅpenti, Ãciïïaæ tathÃgatena anÃciïïaæ tathÃgatenÃti dÅpenti, apa¤¤attaæ tathÃgatena pa¤¤attaæ tathÃgatenÃti [PTS Page 078] [\q 78/] dÅpenti, pa¤¤attaæ tathÃgatena apa¤¤attaæ tathÃgatenÃti dÅpenti. Ayaæ kho upÃli hetu ayaæ paccayo yena saÇghe bhaï¬ana kalaha viggaha vivÃdà uppajjanti, bhikkhu ca na phÃsu viharantÅ ti. [BJT Page 140] [\x 140/] 10. 1. 5. 2 PaÂhama vivÃdamÆla suttaæ (SÃvatthÅnidÃnaæ) Kati nu kho bhante vivÃdamÆlÃnÅti? Dasa kho upÃli vivÃdamÆlÃni. KatamÃni dasa: idhÆpÃli bhikkhu adhammaæ dhammoti dÅpenti. Dhammaæ adhammoti dÅpenti. Avinayaæ vinayoti dÅpenti. Vinayaæ avinayoti dÅpenti. AbhÃsitaæ alapitaæ tathÃgatena bhÃsitaæ lapitaæ tathÃgatenÃti dÅpenti, bhÃsitaæ lapitaæ tathÃgatena abhÃsitaæ alapitaæ tathÃgatenÃti dÅpenti. AnÃciïïaæ tathÃgatena Ãciïïaæ tathÃgatenÃti dÅpenti, Ãciïïaæ tathÃgatena anÃciïïaæ tathÃgatenÃti dÅpenti. Apa¤¤attaæ tathÃgatena pa¤¤attaæ tathÃgatenÃti dÅpenti. Pa¤¤attaæ tathÃgatena apa¤¤attaæ tathÃgatenÃti dÅpenti. ImÃni kho upÃli dasa vivÃdamÆlÃnÅti. 10. 1. 5. 3 Dutiya vivÃdamÆla suttaæ (SÃvatthÅnidÃnaæ) Kati nu kho bhante vivÃdamÆlÃnÅti? Dasa kho upÃli vivÃda mÆlÃnÅ. KatamÃni dasa? IdhÆpÃli bhikkhu anÃpattiæ ÃpattÅti dÅpenti. ùpattiæ anÃpattÅti dÅpenti. Lahukaæ Ãpattiæ garukaæ ÃpattÅti dÅpenti. Garukaæ Ãpattiæ lahukaæ ÃpattÅti dÅpenti. DuÂÂhullaæ apattiæ aduÂÂhullà appattÅti dÅpenti. AduÂÂhullaæ Ãpattiæ duÂÂhullÃpattÅti dÅpenti. SÃvasesaæ Ãpattiæ anavasesà ÃpattÅti dÅpenti. Anavasesaæ Ãpattiæ sÃvasesÃpattÅti dÅpenti. SappaÂikammaæ [PTS Page 079] [\q 79/] Ãpattiæ appaÂikammà ÃpattÅti dÅpenti. AppaÂikammaæ Ãpattiæ sappaÂikammà ÃpattÅti dÅpenti. ImÃni kho upÃli dasa vivÃdamÆlÃnÅti: [BJT Page 142] [\x 142/] 10. 1. 5. 4 KusinÃrà suttaæ Ekaæ samayaæ bhagavà kusinÃrÃyaæ viharati baliharaïe vanasaï¬e. Tatra kho bhagavà bhikkhu Ãmantesi bhikkhavoti. Bhadanteti kho te bhikkhu bhagavato paccassosuæ. Bhagavà etadavoca: Codakena bhikkhave bhikkhunà paraæ codetukÃmena pa¤ca dhamme ajjhattaæ paccavekkhitvà pa¤ca dhamme ajjhattaæ upaÂÂhapetvà paro codetabbo katame pa¤ca dhammà ajjhattaæ paccavekkhitabbÃ: Codakena bhikkhave bhikkhunà paraæ codetukÃmena evaæ paccavekkhitabbaæ: parisuddhakÃyasamÃcÃro nu khomahi, parisuddhenamhi kÃyasamÃcÃrena samannÃgato acchiddena appaÂimaæsena. Saævijjati nu kho me eso dhammo, udÃhu no ti. No ce bhikkhu parisuddhakÃyasamÃcÃro hoti parisuddhena kÃyasamÃcÃrena samannÃgato acchiddena appaÂimaæsena, tassa bhavanti cattÃro ''iÇgha tÃva Ãyasmà kÃyikaæ sikkhassÆ''ti itissa bhavanti vattÃro. Puna ca paraæ bhikkhave codakena bhikkhunà paraæ codetukÃmena evaæ paccavekkhitabbaæ: ''parisuddhavacÅsamÃcÃro nu khomahi'' parisuddhenamhi vacÅsamÃcÃrena samannÃgato acchiddena appaÂimaæsena saævijjati nu kho me eso dhammo, udÃhu noti no ce bhikkhave bhikkhu parisuddha vacÅsamÃcÃro hoti, parisuddhena vacÅsamÃcÃrena samannÃgato acchiddena appaÂimaæsena, tassa bhavanti cattÃro, ''iÇgha tÃva Ãyasmà vÃcasikaæ sikkhassÆ''ti. Itissa bhavanti vattÃro. [PTS Page 080] [\q 80/] Puna ca paraæ bhikkhave codakena bhikkhunà paraæ codetukÃmena evaæ paccavekkhitabbaæ: ''mettaæ nu kho me cittaæ paccupaÂÂhitaæ sabrahmacÃrÅsu anÃghÃtaæ, saævijjati nu kho me eso dhammo, udÃhu no''ti. No ce bhikkhave bhikkhuno mettaæ cittaæ paccupaÂÂhitaæ hoti sabrahmacÃrÅsu anÃghÃtaæ, tassa bhavanti cattÃro, ''iÇgha tÃva Ãyasmà sabrahmacÃrÅsu mettaæ cittaæ paccupaÂÂhapehÅ''ti. Itissa bhavanti vattÃro. [BJT Page 144] [\x 144/] Puna ca paraæ bhikkhave codakena bhikkhunà paraæ codetukÃmena evaæ paccavekkhitabbaæ: ''bahussuto nu khomhi sutadharo sutasannÅcayo ye te dhammà ÃdikalyÃïÃ, majjhe kalyÃïà pariyosÃnakalyÃïà sÃtthà sabya¤janà kevalaparipuïïaæ parisuddhaæ brahmacariyaæ abhivadanti. TathÃrÆpà me dhammà bahussutà honti dhatà vacasà paricità manasÃnupekkhità diÂÂhiyà suppaÂividdhÃ, saævijjati nu kho me eso dhammo, udÃhuno''ti. No ce bhikkhave bhikkhu bahussuto hoti sutadharo sutasannÅcayo, ye te dhammà ÃdikalyÃïà majjhe kalyÃïà pariyosÃnakalyÃïà sÃtthà sabya¤janà kevalaparipuïïaæ parisuddhaæ brahmacariyaæ abhivadanti, tathÃrÆpÃssa dhammà bahussutà honti dhatà vacasà paricità manasÃnupekkhità diÂÂhiyà suppaÂividdhÃ. Tassa bhavanti cattÃro: ''iÇgha tÃva Ãyasmà Ãgamaæ pariyÃpuïassÆ''ti. Itissa bhavanti vattÃro, Puna ca paraæ bhikkhave codakena bhikkhunà paraæ codetukÃmena evaæ paccavekkhitabbaæ. ''UbhayÃni nu kho me pÃtimokkhÃni vitthÃrena svÃgatÃni honti, suvibhattÃni suppavattÅni suvinicchitÃni suttaso anubya¤janaso. Saævijjati nu kho me eso dhammo. UdÃhu no''ti. No ce bhikkhave bhikkhuno ubhayÃni pÃtimokkhÃni [PTS Page 081] [\q 81/] vitthÃrena svÃgatÃni honti suvibhattÃni suppavattÅni suvinicchitÃni suttaso anubya¤janaso. Idaæ panÃyasmà ''kattha vuttaæ bhagavatÃ''ti iti puÂÂho na sampÃyati, tassa bhavanti cattÃro: ''iÇgha tÃva Ãyasmà vinayaæ sikkhassÆ''ti itissa bhavanti vattÃro. Ime pa¤ca dhammà ajjhattaæ paccavekkhitabbÃ. Katame pa¤cadhammà ajjhattaæ upaÂÂhapetabbÃ: kÃlena vakkhÃmi no akÃlena, bhÆtena vakkhÃmi no abhÆtena, saïhena vakkhÃmi no pharusena, atthasaæhitena vakkhÃmi no anatthasaæhitena. Mettacitto vakkhÃmi no dosantaroti. Ime pa¤ca dhammà ajjhattaæ upaÂÂhapetabbÃ. Codakena bhikkhave bhikkhunà ime pa¤ca dhamme ajjhattaæ paccavekkhitvÃ, ime pa¤ca dhamme ajjhattaæ upaÂÂhapetvà paro codetabboti. [BJT Page 146] [\x 146/] 10. 1. 5. 5 RÃjantepurappavesana suttaæ (SÃvatthi) Dasa ime bhikkhave ÃdÅnavà rÃjantepurappavesane. Katame dasa: 1. Idha bhikkhave rÃjà mahesiyà saddhiæ nisinno hoti, tatra bhikkhu pavisati, mahesÅ và bhikkhuæ disvà sitaæ pÃtu karoti, bhikkhu và mahesiæ disvà sitaæ pÃtu karoti. Tattha ra¤¤o evaæ hoti: ''addhà imesaæ kataæ và karissanti vÃ''ti. Ayaæ bhikkhave paÂhamo ÃdÅnavo rÃjantepurappavesane. 2. Puna ca paraæ bhikkhave rÃjà bahukicco bahukaraïÅyo a¤¤ataraæ itthiæ gantvà na sarati, sà tena gabbhaæ gaïhÃti, tattha ra¤¤o evaæ hoti: '' na kho idha [PTS Page 082] [\q 82/] a¤¤o koci pavisati. A¤¤atra pabbajitena, siyà nu kho pabbajitassa kammanti. Ayaæ bhikkhave dutiyo ÃdÅnavo rÃjante purappavesane. 3. Puna ca paraæ bhikkhave ra¤¤o antepure a¤¤ataraæ ratanaæ nassati tattha ra¤¤o evaæ hoti: ''na kho idha a¤¤o koci pavisati a¤¤atra pabbajitena, siyà nu kho pabbajitassa kammanti''. Ayaæ bhikkhave tatiyo ÃdÅnavo rÃjantepurappavesane. 4. Puna ca paraæ bhikkhave ra¤¤o antepure abbhantarà guyhavantà bahiddhà sambhedaæ gacchanti. Tattha ra¤¤o evaæ hoti: ''na kho idha a¤¤o koci pavisati a¤¤atra pabbajitena, siyà nu kho pabbajitassa kammanti. Ayaæ bhikkhave catuttho ÃdÅnavo rÃjantepurappavesane. 5. Puna ca paraæ bhikkhave ra¤¤o antepure pità và puttaæ pattheti, putto, vÃ, pitaraæ, pattheti, tesaæ evaæ hoti: ''na kho idha a¤¤o koci pavisati a¤¤atra pabbajitena, siyà nu kho pabbajitassa kammanti, ayaæ bhikkhave pa¤camo ÃdÅnavo rÃjantepurappavesane. 6. Puna ca paraæ bhikkhave rÃjà nÅcaÂÂhÃnÅyaæ ucce ÂhÃne Âhapeti. Yesaæ taæ amanÃpaæ tesaæ evaæ hoti: ''rÃjà kho pabbajitena saæsaÂÂho, siyÃnu kho pabbajitassa kammanti. '' Ayaæ bhikkhave chaÂÂho ÃdÅnavo rÃjantepurappavesane. [BJT Page:148] [\x 148/] 7. Puna ca paraæ bhikkhave rÃjà uccaÂÂhÃnÅyaæ nÅce ÂhÃne Âhapeti yesaæ taæ amanÃpaæ tesaæ evaæ hoti: ''rÃjà kho pabbajitena saæsaÂÂho, siyà nu kho pabbajitassa kammanti''. Ayaæ kho bhikkhave sattamo ÃdÅnavo rÃjantepurappavesane. 8. Puna ca paraæ bhikkhave rÃjà akÃle senaæ uyyojeti, yesaæ taæ amanÃpaæ, tesaæ evaæ hoti: ''rÃjà kho pabbajitena saæsaÂÂho, siyà nu kho pabbajitassa kammanti. '' Ayaæ bhikkhave aÂÂhamo ÃdÅnavo rÃjantepurappavesane. 9. Puna ca paraæ bhikkhave rÃjà kÃle senaæ uyyojetvà antarÃmaggato nivattÃpeti, yesaæ taæ amanÃpaæ tesaæ [PTS Page 083] [\q 83/] evaæ hoti. ''RÃjà kho pabbajitena saæsaÂÂho, siyà nu kho pabbajitassa kammanti. '' Ayaæ bhikkhave navamo ÃdÅnavo. RÃjantepurappavesane. 10. Puna ca paraæ bhikkhave ra¤¤o antepuraæ hatthisammaddaæ assasammaddaæ rathasammaddaæ1 rajanÅyÃni rÆpa sadda gandharasaphoÂÂhabbÃni yÃni na pabbajita sÃruppÃni. Ayaæ bhikkhave dasamo ÃdÅnavo rÃjantepurappavesane. Ime kho bhikkhave dasa Ãdinavà rÃjantepurappavesaneti. 10. 1. 5. 6 Sakya suttaæ Ekaæ samayaæ bhagavà sakkesu viharati kapilavatthusmiæ nigrodhÃrÃme atha kho sambahulà sakkyÃ2 upÃsakà tadahuposathe yena bhagavà tenupasaÇkamiæsu, upasaÇkamitvà bhagavantaæ abhivÃdetvà ekamantaæ nisÅdiæsu. Ekamantaæ nisinne kho sakye upÃsake bhagavà etadavoca: ''api nu kho tumhe sakyà aÂÂhaÇgasamannÃgataæ uposathaæ upavasathÃ''ti? ''Appekadà mayaæ bhante aÂÂhaÇgasamannÃgataæ uposathaæ upavasÃma, appekadà na upavasÃmÃ''ti. Tesaæ vo sakyà alÃbhà tesaæ dulladdhaæ ye tumhe evaæ sokasabhaye jÅvite maraïasabhaye jÅvite appekadà aÂÂhaÇgasamannÃgataæ uposathaæ upavasatha, appekadà na upavasatha, taæ kiæ ma¤¤atha sakyÃ, idha puriso yena kenaci kammaÂÂhÃnena anÃpajja3 akusalaæ divasaæ a¬¬hakahÃpaïe nibbiseyya, [PTS Page 084] [\q 84/] dakkho puriso uÂÂhÃnasampannoti alaæ vacanÃyÃti? Evaæ bhante, 1. Hatthisammadaæ, assasammadaæ, rathasammadaæ, sÅmu 2. SakkyÃ, machasaæ 3. AnÃpapajajaæ, sÅmu. [BJT Page 150] [\x 150/] Taæ kiæ ma¤¤atha sakyÃ, idha puriso yena kenaci kammaÂÂhÃnena anÃpajja akusalaæ divasaæ kahÃpaïaæ nibbiseyya, dakkho puriso uÂÂhÃnasampannoti alaæ vacanÃyÃti? Evaæ bhante, Taæ kiæ ma¤¤atha sakkÃ, idha puriso yena kenaci kammaÂÂhÃnena anÃpajja akusalaæ divasaæ dve kahÃpaïe nibbiseyya, dakkho puriso uÂÂhÃnasampannoti alaæ vacanÃyÃti? Evaæ bhante, tayo kahÃpaïe nibbiseyya, dakkho puriso uÂÂhÃnasampannoti alaæ vacanÃyati? Evaæ bhante, cattÃro kahÃpaïe nibbiseyya, dakkho puriso uÂÂhÃnasampannoti alaæ vacanÃyÃti? Evaæ bhante. Pa¤ca kahÃpaïe nibbiseyya, Dakkho puriso uÂÂhÃnasampannoti alaæ vacanÃyÃti? Evaæ bhante, cha kahÃpaïe nibbiseyya, dakkho puriso uÂÂhÃnasampannoti alaæ vacanÃyati? Evaæ bhante, satta kahÃpaïe nibbiseyya, dakkho puriso uÂÂhÃnasampannoti alaæ vacanÃyÃti? Evaæ bhante, aÂÂha kahÃpaïe nibbiseyya, dakkho puriso uÂÂhÃnasampannoti alaæ vacanÃyÃti? Evaæ bhante, nava kahÃpaïe nibbiseyya, dakkho puriso uÂÂhÃnasampannoti alaæ vacanÃyÃti? Evaæ bhante, dasa kahÃpaïe nibbiseyya, dakkho puriso uÂÂhÃnasampannoti alaæ vacanÃyÃti? Evaæ bhante, vÅsati kahÃpaïe nibbiseyya, dakkho puriso uÂÂhÃnasampannoti alaæ vacanÃyÃti? Evaæ bhante, tiæsa kahÃpaïe nibbiseyya, dakkho puriso uÂÂhÃnasampannoti alaæ vacanÃyÃti? Evaæ bhante. CattÃrÅsaæ kahÃpaïe nibbiseyya, pa¤¤Ãsaæ kahÃpaïe nibbiseyya, ''dakkho puriso uÂÂhÃnasampanno''ti alaæ vacanÃyÃti? Evaæ bhante, Taæ kimma¤¤atha sakkyÃ, apinu so puriso divase divase kahÃpaïasataæ kahÃpaïasahassaæ nibbisamÃno laddhaæ laddhaæ nikkhipanto vassasatÃyuko vassasatajÅvÅ mahantaæ bhogakkhandhaæ adhigaccheyyÃti? Evaæ bhante, Taæ kiæ ma¤¤atha sakyÃ, api nu so puriso bhogahetu bhoganidÃnaæ bhogÃdhikaraïaæ ekaæ và rattiæ ekaæ và divasaæ upa¬¬haæ và rattiæ upa¬¬haæ và divasaæ ekantasukhapaÂisaævedÅ vihareyyÃti? No hetaæ bhante, Taæ kissa hetu? KÃmà hi bhante aniccà tucchà musà mosa dhammÃti. Idha kho pana vo sakkyà mama sÃvako dasa vassÃni appamatto ÃtÃpi pahitatto viharanto yathà mayÃnusiÂÂhaæ tathà paÂipajjamÃno satampi vassÃni satampi vassasatÃni [PTS Page 085] [\q 85/] satampi vassasahassÃni satampi vassasatasahassÃni ekantasukhapaÂisaævedÅ vihareyya, so ca khvassa sakadÃgÃmÅ và anÃgÃmÅ và apaïïakaæ và sotÃpanno, tiÂÂhantu sakyà dasa vassÃni. [BJT Page 152] [\x 152/] . Idha mama sÃvako nava vassÃni appamatto ÃtÃpÅ pahitatto viharanto yathà mayÃnusiÂÂhaæ tathà paÂipajjamÃno satampi vassÃni satamapi vassasahassÃni satampi vassasatasahassÃni ekantasukhapaÂisaævedÅ vihareyya, so ca khvassa sakadÃgÃmÅ và anÃgÃmÅ và apaïïakaæ và sotÃpanno, idha mama sÃvako aÂÂha vassÃni appamatto ÃtÃpÅ pahitatto viharanto yathà mayÃnusiÂÂhaæ tathà paÂipajjamÃno satampi vassÃni satampi vassasahassÃni satampi vassasatasahassÃni ekantasukhapaÂisaævedÅ vihareyya, so ca khvassa sakadÃgÃmÅ và anÃgÃmÅ và apaïïakaæ và sotÃpanno, Satta vassÃni appamatto ÃtÃpi pahitatto viharanto yathà mayÃnusiÂÂhaæ tathà paÂipajjamÃno Satampi vassÃni satampi vassasatÃni satampi vassasahassÃni satampi vassasatasahassÃni ekantasukhapaÂisaævedÅ vihareyya, so ca khavassa sakadÃgÃmÅ và anÃgÃmÅ và apaïïakaæ và sotÃpanno, Cha vassÃni appamatto ÃtÃpi pahitatto viharanto yathà mayÃnusiÂÂhaæ tathà paÂipajjamÃno satampi vassÃni satampi vassasatÃni satampi vassasahassÃni satampi vassasatasahassÃni ekanta sukha paÂisaævedÅ vihareyya: so ca khvassa sakadÃgÃmÅ và anÃgÃmÅ và apaïïakaæ và sotÃpanno, pa¤ca vassÃni appamatto ÃtÃpi pahitatto viharanto yathà mayÃnusiÂÂhaæ tathà paÂipajjamÃno satampi vassÃni satampi vassasatÃni satampi vassasahassÃni satampi vassasatasahassÃni ekanta sukha paÂisaævedÅ vihareyya: so ca khavassa sakadÃgÃmÅ và anÃgÃmÅ và apaïïakaæ và sotÃpanno, cattÃri vassÃni appamatto ÃtÃpÅ pahitatto viharanto yathà mayÃnusiÂÂhaæ tathà paÂipajjamÃno satampi vassÃni satampi vassasatÃni satampi vassasahassÃni satampi vassasatasahassÃni ekanta sukhapaÂisaævedÅ vihareyya: so ca khavassa sakadÃgÃmÅ và anÃgÃmÅ và apaïïakaæ và sotÃpanno, tÅïi vassÃni appamatto ÃtÃpÅ pahitatto viharanto yathà mayÃnusiÂÂhaæ tathà paÂipajjamÃno satampi vassÃni satampi vassasatÃni satampi vassasahassÃni satampi vassasatasahassÃni ekanta sukhapaÂisaævedÅ vihareyya: so ca khavassa sakadÃgÃmÅ và anÃgÃmÅ và apaïïakaæ và sotÃpanno, dve vassÃni appamatto ÃtÃpÅ pahitatto viharanto yathà mayÃnusiÂÂhaæ tathà paÂipajjamÃno satampi vassÃni satampi vassasatÃni satampi vassasahassÃni satampi vassasatasahassÃni ekanta sukha paÂisaævedÅ vihareyya: so ca khavassa sakadÃgÃmÅ và anÃgÃmÅ và apaïïakaæ và sotÃpanno, ekaæ vassaæ appamatto ÃtÃpÅ pahitatto viharanto yathà mayÃnusiÂÂhaæ tathà paÂipajjamÃno satampi vassÃni ekanta sukha paÂisaævedÅ vihareyya: so ca khavassa sakadÃgÃmÅ và anÃgÃmÅ và apaïïakaæ và sotÃpanno, satampi vassasatÃni satampi vassasahassÃni ekanta sukha paÂisaævedÅ vihareyya: so ca khavassa sakadÃgÃmÅ và anÃgÃmÅ và apaïïakaæ và sotÃpanno, satampi vassasatasahassÃni ekanta sukhapaÂisaævedÅ vihareyya: so ca khavassa sakadÃgÃmÅ và anÃgÃmÅ và apaïïakaæ và sotÃpanno: TiÂÂhatu sakyà ekaæ vassaæ. Idha pana sÃvako dasa mÃse appamatto ÃtÃpÅ pahitatto viharanto yathà mayÃnusiÂÂhaæ tathà paÂipajjamÃno satampi vassÃni satampi vassasatÃni satampi vassasahassÃni satampi vassasata sahassÃni ekantasukhapaÂisaævedÅ vihareyya so ca khavassa sakadÃgÃmÅ và anÃgÃmÅ và apaïïakaæ và sotÃpanno, satampi vassasahassÃni ekantasukhapaÂisaævidÅ vihereyya so ca khavassa sakadÃgÃmÅ và anÃgÃmÅ và apaïïakaæ và sotÃpanno, satampi vassasatasahassÃni ekantasukhapaÂisaævedÅ vihareyya so ca khavassa sakadÃgÃmÅ và anÃgÃmÅ và apaïïakaæ và sotÃpanno. TiÂÂhantu sakyà dasa mÃsà idha mama sÃvako nava mÃse appamatto ÃtÃpi pahitatto viharanto yathà mayÃnusiÂÂhaæ tathà paÂipajjamÃno satampi vassÃni ekantasukhapaÂisaævedÅ vihareyya, so ca khvassa sakadÃgÃmÅ và anÃgÃmÅ và apaïïakaæ và sotÃpanno, satampi vassasatÃni ekantapaÂisaævedÅ vihareyya, so ca bavassa sakadÃgÃmÅ và anÃgÃmÅ và apaïïakaæ và sotÃpanno, satampi vassa sahassÃni ekantasukhapaÂisaævedÅ vihareyya, so ca khvassa sakadÃgÃmÅ và anÃgÃmÅ và apaïïakaæ và sotÃpanno, satampi. VassasatasahassÃni ekantasukhapaÂisaævedÅ vihareyya, so ca khvassa sakadÃgÃmÅ và anÃgÃmÅ và apaïïakaæ và sotÃpanto, AÂÂha mÃse appamatto ÃtÃpi pahitatto viharanto yathà mayÃnusiÂÂhaæ tathà PaÂipajjamÃno satampi vassÃni ekantasukhapaÂisaævedÅ vihareyya, so ca khvassa sakadÃgÃmÅ và anÃgÃmÅ và apaïïakaæ và sotÃpanno, satampivassasatÃni EkantasukhapaÂisaævedÅ vihareyya, so ca khvassa sakadÃgÃmÅ và anÃgÃmÅ và apaïïakaæ và sotÃpanno, satampi vassa sahassÃni ekantasukhapaÂisaævedÅ vihareyya, so ca khvassa sakadÃgÃmÅ và anÃgÃmÅ Và apaïïakaæ và sotÃpanno, satampi. VassasatasahassÃni ekantasukhapaÂisaævedÅ vihareyya, so ca khavassa sakadÃgÃmÅ và anÃgÃmÅ và apaïïakaæ và sotÃpanno. Satta mÃse appamatto ÃtÃpi pahitatto viharanto yathÃmayÃnusiÂÂhaæ tathà PaÂipajjamÃno satampi vassÃni ekantasukhapaÂisaævedÅ vihareyya, so ca khvassa sakadÃgÃmÅ và và anÃgÃmÅ và apaïïakaæ và sotÃpanno, satampi vassasatÃni ekantapaÂisaævedÅ vihareyya, so ca khvassa sakadÃgÃmÅ và anÃgÃmÅ và apaïïakaæ và sotÃpanno satampi vassa sahassÃni ekantasukhapaÂisaævedÅ vihareyya, so ca khvassa sakadÃgÃmÅ và anÃgÃmÅ và apaïïakaæ và sotÃpanno, satampi. VassasatasahassÃni ekantasukhapaÂisaævedÅ vihareyya, so ca bavassa sakadÃgÃmÅ và anÃgÃmÅ và apaïïakaæ và sotÃpanno. Cha mÃse appamatto ÃtÃpi pahitatto viharanto yathÃmayÃnusiÂÂhaæ tathà paÂipajjamÃno satampi vassÃni ekantasukhapaÂisaævedÅ vihareyya, so ca khvassa sakadÃgÃmÅ và anÃgÃmÅ và apaïïakaæ và sotÃpanno, satampi vassasatÃni ekantapaÂisaævedÅ Vihareyya, so ca bavassa sakadÃgÃmÅ và anÃgÃmÅ và apaïïakaæ và sotÃpanno, satampi vassasahassÃni ekantasukhapaÂisaævedÅ vihareyya, so ca khvassa sakadÃgÃmÅ và anÃgÃmÅ và apaïïakaæ và sotÃpanno, satampi. VassasatasahassÃni ekantasukhapaÂisaævedÅ vihareyya, so ca bavassa sakadÃgÃmÅ và anÃgÃmÅ và apaïïakaæ và sotÃpanno. Pa¤ca mÃse appamatto ÃtÃpi pahitatto viharanto yathÃmayÃnusiÂÂhaæ tathà PaÂipajjamÃno satampi vassÃni ekantasukhapaÂisaævedÅ vihareyya, so ca khvassa sakadÃgÃmÅ và và anÃgÃmÅ và apaïïakaæ và sotÃpanno, satampi vassasatÃni ekantasukhapaÂisaævedÅ vihareyya, so ca khvassa sakadÃgÃmÅ và anÃgÃmÅ và apaïïakaæ và sotÃpanno, satampi vassasahassÃni ekantasukhapaÂisaævedÅ vihareyya, so ca khvassa sakadÃgÃmÅ và anÃgÃmÅ và apaïïakaæ và sotÃpanno, satampi. VassasatasahassÃni ekantasukhapaÂisaævedÅ vihareyya, so ca khvassa sakadÃgÃmÅ và anÃgÃmÅ và apaïïakaæ và sotÃpanno. CattÃro mÃse appamatto ÃtÃpi pahitatto viharanto yathÃmayÃnusiÂÂhaæ tathà paÂipajjamÃno satampi vassÃni ekantasukhapaÂisaævedÅ vihareyya, so ca khvassa sakadÃgÃmÅ và và anÃgÃmÅ và apaïïakaæ và sotÃpanno, satampi vassasatÃni ekantasukhapaÂisaævedÅ vihareyya, so ca khvassa sakadÃgÃmÅ và anÃgÃmÅ và apaïïakaæ và sotÃpanno satampivassa sahassÃni ekantasukhapaÂisaævedÅ vihareyya, so ca khvassa sakadÃgÃmÅ và anÃgÃmÅ và apaïïakaæ và sotÃpanno, satampi. VassasatasahassÃni ekantasukhapaÂisaævedÅ vihareyya, so ca khvassa sakadÃgÃmÅ và anÃgÃmÅ và apaïïakaæ và sotÃpanno. Tayo mÃse appamatto ÃtÃpi pahitatto viharanto yathÃmayÃnusiÂÂhaæ tathà paÂipajjamÃno satampi vassÃni ekantasukhapaÂisaævedÅ vihareyya, so ca khvassa sakadÃgÃmÅ và và anÃgÃmÅ và apaïïakaæ và sotÃpanno, satampi vassasatÃni ekantasukhapaÂisaævedÅ vihareyya, so ca khvassa sakadÃgÃmÅ và anÃgÃmÅ và apaïïakaæ và sotÃpanno, satampivassa sahassÃni ekantasukhapaÂisaævedÅ vihareyya, so ca khvassa sakadÃgÃmÅ và anÃgÃmÅ và apaïïakaæ và sotÃpanno, satampi. VassasatasahassÃni ekantasukhapaÂisaævedÅ vihareyya, so ca bavassa sakadÃgÃmÅ và anÃgÃmÅ và apaïïakaæ và sotÃpanno. Dve mÃse appamatto ÃtÃpi pahitatto viharanto yathÃmayÃnusiÂÂhaæ tathà PaÂipajjamÃno satampi vassÃni ekantasukhapaÂisaævedÅ vihareyya, so ca khvassa sakadÃgÃmÅ và và anÃgÃmÅ và apaïïakaæ và sotÃpanno, satampi vassasatÃni ekantasukhapaÂisaævedÅ vihareyya, so ca khvassa sakadÃgÃmÅ và anÃgÃmÅ và apaïïakaæ và sotÃpanno, satampivassa sahassÃni ekantasukhapaÂisaævedÅ vihareyya, so ca khvassa sakadÃgÃmÅ và anÃgÃmÅ và apaïïakaæ và sotÃpanno, satampi. VassasatasahassÃni ekantasukhapaÂisaævedÅ vihareyya, so ca bavassa sakadÃgÃmÅ và anÃgÃmÅ và apaïïakaæ và sotÃpanno. Ekaæ mÃsaæ appamatto ÃtÃpi pahitatto viharanto yathÃmayÃnusiÂÂhaæ tathà PaÂipajjamÃno satampi vassÃni ekantasukhapaÂisaævedÅ vihareyya, so ca khvassa sakadÃgÃmÅ và và anÃgÃmÅ và apaïïakaæ và sotÃpanno, satampi vassasatÃni ekantasukhapaÂisaævedÅ vihareyya, so ca khvassa sakadÃgÃmÅ và anÃgÃmÅ và apaïïakaæ và sotÃpanno, satampivassa sahassÃni ekantasukhapaÂisaævedÅ vihareyya, so ca khvassa sakadÃgÃmÅ và anÃgÃmÅ và apaïïakaæ và sotÃpanno, satampi. VassasatasahassÃni ekantasukhapaÂisaævedÅ vihareyya, so ca bavassa sakadÃgÃmÅ và anÃgÃmÅ và apaïïakaæ và sotÃpanno. AddhamÃsaæ appamatto ÃtÃpi pahitattoviharanto yathÃmayÃnusiÂÂhaæ tathà paÂipajjamÃno satampi vassÃni ekantasukhapaÂisaævedÅ vihareyya, so ca khvassa sakadÃgÃmÅ và anÃgÃmÅ và apaïïakaæ và sotÃpanno, satampi vassasatÃni ekantasukhapaÂisaævedÅ vihareyya, so ca bavassa sakadÃgÃmÅ và anÃgÃmÅ và apaïïakaæ và sotÃpanno satampivassa sahassÃni ekantasukhapaÂisaævedÅ vihareyya, so ca khvassa sakadÃgÃmÅ và anÃgÃmÅ và apaïïakaæ và sotÃpanno, satampi. VassasatasahassÃni ekantasukhapaÂisaævedÅ vihareyya, so ca khvassa sakadÃgÃmÅ và anÃgÃmÅ và apaïïakaæ và sotÃpanno. TiÂÂhatu sakyà addhamÃso idha mama sÃvako dasa rattindive appamatto ÃtÃpÅ pahitatto viharanto yathà mayÃnusiÂÂhaæ tathà paÂipajjamÃno satampi vassÃni ekanta sukhapaÂisaævedÅ vihareyya, so ca khvassa sakadÃgÃmÅ và anÃgÃmÅ và apaïïakaæ và sotÃpanno, satampi vassasatÃni ekanta sukhapaÂisaævedÅ vihareyya, so ca khvassa sakadÃgÃmÅ và anÃgÃmÅ và apaïïakaæ và sotÃpanno, satampi vassasahassÃni ekanta sukhapaÂisaævedÅ vihareyya, so ca khvassa sakadÃgÃmÅ và anÃgÃmÅ và apaïïakaæ và sotÃpanno, satampi vassasatasahassÃni ekanta sukhapaÂisaævedÅ vihareyya, so ca khvassa sakadÃgÃmÅ và anÃgÃmÅ và apaïïakaæ và sotÃpanno. TiÂÂhatu sakkyà dasa rattindivÃ. Idha mama sÃvako nava rattindive appamatto ÃtÃpÅ pahitatto viharanto yathà mayÃnusiÂÂhaæ tathà paÂipajjamÃno satampi vassÃni ekanta sukhapaÂisaævedÅ vihareyya, so ca khvassa sakadÃgÃmÅ và anÃgÃmÅ và apaïïakaæ và sotÃpanno, satampi vassasatÃni ekanta sukhapaÂisaævedÅ vihareyya, so ca khvassa sakadÃgÃmÅ và anÃgÃmÅ và apaïïakaæ và sotÃpanno, satampi vassasahassÃni ekanta sukhapaÂisaævedÅ vihareyya, so ca khvassa sakadÃgÃmÅ và anÃgÃmÅ và apaïïakaæ và sotÃpanno, satampi vassasatasahassÃni ekanta sukhapaÂisaævedÅ vihareyya, so ca khvassa sakadÃgÃmÅ và anÃgÃmÅ và apaïïakaæ và sotÃpanno. AÂÂha rattindive appamatto ÃtÃpÅ pahitatto viharanto yathà mayÃnusiÂÂhaæ tathà paÂipajjamÃno satampi vassÃni ekantasukhapaÂisaævedÅ vihareyya, so ca khvassa sakadÃgÃmÅ và anÃgÃmÅ và apaïïakaæ và sotÃpanno, satampi vassasatÃni ekanta sukhapaÂisaævedÅ vihareyya, so ca khvassa sakadÃgÃmÅ và anÃgÃmÅ và apaïïakaæ và sotÃpanno, satampi vassasahassÃni ekanta sukhapaÂisaævedÅ vihareyya, so ca khvassa sakadÃgÃmÅ và anÃgÃmÅ và apaïïakaæ và sotÃpanno satampi vassasatasahassÃni ekanta sukhapaÂisaævedÅ vihareyya, so ca khvassa sakadÃgÃmÅ và và apaïïakaæ AnÃgÃmÅ và apaïïakaæ và sotÃpanno. Satta rattindive appamatto ÃtÃpÅ pahitatto viharanto yathà mayÃnusiÂÂhaæ tathà paÂipajjamÃno satampi vassÃni ekantasukhapaÂisaævedÅ vihareyya, so ca khvassa sakadÃgÃmÅ và anÃgÃmÅ và apaïïakaæ và sotÃpanno, satampi vassasatÃni ekanta sukhapaÂisaævedÅ vihareyya, so ca khvassa sakadÃgÃmÅ và anÃgÃmÅ và apaïïakaæ và sotÃpanno, satampi vassasahassÃni ekanta sukhapaÂisaævedÅ vihareyya sakadÃgÃmÅ và anÃgÃmÅ và apaïïakaæ và sotÃpanno. Satampi VassasatasahassÃni ekanta sukhapaÂisaævedÅ vihareyya, so ca khvassa sakadÃgÃmÅ và anÃgÃmÅ và apaïïakaæ và sotÃpanno. [PTS Page 086] [\q 86/] Cha rattindive appamatto ÃtÃpÅ pahitatto viharanto yathà mayÃnusiÂÂhaæ tathà paÂipajjamÃno satampi vassÃni ekantasukhapaÂisaævedÅ vihareyya, so ca khvassa sakadÃgÃmÅ và anÃgÃmÅ và apaïïakaæ và sotÃpanno, satampi vassasatÃni ekanta sukhapaÂisaævedÅ vihareyya, so ca khvassa sakadÃgÃmÅ và anÃgÃmÅ và apaïïakaæ và sotÃpanno, satampi vassasahassÃni ekanta sukhapaÂisaævedÅ vihareyya, so ca khvassa sakadÃgÃmÅ và anÃgÃmÅ và apaïïakaæ và sotÃpanno satampi vassasatasahassÃni ekanta sukhapaÂisaævedÅ vihareyya, so ca khvassa sakadÃgÃmÅ và anÃgÃmÅ và apaïïakaæ và sotÃpanno. Pa¤ca rattindive appamatto ÃtÃpÅ pahitatto viharanto yathà mayÃnusiÂÂhaæ tathà paÂipajjamÃno satampi vassÃni ekantasukhapaÂisaævedÅ vihareyya, so ca khvassa sakadÃgÃmÅ và anÃgÃmÅ và apaïïakaæ và sotÃpanno, satampi vassasatÃni ekanta sukhapaÂisaævedÅ vihareyya, so ca khvassa sakadÃgÃmÅ và anÃgÃmÅ và apaïïakaæ và sotÃpanno, satampi vassasahassÃni ekanta sukhapaÂisaævedÅ vihareyya, so ca khvassa sakadÃgÃmÅ và anÃgÃmÅ và apaïïakaæ và sotÃpanno satampi vassasatasahassÃni ekanta sukhapaÂisaævedÅ vihareyya, so ca khvassa sakadÃgÃmÅ và anÃgÃmÅ và apaïïakaæ và sotÃpanno. CattÃro rattindive appamatto ÃtÃpÅ pahitatto viharanto yathà mayÃnusiÂÂhaæ tathà paÂipajjamÃno satampi vassÃni ekanta sukhapaÂisaævedÅ vihareyya, so ca khvassa sakadÃgÃmÅ và anÃgÃmÅ và apaïïakaæ và sotÃpanno, satampi vassasatÃni ekanta sukhapaÂisaævedÅ vihareyya, so ca khvassa sakadÃgÃmÅ và anÃgÃmÅ và apaïïakaæ và sotÃpanno, satampi vassasahassÃni ekanta sukhapaÂisaævedÅ vihareyya, so ca khvassa sakadÃgÃmÅ và anÃgÃmÅ và apaïïakaæ và sotÃpanno, satampi vassasatasahassÃni ekanta sukhapaÂisaævedÅ vihareyya, so ca khvassa sakadÃgÃmÅ và anÃgÃmÅ và apaïïakaæ và sotÃpanno. Tayo rattindive appamatto ÃtÃpÅ pahitatto viharanto yathà mayÃnusiÂÂhaæ tathà paÂipajjamÃno satampi vassÃni ekanta sukhapaÂisaævedÅ vihareyya, so ca khvassa sakadÃgÃmÅ và anÃgÃmÅ và apaïïakaæ và sotÃpanno, satampi vassasatÃni ekanta sukhapaÂisaævedÅ vihareyya, so ca khvassa sakadÃgÃmÅ và anÃgÃmÅ và apaïïakaæ và sotÃpanno, satampi vassasahassÃni ekanta sukhapaÂisaævedÅ vihareyya, so ca khvassa sakadÃgÃmÅ và anÃgÃmÅ và apaïïakaæ và sotÃpanno, satampi vassasatasahassÃni ekanta sukhapaÂisaævedÅ vihareyya, so ca khvassa sakadÃgÃmÅ và anÃgÃmÅ và apaïïakaæ và sotÃpanno. Dvo rattindive appamatto ÃtÃpÅ pahitatto viharanto yathà mayÃnusiÂÂhaæ tathà paÂipajjamÃno satampi vassÃni ekanta sukhapaÂisaævedÅ vihareyya, so ca khvassa sakadÃgÃmÅ và anÃgÃmÅ và apaïïakaæ và sotÃpanno, satampi vassasatÃni ekanta sukhapaÂisaævedÅ vihareyya, so ca khvassa sakadÃgÃmÅ và anÃgÃmÅ và apaïïakaæ và sotÃpanno, satampi vassasahassÃni ekanta sukhapaÂisaævedÅ vihareyya, so ca khvassa sakadÃgÃmÅ và anÃgÃmÅ và apaïïakaæ và sotÃpanno, satampi vassasatasahassÃni ekanta sukhapaÂisaævedÅ vihareyya, so ca khvassa sakadÃgÃmÅ và anÃgÃmÅ và apaïïakaæ và sotÃpanno. Ekaæ rattindivaæ appamatto ÃtÃpÅ pahitatto viharanto yathà mayÃnusiÂÂhaæ tathà paÂipajjamÃno satampi vassÃni ekanta sukhapaÂisaævedÅ vihareyya, so ca khvassa sakadÃgÃmÅ và anÃgÃmÅ và apaïïakaæ và sotÃpanno, satampi vassasatÃni ekanta sukhapaÂisaævedÅ vihareyya, so ca khvassa sakadÃgÃmÅ và anÃgÃmÅ và apaïïakaæ và sotÃpanno, satampi vassasahassÃni ekanta sukhapaÂisaævedÅ vihareyya, so ca khvassa sakadÃgÃmÅ và anÃgÃmÅ và apaïïakaæ và sotÃpanno, satampi vassasatasahassÃni ekanta sukhapaÂisaævedÅ vihareyya, [BJT Page 154] [\x 154/] So ca khavassa sakadÃgÃmÅ và anÃgÃmÅ và apaïïakaæ và sotÃpanno. Tesaæ vo sakyà alÃbhÃ, tesaæ dulladdhaæ, ye tumhe evaæ sokasabhaye jÅvite maraïasabhaye jÅvite appekadà aÂÂhaÇgasamannÃgataæ uposathaæ upavasatha, appekadà na upavasathÃti. Ete mayaæ bhante ajjatagge aÂÂhaÇgasamannÃgataæ uposathaæ upavasissÃmÃti. 10. 1. 5. 7 MahÃli suttaæ Ekaæ samayaæ bhagavà vesÃliyaæ viharati mahÃvane kÆÂÃgÃrasÃlÃyaæ atha kho mahÃli licchavÅ yena bhagavà tenupasaÇkami. UpasaÇkamitvà bhagavantaæ abhivÃdetvà ekamantaæ nisÅdi. Ekamantaæ nisinno kho mahÃli licchavi bhagavantaæ etadavoca: ''Ko nu kho bhante hetu, ko paccayo, pÃpassa kammassa kiriyÃya, pÃpassa kammassa pavattiyÃti?'' Lobho kho mahÃli hetu, lobho paccayo pÃpassa kammassa kiriyÃya, pÃpassa kammassa pavattiyÃ. Doso kho mahÃli hetu, doso paccayo, pÃpassa kammassa kiriyÃya, pÃpassa kammassa pavattiyÃ, moho kho mahÃli hetu, moho paccayo pÃpassa kammassa kiriyÃya, pÃpassa kammassa pavattiyÃ, ayoniso manasikÃro. Kho mahÃli hetu, ayoniso manasikÃro [PTS Page 087] [\q 87/] paccayo pÃpassa kammassa kiriyÃya, pÃpassa kammassa pavattiyÃ, micchà païihitaæ kho mahÃli cittaæ hetu, micchà païihitaæ cittaæ paccayo pÃpassa kammassa kiriyÃya pÃpassa kammassa pavattiyÃ, ayaæ kho mahÃli hetu, ayaæ paccayo pÃpassa kammassa kiriyÃya, pÃpassa kammassa pavattiyà ti. [BJT Page 156] [\x 156/] Ko pana bhante hetu, ko paccayo kalyÃïassa kammassa kiriyÃya, kalyÃïassa kammassa pavattiyÃti? Alobho kho mahÃli hetu, alobho paccayo kalyÃïassa kammassa kiriyÃya, kalyÃïassa kammassa pavattiyÃ, adoso kho mahÃli hetu, adoso paccayo kalyÃïassa kammassa kiriyÃya, kalyÃïassa kammassa pavattiyÃ. Amoho kho mahÃli hetu, amoho paccayo kalyÃïassa kammassa kiriyÃya, kalyÃïassa kammassa pavattiyÃ. Yoniso manasikÃro kho mahÃli hetu, yoniso manasikÃro paccayo kalyÃïassa kammassa kiriyÃya, kalyÃïassa kammassa pavattiyÃ. SammÃpaïihitaæ kho mahÃli cittaæ hetu, sammÃpaïihitaæ cittaæ paccayo, kalyÃïassa kammassa kiriyÃya, kalyÃïassa kammassa pavattiyÃ. Ayaæ kho mahÃli hetu ayaæ paccayo, kalyÃïassa kammassa kiriyÃya, kalyÃïassa kammassa pavattiyÃ. Ime ca kho mahÃli dasa dhammà loke na saævijjeyyuæ, nayidaæ pa¤¤Ãyetha adhammacariyà visamacariyÃti vÃ, dhammacariyà samacariyÃti vÃ, yasmà ca kho mahÃli ime dasa dhammà loke saævijjanti, tasmà pa¤¤Ãyati adhammacariyà visamacariyÃti và dhammacariyà samacariyÃti vÃti. 10. 1. 5. 8 Dasadhamma suttaæ (SÃvatthinidÃnaæ) Dasa ime bhikkhave dhammà pabbajitena abhiïhaæ paccavekkhÅtabbÃ. Katame dasa: 1. ''Vevaïïiyamhi ajjhupagato''ti pabbajitena abhiïhaæ paccavekkhitabbaæ, 2. ''ParapaÂibaddhà me jÅvikÃ''ti pabbajitena abhiïhaæ paccavekkhitabbaæ. [PTS Page 088] [\q 88/] 3. ''A¤¤o me Ãkappo karaïÅyo''ti pabbajitena abhiïhaæ paccavekkhitabbaæ. [BJT Page 158] [\x 158/] 4. ''Kaccinu kho me attà sÅlato na upavadatÅ''ti pabbajitena abhiïhaæ paccavekkhitabbaæ. 5. ''Kaccinu kho maæ anuvicca vi¤¤Æ sabrahmacÃrÅ sÅlato na upavadantÅ''ti pabbajitena abhiïhaæ paccavekkhitabbaæ. 6. '' Sabbehi me piyehi manÃpehi nÃnà bhÃvo vinÃbhÃvoti'' pabbajitena abhiïhaæ paccavekkhitabbaæ. 7. ''Kammassakomhi kammadÃyÃdo kammayoni kammabandhu kammapaÂisaraïo yaæ kammaæ karissÃmi kalyÃïaæ và pÃpakaæ và tassa dÃyÃdo bhavissÃmÅti'' pabbajitena abhiïhaæ paccavekkhitabbaæ. 8. ''Kathaæ bhÆtassa me rattindivà vÅtipatantÅ''ti pabbajitena abhiïhaæ paccavekkhitabbaæ. 9. ''Kaccinu khohaæ su¤¤ÃgÃre abhiramÃmÅ''ti pabbajitena abhiïhaæ paccavekkhitabbaæ. 10. ''Atthinu kho me uttarimanussadhammà alamariya¤Ãïadassana viseso adhigato sohaæ pacchime kÃle sabrahmacÃrÅhi puÂÂho na maÇkubhavissÃmÅ''ti pabbajitena abhiïhaæ paccavekkhitabbaæ. Ime kho bhikkhave dasa dhammà pabbajitena abhiïhaæ paccavekkhitabbà ti. 10. 1. 5. 9 SarÅraÂÂhadhamma suttaæ (SÃvatthi) Dasa ime bhikkhave dhammà sarÅraÂÂhÃ, katame dasa: sÅtaæ, uïhaæ, jighacchÃ, pipÃsÃ, uccÃro, passÃvo, kÃyasaævaro, vacÅsaævaro, ÃjÅvasaævaro, ponobhaviko1 bhavasaÇkhÃro. Ime kho bhikkhave dasa dhammà sarÅraÂÂhà ti. 1. Ponobbhaviko, machasaæ [BJT Page 160] [\x 160/] 10. 1. 5. 10 Bhaï¬ana suttaæ Ekaæ samayaæ bhagavà sÃvatthiyaæ viharati jetavane anÃthapiï¬ikassa ÃrÃme, tena kho pana samayena [PTS Page 089] [\q 89/] sambahulà bhikkhu pacchÃbhattaæ piï¬apÃtapaÂikkantà upaÂÂhÃnasÃlÃyaæ sannisinnà sannipatità bhaï¬anajÃtà kalahajÃtà vivÃdÃpannà a¤¤ama¤¤aæ mukhasattÅhi vitudantà viharanti. Atha kho bhagavà sÃyanhasamayaæ paÂisallÃnà vuÂÂhito yenupaÂÂhÃnasÃlà tenupasaÇkami. UpasaÇkamitvà pa¤¤atte Ãsane nisÅdi. Nisajja kho bhagavà bhikkhu Ãmantesi. ''KÃyanuttha bhikkhave etarahi kathÃya sannisinnÃ, kà ca pana vo antarà kathà vippakatÃ''ti? ''Idha mayaæ bhante pacchÃbhattaæ piï¬apÃtapaÂikkantà upaÂÂhÃna sÃlÃyaæ sannisinnà sannipatità bhaï¬anajÃtà kalahajÃtà vivÃdÃpannà a¤¤ama¤¤aæ mukhasattÅhi vitudantà viharÃmÃ''ti. ''Na kho pana idaæ bhikkhave tumhÃkaæ patirÆpaæ kulaputtÃnaæ saddhà agÃrasmà anagÃriyaæ pabbajitÃnaæ yaæ tumhe bhaï¬anajÃtà kalahajÃtà vivÃdÃpannÃ, a¤¤ama¤¤aæ mukhasantÅhi vitudantà vihareyyÃtha'' Dasa ime bhikkhave dhammà sÃrÃïiyÃ1 piyakaraïà garukaraïà saÇgahÃya avivÃdÃya sÃmaggiyà ekÅbhÃvÃya saævattanti. Katame dasa: 1. Idha bhikkhave bhikkhu sÅlavà hoti pÃtimokkhasaævarasaævuto viharati, ÃcÃragocarasampanno anumattesu vajjesu bhayadassÃvÅ samÃdÃya sikkhati sikkhÃpadesu. Yampi bhikkhave bhikkhu sÅlavà hoti pÃtimokkhasaævarasaævuto viharati, ÃcÃragocarasampanno anumattesu vajjesu bhayadassÃvÅ samÃdÃya sikkhati sikkhÃpadesu. Ayampi dhammo sÃrÃïÅyo piyakaraïo garukaraïo saÇgahÃya avivÃdÃya sÃmaggiyà ekÅbhÃvÃya saævattati. 1. SÃrÃïÅyà (machasaæ) [BJT Page 162] [\x 162/] 2. Puna ca paraæ bhikkhave bhikkhu bahussuto hoti sutadharo sutasannicayo, ye te dhammà ÃdikalyÃïà majjhekalyÃïà pariyosÃnakalyÃïà sÃtthà sabya¤janà kevala paripuïïaæ parisuddhaæ brahmacariyaæ abhivadanti, tathÃrÆpÃssa dhammà bahussutà honti dhatà vacasà [PTS Page 090] [\q 90/] paricitÃ, manasÃnupekkhitÃ, diÂÂhiyà suppaÂividdhÃ. Ayampi dhammo sÃrÃïÅyo piyakaraïo garukaraïo saÇgahÃya avivÃdÃya sÃmaggiyà ekÅbhÃvÃya saævattati. 3. Puna ca paraæ bhikkhave bhikkhu kalyÃïamitto hoti kalyÃïasahÃyo kalyÃïasampavaÇko. Yampi bhikkhave bhikkhu kalyÃïamitto hoti kalyÃïasahÃyo kalyÃïasampavaÇko. Ayampi dhammo sÃrÃïÅyo piyakaraïo garukaraïo saÇgahÃya avivÃdÃya sÃmaggiyà ekÅbhÃvÃya saævattati. 4. Puna ca paraæ bhikkhave bhikkhu suvaco hoti sovacassakaraïehi dhammehi samannÃgato, khamo padakkhiïÃhÅ anusÃsaniæ yampi bhikkhave bhikkhu suvaco hoti sovacassakaraïehi dhammehi samannÃgato, khamo padakkhiïaggÃhÅ anusÃsaniæ, ayampi dhammo sÃrÃïÅyo piyakaraïo garukaraïo saÇgahÃya avivÃdÃya sÃmaggiyà ekÅbhÃvÃya saævattati. 5. Puna ca paraæ bhikkhave bhikkhu yÃni tÃni sabrahmacÃrÅnaæ uccÃvacÃni kiÇkaraïÅyÃni tattha dakkho hoti analaso tatrÆpÃyÃya vÅmaæsÃya samannÃgato alaæ kÃtuæ alaæ saævidhÃtuæ. Yampi bhikkhave bhikkhu yÃni tÃni sabrahmacÃrÅnaæ uccÃvacÃni kiÇkaraïÅyÃni, tattha dakkho hoti analaso tatrÆpÃyÃya vÅmaæsÃya samannÃgato alaæ kÃtuæ alaæ saævidhÃtuæ. Yampi bhikkhave bhikkhu yÃni tÃni sabrahmacÃrÅnaæ uccÃvacÃni kiæ karaïÅyÃni tattha dakkho hoti analaso tatrÆpÃyÃya vÅmaæsÃya samannÃgato alaæ kÃtuæ alaæ saævidhÃtuæ ayampi dhammo sÃrÃïiyo piyakaraïo garukaraïo saÇgahÃya avivÃdÃya sÃmaggiyà ekÅbhÃvÃya saævattati. 6. Puna ca paraæ bhikkhave bhikkhu dhammakÃmo hoti piyasamudÃhÃro abhidhamme abhivinaye uÊÃrapÃmojjo, yampi bhikkhave bhikkhu dhammakÃmo hoti piyasamudÃhÃro abhidhamme abhivinaye uÊÃrapÃmojjo. Ayampi dhammo sÃrÃïÅyo, piyakaraïo garukaraïo saÇgahÃya avivÃdÃya sÃmaggiyà ekÅbhÃvÃya saævattati. [BJT Page 164] [\x 164/] 7. Puna ca paraæ bhikkhave bhikkhu Ãraddhaviriyo viharati akusalÃnaæ dhammÃnaæ pahÃnÃya kusalÃnaæ dhammÃnaæ upasampadÃya thÃmavà daÊhaparakkamo anikkhittadhuro kusalesu dhammesu. Yampi bhikkhave bhikkhu Ãraddhaviriyo viharati akusalÃnaæ dhammÃnaæ [PTS Page 091] [\q 91/] pahÃnÃya kusalÃnaæ dhammÃnaæ upasampadÃya thÃmavà daÊhaparakkamo anikkhittadhuro kusalesu dhammesu. Ayampi dhammo sÃrÃïÅyo piyakaraïo garukaraïo saÇgahÃya avivÃdÃya sÃmaggiyà ekÅbhÃvÃya saævattati: 8. Puna ca paraæ bhikkhave bhikkhu santuÂÂho hoti itarÅtaracÅvarapiï¬apÃta senÃsana gilÃnapaccaya bhesajjaparikkhÃrena. Yampi bhikkhave bhikkhu santuÂÂho hoti itarÅtara cÅvarapiï¬apÃtasenÃsana gilÃnapaccayabhesajjaparikkhÃrena. Ayampi dhammo sÃrÃïÅyo piyakaraïo garukaraïo saÇgahÃya avivÃdÃya sÃmaggiyà ekÅbhÃvÃya saævattati. 9. Puna ca paraæ bhikkhave bhikkhu satimà hoti paramena satinepakkena samannÃgato cirakatampi cirabhÃsitampi sarità anussaritÃ. Yampi bhikkhave bhikkhu satimà hoti paramena satinepakkena samannÃgato cirakatampi cirabhÃsitampi sarità anussaritÃ. Ayampi dhammo sÃrÃïÅyo piyakaraïo garukaraïo saÇgahÃya avivÃdÃya sÃmaggiyà ekÅbhÃvÃya saævattati: 10. Puna ca paraæ bhikkhave bhikkhu pa¤¤avà hoti udayatthagÃminiyà pa¤¤Ãya samannÃgato' ariyÃya nibbedhikÃya sammà dukkhakkhayagÃminiyÃ. Yampi bhikkhave bhikkhu pa¤¤avà hoti udayatthagÃminiyà pa¤¤Ãya samannÃgato ariyÃya nibbedhikÃya sammà dukkhakkhayagÃminiyÃ. Ayampi dhammo sÃrÃïÅyo piyakaraïo garukaraïo saÇgahÃya avivÃdÃya sÃmaggiyà ekÅbhÃvÃya saævattati. Ime kho bhikkhave dasadhammà sÃrÃïÅyà piyakaraïà garukaraïà saÇgahÃya avivÃdÃya ekÅbhÃvÃya saævattantÅ'ti. Akkosavaggo pa¤camo. TatruddÃnaæ: [PTS Page 092] [\q 92/] VivÃdà dve ca mÆlÃni kusinÃrà pavesane, Sakkà mahÃli dhammà ca sarÅraÂÂhà ca bhaï¬anÃti. PaÂhamo païïÃsako samatto. [BJT Page 166] [\x 166/] 2. Dutiyo païïÃsako 1. Sacittavaggo 10. 2. 1. 1. Sacitta suttaæ Ekaæ samayaæ bhagavà sÃvatthiyaæ viharati jetavane anÃthapiï¬ikassa ÃrÃme. Tatra kho bhagavà bhikkhu Ãmantesi bhikkhavoti. Bhadanteti te bhikkhu bhagavato paccassosuæ. Bhagavà etadavoca. No ce1 kho bhikkhave bhikkhu paracittapariyÃya kusalo hoti, atha 'sacittapariyÃya kusalo bhavissÃ2mÅ'ti evaæ hi vo bhikkhave sikkhitabbaæ. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu sacittapariyÃya kusalo hoti: seyyathÃpi bhikkhave itthÅ và puriso và daharo yuvà maï¬anakajÃtiko ÃdÃse và parisuddhe pariyodÃte acche và udapatte sakaæ mukhanimittaæ paccavekkhamÃno sace tattha passati rajaæ và aÇgaïaæ vÃ, tasseva rajassa và aÇgaïassa vÃ, pahÃnÃya vÃyamati. No ce tattha passati rajaæ và aÇgaïaæ và tenevattamano hoti paripuïïasaÇkappo ''lÃbhà vata me paripuïïaæ vata me''ti. Evameva kho bhikkhave bhikkhuno paccavekkhaïà bahÆkÃrà hoti kusalesu dhammesu. AbhijjhÃlÆ [PTS Page 093] [\q 93/] nu kho bahulaæ viharÃmi, anabhijjhÃlÆ nu kho bahulaæ viharÃmi, vyÃpannacitto nu kho bahulaæ viharÃmi, avyÃpannacitto nu kho bahulaæ viharÃmi, thÅnamiddhapariyuÂÂhito nu kho bahulaæ viharÃmi, vigatathÅnamiddho nu kho bahulaæ viharÃmi, uddhato nu kho bahulaæ viharÃmi, anuddhato nu kho bahulaæ viharÃmi, vicikiccho nu kho bahulaæ viharÃmi, tiïïavicikiccho nu kho bahulaæ viharÃmi, kodhano nu kho bahulaæ viharÃmi. Akkodhano nu kho bahulaæ viharÃmi, saÇkiliÂÂhacitto nu kho bahulaæ viharÃmi, asaÇkiliÂÂhacitto nu kho bahulaæ viharÃmi, sÃraddhakÃyo nu kho bahulaæ viharÃmi, asÃraddhakÃyo nu kho bahulaæ viharÃmi, kusÅto nu kho bahulaæ viharÃmi, Ãraddhaviriyo nu kho bahulaæ viharÃmi, asamÃhito nu kho bahulaæ viharÃmi, samÃhito nu kho bahulaæ viharÃmÅ ti. 1. No ca, sÅmu 2. BhavisasÃmÃti syà [BJT Page 168] [\x 168/] Sace bhikkhave bhikkhu paccavekkhamÃno evaæ jÃnÃti: ''abhijjhÃlÆ bahulaæ viharÃmi, byÃpannacitto bahulaæ viharÃmi, thÅnamiddhapariyuÂÂhito bahulaæ viharÃmi, uddhato bahulaæ viharÃmi. Vicikiccho bahulaæ viharÃmi, kodhano bahulaæ viharÃmi. SaækiliÂÂhacitto bahulaæ viharÃmi, sÃraddhakÃyo bahulaæ viharÃmi, kusÅto bahulaæ viharÃmi, asamÃhito bahulaæ viharÃmÅ''ti. Tena bhikkhave bhikkhunà tesaæ yeva pÃpakÃnaæ akusalÃnaæ dhammÃnaæ pahÃnÃya adhimatto chando ca vÃyÃmo ca ussÃho ca ussoÊhÅ ca appaÂivÃnÅ ca sati ca sampaja¤¤a¤ca karaïÅyaæ. SeyyathÃpi bhikkhave Ãdittacelo và ÃdittasÅso và tasseva celassa và sÅsassa và nibbÃpanÃya adhimattaæ chanda¤ca vÃyÃma¤ca ussÃha¤ca ussoÊhi¤ca appaÂivÃni¤ca sati¤ca sampaja¤¤a¤ca kareyya, evameva, kho tena bhikkhunà tesaæ yeva pÃpakÃnaæ akusalÃnaæ dhammÃnaæ pahÃnÃya adhimatto chando ca vÃyÃmo ca ussÃho ca ussoÊhi ca appaÂivÃnÅ ca sati ca sampaja¤¤a¤ca karaïÅyaæ. [PTS Page 094] [\q 94/] Sace pana bhikkhave bhikkhu paccavekkhamÃno evaæ jÃnÃti: ''anabhijjhÃlÆ bahulaæ viharÃmi, avyÃpannacitto bahulaæ viharÃmi, vigatathÅnamiddho bahulaæ viharÃmi, anuddhato bahulaæ viharÃmi, tiïïavicikiccho bahulaæ viharÃmi, akkodhano bahulaæ viharÃmi, asaÇkiliÂÂhacitto bahulaæ viharÃmi, asÃraddhakÃyo bahulaæ viharÃmi, Ãraddhaviriyo bahulaæ viharÃmi. SamÃhito bahulaæ viharÃmÅ ti. Tena bhikkhave bhikkhunà tesuyeva kusalesu dhammesu patiÂÂhÃya uttariæ ÃsavÃnaæ khayÃya yogo karaïÅyo ti. 10. 2. 1. 2 SÃriputta suttaæ (SÃvatthi) Tatra kho Ãyasmà sÃriputto bhikkhu Ãmantesi ''Ãvuso bhikkhavo''ti. ''ùvuso''ti kho te bhikkhu Ãyasmato sÃriputtassa paccassosuæ. ùyasmà sÃriputto etadavoca: No ce Ãvuso bhikkhu paracittapariyÃya kusalo hoti, atha sacittapariyÃya kusalo bhavissÃmÅ''ti. Evaæ hi vo Ãvuso sikkhitabbaæ. [BJT Page 170] [\x 170/] Katha¤ca Ãvuso bhikkhu sacittapariyÃya kusalo hoti, seyyathÃpi Ãvuso itthÅ và puriso và daharo yuvà maï¬anaka jÃtiko ÃdÃse và parisuddhe pariyodÃte acche và udapante sakaæ mukhanimintaæ paccavekkhamÃno, sace tattha passati rajaæ và aÇgaïaæ vÃ, tasseva rajassa và aÇgaïassa và pahÃnÃya vÃyamati. No ce tattha passati rajaæ và aÇgaïaæ vÃ, tenevattamano hoti, paripuïïo saÇkappo, ''lÃbhà vata me parisuddhaæ vata me''ti. Evameva kho Ãvuso bhikkhuno paccavekkhanà bahÆkÃrà hoti kusalesu dhammesu: ''abhijjhÃlÆ nu kho [PTS Page 095] [\q 95/] bahulaæ viharÃmi, anabhijjhÃlÆ nu kho bahulaæ viharÃmi, byÃpannacitto nu kho bahulaæ viharÃmi, abyÃpannacitto nu kho bahulaæ viharÃmi, thÅnamiddhapariyuÂÂhito nu kho bahulaæ viharÃmi, vigatathÅnamiddho nu kho bahulaæ viharÃmi, uddhato nu kho bahulaæ viharÃmi, anuddhato nu kho bahulaæ viharÃmi, vicikiccho nu kho bahulaæ viharÃmi, tiïïavicikiccho nu kho bahulaæ viharÃmi, kodhano nu kho bahulaæ viharÃmi, akkodhano nu kho bahulaæ viharÃmi, saÇkiliÂÂhacitto nu kho bahulaæ viharÃmi, asaækiliÂÂhacitto nu kho bahulaæ viharÃmi, sÃraddhakÃyo nu kho bahulaæ viharÃmi, asÃraddhakÃyo nu kho bahulaæ viharÃmi, kusÅto nu kho bahulaæ viharÃmi, Ãraddhaviriyo nu kho bahulaæ viharÃmi, samÃhito nu kho bahulaæ viharÃmi, asamÃhito nu kho bahulaæ viharÃmÅ''ti. Sace Ãvuso bhikkhu paccavekkhamÃno evaæ jÃnÃti: abhijjhÃlÆ bahulaæ viharÃmi, , ByÃpannacitto bahulaæ viharÃmi, thÅnamiddhapariyuÂÂhito bahulaæ viharÃmi, uddhato bahulaæ viharÃmi, vicikiccho bahulaæ viharÃmi, kodhano bahulaæ viharÃmi, saÇkiliÂÂhacitto bahulaæ viharÃmi, sÃraddhakÃyo bahulaæ viharÃmi, kusÅto bahulaæ viharÃmi, asamÃhito bahulaæ viharÃmÅ''ti. TenÃvuso bhikkhunà tesaæyeva pÃpakÃnaæ akusalÃnaæ dhammÃnaæ pahÃnÃya adhimatto chando ca vÃyÃmo ca ussÃho ca ussoÊhica appaÂivÃnÅ ca sati ca sampaja¤¤a¤ca karaïÅyaæ. SeyyathÃpi Ãvuso Ãdittacelo và ÃdittasÅso và tasseva celassa và sÅsassa và nibbÃpanÃya adhimattaæ chanda¤ca vÃyÃma¤ca ussÃha¤ca ussoÊhi¤ca appaÂivÃni¤ca sati¤ca sampaja¤¤a¤ca kareyya, eva meva kho Ãvuso tena bhikkhunà tesaæyeva pÃpakÃnaæ akusalÃnaæ dhammÃnaæ pahÃnÃya adhimatto chando ca vÃyÃmo ca ussÃho ca ussoÊhi ca appaÂivÃnÅ ca sati ca sampaja¤¤a¤ca karaïÅyaæ. Sace Ãvuso bhikkhu paccavekkhamÃno evaæ jÃnÃti: ''anabhijjhÃlÆ bahulaæ viharÃmi, avyÃpannacitto bahulaæ viharÃmi, vigatathÅnamiddho bahulaæ viharÃmi, anuddhato bahulaæ viharÃmi, tiïïavicikiccho bahulaæ viharÃmi, akkodhano bahulaæ viharÃmi, asaÇkiliÂÂhacitto bahulaæ viharÃmi, asÃraddhakÃyo bahulaæ viharÃmi, Ãraddhaviriyo bahulaæ viharÃmi. SamÃhito bahulaæ viharÃmÅ''ti. TenÃvuso bhikkhunà tesuyeva kusalesu dhammesu patiÂÂhÃya uttariæ ÃsavÃnaæ khayÃya yogo karaïÅyo''ti. [PTS Page 096] [\q 96/] [BJT Page 172] [\x 172/] 10. 2. 1. 3 hiti suttaæ (SÃvatthi) hitimpÃhaæ1 bhikkhave na vaïïayÃmi kusalesu dhammesu pageva parihÃniæ, vuddhiæ ca kho ahaæ bhikkhave vaïïayÃmi kusalesu dhammesu no Âhitiæ no hÃniæ. Katha¤ca bhikkhave hÃni hoti kusalesu dhammesu, no Âhiti no vuddhi. Idha bhikkhave bhikkhu yattako hoti saddhÃya sÅlena sutena cÃgena pa¤¤Ãya paÂibhÃnena. Tassa te dhammà neva tiÂÂhanti, no va¬¬hanti. HÃnimetaæ bhikkhave vadÃmi, kusalesu dhammesu. No Âhiti, no vuddhi. Katha¤ca bhikkhave Âhiti hoti kusalesu dhammesu, no hÃni no vuddhi. Idha bhikkhave bhikkhu yattako hoti saddhÃya sÅlena sutena cÃgena pa¤¤Ãya paÂibhÃnena. Tassa te dhammà neva hÃyanti, no va¬¬hanti. hitimetaæ bhikkhave vadÃmi, kusalesu dhammesu. No hÃniæ no vuddhiæ. Evaæ kho bhikkhave Âhiti hoti kusalesu dhammesu no vuddhi no hÃni. Katha¤ca bhikkhave vuddhi hoti kusalesu dhammesu, no Âhiti, no hÃni, idha bhikkhave bhikkhu yattako hoti saddhÃya sÅlena sutena cÃgena pa¤¤Ãya paÂibhÃnena. Tassa te dhammà neva tiÂÂhanti no hÃyanti, vuddhimetaæ bhikkhave vadÃmi, kusalesu dhammesu. No Âhitiæ no hÃniæ, evaæ kho bhikkhave vuddhi hoti kusalesu dhammesu no Âhiti, no hÃni. No ce bhikkhave bhikkhu paracittapariyÃyakusalo hoti, atha sacittapariyÃyakusalo bhavissÃmÅ''ti, evaæ hi vo bhikkhave sikkhitabbaæ 1. hitimpahaæ, sÅmu. [BJT Page 174] [\x 174/] Katha¤ca bhikkhave bhikkhu sacittapariyÃyakusalo hoti, [PTS Page 097] [\q 97/] seyyathÃpi bhikkhave itthÅ và puriso và daharo và yuvà maï¬anajÃtiko ÃdÃse và parisuddhe pariyodÃte acche và udapatte sakaæ mukhanimittaæ paccavekkhamÃno sace tattha passati rajaæ và aÇgaïaæ vÃ, tasseva rajassa và aÇgaïassa và pahÃnÃya vÃyamati, no ce tattha passati rajaæ và aÇgaïaæ và tenevattamano hoti paripuïïasaÇkappo ''lÃbhà vata me parisuddhaæ vata me''ti. Evameva kho bhikkhave bhikkhuno paccavekkhanà bahukÃrà hoti kusalesu dhammesu ''abhijjhÃlÆ nu kho bahulaæ viharÃmi anabhijjhÃlÆ nu kho bahulaæ viharÃmi' byÃpannacitto nu kho bahulaæ viharÃmi, abyÃpannacitto nu kho bahulaæ viharÃmi, thÅnamiddhapariyuÂÂhito nu kho bahulaæ viharÃmi, vigata thÅnamiddho nu kho bahulaæ viharÃmi, uddhato nu kho bahulaæ viharÃmi, anuddhato nu kho bahulaæ viharÃmi, vicikiccho nu kho bahulaæ viharÃmi, tiïïavicikiccho nu kho bahulaæ viharÃmi, kodhano nu kho bahulaæ viharÃmi, akkodhano nu kho bahulaæ viharÃmi, saækiliÂÂhacitto nu kho bahulaæ viharÃmi, asaækiliÂÂhacitto nu kho bahulaæ viharÃmi, sÃraddhakÃyo nu kho bahulaæ viharÃmi, asÃraddhakÃyo nu kho bahulaæ viharÃmi, kusÅto nu kho bahulaæ viharÃmi, Ãraddhaviriyo nu kho bahulaæ viharÃmi, samÃhito nu kho bahulaæ viharÃmi, asamÃhito nu kho bahulaæ viharÃmÅ''ti. Sace bhikkhave bhikkhu paccavekkhamÃno evaæ jÃnÃti: abhijjhÃlÆ bahulaæ viharÃmi, byÃpannacitto bahulaæ viharÃmi, thÅnamiddhapariyuÂÂhito bahulaæ viharÃmi, uddhato bahulaæ viharÃmi, vicikiccho bahulaæ viharÃmi, kodhano bahulaæ viharÃmi, saækiliÂÂhacitto bahulaæ viharÃmi, sÃraddhakÃyo bahulaæ viharÃmi, kusÅto bahulaæ viharÃmi, asamÃhito bahulaæ viharÃmÅ''ti. Tena bhikkhave bhikkhunà tesaæyeva pÃpakÃnaæ akusalÃnaæ dhammÃnaæ [PTS Page 098] [\q 98/] pahÃnÃya adhimatto chando ca vÃyÃmo ca ussÃho ca ussoÊhi ca appaÂivÃnÅ ca sati ca sampaja¤¤a¤ca karaïÅyaæ. [BJT Page 176] [\x 176/] SeyyathÃpi bhikkhave Ãdittacelo và ÃdittasÅso và tasseva celassa và sÅsassa và nibbÃpanÃya adhimattaæ chanda¤ca vÃyÃma¤ca ussÃha¤ca, ussoÊhi¤ca appaÂivÃni¤ca sati¤ca sampaja¤¤a¤ca kareyya. Evameva kho bhikkhave tena bhikkhunà tesaæyeva pÃpakÃnaæ akusalÃnaæ dhammÃnaæ pahÃnÃya adhimatto chando ca vÃyÃmo ca ussÃho ca ussoÊhi ca appaÂivÃni ca sati ca sampaja¤¤a¤ca karaïÅyaæ. Sace pana bhikkhave bhikkhu paccavekkhamÃno evaæ jÃnÃti: 'anabhijjhÃlÆ bahulaæ viharÃmi, abyÃpannacitto bahulaæ viharÃmi, vigatathÅnamiddho bahulaæ viharÃmi, tiïïavicikiccho bahulaæ viharÃmi, akkodhano bahulaæ viharÃmi, asaækiliÂÂhacitto bahulaæ viharÃmi, asÃraddhakÃyo bahulaæ viharÃmi, Ãraddhaviriyo bahulaæ viharÃmi, samÃhito bahulaæ viharÃmÅ''ti. Tena bhikkhave bhikkhunà tesuyeva kusalesu dhammesu patiÂÂhÃya uttariæ ÃsavÃnaæ khayÃya yogo karaïÅyo ti. 10. 2. 1. 4 Samatha suttaæ (SÃvatthi) No ce bhikkhave bhikkhu paracittapariyÃyakusalo hoti, atha ''sacittapariyÃyakusalo bhavissÃmÅ''ti evaæ hi vo bhikkhave sikkhitabbaæ. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu sacittapariyÃya kusalo hoti, seyyathÃpi bhikkhave itthÅ và puriso và daharo yuvà maï¬anakajÃtiko ÃdÃse và parisuddhe pariyodÃte acche và udapatte sakaæ mukhanimittaæ paccavekkhamÃno sace tattha passati rajaæ và aÇgaïaæ vÃ, tasseva rajassa và aÇgaïassa và pahÃïÃya vÃyamati, no ce tattha passati rajaæ và aÇgaïaæ vÃ, tenevattamano [PTS Page 099] [\q 99/] hoti paripuïïasaÇkappo ''lÃbhà vata me parisuddhaæ vata me''ti. Evameva kho bhikkhave bhikkhuno paccavekkhaïà bahukÃrà hoti kusalesu dhammesu. ''LÃbhÅ nu khomhi ajjhattaæ cetosamathassa, na nu khomhi lÃbhÅ ajjhattaæ cetosamathassa, lÃbhÅ nu khomhi adhipa¤¤ÃdhammavipassanÃya. Na nu khomhi lÃbhÅ adhipa¤¤ÃdhammavipassanÃyÃ''ti. [BJT Page 178] [\x 178/] Sace bhikkhave bhikkhu paccavekkhamÃno evaæ jÃnÃti: ''lÃbhÅmhi ajjhattaæ cetosamathassa, na lÃbhÅ adhipa¤¤ÃdhammavipassanÃyÃ''ti. Tena bhikkhave bhikkhunà ajjhattaæ cetosamathe patiÂÂhÃya adhipa¤¤Ã dhammavipassanÃya yogo karaïÅyo so aparena samayena lÃbhiceva hoti ajjhattaæ cetosamathassa lÃbhÅ ca adhipa¤¤ÃdhammavipassanÃya. Sace pana bhikkhave bhikkhu paccavekkhamÃno evaæ jÃnÃti: ''lÃbhÅmhi adhipa¤¤ÃdhammavipassanÃya na lÃbhÅ ajjhattaæ cetosamatassÃ''ti. Tena bhikkhave bhikkhunà adhipa¤¤ÃdhammavipassanÃya patiÂÂhÃya ajjhattaæ cetosamathe yogo karaïÅyo. So aparena samayena lÃbhÅ ceva hoti adhipa¤¤ÃdhammavipassanÃya lÃbhÅ ca ajjhattaæ cetosamathassa. Sace pana bhikkhave bhikkhu paccavekkhamÃno evaæ jÃnÃti: ''na lÃbhÅ ajjhattaæ cetosamathassa na lÃbhÅ adhipa¤¤ÃdhammavipassanÃyÃ''ti. Tena bhikkhave bhikkhunà tesaæyeva kusalÃnaæ dhammÃnaæ paÂilÃbhÃya adhimatto chando ca vÃyÃmo ca ussÃho ca ussoÊhi ca appaÂivÃni ca sati ca sampaja¤¤a¤ca karaïÅyaæ. SeyyathÃpi bhikkhave Ãdittacelo và ÃdittasÅso và tasse va celassa và sÅsassa và nibbÃpanÃya adhimattaæ chanda¤ca vÃyÃma¤ca ussÃha¤ca ussoÊhi¤ca appaÂivÃni¤ca sati¤ca sampaja¤¤a¤ca kareyya, evameva kho bhikkhave tena bhikkhunà tesaæyeva kusalÃnaæ dhammÃnaæ, paÂilÃbhÃya adhimatto chando ca [PTS Page 100] [\q 100/] vÃyÃmo ca ussÃho ca ussoÊhi ca appaÂivÃni ca sati ca sampaja¤¤a¤ca karaïÅyaæ so aparena samayena lÃbhÅceva hoti ajjhattaæ cetosamathassa lÃbhÅ ca adhipa¤¤ÃdhammavipassanÃya. Sace pana bhikkhave bhikkhu paccavekkhamÃno evaæ jÃnÃti: ''lÃbhimhi ajjhattaæ cetosamathassa, lÃbhÅ adhipa¤¤ÃdhammavipassanÃyÃ''ti tena bhikkhave bhikkhunà tesuyeva kusalesu dhammesu patiÂÂhÃya uttariæ ÃsavÃnaæ khayÃya yogo karaïÅyo. [BJT Page 180] [\x 180/] CÅvarampahaæ bhikkhave, duvidhena vadÃmi. Sevitabbampi asevitabbampi. Piï¬apÃtampahaæ bhikkhave duvidhena vadÃmi. Sevitabbampi asevitabbampi. SenÃsanampahaæ bhikkhave duvidhena vadÃmi. Sevitabbampi asevitabbampi. GÃmanigamampahaæ bhikkhave duvidhena vadÃmi, sevitabbampi asevitabbampi. Janapadapadesampahaæ bhikkhave duvidhena vadÃmi, sevitabbampi asevitabbampi. Puggalampahaæ bhikkhave duvidhena vadÃmi, sevitabbampi asevitabbampi. ''CÅvarampahaæ bhikkhave duvidhena vadÃmi sevitabbampi asevitabbampi''ti iti kho panetaæ vuttaæ ki¤cetaæ paÂicca vuttaæ. Tattha yaæ ja¤¤Ã cÅvaraæ ''idaæ kho me cÅvaraæ sevato akusalà dhammà abhiva¬¬hanti. Kusalà dhammà parihÃyantÅ''ti. EvarÆpaæ cÅvaraæ na sevitabbaæ, tattha yaæ ja¤¤Ã cÅvaraæ idaæ kho me cÅvaraæ sevato akusalÃ, dhammà parihÃyanti. Kusalà dhammà abhiva¬¬hanti''ti. Eva rÆpaæ cÅvaraæ sevitabbaæ, cÅvarampahaæ bhikkhave duvidhena vadÃmi, sevitabbampi asevitabbampi iti yaæ taæ vuttaæ idametaæ paÂicca vuttaæ. ''Piï¬apÃtampahaæ bhikkhave duvidhena vadÃmi, sevitabbampi asevitabbampi''ti iti kho panetaæ vuttaæ, ki¤cetaæ paÂicca vuttaæ: tattha yaæ ja¤¤Ã piï¬apÃtaæ imaæ kho me piï¬apÃtaæ seveto akusalà dhammà abhiva¬¬hanti kusalà [PTS Page 101] [\q 101/] dhammà parihÃyanti, evarÆpo piï¬apÃto na sevitabbo. Tattha yaæ ja¤¤Ã piï¬apÃtaæ imaæ kho me piï¬apÃtaæ sevato akusalà dhammà parihÃyanti kusalà dhammà abhiva¬¬hantÅ ti. EvarÆpo piï¬apÃto sevitabbo. Piï¬apÃtampahaæ bhikkhave duvidhena vadÃmi, sevitabbampi asevitabbampÅ'ti. Iti yaæ taæ vuttaæ idametaæ paÂicca vuttaæ. SenÃsanampahaæ bhikkhave duvidhena vadÃmi, sevitabbampi asevitabbampÅti. Iti kho panetaæ vuttaæ, ki¤cetaæ paÂicca vuttaæ: tattha yaæ ja¤¤Ã senÃsanaæ idaæ kho me senÃsanaæ sevato akusalà dhammà abhiva¬¬hanti, kusalà dhammà parihÃyantÅ''ti. EvarÆpaæ senÃsanaæ na sevitabbaæ. Tattha yaæ ja¤¤Ã senÃsanaæ idaæ kho me senÃsanaæ sevato akusalà dhammà parihÃyanti kusalà dhammà abhiva¬¬hantÅ ti. EvarÆpaæ senÃsanaæ sevitabbaæ. SenÃsanampahaæ bhikkhave duvidhena vadÃmi, sevitabbampi asevitabbampÅ ti. Iti yaæ vuttaæ idametaæ paÂicca vuttaæ. [BJT Page 182] [\x 182/] ''GÃmanigamampahaæ bhikkhave duvidhena vadÃmi, sevitabbaæ asevitabbampÅti'' iti kho panetaæ vuttaæ ki¤cetaæ paÂicca vuttaæ: ''tattha yaæ ja¤¤Ã gÃmanigamaæ idaæ kho me gÃmanigamaæ sevato akusalà dhammà abhiva¬¬hanti kusalà dhammà parihÃyanti, evarÆpo gÃmanigamo na sevitabbo, tattha yaæ ja¤¤Ã gÃmanigamaæ imaæ kho me gÃmanigamaæ sevato akusalà dhammà parihÃyanti, kusalà dhammà abhiva¬¬hantÅti. EvarÆpo gÃmanigamo sevitabbo. GÃmanigamampÃhaæ bhikkhave duvidhena vadÃmi, sevitabbampi asevitabbampÅti, iti yaæ taæ vuttaæ idametaæ paÂicca vuttaæ. ''Janapadapadesampahaæ bhikkhave duvidhena vadÃmi, sevitabbampi asevitabbampÅti'' iti kho panetaæ vuttaæ ki¤cetaæ paÂicca vuttaæ: tattha yaæ ja¤¤Ã janapada padesaæ imaæ kho me janapadapadesaæ sevato akusalà dhammà abhiva¬¬hanti, [PTS Page 102] [\q 102/] kusalà dhammà parihÃyantÅti. EvarÆpo janapada padeso na sevitabbo. Tattha yaæ ja¤¤Ã janapadapadesaæ imaæ kho me janapadapadesaæ sevato akusalà dhammà parihÃyanti kusalà dhammà abhiva¬¬hantÅti. EvarÆpo janapadapadeso sevitabbo. Janapadapadesampahaæ bhikkhave duvidhena vadÃmi, sevitabbampi asevitabbampÅti. Iti yaæ taæ vuttaæ idametaæ paÂicca vuttaæ. ''Puggalampahaæ bhikkhave duvidhena vadÃmi, sevitabbampi asevitabbampÅti'' iti kho panetaæ vuttaæ ki¤cetaæ paÂicca vuttaæ: tattha yaæ ja¤¤Ã puggalaæ imaæ kho me puggalaæ sevato akusalà dhammà abhiva¬¬hanti kusalà dhammà parihÃyantÅti. EvarÆpo puggalo na sevitabbo. Tattha yaæ ja¤¤Ã puggalaæ imaæ kho me puggalaæ sevato akusalà dhammà parihÃyanti kusalà dhammà abhiva¬¬hantÅti. EvarÆpo puggalo sevitabbo. Puggalampahaæ bhikkhave duvidhena vadÃmi, sevitabbampi asevitabbampÅti iti yaæ taæ vuttaæ idametaæ paÂicca vuttanti. [BJT Page 184] [\x 184/] 10. 2. 1. 5 ParihÃna suttaæ (SÃvatthi) Tatra kho Ãyasmà sÃriputto bhikkhu Ãmantesi Ãvuso bhikkhavoti, Ãvusoti kho te bhikkhu Ãyasmato sÃriputtassa paccassosuæ. ùyasmà sÃriputto etadavoca: ParihÃnadhammo puggalo parihÃnadhammo puggaloti Ãvuso vuccati kittÃvatà nu kho Ãvuso parihÃnadhammo puggalo vutto bhagavatÃ, kittÃvatà ca pana aparihÃnadhammo puggalo vutto bhagavatÃti? DÆratopi kho mayaæ Ãvuso ÃgaccheyyÃma Ãyasmato sÃriputtassa santike etassa bhÃsitassa atthama¤¤Ãtuæ, sÃdhuvatÃyasmantaæ yeva sÃriputtaæ paÂibhÃtu, etassa bhÃsitassa [PTS Page 103] [\q 103/] attho. ùyasmato sÃriputtassa sutvà bhikkhu dhÃressantÅti. TenahÃvuso suïÃtha, sÃdhukaæ manasikarotha bhÃsissÃmÅti. EvamÃvusoti kho te bhikkhu Ãyasmato sÃriputtassa paccassosuæ. ùyasmà sÃriputto etadavoca: KittÃvatà nu kho Ãvuso parihÃnadhammo puggalo vutto bhagavatÃ: idhÃvuso bhikkhu assuta¤ceva dhammaæ na suïÃti, sutà cassa dhammà sammohaæ gacchanti. Ye cassa dhammà pubbe cetaso samphuÂÂhapubbÃ, te ca na samudÃcaranti. Avi¤¤Ãta¤ca na vijÃnÃti. EttÃvatà kho Ãvuso parihÃnadhammo puggalo vutto bhagavatÃ. KittÃvatà ca panÃvuso aparihÃnadhammo puggalo vutto bhagavatÃ: idhÃvuso Bhikkhu assuta¤ceva dhammaæ suïÃti, sutà cassa dhammà na sammohaæ gacchanti. Ye cassa dhammà pubbe cetaso sameÂÂhapubbÃ, te ca samudÃcaranti, avi¤¤Ãta¤ca vijÃnÃti ettÃvatà kho Ãvuso aparihÃnadhammo puggalo vutto bhagavatÃ. [BJT Page 186] [\x 186/] No ce Ãvuso bhikkhu paracittapariyÃya kusalo hoti, atha sacittapariyÃya kusalo bhavissÃmÅ ti evaæ hi vo Ãvuso sikkhitabbaæ. Katha¤cÃvuso bhikkhu sacittapariyÃya kusalo hoti: seyyathÃpi Ãvuso itthÅ và puriso và daharo yuvà maï¬anaka jÃtiko ÃdÃse và parisuddhe pariyodÃte, acche và udapatte sakaæ mukhanimittaæ paccacavekkhamÃno sace tattha passati rajaæ và aÇgaïaæ vÃ, tassa rajassa và aÇgaïassa và pahÃnÃya vÃyamati. No ce tattha passati rajaæ và aÇgaïaæ vÃ, tenevattamano hoti [PTS Page 104] [\q 104/] paripuïïasaækappo, lÃbhà vata me, parisuddhaæ vata meti. Evameva kho Ãvuso bhikkhuno paccavekkhanà bahukÃrà hoti kusalesu dhammesu. AnabhijjhÃlÆ nu kho bahulaæ viharÃmi, saævijjati nu kho me eso dhammo, udÃhu no abyÃpannacitto nu kho bahulaæ viharÃmi, saævijjati nu kho me eso dhammo, udÃhu no. VigatathÅnamiddho bahulaæ viharÃmi. Saævijjati nu kho me eso dhammo, udÃhu no. Anuddhato nu kho bahulaæ viharÃmi, saævijjati nu kho me eso dhammo, udÃhu no. Tiïïavicikiccho nu kho bahulaæ viharÃmi, saævijjati nu kho me eso dhammo, udÃhu no. Akkodhano nu kho bahulaæ viharÃmi, saævijjati nu kho me eso dhammo, udÃhu no. AsaækiliÂÂhacitto nu kho bahulaæ viharÃmi, saævijjati nu kho me eso dhammo, udÃhu no. LÃbhÅ nu khomhi ajjhattaæ dhammapÃmujjassa, saævijjati nu kho me eso dhammo, udÃhu no. LÃbhÅ nu khomhi ajjhattaæ ceto samathassa, saævijjati nu kho me eso dhammo, udÃhu no. LÃbhÅ nu khomhi adhipa¤¤Ã dhammavipassanÃya, saævijjati nu kho me eso dhammo, udÃhu noti. Sace Ãvuso bhikkhu paccavekkhamÃno sabbepi me kusale dhamme attani na samanupassati, tenahÃvuso bhikkhunà sabbesa¤¤eva imesaæ kusalÃnaæ dhammÃnaæ paÂilÃbhÃya adhimatto chando ca vÃyÃmo ca ussÃho ca ussoÊhÅ ca appaÂivÃnÅ ca sati ca sampaja¤¤a¤ca karaïÅyaæ. SeyyathÃpi Ãvuso Ãdittacelo và Ãdittasiso và tasseva celassa và sÅsassa và nibbÃpanÃya adhimattaæ chanda¤ca vÃyÃma¤ca ussÃha¤ca ussoÊhi¤ca appaÂivÃni¤ca sati¤ca sampaja¤¤a¤ca kareyya, evameva kho Ãvuso tena bhikkhunà sabbesa¤¤eva imesaæ kusalÃnaæ dhammÃnaæ paÂilÃbhÃya adhimatto chando ca vÃyÃmo ca ussÃho ca ussoÊhÅ ca appaÂivÃnÅ ca sati ca sampaja¤¤a¤ca karaïÅyaæ. [BJT Page 188] [\x 188/] Sace panÃvuso bhikkhu paccavekkhamÃno ekacce kusale dhamme attani samanupassati, ekacce kusale dhamme [PTS Page 105] [\q 105/] attani na samanupassati, tenÃvuso bhikkhunà ye kusale dhamme attani samanupassati, tesu kusalesu dhammesu patiÂÂhÃya, ye kusale dhamme attani na samanupassati, tesaæ kusalÃnaæ dhammÃnaæ paÂilÃbhÃya adhimatto chando ca vÃyÃmo ca ussÃho ca ussoÊhÅ ca appaÂivÃnÅ ca sati ca sampaja¤¤a¤ca karaïÅyaæ. SeyyathÃpi Ãvuso Ãdittacelo và ÃdittasÅso và tasse va celassa và sÅsassa và nibbÃpanÃya adhimattaæ chanda¤ca vÃyÃma¤ca ussÃha¤ca ussoÊhi¤ca appaÂivÃni¤ca sati¤ca sampaja¤¤a¤ca kareyya, evameva kho Ãvuso tena bhikkhunà ye kusale dhamme attani samanupassati, tesu kusalesu dhammesu patiÂÂhÃya ye kusale dhamme attani na samanupassati, tesaæ kusalÃnaæ dhammÃnaæ paÂilÃbhÃya adhimatto chando ca vÃyÃmo ca ussÃho ca ussoÊhÅ ca appaÂivÃni ca sati ca sampaja¤¤a¤ca karaïÅyaæ. Sace panÃvuso bhikkhu paccavekkhamÃno sabbe pi me kusale dhamme attani samanupassati, tenÃvuso bhikkhunà sabbesuyeva imesu kusalesu dhammesu patiÂÂhÃya uttariæ ÃsavÃnaæ khayÃya yogo karaïÅyoti. 10. 2. 1. 6 PaÂhamasa¤¤Ã suttaæ (SÃvatthi) Dasa imà bhikkhave sa¤¤Ã bhÃvità bahulÅkatà mahapphalà honti mahÃnisaæsà amatogadhà amatapariyosÃnà katamà dasa: Asubhasa¤¤Ã, maraïasa¤¤Ã, ÃhÃrepaÂikkÆlasa¤¤Ã, sabbaloke anabhiratasa¤¤Ã, aniccasa¤¤Ã, anicce dukkhasa¤¤Ã, dukkhe anattasa¤¤Ã, pahÃnasa¤¤Ã, virÃgasa¤¤Ã, nirodhasa¤¤Ã. Imà kho bhikkhave dasasa¤¤Ã bhÃvità bahulÅkatà mahapphalà honti mahÃnisaæsà amatogadhà amatapariyosÃnÃti. [PTS Page 106] [\q 106/] [BJT Page 190] [\x 190/] 10. 2. 1. 7 Dutiya sa¤¤Ã suttaæ (SÃvatthi) Dasa imà bhikkhave sa¤¤Ã bhÃvità bahulÅkatà mahapphalà honti mahÃnisaæsà amatogadhà amatapariyosÃnà katamà dasa: Aniccasa¤¤Ã anattasa¤¤Ã maraïasa¤¤Ã ÃhÃre paÂikkÆlasa¤¤Ã sabbaloke anabhiratasa¤¤Ã aÂÂhikasa¤¤Ã, pulavakasa¤¤Ã vinÅlakasa¤¤Ã vicchiddakasa¤¤Ã uddhumÃtakasa¤¤Ã. Imà kho bhikkhave dasa sa¤¤Ã bhÃvità bahulÅkatà mahapphalà honti mahÃnisaæsà amatogadhà amatapariyosÃnÃti. 10. 2. 1. 8 MÆlaka suttaæ (SÃvatthi) Sace bhikkhave a¤¤atitthiyà paribbÃjakà evaæ puccheyyuæ: ''kimmÆlakà Ãvuso sabbe dhammÃ, kiæ sambhavà sabbe dhammÃ, kiæsamudayà sabbe dhammà kiæsamosaraïà sabbe dhammÃ, kiæpamukhà sabbe dhammÃ, kimÃdhipateyyà sabbe dhammÃ, kiæuttarà sabbe dhammÃ, kiæsÃrà sabbe dhammÃ, kiæogadhà sabbeba dhammÃ, kiæpariyosÃnà sabbe dhammÃti?'' Evaæ phuÂÂhà tumhe bhikkhave tesaæ a¤¤atitthiyÃnaæ paribbÃjakÃnaæ kinti byÃkareyyÃthÃti? BhagavammÆlakà no bhante dhammÃ, bhagavanenattikÃ, bhagavaæpaÂisaraïà sÃdhu vata bhante bhagavantaæ yeva paÂihÃtu etassa bhÃsitassa attho. Bhagavato sutvà bhikkhu dhÃressantÅti. Tena hi bhikkhave suïÃtha, sÃdhukaæ manasikarotha, bhÃsissÃmÅ ti. Evaæ bhanteti kho te bhikkhu bhagavato paccassosuæ bhagavà etadavoca: [BJT Page 192] [\x 192/] Sace bhikkhave a¤¤atitthiyà paribbÃjakà evaæ puccheyyuæ: kimmÆlakà Ãvuso sabbe dhammÃ, kiæsambhavà sabbe dhammÃ. Kiæsamudayà sabbe dhammÃ, kiæsamosaraïà [PTS Page 107] [\q 107/] sabbe dhammÃ, kiæpamukhà sabbe dhammÃ, kiæÃdhipateyyà sabbe dhammÃ, kiæuttarà sabbe dhammÃ, kiæsÃrà sabbe dhammÃ, kiæogadhà sabbe dhammÃ, kiæpariyosÃnà sabbe dhammÃti. Evaæ puÂÂhà tumhe bhikkhave tesaæ a¤¤atitthiyÃnaæ paribbÃjakÃnaæ evaæ vyÃkareyyÃtha: ChandamÆlakà Ãvuso sabbe dhammÃ, manasikÃrasambhavà sabbe dhammÃ, phassasamudayà sabbe dhammà vedanà samosaraïa sabbe dhammÃ, samÃdhipamukhà sabbe dhammÃ, satÃdhipateyyà sabbe dhammÃ, pa¤¤uttarà sabbe dhammÃ, vimuttisÃrà sabbe dhammÃ, amatogadhà sabbe dhammÃ, nibbÃna pariyosÃnà sabbe dhammÃti. Evaæ puÂÂhà tumhe bhikkhave tesaæ a¤¤atitthiyÃnaæ paribbÃjakÃnaæ evaæ vyÃkareyyÃthÃti. 10. 2. 1. 9 Pabbajjà suttaæ (SÃvatthi) TasmÃtiha bhikkhave evaæ sikkhitabbaæ: yathà pabbajjÃparicita¤ca no cittaæ bhavissati. Na vuppannà pÃpakà akusalà dhammà cittaæ pariyÃdÃya Âhassanti. Aniccasa¤¤Ãparicita¤ca no cittaæ bhavissati anattasa¤¤Ã paricita¤ca no cittaæ bhavissati. Asubhasa¤¤Ãparicita¤ca no cittaæ bhavissati ÃdÅnavasa¤¤Ãparicita¤ca no cittaæ bhavissati. Lokassa sama¤ca visama¤ca ¤atvà taæ sa¤¤Ãparicita¤ca no cittaæ bhavissati. Lokassa sambhava¤ca vibhava¤ca ¤atvà taæ sa¤¤Ãparicita¤ca no cittaæ bhavissati. Lokassa samudaya¤ca atthaÇgama¤ca ¤atvà taæ sa¤¤Ãparicita¤ca no cittaæ bhavissati. PahÃnasa¤¤Ãparicita¤ca no cittaæ bhavissati. VirÃgasa¤¤Ãparicita¤ca no cittaæ bhavissati. Nirodhasa¤¤Ãparicita¤ca no cittaæ bhavissatÅti. [PTS Page 108] [\q 108/] evaæ hi vo sikkhitabbaæ. [BJT Page 194] [\x 194/] Yato kho bhikkhave bhikkhuno yathà pabbajjÃparicita¤ca cittaæ hoti. Na vuppannà pÃpakà akusalà dhammà cittaæ pariyÃdÃya tiÂÂhanti. Aniccasa¤¤Ã paricita¤ca cittaæ hoti. Anattasa¤¤Ã paricita¤ca cittaæ hoti. Asubhasa¤¤Ã paricita¤ca cittaæ hoti. ùdÅnavasa¤¤Ãparicita¤ca cittaæ hoti. Lokassa sama¤ca visama¤ca ¤atvà taæ sa¤¤Ãparicita¤ca cittaæ hoti. Lokassa sambhava¤ca vibhava¤ca ¤atvà taæ sa¤¤Ãparicita¤ca cittaæ hoti. Lokassa samudaya¤ca atthaÇgama¤ca ¤atvà taæ sa¤¤Ã paricita¤ca cittaæ hoti. PahÃnasa¤¤Ã paricita¤ca cittaæ hoti. VirÃgasa¤¤Ã paricita¤ca cittaæ hoti. Nirodhasa¤¤Ã paricita¤ca cittaæ hoti. Tassa dvinnaæ phalÃnaæ a¤¤ataraæ phalaæ pÃÂikaÇkhaæ diÂÂheva dhamme a¤¤Ã, sati và upÃdisese anÃgÃmitÃti. 10. 2. 1. 10 GirimÃnanda suttaæ Ekaæ samayaæ bhagavà sÃvatthiyaæ viharati jetavane anÃthapiï¬ikassa ÃrÃme. Tena kho pana samayena Ãyasmà girimÃnando ÃbÃdhiko hoti dukkhito bÃÊhagilÃno. Atha kho Ãyasmà Ãnando yena bhagavà tenupasaÇkami, upasaÇkamitvà bhagavantaæ abhivÃdetvà ekamantaæ nisÅdi. Ekamantaæ nisinno kho Ãyasmà Ãnando bhagavantaæ etadavoca: ùyasmà bhante girimÃnando ÃbÃdhiko hoti dukkhino bÃÊhagilÃno. SÃdhu bhante bhagavà yenÃyasmà girimÃnando tenupasaÇkamatu anukampaæ upÃdÃyÃti. Sace kho tvaæ Ãnanda girimÃnandassa bhikkhuno upasaÇkamitvà dasasa¤¤Ã bhÃseyyÃsi, ÂhÃnaæ kho panetaæ vijjati yaæ girimÃnandassa bhikkhuno dasasa¤¤Ã sutvà so ÃbÃdho ÂhÃnaso paÂippassambheyya. Katamà dasa: [PTS Page 109] [\q 109/] Aniccasa¤¤Ã, anattasa¤¤Ã, asubhasa¤¤Ã, ÃdÅnavasa¤¤Ã, pahÃnasa¤¤Ã, virÃgasa¤¤Ã, nirodhasa¤¤Ã, sabbaloke anabhiratasa¤¤Ã, sabbasaÇkhÃresu aniccasa¤¤Ã, ÃnÃpÃnasati. [BJT Page 196] [\x 196/] 1. KatamÃcÃnanda aniccasa¤¤Ã: IdhÃnanda bhikkhu ara¤¤agato và rukkhamÆlagato và su¤¤ÃgÃragato và iti paÂisaæcikkhati: ''rÆpaæ aniccaæ vedanà aniccà sa¤¤Ã aniccà saÇkhÃrà aniccà vi¤¤Ãïaæ aniccanti''. Iti imesu pa¤casupÃdÃnakkhandhesu aniccÃnupassÅ viharati. Ayaæ vuccatÃnanda aniccasa¤¤Ã. 2. KatamÃcÃnanda anattasa¤¤Ã: IdhÃnanda bhikkhu ara¤¤agato và rukkhamÆlagato và su¤¤ÃgÃragato và iti paÂisaæcikkhati: ''cakkhuæ1 anattÃ, rÆpÃ2 anattà sotaæ anattÃ, saddà anattÃ, ghÃnaæ anattÃ, gandhà anattÃ, jivhà anattÃ, rasà anattÃ, kÃyo anattÃ, phoÂÂhabbà anattÃ, mano anattÃ, dhammà anattÃ''ti. Iti imesu chasu ajjhattika bÃhiresu Ãyatanesu anattÃnupassÅ viharati. Ayaæ vuccatÃnanda anattasa¤¤Ã. 3. KatamÃcÃnanda asubhasa¤¤Ã: IdhÃnanda bhikkhu imameva kÃyaæ uddhaæ pÃdatalà adho kesamatthakà tacapariyantaæ pÆraæ nÃnappakÃrassa asucino paccavekkhati: ''atthi imasmiæ kÃye kesà lomà nakhà dantà taco maæsaæ nahÃru aÂÂhi aÂÂhimi¤jà vakkaæ hadayaæ yakanaæ kilomakaæ pihakaæ papphÃsaæ antaæ antaguïaæ udariyaæ karÅsaæ pittaæ semhaæ pubbo lohitaæ sedo medo assu vasà khelo siÇghÃnikà lasikà muttanti'' iti imasmiæ kÃye asubhÃnupassÅ viharati, ayaæ vuccatÃnanda asubhasa¤¤Ã. 3. KatamÃcÃnanda ÃdÅnavasa¤¤Ã: IdhÃnanda bhikkhu ara¤¤agato và rukkhamÆlagato và su¤¤ÃgÃragato và itipaÂisa¤cikkhati: ''bahu dukkho kho [PTS Page 110] [\q 110/] ayaæ kÃyo bahu ÃdÅnavo, iti imasmiæ kÃye vividhà ÃbÃdhà uppajjanti, seyyathÅdaæ: cakkhurogo sotarogo ghÃnarogo jivhÃrogo kÃyarogo sÅsarogo kaïïarogo mukharogo [BJT Page 198] [\x 198/] Dantarogo kÃso sÃso pinÃso ¬aho jaro kucchirogo mucchà pakkhandikà sÆlà visÆcikà kuÂÂhaæ gaï¬o kilÃso soso apamÃro daddÆ kaï¬u kacchu rakhasÃ1 vitacchikà lohitapittaæ madhumeho aæsà piÊakà bhagandalà pittasamuÂÂhÃnà ÃbÃdhà semhasamuÂÂhÃnà ÃbÃdhÃ, vÃtasamuÂÂhÃnà ÃbÃdhà sannipÃtikà ÃbÃdhà utupariïÃmajà ÃbÃdhà visamaparihÃrajà ÃbÃdhà opakkamikà ÃbÃdhà kammavipÃkajà ÃbÃdhà sÅtaæ uïhaæ jighacchà pipÃsà uccÃro passÃvo''ti. Iti imasmiæ kÃye ÃdÅnavÃnupassÅ viharati. Ayaæ vuccatÃnanda ÃdÅnavasa¤¤Ã. 5. KatamÃcÃnanda pahÃnasa¤¤Ã: IdhÃnanda bhikkhu uppannaæ kÃmavitakkaæ nÃdhivÃseti pajahati vinodeti byantÅkaroti anabhÃvaæ gameti. Uppannaæ vyÃpÃdavitakkaæ nÃdhivÃseti pajahati vinodeti byantÅkaroti anabhÃvaæ gameti. Uppannaæ vihiæsà vitakkaæ nÃdhivÃseti pajahati vinodeti byantÅkaroti anabhÃvaæ gameti. UppannÆppanne pÃpake akusale dhamme nÃdhivÃseti pajahati vinodeti byantÅkaroti anabhÃvaæ gameti. Ayaæ vuccatÃnanda pahÃnasa¤¤Ã. 6. KatamÃcÃnanda virÃgasa¤¤Ã: IdhÃnanda bhikkhu ara¤¤agato và rukkhamÆlagato và su¤¤ÃgÃragato và iti paÂisa¤cikkhati: ''etaæ santaæ etaæ païÅtaæ yadidaæ sabbasaÇkhÃrasamatho sabbÆpadhipaÂinissaggo, taïhakkhayo virÃgo nibbÃnanti. Ayaæ vuccatÃnanda virÃgasa¤¤Ã. 7. KatamÃcÃnanda nirodhasa¤¤Ã: IdhÃnanda bhikkhu ara¤¤agato và rukkhamÆlagato và su¤¤ÃgÃragato và iti paÂisa¤cikkhati: ''etaæ santaæ [PTS Page 111] [\q 111/] etaæ païÅtaæ yadidaæ sabbasaÇkhÃrasamatho sabbÆpadhipaÂinissaggo, taïhakkhayo virÃgo nirodho nibbÃnanti''. Ayaæ vuccatÃnanda nirodhasa¤¤Ã. 1. Nakhasà machasaæ [BJT Page 200] [\x 200/] 8. KatamÃcÃnanda sabbaloke anabhiratasa¤¤Ã: IdhÃnanda bhikkhu ye loke upÃyÆpÃdÃnà cetaso adhiÂÂhÃnÃbhinivesÃnusayÃ, te pajahanto viramati na upÃdiyanto. Ayaæ vuccatÃnanda sabbaloke anabhiratasa¤¤Ã. 9. KatamÃcÃnanda sabbasaÇkhÃresu aniccasa¤¤Ã: IdhÃnanda bhikkhu sabbasaÇkhÃrehi aÂÂÅyati harÃyati jigucchati. Ayaæ vuccatÃnanda sabbasaÇkhÃresu aniccasa¤¤Ã. 10. KatamÃcÃnanda ÃnÃpÃnasati: IdhÃnanda bhikkhu ara¤¤agato và rukkhamÆlagato và su¤¤ÃgÃragato và nisÅdati pallaÇkaæ Ãbhujitvà ujuæ kÃyaæ païidhÃya parimukhaæ satiæ upaÂÂhapetvÃ. So sato va assasati, sato passasati. DÅghaæ và assasanto dÅghaæ assasÃmÅti pajÃnÃti. DÅghaæ và passasanto dÅghaæ passasÃmÅti pajÃnÃti. Rassaæ và assasanto rassaæ assasÃmÅti pajÃnÃti. Rassaæ và passasanto rassaæ passÃmÅti pajÃnÃti. SabbakÃya paÂisaævedÅ assasissÃmÅti sikkhati. SabbakÃya paÂisaævedÅ passasissÃmÅti sikkhati. Passambhayaæ kÃyasaÇkhÃraæ assasissÃmÅti sikkhati. Passambhayaæ kÃyasaÇkÃraæ passasissÃmÅti sikkhati. PÅtipaÂisaævedÅ assasissÃmÅti sikkhati. PÅtipaÂisaævedÅ passasissÃmÅti sikkhati. SukhapaÂisaævedÅ assasissÃmÅti sikkhati. SukhapaÂisaævedÅ passasissÃmÅti sikkhati. CittasaÇkhÃrapaÂisaævedÅ assasissÃmÅti sikkhati. CittasaÇkhÃrapaÂisaævedÅ passasissÃmÅti sikkhati. Passambhayaæ cittasaÇkhÃraæ assasissÃmÅti sikkhati. Passambhayaæ cittasaÇkhÃraæ passasissÃmÅti sikkhati. [BJT Page 202] [\x 202/] CittapaÂisaævedÅ assasissÃmÅti sikkhati. CittapaÂisaævedÅ passasissÃmÅti [PTS Page 112] [\q 112/] sikkhati. Abhippamodayaæ cittaæ assasissÃmÅti sikkhati. Abhippamodayaæ cittaæ passasissÃmÅti sikkhati. SamÃdahaæ cittaæ assasissÃmÅti sikkhati. SamÃdahaæ cittaæ passasissÃmÅti sikkhati. Vimocayaæ cittaæ assasissÃmÅti sikkhati. Vimocayaæ cittaæ passasissÃmÅti sikkhati. AniccÃnupassÅ assasissÃmÅti sikkhati. AniccÃnupassÅ passasissÃmÅti sikkhati. VirÃgÃnupassÅ assasissÃmÅti sikkhati. VirÃgÃnupassÅ passasissÃmÅti sikkhati. NirodhÃnupassÅ assasissÃmÅti sikkhati. NirodhÃnupassÅ passasissÃmÅti sikkhati. PaÂinissaggÃnupassÅ assasissÃmÅti sikkhati. PaÂinissaggÃnupassÅ passasissÃmÅti sikkhati. Ayaæ vuccatÃnanda ÃnÃpÃnasati. Sace kho tvaæ Ãnanda girimÃnandassa bhikkhuno upasaÇkamitvà imà dasa sa¤¤Ã bhÃseyyÃsi, ÂhÃnaæ kho panetaæ vijjati yaæ girimÃnandassa bhikkhuno imà dasa sa¤¤Ã sutvà so ÃbÃdho ÂhÃnaso paÂippassambheyyÃti. Atha kho Ãyasmà Ãnando bhagavato santike imà dasa sa¤¤Ã uggahetvà yenÃyasmà girimÃnando tenupasaÇkami. UpasaÇkamitvà Ãyasmato girimÃnandassa imà dasa sa¤¤Ã abhÃsi. Atha kho Ãyasmato girimÃnandassa imà dasa sa¤¤Ã sutvà so ÃbÃdho ÂhÃnaso paÂippassambhÅ, vuÂÂhÃhi cÃyasmà girimÃnando tamhà ÃbÃdhà tathà pahÅno ca panÃyasmato girimÃnandassa so ÃbÃdho ahosÅti. Sacittavaggo paÂhamo. TassuddÃnaæ: Sacitta sÃrÅputtà ca Âhiti¤ca samathena ca ParihÃnà ca dve sa¤¤Ã mÆlà pabbajità girÅti. [BJT Page 204] [\x 204/] [PTS Page 113] [\q 113/] 2. Yamakavaggo 10. 2. 2. 1 Avijjà suttaæ (SÃvatthi) Purimà bhikkhave koÂi na pa¤¤Ãyati avijjÃya 'ito pubbe avijjà nÃhosi, atha pacchà sambhavÅ'ti. Evametaæ bhikkhave vuccati, atha ca pana pa¤¤Ãyati 'idappaccayà avijjÃ'ti. Avijjampahaæ1 bhikkhave sÃhÃraæ vadÃmi no anÃhÃraæ, ko cÃhÃro avijjÃya: pa¤ca nÅvaraïà tissa vacanÅyaæ. Pa¤capahaæ2 bhikkhave nÅvaraïe sÃhÃre vadÃmi no anÃhÃre. Ko cÃhÃro pa¤cannaæ nivaraïÃnaæ: tÅïi duccaritÃnÅtissa vacanÅyaæ. TÅïipahaæ3 bhikkhave duccaritÃni sÃhÃrÃni vadÃmi no anÃhÃrÃni ko cÃhÃro tiïïannaæ duccaritÃnaæ: indriyÃsaævaro4 tissa vacanÅyaæ. IndriyÃsaævarampahaæ bhikkhave sÃhÃraæ vadÃmi no anÃhÃraæ, ko cÃhÃro indriyÃsaævarassa: asatÃsampaja¤jantissa vacanÅyaæ. AsatÃsampaja¤champahaæ bhikkhave sÃhÃraæ vadÃmi no anÃhÃraæ, ko cÃhÃro asatÃsampaja¤¤assa: ayoniso manasikÃrotissa vacanÅyaæ. Ayoniso manasikÃrampahaæ bhikkhave sÃhÃraæ vadÃmi no anÃhÃraæ, ko cÃhÃro ayoniso manasikÃrassa: assaddhiyantissa vacanÅyaæ. Assaddhiyampahaæ bhikkhave sÃhÃraæ vadÃmi no anÃhÃraæ, ko cÃhÃro assaddhiyassa: asaddhammasavaïantissa vacanÅyaæ. Asaddhammasavaïampahaæ bhikkhave sÃhÃraæ vadÃmi no anÃhÃraæ, ko cÃhÃro asaddhammasavaïassa: asappurisasaæsevotissa vacanÅyaæ. Iti kho bhikkhave asappurisasaæsevo paripuro asaddhammasavaïaæ paripÆreti. Asaddhammasavaïaæ paripÆraæ assaddhiyaæ paripÆreti. Assaddhiyaæ paripÆraæ ayonisomanasikÃraæ paripÆreti. Ayoniso manasikÃro paripÆro asatÃsampaja¤¤aæ paripÆreti. AsatÃsampaja¤¤aæ paripÆraæ [PTS Page 114] [\q 114/] indriyÃsaævaraæ paripÆreti. IndriyÃsaævaro paripÆro tÅïi duccaritÃni paripÆreti. TÅïi duccaritÃni paripÆrÃni pa¤ca nÅvaraïe paripÆrenti. Pa¤ca nÅvaraïà paripÆrà avijjaæ paripÆrenti. Evametissà avijjÃya ÃhÃro hoti. Eva¤ca pÃripÆri. 1. AvijjÃhaæ machasaæ: avijjÃpahaæ sÅmu 2. Pa¤capÃhaæ machasaæ 3. TÅïipÃhaæ machasaæ 4. Indriyaasaævaro machasaæ [BJT Page 206] [\x 206/] SeyyathÃpi bhikkhave upari pabbate phullaphusitake deve vassante deve galagalÃyante1 taæ udakaæ yathÃninnaæ pavattamÃnaæ pabbatakandarapadarasÃkhà paripÆreti, pabbatakandarapadarasÃkha paripÆrà kussÆbbhe2 paripÆrenti, kussubbhÃ2 paripÆrà mahÃsobhe paripÆrenti, mahÃsobbhà paripÆrà kunnadiyo paripÆrenti, kunnadiyo paripÆrà mahÃnadiyo paripÆrenti, mahÃnadiyo paripÆrà mahÃsamuddaæ sÃgaraæ paripÆrenti. Evametassa mahÃsamuddassa sÃgarassa ÃhÃro hoti, eva¤ca pÃripÆrÅ. Evameva kho bhikkhave asappurisasaæsevo paripÆro asaddhammasavanaæ paripÆreti asaddhammasavanaæ paripÆraæ assaddhiyaæ paripÆreti, assaddhiyaæ paripÆraæ ayonisomanasikÃraæ paripÆreti, ayoniso manasikÃro paripÆro asatÃ'sampaja¤¤aæ paripÆreti, asatÃ'sampaja¤¤aæ paripÆraæ indriyÃ'saævaraæ paripÆreti, indriyÃ'saævaro paripÆro tÅïi duccaritÃni paripÆreti. TÅïi duccaritÃni paripÆrÃni pa¤canÅvaraïe paripÆrenti, pa¤canÅvaraïà paripÆrà avijjaæ paripÆrenti. Evametissà avijjÃya ÃhÃro hoti. Eva¤ca pÃripÆri. VijjÃvimuttimpahaæ3 bhikkhave sÃhÃraæ vadÃmi no anÃhÃraæ. Ko cÃhÃro vijjÃvimuttiyÃ: ''sattabojjhaÇgÃ''tissa vacanÅyaæ. Sattapahaæ4 bhikkhave bojjhaÇge sÃhÃre vadÃmi no anÃhÃre. Ko cÃhÃro sattannaæ bojjhaÇgÃnaæ: ''cattÃro satipaÂÂhÃnÃ''tissa vacanÅyaæ. CattÃropahaæ bhikkhave satipaÂÂhÃne sÃhÃre vadÃmi no anÃhÃre. KocÃhÃro catunnaæ satipaÂÂhÃnÃnaæ: ''tÅïi sucaritÃnÅ'tissa [PTS Page 115] [\q 115/] vacanÅyaæ. TÅïipahaæ bhikkhave sucaritÃni sÃhÃrÃni vadÃmi no anÃhÃrÃni. Ko cÃhÃro tiïïannaæ sucaritÃnaæ: ''indriyasaævaro''tissa vacanÅyaæ. Indriyasaævarampahaæ bhikkhave sÃhÃraæ vadÃmi no anÃhÃraæ ko cÃhÃro indriyasaævarassa: ''satisampaja¤¤antissa'' vacanÅyaæ. Satisampaja¤¤ampahaæ bhikkhave sÃhÃraæ vadÃmi no anÃhÃraæ. 1. Machasaæ natthi 3. VijjÃvimuttimpÃhaæ machasaæ. 2. Kussobebha machasaæ. 4. SattapÃhaæ machasaæ. [BJT Page 208] [\x 208/] Ko cÃhÃro satisampaja¤¤assa: ''yonisomanasikÃro'' tissa vacanÅyaæ, yonisomanasikÃrampahaæ bhikkhave sÃhÃraæ vadÃmi no anÃhÃraæ. Ko cÃhÃro yonisomanasikÃrassa: ''saddhÃ'' tissa vacanÅyaæ. Saddhampahaæ bhikkhave sÃhÃraæ vadÃmi no anÃhÃraæ. Ko cÃhÃro saddhÃya: ''saddhammasavanantissa'' vacanÅyaæ. Saddhammasavanampahaæ bhikkhave sÃhÃraæ vadÃmi, no anÃhÃraæ. Ko cÃhÃro saddhammasavanassa: ''sappurisasaæsevo''tissa vacanÅyaæ. Iti kho bhikkhave sappurisasaæsevo paripÆro saddhammasavanaæ paripÆreti, saddhammasavanaæ paripÆraæ saddhaæ paripÆreti, saddhà paripÆrà yonisomanasikÃraæ paripÆreti, yonisomanasikÃro paripÆro satisampaja¤¤aæ paripÆreti, satisampaja¤¤aæ paripÆraæ indriyasaævaraæ paripÆreti, indriyasaævaro paripÆro tÅïi sucaritÃni paripÆreti, tÅïi sucaritÃni paripÆrÃni cattÃro satipaÂÂhÃne paripÆrenti, cattÃro satipaÂÂhÃnà paripÆrà sattabojjhaÇge paripÆrenti, sattabojjhaÇgà paripÆrà vijjÃvimuttiæ paripÆrenti. Evametissà vijjÃvimuttiyà ÃhÃro hoti. Eva¤ca pÃripÆri. SeyyathÃpi bhikkhave upari pabbate phullaphusitake deve vassante deve galagalÃyante taæ udakaæ yathà ninnaæ pavattamÃnaæ pabbatakandarapadarasÃkhà paripÆreti, pabbatakandarapadarasÃkha paripÆrà kussubbhe2 paripÆrenti, kussubbhÃ2 paripÆrà mahÃsobhe paripÆrenti, mahÃsobbhà paripÆrà kunnadiyo paripÆrenti, kunnadiyo paripÆrà mahÃnadiyo paripÆrenti, mahÃnadiyo paripÆrà [PTS Page 116] [\q 116/] mahÃsamuddaæ sÃgaraæ paripÆrenti. Evametassa mahÃsamuddassa sÃgarassa ÃhÃro hoti, eva¤ca pÃripÆrÅ. Evameva kho bhikkhave sappurisasaæsevo paripÆro saddhammasavanaæ paripÆreti, saddhammasavanaæ paripÆraæ saddhaæ paripÆreti, saddhà paripÆrà yonisomanasikÃraæ paripÆreti, yonisomanasikÃro paripÆro satisampaja¤¤aæ paripÆreti, satisampaja¤¤aæ paripÆraæ indriyasaævaraæ paripÆreti, indriyasaævaro paripÆro tÅïi sucaritÃni paripÆreti, tÅïi sucaritÃni paripÆrÃni cattÃro satipaÂÂhÃne paripÆrenti, cattÃro satipaÂÂhÃnà paripÆrà sattabojjhaÇge paripÆrenti, sattabojjhaÇgà paripÆrà vijjÃvimuttiæ paripÆrenti. Evametissà vijjÃvimuttiyà ÃhÃro hoti. Eva¤ca pÃripÆrÅti. [BJT Page 210] [\x 210/] 10. 2. 2. 2 Taïhà suttaæ (SÃvatthi) ''Purimà bhikkhave koÂi na pa¤¤Ãyati bhavataïhÃya, ito pubbe bhavataïhà nÃhosi, atha pacchà sambhavÅ1''ti. Eva¤cetaæ bhikkhave vuccati, atha ca pana pa¤¤Ãyati ''idapaccayà bhavataïhÃ''ti. Bhavataïhampahaæ2 bhikkhave sÃhÃraæ vadÃmi, no anÃhÃraæ, ko cÃhÃro bhavataïhÃya: 'avijjÃ'tissa vacanÅyaæ. Avijjampahaæ bhikkhave sÃhÃraæ vadÃmi, no anÃhÃraæ. Ko cÃhÃro avijjÃya: ''pa¤ca nÅvaraïÃ'' tissa vacanÅyaæ. Pa¤capahaæ bhikkhave nÅvaraïe sÃhÃre vadÃmi, no anÃhÃre. Ko cÃhÃro pa¤cannaæ nÅvaraïÃnaæ: ''tÅïi duccaritÃnÅ''tissa6 vacanÅyaæ. TÅïipahaæ bhikkhave duccaritÃni sÃhÃrÃni vadÃmi, no anÃhÃrÃni. Ko cÃhÃro tiïïannaæ duccaritÃnaæ: ''indriyÃsaævaro''tissa vacanÅyaæ indriyÃsaævarampahaæ bhikkhave sÃhÃraæ vadÃmi. No anÃhÃraæ. Ko cÃhÃro indriyÃsaævarassa: asatÃsampaja¤¤anti''tissa vacanÅyaæ. AsatÃsampaja¤¤ampahaæ bhikkhave sÃhÃraæ vadÃmi, no [PTS Page 117] [\q 117/] anÃhÃraæ ko cÃhÃro asatà sampaja¤¤assa: ''ayonisomanasikÃro''tissa vacanÅyaæ. AyonisomanasikÃrampahaæ bhikkhave sÃhÃraæ vadÃmi. No anÃhÃraæ ko cÃhÃro ayonisomanasikÃrassa: ''assaddhiya''ntissa vacanÅyaæ. Assaddhiyampahaæ bhikkhave sÃhÃraæ vadÃmi, no anÃhÃraæ ko cÃhÃro assaddhiyassa: ''asaddhammasavana''ntissa vacanÅyaæ. Asaddhammasavanampahaæ bhikkhave sÃhÃraæ vadÃmi, no anÃhÃraæ. Ko cÃhÃro asaddhammasavanassa: asappurisasaæsevotissa vacanÅyaæ. Iti kho bhikkhave asappurisasaæsevo paripÆro asaddhammasavanaæ paripÆreti. Asaddhammasavanaæ paripÆraæ assaddhiyaæ paripÆreti, assaddhiyaæ paripÆraæ ayonisomanasikÃraæ paripÆreti, ayonisomanasikÃro paripÆro asatÃsampaja¤¤aæ paripÆreti, asatÃsampaja¤¤aæ paripÆraæ indriyÃsaævaraæ paripÆreti, indriyÃsaævaro paripÆro tÅïi duccaritÃni paripÆreti, tÅïi duccaritÃni paripÆrÃni pa¤canÅvaraïe paripÆrenti. Pa¤canÅvaraïà paripÆrà avijjaæ paripÆrenti. Avijjà paripÆrà bhavataïhaæ paripÆreti. Evametissà bhavataïhÃya ÃhÃro hoti, eva¤ca pÃripÆri. 1. SambhavÅti machasaæ 2. BhavataïhÃmpÃhaæ machasaæ [BJT Page 212] [\x 212/] SeyyathÃpi bhikkhave upari pabbate phullaphusitake deve vassante deve galagalÃyante taæ udakaæ yathÃninnaæ pavattamÃnaæ pabbatakandarapadarasÃkhà paripÆreti, pabbatakandarapadarasÃkhà paripÆrà kussubbhe paripÆrenti, kussubbhà paripÆrà mahÃsobhe paripÆrenti, mahÃsobbhà paripÆrà kunnadiyo paripÆrenti, kunnadiyo paripÆrà mahÃnadiyo paripÆrenti, mahÃnadiyo paripÆrà mahÃsamuddaæ sÃgaraæ paripÆrenti. Evametassa mahÃsamuddassa sÃgarassa ÃhÃro hoti, eva¤ca pÃripÆri. Evameva kho bhikkhave asappurisasaæsevo paripÆro asaddhammasavanaæ paripÆreti, asaddhammasavanaæ1 paripÆraæ [PTS Page 118] [\q 118/] assaddhiyaæ paripÆreti, assaddhiyaæ paripÆraæ ayonisomanasikÃraæ paripÆreti. AyonisomanasikÃro paripÆro asatÃsampaja¤¤aæ paripÆreti, asatÃsampaja¤¤aæ paripÆraæ indriyÃsaævaraæ paripÆreti, indriyÃsaævaro paripÆro tÅïi duccaritÃni paripÆreti, tÅïi duccaritÃni paripÆrÃni pa¤canÅvaraïe paripÆrenti. Pa¤ca nÅvaraïà paripÆrà avijjaæ paripÆrenti. Avijjà paripÆrà bhavataïhaæ paripÆreti. Evametissà bhavataïhÃya ÃhÃro hoti evaæ ca pÃripÆri. VijjÃvimuttimpahaæ bhikkhave sÃhÃraæ vadÃmi, no anÃhÃraæ, ko cÃhÃro vijjÃvimuttiyÃ: sattabojjhaÇgÃtissa vacanÅyaæ. Sattapahaæ bhikkhave bojjhaÇge sÃhÃre vadÃmi, no anÃhÃre ko cÃhÃro sattannaæ bojjhaÇgÃnaæ: cattÃro satipaÂÂhÃnÃtissa vacanÅyaæ. CattÃropahaæ bhikkhave satipaÂÂhÃne sÃhÃre vadÃmi, no anÃhÃre. Ko cÃhÃro catunnaæ satipaÂÂhÃnÃnaæ: tÅïi sucaritÃnÅ'tissa vacanÅyaæ. TÅïipahaæ bhikkhave sucaritÃni sÃhÃrÃni vadÃmi, no anÃhÃrÃni, ko cÃhÃro tiïïannaæ sucaritÃnaæ: indriyasaævarotissa vacanÅyaæ. Indriyasaævarampahaæ bhikkhave sÃhÃraæ vadÃmi no anÃhÃraæ. Ko cÃhÃro indriyasaævarassa: satisampaja¤¤antissa vacanÅyaæ. Satisampaja¤¤ampahaæ bhikkhave sÃhÃraæ vadÃmi. No anÃhÃraæ. Ko cÃhÃro satisampaja¤¤assa: yonisomanasikÃrotissa vacanÅyaæ. YonisomanasikÃrampahaæ bhikkhave sÃhÃraæ vadÃmi, no anÃhÃraæ. Ko cÃhÃro yoniso manasikÃrassa: saddhÃtissa vacanÅyaæ: saddhampahaæ bhikkhave sÃhÃraæ vadÃmi, no anÃhÃraæ. Ko cÃhÃro saddhÃya: saddhammasavanantissa vacanÅyaæ. Saddhammasavanampahaæ bhikkhave sÃhÃraæ vadÃmi, no anÃhÃraæ. Ko cÃhÃro saddhammasavanassa: sappurisasaæsevotissa vacanÅyaæ. 1. Asaddhammasavanà machasaæ [BJT Page 214] [\x 214/] Iti kho bhikkhave sappurisasaæsevo paripÆro saddhammasavanaæ paripÆreti saddhammasavanaæ paripÆraæ, saddhaæ paripÆreti, saddhà paripÆrà yonisomanasikÃraæ paripÆreti, yonisomanasikÃro paripÆro satisampaja¤¤aæ paripÆreti, satisampaja¤¤aæ paripÆraæ indriyasaævaraæ paripÆreti, indriyasaævaro paripÆro, tÅïi sucaritÃni paripÆreti tÅïi sucaritÃni paripÆrÃni, cattÃro satipaÂÂhÃne paripÆrenti, cattÃro satipaÂÂhÃnà paripÆrà satta bojjhaÇge [PTS Page 119] [\q 119/] paripÆrenti, satta bojjhaÇgà paripÆrà vijjÃvimuttiæ paripÆrenti. Evametissà vijjÃvimuttiyà ÃhÃro hoti. Eva¤ca pÃripÆri. SeyyathÃpi bhikkhave upari pabbate phullaphusitake deve vassante deve galagalÃyante taæ udakaæ yathÃninnaæ pavattamÃnaæ pabbatakandarapadarasÃkhà paripÆreti, pabbatakandarapadarasÃkha paripÆrà kussubbhe paripÆrenti, kussubbhà paripÆrà mahÃsobhe paripÆrenti, mahÃsobbhà paripÆrà kunnadiyo paripÆrenti, kunnadiyo paripÆrà mahÃnadiyo paripÆrenti, mahÃnadiyo paripÆrà mahÃsamuddaæ sÃgaraæ paripÆrenti. Evametassa mahÃsamuddassa sÃgarassa ÃhÃro hoti, eva¤ca pÃripÆri. Evameva kho bhikkhave sappurisasaæsevo paripÆro saddhammasavanaæ paripÆreti saddhammasavanaæ paripÆraæ saddhaæ paripÆreti, saddhà paripÆrà yonisomanasikÃraæ paripÆreti. YonisomanasikÃro paripÆro satisampaja¤¤aæ paripÆreti, satisampaja¤¤aæ paripÆraæ indriyasaævarà paripÆreti, indriyasaævaro paripÆro, tÅïi sucaritÃni paripÆreti tÅïi sucaritÃni paripÆrÃni, cattÃro satipaÂÂhÃne paripÆrenti, cattÃro satipaÂÂhÃnà paripÆrà satta bojjhaÇge paripÆrenti, satta bojjhaÇgà paripÆrà vijjÃvimuttiæ paripÆrenti. Evametissà vijjÃvimuttiyà ÃhÃro hoti. Eva¤ca pÃripÆrÅti. [BJT Page 216] [\x 216/] 10. 2. 2. 3 NiÂÂhaÇgata suttaæ (SÃvatthi) Ye keci bhikkhave mayi niÂÂhaæ gatÃ, sabbe te diÂÂhisampannÃ, tesaæ diÂÂhisampannÃnaæ pa¤cannaæ idha niÂÂhÃ, pa¤cannaæ idha vihÃya niÂÂhÃ, katamesaæ pa¤cannaæ idha niÂÂhÃ: [PTS Page 120] [\q 120/] sattakkhattuparamassa kolaÇkolassa ekabÅjissa sakadÃgÃmissa, yo ca diÂÂheva dhamme arahÃ, imesaæ pa¤cannaæ idha niÂÂhÃ, Katamesaæ pa¤cannaæ idha vihÃya niÂÂhÃ: antarÃparinibbÃyissa, upahaccaparinibbÃyissa, asaÇkhÃraparinibbÃyissa, sasaÇkhÃraparinibbÃyissa, uddhaæ sotassa akaniÂÂhagÃmino. Imesaæ pa¤cannaæ idha vihÃya niÂÂhÃ. Ye keci bhikkhave mayi niÂÂhaæ gatÃ, sabbe te diÂÂhisampannÃ. Tesaæ diÂÂhisampannÃnaæ imesaæ pa¤cannaæ idha vihÃya niÂÂhÃti. 10. 2. 2. 4 Aveccappasanna suttaæ (SÃvatthi) Ye keci bhikkhave mayi aveccappasannÃ, sabbe te sotÃpannà tesaæ sotÃpannÃnaæ pa¤cannaæ idha niÂÂhÃ, pa¤cannaæ idha vihÃya niÂÂhÃ. Katamesaæ pa¤cannaæ idha niÂÂhÃ: sattakkhattuparamassa kolaÇkolassa ekabÅjissa sakadÃgÃmissa, yo ca diÂÂheva dhamme arahà imesaæ pa¤cannaæ idha niÂÂhÃ. Katamesaæ pa¤cannaæ idha vihÃya niÂÂhÃ: antarÃparinibbÃyissa upahaccaparinibbÃyissa asaÇkhÃraparinibbÃyissa sasaÇkhÃraparinibbÃyissa uddhaæsotassa akaniÂÂhagÃmino. Imesaæ pa¤cannaæ idha vihÃya niÂÂhÃ. Ye keci bhikkhave mayi aveccappasannÃ, sabbe te sotÃpannÃ. Tesaæ sotapannÃnaæ imesaæ pa¤cannaæ idha niÂÂhÃ, imesaæ pa¤cannaæ idha vihÃya niÂÂhÃti. [BJT Page 218] [\x 218/] 10. 2. 2. 5 PaÂhamasukha suttaæ Ekaæ samayaæ Ãyasmà sÃriputto magadhesu, viharati nÃlakagÃmake. Atha kho sÃmaï¬akÃni paribbÃjako [PTS Page 121] [\q 121/] yenÃyasmà sÃriputto tenupasaÇkami. UpasaÇkamitvà Ãyasmatà sÃriputtena saddhiæ sammodi. SammodanÅyaæ kathaæ sÃrÃïÅyaæ1 vÅtisÃretvà ekamantaæ nisÅdi. Ekamantaæ nisinno kho sÃmaï¬akÃni paribbÃjako Ãyasmantaæ sÃriputtaæ etadavoca. Kinnu kho Ãvuso sÃriputta sukhaæ kiæ dukkhanti. Abhinibbatti kho Ãvuso dukkhÃ, anabhinibbatti sukhÃ. Abhinibbattiyà Ãvuso sati idaæ dukkhaæ pÃÂikaÇkhaæ. SÅtaæ uïhaæ jighacchà pipÃsà uccÃro passÃvo aggisamphasso daï¬asamphasso satthasamphasso ¤Ãtipi mittÃpi saÇgamma samÃgamma rosenti. Abhinibbattiyà Ãvuso sati idaæ dukkhaæ pÃÂikaÇkhaæ. Anabhinibbattiyà Ãvuso sati idaæ sukhaæ pÃÂikaÇkhaæ. Na sÅtaæ na uïhaæ na jighacchà na pipÃsà na uccÃro na passÃvo na aggisamphasso na satthasamphasso ¤Ãtipi mittÃpi saÇgamma samÃgamma na rosenti. Anabhinibbattiyà Ãvuso sati idaæ sukhaæ pÃÂikaÇkhanti. 10. 2. 2. 6 Dutiyasukha suttaæ Ekaæ samayaæ Ãyasmà sÃriputto magadhesu, viharati nÃlakagÃmake. Atha kho sÃmaï¬akÃni paribbÃjako yenÃyasmà sÃriputto tenupasaÇkami. UpasaÇkamitvà Ãyasmatà sÃriputtena saddhiæ sammodi. SammodanÅyaæ kathaæ sÃrÃïÅyaæ1 vÅtisÃretvà ekamantaæ nisÅdi. Ekamantaæ nisinno kho sÃmaï¬akÃni paribbÃjako [PTS Page 122] [\q 122/] Ãyasmantaæ sÃriputtaæ etadavoca. Kinnu kho Ãvuso sÃriputta imasmiæ dhamma vinaye sukhaæ kiæ dukkhanti. 1. SÃraïÅyaæ machasaæ [BJT Page 220] [\x 220/] Anabhirati kho Ãvuso imasmiæ dhammavinaye dukkhÃ. Abhirati sukhÃ. Anabhiratiyà Ãvuso sati idaæ dukkhaæ pÃÂikaÇkhaæ: gacchannopi sukhaæ sÃtaæ nÃdhigacchati. hitopi sukhaæ sÃtaæ nÃdhigacchati. Nisinnopi sukhaæ sÃtaæ nÃdhigacchati. SayÃnopi sukhaæ sÃtaæ nÃdhigacchati. GÃmagatopi sukhaæ sÃtaæ nÃdhigacchati. Ara¤¤agatopi sukhaæ sÃtaæ nÃdhigacchati rukkhamÆlagatopi sukhaæ sÃtaæ nÃdhigacchati. Su¤¤ÃgÃragatopi sukhaæ sÃtaæ nÃdhigacchati. AbbhokÃsagatopi sukhaæ sÃtaæ nÃdhigacchati. Bhikkhumajjhagatopi sukhaæ sÃtaæ nÃdhigacchati. Anabhiratiyà Ãvuso sati idaæ dukkhaæ pÃÂikaÇkhaæ. Abhiratiyà Ãvuso sati idaæ sukhaæ pÃÂikaÇkhaæ: gacchannopi sukhaæ sÃtaæ adhigacchati. hitopi sukhaæ sÃtaæ adhigacchati. Nisinnopi sukhaæ sÃtaæ adhigacchati. SayÃnopi sukhaæ sÃtaæ adhigacchati. GÃmagatopi sukhaæ sÃtaæ adhigacchati. Ara¤¤agatopi sukhaæ sÃtaæ adhigacchati. RukkhamÆlagatopi sukhaæ sÃtaæ adhigacchati. Su¤¤ÃgÃragatopi sukhaæ sÃtaæ adhigacchati. AbbhokÃsagatopi sukhaæ sÃtaæ adhigacchati. Bhikkhumajjhagatopi sukhaæ sÃtaæ adhigacchati. Abhiratiyà Ãvuso sati idaæ sukhaæ pÃÂikaÇkhanti. 10. 2. 2. 7 PaÂhamanaÊakapÃna suttaæ Ekaæ samayaæ bhagavà kosalesu cÃrikaæ caramÃno mahatà bhikkhusaÇghena saddhiæ yena naÊakapÃnaæ nÃma kosalÃnaæ nigamo, tadavasari. Tatra sudaæ bhagavà naÊakapÃne viharati palÃsavane, tena kho pana samayena bhagavà tadahuposathe bhikkhusaÇghaparivuto nisinno hoti. Atha kho bhagavà bahudevarattiæ bhikkhÆnaæ dhammiyà kathÃya sandassetvà samÃdapetvà samuttejetvà sampahaæsetvà tuïhÅbhÆtaæ tuïhÅbhÆtaæ bhikkhusaÇghaæ anuviloketvà Ãyasmantaæ sÃriputtaæ Ãmantesi. VigatathÅnamiddho1 kho sÃriputta bhikkhusaÇgho, paÂibhÃtu taæ [PTS Page 123] [\q 123/] sÃriputta bhikkhÆnaæ dhammÅ kathÃ, piÂÂhi me ÃgilÃyati, tamhaæ ÃyamissÃmÅti. 'Evambhante'ti kho Ãyasmà sÃriputto bhagavato paccassosi. 1. VigatathÅnamiddho machasaæ. [BJT Page 222] [\x 222/] Atha kho bhagavà catugguïaæ saÇghÃÂiæ pa¤¤Ãpetvà dakkhiïena passena sÅhaseyyaæ kappesi. PÃde pÃdaæ accÃdhÃya sato sampajÃno uÂÂhÃnasa¤¤aæ manasikaritvÃ, tatra kho Ãyasmà sÃriputto bhikkhu Ãmantesi ''Ãvuso bhikkhavo''ti. 'ùvuso'ti kho te bhikkhu Ãyasmato sÃriputtassa paccassosuæ. ùyasmà sÃriputto etadavoca: Yassa kassaci Ãvuso saddhà natthi kusalesu dhammesu hiri1 natthi ottappaæ natthi, viriyaæ2 natthi, pa¤¤Ã natthi kusalesu dhammesu. Tassa yà ratti và divaso và Ãgacchati, hÃniyeva pÃÂikaÇkhà kusalesu dhammesu no vuddhi. SeyyathÃpi Ãvuso kÃÊapakkhe candassa yà ratti và divaso và Ãgacchati, hÃyateva vaïïena, hÃyati maï¬alena, hÃyati ÃbhÃya, hÃyati ÃrohapariïÃhena. Eva meva kho Ãvuso yassa kassaci saddhà natthi kusalesu dhammesu, hiri natthi, ottappaæ natthi, viriyaæ natthi, pa¤¤Ã natthi, kusalesu dhammesu. Tassa yà ratti và divaso và Ãgacchati, hÃniyeva pÃÂikaÇkhà kusalesu dhammesu, no vuddhi. ''Assaddho purisapuggalo''ti Ãvuso parihÃnametaæ. ''Ahiriko purisapuggalo''ti Ãvuso parihÃnametaæ. ''AnottappÅpurisa puggalo''ti Ãvuso parihÃnametaæ. ''KusÅto purisapuggalo''ti Ãvuso parihÃnametaæ. ''Duppa¤¤o purisapuggalo'' ti Ãvuso parihÃnametaæ. ''Kodhano purisapuggalo''ti Ãvuso parihÃnametaæ. ''UpanÃhÅ purisapuggalo''ti Ãvuso parihÃnametaæ. ''PÃpicchopurisapuggalo''ti Ãvuso parihÃnametaæ. ''PÃpamittato purisapuggalo''ti Ãvuso parihÃnametaæ. ''MicchÃdiÂÂhiko purisapuggalo''ti Ãvuso parihÃnametaæ. Yassa kassaci Ãvuso saddhà atthi kusalesu dhammesu, hiri atthi, ottappaæ atthi, [PTS Page 124] [\q 124/] pa¤¤Ã atthi kusalesu dhammesu. Tassa yà ratti và divaso và Ãgacchati, vuddhiyeva pÃÂikaÇkhà kusalesu dhammesu, no parihÃni. SeyyathÃpi Ãvuso juïhapakkhe candassa yà ratti và divaso và Ãgacchati va¬¬hateva vaïïena, va¬¬hati maï¬alena, va¬¬hati ÃbhÃya, va¬¬hati ÃrohapariïÃhena. Evameva kho Ãvuso yassa kassaci saddhà atthi kusalesu dhammesu, hiri atthi, ottappaæ atthi, viriyaæ atthi. Pa¤¤Ã atthi kusalesu dhammesu. Tassa yà ratti và divaso và Ãgacchati, vuddhiyeva pÃÂikaÇkhà kusalesu dhammesu, no parihÃni. 1. Hiri machasaæ. 2. Viriya machasaæ. [BJT Page 224] [\x 224/] ''Saddho purisapuggalo'' ti Ãvuso aparihÃnametaæ. ''Hirimà purisapuggalo''ti Ãvuso aparihÃnametaæ. OttappÅ purisapuggalo''ti Ãvuso aparihÃnametaæ. ''ùraddhaviriyo purisapuggalo''ti Ãvuso aparihÃnametaæ. Pa¤¤avà purisapuggalo''ti Ãvuso aparihÃnametaæ. Akkodhano purisapuggalo''ti Ãvuso aparihÃnametaæ. ''AnupanÃhÅ purisapuggalo''ti Ãvuso aparihÃnametaæ. ''Appiccho purisapuggalo''ti Ãvuso aparihÃnametaæ. ''KalyÃïamitto purisapuggalo''ti Ãvuso aparihÃnametaæ. ''SammÃdiÂÂhiko purisapuggalo''ti Ãvuso aparihÃnametanti. Atha kho bhagavà paccuÂÂhÃya Ãyasmantaæ sÃriputtaæ Ãmantesi sÃdhu sÃdhu sÃriputta, yassa kassaci sÃriputta, saddhà natthi kusalesu dhammesu, hiri natthi, ottappaæ natthi, viriyaæ natthi, pa¤¤Ã natthi kusalesu dhammesu. Tassa yà ratti và divaso và Ãgacchati, hÃniyeva pÃÂikaÇkhà kusalesu dhammesu, no vuddhi. SeyyathÃpi sÃriputta kÃÊapakkhe candassa yà ratti và divaso và Ãgacchati, hÃyateva [PTS Page 125] [\q 125/] vaïïena, hÃyati maï¬alena, hÃyati ÃbhÃya, hÃyati ÃrohapariïÃhena. Evameva kho sÃriputta yassa kassaci saddhà natthi kusalesu dhammesu, hiri natthi, ottappaæ natthi, viriyaæ natthi, pa¤¤Ã natthi kusalesu dhammesu. Tassa yà ratti và divaso và Ãgacchati, kusalesu dhammesu, hÃniyeva pÃÂikaÇkhà kusalesu dhammesu, no vuddhi. ''Assaddho purisapuggalo''ti sÃriputta parihÃnametaæ, ahiriko purisapuggalo''ti sÃriputta parihÃnametaæ, ''anottappÅ purisapuggalo''ti sÃriputta parihÃnametaæ, ''kusÅto purisapuggalo''ti sÃriputta parihÃnametaæ, ''duppa¤¤o purisapuggalo''ti sÃriputta parihÃnametaæ, ''kodhano purisapuggalo''ti sÃriputta parihÃnametaæ, ''upanÃhÅ purisapuggalo''ti sÃriputta parihÃnametaæ. ''PÃpiccho purisapuggalo''ti sÃriputta parihÃnametaæ, ''pÃpamitto purisapuggalo''ti sÃriputta parihÃnametaæ, ''micchÃdiÂÂhiko purisapuggalo''ti sÃriputta parihÃnametaæ. Yassa kassaci sÃriputta saddhà atthi kusalesu dhammesu, hiri atthi ottappaæ atthi viriyaæ atthi pa¤¤Ã atthi kusalesu dhammesu. Tassa yà ratti và divaso và Ãgacchati, vuddhiyeva pÃÂikaÇkhà kusalesu dhammesu, no parihÃni. SeyyathÃpi sÃriputta juïhapakkhe candassa yà ratti và divaso và Ãgacchati, va¬¬hateva vaïïena. Va¬¬hati maï¬alena, va¬¬hati ÃbhÃya, va¬¬hati ÃrohapariïÃhena. [BJT Page 226] [\x 226/] Eva meva kho sÃriputta yassa kassaci saddhà atthi kusalesu dhammesu. Hiri atthi ottappaæ atthi viriyaæ atthi pa¤¤Ã atthi kusalesu dhammesu. Tassa yà ratti và divaso và Ãgacchati vuddhiyeva pÃÂikaÇkhà kusalesu dhammesu, no parihÃni. ''Saddho purisapuggalo''ti sÃriputta aparihÃnametaæ, ''hirimà purisapuggalo''ti sÃriputta aparihÃnametaæ, ''ottappÅ purisapuggalo''ti sÃriputta aparihÃnametaæ, ''Ãraddhaviriyo purisapuggalo''ti sÃriputta aparihÃnametaæ. ''Pa¤¤avà purisapuggalo''ti sÃriputta aparihÃnametaæ, ''akkodhano purisapuggalo''ti sÃriputta aparihÃnametaæ, ''anupanÃhÅ purisapuggalo''ti sÃriputta aparihÃnametaæ, ''apapiccho purisapuggalo''ti sÃriputta aparihÃnametaæ. ''KalyÃïamitto purisapuggalo''ti sÃriputta aparihÃnametaæ, ''sammÃdiÂÂhiko purisapuggalo''ti sÃriputta aparihÃnametanti. 10. 2. 2. 8 Dutiya naÊakapÃna suttaæ Ekaæ samayaæ bhagavà naÊakapÃne viharati palÃsavane. Tena kho pana samayena tadahuposathe bhikkhusaÇghaparivuto nisinno hoti. Atha kho bhagavà bahudevarattiæ bhikkhÆnaæ dhammiyà kathÃya sandassetvà samÃdapetvà samuttejetvà sampahaæsetvà tuïhÅbhÆtaæ tuïhÅbhÆtaæ bhikkhusaÇghaæ anuviloketvà Ãyasmantaæ sÃriputtaæ Ãmantesi. VigatathÅnamiddho kho sÃrÅputta bhikkhusaÇgho, paÂibhÃtu taæ sÃriputta [PTS Page 126] [\q 126/] bhikkhÆnaæ dhammÅkathÃ, piÂÂhi me ÃgilÃyati, tamahaæ ÃyamissÃmÅti. ''Evaæ bhante''ti kho Ãyasmà sÃrÅputto bhagavato paccassosi. Atha kho bhagavà catugguïaæ saÇghÃÂiæ pa¤¤Ãpetvà dakkhiïena passena sÅhaseyyaæ kappesi pÃde pÃdaæ accÃdhÃya sato sampajÃno uÂÂhÃnasa¤¤aæ manasikaritvÃ, tatra kho Ãyasmà sÃriputto bhikkhu Ãmantesi ''Ãvuso bhikkhave''ti. 'ùvuso'ti kho te bhikkhu Ãyasmato sÃriputtassa paccassosuæ. ùyasmà sÃriputto etadavoca. [BJT Page 228] [\x 228/] Yassa kassaci Ãvuso saddhà natthi kusalesu dhammesu, hiri natthi kusalesu dhammesu, ottappaæ natthi kusalesu dhammesu, viriyaæ natthi kusalesu dhammesu, pa¤¤Ã natthi kusalesu dhammesu, sotÃvadhÃnaæ natthi kusalesu dhammesu, dhamma dhÃraïà natthi kusalesu dhammesu atthÆpaparikkhà natthi kusalesu dhammesu, dhammÃnudhammapaÂipatti natthi kusalesu dhammesu, appamÃdo natthi kusalesu dhammesu. Tassa yà ratti và divaso và Ãgacchati, hÃniyeva kusalesu dhammesu, no vuddhi. SeyyathÃpi Ãvuso kÃÊapakkhe candassa yà ratti và divaso và Ãgacchati, hÃyateva vaïïena, hÃyati maï¬alena, hÃyati ÃbhÃya, hÃyati ÃrohapariïÃhena. Evameva kho Ãvuso yassa kassaci saddhà natthi kusalesu dhammesu. Hiri natthi kusalesu dhammesu. Ottappaæ natthi kusalesu dhammesu. Viriyaæ natthi kusalesu dhammesu. Pa¤¤Ã natthi kusalesu dhammesu. SotÃvadhÃnaæ natthi kusalesu dhammesu. DhammadhÃraïà natthi kusalesu dhammesu. AtthÆpaparikkhà natthi kusalesu dhammesu. DhammÃnudhammapaÂipatti natthi kusalesu dhammesu. AppamÃdo natthi kusalesu dhammesu. Tassa yà ratti và divaso và Ãgacchati, hÃniyeva pÃÂikaÇkhà kusalesu dhammesu. No vuddhi. Yassa kassaci Ãvuso saddhà atthi kusalesu dhammesu. Hiri atthi kusalesu dhammesu. Ottappaæ atthi kusalesu dhammesu. Viriyaæ atthi kusalesu dhammesu. Pa¤¤Ã atthi kusalesu dhammesu. SotÃvadhÃnaæ atthi kusalesu dhammesu. DhammadhÃraïà atthi kusalesu dhammesu. AtthÆpaparikkhà atthi kusalesu dhammesu. DhammÃnudhammapaÂipatti atthi kusalesu dhammesu. AppamÃdo atthi kusalesu dhammesu. Tassà yà ratti và divaso và Ãgacchati, vuddhiyeva pÃÂikaÇkhà kusalesu dhammesu, no parihÃni. SeyyathÃpi Ãvuso [PTS Page 127] [\q 127/] juïhapakkhe candassa yà ratti và divaso và Ãgacchati, va¬¬hateva vaïïena, va¬¬hati maï¬alena va¬¬hasi ÃbhÃya, va¬¬hati ÃrohapariïÃhena, evameva kho Ãvuso yassa kassaci saddhà atthi kusalesu dhammesu. Hiri atthi kusalesu dhammesu. Ottappaæ atthi kusalesu dhammesu. Viriyaæ atthi kusalesu dhammesu. Pa¤¤Ã atthi kusalesu dhammesu. SotÃvadhÃnaæ atthi kusalesu dhammesu. DhammadhÃraïà atthi kusalesu dhammesu. AtthÆpaparikkhà atthi kusalesu dhammesu. DhammÃnudhammapaÂipatti atthi kusalesu dhammesu. AppamÃdo atthi kusalesu dhammesu. Tassà yà ratti và divaso và Ãgacchati, vuddhiyeva pÃÂikaÇkhà kusalesu dhammesu. No parihÃnÅti: Atha kho bhagavà paccuÂÂhÃya Ãyasmantaæ sÃriputtaæ Ãmantesi. SÃdhu sÃdhu sÃriputta yassa kassaci sÃriputta, saddhà natthi kusalesu dhammesu, hiri natthi kusalesu dhammesu, ottappaæ natthi kusalesu dhammesu, pa¤¤Ã natthi kusalesu dhammesu, viriyaæ natthi kusalesu dhammesu, sotÃvadhÃnaæ natthi kusalesu dhammesu, dhamma dhÃraïà natthi kusalesu dhammesu atthÆpaparikkhà natthi kusalesu dhammesu, dhammÃnudhammapaÂipatti natthi kusalesu dhammesu, appamÃdo natthi kusalesu dhammesu. Tassa yà ratti và divaso và Ãgacchati, hÃniyeva pÃÂikaÇkhà kusalesu dhammesu, no vuddhi. SeyyathÃpi sÃriputta kÃÊapakkhe candassa yà ratti và divaso và Ãgacchati, hÃyateva vaïïena, hÃyati maï¬alena, hÃyati ÃbhÃya, hÃyati ÃrohapariïÃhena, evameva kho sÃriputta yassa kassaci saddhà natthi kusalesu dhammesu, hiri natthi kusalesu dhammesu. Ottappaæ natthi kusalesu dhammesu. Viriyaæ natthi kusalesu dhammesu. Pa¤¤Ã natthi kusalesu dhammesu. SotÃvadhÃnaæ natthi kusalesu dhammesu. DhammadhÃraïà natthi kusalesu dhammesu. AtthÆpaparikkhà natthi kusalesu dhammesu. DhammÃnudhammapaÂipatti natthi kusalesu dhammesu. AppamÃdo natthi kusalesu dhammesu, tassa yà ratti và divaso và Ãgacchati, hÃniyeva pÃÂikaÇkhà kusalesu dhammesu. No vuddhi. [BJT Page 230] [\x 230/] Yassa kassaci sÃriputta saddhà atthi kusalesu dhammesu. Hiri atthi kusalesu dhammesu. Ottappaæ atthi kusalesu dhammesu. Viriyaæ atthi kusalesu dhammesu. Pa¤¤Ã atthi kusalesu dhammesu. SotÃvadhÃnaæ atthi kusalesu dhammesu. DhammadhÃraïà atthi kusalesu dhammesu. AtthÆpaparikkhà atthi kusalesu dhammesu. DhammÃnudhammapaÂipatti atthi kusalesu dhammesu. AppamÃdo atthi kusalesu dhammesu. Tassà yà ratti và divaso và Ãgacchati, vuddhiyeva pÃÂikaÇkhà kusalesu dhammesu, no parihÃni. SeyyathÃpi sÃriputta juïhapakkhe candassa yà ratti và divaso và Ãgacchati, va¬¬hateva vaïïena, [PTS Page 128] [\q 128/] va¬¬hati maï¬alena va¬¬hati ÃbhÃya, va¬¬hati ÃrohapariïÃhena, evameva kho sÃriputta yassa kassaci saddhà atthi kusalesu dhammesu. Hiri atthi kusalesu dhammesu. Ottappaæ atthi kusalesu dhammesu. Viriyaæ atthi kusalesu dhammesu. Pa¤¤Ã atthi kusalesu dhammesu. SotÃvadhÃnaæ atthi kusalesu dhammesu. DhammadhÃraïà atthi kusalesu dhammesu. AtthÆpaparikkhà atthi kusalesu dhammesu. DhammÃnudhammapaÂipatti atthi kusalesu dhammesu. AppamÃdo atthi kusalesu dhammesu. Tassà yà ratti và divaso và Ãgacchati, vuddhiyeva pÃÂikaÇkhà kusalesu dhammesu. No parihÃnÅti: 10. 2. 2. 9 PaÂhama kathÃvatthu suttaæ Ekaæ samayaæ bhagavà sÃvatthiyaæ viharati jetavane anÃthapiï¬ikassa ÃrÃme. Tena kho pana samayena sambahulà bhikkhu pacchÃbhattaæ piï¬apÃtapaÂikkantà upaÂÂhÃnasÃlÃyaæ sannisinnà sannipatità anekavihitaæ tiracchÃnakathaæ anuyuttà viharanti. SeyyathÅdaæ rÃjakathaæ corakathaæ mahÃmattakathaæ senÃkathaæ bhayakathaæ yuddhakathaæ annakathaæ pÃnakathaæ vatthakathaæ sayanakathaæ mÃlÃkathaæ gandhakathaæ ¤Ãtikathaæ yÃnakathaæ gÃmakathaæ nigamakathaæ nagarakathaæ janapadakathaæ itthikathaæ sÆrakathaæ visikhÃkathaæ kumbhaÂÂhÃnakathaæ pubbapetakathaæ nÃnattakathaæ lokakkhÃyikaæ samuddakkhÃyikaæ itibhavÃbhavakathaæ iti vÃti. Atha kho bhagavà sÃyanhasamayaæ paÂisallÃnà vuÂÂhito yena upaÂÂhÃnasÃlà tenupasaÇkami. UpasaÇkamitvà pa¤¤atte Ãsane nisÅdi. Nisajja kho bhagavà bhikkhu Ãmantesi: ''kÃyanuttha bhikkhave etarahi kathÃya sannisinnà sannipatitÃ, kÃsi pana vo antarÃkathà vippakatÃti? [BJT Page 232] [\x 232/] Idha mayaæ bhante pacchÃbhattaæ piï¬apÃtapaÂikkantÃ, upaÂÂhÃnasÃlÃyaæ sannisinnà sannipatità anekavihitaæ tiracchÃnakathaæ anuyuttà viharÃma. SeyyathÅdaæ: RÃjakathaæ corakathaæ mahÃmattakathaæ senÃkathaæ bhayakathaæ yuddhakathaæ annakathaæ pÃnakathaæ vatthakathaæ sayanakathaæ mÃlÃkathaæ gandhakathaæ ¤Ãtikathaæ yÃnakathaæ gÃmakathaæ nigamakathaæ nagarakathaæ janapadakathaæ itthikathaæ sÆrakathaæ visikhÃkathaæ kumbhaÂÂhÃnakathaæ pubbapetakathaæ nÃnattakathaæ lokakkhÃyikaæ samuddakkhÃyikaæ itibhavÃbhavakathaæ iti vÃti. Na kho panetaæ bhikkhave tumhÃkaæ patirÆpaæ [PTS Page 129] [\q 129/] kulaputtÃnaæ saddhÃya agÃrasmà anagÃriyaæ pabbajitÃnaæ, yaæ tumhe anekavihitaæ tiracchÃnakathaæ anuyuttà vihareyyÃtha. SeyyathÅdaæ: RÃjakathaæ corakathaæ mahÃmattakathaæ senÃkathaæ bhayakathaæ yuddhakathaæ annakathaæ pÃnakathaæ vatthakathaæ sayanakathaæ mÃlÃkathaæ gandhakathaæ ¤Ãtikathaæ yÃnakathaæ gÃmakathaæ nigamakathaæ nagarakathaæ janapadakathaæ itthikathaæ sÆrakathaæ visikhÃkathaæ kumbhaÂÂhÃnakathaæ pubbapetakathaæ nÃnattakathaæ lokakkhÃyikaæ samuddakkhÃyikaæ itibhavÃbhavakathaæ iti vÃti. Dasa imÃni bhikkhave kathÃvatthÆni. KatamÃni dasa: appicchakathà santuÂÂhikathà pavivekakathà asaæsaggakathà viriyÃrambhakathà sÅlakathà samÃdhikathà pa¤¤Ãkathà vimuttikathà vimutti¤ÃïadassanakathÃti. ImÃni kho bhikkhave dasakathÃvatthÆni. Imesaæ ce tumhe bhikkhave dasannaæ kathÃvatthÆnaæ upÃdÃyupÃdÃya kathaæ katheyyÃtha, imesampi candimasuriyÃnaæ evaæ mahiddhikÃnaæ evaæ mahÃnubhÃvÃnaæ tejasà tejaæ pariyÃdiyeyyÃtha, ko pana vÃdo a¤¤atitthiyÃnaæ paribbÃjakÃnanti. 10. 2. 2. 10 DutiyakathÃvatthu suttaæ Ekaæ samayaæ bhagavà sÃvatthiyaæ viharati jetavane anÃthapiï¬ikassa ÃrÃme. Tena kho pana samayena sambahulà bhikkhu pacchÃbhattaæ piï¬apÃtapaÂikkantà upaÂÂhÃnasÃlÃyaæ sannisinnà sannipatità anekavihitaæ tiracchÃnakathaæ anuyuttà viharanti. SeyyathÅdaæ: rÃjakathaæ corakathaæ mahÃmattakathaæ senÃkathaæ bhayakathaæ yuddhakathaæ annakathaæ pÃnakathaæ vatthakathaæ sayanakathaæ mÃlÃkathaæ gandhakathaæ ¤Ãtikathaæ yÃnakathaæ gÃmakathaæ nigamakathaæ nagarakathaæ janapadakathaæ itthikathaæ sÆrakathaæ visikhÃkathaæ kumbhaÂÂhÃnakathaæ pubbapetakathaæ nÃnattakathaæ lokakkhÃyikaæ samuddakkhÃyikaæ itibhavÃbhavakathaæ iti vÃti. 1. Dasa imÃni bhikkhave pÃsaæsÃni ÂhÃnÃni. KatamÃni dasa: [PTS Page 130 [\q 130/] '']idha bhikkhave bhikkhu attanà ca appiccho hoti, appicchakatha¤ca bhikkhÆnaæ kattà hoti. ''Appiccho bhikkhu appicchakatha¤ca bhikkhÆnaæ kattÃ''ti pÃsaæsametaæ ÂhÃnaæ. 2. Attanà ca santuÂÂho hoti. SantuÂÂhÅkatha¤ca bhikkhÆnaæ kattà ''santuÂÂho hoti, bhikkhu santuÂÂhÅkatha¤ca bhikkhÆnaæ kattÃ''ti. PÃsaæsametaæ ÂhÃnaæ. [BJT Page 234] [\x 234/] 3. Attanà ca pavivitto hoti, pavivekakatha¤ca bhikkhÆnaæ kattà hoti. ''Pavivitto bhikkhu pavivekakatha¤ca bhikkhÆnaæ kattÃ''ti pÃsaæsametaæ ÂhÃnaæ. 4. Attanà ca asaæsaÂÂho hoti, asaæsaÂÂhakatha¤ca bhikkhÆnaæ kattà hoti, asaæsaÂÂho bhikkhu asaæsaÂÂhakatha¤ca bhikkhÆnaæ kattÃ''ti pÃsaæsametaæ ÂhÃnaæ. 5. Attanà ca Ãraddhaviriyo hoti, viriyÃrambhakatha¤ca bhikkhÆnaæ kattà hoti. ''ùraddhaviriyo bhikkhu viriyÃrambhakatha¤ca bhikkhÆnaæ kattÃ''ti pÃsaæsametaæ ÂhÃnaæ. 6. Attanà ca sÅlasampanno hoti, sÅlasampadÃkatha¤ca bhikkhÆnaæ kattà hoti. ''SÅlasampanno bhikkhu sÅlasampadÃkatha¤ca bhikkhÆnaæ kattÃ''ti pÃsaæsametaæ ÂhÃnaæ. 7. Attanà ca samÃdhisampanno hoti, samÃdhisampadÃkatha¤ca bhikkhÆnaæ kattà hoti. ''SamÃdhisampanno bhikkhu samÃdhisampadÃkatha¤ca bhikkhÆnaæ kattÃ''ti pÃsaæsametaæ ÂhÃnaæ 8. Attanà ca pa¤¤Ãsampanno hoti, pa¤¤ÃsampadÃkatha¤ca bhikkhÆnaæ kattà hoti. "Pa¤¤Ãsampanno bhikkhu pa¤¤ÃsampadÃkatha¤ca bhikkhÆnaæ kattÃ''ti pÃsaæsametaæ ÂhÃnaæ. 9. Attanà ca vimuttisampanno hoti, vimuttisampadÃkatha¤ca bhikkhÆnaæ kattà hoti. ''Vimuttisampanno bhikkhu vimuttisampadÃkatha¤ca bhikkhÆnaæ kattÃ''ti pÃsaæsametaæ ÂhÃnaæ. 10. Attanà ca vimutti¤Ãïadassanasampanno hoti, vimutti¤ÃïadassanasampadÃkatha¤ca bhikkhÆnaæ kattà hoti. 'Vimutti¤Ãïadassana'sampanno bhikkhu vimutti¤ÃïadassanasampadÃkatha¤ca bhikkhÆnaæ kattÃ''ti pÃsaæsametaæ ÂhanÃæ. ImÃni kho bhikkhave dasa pÃsaæsÃni ÂhÃnÃnÅti. Yamakavaggo dutiyo. TatruddÃnaæ: [PTS Page 131] [\q 131/] Avijjà taïhà niÂÂhà ca aveccadeva sukhÃni ca NaÊakapÃne dve vuttà kathÃvatthu apare dveti. [BJT Page 236] [\x 236/] 3. ùkaÇkhavaggo 10. 2. 3. 1 ùkaÇkheyya suttaæ Ekaæ samayaæ bhagavà sÃvatthiyaæ viharati jetavane anÃthapiï¬ikassa ÃrÃme, tatra kho bhagavà bhikkhu Ãmantesi bhikkhavoti: bhadanteti te bhikkhu bhagavato paccassosuæ. Bhagavà etadavoca. SampannasÅlà bhikkhave viharatha sampannapÃtimokkhÃ, pÃtimokkhasaævarasaævutà viharatha ÃcÃra gocarasampannÃ, aïumattesu vajjesu bhayadassÃvino samÃdÃya sikkhatha sikkhÃpadesu. 1. ùkaÇkheyya ce bhikkhave bhikkhu ''sabrahmacÃrÅnaæ piyo cassaæ manÃpo ca garu ca bhÃvanÅyo cÃ''ti. SÅlesvevassa paripÆrakÃrÅ ajjhattaæ. Cetosamathamanuyutto anirÃkatajjhÃno vipassanÃya samannÃgato brÆhenà su¤¤ÃgÃrÃnaæ. 2. ùkaÇkheyya ce bhikkhave bhikkhu''lÃbhÅ assaæ cÅvarapiï¬apÃtasenÃsanagilÃnappaccayabhesajjaparikkhÃrÃna''nti. SÅlesvevassa paripÆrakÃrÅ ajjhattaæ cetosamathamanuyutto anirÃkatajjhÃno vipassanÃya samannÃgato brÆhetà su¤¤ÃgÃrÃnaæ. 3. ùkaÇkheyya ce bhikkhave bhikkhu ''yesÃhaæ paribhujjhÃmi cÅvarapiï¬apÃtasenÃsanagilÃnapaccayabhesajjaparikkhÃraæ, tesaæ te kÃrà mahapphalà assu mahÃnisaæsÃ''ti sÅlesvevassa paripÆrakÃrÅ ajjhattaæ cetosamathamanuyutto anirÃkatajjhÃno vipassanÃya samannÃgato brÆhetà su¤¤ÃgÃrÃnaæ. 4. ùkaÇkheyya ce [PTS Page 132] [\q 132/] bhikkhave bhikkhu ''ye me petà ¤ÃtisÃlohità kÃlakatà pasannacittà anussaranti, tesaæ taæ mahapphalaæ assa mahÃnisaæsa''nti sÅlesvevassa paripÆrakÃrÅ ajjhattaæ cetosamathamanuyutto anirÃkatajjhÃno vipassanÃya samannÃgato brÆhetà su¤¤ÃgÃrÃnaæ. 5. ùkaÇkheyya ce bhikkhave bhikkhu ''santuÂÂho assaæ itarÅtaracÅvarapiï¬apÃtasenÃsanagilÃnapaccayabhesajjaparikkhÃrenÃ''ti. SÅlesvevassa paripÆrakÃrÅ ajjhattaæ cetosamathamanuyutto anirÃkatajjhÃno vipassanÃya samannÃgato brÆhetà su¤¤ÃgÃrÃnaæ. [BJT Page 238] [\x 238/] 6. ùkaÇkheyya ce bhikkhave bhikkhu ''khamo assaæ sÅtassa uïhassa jighacchÃya pipÃsÃya ¬aæsamakasavÃtÃnapasiriæsapasamphassÃnaæ duruttÃnaæ durÃgatÃnaæ vacanapathÃnaæ uppannÃnaæ. SÃrÅrikÃnaæ vedanÃnaæ dukkhÃnaæ tippÃnaæ kharÃnaæ kaÂukÃnaæ asÃtÃnaæ amanÃpÃnaæ pÃïaharÃnaæ adhivÃsakajÃtiko assanti sÅlesvevassa paripÆrakÃrÅ ajjhattaæ cetosamathamanuyutto anirÃkatajjhÃno vipassanÃya samannÃgato brÆhetà su¤¤ÃgÃrÃnaæ. 7. ùkaÇkheyya ce bhikkhave bhikkhu ''arati rati saho assaæ, na ca maæ arati rati saheyya, uppannaæ arati ratiæ abhibhuyya abhibhuyya vihareyya''nti, sÅlesvevassa paripÆrakÃrÅ ajjhattaæ cetosamathamanuyutto anirÃkatajjhÃno vipassanÃya samannÃgato brÆhetà su¤¤ÃgÃrÃnaæ. 8. ùkaÇkheyya ce bhikkhave bhikkhu ''bhayabherava saho assaæ, naca maæ bhayabheravo saheyya, uppannaæ bhayabheravaæ abhibhuyya abhibhuyya vihareyya''nti, sÅlesvevassa paripÆrakÃrÅ ajjhattaæ cetosamathamanuyutto anirÃkatajjhÃno vipassanÃya samannÃgato brÆhetà su¤¤ÃgÃrÃnaæ. 9. ùkaÇkheyya ce bhikkhave bhikkhu ''catunnaæ jhÃnÃnaæ ÃbhicetasikÃnaæ diÂÂhadhammasukhavihÃrÃnaæ nikÃmalÃbhÅ assaæ akicchalÃbhÅ akasiralÃbhÅ''ti, sÅlesvevassa paripÆrakÃrÅ ajjhattaæ cetosamathamanuyutto anirÃkatajjhÃno vipassanÃya samannÃgato brÆhetà su¤¤ÃgÃrÃnaæ. 10. ùkaÇkheyya ce bhikkhave bhikkhu ''ÃsavÃnaæ khayà anÃsavaæ cetovimuttiæ pa¤¤Ãvimuttiæ diÂÂheva [PTS Page 133] [\q 133/] dhamme sayaæ abhi¤¤Ã sacchikatvà upasampajja vihareyya''nti, sÅlesvevassa paripÆrakÃrÅ ajjhattaæ cetosamathamanuyutto anirÃkatajjhÃno vipassanÃya samannÃgato brÆhetà su¤¤ÃgÃrÃnaæ. SampannasÅlà bhikkhave viharatha sampannapÃtimokkhÃ, pÃtimokkhasaævarasaævutà viharatha ÃcÃragocarasampanno aïumattesu vajjesu bhayadassÃvÅno samÃdÃya sikkhatha sikkhÃpadesu''ti. Iti yaæ taæ vuttaæ idametaæ paÂicca vuttanti. [BJT Page 240] [\x 240/] 10. 2. 3. 2 KaïÂaka suttaæ Ekaæ samayaæ bhagavà vesÃliyaæ viharati mahÃvane kÆÂÃgÃrasÃlÃyaæ sambahulehi abhi¤¤Ãtehi abhi¤¤Ãtehi therehi sÃvakehi saddhiæ Ãyasmatà ca cÃlena1 Ãyasmatà ca upacÃlena2 Ãyasmatà ca kakkaÂena3 Ãyasmatà ca kaÂimbena4 Ãyasmatà ca kaÂena5 Ãyasmatà ca kaÂissaÇgena6 a¤¤ehi ca abhi¤¤Ãtehi abhi¤¤Ãtehi therehi sÃvakehi saddhiæ. Tena kho pana samayena sambahulà abhi¤¤Ãtà abhi¤¤Ãtà licchavÅ bhaddehi bhaddehi yÃnehi carapurÃya7 uccÃsaddà mahÃsaddà mahÃvanaæ ajjhogÃhantÅ bhagavantaæ dassanÃya. Atha kho tesaæ ÃyasmantÃnaæ etadahosi: ''ime kho sambahulà abhi¤¤Ãtà abhi¤¤Ãtà licchavÅ bhaddehi bhaddehi yÃnehi carapurÃya uccÃsaddà mahÃsaddà mahÃvanaæ ajjhogÃhanti bhagavantaæ dassanÃya. SaddakaïÂakà kho pana jhÃnà vuttà bhagavatÃ, yannÆna mayaæ yena gosiÇgasÃlavanadÃyo [PTS Page 134] [\q 134/] tenupasaÇkameyyÃma, tattha mayaæ appasaddà appakiïïà phÃsuæ8 vihareyyÃmÃ''ti. Atha kho te Ãyasmanto yena gosiÇgasÃlavanadÃyo tenupasaÇkamiæsu. Tattha te Ãyasmanto appasaddà appakiïïà phÃsuæ viharanti. Atha kho bhagavà bhikkhu Ãmantesi: ''kahannukho bhikkhave cÃlo? Kahaæ upacÃlo? Kahaæ kakkaÂo? Kahaæ kaÂimbo? Kahaæ kaÂo? Kahaæ kaÂisaÇgo? KahannÆ kho te bhikkhave therà sÃvakà gatÃti? Idha bhante tesaæ ÃyasmantÃnaæ etadahosi: ''ime kho sambahulà abhi¤¤Ãtà abhi¤¤ÃtÃ. LicchavÅ bhaddehi bhaddehi yÃnehi carapurÃya uccÃsaddà mahÃsaddà mahÃvanaæ ajjhogÃhantÅ bhagavantaæ dassanÃya, saddakaïÂakà kho pana jhÃnà vuttà bhagavatÃ, yannÆna mayaæ yena gosiÇgasÃlavanadÃyo tenupasaÇkameyyÃma, tattha mayaæ appasaddà appakiïïà phÃsuæ vihareyyÃmÃ''ti. Atha kho te bhante Ãyasmanto yena gosiÇgasÃlavanadÃyo tenupasaÇkamiæsu. Tattha te Ãyasmanto appasaddà appakiïïà phÃsuæ viharantÅti. 1. ùyasamatà cÃlena ca machasaæ 5. NikaÂena machasaæ 2. Upapalena syÃ. 6. KaÂissahena machasaæ 3. KukkuÂena machasaæ. 7 ParapÆrÃya machasaæ pamapurarÃya . Syà syÃ. 4. KaÂimbhena machasaæ. 8. PhÃsu syÃ. [BJT Page 242] [\x 242/] SÃdhu sÃdhu bhikkhave yathà te mahÃsÃvakà sammà byÃkaramÃnà byÃkareyyuæ. SaddakaïÂakà hi bhikkhave jhÃnà vuttà mayÃ. Dasayime bhikkhave kaïÂakÃ, katame dasa: pavivekÃrÃmassa saÇghanikÃrÃmatà kaïÂako, asubhanimittÃnuyogamanuyuttassa subhanimittÃnuyogo kaïÂako, indriyesu guttadvÃrassa visÆkadassanaæ kaïÂako, brahmacÃrissa1 mÃtugÃmopavicÃro2 kaïÂako, paÂhamassa [PTS Page 135] [\q 135/] jhÃnassa saddo kaïÂako, dutiyassa jhÃnassa vitakkavicÃrà kaïÂako3 tatiyassa jhÃnassa pÅti kaïÂako, catutthassa jhÃnassa assÃsapassÃsÃ4 kaïÂako, sa¤¤ÃvedayitanirodhasamÃpattiyà sa¤¤Ã ca vedanà ca kaïÂako, rÃgo kaïÂako, deso kaïÂako, moho kaïÂako, akaïÂakà bhikkhave viharatha, nikkaïÂakà bhikkhave viharatha. AkaïÂakà bhikkhave arahanto, nikkaïÂakà bhikkhave arahanto, akaïÂa nikkaïÂakà bhikkhave arahantoti. 10. 2. 2. 3 IÂÂhadhamma suttaæ (SÃvatthi) Dasayime bhikkhave dhammà iÂÂhà kantà manÃpà dullabhà lokasmiæ, katame dasa: Bhogà iÂÂhà kantà manÃpà dullabhà lokasmiæ, vaïïo iÂÂho kanto manÃpo dullabho lokasmiæ, Ãrogyaæ iÂÂhaæ kantaæ manÃpaæ dullabhaæ lokasmiæ, brahmacariyaæ iÂÂhaæ kantaæ manÃpaæ dullabhaæ lokasmiæ, mittà iÂÂhà kantà manÃpà dullabhà lokasmiæ, bÃhusaccaæ iÂÂhaæ kantaæ dullabhaæ lokasmiæ, pa¤¤Ã iÂÂhà kantà manÃpà dullabhà lokasmiæ, dhammà iÂÂhà kantà manÃpà dullabhà lokasmiæ, saggà iÂÂhà kantà manÃpà dullabhà lokasmiæ. [PTS Page 136] [\q 136/] Ime kho bhikkhave dasadhammà iÂÂhà kantà manÃpà dullabhà lokasmiæ. 1. Brahmacariyassa machasaæ. 2. MÃtugÃmÆpacÃro machasaæ. 3. KaïÂakà machasaæ. 4. AsasÃsapasasÃso machasaæ. [BJT Page 244] [\x 244/] Imesaæ kho bhikkhave dasannaæ dhammÃnaæ iÂÂhÃnaæ kantÃnaæ manÃpÃnaæ dullabhÃnaæ lokasmiæ, dasadhammà paripanthÃ: Ãlassaæ1 anuÂÂhÃnaæ bhogÃnaæ paripantho, amaï¬anà abhÆsaïÃ2 vaïïassa paripantho, asappÃya kiriyà Ãrogyassa paripantho, pÃpamittatà sÅlÃnaæ paripantho, indriyÃsaævaro brahmacariyassa paripantho, visaævÃdanà mittÃnaæ paripantho, asajjhÃya kiriyà bÃhusaccassa paripantho, asussusà aparipucchà pa¤¤Ãya paripantho, ananuyogo apaccavekkhanà dhammÃnaæ paripantho. MicchÃpaÂipatti saggÃnaæ paripantho. Imesaæ kho bhikkhave dasannaæ dhammÃnaæ iÂÂhÃnaæ kantÃnaæ manÃpÃnaæ dullabhÃnaæ lokasmiæ ime dasa dhammà paripanthÃ. Imesaæ kho bhikkhave dasannaæ dhammÃnaæ iÂÂhÃnaæ kantÃnaæ manÃpÃnaæ dullabhÃnaæ lokasmiæ dasadhammà ÃhÃrà anÃlassaæ uÂÂhÃnaæ bhogÃnaæ ÃhÃro. Maï¬anÃvibhÆsanà vaïïassa ÃhÃro. SappÃyakiriyà Ãrogyassa ÃhÃro. KalyÃïamittatà sÅlÃnaæ ÃhÃro. Indriyasaævaro brahmacariyassa ÃhÃro. AvisaævÃdanà mittÃnaæ ÃhÃro. SajjhÃyakiriyà bÃhusaccassa ÃhÃro. Sussusà paripucchà pa¤¤Ãya ÃhÃro. Anuyogo paccavekkhanà dhammÃnaæ ÃhÃro. SammÃpaÂipatti saggÃnaæ ÃhÃro. Imesaæ kho bhikkhave dasannaæ dhammÃnaæ iÂÂhÃnaæ kantÃnaæ manÃpÃnaæ dullabhÃnaæ lokasmiæ ime dasadhammà ÃhÃrÃti. [PTS Page 137] [\q 137/] 10. 2. 3. 4 Va¬¬ha suttaæ (SÃvatthi) Dasahi bhikkhave va¬¬hahi va¬¬hamÃno ariyasÃvako ariyÃya va¬¬hiyà va¬¬hati, sÃrÃdÃyÅ ca hoti varadÃyÅ kÃyassa. Katamehi dasahi: KhettavatthÆhi va¬¬hati. Dhanadha¤¤ena va¬¬hati. PuttadÃrehi va¬¬hati. DÃsakammakÃra porisehi va¬¬hati. Catuppadehi va¬¬hati. SaddhÃya va¬¬hati. SÅlena va¬¬hati. Sutena va¬¬hati. CÃgena va¬¬hati. Pa¤¤Ãya va¬¬hati. ImÃhi kho bhikkhave dasahi va¬¬hahi va¬¬hamÃno ariyasÃvako ariyÃya va¬¬hayà va¬¬hati sÃrÃdÃyÅ ca hoti varÃdÃyÅ kÃyassÃti. 1. ùlasyaæ machasaæ. 2. AvibhÆsaïà machasaæ. [BJT Page 246] [\x 246/] 1. Dhanena dha¤¤ena ca yodha va¬¬hati Puttehi dÃrehi catuppadehi ca Sa bhogavà hoti yasassi pÆjito ¥ÃtÅhi mittehi athopi rÃjuhi. 2. SaddhÃya sÅlena ca yodha va¬¬hati Pa¤¤Ãya cÃgena sutena cÆbhayaæ So tÃdiso sappuriso vicakkhaïo DiÂÂheva dhamme ubhayena va¬¬hatÅti 10. 2. 3. 5 MigasÃlà suttaæ Ekaæ samayaæ bhagavà sÃvatthiyaæ viharati jetavane anÃthapiï¬ikassa ÃrÃme. Atha kho Ãyasmà Ãnando pubbanhasamayaæ nivÃsetvà pattacÅvaramÃdÃya yena migasÃlÃya upÃsikÃya nivesanaæ tenupasaÇkami. UpasaÇkamitvà pa¤¤atte Ãsane nisÅdi. Atha kho migasÃlà upÃsikà yenÃyasmà Ãnando tenupasaÇkami. UpasaÇkamitvà Ãyasmantaæ Ãnandaæ abhivÃdetvà ekamantaæ nisÅdi. Ekamantaæ nisinnà kho migasÃlà upÃsikà Ãyasmantaæ Ãnandaæ etadavoca: Kathaæ kathaæ nÃmÃyaæ bhante Ãnanda bhagavatà [PTS Page 138] [\q 138/] dhammo desino a¤¤eyyo, yatra hi nÃma brahmacÃrÅ ca abrahmacÃrÅ ca ubho samasamagatikà bhavissanti abhisamparÃyaæ? Pità me bhante purÃïo brahmacÃrÅ ahosi ÃrÃcÃrÅ virato methunà gÃmadhammÃ. So kÃlakato bhagavatà vyÃkato sakadÃgÃmÅ satto tusitaæ kÃyaæ uppanno'ti. Pettà pi yo me bhante isidatto abrahmacÃrÅ ahosi sadÃrasantuÂÂho. Sopi kÃlakato bhagavatà byÃkato sakadÃgÃmÅ satto tusitaæ kÃyaæ upapanno'ti. Kathaæ kathaæ nÃmÃyaæ bhante Ãnanda bhagavatà dhammo desino a¤¤eyyo, yatra hi nÃma brahvacÃrÅ ca abrahmacÃrÅ ca ubhosamasamagatikà bhavissanti abhisamparÃyanti. Evaæ kho panetaæ bhagini bhagavatà byÃkatanti. [BJT Page 248] [\x 248/] Atha kho Ãyasmà Ãnando migasÃlÃya upÃsikÃya nivesane piï¬apÃtaæ gahetvà uÂÂhÃyÃsanà pakkÃmi. Atha kho Ãyasmà Ãnando pacchÃbhattaæ piï¬apÃtapaÂikkanto yena bhagavà tenupasaÇkami. UpasaÇkamitvà bhagavantaæ abhivÃdetvà ekamantaæ nisÅdi. Ekamantaæ nisinno kho Ãyasmà Ãnando bhagavantaæ etadavoca: IdhÃhaæ bhante pubbanhasamayaæ nivÃsetvà pattacÅvaramÃdÃya yena migasÃlÃya upÃsikÃya nivesanaæ tenupasaÇkami. UpasaÇkamitvà pa¤¤atte Ãsane nisÅdiæ. Atha kho bhante migasÃlà upÃsikà yenÃhaæ tenupasaÇkami. UpasaÇkamitvà maæ abhivÃdetvà ekamantaæ nisÅdi. Ekamantaæ nisinnà kho bhante migasÃlà upÃsikà maæ etadavoca: Kathaæ kathaæ nÃmÃyaæ bhante Ãnanda bhagavatà dhammo [PTS Page 139] [\q 139/] desino a¤¤eyyo, yatra hi nÃma brahmacÃrÅ ca abrahmacÃrÅ ca ubho samasamagatikà bhavissanti abhisamparÃyaæ? Pità me bhante purÃïo brahmacÃrÅ ahosi ÃrÃcÃrÅ virato methunà gÃmadhammÃ. So kÃlakato bhagavatà byÃkato sakadÃgÃmÅ satto tusitaæ kÃyaæ upapannoti. PettÃpi yo me bhante isidatto abrahmacÃrÅ ahosi sadÃrasantuÂÂho. So'pi kÃlakato bhagavatà byÃkato sakadÃgÃmÅ satto tusitaæ kÃyaæ upapannoti. Kathaæ kathaæ nÃmÃyaæ bhante Ãnanda bhagavatà dhammo desino a¤¤eyyo, yatra hi nÃma brahmacÃrÅ ca abrahmacÃrÅ ca ubho samasamagatikà bhavissanti abhisamparÃyanti, evaæ vutte ahaæ bhante migasÃlaæ upÃsikaæ etadavocaæ: evaæ kho panetaæ bhagini bhagavatà byÃkatanti. Kà cÃnanda migasÃlà upÃsikà bÃlà abyattà ambakà ambakapa¤¤Ã1? Ke ca purisapuggalaparopariya¤Ãïo? Dasayime Ãnanda puggalo santo saævijjamÃnà lokasmi. Katame dasa: 1. IdhÃnanda ekacco puggalo dussÅlo hoti, ta¤ca cetovimuttiæ pa¤¤Ãvimuttiæ yathÃbhÆtaæ nappajÃnÃti, yatthassa taæ dussÅlyaæ aparisesaæ nirujjhati, tassa savaïena pi akataæ hoti, bÃhusaccena pi akataæ hoti diÂÂhiyà pi appaÂividdhaæ hoti, sÃmayikampi2 vimuttiæ na labhati, so kÃyassabhedà parammaraïà hÃnÃya pareti no visesÃya, hÃnagÃmÅ yeca hoti no visesagÃmÅ. 1. Amamakà amamakapa¤¤Ã machasaæ. Andhakà andhakapa¤¤Ã syÃ. 2. SÃmÃyikamapi sÅmu. Machasaæ [BJT Page 250] [\x 250/] 2. Idha panÃnanda ekacco puggalo dussÅlo hoti, ta¤ca cetovimuttiæ pa¤¤Ãvimuttiæ yathÃbhÆtaæ pajÃnÃti, [PTS Page 140] [\q 140/] yatthassa taæ dussÅlyaæ aparisesaæ nirujjhati, tassa savaïena,pi kataæ hoti, bÃhusaccena, pi kataæ hoti diÂÂhiyÃ, pi paÂividdhaæ hoti, sÃmayikampi2 vimuttiæ labhati, so kÃyassabhedà parammaraïà visesÃya pareti, no hÃnÃya, visesagÃmÅ yeva hoti, no hÃnagÃmÅ. TatrÃnanda pamÃïikà pamiïanti 'imassÃpi teva dhammÃ, aparassÃpi teva dhammÃ. Kasmà tesaæ eko hÅno, eko païÅto'ti. Taæ hi tesaæ Ãnanda hoti dÅgharattaæ ahitÃya dukkhÃya. TatrÃnanda yvÃyaæ puggalo dussÅlo hoti. Ta¤ca cetovimuttiæ pa¤¤Ãvimuttiæ yathÃbhÆkaæ pajÃnÃti. Yatthassa taæ dussÅlyaæ aparisesaæ nirujjhati. Tassa savaïena'pi kataæ hoti, bÃhusaccenapi kataæ hoti, diÂÂhiyÃ'pi paÂividdhaæ hoti. SÃmayikampi vimuttiæ labhati, ayaæ Ãnanda puggalo amunà purimena puggalena abhikkantataro ca païÅtataro ca. Taæ kissa hetu: imaæ hi Ãnanda puggalaæ dhammasoto nibbaha1ti. Tadantaraæ2 ko jÃneyya a¤¤atra tathÃgatena. TasmÃtihÃnanda mà puggalesu pamÃïikà ahuvattha, mà puggalesu pamÃïaæ gaïhittha, kha¤¤atihÃnanda puggalo puggalesu pamÃïaæ gaïhanto, ahaæ cÃnanda3 puggalesu pamÃïaæ gaïheyyaæ, yo vÃpanassa mÃdiso. [PTS Page 141] [\q 141/] 3. Idha panÃnanda ekacco puggalo sÅlavà hoti, ta¤ca cetovimuttiæ pa¤¤Ãvimuttiæ yathÃbhÆtaæ nappajÃnÃti, yatthassa taæ sÅlaæ aparisesaæ nirujjhati, tassa savaïena pi akataæ hoti, bÃhusaccena pi akataæ hoti, diÂÂhiyà pi appaÂividdhaæ hoti, sÃmayikampi vimuttiæ na labhati, so kÃyassabhedà parammaraïà hÃnÃya pareti, no visesaæ hÃnagÃmÅ yeva hoti, no visesagÃmÅ. 4. Idha panÃnanda ekacco puggalo sÅlavà hoti, ta¤ca cetovimuttiæ pa¤¤Ãvimuttiæ yathÃbhÆtaæ pajÃnÃti, yatthassa taæ sÅlaæ aparisesaæ nirujjhati, tassa savaïena pi kataæ hoti, bÃhusaccena pi kataæ hoti, diÂÂhiyà pi paÂividdhaæ hoti, 1. NibbÃhati bahusu. 2. Tadanantaraæ syÃ. 3. Aha¤cÃnanda sÅmu. SyÃ. [BJT Page 252] [\x 252/] SÃmayikampi vimuttiæ labhati, so kÃyassabhedà parammaraïà visesÃya pareti, no hÃnÃya. VisesagÃmÅyeva hoti, no hÃnagÃmÅ. TatrÃnanda pamÃïikà pamiïanti 'imassÃpi teva dhammÃ, aparassÃpi teva dhammÃ. Kasmà tesaæ eko hÅno, eko païito'ti. Taæ hi tesaæ Ãnanda hoti dÅgharattaæ ahitÃya dukkhÃya. TatrÃnanda yvÃyaæ puggalo dussÅlo hoti. Ta¤ca cetovimuttiæ pa¤¤Ãvimuttiæ yathÃbhÆkaæ pajÃnÃti. Yatthassa taæ dussÅlyaæ aparisesaæ nirujjhati. Tassa savaïena'pi kataæ hoti, bÃhusaccenapi kataæ hoti, diÂÂhiyÃ'pi paÂividdhaæ hoti. SÃmayikampi vimuttiæ labhati, ayaæ Ãnanda puggalo amunà purimena puggalena abhikkantataro ca païÅtataro ca. Taæ kissa hetu: imaæ hi Ãnanda puggalaæ dhammasoto nibbaha1ti. Tadantaraæ2 ko jÃneyya a¤¤atra tathÃgatena. TasmÃtihÃnanda mà puggalesu pamÃïikà ahuvattha, mà puggalesu pamÃïaæ gaïhittha, kha¤¤atihÃnanda puggalo puggalesu pamÃïaæ gaïhanto, ahaæ cÃnanda puggalesu pamÃïaæ gaïheyyaæ, yo và panassa mÃdiso. 5. Idha panÃnanda ekacco puggalo tibbarÃgo hoti, ta¤ca cetovimuttiæ pa¤¤Ãvimuttiæ yathÃbhÆtaæ nappajÃnÃti, yatthassa so rÃgo apariseso nirujjhati, tassa savaïenapi akataæ hoti, bÃhusaccena pi akataæ hoti, diÂÂhiyÃpi apaÂividdhaæ hoti, SÃmayikampi vimuttiæ na labhati, so kÃyassabhedà parammaraïà hÃnÃya pareti, no visesaæ. HÃnagÃmÅ yeva hoti, no visesagÃmÅ. 6. Idha panÃnanda ekacco puggalo tibbarÃgo hoti, ta¤ca cetovimuttiæ pa¤¤Ãvimuttiæ yathÃbhÆtaæ pajÃnÃti, yatthassa so rÃgo apariseso nirujjhati. Tassa savaïenapi kataæ hoti, bÃhusaccenapi kataæ hoti, diÂÂhiyÃpi paÂividdhaæ hoti, sÃmayikampi vimuttiæ labhati. So [PTS Page 142] [\q 142/] kÃyassa bhedà parammaraïà visesÃya pareti no hÃnÃya, visesagÃmÅyeva hoti no hÃnagÃmÅ. TatrÃnanda pamÃïikà pamiïanti 'imassÃpi teva dhammÃ, aparassÃpi teva dhammÃ. Kasmà tesaæ eko hÅno, eko païito'ti. Taæ hi tesaæ Ãnanda hoti dÅgharattaæ ahitÃya dukkhÃya. TatrÃnanda yvÃyaæ puggalo dussÅlo hoti. Ta¤ca cetovimuttiæ pa¤¤Ãvimuttiæ yathÃbhÆkaæ pajÃnÃti. Yatthassa taæ dussÅlyaæ aparisesaæ nirujjhati. Tassa savaïena'pi kataæ hoti, bÃhusaccenapi kataæ hoti, diÂÂhiyÃ'pi paÂividdhaæ hoti. SÃmayikampi vimuttiæ labhati, ayaæ Ãnanda puggalo amunà purimena puggalena abhikkantataro ca païÅtataro ca. Taæ kissa hetu: imaæ hi Ãnanda puggalaæ dhammasoto nibbaha1ti. Tadantaraæ2 ko jÃneyya a¤¤atra tathÃgatena. TasmÃtihÃnanda mà puggalesu pamÃïikà ahuvattha, mà puggalesu pamÃïaæ gaïhittha, bya¤¤atihÃnanda puggalo puggalesu pamÃïaæ gaïhanto, ahaæ cÃnanda puggalesu pamÃïaæ gaïheyyaæ, yo và panassa mÃdiso. 7. Idha panÃnanda ekacco puggalo kodhano hoti, ta¤ca cetovimuttiæ pa¤¤Ãvimuttiæ yathÃbhÆtaæ nappajÃnÃti. Yatthassa so kodho apariseso nirujjhati, tassa savaïenapi akataæ hoti, bÃhusaccenapi akataæ hoti, diÂÂhiyÃpi appaÂividdhaæ hoti, sÃmayikampi vimuttiæ na labhati. So kÃyassa bhedà parammaraïà hÃnÃya pareti no visesÃya, hÃnagÃmÅyeva hoti no visesagÃmÅ. 1. SÃmayikamapi, machasaæ. [BJT Page 254] [\x 254/] 8. Idha panÃnanda ekacco puggalo kodhano hoti, ta¤ca cetovimuttiæ pa¤¤Ãvimuttiæ yathÃbhÆtaæ pajÃnÃti. Yatthassa so kodho apariseso nirujjhati, tassa savaïenapi kataæ hoti, bÃhusaccenapi kataæ hoti, diÂÂhiyÃpi paÂividdhaæ hoti, sÃmayikampi vimuttiæ labhati. So kÃyassa bhedà parammaraïà visesÃya pareti no hÃnÃya, visesagÃmÅyeva hoti no hÃnagÃmÅ. TatrÃnanda pamÃïikà pamiïanti 'imassÃpi teva dhammÃ, aparassÃpi teva dhammÃ. Kasmà tesaæ eko hÅno, eko païito'ti. Taæ hi tesaæ Ãnanda hoti dÅgharattaæ ahitÃya dukkhÃya. TatrÃnanda yvÃyaæ puggalo dussÅlo hoti. Ta¤ca cetovimuttiæ pa¤¤Ãvimuttiæ yathÃbhÆkaæ pajÃnÃti. Yatthassa taæ dussÅlyaæ aparisesaæ nirujjhati. Tassa savaïena'pi kataæ hoti, bÃhusaccenapi kataæ hoti, diÂÂhiyÃ'pi paÂividdhaæ hoti. SÃmayikampi vimuttiæ labhati, ayaæ Ãnanda puggalo amunà purimena puggalena abhikkantataro ca païÅtataro ca. Taæ kissa hetu: imaæ hi Ãnanda puggalaæ dhammasoto nibbaha1ti. Tadantaraæ2 ko jÃneyya a¤¤atra tathÃgatena. TasmÃtihÃnanda mà puggalesu pamÃïikà ahuvattha, mà puggalesu pamÃïaæ gaïhittha, bya¤¤atihÃnanda puggalo puggalesu pamÃïaæ gaïhanto, ahaæ cÃnanda puggalesu pamÃïaæ gaïheyyaæ, yo và panassa mÃdiso. 9. Idha panÃnanda ekacco puggalo uddhato hoti, ta¤ca cetovimuttiæ pa¤¤Ãvimuttiæ yathÃbhÆtaæ nappajÃnÃti. Yatthassa taæ uddhaccaæ aparisesaæ nirujjhati, tassa savaïenapi akataæ hoti, bÃhusaccenapi akataæ hoti, diÂÂhiyÃpi appaÂividdhaæ hoti, sÃmayikampi vimuttiæ na labhati. So kÃyassa bhedà parammaraïà hÃnÃya pareti no visesÃya, hÃnagÃmÅyeva hoti no visesagÃmÅ. 10. Idha panÃnanda ekacco puggalo uddhato hoti, ta¤ca cetovimuttiæ pa¤¤Ãvimuttiæ yathÃbhÆtaæ pajÃnÃti. Yatthassa taæ uddhaccaæ aparisesaæ nirujjhati, Tassa savaïenapi kataæ hoti, bÃhusaccenapi kataæ hoti, diÂÂhiyÃpi [PTS Page 143] [\q 143/] paÂividdhaæ Hoti, sÃmayikampi vimuttiæ labhati. So kÃyassa bhedà parammaraïà visesÃya pareti no hÃnÃya. VisesagÃmÅyeva hoti no hÃnagÃmÅ. TatrÃnanda pamÃïikà pamiïanti ''imassapi teva dhammÃ, aparassapi teva dhammÃ. Kasmà nesaæ eko hÅno eko païÅto''ti. Taæ hi tesaæ Ãnanda hoti dÅgharattaæ ahitÃya dukkhÃya. TatrÃnanda yvÃyaæ puggalo uddhato hoti, ta¤ca cetovimuttiæ pa¤¤Ãvimuttiæ yathÃbhÆtaæ pajÃnÃti. Yatthassa taæ uddhaccaæ aparisesaæ nirujjhati. Tassa savaïenapi kataæ hoti, bÃhusaccenapi kataæ hoti, diÂÂhiyÃpi paÂividdhaæ hoti, sÃmayikampi vimuttiæ labhati. [BJT Page 256] [\x 256/] Ayaæ Ãnanda puggalo amunà purimena puggalena abhikkantataro ca païÅtataro ca. Taæ kissa hetu: imaæ hetaæ Ãnanda puggalaæ dhammasoto nibbahati. Tadantaraæ1 ko jÃneyya a¤¤atra tathÃgatena. Tasmà tihÃnanda mà puggalesu pamÃïikà ahuvattha, mà puggalesu pamÃïaæ gaïhittha. Kha¤¤atihÃnanda puggalesu pamÃïaæ gaïhanto. Ahaæ và Ãnanda puggalesu pamÃïaæ gaïheyyaæ, yo và panassa mÃdiso. Kà cÃnanda migasÃlà upÃsikà bÃlà abyattà ambakà ambakapa¤¤Ã, ke ca purisapuggalaparopariye ¤Ãïe. Ime kho Ãnanda dasapuggalà santo saævijjamÃnà lokasmi. YathÃrÆpena Ãnanda sÅlena purÃïo samannÃgato ahosi, tathÃrÆpena sÅlena isidatto samannÃgato abhavissa, nayidha purÃïo isidattassa gatimpi a¤¤assa. [PTS Page 144] [\q 144/] yathÃrÆpÃya ca Ãnanda pa¤¤Ãya isidatto samannÃgato ahosi, yathÃrÆpÃya pa¤¤Ãya purÃïo samannÃgate abhavissa, nayidha isidatto purÃïassa gatimpi a¤¤assa. Iti kho Ãnanda ime puggalà ubho ekaÇgahÅnÃti. 10. 2. 3. 6 Tayodhamma suttaæ (SÃvatthi) Tayo me bhikkhave dhammà loke na saævijjeyyuæ, na tathÃgato loke uppajjeyya arahaæ sammÃsambuddho, na tathÃgatappavedito dhammavinayo loke dippeyya. Katame tayo: JÃti ca jarà ca maraïa¤ca. Ime kho bhikkhave tayo dhammà loke na saævijjeyyuæ, na tathÃgato loke uppajjeyya arahaæ sammÃsambuddho, na tathÃgatappavedito dhammavinayo leke dippeyya. Yasmà ca kho bhikkhave ime tayo dhammà loke saævijjanti, tasmà tathÃgato loke uppajjati arahaæ sammÃsambuddho. Tasmà tathÃgatappavedito dhammavinayo loke dippati. 1. Tayome bhikkhave dhammà appahÃya abhabbo jÃtiæ pahÃtuæ jaraæ pahÃtuæ maraïaæ pahÃtuæ. Katame tayo: rÃgaæ appahÃya dosaæ appahÃya mohaæ appahÃya. Ime kho bhikkhave tayo dhamme appahÃya abhabbo jÃtiæ pahÃtuæ jaraæ pahÃtuæ maraïaæ pahÃtuæ. 1. Tadanantaraæ naæ sÅmu. 2. Kahaæ machasaæ, [BJT Page 258] [\x 258/] 2. Tayome bhikkhave dhamme appahÃya abhabbo rÃgaæ pahÃtuæ dosaæ pahÃtuæ mohaæ pahÃtuæ. Katame tayo: sakkÃyadiÂÂhiæ appahÃya vicikicchaæ appahÃya sÅlabbataparÃmÃsaæ appahÃya. Ime kho bhikkhave tayo dhamme appahÃya abhabbo rÃgaæ pahÃtuæ dosaæ pahÃtuæ mohaæ pahÃtuæ. [PTS Page 145] [\q 145/] 3. Tayome bhikkhave dhamme appahÃya abhabbo sakkÃyadiÂÂhiæ pahÃtuæ, vicikicchaæ pahÃtuæ sÅlabbataparÃmÃsaæ pahÃtuæ. Katame tayo: ayonisomanasikÃraæ appahÃya kummaggasevanaæ appahÃya cetaso lÅnattaæ appahÃya. Ime kho bhikkhave tayo dhamme appahÃya abhabbo sakkÃya diÂÂhiæ pahÃtuæ vicikicchaæ pahÃtuæ sÅlabbataparÃmÃsaæ pahÃtuæ. 4. Tayome bhikkhave dhamme appahÃya abhabbo ayonisomanasikÃraæ pahÃtuæ kummaggasevanaæ pahÃtuæ cetaso lÅnattaæ pahÃtuæ. Katame tayo:' muÂÂhasaccaæ appahÃya asampaja¤¤aæ appahÃya cetaso vikkhepaæ appahÃya. Ime kho bhikkhave tayo dhamme appahÃya abhabbo ayonisomanasikÃraæ pahÃtuæ kummaggasevanaæ pahÃtuæ cetaso lÅnattaæ pahÃtuæ. 5. Tayome bhikkhave dhamme appahÃya abhabbo muÂÂhasaccaæ pahÃtuæ asampaja¤¤aæ pahÃtuæ cetaso vikkhepaæ pahÃtuæ. Katame tayo: ariyÃnamadassanakamyataæ appahÃya ariyadhammassa asotukamyataæ appahÃya upÃrambhacittaæ appahÃya. Ime kho bhikkhave tayo dhamme appahÃya abhabbo muÂÂhasaccaæ pahÃtuæ asampaja¤¤aæ pahÃtuæ cetaso vikkhepaæ pahÃtuæ. 6. Tayome bhikkhave dhamme appahÃya abhabbo ariyÃnamadassanakamyataæ pahÃtuæ ariyadhammassa asotukamyataæ pahÃtuæ upÃrambhacittataæ pahÃtuæ. Katame tayo: uddhaccaæ appahÃya asaævaraæ appahÃya dussÅlyaæ appahÃya. Ime kho bhikkhave tayo dhamme appahÃya abhabbo ariyÃnamadassanakamyataæ pahÃtuæ ariyadhammassa asotukamyataæ pahÃtuæ upÃrambhacittataæ pahÃtuæ. [PTS Page 146] [\q 146/] 7. Tayome bhikkhave dhamme appahÃya abhabbo uddhaccaæ pahÃtuæ asaævaraæ pahÃtuæ dussÅlyaæ pahÃtuæ. Katame tayo: assaddhiyaæ appahÃya avada¤¤utaæ appahÃya kosajjaæ appahÃya. Ime kho bhikkhave tayo dhamme appahÃya abhabbo uddhaccaæ pahÃtuæ. Asaævaraæ pahÃtuæ dussÅlyaæ pahÃtuæ. [BJT Page 260] [\x 260/] 8. Tayo me bhikkhave dhamme appahÃya abhabbo assaddhiyaæ pahÃtuæ avada¤¤utaæ pahÃtuæ kosajjaæ pahÃtuæ. Katame tayo: anÃdariyaæ appahÃya dovacassataæ appahÃya pÃpamittataæ appahÃya. Ime kho bhikkhave tayo dhamme appahÃya abhabbo assaddhiyaæ pahÃtuæ avada¤¤utaæ pahÃtuæ kosajjaæ pahÃtuæ. 9. Tayo me bhikkhave dhamme appahÃya abhabbo anÃdariyaæ pahÃtuæ dovacassataæ pahÃtuæ pÃpamittataæ pahÃtuæ. Katame tayo: ahirikaæ appahÃya anottappaæ appahÃya pamÃdaæ appahÃya. Ime kho bhikkhave tayo dhamme appahÃya abhabbo anÃdariyaæ pahÃtuæ dovacassataæ pahÃtuæ pÃpamittataæ pahÃtuæ. 10. Ahirikoyaæ bhikkhave anottappÅ1 pamatto hoti, so pamatto samÃno abhabbo anÃdariyaæ pahÃtuæ dovacassataæ pahÃtuæ pÃpamittaæ pahÃtuæ, so pÃpamitto samÃno abhabbo assaddhiyaæ pahÃtuæ avada¤¤utaæ pahÃtuæ kosajjaæ pahÃtuæ, so kusÅto samÃno abhabbo uddhaccaæ pahÃtuæ asaævaraæ pahÃtuæ dussÅlyaæ pahÃtuæ, so dussÅlo samÃno abhabbo ariyÃnamadassanakamyataæ pahÃtuæ ariyadhammassa asotukamyataæ pahÃtuæ, upÃrambhacittataæ pahÃtuæ, so upÃrambhacitto samÃno abhabbo muÂÂhasaccaæ pahÃtuæ asampaja¤¤aæ pahÃtuæ cetaso vikkhepaæ pahÃtuæ so [PTS Page 147] [\q 147/] vikkhitta citto samÃno abhabbo ayonisomanasikÃraæ pahÃtuæ kummaggasevanaæ pahÃtuæ cetaso lÅnattaæ pahÃtuæ, so lÅnacitto samÃno abhabbo sakkÃyadiÂÂhiæ pahÃtuæ vicikicchaæ pahÃtuæ sÅlabbataparÃmÃsaæ pahÃtuæ, so vicikiccho samÃno abhabbo rÃgaæ pahÃtuæ dosaæ pahÃtuæ mohaæ pahÃtuæ, so rÃgaæ appahÃya dosaæ appahÃya mohaæ appahÃya abhabbo jÃtiæ pahÃtuæ jaraæ pahÃtuæ maraïaæ pahÃtuæ. 1. Tayo me bhikkhave dhamme pahÃya bhabbo jÃtiæ pahÃtuæ jaraæ pahÃtuæ maraïaæ pahÃtuæ. Katame tayo: rÃgaæ pahÃya dosaæ pahÃya mohaæ pahÃya. Ime kho bhikkhave tayo dhamme pahÃya bhabbo jÃtiæ pahÃtuæ jaraæ pahÃtuæ maraïaæ pahÃtuæ. 2. Tayo me bhikkhave dhamme pahÃya bhabbo rÃgaæ pahÃtuæ dosaæ pahÃtuæ mohaæ pahÃtuæ. Katame tayo: sakkÃyadiÂÂhiæ pahÃya vicikicchaæ pahÃya sÅlabbataparÃmÃsaæ pahÃya. Ime kho bhikkhave tayo dhamme pahÃya bhabbo rÃgaæ pahÃtuæ dosaæ pahÃtuæ mohaæ pahÃtuæ. 1. AnottÃpÅ machasaæ. [BJT Page 262] [\x 262/] 3. Tayome bhikkhave dhamme pahÃya bhabbo sakkÃyadiÂÂhiæ pahÃtuæ vicikicchaæ pahÃtuæ sÅlabbataparÃmÃsaæ pahÃtuæ. Katame tayo: ayonisomanasikÃraæ pahÃya kummaggasevanaæ pahÃya cetaso lÅnattaæ pahÃya. Ime kho bhikkhave tayo dhamme pahÃya bhabbo sakkÃya diÂÂhiæ pahÃtuæ vicikicchaæ pahÃtuæ sÅlabbataparÃmÃsaæ pahÃtuæ. 4. Tayome bhikkhave dhamme pahÃya bhabbo ayonisomanasikÃraæ pahÃtuæ kummaggasevanaæ pahÃtuæ cetaso lÅnattaæ pahÃtuæ. Katame tayo: muÂÂhasaccaæ pahÃya asampaja¤¤aæ pahÃya cetaso vikkhepaæ pahÃya. Ime kho bhikkhave Tayo dhamme pahÃya bhabbo ayoniso manasikÃraæ pahÃtuæ kummaggasevanaæ pahÃtuæ cetaso lÅnattaæ pahÃtuæ. [PTS Page 148] [\q 148/] 5. Tayome bhikkhave dhamme pahÃya bhabbo muÂÂhasaccaæ pahÃtuæ asampaja¤¤aæ pahÃtuæ cetaso vikkhepaæ pahÃtuæ. Katame tayo: ariyÃnamadassanakamyataæ pahÃya ariyadhammassa asotukamyataæ pahÃya upÃrambhacittataæ pahÃya. Ime kho bhikkhave tayo dhamme pahÃya bhabbo muÂÂhasaccaæ pahÃtuæ asampaja¤¤aæ pahÃtuæ cetaso vikkhepaæ pahÃtuæ. 6. Tayome bhikkhave dhamme pahÃya bhabbo ariyÃnamadassanakamyataæ pahÃtuæ ariyadhammassa asotukamyataæ pahÃtuæ upÃrambhacittataæ pahÃtuæ. Katame tayo: uddhaccaæ pahÃya asaævaraæ pahÃya dussÅlyaæ pahÃya. Ime kho bhikkhave tayo dhamme pahÃya bhabbo ariyÃnamadassanakamyataæ pahÃtuæ ariyadhammassa asotukamyataæ PahÃtuæ upÃrambhacittataæ pahÃtuæ. 7. Tayome bhikkhave dhamme pahÃya bhabbo uddhaccaæ pahÃtuæ asaævaraæ pahÃtuæ dussÅlyaæ pahÃtuæ. Katame tayo: assaddhiyaæ pahÃya avada¤¤utaæ pahÃya kosajjaæ pahÃya. Ime kho bhikkhave tayo dhamme pahÃya bhabbo uddhaccaæ pahÃtuæ. Asaævaraæ pahÃtuæ dussÅlyaæ pahÃtuæ. 8. Tayome bhikkhave dhamme pahÃya bhabbo assaddhiyaæ pahÃtuæ avada¤¤utaæ pahÃtuæ kosajjaæ pahÃtuæ. Katame tayo: anÃdariyaæ pahÃya dovacassataæ pahÃya pÃpamittataæ pahÃya. Ime kho bhikkhave tayo dhamme pahÃya bhabbo assaddhiyaæ pahÃtuæ avada¤¤utaæ pahÃtuæ kosajjaæ pahÃtuæ. [BJT Page 264] [\x 264/] 9. Tayo me bhikkhave dhamme pahÃya bhabbo anÃdariyaæ pahÃtuæ dovacassataæ pahÃtuæ pÃpamittataæ pahÃtuæ. Katame tayo: ahirikaæ pahÃya anottappaæ pahÃya pamÃdaæ pahÃya. Ime kho bhikkhave tayo dhamme pahÃya bhabbo anÃdariyaæ pahÃtuæ dovacassataæ pahÃtuæ pÃpamittataæ pahÃtuæ. 10. HirimÃyaæ bhikkhave ottappÅ appamatto hoti, so appamatto samÃno bhabbo anÃdariyaæ pahÃtuæ dovacassataæ pahÃtuæ pÃpamittataæ pahÃtuæ. So kalyÃïamitto [PTS Page 149] [\q 149/] samÃno bhabbo assaddhiyaæ pahÃtuæ avada¤¤utaæ pahÃtuæ kosajjaæ pahÃtuæ. So Ãraddhaviriyo samÃno bhabbo uddhaccaæ pahÃtuæ asaævaraæ pahÃtuæ dussÅlyaæ pahÃtuæ. So sÅlavà samÃno bhabbo ariyÃnamadassanakamyataæ pahÃtuæ ariyadhammassa asotukamyataæ pahÃtuæ upÃrambhacittataæ pahÃtuæ. So anupÃrambhacitto samÃno bhabbo muÂÂhasaccaæ pahÃtuæ asampaja¤¤aæ pahÃtuæ cetaso vikkhepaæ pahÃtuæ. So avikkhittacitto samÃno bhabbo ayonisomanasikÃraæ pahÃtuæ kummaggasevanaæ pahÃtuæ cetaso lÅnattaæ pahÃtuæ. So alÅnacitto samÃno bhabbo sakkÃyadiÂÂhiæ pahÃtuæ vicikicchaæ pahÃtuæ, sÅlabbataparÃmÃsaæ pahÃtuæ. So avicikiccho samÃno bhabbo rÃgaæ pahÃtuæ dosaæ pahÃtuæ mohaæ pahÃtuæ. So rÃgaæ pahÃya dosaæ pahÃya mohaæ pahÃya bhabbo jÃtiæ pahÃtuæ jaraæ pahÃtuæ maraïaæ pahÃtunti. 10. 2. 3. 7 KÃka suttaæ (SÃvatthi) Dasahi bhikkhave asaddhammehi samannÃgato kÃko. Katamehi dasahi: dhaæsÅ ca pagabbho ca tintino ca mahagghaso ca luddo ca akÃruïiko ca dubbalo ca oravità ca muÂÂhassatÅ ca necayiko1ca. Imehi kho bhikkhave dasahi asaddhammehi samannÃgato kÃko. Evameva kho bhikkhave dasahi asaddhammehi samannÃgato pÃpabhikkhu. Katamehi dasahi: dhaæsÅ ca pagabbho ca tintino ca mahagghaso ca luddo ca akÃruïiko ca dubbalo ca oravità ca muÂÂhassatÅ ca necayiko ca. Imehi kho bhikkhave dasahi asaddhammehi samannÃgato pÃpabhikkhÆti. 1. NerasÅko sÅmu. [BJT Page 266] [\x 266/] [PTS Page 150] [\q 150/] 10. 2. 3. 8 NigaïÂha suttaæ (SÃvatthi) Dasahi bhikkhave asaddhammehi samannÃgatà nigaïÂhÃ. Katamehi dasahi: assaddhà bhikkhave nigaïÂhÃ, dussÅlà bhikkhave nigaïÂhÃ, ahirikà bhikkhave nigaïÂhÃ, anottappino bhikkhave nigaïÂhÃ, asappurisambhattino bhikkhave nigaïÂhÃ, attukkaæsakaparavambhakà bhikkhave nigaïÂhÃ, sandiÂÂhiparÃmÃsà ÃdhÃnagÃhÅ duppaÂinissaggino bhikkhave nigaïÂhÃ, kuhakà bhikkhave nigaïÂhÃ, pÃpicchà bhikkhave nigaïÂhÃ, micchÃdiÂÂhikà bhikkhave nigaïÂhÃ. Imehi kho bhikkhave dasahi asaddhammehi samannÃgatà nigaïÂhÃti. 10. 2. 3. 9 ùghÃtavatthu suttaæ (SÃvatthi) Dasa imÃni bhikkhave ÃghÃtavatthÆni. KatamÃni dasa: anatthamme acarÅti ÃghÃtaæ bandhati, anattamme caratÅti ÃghÃtaæ bandhati, anatthamme carissatÅti ÃghÃtaæ bandhati. Piyassa me manÃpassa anatthaæ acarÅti ÃghÃtaæ bandhati, anatthaæ caratÅti ÃghÃtaæ bandhati, anatthaæ carissatÅti ÃghÃtaæ bandhati. Appiyassa me amanÃpassa atthaæ acari ÃghÃtaæ bandhati, atthaæ carati ÃghÃtaæ bandhati, atthaæ carissatÅti ÃghÃtaæ bandhati, aÂÂhÃne ca kuppati. ImÃni kho bhikkhave dasa ÃghÃtavatthÆnÅti. 10. 2. 3. 10 ùghÃtapaÂivinaya suttaæ (SÃvatthi) Dasa ime bhikkhave ÃghÃtapaÂivinayÃ. Katame dasa: anatthamme acari, taæ kutettha labbhÃti ÃghÃtaæ [PTS Page 151] [\q 151/] paÂivineti. Anatthamme carati, taæ kutettha labbhÃti ÃghÃtaæ paÂivineti. Anatthamme carissati,taæ kutettha labbhÃti ÃghÃtaæ paÂivineti. Piyassa me manÃpassa anatthaæ acari, taæ kutettha labbhÃti ÃghÃtaæ paÂivineti. Anattaæ carati, taæ kutettha labbhÃti ÃghÃtaæ paÂivineti. Anatthaæ carissati, taæ kutettha labbhÃti ÃghÃtaæ paÂivineti. Appiyassa me amanÃpassa atthaæ acari taæ kutettha labbhÃti ÃghÃtaæ paÂivineti. Piyassa me manÃpassa atthaæ carati taæ kutettha labbhÃti ÃghÃtaæ paÂivineti. Appiyassa me amanÃpassa atthaæ carissati taæ kutettha labbhÃti ÃghÃtaæ paÂivineti. AÂÂhÃne ca na kuppati. Ime kho bhikkhave dasa ÃghÃta paÂivinayÃti. ùkaÇkhavaggo tatiyo. TatruddÃnaæ ùkaÇkho kaïÂako iÂÂhÃva¬¬hÅ ca migasÃlÃyÃ1 Abhabbo ceva kÃkoca nigaïÂhà dve ca vatthÆnÅti2 1 . MigasÃlÃya machasaæ 2. ùsÃkati machasaæ [BJT Page 268] [\x 268/] 10. 2. 4. 1 BÃhuna suttaæ Ekaæ samayaæ bhagavà campÃyaæ viharati gaggarÃya pokkharaïiyà tÅre. Atha kho Ãyasmà bÃhuno1 yena bhagavà tenupasaÇkami. UpasaÇkamitvà bhagavantaæ abhivÃdetvà ekamantaæ nisÅdi. Ekamantaæ nisinno kho Ãyasmà bÃhuno bhagavantaæ etadavoca: Katihi nu kho bhante dhammehi tathÃgato nissaÂÂho visaæyutto vippamutto vimariyÃdÅkatena cetasà viharitÅti ? [PTS Page 152] [\q 152/] Dasahi kho pana bÃhuna dhammehi tathÃgato nissaÂÂho visaæyutto vippamutto vimariyÃdÅkatena cetasà viharati. Katamehi dasahi: rÆpena kho bÃhuna tathÃgato nissaÂÂho visaæyutto vippamutto vimariyÃdÅkatena cetasà viharati. VedanÃya kho bÃhuna tathÃgato nissaÂÂho visaæyutto vippamutto vimariyÃdÅkatena cetasà viharati. Sa¤¤Ãya kho bÃhuna tathÃgato nissaÂÂho visaæyutto vippamutto vimariyÃdÅkatena cetasà viharati. SaÇkhÃrehi kho bÃhuna tathÃgato nissaÂÂho visaæyutto vippamutto vimariyÃdÅkatena cetasà viharati. Vi¤¤Ãïena kho bÃhuna tathÃgato nissaÂÂho visaæyutto vippamutto vimariyÃdÅkatena cetasà viharati. JÃtiyà kho bÃhuna tathÃgato nissaÂÂho visaæyutto vippamutto vimariyÃdÅkatena cetasà viharati. JarÃya kho bÃhuna tathÃgato nissaÂÂho visaæyutto vippamutto vimariyÃdÅkatena cetasà viharati. Maraïena kho bÃhuna tathÃgato nissaÂÂho visaæyutto vippamutto vimariyÃdÅkatena cetasà viharati. Dukkhehi kho bÃhuna tathÃgato nissaÂÂho visaæyutto vippamutto vimariyÃdÅkatena cetasà viharati. Kilesehi kho bÃhuna tathÃgato nissaÂÂho visaæyutto vippamutto vimariyÃdÅkatena cetasà viharati. SeyyathÃpi bÃhuna uppalaæ và padumaæ và puï¬arÅkaæ và udake jÃtaæ udake saæva¬¬haæ udakà accuggamma tiÂÂhati anupalittaæ udakena. Emameva kho bÃhuna imehi dasahi dhammehi tathÃgato nissaÂÂho visaæyutto vippamutto vimariyÃdÅkatena cetasà viharitÅti. 10. 2. 4. 2 ùnanda suttaæ (SÃvatthi) Atha kho Ãyasmà Ãnando yena bhagavà tenupasaÇkami. UpasaÇkamitvà bhagavantaæ abhivÃdetvà ekamantaæ nisÅdi. Ekamantaæ nisinnaæ kho Ãyasmantaæ Ãnandaæ bhagavà etadavoca: 1. CÃhano machasaæ [BJT Page 270] [\x 270/] 1. So vatÃnanda bhikkhu assaddho samÃno imasmiæ dhammavinaye vuddhiæ virÆÊhiæ vepullaæ ÃpajjissatÅti netaæ ÂhÃnaæ vijjati. 2. So vatÃnanda bhikkhu dussÅlo samÃno imasmiæ dhammavinaye vuddhiæ virÆÊhiæ vepullaæ ÃpajjissatÅti netaæ ÂhÃnaæ vijjati. 3. So vatÃnanda bhikkhu appassuto samÃno imasmiæ dhammavinaye vuddhiæ virÆÊhiæ vepullaæ ÃpajjissatÅti netaæ ÂhÃnaæ vijjati. 4. So vatÃnanda bhikkhu dubbaco samÃno imasmiæ dhammavinaye [PTS Page 153] [\q 153/] vuddhiæ virÆÊhiæ vepullaæ ÃpajjissatÅti netaæ ÂhÃnaæ vijjati. 5. So vatÃnanda bhikkhu pÃpamitto samÃno imasmiæ dhammavinaye vuddhiæ virÆÊhiæ vepullaæ ÃpajjissatÅti netaæ ÂhÃnaæ vijjati. 6. So vatÃnanda bhikkhu kusÅto samÃno imasmiæ dhammavinaye vuddhiæ virÆÊhiæ vepullaæ ÃpajjissatÅti netaæ ÂhÃnaæ vijjati. 7. So vatÃnanda bhikkhu muÂÂhassati samÃno imasmiæ dhammavinaye vuddhiæ virÆÊhiæ vepullaæ ÃpajjissatÅti netaæ ÂhÃnaæ vijjati. 8. So vatÃnanda bhikkhu asantuÂÂho samÃno imasmiæ dhammavinaye vuddhiæ virÆÊhiæ vepullaæ ÃpajjissatÅti netaæ ÂhÃnaæ vijjati. 9. So vatÃnanda bhikkhu pÃpiccho samÃno imasmiæ dhammavinaye vuddhiæ virÆlhiæ vepullaæ ÃpajjissatÅti netaæ ÂhÃnaæ vijjati. 10. So vatÃnanda bhikkhu micchÃdiÂÂhiko samÃno imasmiæ dhammavinaye vuddhiæ virÆlhiæ vepullaæ ÃpajjissatÅti netaæ ÂhÃnaæ vijjati. [BJT Page 272] [\x 272/] So vatÃnanda bhikkhu imehi dasahi dhammehi samannÃgato imasmiæ dhammavinaye vuddhiæ virÆÊhiæ vepullaæ ÃpajjissatÅti netaæ ÂhÃnaæ vijjati. 1. So vatÃnanda bhikkhu saddho samÃno imasmiæ dhammavinaye vuddhiæ virÆÊhiæ vepullaæ ÃpajjissatÅti ÂhÃnametaæ vijjati. 2. So vatÃnanda bhikkhu sÅlavà samÃno imasmiæ dhammavinaye vuddhiæ virÆÊhiæ vepullaæ ÃpajjissatÅti ÂhÃnametaæ vijjati. 3. So vatÃnanda bhikkhu bahussuto sutadharo samÃno imasmiæ dhammavinaye vuddhiæ virÆÊhiæ vepullaæ ÃpajjissatÅti ÂhÃnametaæ vijjati. 4. So vatÃnanda bhikkhu suvaco samÃno imasmiæ dhammavinaye vuddhiæ virÆÊhiæ vepullaæ ÃpajjissatÅti ÂhÃnametaæ vijjati. 5. So vatÃnanda bhikkhu kalyÃïamitto samÃno imasmiæ dhammavinaye vuddhiæ virÆÊhiæ vepullaæ ÃpajjissatÅti ÂhÃnametaæ vijjati. 6. So vatÃnanda bhikkhu Ãraddhaviriyo samÃno imasmiæ dhammavinaye vuddhiæ virÆÊhiæ vepullaæ ÃpajjissatÅti ÂhÃnametaæ vijjati. 7. So vatÃnanda bhikkhu upaÂÂhitasati samÃno imasmiæ dhammavinaye vuddhiæ virÆÊhiæ vepullaæ [PTS Page 154] [\q 154/] ÃpajjissatÅti ÂhÃnametaæ vijjati. 8. So vatÃnanda bhikkhu santuÂÂho samÃno imasmiæ dhammavinaye vuddhiæ virÆÊhiæ vepullaæ ÃpajjissatÅti ÂhÃnametaæ vijjati. 9. So vatÃnanda bhikkhu appiccho samÃno imasmiæ dhammavinaye vuddhiæ virÆÊhiæ vepullaæ ÃpajjissatÅti ÂhÃnametaæ vijjati. [BJT Page 274 [\x 274/] 10.] So vatÃnanda bhikkhu sammÃdiÂÂhiko samÃno imasmiæ dhamma vinaye vuddhiæ virÆÊhiæ vepullaæ ÃpajjissatÅti ÂhÃnametaæ vijjati. So vatÃnanda bhikkhu imehi dasahi dhammehi samannÃgato imasmiæ dhammavinaye vuddhiæ virÆÊhiæ vepullaæ ÃpajjissatÅti ÂhÃnametaæ vijjatÅti. 10. 2. 4. 3 Puïïiya suttaæ (SÃvatthi) Atha kho Ãyasmà puïïiyo yena bhagavà tenupasaÇkami. UpasaÇkamitvà bhagavantaæ abhivÃdetvà ekamantaæ nisÅdi. Ekamantaæ nisinno kho Ãyasmà puïïiyo bhagavantaæ etadavoca: ''ko nu kho bhante, hetu, ko paccayo, yena appekadà tathÃgataæ dhammadesanà paÂibhÃti, appekadà nappaÂibhÃtÅ?''Ti. Saddho ca puïïiya bhikkhu hoti, no ca upasaÇkamitÃ, neva tÃva tathÃgataæ dhammadesanà paÂibhÃti. Yato ca kho puïïiya bhikkhu saddho ca hoti upasaÇkamità ca, evaæ tathÃgataæ dhammadesanà paÂibhÃti. Saddho ca puïïiya bhikkhu hoti upasaÇkamità ca, no ca payirupÃsità payirupÃsità ca, no ca paripucchitÃ, paripucchità ca, noca ohitasoto dhammaæ suïÃti, ohitasoto ca dhammaæ suïÃti, no ca sutvà dhammaæ dhÃreti, sutvà ca dhammaæ dhÃreti, no ca dhatÃnaæ dhammÃnaæ atthaæ upaparikkhati. DhatÃna¤ca dhammÃnaæ atthaæ upaparikkhati, no ca [PTS Page 155] [\q 155/] atthama¤¤Ãya dhamma ma¤¤Ãya dhammÃnudhammapaÂipanno hoti. Atthama¤¤Ãya dhammama¤¤Ãya dhammÃnudhammapaÂipanno ca hoti. No ca kalyÃïavÃco hoti kalyÃïavÃkkaraïo poriyà vÃcÃya samannÃgato vissaÂÂhÃya aneÊagalÃya atthassa vi¤¤ÃpaniyÃ. KalyÃïavÃco ca hoti kalyÃïavÃkkaraïo poriyà vÃcÃya samannÃgato vissaÂÂhÃya aneÊagalÃya atthassa vi¤¤ÃpaniyÃ, no ca sandassako hoti samÃdapako samuttejako sampahaæsako sabrahmacÃrÅnaæ. Na ca tÃva tathÃgataæ dhammadesanà paÂibhÃti. [BJT Page 276] [\x 276/] Yato ca kho puïïiya bhikkhu saddho ca hoti upasaÇkamità ca payirupÃsità ca paripucchità ca, ohitasoto ca dhammaæ suïÃti, sutvà ca dhammaæ dhÃreti. DhatÃna¤ca dhammÃnaæ atthaæ upaparikkhati. Atthama¤¤Ãya dhammama¤¤Ãya dhammÃnudhammapaÂipanno ca hoti, kalyÃïavÃco ca hoti kalyÃïavÃkkaraïo poriyà vÃcÃya samannÃgato vissaÂÂhÃya aneÊagalÃya atthassa vi¤¤ÃpaniyÃ. Sandassako ca hoti samÃdapako samuttejako sampahaæsako sabrahmacÃrÅnaæ. Evaæ tathÃgataæ dhammadesanà paÂibhÃti. Imehi kho puïïiya, dasahi dhammehi samannÃgato ekantapaÂibhÃnaæ tathÃgataæ dhammadesanà hotÅti. 10. 2. 4. 4. ByÃkaraïa suttaæ (SÃvatthi) Tatra kho Ãyasmà mahÃmoggallÃno bhikkhu Ãmantesi 'Ãvuso bhikkhavo1'ti. ùvuso'ti kho te bhikkhu Ãyasmato mahÃmoggallÃnassa paccassosuæ. ùyasmà mahÃmoggallÃno etadavoca: IdhÃvuso bhikkhu a¤¤aæ byÃkaroti ''khÅïà jÃti vusitaæ brahmacariyaæ kataæ karaïÅyaæ nÃparaæ itthattÃyÃti pajÃnÃmÅ''ti. Tamenaæ tathÃgato và [PTS Page 156] [\q 156/] tathÃgatasÃvako và jhÃyÅ samÃpattikusalo paracittakusalo paracittapariyÃyakusalo samanuyu¤jati, samanugÃhati, samanubhÃsati. So tathÃgatena và tathÃgatasÃvakena và jhÃyinà samÃpattikusalena paracittakusalena paracittapariyÃyakusalena samanuyu¤jiyamÃno samanugÃhiyamÃno samanubhÃsiyamÃno irÅïaæ Ãpajjati, vipinaæ2 Ãpajjati. Anayaæ Ãpajjati. Byasanaæ Ãpajjati. Anayabyasanaæ Ãpajjati. Tamenaæ tathÃgato vÃ, tathÃgatasÃvako và jhÃyÅ samÃpattikusalo paracittakusalo paracittapariyÃyakusalo evaæ cetasà ceto paricca manasikaroti: 1. ùvuso bhikkhave machasaæ 2. Vicinaæ machasaæ, vijinaæ sÅmu [BJT Page 278] [\x 278/] ''Kinnukho ayamÃyasmà a¤¤aæ byÃkaroti khÅïà jÃti, vusitaæ brahmacariyaæ, kataæ karaïÅyaæ, nÃparaæ itthattÃyÃti pajÃnÃmÅ''ti. 1. Tamenaæ tathÃgato và tathÃgatasÃvako và jhÃyÅ samÃpatti kusalo paracittakusalo paracittapariyÃyakusalo evaæ cetasà ceto paricca pajÃnÃti: kodhano kho pana ayamÃyasmÃ, kodhapariyuÂÂhitena cetasà bahulaæ viharati, kodhapariyuÂÂhÃnaæ kho pana tathÃgatappavedite dhammavinaye parihÃnametaæ. 2. UpanÃhÅ kho pana ayamÃyasmÃ, upanÃhapariyuÂÂhitena cetasà bahulaæ viharati, upanÃhapariyuÂÂhÃnaæ kho pana tathÃgatappavedite dhammavinaye parihÃnametaæ. 3. MakkhÅ kho pana ayamÃyasmÃ, makkhapariyuÂÂhitena cetasà bahulaæ viharati, makkhapariyuÂÂhÃnaæ kho pana tathÃgatappavedite dhammavinaye parihÃnametaæ. 4. PalÃsÅ kho pana ayamÃyasmÃ, palÃsapariyuÂÂhitena cetasà bahulaæ viharati, palÃsapariyuÂÂhÃnaæ kho pana tathÃgatappavedite dhammavinaye parihÃnametaæ. 5. IssukÅ kho pana ayamÃyasmÃ, issÃpariyuÂÂhitena cetasà bahulaæ viharati, issÃpariyuÂÂhÃnaæ kho pana tathÃgatappavedite dhammavinaye parihÃnametaæ. 6. MaccharÅ kho pana ayamÃyasmÃ, maccherapariyuÂÂhitena cetasà bahulaæ viharati, maccherapariyuÂÂhÃnaæ [PTS Page 157] [\q 157/] kho pana tathÃgatappavedite dhammavinaye parihÃnametaæ. 7. SaÂho kho pana ayamÃyasmÃ, sÃÂheyyapariyuÂÂhitena cetasà bahulaæ viharati, sÃÂheyyapariyuÂÂhÃnaæ kho pana tathÃgatappavedite dhammavinaye parihÃnametaæ. 8. MÃyÃvÅ kho pana ayamÃyasmÃ, mÃyÃpariyuÂÂhitena cetasà bahulaæ viharati, mÃyÃpariyuÂÂhÃnaæ kho pana tathÃgatappavedite dhammavinaye parihÃnametaæ. [BJT Page 280] [\x 280/] 9. PÃpiccho kho pana ayamÃyasmà icchÃpariyuÂÂhitena cetasà bahulaæ viharati, icchÃpariyuÂÂhÃnaæ kho pana tathÃgatappavedite dhammavinaye parihÃnametaæ. 10. MuÂÂhassati1 kho pana ayamÃyasmà uttarikaraïÅye oramattakena visesÃdhigamena antarÃvosÃnaæ Ãpanno, antarÃvosÃnagamanaæ kho pana tathÃgatappavedite dhammavinaye parihÃnametaæ. So vatÃvuso bhikkhu ime dasadhamme appahÃya imasmiæ dhammavinaye vuddhiæ virÆÊhiæ vepullaæ ÃpajjissatÅti netaæ ÂhÃnaæ vijjati. So vatÃvuso bhikkhu ime dasadhamme pahÃya imasmiæ dhammavinaye vuddhiæ virÆÊhiæ vepullaæ ÃpajjissatÅti ÂhÃnametaæ vijjatÅti. 10. 2. 4. 5 KatthÅ suttaæ Ekaæ samayaæ bhagavà mahÃcundo cetÅsu viharati sahajÃtiyaæ. Tatra kho Ãyasmà mahÃcundo bhikkhu Ãmantesi 'Ãvuso bhikkhavo'ti Ãvusoti kho te bhikkhu Ãyasmato mahÃcundassa paccassosuæ. ùyasmà mahÃcundo etadavoca: IdhÃvuso bhikkhu katthÅ hoti vikatthi adhigamesu ''ahaæ paÂhamaæ jhÃnaæ samÃpajjÃmipi vuÂÂhahÃmipi. Ahaæ dutiyaæ jhÃnaæ samÃpajjÃmipi vuÂÂhahÃmipi. Ahaæ tatiyaæ jhÃnaæ samÃpajjÃmipi vuÂÂhahÃmipi. Ahaæ catutthaæ jhÃnaæ samÃpajjÃmipi vuÂÂhahÃmipi. Ahaæ [PTS Page 158] [\q 158/] ÃkÃsÃna¤cÃyatanaæ samÃpajjÃmipi vuÂÂhahÃmipi. Ahaæ vi¤¤Ãïa¤cÃyatanaæ samÃpajjÃmipi vuÂÂhahÃmipi. Ahaæ Ãki¤ca¤¤Ãyatanaæ samÃpajjÃmipi vuÂÂhahÃmipi. Ahaæ nevasa¤¤ÃnÃsa¤¤Ãyatanaæ samÃpajjÃmipi vuÂÂhahÃmipi. Ahaæ sa¤¤Ãvedayitanirodhaæ samÃpajjÃmipi vuÂÂhahÃmipÅ''ti. 1. Sati machasaæ [BJT Page 282] [\x 282/] Tamenaæ tathÃgato và tathÃgatasÃvako và jhÃyÅ samÃpattikusalo paracittakusalo paracittapariyÃyakusalo samanuyu¤jati samanugÃhati samanubhÃsati. So tathÃgatena và tathÃgatasÃvakena và jhÃyinà samÃpattikusalena paracittakusalena paracittapariyÃyakusalena samanuyu¤jiyamÃno samanugÃhiyamÃno samanubhÃsiyamÃno irÅïaæ Ãpajjati vipinaæ Ãpajjati anayaæ Ãpajjati byasanaæ Ãpajjati anayabyasanaæ Ãpajjati. Tamenaæ tathÃgato và tathÃgatasÃvako và jhÃyÅ samÃpattikusalo paracittakusalo paracittapariyÃyakusalo evaæ cetasà ceto paricca manasikaroti, kinnu kho ayamÃyasmà katthi hoti vikatthi adhigamesu ''ahaæ paÂhamaæ jhÃnaæ samÃpajjÃmipi vuÂÂhahÃmipi. Ahaæ dutiyaæ jhÃnaæ samÃpajjÃmipi vuÂÂhahÃmipi. Ahaæ tatiyaæ jhÃnaæ samÃpajjÃmipi vuÂÂhahÃmipi. Ahaæ catutthaæ jhÃnaæ samÃpajjÃmipi vuÂÂhahÃmipi. Ahaæ ÃkÃsÃna¤cÃyatanaæ samÃpajjÃmipi vuÂÂhahÃmipi. Ahaæ vi¤¤Ãïa¤cÃyatanaæ samÃpajjÃmipi vuÂÂhahÃmipi. Ahaæ Ãki¤ca¤¤Ãyatanaæ samÃpajjÃmipi vuÂÂhahÃmipi. Ahaæ nevasa¤¤ÃnÃsa¤¤Ãyatanaæ samÃpajjÃmipi vuÂÂhahÃmipi. Ahaæ sa¤¤Ãvedayitanirodhaæ samÃpajjÃmipi vuÂÂhahÃmipÅ''ti. Tamenaæ tathÃgato và tathÃgatasÃvako và jhÃyÅ samÃpattikusalo paracittakusalo paracittapariyÃyakusalo evaæ cetasà ceto paricca pajÃnÃti. 1. DÅgharattaæ kho pana ayamÃyasmÃ, khaï¬akÃrÅ chiddakÃrÅ sabalakÃrÅ kammÃsakÃrÅ na sannatakÃrÅ na sannatavuttÅ sÅlesu dussÅlo kho panÃyamÃyasmÃ, dussÅlyaæ kho pana tathÃgatappavedite dhammavinaye parihÃnametaæ. 2. Assaddho kho pana ayamÃyasmÃ, assaddhiyaæ kho pana tathÃgatappavedite dhammavinaye parihÃnametaæ. 3. Appassuto kho pana ayamÃyasmÃ, anÃcÃro, appasaccaæ kho pana tathÃgatappavedite dhammavinaye parihÃnametaæ. [PTS Page 159] [\q 159/] 4. Dubbaco kho pana ayamÃyasmÃ, dovacassatà kho pana tathÃgatappavedite dhammavinaye parihÃnametaæ. 5. PÃpamitto kho pana ayamÃyasmÃ, pÃpamitto kho pana tathÃgatappavedite dhammavinaye parihÃnametaæ. 6. KusÅto kho pana ayamÃyasmÃ, kosajjaæ kho pana tathÃgatappavedite dhammavinaye parihÃnametaæ. [BJT Page 284] [\x 284/] 7. MuÂÂhassati kho pana ayamÃyasmÃ, muÂÂhasaccaæ kho pana tathÃgatappavedite dhammavinaye parihÃnametaæ. 8. Kuhako kho pana ayamÃyasmÃ, koha¤¤aæ kho pana tathÃgatappavedite dhammavinaye parihÃnametaæ. 9. Dubbharo kho pana ayamÃyasmÃ, dubbharatà kho pana tathÃgatappavedite dhammavinaye parihÃnametaæ. 10. Duppa¤¤o kho pana ayamÃyasmÃ, duppa¤¤atà kho pana tathÃgatappavedite dhammavinaye parihÃnametaæ. SeyyathÃpi Ãvuso sahÃyako sahÃyakaæ evaæ vadeyya: yadà te samma dhanena dhanakaraïÅyaæ assa, yÃcissasi1 maæ dhanaæ, dassÃmi te dhananti. So kismicideva dhanakaraïÅye samuppanne sahÃyako sahÃyakaæ evaæ vadeyya: ''Attho me samma dhanena, dehi me dhananti''. So evaæ vadeyya: ''tena hi samma idha khanÃhÅ''ti. So tatra khananto nÃdhigaccheyya, so evaæ vadeyya: ''alikaæ maæ samma avaca, tucchakaæ maæ samma avaca ''idha khanÃhÅ''ti. So evaæ vadeyya ''nÃhaæ taæ samma alikaæ avacaæ, tucchakaæ avacaæ, tena hi samma idha khanÃhÅ''ti. So tatrapi khananto nÃdhigaccheyya, so evaæ vadeyya ''alikaæ maæ samma avaca, tucchakaæ maæ samma avaca 'idha khanÃhÅ'ti. So evaæ vadeyya ''nÃhaæ taæ samma alikaæ avacaæ, na tucchakaæ avacaæ, tena hi samma idha khanÃhÅ, ti. So tatrapi khananto nÃdhigaccheyya, so evaæ vadeyya ''alikaæ maæ samma avaca, tucchakaæ maæ samma avaca 'idha khanÃhÅ'ti. So evaæ vadeyya ''nÃhaæ taæ samma alikaæ avacaæ, tucchakaæ avacaæ, tena hi samma idha khanÃhÅ''ti. So tatrapi khananto nÃdhigaccheyya, so evaæ vadeyya ''alikaæ maæ samma avaca, tucchakaæ maæ samma avaca 'idha khanÃhÅ''ti. So evaæ vadeyya ''nÃhaæ taæ samma alikaæ avacaæ, tucchakaæ [PTS Page 160] [\q 160/] avacaæ, api ca ahameva ummÃdaæ pÃpuïiæ cetaso vipariyÃya''nti. 1. SÃceyyÃsi machasaæ [BJT Page 286] [\x 286/] Evameva kho Ãvuso bhikkhu katthÅ vikatthÅ adhigamesu ''ahaæ paÂhamaæ jhÃnaæ samÃpajjÃmipi vuÂÂhahÃmipi. Ahaæ dutiyaæ jhÃnaæ samÃpajjÃmipi vuÂÂhahÃmipi. Ahaæ tatiyaæ jhÃnaæ samÃpajjÃmipi vuÂÂhahÃmipi. Ahaæ catutthaæ jhÃnaæ samÃpajjÃmipi vuÂÂhahÃmipi. Ahaæ ÃkÃsÃna¤cÃyatanaæ samÃpajjÃmipi vuÂÂhahÃmipi. Ahaæ vi¤¤Ãïa¤cÃyatanaæ samÃpajjÃmipi vuÂÂhÃhÃmipi. Ahaæ Ãki¤ca¤¤Ãyatanaæ samÃpajjÃmipi vuÂÂhahÃmipi. Ahaæ nevasa¤¤ÃnÃsa¤¤Ãyatanaæ samÃpajjÃmipi vuÂÂhahÃmipi ahaæ sa¤¤Ãvedayitanirodhaæ samÃpajjÃmipi vuÂÂhahÃmipÅ''ti. Tamenaæ tathÃgato và tathÃgatasÃvako và jhÃyi samÃpattikusalo paracittakusalo paracittapariyÃyakusalo samanuyu¤jati samanugÃhati samanubhÃsati. So tathÃgatena và tathÃgatasÃvakena và jhÃyinà samÃpattikusalena paracittakusalena paracittapariyÃyakusalena samanuyu¤jiyamÃno samanugÃhiyamÃno samanubhÃsiyamÃno irÅïaæ Ãpajjati byasanaæ Ãpajjati anayabyasanaæ Ãpajjati. Tamenaæ tathÃgato và tathÃgatasÃvako và jhÃyÅ samÃpattikusalo paracittakusalo paracittapariyÃyakusalo evaæ cetasà ceto paricca manasikaroti, kinnu kho ÃyamÃyasmà katthÅ hoti vikatthÅ adhigamesu ''ahaæ paÂhamaæ jhÃnaæ samÃpajjÃmipi vuÂÂhahÃmipi. Ahaæ dutiyaæ jhÃnaæ samÃpajjÃmipi vuÂÂhahÃmipi. Ahaæ tatiyaæ jhÃnaæ samÃpajjÃmipi vuÂÂhahÃmipi. Ahaæ catutthaæ jhÃnaæ samÃpajjÃmipi vuÂÂhahÃmipi. Ahaæ ÃkÃsÃna¤cÃyatanaæ samÃpajjÃmipi vuÂÂhahÃmipi. Ahaæ vi¤¤Ãïa¤cÃyatanaæ samÃpajjÃmipi vuÂÂhahÃmipi. Ahaæ Ãki¤ca¤¤Ãyatanaæ samÃpajjÃmipi vuÂÂhahÃmipi. Ahaæ nevasa¤¤ÃnÃsa¤¤Ãyatanaæ samÃpajjÃmipi vuÂÂhahÃmipi. Ahaæ sa¤¤Ãvedayitanirodhaæ samÃpajjÃmipi vuÂÂhahÃmipÅ''ti. 1. Tamenaæ tathÃgato và tathÃgata sÃvako và jhÃyÅ samÃpattikusalo paracittakusalo paracittapariyÃyakusalo evaæ cetasà ceto paricca pajÃnÃti: [PTS Page 161] [\q 161/] dÅgharattaæ kho ayamÃyasmà khaï¬akÃrÅ chiddakÃrÅ sabalakÃrÅ kammÃsakÃrÅ na sannatakÃrÅ na santatavutti sÅlesu. DussÅlo kho ayamÃyasmÃ, dussÅlyaæ kho pana tathÃgatappavedite dhammavinaye parihÃnametaæ. 2. Assaddho kho pana ayamÃyasmÃ, assaddhiyaæ kho pana tathÃgatappavedite dhammavinaye parihÃnametaæ. 1. SamanuggÃhati machasaæ [BJT Page 288] [\x 288/] 3. Appassuto kho pana ayamÃyasmà anÃcÃro, appasaccaæ kho pata tathÃgatappavedite dhammavinaye parihÃnametaæ. 4. Dubbaco kho pana ayamÃyasmÃ, dovacassatà kho pana tathÃgatappavedite dhammavinaye parihÃnametaæ. 5. PÃpamitto kho pana ayamÃyasmÃ, pÃpamitto kho pana tathÃgatappavedite dhammavinaye parihÃnametaæ. 6. KusÅto kho pana ayamÃyasmÃ, kosajjaæ kho pana tathÃgatappavedite dhammavinaye parihÃnametaæ. 7. MuÂÂhassati kho pana ayamÃyasmÃ, muÂÂhasaccaæ kho pana tathÃgatappavedite dhammavinaye parihÃnametaæ. 8. Kuhako kho pana ayamÃyasmÃ, koha¤¤aæ kho pana tathÃgatappavedite dhammavinaye parihÃnametaæ. 9. Dubbharo kho pana ayamÃyasmÃ, dubbharatà kho pana tathÃgatappavedite dhammavinaye parihÃnametaæ. 10. Duppa¤¤o kho pana ayamÃyasmÃ, duppa¤¤atà kho pana tathÃgatappavedite dhammavinaye parihÃnametaæ. So vatÃvuso bhikkhu ime dasadhamme appahÃya imasmiæ dhammavinaye vuddhiæ virÆÊhiæ vepullaæ ÃpajjissatÅti netaæ ÂhÃnaæ vijjati. So vatÃvuso bhikkhu ime dasa dhamme pahÃya imasmiæ dhammavinaye vuddhiæ virÆÊhiæ vepullaæ ÃpajjatÅti ÂhÃnametaæ vijjatÅti. 10. 2. 4. 6 AdhimÃna suttaæ Ekaæ samayaæ Ãyasmà mahÃkassapo rÃjagahe viharati vephavane kalandakanivÃpe. Tatra kho Ãyasmà [PTS Page 162] [\q 162/] mahÃkassapo bhikkhÆ Ãmantesi 'Ãvuso bhikkhavo'2ti. ùvuso'ti kho te bhikkhu Ãyasmato mahÃkassapassa paccassosuæ. ùyasmà mahÃkassapo etadavoca: 1. Kuhanà sÅmu 2. BhikkhavetÅ machasaæ. [BJT Page 290] [\x 290/] IdhÃvuso bhikkhu a¤¤aæ byÃkaroti ''khÅïà jÃti vusitaæ brahmacariyaæ kataæ karaïÅyaæ nÃparaæ itthattÃyÃti pajÃnÃmÅ''ti. Tamenaæ tathÃgato và tathÃgatasÃvako và jhÃyÅ samÃpattikusalo paracittakusalo paracittapariyÃyakusalo samanuyu¤jati samanugÃhati samanubhÃsati. So tathÃgatena và tathÃgatasÃvakena và jhÃyinà samÃpattikusalena paracittakusalena paracittapariyÃyakusalena samanuyu¤jiyamÃno samanugÃhiyamÃno samanubhÃsiyamÃno irÅïaæ Ãpajjati, vipinaæ Ãpajjati, anayaæ Ãpajjati, byasanaæ Ãpajjati, anayabyasanaæ Ãpajjati. Tamenaæ tathÃgato và tathÃgatasÃvako và jhÃyÅ samÃpattikusalo paracittakusalo paracittapariyÃyakusalo evaæ cetasà ceto paricca manasikaroti ''kiæ nu kho ayamÃyasmà a¤¤aæ byÃkaroti 'khÅïà jÃti vusitaæ brahmacariyaæ kataæ karaïÅyaæ nÃparaæ itthattÃyÃti pajÃnÃmÅ''ti. Tamenaæ tathÃgato và tathÃgatasÃvako và jhÃyÅ samÃpattikusalo paracittakusalo paracittapariyÃyakusalo evaæ cetasà ceto paricca pajÃnÃti. AdhimÃniko kho ayamÃyasmà adhimÃnasacco appatte pattasa¤¤Å akate katasa¤¤Å anadhigate adhigatasa¤¤Å adhimÃnena a¤¤aæ byÃkaroti 'khÅïà jÃti vusitaæ brahmacariyaæ kataæ karaïÅyaæ nÃparaæ itthattÃyÃti pajÃnÃmÅ''ti. Tamenaæ tathÃgato và tathÃgatasÃvako và jhÃyÅ samÃpattikusalo paracittakusalo paracittapariyÃyakusalo evaæ cetasà ceto paricca manasikaroti ''kinnu kho ayamÃyasmà nissÃya adhimÃniko adhimÃnasacco appatte pattasa¤¤Å akate katasa¤¤Å anadhigate adhigatasa¤¤Å adhimÃnena a¤¤aæ byÃkaroti 'khÅïà [PTS Page 163] [\q 163/] jÃti vusitaæ brahmacariyaæ kataæ karaïÅyaæ nÃparaæ itthattÃyÃti pajÃnÃmÅ'ti. '' [BJT Page 292] [\x 292/] Tamenaæ tathÃgato và tathÃgatasÃvako và jhÃyÅ samÃpattikusalo paracittakusalo paracittapariyÃyakusalo evaæ cetasà ceto paricca pajÃnÃti. Bahussuto kho pana ayamÃyasmà sutadharo sutasannicayo, ye te dhammà ÃdikalyÃïÃ, majjhekalyÃïÃ, pariyosÃnakalyÃïà sÃtthaæ sabya¤janaæ kevalaparipuïïaæ parisuddhaæ brahmacariyaæ abhivadanti. TathÃrÆpÃssa dhammà bahussutà honti dhatà vacasà paricità manasÃnupekkhità diÂÂhiyà suppaÂividdhÃ. Tasmà ayamÃyasmà adhimÃniko adhimÃna sacco appatte pattasa¤¤Å akate katasa¤¤Å anadhigate adhigatasa¤¤Å adhimÃnena a¤¤aæ byÃkaroti 'khÅïà jÃti vusitaæ brahmacariyaæ katakaraïÅyaæ nÃparaæ itthattÃyÃti pajÃnÃmÅ'ti. Tamenaæ tathÃgato và tathÃgatasÃvako và jhÃyÅ samÃpattikusalo paracittakusalo paracittapariyÃyakusalo evaæ cetasà ceto paricca pajÃnÃti, abhijjhÃlÆ kho pana ayamÃyasmà abhijjhÃpariyuÂÂhitena cetasà bahulaæ viharati, abhijjhÃpariyuÂÂhÃnaæ kho pana tathÃgatappavedite dhammavinaye parihÃnametaæ. ByÃpanno kho pana ayamÃyasmà byÃpÃdapariyuÂÂhitena cetasà bahulaæ viharati, byÃpÃdapariyuÂÂhÃnaæ kho pana tathÃgatappavedite dhammavinaye parihÃnametaæ. ThÅnamiddho kho pana ayamÃyasmà thÅnamiddhapariyuÂÂhitena cetasà bahulaæ viharati, thÅnamiddhapariyuÂÂhÃnaæ kho pana tathÃgatappavedite dhammavinaye parihÃnametaæ. Uddhato kho pana ayamÃyasmà uddhaccapariyuÂÂhitena cetasà bahulaæ viharati, uddhaccapariyuÂÂhÃnaæ kho pana tathÃgatappavedite dhammavinaye parihÃnametaæ. Vicikiccho kho pana ayamÃyasmà vicikicchÃpariyuÂÂhitena cetasà bahulaæ viharati, vicikicchÃpariyuÂÂhÃnaæ kho pana tathÃgatappavedite dhammavinaye parihÃnametaæ. [BJT Page 294] [\x 294/] KammÃrÃmo kho pana ayamÃyasmà kammarato kammÃrÃmataæ anuyutto. [PTS Page 164] [\q 164/] kammÃrÃmatà kho pana tathÃgatappavedite dhammavinaye parihÃnametaæ. BhassÃrÃmo kho pana ayamÃyasmà bhassarato bhassÃrÃmataæ anuyutto, bhassÃrÃmatà kho pana tathÃgatappavedite dhammavinaye parihÃnametaæ. NiddÃrÃmo kho pana ayamÃyasmà niddÃrato niddÃrÃmataæ anuyutto. NiddÃrÃmatà kho pana tathÃgatappavedite dhammavinaye parihÃnametaæ. SaÇgaïikÃrÃmo kho pana ayamÃyasmÃ. SaÇgaïikarato saÇgaïikÃrÃmataæ anuyutto, saÇgaïikÃrÃmatà kho pana tathÃgatappavedite dhammavinaye parihÃnametaæ. MuÂÂhassati kho pana ayamÃyasmà uttariæ karaïÅye oramattakena visesÃdhigamena antarÃvosÃnaæ Ãpanno. AntarÃvosÃnagamanaæ kho pana tathÃgatappavedite dhammavinaye parihÃnametaæ. So vatÃvuso bhikkhu ime dasadhamme appahÃya imasmiæ dhammavinaye vuddhiæ virÆÊhiæ vepullaæ ÃpajjissatÅti netaæ ÂhÃnaæ vijjati. So vatÃvuso bhikkhu ime dasadhamme pahÃya imasmiæ dhammavinaye vuddhiæ virÆÊhiæ vepullaæ ÃpajjissatÅti ÂhÃnametaæ vijjatÅti: 10. 2. 4. 7 Adhikaraïika suttaæ (SÃvatthi) Tatra kho bhagavà kalandakaæ1 bhikkhuæ Ãrabbha bhikkhÆ Ãmantesi 'bhikkhavo'ti. Bhadanteti te bhikkhu bhagavato paccassosuæ. Bhagavà etadavoca: 1. Idha bhikkhave bhikkhu adhikaraïiko hoti, adhikaraïasamathassa na vaïïavÃdÅ. Yampi bhikkhave bhikkhu adhikaraïiko hoti, adhikaraïasamathassa na vaïïavÃdÅ, ayampi dhammo na piyattÃya na garuttÃya na bhÃvanÃya na sÃma¤¤Ãya na ekÅbhÃvÃya saævattati. 1. KÃla¬akataæ machasaæ, kÃlaka bhikkhuæ syÃ. [BJT Page 296] [\x 296/] [PTS Page 165] [\q 165/] 2. Puna ca paraæ bhikkhave bhikkhu na sikkhÃkÃmo hoti, sikkhÃsamÃdÃnassa na vaïïavÃdÅ. Yampi bhikkhave bhikkhu na sikkhÃkÃmo hoti, sikkhÃsamÃdÃnassa na vaïïavÃdÅ, ayampi dhammo na piyattÃya na garuttÃya na bhÃvanÃya na sÃma¤¤Ãya na ekÅbhÃvÃya saævattati. 3. Puna ca paraæ bhikkhave bhikkhu pÃpiccho hoti, icchà vinayassa na vaïïavÃdÅ. Yampi bhikkhave bhikkhu pÃpiccho hoti, icchÃvinayassa na vaïïavÃdÅ, ayampi dhammo na piyattÃya na garuttÃya na bhÃvanÃya na sÃma¤¤Ãya na ekÅbhÃvÃya saævattati. 4. Puna ca paraæ bhikkhave bhikkhu kodhano hoti, kodhavinayassa na vaïïavÃdÅ. Yampi bhikkhave bhikkhu kodhano hoti, kodhavinayassa na vaïïavÃdÅ, ayampi dhammo na piyattÃya na garuttÃya na bhÃvanÃya na sÃma¤¤Ãya na ekÅbhÃvÃya saævattati. 5. Puna ca paraæ bhikkhave bhikkhu makkhÅ hoti, makkha vinayassa na vaïïavÃdÅ, yampi bhikkhave bhikkhu makkhÅ hoti, makkhavinayassa na vaïïavÃdÅ, ayampi dhammo na piyattÃya na garuttÃya na bhÃvanÃya na sÃma¤¤Ãya na ekÅbhÃvÃya saævattati. 6. Puna ca paraæ bhikkhave saÂho hoti, sÃÂheyya vinayassa na vaïïavÃdÅ. Yampi bhikkhave bhikkhu saÂho hoti, sÃÂheyyavinayassa na vaïïavÃdÅ ayampi dhammo na piyattÃya na garuttÃya na bhÃvanÃya na sÃma¤¤Ãya na ekÅbhÃvÃya saævattati. 7. Puna ca paraæ bhikkhave bhikkhu mÃyÃvÅ hoti, mÃyÃvinayassa na vaïïavÃdÅ, yampi bhikkhave bhikkhu mÃyÃvÅ hoti, mÃyÃvinayassa na vaïïavÃdÅ, ayampi dhammo na piyattÃya na garuttÃya na bhÃvanÃya na sÃma¤¤Ãya na ekÅbhÃvÃya saævattati. [PTS Page 166] [\q 166/] 8. Puna ca paraæ bhikkhave bhikkhu dhammÃnaæ na nisÃmakajÃtiyo hoti dhamma nisantiyà na vaïïavÃdÅ. Yampi bhikkhave bhikkhu dhammÃnaæ na nisÃmakajÃtiyo hoti, dhamma nisantiyà na vaïïavÃdÅ, ayampi dhammo na piyattÃya na garuttÃya na bhÃvanÃya na sÃma¤¤Ãya na ekÅbhÃvÃya saævattati. 298. 9. Puna ca paraæ bhikkhave bhikkhu na paÂisallÃno hoti, paÂisallÃnassa na vaïïavÃdÅ yampi bhikkhave bhikkhu na paÂisallÃno hoti, paÂisallÃnassa na vaïïavÃdÅ, ayampi dhammo na piyattÃya na garuttÃya na bhÃvanÃya na sÃma¤¤Ãya na ekÅbhÃvÃya saævattati. 10. Puna ca paraæ bhikkhave bhikkhu sabrahmacÃrÅnaæ na paÂisanthÃrako hoti, paÂisanthÃrakassa na vaïïavÃdÅ. Yampi bhikkhave bhikkhu na paÂisanthÃrako hoti, paÂisanthÃrakassa na vaïïavÃdÅ, ayampi dhammo na piyattÃya, na garuttÃya na bhÃvanÃya na sÃma¤¤Ãya na ekÅbhÃvÃya saævattati. EvarÆpassa bhikkhave bhikkhuno ki¤cÃpi evaæ icchà uppajjeyya: 'aho vata maæ sabrahmacÃrÅ sakkareyyuæ garukareyyuæ mÃneyyuæ pÆjeyyunti'. Atha kho naæ sabrahmacÃrÅ na ceva sakkaronti, na garukaronti, na mÃnenti, na pÆjenti, taæ kissahetu: Tathà hissa bhikkhave vi¤¤Æ sabrahmacÃrÅ te pÃpake akusale dhamme appahÅne samanupassanti. SeyyathÃpi bhikkhave assakhaluÇkassa ki¤cÃpi evaæ icchà uppajjeyya: aho vata maæ manussà ÃjÃnÅyaÂÂhÃne Âhapeyyuæ, ÃjÃnÅyahe jana¤ca bhojeyyuæ, ÃjÃnÅyaparimajjana¤ca parimajjeyyunti''. Atha kho naæ manussà na ceva ÃjÃnÅyaÂÂhÃne Âhapenti, na ca ÃjÃnÅyabhojanaæ bhojenti, na ca ÃjÃnÅyaparimajjanaæ parimajjanti. [PTS Page 167] [\q 167/] taæ kissa hetu: tathà hissa bhikkhave vi¤¤Æ manussà tÃni sÃÂheyyÃni, kÆÂeyyÃni jimbheyyÃni vaÇkeyyÃni appahÅnÃni samanupassanti. Evameva kho bhikkhave evarÆpassa bhikkhuno ki¤cÃpi evaæ icchà uppajjeyya: ''aho vata maæ sabrahmacÃrÅ sakkareyyuæ garukareyyuæ mÃneyyuæ pÆjeyyunti''. Atha kho naæ sabrahmacÃrÅ na ceva sakkaronti, na garukaronti, na mÃnenti, na pÆjenti. Taæ kissa hetu: tathà hissa bhikkhave vi¤¤Æ sabrahmacÃrÅ te pÃpake akusale dhamme appahÅne samanupassanti. 1. Idha pana bhikkhave bhikkhu na adhikaraïiko hoti, adhikaraïasamathassa vaïïavÃdÅ. Yampi bhikkhave bhikkhu na adhikaraïiko hoti, adhikaraïasamathassa vaïïavÃdÅ, ayampi dhammo piyattÃya garuttÃya bhÃvanÃya sÃma¤¤Ãya ekÅbhÃvÃya saævattati. [BJT Page 300] [\x 300/] 2. Puna ca paraæ bhikkhave bhikkhu sikkhÃkÃmo hoti, sikkhÃsamÃdÃnassa vaïïavÃdÅ, yampi bhikkhave bhikkhu sikkhÃkÃmo sikkhÃsamÃdÃnassa vaïïavÃdÅ, ayampi dhammo piyattÃya garuttÃya bhÃvanÃya sÃma¤¤Ãya ekÅbhÃvÃya saævattati. 3. Puna ca paraæ bhikkhave bhikkhu appiccho hoti, icchÃvinayassa vaïïavÃdÅ, yampi bhikkhave bhikkhu appiccho hoti, icchÃvinayassa vaïïavÃdÅ, ayampi dhammo piyattÃya garuttÃya bhÃvanÃya sÃma¤¤Ãya ekÅbhÃvÃya saævattati. 4. Puna ca paraæ bhikkhave bhikkhu akkodhano hoti, kodhavinayassa vaïïavÃdÅ yampi bhikkhave bhikkhu akkodhano hoti, kodhavinayassa vaïïavÃdÅ. Ayampi dhammo piyattÃya garuttÃya bhÃvanÃya sÃma¤¤Ãya ekÅbhÃvÃya saævattati. 5. Puna ca paraæ bhikkhave bhikkhu amakkhÅ hoti, makkhavinayassa vaïïavÃdÅ. Yampi bhikkhave bhikkhu amakkhÅ hoti, makkhavinayassa vaïïavÃdÅ, ayampi dhammo piyattÃya garuttÃya bhÃvanÃya sÃma¤¤Ãya ekÅbhÃvÃya saævattati. [PTS Page 168] [\q 168/] 6. Puna ca paraæ bhikkhave bhikkhu asaÂho hoti, sÃÂheyya vinayassa vaïïavÃdÅ. Yampi bhikkhave bhikkhu asaÂho hoti, sÃÂheyyavinayassa vaïïavÃdÅ, ayampi dhammo piyattÃya garuttÃya bhÃvanÃya sÃma¤¤Ãya ekÅbhÃvÃya saævattati. 7. Puna ca paraæ bhikkhave bhikkhu amÃyÃvÅ hoti, mÃyÃvinayassa vaïïavÃdÅ. Yampi bhikkhave amÃyÃvÅ hoti, mÃyÃvinayassa vaïïavÃdÅ ayampi dhammo piyattÃya garuttÃya bhÃvanÃya sÃma¤¤Ãya ekÅbhÃvÃya saævattati. 8. Puna ca paraæ bhikkhave bhikkhu dhammÃnaæ nisÃmakajÃtiyo hoti, dhammanisantiyà vaïïavÃdÅ. Yampi bhikkhave bhikkhu dhammÃnaæ nisÃmakajÃtiyo hoti, dhammanisantiyà vaïïavÃdÅ, ayampi dhammo piyattÃya garuttÃya bhÃvanÃya sÃma¤¤Ãya ekÅbhÃvÃya saævattati. 9. Puna ca paraæ bhikkhave bhikkhu paÂisallÅno hoti, paÂisallÃnassa vaïïavÃdÅ, yampi bhikkhave bhikkhu paÂisallÅno hoti, paÂisallÃnassa vaïïavÃdÅ, ayampi dhammo piyattÃya garuttÃya bhÃvanÃya sÃma¤¤Ãya ekÅbhÃvÃya saævattati. [BJT Page 302] [\x 302/] 10. Puna ca paraæ bhikkhave bhikkhu sabrahmacÃrÅnaæ paÂisanthÃrako hoti, paÂisanthÃrakassa vaïïavÃdÅ. Yampi bhikkhave bhikkhu paÂisanthÃrako hoti, paÂisanthÃrakassa vaïïavÃdÅ, ayampi dhammo piyattÃya garuttÃya bhÃvanÃya, sÃma¤¤Ãya ekÅbhÃvÃya saævattati. EvarÆpassa bhikkhave bhikkhuno ki¤cÃpi na evaæ icchà uppajjeyya, ''aho vata maæ sabrahmacÃrÅ sakkareyyuæ garukareyyuæ, mÃneyyuæ pÆjeyyunti''. Atha kho naæ sabrahmacÃrÅ sakkaronti, garukaronti, mÃnenti, pÆjenti, taæ kissa hetu: tathà hissa bhikkhave vi¤¤Æ sabrahmacÃrÅ te pÃpake akusale dhamme pahÅne samanupassanti. SeyyathÃpi bhikkhave bhaddassa assÃjÃnÅyassa ki¤cÃpi na evaæ icchà uppajjeyya: ''aho vata maæ manussà ÃjÃnÅyaÂÂhÃne Âhapeyyuæ ÃjÃnÅyabhojanana¤ca bhojeyyuæ, ÃjÃnÅyaparimajjana¤ca parimajjeyyunti'', atha kho naæ manussà ÃjÃnÅyaÂÂhÃne Âhapenti, ÃjÃnÅyabhojana¤ca [PTS Page 169] [\q 169/] bhojentÅ, ÃjÃnÅyaparimajjana¤ca parimajjanti. Taæ kissa hetu: tathà hissa bhikkhave vi¤¤Æ manussà tÃni sÃÂheyyÃni kÆÂeyyÃni jimheyyÃni vaÇkeyyÃni pahÅnÃni samanupassanti. Evameva kho bhikkhave evarÆpassa bhikkhuno ki¤cÃpi na evaæ icchà uppajjeyya: ''aho vata maæ sabrahmacÃrÅ sakkareyyuæ, garukareyyuæ, mÃneyyuæ, pÆjeyyunti'', atha kho naæ sabrahmacÃrÅ sakkaronti, garukaronti, mÃnenti, pÆjenti taæ kissa hetu: tathà hissa bhikkhave vi¤¤Æ sabrahmacÃrÅ te pÃpake akusale dhamme pahÅne samanupassantÅti. 10. 2. 4. 8 Akkosakasuttaæ (SÃvatthi) Yo so bhikkhave bhikkhu akkosakaparibhÃsako ariyÆpavÃdÅ sabrahmacÃrÅnaæ, aÂÂhÃnametaæ anavakÃso1 yaæ so dasannaæ byasanÃnaæ a¤¤ataraæ byasanaæ na nigaccheyya. Katamesaæ dasannaæ: 1. hÃnametaæ avakÃso yaæ so dasannaæ byasanÃnaæ a¤¤ataraæ byasanaæ nigaccheyya machasaæ [BJT Page 304] [\x 304/] Anadhigataæ nÃdhigacchati, adhigatà parihÃyanti, saddhammassa na vodÃnayanti. 1 Saddhammesu và adhimÃniko hoti, anabhirato và brahmacariyaæ carati, a¤¤ataraæ và saÇkiliÂÂhaæ Ãpattiæ Ãpajjati, gÃÊhaæ và rogÃtaÇkaæ phusati, ummÃdaæ và pÃpuïÃti cittakkhepaæ, sammÆÊho kÃlaæ karoti, kÃyassa bhedà parammaraïà apÃyaæ duggatiæ vinipÃtaæ nirayaæ upapajjati. Yo so bhikkhave bhikkhu akkosaparibhÃsako ariyÆpavÃdÅ sabrahmacÃrÅnaæ. hÃnametaæ avakÃso, yaæ so imesaæ dasannaæ byasanÃnaæ a¤¤ataraæ byasanaæ nigaccheyyÃti. [PTS Page 170] [\q 170/] 10. 2. 4. 9 KokÃlika suttaæ (SÃvatthi) Atha kho kokÃliko bhikkhu yena bhagavà tenupasaÇkami. UpasaÇkamitvà bhagavantaæ abhivÃdetvà ekamantaæ nisÅdi. Ekamantaæ nisinno kho kokÃliko bhikkhu bhagavantaæ etadavoca: ''pÃpicchà bhante sÃriputta moggallÃnÃ, pÃpikÃnaæ icchÃnaæ vasaæ gatÃ''ti. Mà hevaæ kokÃlika, mà hevaæ kokÃlika, pasÃdehi kokÃlika sÃriputtamoggallÃnesu cittaæ, pesalà sÃriputtamoggallÃnÃti. Dutiyampi kho kokÃliko bhikkhu bhagavantaæ etadavoca: ''ki¤cÃpi me bhante bhagavà saddhÃyiko paccayiko, atha kho pÃpicchÃva sÃriputtamoggallÃnà pÃpikÃnaæ icchÃnaæ vasaæ gatÃ''ti. Mà hevaæ kokÃlika mà hevaæ kokÃlika, pasÃdehi kokÃlika sÃriputtamoggallÃnesu cittaæ, pesalà sÃriputtamoggallÃnÃti. 1. Na vodÃyanti machasaæ, na vodÃnanti sÅmu. [BJT Page 306] [\x 306/] Tatiyampi kho1 kokÃliko bhikkhu bhagavantaæ etadavoca: ''ki¤cÃpi me bhante bhagavà saddhÃyiko paccayiko, atha kho pÃpicchÃva sÃriputtamoggallÃnà pÃpikÃnaæ icchÃnaæ vasaæ gatÃ''ti. Mà hevaæ kokÃlika, mà hevaæ kokÃlika, pasÃdehi kokÃlika sÃriputtamoggallÃnesu cittaæ, pesalà sÃriputtamoggallÃnÃti. Atha kho kokÃliko bhikkhu uÂÂhÃyÃsanà bhagavantaæ abhivÃdetvà padakkhiïaæ katvà pakkÃmi. Acirapakkantasseva kokÃlikassa bhikkhuno sÃsapamattÃhi piÊakÃhi sabbo kÃyo phuÂo ahosi. SÃsapamattiyo hutvà muggamattiyo ahesuæ. Muggamattiyo hutvà kalÃyamattiyo ahesuæ. KalÃyamattiyo hutvà kolaÂÂhimattiyo ahesuæ. KolaÂÂhimattiyo hutvà kolamattiyo ahesuæ, kolamattiyo hutvà Ãmalakamattiyo ahesuæ. ùmalakamattiyo hutvà beluvasalÃÂukamattiyo ahesuæ. BeluvasalÃÂukamattiyo hutvà billamattiyo ahesuæ. Billamattiyo hutvà pabhijjiæsu. [PTS Page 171] [\q 171/] pubba¤ca lohita¤ca pagghariæsu. SvÃssudaæ kadalipattesu seti macchova visagilito. Atha kho tudu pacceka brahmÃ2 yena kokÃliko bhikkhu tenupasaÇkami, upasaÇkamitvà vehÃse Âhatvà kokÃlikaæ bhikkhuæ etadavoca: ''pasÃdehi kokÃlika sÃriputtamoggallÃnesu cittaæ, pesalà sÃriputta moggallÃnÃ''ti. Kosi tvaæ Ãvusoti? Ahaæ tudu paccekabrahmÃti. Nanu tvaæ Ãvuso bhagavatà anÃgÃmÅ vyÃkato, atha kiæ carahi idhÃgato? Passa yÃva¤ca te idaæ aparaddhanti. Atha kho tudu paccekabrahmà kokÃlikaæ bhikkhuæ gÃthÃhi ajjhabhÃsi: 1. Purisassa hi jÃtassa kuÂhÃrÅ jÃyate mukhe, YÃya chindati attÃnaæ bÃlo dubbhÃsitaæ bhaïaæ. 2. Yo nindiyaæ pasaæsati taæ và nindati yo pasaæsiyo, VicinÃti mukhena so kaliæ kalinà tena sukhaæ na vindati. 1. Tatiyampi kho bhikkhave machasaæ. 2. Turupacecaka brahmà machasaæ. Tudipacecakabrahmà syÃ. [BJT Page 308] [\x 308/] 3. Appamatto1 ayaæ kali yo akkhesu dhanaparÃjayo, SabbassÃpi sahÃpi attanà ayameva mahantataro2 kali Yo sugatesu manaæ padosaye 4. Sataæ sahassÃnaæ nirabbudÃnaæ, chattiæsati pa¤ca ca abbudÃni YamariyagarahÅ nirayaæ upetÅ, vÃcaæ mana¤ca païidhÃya pÃpakanti''. [PTS Page 172] [\q 172/] Atha kho kokÃliko bhikkhu teneva ÃbÃdhena kÃlamakÃsi, kÃlakato ca kokÃliko bhikkhu padumanirayaæ upapajji sÃriputtamoggallÃnesu cittaæ ÃghÃtetvÃ. Atha kho brahmà sahampati abhikkantÃya rattiyà abhikkantavaïïo kevalakappaæ jetavanaæ obhÃsetvà yena bhagavà tenupasaÇkami, upasaÇkamitvà bhagavantaæ abhivÃdetvà ekamantaæ aÂÂhÃsi, ekamantaæ Âhito kho brahmà sahampati bhagavantaæ etadavoca: ''kokÃliko bhante bhikkhu kÃlakato, kÃlakato ca bhante kokÃliko bhikkhu padumanirayaæ uppanno sÃriputtamoggallÃnesu cittaæ ÃghÃtetvÃ''ti. Idamavoca brahmà sahampati, idaæ vatvà bhagavantaæ abhivÃdetvà padakkhiïaæ katvà tatthevantaradhÃyi. Atha kho bhagavà tassà rattiyà accayena bhikkhu Ãmantesi. Imaæ bhikkhave rattiæ brahmà sahampati abhikkantÃya rattiyà abhikkantavaïïo kevalakappaæ jetavanaæ obhÃsetvà yenÃhaæ tenupasaÇkami. UpasaÇkamitvà maæ abhivÃdetvà ekamantaæ aÂÂhÃsi. Ekamantaæ Âhito kho bhikkhave brahmà sahampati maæ etadavoca: ''kokÃliko bhante bhikkhu kÃlakato, kÃlakato ca bhante kokÃliko bhikkhu padumanirayaæ upapanno, sÃriputtamuggallÃnesu cittaæ ÃghÃtetvÃ''ti. Idamavoca bhikkhave brahmà sahampati idaæ vatvà maæ abhivÃdetvà padakkhiïaæ katvà tatthevantaradhÃyÅti. DÅghaæ evaæ vutte a¤¤ataro bhikkhu bhagavantaæ etadavoca: ''kÅvanukho bhante padume niraye ÃyuppamÃïanti''. DÅghaæ kho bhikkhu padume niraye ÃyuppamÃïaæ, na taæ sukaraæ saÇkhÃtuæ ''ettakÃni [PTS Page 173] [\q 173/] vassÃnÅ''ti và ''ettakÃni vassasatÃnÅ''ti và ''ettakÃni vassasahassÃnÅ''ti và ''ettakÃni vassa satasahassÃnÅ''ti vÃti. 1. Appamattako machasaæ. 2. Mahattataro machasaæ. 3. Padusaye machasaæ. [BJT Page 310] [\x 310/] Sakkà pana bhante upamaæ kÃtunti. ''Sakkà bhikkhÆ''ti bhagavà avoca. SeyyathÃpi bhikkhu vÅsatikhÃriko kosalako tilavÃho, tato puriso vassasatassa vassasatassa accayena ekamekaæ tilaæ uddhareyya, khippataraæ kho so bhikkhu vÅsatikhÃriko kosalako tilavÃho iminà upakkamena parikkhayaæ pariyÃdÃnaæ gaccheyya, natveva eko abbudo nirayo. SeyyathÃpi bhikkhu vÅsati abbudà nirayà evameko nirabbudo nirayo. SeyyathÃpi bhikkhu vÅsati nirabbudà nirayà evameko ababo nirayo, seyyathÃpi bhikkhu vÅsati ababà nirayà evameko ahaho nirayo. SeyyathÃpi bhikkhu vÅsati ahahà nirayà evameko aÂaÂo nirayo. SeyyathÃpi bhikkhu vÅsati aÂaÂà nirayà evameko kumudo nirayo. SeyyathÃpi bhikkhu vÅsati kumudà nirayà evameko sogandhiko nirayo. SeyyathÃpi bhikkhu vÅsati sogandhikà nirayà evameko uppalako nirayo. SeyyathÃpi bhikkhu vÅsati uppalakà nirayà eva mevako puï¬arÅko nirayo. SeyyathÃpi bhikkhu vÅsati puï¬arikà nirayà evameko padumo nirayo. Padumaæ kho pana bhikkhu nirayaæ kokÃliko bhikkhu upapanno sÃriputtamoggallÃnesu cittaæ ÃghÃtetvÃti. Idamavoca bhagavà idaæ vatvà sugato athÃparaæ etadavoca satthÃ. [PTS Page 174] [\q 174/] 1. Purisassa hi jÃtassa kuÂhÃrÅ jÃyate mukhe, YÃya chindati attÃnaæ bÃlo dubbhÃsitaæ bhaïaæ. 2. Yo nindiyaæ pasaæsati taæ và nindati yo pasaæsiyo, VicinÃti mukhena so kaliæ kalinà tena sukhaæ na vindati. [BJT Page 312] [\x 312/] 3. Appamatto ayaæ kali yo akkhesu dhanaparÃjayo, SabbassÃpi sahÃpi attanà ayameva mahantataro kali Yo sugatesu manaæ padosaye. 4. Sataæ sahassÃnaæ nirabbudÃnaæ, chattiæsati pa¤ca ca abbudÃni YamariyagarahÅ nirayaæ upeti, vÃcaæ mana¤ca païidhÃya pÃpakanti. 10. 2. 4. 10 KhÅïÃsavabala suttaæ (SÃvatthi) Atha kho Ãyasmà sÃriputto yena bhagavà tenupasaÇkami. UpasaÇkamitvà bhagavantaæ abhivÃdetvà ekamantaæ nisÅdi. Ekamantaæ nisinnaæ kho Ãyasmantaæ sÃriputtaæ bhagavà etadavoca: ''kati nu kho sÃriputta khÅïÃsavassa bhikkhuno balÃni, yehi balehi samannÃgato khÅïÃsavo bhikkhu ÃsavÃnaæ khayaæ paÂijÃnÃti 'khÅïà me ÃsavÃ'ti'' Dasa bhante khÅïÃsavassa bhikkhuno balÃni, yehi balehi samannÃgato khÅïÃsavo bhikkhu ÃsavÃnaæ khayaæ paÂijÃnÃti ''khÅïà me ÃsavÃ''ti. KatamÃni dasa: 1. Idha bhante khÅïÃsavassa bhikkhuno aniccato sabbe saÇkhÃrà yathÃbhÆtaæ sammappa¤¤Ãya sudiÂÂhà honti. [PTS Page 175] [\q 175/] Yampi bhante khÅïÃsavassa bhikkhuno aniccato sabbe saÇkhÃrà yathÃbhÆtaæ sammappa¤¤Ãya sudiÂÂhà honti. Idampi bhante khÅïÃsavassa bhikkhuno balaæ hoti, yaæ balaæ Ãgamma khÅïÃsavo bhikkhu ÃsavÃnaæ khayaæ paÂijÃnÃti ''khÅïà me ÃsavÃ''ti. 2. Puna ca paraæ bhante khÅïÃsavassa bhikkhuno aÇgÃrakÃsÆpamà kÃmà yathÃbhÆtaæ sammappa¤¤Ãya sudiÂÂhà honti. Yampi bhante khÅïÃsavassa bhikkhuno aÇgÃrakÃsÆpamà kÃmà yathÃbhÆtaæ sammappa¤¤Ãya sudiÂÂhà honti, idampi bhante khÅïÃsavassa bhikkhuno balaæ hoti, yaæ balaæ Ãgamma khÅïÃsavo bhikkhu ÃsavÃnaæ khayaæ paÂijÃnÃti ''khÅïà me ÃsavÃ''ti. [BJT Page 314] [\x 314/] 3. Puna ca paraæ bhante khÅïÃsavassa bhikkhuno vivekaninnaæ cittaæ hoti vivekapoïaæ vivekapabbhÃraæ vavakaÂÂhaæ1 nekkhammÃbhirataæ vyantÅbhÆtaæ sabbaso ÃsavaÂÂhÃnÅyehi dhammehi. Yampi bhante khÅïÃsavassa bhikkhuno vivekaninnaæ cittaæ hoti vivekapoïaæ vivekapabbhÃraæ vavakaÂÂhaæ nekkhammÃbhirataæ vyantÅbhÆtaæ sabbaso ÃsavaÂÂhÃnÅyehi dhammehi, idampi bhante khÅïÃsavassa bhikkhuno balaæ hoti yaæ balaæ Ãgamma khÅïÃsavo bhikkhu ÃsavÃnaæ khayaæ paÂijÃnÃti, ''khÅïà me ÃsavÃ''ti. 4. Puna ca paraæ bhante khÅïÃsavassa bhikkhuno cattÃro satipaÂÂhÃnà bhÃvità honti subhÃvitÃ. Yampi bhante khÅïÃsavassa bhikkhuno cattÃro satipaÂÂhÃnà bhÃvità honti subhÃvitÃ, idampi bhante khÅïÃsavassa bhikkhuno balaæ hoti yaæ balaæ Ãgamma khÅïÃsavo bhikkhu ÃsavÃnaæ khayaæ paÂijÃnÃti, ''khÅïà me ÃsavÃ'ti. 5. Puna ca paraæ bhante khÅïÃsavassa bhikkhuno cattÃro sammappadhÃnà bhÃvità honti subhÃvitÃ. Yampi bhante khÅïÃsavassa bhikkhuno cattÃro sammappadhÃnà bhÃvità honti subhÃvitÃ, idampi bhante khÅïÃsavassa bhikkhuno balaæ hoti yaæ balaæ Ãgamma khÅïÃsavo bhikkhu ÃsavÃnaæ khayaæ paÂijÃnÃti, ''khÅïà me ÃsavÃ'ti. 6. Puna ca paraæ bhante khÅïÃsavassa bhikkhuno cattÃro iddhipÃdà bhÃvità honti subhÃvitÃ. Yampi bhante khÅïÃsavassa bhikkhuno cattÃro iddhipÃdà bhÃvità honti subhÃvitÃ, idampi bhante khÅïÃsavassa bhikkhuno balaæ hoti yaæ balaæ Ãgamma khÅïÃsavo bhikkhu ÃsavÃnaæ khayaæ paÂijÃnÃti, ''khÅïà me ÃsavÃ'ti. 7. Puna ca paraæ bhante khÅïÃsavassa bhikkhuno pa¤cindriyÃni bhÃvitÃni honti SubhÃvitÃni. Yampi bhante khÅïÃsavassa bhikkhuno pa¤cindriyÃni bhÃvitÃni honti SubhÃvitÃni, idampi bhante khÅïÃsavassa bhikkhuno balaæ hoti yaæ balaæ Ãgamma khÅïÃsavo bhikkhu ÃsavÃnaæ khayaæ paÂijÃnÃti, ''khÅïà me ÃsavÃ'ti. 8. Puna ca paraæ bhante khÅïÃsavassa bhikkhuno pa¤cabalÃni bhÃvitÃni honti SubhÃvitÃni. [PTS Page 176] [\q 176/] yampi bhante khÅïÃsavassa bhikkhuno pa¤cabalÃni bhÃvitÃni honti SubhÃvitÃni, idampi bhante khÅïÃsavassa bhikkhuno balaæ hoti yaæ balaæ Ãgamma khÅïÃsavo bhikkhu ÃsavÃnaæ khayaæ paÂijÃnÃti, ''khÅïà me ÃsavÃ'ti. 9. Puna ca paraæ bhante khÅïÃsavassa bhikkhuno sattabojjhaÇgà bhÃvità honti SubhÃvitÃ. Yampi bhante khÅïÃsavassa bhikkhuno sattabojjhaÇgà bhÃvità honti SubhÃvitÃ, idampi bhante khÅïÃsavassa bhikkhuno balaæ hoti yaæ balaæ Ãgamma khÅïÃsavo bhikkhu ÃsavÃnaæ khayaæ paÂijÃnÃti, ''khÅïà me ÃsavÃ'ti. 10. Puna ca paraæ bhante khÅïÃsavassa bhikkhuno ariyo aÂÂhaÇgiko maggo bhÃvito hoti subhÃvito. Yampi bhante khÅïÃsavassa bhikkhuno ariyo aÂÂhaÇgiko maggo bhÃvito hoti subhÃvito, idampi bhante khÅïÃsavassa bhikkhuno balaæ hoti yaæ balaæ Ãgamma khÅïÃsavo bhikkhu ÃsavÃnaæ khayaæ paÂijÃnÃti, ''khÅïà me ÃsavÃ'ti. ImÃni kho bhante dasa khÅïÃsavassa bhikkhuno balÃni, yehi balehi samannÃgato khÅïÃsavo bhikkhu ÃsavÃnaæ khayaæ paÂijÃnÃti ''khÅïà me ÃsavÃ''ti. Theravaggo catuttho. TatruddÃnaæ: BÃhuno Ãnando ca puïïiyo ca byakaraïaæ, Katthi a¤¤Ãdhikaraïaæ kokÃliko ca balÃni cÃ1 ti. 1. VicekaÂÂhaæ, machasaæ. 1. VÃhanÃnando puïaïiyo byÃkaraæ katthimÃniko, Napiyakekà sakokÃli khÅïÃsavabalenacÃti machasaæ. [BJT Page 316] [\x 316/] 10. 2. 5. 1 KÃmabhogÅ suttaæ Ekaæ samayaæ bhagavà sÃvatthiyaæ viharati jetavane anÃthapiï¬ikassa ÃrÃme. Atha kho anÃthapiï¬iko gahapati yena bhagavà tenupasaÇkami. UpasaÇkamitvà bhagavantaæ abhivÃdetvà ekamantaæ nisÅdi. Ekamantaæ nisinnaæ kho anÃthapiï¬ikaæ gahapatiæ bhagavà etadavoca: [PTS Page 177] [\q 177/] Dasa ime gahapati kÃmabhogÅ santo saævijjamÃno lokasmiæ. Katame dasa. 1. Idha gahapati ekacco kÃmabhogÅ adhammena bhoge pariyesati sÃhasena. Adhammena bhoge pariyesitvà sÃhasena na attÃnaæ sukheti pÅneti na saævibhajati na pu¤¤Ãni karoti. 2. Idha pana gahapati ekacco kÃmabhogÅ adhammena bhoge pariyesati sÃhasena. Adhammena bhoge pariyesitvà sÃhasena attÃnaæ sukheti pÅneti, na saævibhajati, na pu¤¤Ãni karoti. 3. Idha pana gahapati ekacco kÃmabhogÅ adhammena bhoge pariyesati sÃhasena. Adhammena bhoge pariyesitvà sÃhasena, attÃnaæ sukheti pÅneti, saævibhajati, pu¤¤Ãni karoti. 4. Idha pana ekacco kÃmabhogÅ dhammÃdhammena bhoge pariyesati sÃhasena pi asÃhasena pi. DhammÃdhammena bhogepariyesitvà sÃhasena pi asÃhasena pi na attÃnaæ sukheti pÅneti, na saævibhajati, na pu¤¤Ãni karoti. 5. Idha pana ekacco kÃmabhogÅ dhammÃdhammena bhoge pariyesati sÃhasena pi asÃhasena pi. DhammÃdhammena bhoge pariyesitvà sÃhasena pi asÃhasena pi attÃnaæ sukheti pÅneti, na saævibhajati, na pu¤¤Ãni karoti. 6. Idha pana ekacco kÃmabhogÅ dhammÃdhammena bhoge pariyesati sÃhasena pi asÃhasena pi. DhammÃdhammena bhoge pariyesitvà sÃhasena pi asÃhasena pi attÃnaæ sukheti pÅneti, saævibhajati, pu¤¤Ãni karoti. [BJT Page 318] [\x 318/] 7. Idha pana ekacco kÃmabhogÅ dhammena bhege pariyesati asÃhasena. Dhammena bhege pariyesitvà asÃhasena na attÃnaæ sukheti pÅneti, na saævibhajati, na pu¤¤Ãni karoti. 8. Idha pana gahapati ekacco kÃmabhogÅ dhammena bhoge pariyesati, asÃhasena. Dhammena bhoge pariyesitvà [PTS Page 178] [\q 178/] asÃhasena attÃnaæ sukheti pÅneti, na saævibhajati, na pu¤¤Ãni karoti. 9. Idha pana gahapati ekacco kÃmabhogÅ dhammena bhoge pariyesati asÃhasena. Dhammena bhoge pariyesitvà asÃhasena attÃnaæ sukheti pÅneti, saævibhajati, pu¤¤Ãni karoti. Te ca bhoge gathito mucchito ajjhÃpanno ÃnÃdÅnava dassÃvÅ anissaraïapa¤¤o paribhu¤jati. 10. Idha pana gahapati ekacco kÃmabhogÅ dhammena bhoge pariyesati asÃhasena. Dhammena bhoge pariyesitvà asÃhasena attÃnaæ sukheti pÅneti, saævibhajati, pu¤¤Ãni karoti. Te ca bhoge agathito amucchito anajjhÃpanno ÃdÅnavadassÃvÅ nissaraïapa¤¤o paribhu¤jati. 1. Tatra gahapati yvÃyaæ kÃmabhogÅ adhammena bhoge pariyesati sÃhasena, adhammena bhoge pariyesitvà sÃhasena, na attÃnaæ sukheti, pÅneti, na saævibhajati, na pu¤¤Ãni karoti, ayaæ gahapati kÃmabhogÅ tÅhi ÂhÃnehi gÃrayho: 'adhammena bhoge pariye sati sÃhasenÃ'ti iminà paÂhamena ÂhÃnena gÃrayho. 'Na attÃnaæ sukheti pÅneti'ti iminà dutiyena ÂhÃnena gÃrayho na saævibhajati, na pu¤¤Ãni karotÅ'ti iminà tatiyena ÂhÃnena gÃrayho ayaæ gahapati kÃmabhogÅ imehi tÅhi ÂhÃnehi gÃrayho. [BJT Page 320] [\x 320/] 2. Tatra gahapati yvÃyaæ kÃmabhogÅ adhammena bhoge pariyesati sÃhasena, adhammena bhoge pariyesitvà sÃhasena attÃnaæ sukheti, pÅneti, na saævibhajati, na pu¤¤Ãni karoti, ayaæ gahapati kÃmabhogÅ dvÅhi ÂhÃnehi gÃrayho, ekena ÂhÃnena pÃsaæso. 'Adhammena bhoge pariyesati sÃhasenÃ'ti iminà paÂhamena ÂhÃnena gÃrayho. , AttÃnaæ sukheti pÅnetÅ'ti iminà eketa ÂhÃnena pÃsaæso. 'Na saævibhajati, na pu¤¤Ãni karotÅti iminà dutiyena ÂhÃnena gÃrayho. Ayaæ gahapati kÃmabhogÅ imehi dvÅhi ÂhÃnehi gÃrayho. Iminà ekena ÂhÃnena pÃsaæso. [PTS Page 179] [\q 179/] 3. Tatra gahapati yvÃyaæ kÃmabhogÅ adhammena bhoge pariyesati sÃhasena, adhammena bhoge pariyesitvà sÃhasena attÃnaæ sukheti, pÅneti, saævibhajati, pu¤¤Ãni karoti, ayaæ gahapati kÃmabhogÅ ekena ÂhÃnena gÃrayho, dvÅhi ÂhÃnehi pÃsaæso. 'Adhammena bhoge pariyesati sÃhasenÃ'ti iminà ekena ÂhÃnena gÃrayho. , AttÃnaæ sukheti pÅnetÅ'ti iminà paÂhameta ÂhÃnena pÃsaæso. Saævibhajati, pu¤¤Ãni karotÅ, ti iminà dutiyena ÂhÃnena pÃsaæso. Ayaæ gahapati kÃmabhogÅ iminà ekena ÂhÃnena gÃrayho. Imehi dvÅhi ÂhÃnehi pÃsaæso. 4. Tatra gahapati yvÃyaæ kÃmabhogÅ dhammÃdhammena bhoge pariyesati sÃhasena pi asÃhasena pi, dhammÃdhammena bhoge pariyesitvà sÃhasena pi asÃhasena pi na attÃnaæ sukheti pÅneti na saævibhajati, na pu¤¤Ãni karoti, ayaæ gahapati kÃmabhogÅ ekena ÂhÃnena pÃsaæso, tÅhi ÂhÃnehi gÃrayho. 'Dhammena bhoge pariyesati asÃhasenÃ'ti iminà ekena ÂhÃnena pÃsaæso. 'Adhammena bhoge pariyesati sÃhasenÃ'ti iminà paÂhamena ÂhÃnena gÃrayho, 'na attÃnaæ sukheti pÅnetÅ'ti iminà dutiyena ÂhÃne gÃrayho. 'Na saævibhajati, na pu¤¤Ãni karotÅ'ti iminà tatiyena ÂhÃnena gÃrayho. Ayaæ gahapati kÃmabhogÅ iminà ekena ÂhÃnena pÃsaæso. Imehi tÅhi ÂhÃnehi gÃrayho. [BJT Page 322] [\x 322/] 5. Tatra gahapati yvÃyaæ kÃmabhogÅ dhammÃdhammena bhoge pariyesati sÃhasena pi asÃhasena pi, dhammÃdhammena bhoge pariyesitvà sÃhasena pi asÃhasena pi, attÃnaæ sukheti pÅneti na saævibhajati na pu¤¤Ãni karoti. Ayaæ gahapati kÃmabhogÅ dvÅhi ÂhÃnehi pÃsaæso: dvÅhi ÂhÃnehi gÃrayho: 'dhammena bhoge pariyesati asÃhasenÃ'ti iminà paÂhamena ÂhÃnena pÃsaæso. Adhammena bhoge pariyesati sÃhasenÃ'ti iminà paÂhamena Âhanena gÃrayho, 'attÃnaæ sukheti pÅnetÅ'ti iminà dutiyena ÂhÃnena pÃsaæso. Na saævibhajati, na pu¤¤Ãni karotÅ'ti iminà dutiyena ÂhÃnena gÃrayho. [PTS Page 180] [\q 180/] ayaæ gahapati kÃmabhogÅ imehi dvÅhi ÂhÃnehi pÃsaæso, imehi dvÅhi ÂhÃnehi gÃrayho. 6. Tatra gahapati yvÃyaæ kÃmabhogÅ dhammÃdhammena bhoge pariyesati sÃhasena pi asÃhasena pi dhammÃdhammena bhoge pariyesitvà sÃhasena pi asÃhasena pi, attÃnaæ sukheti pÅneti, saævibhajati pu¤¤Ãni karoti. Ayaæ gahapati kÃmabhogÅ tÅhi ÂhÃnehi pÃsaæso: ekena ÂhÃnena gÃrayho: 'dhammena bhoge pariyesati asÃhasenÃ'ti iminà paÂhamena ÂhÃnena pÃsaæso. Adhammena bhoge pariyesati sÃhasenÃ'ti iminà ekena ÂhÃnena gÃrayho, 'attÃnaæ sukheti pÅnetÅ'ti iminà dutiyena ÂhÃnena pÃsaæso. Saævibhajati, pu¤¤Ãni karotÅ'ti iminà tatiyena ÂhÃnena pÃsaæso. Ayaæ gahapati kÃmabhogÅ imehi tÅhi ÂhÃnehi pÃsaæso, iminà ekena ÂhÃnena gÃrayho. 7. Tatra gahapati yvÃyaæ kÃmabhogÅ dhammena bhoge pariyesati asÃhasena, dhammena bhoge pariyesitvà asÃhasena na attÃnaæ sukheti pÅneti, na saævibhajati, na pu¤¤Ãni karoti ayaæ gahapati kÃmabhogÅ ekena ÂhÃnena pÃsaæso: dvÅhi ÂhÃnehi gÃrayho: dhammena bhoge pariyesati asÃhasenÃ'ti iminà ekena ÂhÃnena pÃsaæso. 'Na attÃnaæ sukheti pÅnetÅ'ti, iminà paÂhamena ÂhÃnena gÃrayho. 'Na saævibhajati, na pu¤¤Ãni karotÅ'ti iminà dutiyena ÂhÃnena gÃrayho. Ayaæ gahapati kÃmabhogÅ iminà ekena ÂhÃnena pÃsaæso. Imehi dvÅhi ÂhÃnehi gÃrayho. [BJT Page 324] [\x 324/] 8. Tatra gahapati, yvÃyaæ kÃmabhogÅ dhammena bhoge pariyesati asÃhasena, dhammena bhoge pariyesitvà asÃhasena attÃnaæ sukheti pÅneti, na saævibhajati, na pu¤¤Ãni karoti ayaæ gahapati kÃmabhogÅ dvÅhi ÂhÃnehi pÃsaæso: ekena ÂhÃnena gÃrayho: dhammena bhoge pariyesati asÃhasenÃ'ti iminà paÂhamena ÂhÃnena pÃsaæso. AttÃnaæ sukheti pÅnetÅ'ti, iminà dutiyena ÂhÃnena pÃsaæso. Na saævibhajati na pu¤¤Ãni karotÅ'ti iminà enena ÂhÃnena gÃrayho. [PTS Page 181] [\q 181/] Ayaæ gahapati kÃmabhogÅ imehi dvÅhi ÂhÃnehi pÃsaæso. Iminà ekena ÂhÃnena gÃrayho. 9. Tatra gahapati, yvÃyaæ kÃmabhogÅ dhammena bhoge pariyesati asÃhasena, dhammena bhoge pariyesitvà asÃhasena attÃnaæ sukheti, pÅneti saævibhajati, pu¤¤Ãni karoti, teca bhoge gathito mucchito ajjhÃpanno anÃdÅnavadassÃvÅ anissaraïapa¤¤o paribhu¤jati. Ayaæ gahapati, kÃmabhogÅ tÅhi ÂhÃnehi pÃsaæso ekena ÂhÃnena gÃrayho: 'dhammena bhoge pariyesati asÃhasenÃ'ti iminà paÂhamena ÂhÃnena pÃsaæso, 'attÃnaæ sukheti pÅnetÅ'ti iminà dutiyena ÂhÃnena pÃsaæso. Saævibhajati pu¤¤Ãni karotÅ'ti iminà tatiyena ÂhÃnena pÃsaæso. 'Te ca bhoge gathito mucchito ajjhÃpanno anÃdÅnavadassÃvÅ anissaraïapa¤¤o paribhu¤jatÅ'ti, iminà ekena ÂhÃnena gÃrayho. Ayaæ gahapati kÃmabhogÅ imehi tÅhi ÂhÃnehi pÃsaæso. Iminà ekena ÂhÃnena gÃrayho. 10. Tatra gahapati yvÃyaæ kÃmabhogÅ dhammena bhoge pariyesati, asÃhasena, dhammena bhoge pariyesitvà asÃhasena attÃnaæ sukheti pÅneti saævibhajati pu¤¤Ãni karoti, te ca bhoge agathito amucchito anajjhÃpanno, ÃdÅnavadassÃvÅ nissaraïa pa¤¤o paribhu¤jati. Ayaæ gahapati, kÃmabhogÅ catÆhi ÂhÃnehi pÃsaæso: dhammena bhoge pariyesati asÃhasenÃti iminà paÂhamena ÂhÃnena pÃsaæso. AttÃnaæ sukheti pÅnetÅ'ti iminà dutiyena ÂhÃnena pÃsaæso. Saævibhajati, pu¤¤Ãni karotÅ'ti iminà tatiyena ÂhÃnena pÃsaæso te ca bhoge agathito amucchito anajjhÃpanno ÃdÅnavadassÃvÅ nissaraïapa¤¤o paribhu¤jatÅ'ti, iminà catutthena ÂhÃnena pÃsaæso. [BJT Page 326] [\x 326/] Ayaæ gapahati kÃmabhogÅ imehi catÆhi Âhanehi pÃsaæso. Ime kho gahapati dasa kÃmabhogÅ santo saævijjamÃnà lokasmiæ. Imesaæ kho gahapati dasannaæ kÃmabhogÅnaæ yvÃyaæ kÃmabhogÅ dhammena bhoge pariyesati asÃhasena. [PTS Page 182] [\q 182/] dhammena bhoge pariyesitvà asÃhasena, attÃnaæ sukheti pÅneti. Saævibhajati pu¤¤Ãni karoti, te ca bhoge agathito amucchito anajjhÃpanno ÃdÅnavadassÃvÅ nissaraïa pa¤¤o paribhu¤jati, ayaæ imesaæ dasannaæ kÃmabhogÅnaæ aggo ca seÂÂho ca pÃmokkho ca uttamo ca pavaro ca. SeyyathÃpi gahapati gavà khÅraæ, khÅramhà dadhi, dadhimhà navanÅtaæ, navanÅtamhà sappi, sappimhà sappimaï¬o tattha aggamakkhÃyati, eva meva kho gagapati imesaæ dasannaæ kÃmabhogÅnaæ yvÃyaæ kÃmabhogÅ dhammena bhoge pariyesati asÃhasena, dhammena bhoge pariyesitvà asÃhasena attÃnaæ sukheti pÅneti saævibhajati, pu¤¤Ãni karoti, te ca bhoge agathito amucchito anajjhÃpanno ÃdÅnavadassÃvÅ nissaraïa pa¤¤o paribhu¤jati. Ayaæ imesaæ dasannaæ kÃmabhogÅnaæ aggo ca seÂÂho ca pÃmokkho ca uttamo ca pavarocÃti. 10. 2. 5. 2 Bhaya suttaæ (SÃvatthi) Atha kho anÃthapiï¬iko gahapati yena bhagavà tenupasaÇkami. UpasaÇkamitvà bhagavantaæ abhivÃdetvà ekamantaæ nisÅdi. Ekamantaæ nisinnaæ kho anÃthapiï¬ikaæ gahapatiæ bhagavà etadavoca: Yato kho gahapati ariyasÃvakassa pa¤cabhayÃni verÃni vÆpasantÃni honti, catÆhi sotÃpattiyaÇgehi samannÃgato hoti, ariyo cassa ¤Ãyo pa¤¤Ãya sudiÂÂho hoti suppaÂividdho, ÃkaÇkhamÃno attanÃva attÃnaæ vyÃkareyya: [BJT Page 328] [\x 328/] KhÅïanirayomhi khÅïatiracchÃnayoni khÅïapettivisayo khÅïÃpÃyaduggativinipÃto sotÃpanno hamasmÅ, avinipÃta dhammo niyato sambodhi parÃyanoti. KatamÃni pa¤ca bhayÃni verÃni vÆpasantÃni honti: [PTS Page 183] [\q 183/] Yaæ gahapati, pÃïÃtipÃtÅ pÃïÃtipÃtappaccayà diÂÂhadhammikampi bhayaæ veraæ pasavati, samparÃyikampi bhayaæ veraæ pasavati, cetasikampi dukkhaæ domanassaæ paÂisaævedeti. PÃïÃtipÃtà paÂivirato neva diÂÂhadhammikaæ bhayaæ veraæ pasavati na samparÃyikaæ bhayaæ veraæ pasavati na cetasikaæ dukkhaæ domanassaæ paÂisaævedeti, pÃïÃtipÃtà paÂiviratassa evaæ taæ bhayaæ veraæ vÆpasannaæ hoti. Yaæ gahapati adinnÃdÃyÅ adinnÃdÃnapaccayà diÂÂhadhammikampi bhayaæ veraæ pasavati, samparÃyikampi bhayaæ veraæ pasavati, cetasikampi dukkhaæ domanassaæ paÂisaævedeti. AdinnÃdÃnà paÂivirato neva diÂÂhadhammikaæ bhayaæ veraæ pasavati na samparÃyikaæ bhayaæ veraæ pasavati na cetasikaæ dukkhaæ domanassaæ paÂisaævedeti, adinnÃdÃnà paÂiviratassa evaæ taæ bhayaæ veraæ vupasannaæ hoti. Yaæ gahapati kÃmesu micchÃcÃrÅ kÃmesu micchÃcÃrapaccayà diÂÂhadhammikampi bhayaæ veraæ pasavati, SamparÃyikampi bhayaæ veraæ pasavati, cetasikampi dukkhaæ domanassaæ paÂisaævedeti. KÃmesumicchÃcÃrà paÂivirato neva diÂÂhadhammikaæ bhayaæ veraæ pasavati na samparÃyikaæ bhayaæ veraæ pasavati na cetasikaæ dukkhaæ domanassaæ paÂisaævedeti, kÃmese micchÃcÃrà paÂiviratassa evaæ taæ bhayaæ veraæ vupasannaæ hoti. Yaæ gahapati musÃvÃdÅ musÃvÃdapaccayà diÂÂhadhammikampi bhayaæ veraæ pasavati, samparÃyikampi bhayaæ veraæ pasavati, cetasikampi dukkhaæ domanassaæ paÂisaævedeti. MusÃvÃdà paÂivirato neva diÂÂhadhammikaæ bhayaæ veraæ pasavati na samparÃyikaæ bhayaæ veraæ pasavati na cetasikaæ dukkhaæ domanassaæ paÂisaævedeti, musÃvÃdà PaÂiviratassa evaæ taæ bhayaæ veraæ vupasannaæ hoti. Yaæ gahapati surÃmeraya majjapamÃdaÂÂhÃyÅ surÃmeraya majjapamÃdaÂÂhÃnapaccayà diÂÂhadhammikampi bhayaæ veraæ pasavati, samparÃyikampi bhayaæ veraæ pasavati, cetasikampi dukkhaæ domanassaæ paÂisaævedeti. SurÃmeraya majjapamÃdaÂÂhÃnà paÂivirato neva diÂÂhadhammikaæ bhayaæ veraæ pasavati na samparÃyikaæ bhayaæ veraæ pasavati na cetasikaæ dukkhaæ domanassaæ paÂisaævedeti, surÃmeraya majjapamÃdaÂÂhÃnà paÂiviratassa evaæ taæ bhayaæ veraæ vÆpasannaæ hoti. Taæ bhayaæ veraæ vÆpasannaæ hoti. ImÃni pa¤cabhayÃni verÃni vÆpasantÃni honti. Katamehi catÆhi sotÃpattiyaÇgehi samannÃgato hoti: Idha gahapati ariyasÃvako buddhe aveccappasÃdena samannÃgato hoti: ''itipi so bhagavà arahaæ sammà sambuddho vijjÃcaraïasampanno sugato lokavidÆ anuttaro purisadammasÃrathÅ satthà devamanussÃnaæ buddho bhagavÃ''ti. Dhamme aveccappasÃdena samannÃgato hoti: ''svÃkkhÃto bhagavatà dhammo sandiÂÂhiko akÃliko ehipassiko opanayiko paccattaæ veditabbo vi¤¤ÆhÅ''ti. [BJT Page 330] [\x 330/] SaÇghe aveccappasÃdena samannÃgato hoti: ''supaÂipanno bhagavato sÃvakasaÇgho, ujupaÂipanno bhagavato sÃvakasaÇgho, ¤ÃyapaÂipanno bhagavato sÃvaka saÇgho, sÃmÅcipaÂipanno bhagavato sÃvakasaÇgho, yadidaæ cattÃri purisayugÃni aÂÂhapurisapuggalÃ, esa bhagavato sÃvakasaÇgho Ãhuïeyyo pÃhuïeyyo dakkhiïeyyo a¤jalikaraïÅyo anuttaraæ pu¤¤akkhettaæ lokassÃ''ti. Ariyakantehi sÅlehi samannÃgato [PTS Page 184] [\q 184/] hoti, akhaï¬ehi acchiddehi asabalehi akammÃsehi bhujissehi vi¤¤Æppasatthehi aparÃmaÂÂhehi samÃdhisaævattanikehi imehi catÆhi sotÃpattiyaÇgehi samannÃgato hoti. Katamo cassa ariyo ¤Ãyo pa¤¤Ãya sudiÂÂho hoti suppaÂividdho: Idha gahapati ariyasÃvako itipaÂisaæcikkhati: ''iti imasmiæ sati idaæ hoti, imassuppÃdà idaæ uppajjati, imasmiæ asati idaæ na hoti, imassa nirodhà idaæ nirujjhati, yadidaæ avijjÃpaccayà saÇkhÃrÃ, saÇkhÃrapaccayà vi¤¤Ãïaæ, vi¤¤Ãïa paccayà nÃma rÆpaæ, nÃmarÆpa paccayà saÊÃyatanaæ, saÊÃyatana paccayà phasso, phassa paccayà vedanÃ, vedanà paccayà taïhÃ, taïhà paccayà upÃdÃnaæ, upÃdÃna paccayà bhavo bhava paccayà jÃti, jÃti paccayà jarÃmaraïaæ sokaparidevadukkha domanassupÃyÃsà sambhavanti. Evametassa kevalassa dukkhakkhandhassa samudayo hoti. AvijjÃyatveva asesavirÃga nirodhà saÇkhÃra nirodho, saÇkhÃra nirodhà vi¤¤Ãïa nirodho, vi¤¤Ãïa nirodhà nÃmarÆpa nirodho, nÃmarÆpa nirodhà saÊÃyatana nirodho, saÊÃyatana nirodhà phassa nirodho, phassa nirodhà vedanà nirodho, vedanà nirodhà taïhà nirodho, taïhà nirodhà upÃdÃna nirodho, upÃdÃna nirodhà bhava nirodho, bhava nirodhà jÃti nirodho, jÃti nirodhà jarà maraïaæ sokaparidevadukkha domanassupÃyÃsà nirujjhanti. Evametassa kevalassa dukkhakkhandhassa nirodho hoti. Aya¤cassa ariyo ¤Ãyo pa¤¤Ãya sudiÂÂho hoti suppaÂi viddho. [BJT Page 332] [\x 332/] Yato kho gahapati ariyasÃvakassa imÃni pa¤cabhayÃni verÃni vÆpasantÃni honti. Imehi catÆhi sotÃpattiyaÇgehi samannÃgato hoti. Ayamassa ariyo ¤Ãyo pa¤¤Ãya sudiÂÂho hoti suppaÂividdho, so ÃkaÇkhamÃno attanÃva attÃnaæ vyÃkareyya: ''khÅïanirayomhi khÅïatiracchÃnayoniyo khÅïapettivisayo khÅïÃpÃyaduggativinipÃto. SotÃpanno hamasmi avinipÃta dhammo niyato sambodhiparÃyanoti. [PTS Page 185] [\q 185/] 10. 2. 5. 3 KiædiÂÂhika suttaæ Ekaæ samayaæ bhagavà sÃvatthiyaæ viharati jetavane anÃthapiï¬ikassa ÃrÃme atha kho anÃthapiï¬iko gahapati divà divassa sÃvatthiyà nikkhami. Bhagavantaæ dassanÃya. Atha kho anÃthapiï¬ikassa gahapatissa etadahosi: ''akÃlo kho tÃva bhagavantaæ dassanÃya, patisallÅno bhagavÃ, mano bhÃvanÅyà nampi bhikkhÆnaæ akÃlo dassanÃya, patisallÅnà manobhÃvanÅyà bhikkhu. YannÆnÃhaæ yena¤¤atitthiyÃnaæ paribbÃjakÃnaæ ÃrÃmo tenupasaÇkameyyanti''. Atha kho anÃthapiï¬iko gahapati yena a¤¤atitthiyÃnaæ paribbÃjakÃnaæ ÃrÃmo tenupasaÇkami. Tena kho pana samayena a¤¤atitthiyà paribbÃjakà saÇgamma samÃgamma unnÃdino uccÃsaddà mahÃsaddà anekavihitaæ tiracchÃna kathaæ kathentà nisinnà honti. Addasaæsu kho te a¤¤atitthiyà parÅbbÃjakà anÃthapiï¬ikaæ gahapatiæ dÆratova Ãgacchantaæ, disvà a¤¤ama¤¤aæ saïÂhapesuæ: ''appasaddà bhonto hontu, mà bhonto saddamakattha, ayaæ anÃthapiï¬iko gahapati Ãgacchati samaïassa gotamassa sÃvako, yÃvatà kho pana samaïassa gotamassa sÃvakà gihÅ odÃtavasanà sÃvatthiyaæ paÂivasanti, ayaæ tesaæ a¤¤ataro anÃthapiï¬iko gahapati. AppasaddakÃmà kho pana te Ãyasmanto appasadda vinÅtà appasaddassa vaïïavÃdino. Appeva nÃma appasaddaæ parisaæviditvà upasaækamitabbaæ ma¤¤eyyÃ''ti. Atha kho te a¤¤atitthiyà paribbÃjakà tuïhÅ ahesuæ. [BJT Page 334] [\x 334/] Atha kho anÃthapiï¬iko gahapati yena te a¤¤atitthiyà paribbÃjakà tenupasaÇkami. UpasaÇkamitvà tehi: a¤¤atitthiyehi paribbÃjakehi saddhiæ sammodi, sammodanÅyaæ kathaæ [PTS Page 186] [\q 186/] sÃrÃïÅyaæ vÅtisÃretvà ekamantaæ nisÅdi. Ekamantaæ nisinnaæ kho anÃthapiï¬ikaæ gahapatiæ te a¤¤atitthiyà paribbÃjakà etadavocuæ: ''vadehi gahapati kindiÂÂhiko samaïo gotamo''ti. ''Na kho ahaæ bhante bhagavato sabbaæ diÂÂhiæ jÃnÃmÅ''ti. Iti kira tvaæ gahapati, na samaïassa gotamassa sabbaæ diÂÂhiæ jÃnÃsi, vadehi gahapati kiæ diÂÂhikà bhikkhÆ''ti. ''BhikkhÆ nampi kho ahaæ bhante na sabbaæ diÂÂhiæ jÃnÃmÅ''ti. Iti kira tvaæ gahapati, na samaïassa gotamassa sabbaæ diÂÂhiæ jÃnÃsi, na pi bhikkhÆnaæ sabbaæ diÂÂhiæ jÃnÃsi, vadehi gahapati, kiæ diÂÂhikosi tvanti'' etaæ kho bhante amhehi na dukkaraæ vyÃkÃtuæ ''yaæ diÂÂhikà mayanti''. IÇgha tÃva Ãyasmanto yathÃsakÃni diÂÂhigatÃni byÃkarontu, pacchÃpetaæ amhehi na dukkaraæ bhavissati byÃkÃtuæ sandiÂÂhikà mayanti. Evaæ vutte a¤¤ataro paribbÃjako anÃthapiï¬ikaæ gahapatiæ etadavoca: ''sassato loko, idameva saccaæ, moghama¤¤anti'' evaæ diÂÂhiko ahaæ gahapatÅ''ti, a¤¤ataropi paribbÃjako anÃthapiï¬ikaæ gahapatiæ etadavoca: ''asassato loko, idameva saccaæ moghama¤¤anti'' evaæ diÂÂhiko ahaæ gahapatÅ''ti. A¤¤ataropi kho paribbÃjako anÃthapiï¬ikaæ gahapatiæ etadavoca: 'antavà loko' idameva saccaæ moghama¤¤anti'' evaæ diÂÂhiko ahaæ gahapatÅ''ti. 'Anantavà loko' idameva saccaæ moghama¤¤anti'' evaæ diÂÂhiko ahaæ gahapatÅ''ti. 'Taæ jÅvaæ taæ sarÅraæ' idameva saccaæ moghama¤¤anti'' evaæ diÂÂhiko ahaæ gahapatÅ''ti. 'A¤¤aæ jÅvaæ, a¤¤aæ sarÅraæ' idameva saccaæ moghama¤¤anti'' evaæ diÂÂhiko ahaæ gahapatÅ''ti. 'HotÅ tathÃgato parammaraïÃ' idameva saccaæ moghama¤¤anti'' evaæ diÂÂhiko ahaæ gahapatÅ''ti. 'Na hoti tathÃgato parammaraïÃ' idameva saccaæ moghama¤¤anti'' evaæ diÂÂhiko ahaæ gahapatÅ''ti. 'Hoti ca na hoti ca tathÃgato parammaraïÃ' idameva saccaæ moghama¤¤anti'' evaæ diÂÂhiko ahaæ gahapatÅ''ti, neva hoti, na na hoti tathÃgato parammaraïÃ', idameva saccaæ moghama¤¤anti'' evaæ diÂÂhiko ahaæ gahapatÅ''ti. [BJT Page 336] [\x 336/] Evaæ vutte anÃthapiï¬iko gahapati te paribbÃjake etadavoca: yvÃyaæ bhante, Ãyasmà evamÃha: 'sassato loko, ida meva saccaæ moghama¤¤anti'' evaæ diÂÂhiko ahaæ [PTS Page 187] [\q 187/] gahapatÅ'ti, imassÃyasmato diÂÂhi attano và ayoniso manasikÃrahetu uppannÃ, paratoghosappaccayà vÃ. Sà kho panesà diÂÂhi bhÆtà saÇkhatà cetayità paÂiccasamuppannÃ, yaæ kho pana ki¤ci bhÆtaæ saÇkhataæ cetayitaæ paÂiccasamuppannaæ tadaniccaæ, yadaniccaæ taæ dukkhaæ, yaæ dukkhaæ tadeva so1 Ãyasmà allÅno tadeva so1 Ãyasmà ajjhÆpagato. YopÃyaæ bhante, Ãyasmà evamÃha: asassato loko, ida meva saccaæ moghama¤¤anti'' evaæ diÂÂhiko ahaæ gahapatÅ'ti, imassapi2 Ãyasmato3 diÂÂhi attano và ayoniso manasikÃrahetu uppannà paratoghosappaccayÃ4 vÃ. Sà kho panesà diÂÂhi bhÆtà saÇkhatà cetayità paÂiccasamuppannÃ, yaæ kho pana ki¤cÅ bhÆtaæ saÇkhataæ cetayitaæ paÂiccasamuppannaæ tadaniccaæ, yadaniccaæ taæ dukkhaæ, yaæ dukkhaæ tadeva so1 Ãyasmà allÅno tadeva so Ãyasmà ajjhupagato. Yo pÃyaæ bhante Ãyasmà evamÃha: 'anantavà loko' idameva saccaæ Moghama¤¤anti'' evaæ diÂÂhiko ahaæ gahapatÅ''ti. 'Taæ jÅvaæ taæ sarÅraæ' idameva saccaæ moghama¤¤anti'' evaæ diÂÂhiko ahaæ gahapatÅ''ti. 'A¤¤aæ jÅvaæ, a¤¤aæ sarÅraæ' idameva saccaæ moghama¤¤anti'' evaæ diÂÂhiko ahaæ gahapatÅ''ti. 'HotÅ tathÃgato parammaraïÃ' idameva saccaæ moghama¤¤anti'' evaæ diÂÂhiko ahaæ gahapatÅ''ti. 'Na hoti tathÃgato parammaraïÃ' idameva saccaæ moghama¤¤anti'' evaæ diÂÂhiko ahaæ gahapatÅ''ti. 'Hoti ca na hoti ca tathÃgato parammaraïÃ' idameva saccaæ moghama¤¤anti'' evaæ diÂÂhiko ahaæ gahapatÅ''ti, neva hoti, na na hoti tathÃgato parammaraïÃ', idameva saccaæ moghama¤¤anti'' evaæ diÂÂhiko ahaæ gahapatÅ''ti. Imassapi Ãyasmato diÂÂhi attano và ayoniso manasikÃrahetu uppannÃ, paratoghosappaccayà vÃ. Sà kho panesà diÂÂhi bhÆtà saÇkhatà cetayità paÂiccasamuppannÃ. Yaæ kho pana ki¤ci bhÆtaæ saækhataæ cetayitaæ paÂiccasamuppannaæ, tadaniccaæ, yadaniccaæ taæ dukkhaæ, yaæ dukkhaæ tadeveso Ãyasmà allÅno, tadeveso Ãyasmà ajjhupagatoti. [PTS Page 188] [\q 188/] Evaæ vutte te paribbÃjakà anÃthapiï¬ikaæ gahapatiæ etadavocuæ: byÃkatÃni kho gahapati amhehi sabbeheva yathÃsakÃni diÂÂhigatÃni, vadehi gahapati, kiæ diÂÂhikosi tvanti'. 1. Tadeveso machasaæ. 2. ImassÃpi machasaæ 3. AyamÃyasmato machasaæ. 4. Paraghosappaccayà và sÅmu. [BJT Page 338] [\x 338/] Yaæ kho bhante ki¤ci bhÆtaæ saÇkhataæ cetayitaæ paÂiccasamuppannaæ, tadaniccaæ. Yadaniccaæ taæ dukkhaæ. Yaæ dukkhaæ taæ netaæ mama, neso hamasmi, na me so attÃti evaædiÂÂhiko ahaæ bhanteti. Yaæ kho gahapati ki¤ci bhÆtaæ saÇkhataæ cetayitaæ paÂiccasamuppannaæ tadaniccaæ, yadaniccaæ taæ dukkhaæ, yaæ dukkhaæ tadeva tvaæ gahapati allÅno, tadeva tvaæ gahapati ajjhupagatoti. Yaæ kho bhante ki¤ci bhÆtaæ saækhataæ cetayitaæ paÂiccasamuppannaæ tadaniccaæ, yadaniccaæ, taæ dukkhaæ, yaæ dukkhaæ taæ netaæ mama, neso'hamasmi' na meso attÃti evametaæ yathÃbhÆtaæ sammappa¤¤Ãya sudiÂÂhaæ tassa ca uttariæ nissaraïaæ yathÃbhÆtaæ pajÃnÃmÅti. Evaæ te paribbÃjakà tuïhÅbhÆtà maÇkubhÆtà pattakkhandhà adhomukhà pajjhÃyantà appaÂibhÃnà nisÅdiæsu. Atha kho anÃthapiï¬iko gahapati te paribbÃjake tuïhÅbhÆte maÇkubhÆte pattakkhandhe adhomukhe pajjhÃyante appaÂibhÃne viditvà uÂÂhÃyÃsanà yena bhagavà tenupasaÇkami. UpasaÇkamitvà bhagavantaæ abhivÃdetvà ekamantaæ nisÅdi. Ekamantaæ nisinno kho anÃthapiï¬iko gahapati yÃvatako ahosi tehi a¤¤atitthiyehi paribbÃjakehi saddhiæ kathÃsallÃpo, taæ sabbaæ bhagavato Ãrocesi. SÃdhu sÃdhu gahapati, evaæ kho te gahapati moghapurisà kÃlena kÃlaæ sahadhammena suniggahÅtaæ niggahetabbÃti. Atha kho bhagavà anÃthapiï¬ikaæ gahapatiæ dhammiyà kathÃya saædassesi, samÃdapesi samuttejesi sampahaæsesi. Atha kho anÃthapiï¬iko gahapati bhagavatà dhammiyà kathÃya sandassito samÃdapito samuttejito sampahaæsito [PTS Page 189] [\q 189/] uÂÂhÃyÃsanà bhagavantaæ abhivÃdetvà padakkhiïaæ katvà pakkÃmi. Atha kho bhagavà acirapakkante anÃthapiï¬ike gahapatimhi bhikkhÆ Ãmantesi. Yopi so bhikkhave bhikkhu vassasatÆpasampanno imasmiæ dhammavinaye, sopi evamevaæ a¤¤atitthiye paribbÃjake sahadhammena suniggahitaæ nigganheyya yathà taæ anÃthapiï¬ikena gahapatinà niggahÅtÃti. [BJT Page 340] [\x 340/] 10. 2. 5. 4 VajjiyamÃhita suttaæ Ekaæ samayaæ bhagavà campÃyaæ viharati gaggÃrÃya pokkharaïiyà tÅre, atha kho vajjiyamÃhito gahapati divà divassa campÃyà nikkhami bhagavantaæ dassanÃya. Atha kho vajjiyamÃhitassa1 gahapatissa etadahosi: akÃlo kho tÃva bhagavantaæ dassanÃya, patisallÅno bhagavÃ, manobhÃvanÅyÃnampi bhikkhÆnaæ akÃlo dassanÃya, patisallÃnà manobhÃvanÅyà bhikkhu. YannÆ nÃhaæ a¤¤atitthiyÃnaæ paribbÃjakÃnaæ ÃrÃmo tenupasaÇkameyyanti. Atha kho vajjiyamÃhito gahapati yena¤¤atitthiyÃnaæ paribbÃjakÃnaæ ÃrÃmo tenupasaÇkami. Tena kho pana samayena a¤¤atitthiyà paribbÃjakà saÇgamma samÃgamma unnÃdino uccÃsaddà mahÃsaddà anekavihitaæ tiracchÃnakathaæ kathentà nisinnà honti. Addasaæsu2 kho te a¤¤atitthiyà paribbÃjakà vajjiyamÃhitaæ gahapatiæ duratova Ãgacchantaæ. Disvà a¤¤ama¤¤aæ saïÂhapesuæ appasaddà bhonto hontu, mà bhonto saddamakattha, ayaæ vajjiyamÃhito gahapati Ãgacchati, samaïassa gotamassa sÃvako, yÃvatà kho [PTS Page 190] [\q 190/] pana samaïassa gotamassa sÃvakà gihÅ odÃtavasanà campÃyaæ paÂivasanti, ayaæ tesaæ a¤¤ataro. VajjiyamÃhito gahapati appasaddakÃmà kho pana te ayasmanto appasaddavinÅtà appasaddassa vaïïavÃdino appevanÃma appasaddaæ parisaæ viditvà upasaÇkamitabbaæ ma¤¤eyyÃti. Atha kho te a¤¤atitthiyà paribbÃjakà tuïhÅ ahesuæ. Atha kho vajjiyamÃhito gahapati yena te paribbÃjakà tenupasaÇkami. UpasaÇkamitvà tehi a¤¤atitthiyehi paribbÃjakehi saddhiæ sammodi. SammodanÅyaæ kathaæ sÃrÃïÅyaæ vÅtisÃretvà ekamantaæ nisÅdi. Ekamantaæ nisinnaæ kho vajjiyamÃhitaæ gahapatiæ te paribbÃjakà etadavocuæ: ''Saccaæ kira gahapati samaïo gotamo sabbaæ tapaæ garahati, sabbaæ tapassiæ lÆkhÃjÅviæ ekaæsena upakkosati upavadatÅ'ti? 1. VajajiyÃmahitassa sÅmu. 2. AdadasÃsuæ sÅmu. [BJT Page 342] [\x 342/] Na kho bhante bhagavà sabbaæ tapaæ garahati, na pi sabbaæ tapassiæ lÆkhÃjiviæ ekaæsena upakkosati upavadati. GÃrayhaæ kho pana bhante bhagavà garahati, pÃsaæsiyaæ pasaæsati, gÃrayhaæ kho pana bhante bhagavà garahanto, pÃsaæsÅyaæ1 pasaæsanto vibhajjavÃdo bhagavÃ. Na so bhagavà ettha ekaæsavÃdoti. Evaæ vutte a¤¤ataro paribbÃjako vajjiyamÃhitaæ gahapatiæ etadavoca: ''ùgamehi tvaæ gahapati yassa tvaæ samaïassa gotamassa vaïïaæ bhÃsasi so samaïo gotamo venayiko appa¤¤attikotÅ. EtthapÃhaæ bhante Ãyasmante vakkhÃmi sahadhammena idaæ kusalanti bhante bhagavatà pa¤¤attaæ, idaæ akusalanti bhante bhagavatà pa¤¤attaæ. Iti kusalÃkusalaæ bhagavà pa¤¤ÃpayamÃno sappa¤¤attiko bhagavÃ, na so bhagavà venayiko appa¤¤attikoti. Evaæ vutte te paribbÃjakà [PTS Page 191] [\q 191/] tuïhÅbhÆtà maÇkubhÆtà pattakkhandhà adhomukhà pajjhÃyante appaÂibhÃnà nisÅdiæsu. Atha kho vajjiyamÃhito gahapati te paribbÃjake tuïhÅbhÆte maÇkubhÆte pattakkhandhe adhomukhe pajjhÃyante appaÂibhÃne viditvà uÂÂhÃyÃsanà yena bhagavà tenupasaÇkami. UpasaÇkamitvà bhagavantaæ abhivÃdetvà ekamantaæ nisÅdi. Ekamantaæ nisinno kho vajjiyamÃhito gahapati yÃvatako ahosi tehi a¤¤atitthiyehi paribbÃjakehi saddhiæ kathÃsallÃpo taæ sabbaæ bhagavato Ãrocesi. SÃdhu sÃdhu gahapati. Evaæ kho te gahapati moghapurisà kÃlena kÃlaæ sahadhammena suniggahitaæ niggahetabbÃ. NÃhaæ gahapati sabbaæ tapaæ tapitabbanti vadÃmi, . Na panÃhaæ gahapati sabbaæ tapaæ na tapitabbanti vadÃmi. NÃhaæ gahapati sabbaæ samÃdÃnaæ samÃdÃtabbanti2 vadÃmi. Na panÃhaæ gahapati sabbaæ samÃdÃnaæ na samÃdÃtabbanti vadÃmi. NÃhaæ gahapati sabbaæ padhÃnaæ padahitabbanti vadÃmi. Na panÃhaæ gahapati sabbaæ padhÃnaæ na padahitabbanti vadÃmi. NÃhaæ gahapati sabbo paÂinissaggo paÂinissajitabboti vadÃmi. Na panÃhaæ gahapati sabbo paÂinissaggo na paÂinissajitabboti vadÃmi. NÃhaæ gahapati sabbà vimutti vimuccitabbÃti vadÃmi, na panÃhaæ gahapati sabbà vimutti na vimuccitabbÃti vadÃmi. 1. Pasaæsitabbaæ machasaæ pasaæ siyaæ sÅmu. 2. SamÃditababanati machasaæ [BJT Page 344] [\x 344/] Yaæ hi gahapati tapaæ tapato akusalà dhammà abhiva¬¬hanti, . Kusalà dhammà parihÃyanti, evarÆpaæ tapaæ na tapitabbanti vadÃmi. Ya¤cakhvÃssa gahapati tapaæ tapato akusalà dhammà parihÃyanti kusalà [PTS Page 192] [\q 192/] dhammà abhiva¬¬hanti, evarÆpaæ tapaæ tapitabbanti vadÃmi. Yaæ hi gahapati samÃdÃnaæ samÃdiyato akusalà dhammà abhiva¬¬hanti, kusalà dhammà parihÃyanti, evarÆpaæ samÃdÃnaæ na samÃditabbanti vadÃmi, ya¤cakhvÃssa gahapati samÃdÃnaæ samÃdiyato akusalà dhammà parihÃyanti, kusalà dhammà abhiva¬¬hanti, evarÆpaæ samÃdÃnaæ samÃditabbanti vadÃmi. Yaæ hi gahapati padhÃnaæ padahato akusalà dhammà abhiva¬¬hanti, kusalà dhammà parihÃyanti, evarÆpaæ padhÃnaæ na padahitabbanti vadÃmi. Ya¤cakhvÃssa gahapati padhÃnaæ padahato akusalà dhammà parihÃyanti, kusalà dhammà abhiva¬¬hanti, evarÆpaæ padhÃnaæ padahitabbanti vadÃmi. Yaæ gahapati paÂinissaggaæ paÂinissajjayato akusalà dhammà abhiva¬¬hanti, kusalà dhammà parihÃyanti, evarÆpo paÂinissaggo paÂinissajitabboti vadÃmi. Ya¤cakhvÃssa gahapati paÂinisaggaæ paÂinisajjayato akusalà dhammà parihÃyanti, kusalà dhammà abhiva¬¬hanti, evarÆpo paÂinissaggo na paÂinissajitabboti vadÃmi. Yaæ hi gahapati vimuttiæ vimuccayato akusalà dhammà abhiva¬¬hanti, kusalà dhammà parihÃyanti, evarÆpà vimutti na vimuccitabbati vadÃmi. Ya¤cakhvÃssa gahapati vimuttiæ vimuccayato akusalà dhammà parihÃyanti, kusalà dhammà abhiva¬¬hanti, evarÆpà vimutti vimuccitabbÃti vadÃmÅti. Atha kho vajjiyamÃhito gahapati bhagavatà dhammiyà kathÃya sandassito samÃdapito samuttejito sampahaæsito uÂÂhÃyÃsanà bhagavantaæ abhivÃdetvà padakkhiïaæ katvà pakkÃmi. [BJT Page: 346 [\x 346/] ] Atha kho bhagavà acirapakkante vajjiyamÃhite gahapatimhi bhikkhu Ãmantesi yo pi so bhikkhave bhikkhu dÅgharattaæ apparajakkho imasmiæ dhammavinaye, so pi evameva a¤¤atitthiye paribbÃjake sahadhammena suniggatahiæ niggaïheyya yathà taæ vajjiyamÃhitena gahapatinà niggahÅtÃti. [PTS Page 193] [\q 193/] 10. 2. 5. 5 Uttiya suttaæ Atha kho uttiyo paribbÃjako yena bhagavà tenupasaÇkami. UpasaÇkamitvà bhagavatà saddhiæ sammodi. SammodanÅyaæ kathaæ sÃrÃïÅyaæ vÅtisÃretvà ekamantaæ nisÅdi. Ekamantaæ nisinno kho uttiyo paribbÃjako bhagavantaæ etadavoca: Kinnukho bho gotama sassato loko, idameva saccaæ moghama¤¤anti? AvyÃkataæ kho evaæ uttiya mayà 'sassato loko, idameva saccaæ, moghama¤¤anti'? KÅæ pana bho gotama 'asassato loko, ida meva saccaæ moghama¤¤anti'? Etampi kho uttiya avyÃkataæ mayà 'asassato loko, idameva saccaæ moghama¤¤anti'? KinnÆ kho bho gotama antavà loko, idameva saccaæ moghama¤¤anti? Taæ jÅvaæ taæ sarÅraæ idameva saccaæ moghama¤¤anti? A¤¤aæ jÅvaæ, a¤¤aæ sarÅraæ idameva saccaæ moghama¤¤anti? Hoti tathÃgato parammaraïà idameva saccaæ moghama¤¤anti? Hoti ca na hoti ca tathÃgato parammaraïà idameva saccaæ moghama¤¤anti? Neva hoti na nahoti tathÃgato parammaraïÃ, idameva saccaæ moghama¤¤anti? Etampi kho uttiya avyÃkataæ mayà 'neva hoti na nahoti tathÃgato parammaraïÃ, idameva saccaæ moghama¤¤anti. [BJT Page 348] [\x 348/] Kinnu kho bho gotama sassato loko idameva saccaæ moghama¤¤anti iti puÂÂho samÃno 'avyÃkataæ kho etaæ uttiya mayà sassato loko idameva saccaæ moghama¤¤anti' vadesi. Kimpana bho gokama asassato loko idameva saccaæ moghama¤¤ani iti puÂÂho samÃno etampi kho uttiya avyÃkataæ mayà 'asassato loko idameva saccaæ moghama¤¤anti'' vadesi. KinnÆ kho bho gotama antavà loko idameva saccaæ moghama¤¤anti iti puÂÂho samÃno 'etampi kho uttiya abyÃkataæ mayà antavà loko idameva saccaæ moghama¤¤anti vadesi. Anantavà loko idameva saccaæ moghama¤¤anti iti puÂÂho samÃno 'etampi kho uttiya abyÃkataæ mayà anantavà loko idameva saccaæ moghama¤¤anti vadesi. Taæ jÅvaæ taæ sarÅraæ idameva saccaæ moghama¤¤anti iti puÂÂho [PTS Page 194] [\q 194/] samÃno 'etampi kho uttiya abyÃkataæ mayà taæ jÅvaæ taæ sarÅraæ idameva saccaæ moghama¤¤anti vadesi. A¤¤aæ jÅvaæ a¤¤aæ sarÅraæ idameva saccaæ moghama¤¤anti iti puÂÂho samÃno 'etampi kho uttiya abyÃkataæ mayà a¤¤aæ jÅvaæ a¤¤aæ sarÅraæ idameva saccaæ moghama¤¤anti vadesi. Hoti tathÃgato parammaraïà idameva saccaæ moghama¤¤anti iti puÂÂho samÃno 'etampi kho uttiya abyÃkataæ mayà hoti tathÃgato parammaraïà idameva saccaæ moghama¤¤anti vadesi. Na hoti tathÃgato parammaraïà idameva saccaæ moghama¤¤anti iti puÂÂho samÃno 'etampi kho uttiya abyÃtaæ mayà na hoti tathÃgato parammaraïà idameva saccaæ moghama¤¤anti' vadesi. Hoti ca na hoti ca tathÃgato parammaraïà idameva saccaæ moghama¤¤anti iti puÂÂho samÃno 'etampi kho uttiya abyÃkataæ mayà hoti ca na hoti ca tathÃgato parammaraïà idameva saccaæ moghama¤¤anti' vadesi. Neva hoti na na hoti tathÃgato parammaraïà idameva saccaæ moghama¤¤anti iti puÂÂho samÃno 'etampi kho uttiya abyÃkataæ mayà neva hoti na na hoti tathÃgato parammaraïà idameva saccaæ moghama¤¤anti vadesi. Atha ki¤carahi bhotà gotamena vyÃkatanti? Abhi¤¤Ãya kho ahaæ uttiya sÃvakÃnaæ dhammaæ desemi sattÃnaæ visuddhiyà sokapariddavÃnaæ samatikkamÃya dukkhadomanassÃnaæ atthaÇgamÃya ¤Ãyassa adhigamÃya nibbÃnassa saccikiriyÃyÃti. Yaæ panetaæ bhavaæ gotamo abhi¤¤Ãya abhi¤¤Ãya sÃvakÃnaæ dhammaæ deseti sattÃnaæ visuddhiyà sokapariddavÃnaæ samatikkamÃya dukkhadomanassÃnaæ atthaÇgamÃya ¤Ãyassa adhigamÃya nibbÃnassa sacchikiriyÃya sabbo và tena loko nÅyissati1 upa¬¬ho và tibhÃgo và ti? Evaæ vutte bhagavà tuïhÅ ahosi. Atha kho Ãyasmato Ãnandassa etadahosi: 'mÃhevaæ kho uttiyo paribbÃjako pÃpakaæ diÂÂhigataæ paÂilabhi. 'SabbasÃmukkaæsikaæ vata me samaïo gotamo pa¤haæ puÂÂho saæsÃdeti, no vissajjeti, na nÆna visahatÅ'ti. Tadassa uttiyassa paribbÃjakassa dÅgharattaæ ahitÃya dukkhÃyÃ'ti. 1. NÅyati machasaæ nÅyyÃyati syà [BJT Page 350] [\x 350/] Atha kho Ãyasmà Ãnando uttiyaæ paribbÃjakaæ etadavoca: tena hÃvuso uttiya upamate karissÃmi. UpamÃya pi idhekacce vi¤¤Æ purisà bhÃsitassa atthaæ ÃjÃnanti. SeyyathÃpi Ãvuso uttiya ra¤¤o paccantimaæ nagaraæ daÊahuddÃpaæ1 daÊhapÃkÃratoraïaæ ekadvÃraæ. Tatrassa dovÃriko paï¬ito byatto medhÃvÅ a¤¤ÃtÃnaæ nivÃretÃ, [PTS Page 195] [\q 195/] ¤ÃtÃnaæ pavesetÃ. So tassa nagarassa samantà anupariyÃyapathaæ anukkamamÃno na passeyya pÃkÃrasandhiæ và pÃkÃravivaraæ và antamaso biÊÃra nikkamanamattampi, no ca khavassa evaæ ¤Ãïaæ hoti: ettakà pÃïà imaæ nagaraæ pavisanti và nikkhamanti vÃti. Atha khvassa evamettha hoti: ye kho keci oÊÃrikà pÃïà imaæ nagaraæ pavisanti và nikkhamanti và sabbe te iminà dvÃrena pavisanti ca nikkhamanti cÃti. Evameva kho Ãvuso uttiya na taæ tathÃgatassa evaæ ussukkataæ hoti 'sabbo và tena loko nÅyissati, upa¬¬ho và tibhÃgo vÃ'ti. Atha kho evamettha tathÃgatassa hoti: ye kho keci lokamhà nÅyiæsu và nÅyanti và nÅyissanti vÃ, sabbe te pa¤canÅvaraïe pahÃya cetaso upakkilese pa¤¤Ãya dubbalÅkaraïe catÆsu satipaÂÂhÃnesu supaÂÂhitacittà satta bojjhaÇge yathÃbhÆtaæ bhÃvetvà evamete lokamhà nÅyiæsu và nÅyanti và nÅyissanti vÃ'ti. Yadeva kho tvaæ Ãvuso uttiya bhagavantaæ pa¤haæ apucchi2 tadevetaæ pa¤¤aæ bhagavantaæ a¤¤ena pariyÃyena apucchi. Tasmà te taæ bhagavà na vyÃkÃsÅti. [PTS Page 196] [\q 196/] 10. 2. 5. 6 Kokanada suttaæ Ekaæ samayaæ Ãyasmà Ãnando rÃjagahe viharati tapodÃrÃme. Atha kho Ãyasmà Ãnando rattiyà paccÆsasamayaæ paccuÂÂhÃya yena tapodà tenupasaÇkami gattÃni parisi¤cÅtuæ, tapode3 gattÃni parisi¤citvà paccuttaritvà ekacÅvaro aÂÂhÃsi gattÃni pubbÃpayamÃno. Kokanadopi kho paribbÃjako rattiyà paccÆsasamayaæ paccupaÂÂhÃya yena tapodà tenupasaÇkami gattÃni parisi¤cÅtuæ. Addasà kho kokanado paribbÃjako Ãyasmantaæ Ãnandaæ dÆrato va Ãgacchantaæ. DisvÃna Ãyasmantaæ Ãnandaæ etadavoca: 1. DaÊahuddhÃpaæ machasaæ 3. TapodÃya syÃ. [Pts.] 2. ùpucachÅ: sÅ. Mu. [BJT Page 352] [\x 352/] Ko' ttha1 Ãvusoti? AhamÃvuso, bhikkhÆti. Katamesaæ Ãvuso bhikkhÆnanti? SamaïÃnaæ Ãvuso sakyaputtiyÃnanti. PuccheyyÃma mayaæ Ãyasmantaæ ki¤cideva desaæ sace Ãyasmà okÃsaæ karoti pa¤hassa veyyÃkaraïÃyÃti. PucchÃvuso, sutvà vedissÃmÃti. Kinnu kho bho 'sassato loko idameva saccaæ moghama¤¤anti' evaæ diÂÂhi bhavanti? Na kho ahaæ Ãvuso evaæ diÂÂhi 'sassato loko idameva saccaæ moghama¤¤a'nti. Kimpana bho asassato loko idameva saccaæ, moghama¤¤a'nti evandiÂÂhi bhavanti? Na kho ahaæ Ãvuso, evandiÂÂhi 'asassato loko idameva saccaæ, moghama¤¤a'nti. Kinnu kho bho, antavà loko idameva saccaæ, moghama¤¤anti evandiÂÂhi bhavanti? Anantavà loko idameva saccaæ, moghama¤¤anti evandiÂÂhi bhavanti? Taæ jÅvaæ taæ sarÅraæ idameva saccaæ, moghama¤¤anti evandiÂÂhi bhavanti? A¤¤aæ jÅvaæ a¤¤aæ sarÅraæ idameva saccaæ, moghama¤¤anti evandiÂÂhi bhavanti? Hoti tathÃgato parammaraïà idameva saccaæ, moghama¤¤anti evandiÂÂhi bhavanti? Na hoti tathÃgato parammaraïà idameva saccaæ, moghama¤¤anti evandiÂÂhi bhavanti? Hoti ca na ca [PTS Page 197] [\q 197/] hoti ca tathÃgato parammaraïà idameva saccaæ, moghama¤¤anti evandiÂÂhi bhavanti? Neva hoti na na hoti tathÃgato parammaraïà idameva saccaæ, moghama¤¤anti evandiÂÂhi bhavanti? Na kho ahaæ Ãvuso, evaædiÂÂhi 'neva hoti na na hoti tathÃgato parammaraïÃ, idameva saccaæ, moghama¤¤a'nti. Tenahi bhavaæ na jÃnÃti na passatÅti? Na kho ahaæ Ãvuso na jÃnÃmi, na passÃmi, jÃnÃmahaæ Ãvuso passÃmÅ ti. 1. Kevattha Ãvusoti machasaæ. Kotettha Ãvusoti sÅmu. Kavattha [pts.] [BJT Page 354] [\x 354/] Kinnu kho bho sassato loko, idameva saccaæ, moghama¤¤anti evandiÂÂhi bhavanti iti puÂÂho samÃno 'na kho ahaæ Ãvuso evandiÂÂhi sassato loko ida meva saccaæ moghama¤¤anti' vadesi. Kinnu kho bho asassato loko, idameva saccaæ, moghama¤¤anti evandiÂÂhi bhavanti iti puÂÂho samÃno 'na kho ahaæ Ãvuso evandiÂÂhi asassato loko ida meva saccaæ moghama¤¤anti' vadesi. Kinnu kho bho antavà loko ida meva saccaæ, moghama¤¤anti evaæ diÂÂhi bhavanti iti puÂÂho samÃno na kho ahaæ Ãvuso evandiÂÂhi antavà loko, idameva saccaæ moghama¤¤anti vadesi. Anantavà loko ida meva saccaæ, moghama¤¤anti evaæ diÂÂhi bhavanti iti puÂÂho samÃno na kho ahaæ Ãvuso evandiÂÂhi anantavà loko, idameva saccaæ moghama¤¤anti vadesi. Taæ jÅvaæ taæ sarÅraæ idameva saccaæ, moghama¤¤anti evandiÂÂhi bhavanti iti puÂÂho samÃno na kho ahaæ Ãvuso evandiÂÂhi taæ jÅvaæ taæ ÓarÅraæ, idameva saccaæ moghama¤¤anti vadesi. A¤¤aæ jÅvaæ a¤¤aæ sarÅraæ idameva saccaæ, moghama¤¤anti evaæ diÂÂhi bhavanti iti puÂÂho samÃno na kho ahaæ Ãvuso evandiÂÂhi a¤¤aæ jÅvaæ a¤¤aæ sarÅraæ, idameva saccaæ moghama¤¤anti vadesi. Hoti tathÃgato parammaraïà idameva saccaæ, moghama¤¤anti evandiÂÂhi bhavanti iti puÂÂho samÃno na kho ahaæ Ãvuso evandiÂÂhi hoti tathÃgato parammaraïà idameva saccaæ moghama¤¤anti vadesi. Na hoti tathÃgato parammaraïà idameva saccaæ moghama¤¤anti evandiÂÂhi bhavanti iti puÂÂho samÃno na kho ahaæ Ãvuso evandiÂÂhi na hoti tathÃgato parammaraïÃ, idameva saccaæ moghama¤¤anti vadesi. Hoti ca na hoti ca tathÃgato parammaraïà idameva saccaæ, moghama¤¤anti evandiÂÂhi bhavanti iti puÂÂho samÃno na kho ahaæ Ãvuso evandiÂÂhi hoti ca na hoti ca tathÃgato parammaraïÃ, ida meva saccaæ moghama¤¤anti vadesi. Neva hoti, na na hoti tathÃgato parammaraïà ida meva saccaæ, moghama¤¤anti evaæ diÂÂhi bhavanti iti puÂÂho samÃno na kho ahaæ Ãvuso evandiÂÂhi neva hoti na na hoti tathÃgato parammaraïÃ, ida meva saccaæ moghama¤¤anti vadesi. Tena hi bhavaæ na jÃnÃti na passatÅ ti iti puÂÂho samÃno na kho ahaæ Ãvuso na jÃnÃmi na passÃmi, jÃnÃmahaæ Ãvuso passÃmÅ ti vadesi. Yathà kathampanÃvuso imassa bhÃsitassa attho daÂÂhabboti? Sassato loko, idameva saccaæ moghama¤¤anti kho Ãvuso diÂÂhigatametaæ. Asassato loko idameva saccaæ, moghama¤¤anti kho Ãvuso diÂÂhigatametaæ. Antavà loko idameva saccaæ, moghama¤¤anti kho Ãvuso diÂÂhigatametaæ. Anantavà loko idameva saccaæ, moghama¤¤anti kho Ãvuso diÂÂhigatametaæ. Taæ jÅvaæ taæ ÓarÅraæ idameva saccaæ moghama¤¤anti kho Ãvuso diÂÂhigatametaæ. A¤¤aæ jÅvaæ a¤¤aæ ÓarÅraæ idameva saccaæ moghama¤¤anti kho Ãvuso diÂÂhigatametaæ. Hoti tathÃgato parammaraïà idameva saccaæ moghama¤¤anti kho Ãvuso diÂÂhigatametaæ. Na hoti tathÃgato parammaraïà idameva saccaæ moghama¤¤anti kho Ãvuso diÂÂigatametaæ. Hoti ca na hoti ca tathÃgato parammaraïà idameva saccaæ moghama¤¤anti kho Ãvuso diÂÂhigatametaæ. Neva hoti na na hoti tathÃgato parammaraïà idameva saccaæ [PTS Page 198] [\q 198/] moghama¤¤anti kho Ãvuso diÂÂhigatametaæ. 1. DiÂaÂhiÂaÂhÃna adhiÂaÂhÃna pariyuÂaÂhÃna samuÂhavÃna samugghÃto sÅmu, [pts.] [BJT Page 356] [\x 356/] YÃvatà Ãvuso diÂÂhigatà yÃvatà diÂÂhiÂÂhÃnaæ diÂÂhÃdhiÂÂhÃnaæ diÂÂhi pariyuÂÂhÃnaæ diÂÂhisamuÂÂhÃnaæ diÂÂhisamugghÃto. Tamahaæ jÃnÃmi, tamahaæ passÃmi tamahaæ jÃnanto tamahaæ passanto kyÃhaæ vakkhÃmÅ 'najÃnÃmi, na passÃmÅ'ti. 'JÃnÃhaæ Ãvuso passÃmÅ'ti. Ko nÃmo ÃyasmÃ? Katha¤ca panÃyasmantaæ sabrahmacÃrÅ jÃnantÅ ti? ùnandoti kho me Ãvuso nÃmaæ, Ãnandoti ca pana maæ sabrahmacÃrÅ jÃnantÅ ti. MahÃcariyena vata kira bhotà saddhiæ mantayamÃnà na jÃnimha 'Ãyasmà Ãnando'ti. Sace hi mayaæ sa¤jÃneyyÃma 'Ãyasmà Ãnando'ti ettakampi no nappaÂibhÃseyya. Khamatu ca me Ãyasmà Ãnandoti. 10. 2. 5. 7 ùhuneyya suttaæ Dasahi bhikkhave dhammehi samannÃgato bhikkhu Ãhuneyyo hoti pÃhuneyyo dakkhiïeyyo a¤jalikaraïÅyo anuttaraæ pu¤¤akkhettaæ lokassa. Katamehi dasahi: Idha bhikkhave bhikkhu sÅlavà hoti pÃtimokkhasaævara saævuto viharati ÃcÃragocarasampanno aïumattesu vajjesu bhayadassÃvÅ samÃdÃya sikkhati sikkhÃpadesu. Bahussuto hoti sutadharo sutasannÅcayo ye te dhammà ÃdikalyÃïà majjhekalyÃïà pariyosÃnakalyÃïà sÃtthaæ [PTS Page 199] [\q 199/] sabya¤janaæ kevalaparipuïïaæ parisuddhaæ brahmacariyaæ abhivadanti, tathÃrÆpÃssa dhammà bahussutà honti dhatÃ, vacasà paricitÃ, manasÃnupekkhitÃ, diÂÂhiyà suppaÂividdhÃ. KalyÃïamitto ca hoti kalyÃïasahÃyo kalyÃïasampavaÇko. SammÃdiÂÂhiko hoti sammÃdassanena samannÃgato. [BJT Page 358] [\x 358/] Anekavihitaæ iddhividhaæ paccanubhoti ekopi hutvà bahudhà hoti, bahudhà pi hutvà eko hoti, ÃvÅbhÃvaæ tirobhÃvaæ tiroku¬¬haæ tiropÃkÃraæ tiropabbataæ asajjamÃno gacchati seyyathÃpi ÃkÃse. PaÂhaviyÃpi ummujjanimujjaæ karoti seyyathÃpi udake. Udakepi abhijjamÃne gacchati seyyathÃpi paÂhaviyaæ. ùkÃsepi pallaÇkena kamati seyyathÃpi pakkhi sakuïo. Ime pi candima suriye evaæ mahiddhike evaæ mahÃnubhÃve pÃïinà parimasati parimajjati. YÃva brahmalokÃpi kÃyena vasaæ vatteti. DibbÃya sotadhÃtuya visuddhÃya atikkantamÃnusakÃya ubho sadde suïÃti dibbe ca mÃnuse ca ye dÆre ca santike ca, ParasattÃnaæ parapuggalÃnaæ cetasà ceto paricca pajÃnÃti sarÃgaæ và cittaæ sarÃgaæ cittanti pajÃnÃti. VÅtarÃgaæ và cittaæ vÅtarÃgaæ cittanti pajÃnÃti. Sadosaæ và cittaæ sadosaæ cittanti pajÃnÃti. VÅtadosaæ và cittaæ vÅtadosaæ cittanti pajÃnÃti. Samohaæ và cittaæ samohaæ cittanti pajÃnÃti. VÅtamohaæ và cittaæ vÅtamohaæ cittanti pajÃnÃti. SaÇkhittaæ và cittaæ saÇkhittaæ cittanti pajÃnÃti. Vikkhittaæ và cittaæ vikkhittaæ cittanti pajÃnÃti. Amahaggataæ và cittaæ amahaggataæ cittanti pajÃnÃti. Mahaggataæ và cittaæ mahaggataæ cittanti pajÃnÃti. Savuttaraæ và cittaæ savuttaraæ cittanti pajÃnÃti. Anuttaraæ và cittaæ anuttaraæ cittanti pajÃnÃti. AsamÃhitaæ và cittaæ asamÃhitaæ cittanti pajÃnÃti. SamÃhitaæ và cittaæ samÃhitaæ cittanti pajÃnÃti. Avimuttaæ và cittaæ avimuttaæ cittanti pajÃnÃti. Vimuttaæ và cittaæ vimuttaæ cittanti pajÃnÃti. Anekavihitaæ pubbenivÃsaæ anussarati. SeyyathÅdaæ: ekampi jÃtiæ dvepi jÃtiyo, tissopi jÃtiyo catassopi jÃtiyo [PTS Page 200] [\q 200/] pa¤capi jÃtiyo dasapi jÃtiyo, visampi jÃtiyo tiæsampi jÃtiyo, cattÃrÅsampi jÃtiyo pa¤¤Ãsampi jÃtiyo, jÃtisatampi jÃtisahassampi jÃti satasahassampi anekepi saævaÂÂakappe anekepi vivaÂÂakappe anekepi saævaÂÂa vivaÂÂakappe amutrÃsiæ, evaæ nÃmo, evaæ gotto, evaæ vaïïo, evamÃhÃro evaæ sukhadukkhapaÂisaævedÅ evamÃyupariyanto. So tato vuto amutra upapÃdiæ. TatupÃsiæ evannÃmo evaægotto, evaævaïïo evamÃhÃro evaæ sukha dukkha paÂisaævedÅ, evamÃyu pariyanto. So tato cuto idhÆpapannoti iti sÃkÃraæ savuddesaæ anekavihitaæ pubbe nivÃsaæ anussarati. [BJT Page 360] [\x 360/] Dibbena cakkhunà visuddhena atikkantamÃnusakena satte passati cavamÃne upapajjamÃne hÅne païÅte suvaïïe dubbaïïe sugate duggate yathÃkammÆpage satte pajÃnÃti. 'Ime vata bhonto sattà kÃya duccaritena samannÃgatà vacÅ duccaritena samannÃgatà mano duccaritena samannÃgatà ariyÃnaæ upavÃdakà micchÃdiÂÂhikà micchÃdiÂÂhi kamma samÃdÃnÃ, te kÃyassabhedà parammaraïà apÃyaæ duggatiæ vinipÃtaæ nirayaæ upapannÃ. Imevà pana bhonto sattà kÃyasucaritena samannÃgatÃ, vacÅ sucaritena samannÃgatà mano sucaritena samannÃgatà ariyÃnaæ anupavÃdakà sammÃdiÂÂhikà sammÃdiÂÂhikamma samÃdÃnÃ, te kÃyassa bhedà parammaraïà sugatiæ lokaæ upapannÃti, iti dibbena cakkhunà visuddhena atikkantamÃnusakena satte passati cavamÃne upapajjamÃne hÅne païÅte suvaïïe dubbaïïe sugate duggate yathÃkammÆpage satte pajÃnÃti. ùsavÃnaæ khayà anÃsavaæ ceto vimuttiæ pa¤¤Ãvimuttiæ diÂÂheva dhamme sayaæ abhi¤¤Ã sacchikatvà upasampajja viharati. [PTS Page 201] [\q 201/] Imehi kho bhikkhave dasahi dhammehi samannÃgato bhikkhu Ãhuneyyo hoti pÃhuïeyyo dakkhiïeyyo a¤jalikaraïÅyo anuttaraæ pu¤¤akkhettaæ lokassÃti. 10. 2. 5. 8 Thera suttaæ Dasahi bhikkhave dhammehi samannÃgato thero bhikkhu yassaæ yassaæ disÃyaæ viharati. PhÃsuyeva viharati. Katamehi dasahi: Thero hoti ratta¤¤Æ cirapabbajito. SÅlavà hoti pÃtimokkhasaævarasaævuto viharati ÃcÃragocarasampanno, aïumattesu vajjesu bhayadassÃvÅ samÃdÃya sikkhati sikkhÃpadesu. Bahussuto hoti sutadharo sutasannÅcayo, ye te dhammà ÃdikalyÃïà majjhekalyÃïà pariyosÃnakalyÃïà sÃtthÃ, sabya¤janà kevalaparipuïïaæ parisuddhaæ brahmacariyaæ abhivadanti, tathÃrÆpÃssa dhammà bahussutà honti dhatà vacasà paricità manasÃnupekkhità diÂÂhiyà suppaÂividdho. UbhayÃni kho panassa pÃtimokkhÃni vitthÃrena svÃgatÃni honti suvibhattÃni suppa vattÅni suvinicchitÃni suttaso anubya¤janaso adhikaraïa samuppÃda vÆpasame kusalo hoti. DhammakÃmo hoti piyasamudÃcÃro, abhidhamme abhivinaye uÊÃrapÃmujjo, santuÂÂho hoti. [BJT Page 362] [\x 362/] ItarÅtaracÅvarapiï¬apÃtasenÃsanagilÃnapaccayabhesajjaparikkhÃrena. PÃsÃdiko hoti abhikkante paÂikkante. Susaævuto antaragharepi nisajjÃya, catunnaæ jhÃnÃnaæ ÃbhicetasikÃnaæ diÂÂhadhammasukhavihÃrÃnaæ nikÃmalÃbhÅ hoti akicchalÃbhÅ akasiralÃbhÅ ÃsavÃna¤ca khayà anÃsavaæ ceto vimuttiæ pa¤¤Ãvimuttiæ diÂÂheva dhamme sayaæ abhi¤¤Ã sacchikatvà upasampajja viharati. Imehi kho bhikkhave dasahi dhammehi samannÃgato thero bhikkhu yassaæ yassaæ disÃyaæ viharati phÃsuyeva viharatÅti. 10. 2. 5. 9 UpÃli suttaæ Atha kho Ãyasmà upÃli yena bhagavà tenupasaÇkami. UpasaÇkamitvà bhagavantaæ abhivÃdetvà ekamantaæ [PTS Page 202] [\q 202/] nisÅdi. Ekamantaæ nisinno kho Ãyasmà upÃli bhagavantaæ etadavoca: icchÃmahaæ bhante ara¤¤e vanapatthÃni pantÃni senÃsanÃni paÂisevitunti. DurabhisambhavÃni kho upÃli ara¤¤e vanapatthÃni pantÃni senÃsanÃni, dukkaraæ pavivekaæ durabhiramaæ ekatte haranti ma¤¤e mano vanÃni samÃdhiæ alabhamÃnassa bhikkhuno. Ye kho upÃli evaæ vadeyya: 'ahaæ samÃdhiæ alabhamÃno *ara¤¤e vanapatthÃni pantÃni senÃsanÃni paÂisevissà mi'ti. Tassetaæ pÃÂikaÇkhaæ saæsÅdissati vÃ1 uppilavissativÃ. * Ara¤¤avanapatanÃni machasaæ 1. Upalavisasativà machasaæ [BJT Page 364] [\x 364/] SeyyathÃpi upÃli mahà udakarahado, atha Ãgaccheyya hatthinÃgo sattaratano và aÂÂharatano vÃ. Tassa evamassa: 'yannÆnÃhaæ imaæ udakarahadaæ ogÃhetvà kaïïasandhopikampi khi¬¬aæ kÅÊeyyaæ, piÂÂhisandhopikampÅ khi¬¬aæ kÅÊeyyaæ. Kaïïasandhopikampi khi¬¬aæ kÅÊitvà piÂÂhisandhopikampi khi¬¬aæ kÅÊitvà nahÃtvà ca pivitvà ca paccuttaritvà yena kÃmaæ pakkhameyya'nti. So udakarahadaæ ogÃhetvà kaïïasandhopikampi khi¬¬aæ kÅÊeyya. PiÂÂhisandhopikampi khi¬¬aæ kÅÊeyya. Kaïïasandhopikampi khi¬¬aæ kÅÊitvà piÂÂhisandhopikampi khi¬¬aæ kÅÊitvà nahÃtvà ca pivitvà ca paccuttaritvà yena kÃmaæ pakkameyya. Taæ kissahetu: mahÃhupÃli attabhÃvo gambhÅre gÃdhaæ vindati, Atha Ãgaccheyya saso và biÊÃro vÃ. Tassa eva massa: ko cÃhaæ, ko ca hatthinÃgo? YannÆnÃhaæ imaæ udakarahadaæ ogÃhetvà kaïïasandhopikampi khi¬¬aæ kÅÊeyyaæ piÂÂhisandhopikampi khi¬¬aæ [PTS Page 203] [\q 203/] kÅÊeyyaæ kaïïasandhopikampi khi¬¬aæ kÅÊitvà piÂÂhisandhopikampi khi¬¬aæ kÅÊitvà nahÃtvà ca pivitvà ca paccuttaritvà yena kÃmaæ pakkameyyanti. Sotaæ udakarahadaæ1 sahasà appaÂisaÇkhÃya pakkhandeyya. Tassetaæ pÃÂikaÇkhaæ saæsÅdissati và uppilavissati và taæ kissahetu: paritto hupÃli attabhÃvo gambhÅre gÃdhaæ na vindati. Evameva kho upÃli yo evaæ vadeyya: ahaæ samÃdhiæ alabhamÃno ara¤¤e vanapatthÃni pattÃni senÃsanÃni paÂisevissÃmÅ ti. Tassetaæ pÃÂikaÇkhaæ, saæsÅdissati và uppilavissati vÃ. SeyyathÃpi upÃli daharo kumÃro mando uttÃnaseyyako sakena muttakarÅsena kÅÊati, taæ kiæ ma¤¤asi upÃli, nanvÃyaæ kevalà paripÆrà bÃlaki¬¬Ãti? Evaæ bhante. Sa kho so upÃli kumÃro aparena samayena vuddhimanvÃya indriyÃnaæ paripÃkamanvÃya yÃni tÃni kumÃrakÃnaæ kÅÊÃpanakÃni bhavanti. SeyyathÅdaæ: vaÇkakaæ, 2 ghaÂikaæ, mokkhacikaæ, ciÇgulakaæ pattÃÊhakaæ, ratakaæ dhanukaæ, tehi kÅÊati. Taæ kiæ ma¤¤asi upÃli. NanvÃyaæ khi¬¬Ã purimÃya khi¬¬Ãya abhikkantatarà ca païÅtatarà cÃti? Evaæ bhante. 1. Upasaæyitvà sahasà appacisaækhÃya sÅmu. 2. VaÇka sÅmu [pts.] [BJT Page 366] [\x 366/] Sakho so upÃli kumÃro aparena samayena vuddhimanvÃya indriyÃnaæ paripÃkamanvÃya pa¤cahi kÃmaguïehi samappito samaÇgibhÆto parivÃreti cakkhuvi¤¤eyyehi rÆpehi iÂÂhehi kantehi manÃpehi piyarÆpehi kÃmÆpasaæhitehi rajanÅyehi, sotavi¤¤eyyehi saddehi, ghÃïavi¤¤eyyehi gandhehi, jivhÃvi¤¤eyyehi rasehi, kÃya vi¤¤eyyehi [PTS Page 204] [\q 204/] phoÂÂhabbehi iÂÂhehi kantehi manÃpehi piya rÆpehi kÃmÆpasaæhitehi rajanÅyehi, taæ kiæ ma¤¤asi upÃli, nanvÃyaæ khi¬¬Ã purimÃhi khi¬¬Ãhi abhikkantatarà ca païÅtatarà cÃti? Evaæ bhante Idhaæ kho pana vo upÃli tathÃgato loke uppajjati arahaæ sammÃsambuddho vijjÃcaraïasampanno sugato lokavidÆ anuttaro purisadammasÃrathÅ satthà devamanussÃnaæ buddho bhagavÃ: so imaæ lokaæ sadevakaæ samÃrakaæ sabrahmakaæ sassamaïabrÃhmaïiæ pajaæ sadevamanussaæ sayaæ abhi¤¤Ã sacchikatvà pavedeti. So dhammaæ deseti ÃdikalyÃïaæ majjhekalyÃïaæ pariyosÃnakalyÃïaæ sÃtthaæ sabya¤janaæ kevala paripuïïaæ pariÓuddhaæ brahmacariyaæ pakÃseti. Taæ dhammaæ suïÃti gahapati sutto và a¤¤atarasmiæ và kule paccÃjÃto so taæ dhammaæ sutvà tathÃgate saddhaæ paÂilabhati, so tena saddhÃpaÂilÃbhena samannÃgato itipaÂisaæcikkhati: sambÃdho gharÃvÃso rajÃpatho, abbhokÃso pabbajjÃ. Nayidaæ sukaraæ agÃraæ ajjhÃvasatà ekantaparipuïïaæ ekanta parisuddhaæ saÇkhalikhitaæ brahmacariyaæ carituæ. YannÆnÃhaæ kesamassuæ ohÃretvà kÃsÃyÃni vatthÃni acchÃdetvà agÃrasmà anagÃriyaæ pabbajeyyanti. So aparena samayena appaæ và bhogakkhandhaæ pahÃya mahantaæ và bhogakkhandhaæ pahÃya appaæ và ¤ÃtiparivaÂÂaæ pahÃya mahantaæ và ¤ÃtiparivaÂÂaæ pahÃya kesamassuæ ohÃretvà kÃsÃyÃni vatthÃni acchÃdetvà agÃrasmà anagÃriyaæ pabbajati. So evaæ pabbajito samÃno bhikkhÆnaæ sikkhÃsÃjÅvasamÃpanno pÃïÃtipÃtaæ pahÃya pÃïÃtipÃtà paÂivirato hoti, nihita daï¬o nihitasattho lajji dayÃpanno sabbapÃïabhÆtÃnukampÅ viharati. AdinnÃdÃnaæ pahÃya adinnÃdÃnà paÂivirato hoti dinnÃdÃyÅ dinnapÃÂikaÇkhÅ athenena suci bhÆtena attanà viharati. Abrahmacariyaæ pahÃya brahmacÃrÅ hoti [PTS Page 205] [\q 205/] ÃrÃcÃrÅ virato methunà gÃmadhammÃ, musÃvÃdaæ pahÃya musÃvÃdà paÂivirato hoti saccavÃdÅ saccasandho theto paccayiko avisaævÃdako lokassa, pisunaævÃcaæ pahÃya pisuïÃyavÃcÃya paÂivirato hoti. [BJT Page 368] [\x 368/] Na ito sutvà amutra akkhÃtà imesaæ bhedÃya, amutra và sutvà na imesaæ akkhÃtà amÆsaæ bhedÃya, iti bhinnÃnaæ và sandhÃtà sahitÃnaæ và anuppadÃtà samaggÃrÃmo samaggarato samagganandÅ samaggakaraïiæ vÃcaæ bhÃsità hoti. Pharusaæ vÃcaæ pahÃya pharusÃya vÃcÃya paÂivirato hoti. Yà sà vÃcà neÊà kaïïasukhà pemaïÅyà hadayaÇgamà porÅ bahujanakantà bahujanamanÃpÃ, tathÃrÆpiæ vÃcaæ bhÃsità hoti. SamphappalÃpaæ pahÃya samphappalÃpà paÂivirato hoti kÃlavÃdÅ bhÆtavÃdÅ atthavÃdÅ dhammavÃdÅ vinayavÃdÅ nidhÃnavatiæ vÃcaæ bhÃsità hoti kÃlena sÃpadesaæ pariyantavatiæ atthasaæhitaæ. So bÅjagÃmabhÆtagÃmasamÃrambhà paÂivirato hoti. Ekabhattiko hoti. Rattuparato virato vikÃlabhojanÃ. NaccagÅtavÃditavisÆkadassanà paÂivirato hoti, mÃlÃgandhavilepanadhÃraïamaï¬ana vibhÆsanaÂÂhÃnà paÂivirato hoti uccÃsayanamahÃsayanà paÂivirato hoti. JÃtarÆparajatapaÂiggahaïà paÂivirato hoti. ùmakadha¤¤a paÂiggahaïà paÂivirato hoti. ùmakamaæsapaÂiggahaïà paÂivirato hoti. ItthÅkumÃrikapaÂiggahaïà paÂivirato hoti. DÃsidÃsapaÂiggahaïà paÂivirato hoti. AjeÊakapaÂiggahaïà paÂivirato hoti. KukkuÂa sÆkarapaÂiggahaïà paÂivirato hoti. HatthigavÃssavaÊavà paÂiggahaïà paÂivirato hoti. KhettavatthupaÂiggahaïà paÂivirato hoti. DÆteyya pahiïagamanÃnuyogà paÂivirato hoti. Kayavikkayà paÂivirato hoti, tulÃkÆÂakaæsakÆÂamÃnakÆÂà paÂivirato [PTS Page 206] [\q 206/] hoti. UkkoÂana va¤cananikatisÃciyogà paÂivirato hoti. ChedanavadhabandhanaviparÃmosaÃlopasÃhakÃrà paÂivirato hoti. So santuÂÂho hoti kÃyapÃrihÃrikena cÅvarena kucchipÃrihÃrikena piï¬apÃtena yena yeneva pakkamati samÃdÃyeva pakkamati. SeyyathÃpi pakkhÅsakuïo yena yeneva ¬eti, sapattabhÃrova ¬eti. Evameva bhikkhu santuÂÂho hoti kÃyapÃrihÃrikena cÅvarena kucchipÃrihÃrikena piï¬apÃtena yena yeneva pakkamati, samÃdÃyeva pakkamati so iminà ariyena sÅlakkhandhena samannÃgato ajjhattaæ anavajjasukhaæ paÂisaævedeti: [BJT Page 370] [\x 370/] So cakkhunà rÆpaæ disvà na nimittaggÃhÅ hotÅ nÃnubya¤janaggÃhÅ. YatvÃdhikaraïametaæ cakkhundriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpakà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya paÂipajjati, rakkhati cakkhundriyaæ, cakkhundriye saævaraæ Ãpajjati. Sotena saddaæ sutvà na nimittaggÃhÅ hoti, nÃnubya¤janaggÃhÅ, yatvÃdhikaraïametaæ sotindriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpakà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya paÂipajjati, rakkhati sotindriyaæ, sotindriye saævaraæ Ãpajjati. GhÃïena gandhaæ ghÃyitvà na nimittaggÃhÅ hoti nÃnubya¤janaggÃhÅ, yatvÃdhikaraïametaæ ghÃnendriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpakà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya paÂipajjati, rakkhati ghÃnendriyaæ, ghÃnendriye saævaraæ Ãpajjati. JivhÃya rasaæ sÃyitvà na nimittaggÃhÅ hoti nÃnubya¤janaggÃhÅ, yatvÃdhikaraïametaæ jivhindriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpakà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya paÂipajjati. Rakkhati jivhindriyaæ, jivhindriye saævaraæ Ãpajjati. KÃyena phoÂÂhabbaæ phÆsitvà na nimittagÃhÅ hoti nÃnubya¤janaggÃhÅ. YatvÃdhikaraïametaæ kÃyendriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpakà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya paÂipajjati, rakkhati kÃyendriyaæ, kÃyendriye saævaraæ Ãpajjati. Manasà dhammaæ vi¤¤Ãya na nimittaggÃhÅ hoti, nÃnubya¤janaggÃhÅ, yatvÃdhikaraïametaæ manindriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpakà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya paÂipajjati, rakkhati manindriyaæ, manindriye saævaraæ Ãpajjati. So iminà ariyena indriyasaævarena samannÃgato ajjhattaæ abyÃsekasukhaæ paÂisaævedeti. So abhikkante paÂikkante sampajÃnakÃrÅ hoti, Ãlokite vilokite sampajÃnakÃrÅ hoti, sammi¤jite pasÃrite sampajÃnakÃrÅ hoti, saÇghÃÂipattacÅvaradhÃraïe sampajÃnakÃrÅ hoti, asite pÅte khÃyite sÃyite sampajÃnakÃrÅ hoti. UccÃra passÃvakamme sampajÃnakÃrÅ hoti. Gate Âhite nisinne sutte jÃgarite bhÃsite tuïhÅbhÃve sampajÃnakÃrÅ hoti. . So iminà ca ariyena sÅlakkhandhena samannÃgato iminà ca [PTS Page 207] [\q 207/] ariyena indriyasaævarena samannÃgato iminà ca ariyena satisampaja¤¤ena samannÃgato vicittaæ senÃsanaæ bhajati: ara¤¤aæ rukkhamÆlaæ pabbataæ kandaraæ giriguhaæ susÃnaæ vanapatthaæ abbhokÃsaæ palÃlapu¤jaæ so ara¤¤agato và rukkhamÆlagato và su¤¤ÃgÃragato và nisÅdati pallaÇkaæ Ãbhujitvà ujuæ kÃyaæ païidhÃya parimukhaæ satiæ upaÂÂhapetvÃ. 372 So abhijjhaæ loke pahÃya vigatÃbhijjhena cetasà viharati. AbhijjhÃya cittaæ parisodheti. VyÃpÃdapadosaæ pahÃya abyÃpannacitto viharati sabbapÃïabhÆtahitÃnukampÅ, vyÃpÃdapadosà cittaæ parisodheti. ThÅnamiddhaæ pahÃya vÅgata thÅnamiddho viharati Ãlokasa¤¤Å sato sampajÃno, thÅnamiddhà cittaæ parisodheti. Uddhaccakukkuccaæ pahÃya anuddhato viharati ajjhattaæ vÆpasannacitto uddhaccakukkuccà cittaæ parisodheti. Vicikicchaæ pahÃya tiïïavicikiccho viharati akathaækathÅ kusalesu dhammesu, vicikicchÃya cittaæ parisodheti. So iminà pa¤canÅvaraïe pahÃya cetaso upakkilese pa¤¤Ãya dubbalÅ karaïe vivicceva kÃmehi vivicca akusalehi dhammehi savitakkaæ savicÃraæ vivekajaæ pÅtisukhaæ paÂhamaæ jhÃnaæ upasampajja viharati. Taæ kiæ ma¤¤asi upÃli, nanvÃyaæ vihÃro purimehi vihÃrehi abhikkantataro ca païÅtataro cÃti? Evaæ bhante. Imampi kho upÃli mama sÃvakà attani dhammaæ sampassamÃnà ara¤¤e vanapatthÃni pantÃni senÃsanÃni paÂisevanti. No ca kho tÃva anuppattasadatthà viharanti. Puna ca paraæ upÃli bhikkhu vitakkavicÃrÃnaæ vÆpasamà ajjhattaæ sampasÃdanaæ cetaso ekodibhÃvaæ avitakkaæ avicÃraæ samÃdhijaæ pÅtisukhaæ dutiyaæ jhÃnaæ upasampajja viharati. Taæ kiæ ma¤¤asi upÃli, nanvÃyaæ vihÃro purimehi vihÃrehi abhikkantataro ca païÅtataro cà ti? Evaæ bhante. Imampi kho upÃli mama sÃvakà attani dhammaæ sampassamÃnà [PTS Page 208] [\q 208/] ara¤¤e vanapatthÃni pantÃni senÃsanÃni paÂisevanti. No ca kho tÃva anuppattasadatthà viharanti. Puna ca paraæ upÃli bhikkhu pÅtiyà ca virÃgà upekkhako ca viharati sato ca sampajÃno, sukha¤ca kÃyena paÂisaævedeti, yaæ taæ ariyà Ãcikkhanti upekkhako satimà sukhavihÃrÅti, tatiyaæ jhÃnaæ upasampajja viharati taæ kiæ ma¤¤asi upÃli nanvÃyaæ vihÃro purimehi vihÃrehi abhikkantataro ca païÅtatarocà ti? Evaæ bhante. [BJT Page 374] [\x 374/] Imampi kho upÃli mama sÃvakà attani dhammaæ sampassamÃnà ara¤¤e vanapatthÃni panthÃni senÃsanÃni paÂisevanti. No ca kho tÃva anuppattasadatthà viharanti. Puna ca paraæ upÃli bhikkhu sukhassa ca pahÃnà dukkhassa ca pahÃnà pubbeva somanassadomanassÃnaæ atthaÇgamà adukkhaæ asukhaæ upekkhÃsati pÃrisuddhiæ catutthaæ jhÃnaæ upasampajja viharati, taæ kiæ ma¤¤asi upÃli nanvÃyaæ viharo purimehi vihÃrehi abhikkantataro ca païÅtataro cà ti? Evaæ bhante. Imampi kho upÃli mama sÃvakà attani dhammaæ sampassamÃnà ara¤¤e vanapatthÃni pantÃni senÃsanÃni paÂisevanti. No ca kho tÃva anuppattasadatthà viharanti. Puna ca paraæ upÃli bhikkhu sabbaso rÆpa sa¤¤Ãnaæ samatikkamà paÂighasa¤¤Ãnaæ atthaÇgamà nÃnattasa¤¤Ãnaæ amanasikÃrà 'ananto ÃkÃso'ti ÃkÃsÃna¤cÃyatanaæ upasampajja viharati. Taæ kiæ ma¤¤asi upÃli, nanvÃyaæ vihÃro purimehi vihÃrehi abhikkantaro ca païÅtataro cÃti? Evaæ bhante. Imampi kho upÃli, mama sÃvakà attani dhammaæ sampassamÃnà ara¤¤e vanapatthÃni pantÃni senÃsanÃni paÂisevanti. No ca kho tÃva anuppattasadatthà viharanti. Puna ca paraæ upÃli bhikkhu sabbaso ÃkÃsÃna¤cÃyatanaæ samatikkamma 'anantaæ vi¤¤Ãïa'nti vi¤¤Ãïa¤cÃyatanaæ upasampajja viharati: taæ kiæ ma¤¤asi upÃli, nanvÃyaæ vihÃro purimehi vihÃrehi abhikkantataro ca païÅtataro cÃti? Sabbaso vi¤¤Ãïa¤cÃyatanaæ samatikkamma natthi ki¤cÅ ti Ãki¤ca¤¤Ãyatanaæ upasampajja viharati. Taæ kiæ ma¤¤asi upÃli, nanvÃyaæ vihÃro purimehi vihÃrehi abhikkantataro ca païÅtataro cÃti? Sabbaso Ãki¤ca¤¤Ãyatanaæ samatikkamma 'santametaæ, païÅtameta'nti [PTS Page 209] [\q 209/] nevasa¤¤ÃnÃsa¤¤Ãyatanaæ upasampajja viharati, taæ kiæ ma¤¤asi upÃli, nanvÃyaæ vihÃro purimehi vihÃrehi abhikkantataro ca païÅtataro cÃti? Evaæ bhante. Imampi kho upÃli mama sÃvakà attani dhammaæ sampassamÃnà ara¤¤e vanapatthÃni pantÃni senÃsanÃni paÂisevanti. No ca kho tÃva anuppattasadatthà viharanti. [BJT Page 376] [\x 376/] Puna ca paraæ upÃli bhikkhu sabbaso nevasa¤¤ÃnÃsa¤¤Ãyatanaæ samatikkamma sa¤¤Ãvedayitanirodhaæ upasampajja viharati. Pa¤¤Ãya cassa disvà Ãsavà parikkhÅïà honti. Taæ kiæ ma¤¤asi upÃli, nanvÃyaæ vihÃro purimehi vihÃrehi abhikkantataro ca païÅtataro cà ti? Evaæ bhante. Imampi kho upÃli mama sÃvakà attani dhammaæ sampassamÃnà ara¤¤e vanapatthÃni pantÃni senÃsanÃni paÂisevanti. No ca kho tÃva anuppattasadatthà viharanti. IÇgha tvaæ upÃli, saÇghe viharÃhi, saÇghe te viharato phÃsu bhavissatÅ ti. 10. 2. 5. 10 BhabbÃbhabba suttaæ Dasa ime bhikkhave dhamme appahÃya abhabbo arahattaæ sacchikÃtuæ katame dasa: RÃgaæ dosaæ mohaæ kodhaæ upanÃhaæ makkhaæ palÃsaæ issaæ macchariyaæ mÃnaæ. Ime kho bhikkhave dasa dhamme appahÃya abhabbo arahattaæ sacchikÃtuæ. Dasayime bhikkhave dhamme pahÃya bhabbo arahattaæ sacchikÃtuæ katame dasa: RÃgaæ dosaæ mohaæ kodhaæ upanÃhaæ makkhaæ palÃsaæ issaæ macchariyaæ mÃnaæ. Ime kho bhikkhave dasa dhamme pahÃya bhabbo arahattaæ sacchikÃtunti. [PTS Page 210] [\q 210/] UpÃlivaggo pa¤camo. TatruddÃnaæ: KÃmabhogÅ veraæ diÂÂhivajja uttiyà ubho Kokanado Ãhuniyo: thero upÃli abhabboti. Dutiyo païïÃsako niÂÂhito. [BJT Page 378] [\x 378/] Tatiyo païïÃsako 10. 3. 1. 1 Samaïasa¤¤Ã suttaæ Tisso imà bhikkhave samaïasa¤¤Ã bhÃvità bahulÅkatà sattadhamme paripÆrenti. Katamà tisso: VevaïïÅyamhi ajjhupagato, paÂapaÂibaddhà me jÅvikÃ, a¤¤o me Ãkappo karaïÅyoti. Imà kho bhikkhave tisso samaïasa¤¤Ã bhÃvità bahulÅkatà sattadhamme paripÆrenti. Katame satta: Niccaæ santatakÃrÅ1 hoti santatavutti2 sÅlesu, anabhijjhÃlÆ hoti. AvyÃpajjho hoti. AnatimÃnÅ hoti sikkhÃkÃmo [PTS Page 211] [\q 211/] hoti, idamatthantissa hoti jÅvitaparikkhÃresu Ãraddhaviriyo ca viharati. Imà kho bhikkhave tisso samaïa¤¤Ã bhÃvità bahulÅkatà ime satta dhamme paripÆrentÅ ti. 10. 3. 1. 2 BojjhaÇga suttaæ Sattime bhikkhave bojjhaÇgà bhÃvità bahulÅkatà tisso vijjà paripÆrenti. Katame satta: SatisambojjhaÇgo, dhammavicayasambojjhaÇgo, viriyasambojjhaÇgo, pÅtisambojjhaÇgo, passaddhisambojjhaÇgo samÃdhisambojjhaÇgo, upekkhÃsambojjhaÇgo, ime kho bhikkhave sattabojjhaÇgà bhÃvità bahulÅkatà tisso vijjà paripÆrenti. Katamà tisso: Idha bhikkhave bhikkhu anekavihitaæ pubbenivÃsaæ anussarati. SeyyathÅdaæ: ekampi jÃtiæ dvepi jÃtiyo, tissopi jÃtiyo catassopi jÃtiyo pa¤capi jÃtiyo dasapi jÃtiyo, vÅsampi jÃtiyo tiæsampi jÃtiyo, cattÃrÅsampi jÃtiyo pa¤¤Ãsampi jÃtiyo, jÃtisatampi jÃtisahassampi jÃti satasahassampi anekepi saævaÂÂakappe anekepi vivaÂÂakappe anekepi saævaÂÂa vivaÂÂakappe amutrÃsiæ, evaænÃmo evaægotto evaæ vaïïo, evamÃhÃro evaæ sukhadukkhapaÂisaævedÅ evamÃyupariyanto. So tato cuto amutra upapÃdiæ. TatrÃpÃsiæ evannÃmo evaæ gotto. Evaævaïïo evamÃhÃro evaæ sukha dukkha paÂisaævedÅ, evamÃyu pariyanto. So tato cuto idhupapannoti iti sÃkÃraæ sauddesaæ anekavihitaæ pubbenivÃsaæ anussarati. 1. SanatakÃrÅ hoti. Machasaæ. AÂÂhakathÃ. SatatakÃrÅhoti syÃ. [Pts.] 2. Satatavutti syÃ. [Pts.] 3. ùraddha viriyoca machasaæ. [BJT Page 380] [\x 380/] Dibbena cakkhunà visuddhena atikkantamÃnusakena satte passati cavamÃne upapajjamÃne hÅne païÅte suvaïïe dubbaïïe sugate duggate yathÃkammÆpage satte pajÃnÃti. ùsavÃnaæ khayà anÃsavaæ ceto vimuttiæ pa¤¤Ãvimuttiæ diÂÂheva dhamme sayaæ abhi¤¤Ã sacchikatvà upasampajja viharati. Ime kho bhikkhave satta bojjhaÇgà bhÃvità bahulÅkatà imà tisso vijjà paripÆrentÅ ti. 10. 3. 1. 3 Micchatta suttaæ Micchattaæ bhikkhave Ãgamma virÃdhanà hoti, no ÃrÃdhanÃ. Katha¤ca bhikkhave micchattaæ Ãgamma virÃdhanà hoti no ÃrÃdhanÃ: MicchÃdiÂÂhikassa bhikkhave micchÃsaækappo pahoti, micchÃsaÇkappassa micchÃvÃcà pahoti, micchÃvÃcassa [PTS Page 212] [\q 212/] micchÃkammanto pahoti, micchÃkammantassa micchà ÃjÅvo pahoti, micchÃÃjÅvassa micchÃvÃyÃmo pahoti, micchÃvÃyÃmassa micchÃsati pahoti, micchÃsatissa micchÃsamÃdhi pahoti, micchÃsamÃdhissa micchäÃïaæ pahoti, micchäÃïissa1 micchÃvimutti pahoti. Evaæ kho bhikkhave micchattaæ Ãgamma virÃdhanà hoti no ÃrÃdhanÃ. Sammattaæ bhikkhave Ãgamma ÃrÃdhanà hoti, no virÃdhanà katha¤ca bhikkhave sammattaæ Ãgamma ÃrÃdhanà hoti, no virÃdhanÃ: SammÃdiÂÂhikassa bhikkhave sammÃsaÇkappo pahoti, sammÃsaÇkappassa sammÃvÃcà pahoti, sammÃvÃcassa sammÃkammanto pahoti, sammÃkammantassa sammà ÃjÅvo pahoti, sammà ÃjÅvassa sammÃvÃyÃmo pahoti, sammà vÃyÃmassa sammÃsati pahoti, sammÃsatissa sammà samÃdhi pahoti, sammÃsamÃdhissa sammäÃïaæ pahoti, sammäÃïissa2 sammÃvimutti pahoti. Evaæ kho bhikkhave sammattaæ Ãgamma ÃrÃdhanà hoti no virÃdhanà ti. 1. MicchäÃïassa. [Pts.] 2. SammäÃïassa. [Pts.] [BJT Page 382] [\x 382/] 10. 3. 1. 4 BÅja suttaæ MicchÃdiÂÂhikassa bhikkhave purisa puggalassa micchà saækappassa micchà vÃcassa micchà kammantassa micchà ÃjÅvassa micchà vÃyÃmassa micchà satissa micchà samÃdhissa micchà ¤Ãïissa micchà vimuttissa ya¤ceva1 kÃyakammaæ yathÃdiÂÂhi samattaæ samÃdinnaæ2, ya¤ca vacÅkammaæ yathÃdiÂÂhi samattaæ samÃdinnaæ ya¤ca manokammaæ yathÃdiÂÂhi samattaæ samÃdinnaæ, yà ca cetanà yà ca patthanÃ, yo ca païidhi, ye ca saÇkhÃrÃ, sabbe te dhammÃ, aniÂÂhÃya akantÃya amanÃpÃya ahitÃya dukkhÃya saævattanti. Taæ kissa hetu: diÂÂhi hi3 bhikkhave pÃpikÃ. SeyyathÃpi bhikkhave nimbabÅjaæ và kosÃtakÅ bÅjaæ tittakÃlÃbu bÅjaæ và allÃya paÂhaviyà nikkhittaæ [PTS Page 213] [\q 213/] ya¤ceva1 paÂhavirasaæ upÃdiyati. Ya¤ca Ãporasaæ upÃdiyati. Sabbaæ taæ tittakattÃya kaÂukattÃya asÃtattÃya saævattanti. Taæ kissa hetu: bÅjaæ hi bhikkhave pÃpakaæ. Evameva kho bhikkhave micchÃdiÂÂhikassa purisa puggalassamicchà saækappassa micchà vÃcassa micchà kammantassamicchà ÃjÅvassamicchà vÃyÃmassa micchà satissa micchà samÃdhissa micchà ¤Ãïissa micchà vimuttissa ya¤ceva kÃyakammaæ yathÃdiÂÂhi samattaæ samÃdinnaæ, ya¤ca vacÅkammaæ yathÃdiÂÂhi samattaæ samÃdinnaæ ya¤ca manokammaæ yathÃdiÂÂhi samattaæ samÃdinnaæ, yà ca cetanà yà ca patthanÃ, yo ca païidhi, ye ca saÇkhÃrÃ, sabbe te dhammÃ, aniÂÂhÃya akantÃya amanÃpÃya ahitÃya dukkhÃya saævattanti. Taæ kissa hetu: diÂÂhi hi bhikkhave pÃpikÃ. SammÃdiÂÂhikassa bhikkhave purisapuggalassa sammà saækappassa sammà vÃcassa sammà kammantassa sammà ÃjÅvassa sammà vÃyÃmassa sammà satissa sammà samÃdhissa sammà ¤Ãïissa sammà vimuttissa ya¤ceva kÃyakammaæ yathÃdiÂÂhi samattaæ samÃdinnaæ, ya¤ca vacÅkammaæ yathÃdiÂÂhi samattaæ samÃdinnaæ ya¤ca manokammaæ yathÃdiÂÂhi samattaæ samÃdinnaæ, yà ca cetanÃ, yà ca patthanà yo ca païidhi, ye ca saÇkhÃrà sabbe te dhammà iÂÂhÃya kantÃya manÃpÃya hitÃya sukhÃya saævattanti. Taæ kissa hetu: diÂÂhi hi4 bhikkhave bhaddikÃ. 1. Ya¤ca, machasaæ. 3. DiÂÂhi hissa machasaæ 2. SamÃdinnaæ. [Pts. 4.] DiÂÂhihihissa machasaæ, [BJT Page 384] [\x 384/] SeyyathÃpi bhikkhave, ucchubÅjaæ và sÃÊi bÅjaæ và muddikà bÅjaæ và allÃya paÂhaviyà nikkhittaæ ya¤ceva paÂhavirasaæ upÃdiyati, ya¤ca Ãporasaæ upÃdiyati, sabbaæ taæ sÃtattÃya madhurattÃya asecanakattÃya saævattati. Taæ kissa hetu: bÅjaæ hi bhikkhave bhaddakaæ. Evameva kho bhikkhave sammÃdiÂÂhikassa purisapuggalassa sammà saækappassa sammÃvÃcassa sammÃkammantassa [PTS Page 214] [\q 214/] sammà ÃjÅvassa sammà vÃyÃmassa sammà satissa sammà samÃdhissa sammà ¤Ãïassa sammà vimuttissa ya¤ceva kÃyakammaæ yathÃdiÂÂhÅ samattaæ samÃdinnaæ, ya¤ca vacÅkammaæ yathÃdiÂÂhÅ samattaæ samÃdinnaæ ya¤ca manokammaæ yathÃdiÂÂhÅ samattaæ samÃdinnaæ, yà ca cetanÃ, yà ca patthanà yo ca païidhi, ye ca saÇkhÃrà sabbe te dhammà iÂÂhÃya kantÃya manÃpÃya hitÃya sukhÃya saævattanti. Taæ kissa hetu: diÂÂhi hi bhikkhave bhaddikÃti. 10. 3. 1. 5 Vijjà suttaæ Avijjà bhikkhave pubbaÇgamà akusalÃnaæ dhammÃnaæ samÃpattiyÃ. Anvadeva ahirikaæ anottappaæ. AvijjÃgatassa bhikkhave aviddasuno micchÃdiÂÂhi pahoti. MicchÃdiÂÂhikassa micchÃsaÇkappo pahoti. Micchà saÇkappassa micchÃvÃcà pahoti. MicchÃvÃcassa micchÃkammanto pahoti. Micchà kammantatassa micchà ÃjÅvo pahoti. Micchà ÃjÅvassa micchÃvÃyÃmo pahoti. Micchà vÃyÃmassa micchÃsati pahoti. Micchà satissa micchÃsamÃdhi pahoti. Micchà samÃdhissa micchäÃïaæ pahoti. MicchäÃïissa micchÃvimutti pahoti. [BJT Page 386] [\x 386/] Vijjà ca kho bhikkhave pubbaÇgamà kusalÃnaæ dhammÃnaæ samÃpattiyÃ. Anvadeva hirotappaæ. VijjÃgatassa bhikkhave viddasuno sammÃdiÂÂhi pahoti. Sammà diÂÂhikassa sammà saÇkappo pahoti, sammà saÇkappassa sammÃvÃcà pahoti. Sammà vÃcassa sammà kammanto pahoti. Sammà kammantassa sammà ÃjÅvo pahoti. Sammà ÃjÅvassa sammÃvÃyÃmo pahoti. SammÃvÃyÃmassa sammÃsati pahoti. SammÃsatissa sammà samÃdhi pahoti. SammÃsamÃdhissa sammà ¤Ãïaæ pahoti. SammäÃïassa sammà vimutti pahotÅ'ti [PTS Page 215] [\q 215/] 10. 3. 1. 6 Nijjara suttaæ (SÃvatthi) Dasa imÃni bhikkhave nijjaravatthÆni. KatamÃni dasa: 1. SammÃdiÂÂhikassa bhikkhave micchÃdiÂÂhi nijjiïïà hoti. Ye ca micchÃdiÂÂhipaccayà aneke pÃpakà akusalà dhammà sambhavanti, te cassa nijjiïïà honti. SammÃdiÂÂhipaccayà ca aneke kusalà dhammà bhÃvanà pÃripÆriæ gacchanti. 2. SammÃsaækappassa bhikkhave micchÃsaÇkappo nijjiïïo hoti. Ye ca micchÃsaÇkappapaccayà aneke pÃpakà akusalà dhammà sambhavanti, te cassa nijjiïïà honti, sammà saÇkappapaccayà ca aneke kusalà dhammà bhÃvanà pÃripÆriæ gacchanti. 3. SammÃvÃcassa bhikkhave micchÃvÃcà nijjiïïo hoti. Ye ca micchÃvÃcÃpaccayà aneke pÃpakà akusalà dhammà sambhavanti, te cassa nijjiïïà honti. SammÃvÃcÃpaccayà ca aneke kusalà dhammà bhÃvanà pÃripÆriæ gacchanti. 4. SammÃkammantassa bhikkhave micchÃkammanto nijjiïïo hoti, ye ca micchÃkammanta paccayà aneke pÃpakà akusalà dhammà sambhavanti. Te cassa nijjiïïà honti. SammÃkammantapaccayà ca aneke kusalà dhammà bhÃvanà pÃripÆriæ gacchanti. 5. Sammà ÃjÅvassa bhikkhave micchÃÃjÅvo nijjiïïo hoti. Ye ca micchÃÃjÅvapaccayà aneke pÃpakà akusalà dhammà sambhavanti, te cassa nijjiïïà honti. SammÃÃjÅva paccayà ca aneke kusalà dhammà bhÃvanà pÃripÆriæ gacchanti. [BJT Page 388] [\x 388/] 6. SammÃvÃyÃmassa bhikkhave micchÃvÃyÃmo nijjiïïo hoti. Ye ca micchÃvÃyÃmapaccayà aneke pÃpakà akusalà dhammà sambhavanti. Te cassa nijjiïà honti. SammÃvÃyÃma paccayà ca aneke kusalà dhammà bhÃvanà pÃripÆriæ gacchanti. 7. Sammà satissa bhikkhave micchà sati nijjiïïà hoti. Ye ca micchÃsatipaccayà aneke pÃpakà akusalà dhammà sambhavanti. Te cassa nijjiïïà honti. SammÃsati paccayà ca aneke kusalà dhammà bhÃvanà pÃripÆriæ gacchanti. 8. Sammà samÃdhissa bhikkhave micchà samÃdhi nijjiïïo hoti. Ye ca micchà samÃdhi paccayà aneke pÃpakà akusalà dhammà sambhavanti. Te cassa nijjiïïà honti. SammÃsamÃdhipaccayà ca aneke [PTS Page 216] [\q 216/] kusalà dhammà bhavanà pÃripÆriæ gacchanti. 9. Sammà ¤Ãïassa bhikkhave micchà ¤Ãïaæ nijjiïïaæ hoti. Ye ca micchäÃïa paccayà aneke pÃpakà akusalà dhammà sambhavanti. Te cassa nijjiïïà honti. SammäÃïapaccayà ca aneke kusalà dhammà bhavanà pÃripÆriæ gacchanti. 10. SammÃvimuttissa bhikkhave micchÃvimutti nijjiïïà hoti. Yeca micchivimuttipaccayà aneke pÃpakà akusalà dhammà sambhavanti. Te cassa nijjiïïà honti. SammÃvimutti paccayà ca aneke kusalà dhammà bhÃvanà pÃripÆriæ gacchanti. ImÃni kho bhikkhave dasanijjarÃvatthunÅ ti. 10. 3. 1. 7 Dhovana suttaæ (SÃvatthi) Atthi bhikkhave dakkhiïesu janapadesu dhovanaæ nÃma tattha hoti annampi pÃnampi khajjampi bhojjampi leyyampi peyyampi naccampi gitampi vÃditampi. Atthetaæ bhikkhave dhovanaæ, netaæ natthiti vadÃmi. Ta¤ca kho etaæ bhikkhave dhovanaæ hÅnaæ gammaæ pothujjanikaæ anariyaæ anattha saæhitaæ, na nibbidÃya na virÃgÃya na nirodhÃya na upasamayà na abhi¤¤Ãya na sambodhÃya na nibbÃnÃya saævatta ti. [BJT Page 390] [\x 390/] Aha¤ca kho bhikkhave ariyaæ dhovanaæ desissÃmÅ. Yaæ dhovanaæ ekantanibbidÃya virÃgÃya nirodhÃya upasamÃya abhi¤¤Ãya sambodhÃya nibbÃnÃya saævattati. Yaæ dhovanaæ Ãgamma jÃtidhammà sattà jÃtiyà parimuccanti, jarÃdhammà sattà jarÃya parimuccanti, maraïadhammà sattà maraïena parimuccanti, sokaparidevadukkhadomanassupÃyÃsadhammà sattà sokaparidevadukkhadomanassupÃyÃsehi parimuccanti. Taæ suïÃtha, sÃdhukaæ manasikarotha, bhÃsissÃmÅ ti. Evaæ bhante ti kho te bhikkhu bhagavato paccassosuæ bhagavà etadavoca: Katama¤ca taæ bhikkhave ariyaæ dhovanaæ yaæ dhovanaæ ekanta nibbidÃya virÃgÃya nirodhÃya upasamÃya [PTS Page 217] [\q 217/] abhi¤¤Ãya sambodhÃya nibbÃnÃya saævattati, yaæ dhovanaæ Ãgamma jÃtidhammà sattà jÃtiyà parimuccanti, jarÃdhammà sattà jarÃya parimuccanti, maraïadhammà sattà maraïena parimuccanti, sokaparidevadukkhadomanassupÃyÃsadhammà sattà sokaparidevadukkhadomanassupÃyÃsehi parimuccanti. SammÃdiÂÂhikassa bhikkhave micchÃdiÂÂhi niddhotà hoti, ye ca micchà diÂÂhipaccayà aneke pÃpakà akusalà dhammà sambhavanti, te cassa niddhotà honti. SammÃdiÂÂhipaccayà ca aneke kusalà dhammà bhavanà pÃripÆriæ gacchanti SammÃsaÇkappassa bhikkhave micchÃsaÇkappo niddhoto hoti, ye ca micchÃsaÇkappapaccayà aneke pÃpakà akusalà dhammà sambhavanti, te cassa niddhotà honti. SammÃsaÇkappapaccayà ca aneke kusalà dhammà bhÃvanà pÃripÆriæ gacchanti. SammÃvÃcassa bhikkhave micchÃvÃcà niddhotà hoti, ye ca sammÃvÃcà paccayà aneke pÃpakà akusalà dhammà sambhavanti, te cassa niddhotà honti. SammÃvÃcÃpaccayà ca aneke kusalà dhammà bhÃvanà pÃripÆriæ gacchanti. SammÃkammantassa bhikkhave micchÃkammanto niddhoto hoti, ye ca micchÃkammanta paccayà aneke pÃpakà akusalà dhammà sambhavanti, te cassa niddhotà honti. SammÃkammantapaccayà ca aneke kusalà dhammà bhÃvanà pÃripÆriæ gacchanti. Sammà ÃjÅvassa bhikkhave micchÃÃjÅvo niddhoto hoti, ye ca micchÃÃjÅvapaccayà aneke pÃpakà akusalà dhammà sambhavanti, te cassa niddhotà honti. SammÃÃjÅvapaccayà ca aneke kusalà dhammà bhÃvanà pÃripÆriæ gacchanti. Sammà vÃyÃmassa bhikkhave micchÃvÃyÃmo niddhoto hoti, ye ca micchÃvÃyÃma paccayà aneke pÃpakà akusalà dhammà sambhavanti, te cassa niddhotà honti. SammÃvÃyÃma paccayÃca aneke kusalà dhammà bhÃvanà pÃripÆriæ gacchanti. SammÃsatissa bhikkhave micchÃsati niddhotà hoti, ye ca micchÃsatipaccayà aneke pÃpakà akusalà dhammà sambhavanti, te cassa niddhotà honti. SammÃsatipaccayà ca aneke kusalà dhammà bhÃvanà pÃripÆriæ gacchanti. SammÃsamÃdhissa bhikkhave micchÃsamÃdhi niddhoto hoti, ye ca micchÃsamÃdhipaccayà aneke pÃpakà akusalà dhammà sambhavanti, te cassa niddhotà honti. SammÃsamÃdhipaccayà ca aneke kusalà dhammà bhÃvanà pÃripÆriæ gacchanti. SammäÃïassa bhikkhave micchäÃïaæ niddhotaæ hoti, ye ca micchäÃïapaccayà aneke pÃpakà akusalà dhammà sambhavanti, te cassa niddhotà honti. SammäÃïapaccayà ca aneke kusalà dhammà bhÃvanà pÃripÆriæ gacchanti. Sammà vimuttissa bhikkhave micchÃvimutti niddhotà hoti. Ye ca micchÃvimutti paccayà aneke pÃpakà akusalà dhammà sambhavanti, te cassa niddhotà honti. SammÃvimuttipaccayà ca aneke kusalà dhammà bhÃvanà pÃripÆriæ gacchanti. [BJT Page 392] [\x 392/] Idaæ kho taæ bhikkhave ariyaæ dhovanaæ, yaæ dhovanaæ ekanta nibbidÃya virÃgÃya nirodhÃya upasamÃya abhi¤¤Ãya sambodhÃya nibbÃnÃya saævattati, yaæ dhovanaæ Ãgamma jÃtidhammà sattà jÃtiyà parimuccanti, jarÃdhammà sattà jarÃya parimuccanti, maraïadhammà sattà maraïena parimuccanti, sokaparidevadukkhadomanassupÃyÃsadhammà sattà sokaparidevadukkhadomanassu pÃyÃsehi parimuccantÅ ti. [PTS Page 218] [\q 218/] 10. 3. 1. 8 Tikicchaka suttaæ Tikicchakà bhikkhave virecanaæ denti pittasamuÂÂhÃnÃnampi ÃbÃdhÃnaæ paÂighÃtÃya, semhasamuÂÂhÃnÃnampi ÃbÃdhÃnaæ paÂighÃtÃya, vÃtasamuÂÂhÃnÃnampi ÃbÃdhÃnaæ paÂighÃtÃya, atthetaæ bhikkhave virecanaæ netaæ natthi ti vadÃmi. Ta¤ca kho etaæ bhikkhave virecanaæ sampajjatipi, virajjatipi. Aha¤ca kho bhikkhave ariyaæ virecanaæ desissÃmi, yaæ virecanaæ sampajjatiyeva no vipajjati, yaæ virecanaæ Ãgamma jÃtidhammà sattà jÃtiyà parimuccanti, jarÃdhammà sattà jarÃya parimuccanti maraïadhammà sattà maraïena parimuccanti, sokaparidevadukkhadomanassupÃyÃsadhammà sattà soka parideva dukkhadomanassupÃyÃsehi parimuccanti. Taæ sunÃtha, sÃdhukaæ manasikarotha, bhÃsissÃmÅti. Evaæ bhanteti kho te bhikkhu bhagavato paccassosuæ. Bhagavà etadavoca: Katama¤ca taæ bhikkhave ariyaæ virecanaæ, yaæ virecanaæ Ãgamma jÃti dhammà sattà jÃtiyà parimuccanti, jarÃdhammà sattà jarÃya parimuccanti, maraïadhammà sattà maraïena parimuccanti, sokaparidevadukkhadomanassupÃyÃsadhammà sattà sokaparidevadukkhadomanassu pÃyÃsehi parimuccanti: SammÃdiÂÂhikassa bhikkhave micchÃdiÂÂhi viritto hoti, ye ca micchÃdiÂÂhipaccayà aneke pÃpakà akusalà dhammà sambhavanti, te cassa virittà honti. SammÃdiÂÂhi paccayà ca aneke kusalà dhammà bhÃvanà pÃripÆriæ gacchanti. [BJT Page 394] [\x 394/] SammÃsaÇkappassa bhikkhave micchÃsaækappo viritto hoti, ye ca micchÃsaÇkappapaccayà aneke pÃpakà akusalà dhammà sambhavanti, te cassa virittà honti. SammÃsaÇkappa paccayà ca aneke kusalà dhammà bhÃvanà pÃripÆriæ gacchanti. SammÃvÃcassa bhikkhave micchÃvÃcà virittà hoti, ye ca micchÃvÃcÃpaccayà aneke pÃpakà akusalà dhammà sambhavanti, te cassa virittà honti. SammÃvÃcÃpaccayà ca aneke kusalà dhammà bhÃvanà pÃripÆriæ gacchanti. SammÃkammantassa bhikkhave micchÃkammanto viritto hoti, ye ca micchÃkammantapaccayà aneke pÃpakà akusalà dhammà sambhavanti, te cassa virittà honti. SammÃkammanta paccayà ca aneke kusalà dhammà bhÃvanà pÃripÆriæ gacchanti. SammÃÃjÅvassa bhikkhave micchÃÃjÅvo viritto hoti, ye ca micchÃÃjÅvapaccayà aneke pÃpakà akusalà dhammà sambhavanti, te cassa virittà honti. SammÃÃjÅva paccayà ca aneke kusalà dhammà bhÃvanà pÃripÆriæ gacchanti. SammÃvÃyÃmassa bhikkhave micchÃvÃyÃmo virito hoti, ye ca micchÃvÃyÃmapaccayà anete pÃpatà akusalà dhammà sambhavanti, te cassa virittà honti. SammÃvÃyÃma paccayà ca aneke kusalà dhammà bhÃvanà pÃripÆriæ gacchanti. SammÃsatissa bhikkhave micchÃsati virittà hoti, ye ca micchÃsatipaccayà aneke pÃpakà akusalà dhammà sambhavanti, te cassa virittà honti. SammÃsati paccayà ca aneke kusalà dhammà bhÃvakà pÃripÆriæ gacchanti. [PTS Page 219] [\q 219/] sammÃsamÃdhissa bhikkhave micchÃsamÃdhi viritto hoti, ye ca micchÃsamÃdhipaccayà aneke pÃpakà akusalà dhammà sambhavanti, te cassa virittà honti. SammÃsamÃdhi paccayà ca aneke kusalà dhammà bhÃvanà pÃripÆriæ gacchanti. SammäÃïissa bhikkhave micchäÃïaæ virittaæ hoti, ye ca micchäÃïa paccayà aneke pÃpakà akusalà dhammà sambhavanti, te cassa virittà honti. SammäÃïa paccayà ca aneke kusalà dhammà bhÃvanà pÃripÆriæ gacchanti. SammÃvimuttissa bhikkhave micchÃvimutti virittà hoti, ye ca micchÃvimutti paccayà aneke pÃpakà akusalà dhammà sambhavanti. Te cassa virittà honti. SammÃvimutti paccayà ca aneke kusalà dhammà bhÃvanà pÃripÆriæ gacchanti. Idaæ kho taæ bhikkhave ariyaæ virecanaæ, yaæ virecanaæ sampajjati. Yeca no vipajjati. Yaæ virecanaæ Ãgamma jÃtidhammà sattà jÃtiyà parimuccanti. JarÃdhammà sattà jarÃya parimuccanti. Maraïadhammà sattà maraïena parimuccanti, sokaparidevadukkhadomanassupÃyÃsadhammà sattà sokaparidevadukkhadomanassupÃyÃsehi parimuccantÅ ti. 10. 3. 1. 9 Vamana suttaæ Tikicchakà bhikkhave vamanaæ denti, pittasamuÂÂhÃnÃnaæ ÃbÃdhÃnaæ paÂighÃtÃya, semhasamuÂÂhÃnÃnampi ÃbÃdhÃnaæ paÂighÃtÃya, vÃtasamuÂÂhÃnÃnampi ÃbÃdhÃnaæ paÂighÃtÃya, atthetaæ bhikkhave vamanaæ, netaæ natthi ti vadÃmi. Ta¤ca kho etaæ bhikkhave vamanaæ sampajjatipi, vipajjatipi. Aha¤ca kho bhikkhave ariyaæ vamanaæ desissÃmi, yaæ vamanaæ sampajjatiyeva no vipajjati, yaæ vamanaæ Ãgamma jÃtidhammà sattà jÃtiyà parimuccanti, jarÃdhammà sattà jarÃya parimuccanti maraïadhammà sattà maraïena parimuccanti, sokaparidevadukkhadomanassupÃyÃsadhammà sattà sokaparidevadukkhadomanassupÃyÃsehi parimuccanti. Taæ sunÃtha, sÃdhukaæ manasikarotha, bhÃsissÃmÅti. Evaæ bhanteti kho te bhikkhu bhagavato paccassosuæ. Bhagavà etadavoca: [BJT Page 396] [\x 396/] Katama¤ca taæ bhikkhave ariyaæ vamanaæ: yaæ vamanaæ sampajjatiyeva no vipajjati, yaæ vamanaæ Ãgamma jÃtidhammà sattà jÃtiyà parimuccanti. JarÃdhammà sattà jarÃya parimuccanti, maraïadhammà sattà maraïena parimuccanti, [PTS Page 220] [\q 220/] sokaparidevadukkhadomanassupÃyÃsadhammà sattà sokaparidevadukkhadomanassupÃyÃsehi parimuccanti. SammÃdiÂÂhikassa bhikkhave micchÃdiÂÂhi vantà hoti ye ca micchÃdiÂÂhipaccayà aneke pÃpakà akusalà dhammà sambhavanti te cassa vantà honti. SammÃdiÂÂhipaccayà ca aneke kusalà dhammà bhÃvanà pÃripÆriæ gacchanti. SammÃsaÇkappassa bhikkhave micchÃsaÇkappo vanto hoti ye ca micchÃsaÇkappapaccayà aneke pÃpakà akusalà dhammà sambhavanti te cassa vantà honti. SammÃsaÇkappapaccayà ca aneke kusalà dhammà bhÃvanà pÃripÆriæ gacchanti. Sammà vÃcassa, bhikkhave micchÃvÃcà vantà hoti ye ca micchÃvÃcà paccayà aneke pÃpakà akusalà dhammà sambhavanti. Te tassa vantà honti. SammÃvÃcÃpaccayà ca aneke kusalà dhammà bhÃvanà pÃripÆriæ gacchanti. SammÃkammantassa bhikkhave micchÃkammanto vanto hoti ye ca micchÃkammantapaccayà aneke pÃpakà akusalà dhammà sambhavanti te cassa vantà honti. SammÃkammantapaccayà aneke kusalà dhammà bhÃvanà pÃripÆriæ gacchanti. Sammà ÃjÅvassa bhikkhave micchÃÃjÅvo vanto hoti ye ca micchÃÃjÅvapaccayà aneke pÃpakà akusalà dhammà sambhavanti te cassa vantà honti. SammÃÃjÅvapaccayà ca aneke kusalà dhammà bhÃvanà pÃripÆriæ gacchanti. SammÃvÃyÃmassa bhikkhave micchÃvÃyÃmo vanto hoti ye ca micchÃvÃyÃmapaccayà aneke pÃpakà akusalà dhammà sambhavanti te cassa vantà honti. SammÃvÃyÃmapaccayà ca aneke kusalà dhammà bhÃvanà pÃripÆriæ gacchanti. SammÃsatissa Bhikkhave micchÃsati vantà hoti ye ca micchÃsatipaccayà aneke pÃpakà akusalà dhammà sambhavanti te cassa vantà honti. SammÃsatipaccayà ca aneke kusalà dhammà bhÃvanà pÃripÆriæ gacchanti. SammÃsamÃdhissa bhikkhave micchÃsamÃdhi vanto hoti ye ca micchÃsamÃdhipaccayà aneke pÃpakà akusalà dhammà sambhavanti te cassa vantà honti. SammÃsamÃdhipaccayà ca aneke kusalà dhammà bhÃvanà pÃripÆriæ gacchanti. SammäÃïissa bhikkhave micchäÃïaæ vantaæ hoti ye ca micchäÃïapaccayà aneke pÃpakà akusalà dhammà sambhavanti te cassa vantà honti. SammäÃïapaccayà ca aneke kusalà dhammà bhÃvanà pÃripÆriæ gacchanti. SammÃvimuttissa bhikkhave micchÃvimutti vantà hoti. Ye ca micchÃvimuttipaccayà aneke pÃpakà akusalà dhammà sambhavanti, te cassa vantà honti. SammÃvimuttipaccayà ca aneke kusalà dhammà bhÃvanà pÃripÆriæ gacchanti. Idaæ kho taæ bhikkhave ariyaæ vamanaæ, yaæ vamanaæ sampajjatiyeva no vipajjati, yaæ vamanaæ Ãgamma jÃtidhammà sattà jÃtiyà parimuccanti. JarÃdhammà sattà jarÃya parimuccanti, maraïadhammà sattà maraïena parimuccanti, sokaparidevadukkhadomanassupÃyÃsadhammà sattà sokaparidevadukkhadomanassupÃyÃsehi parimuccantÅ ti. 10. 3. 1. 10 Niddhamaniya suttaæ Dasa ime bhikkhave niddhamaniyà dhammÃ. Katame dasa: SammÃdiÂÂhikassa bhikkhave micchÃdiÂÂhi niddhantà hoti. Ye ca micchà diÂÂhi paccayà aneke pÃpakà akusalà dhammà sambhavanti, te cassa niddhantà honti, sammÃdiÂÂhi paccayà ca aneke kusalà dhammà bhÃvanà pÃripÆriæ [PTS Page 221] [\q 221/] gacchanti. [BJT Page 398] [\x 398/] SammÃsaÇkappassa bhikkhave micchÃsaÇkappo niddhanto hoti, ye ca micchÃsaÇkappapaccayà aneke pÃpakà akusalà dhammà sambhavanti, te cassa niddhantà honti. SammÃsaÇkappapaccayà ca aneke kusalà dhammà bhÃvanà pÃripÆriæ gacchanti. SammÃvÃcassa bhikkhave micchÃvÃcà niddhantà hoti, ye ca sammÃvÃcà paccayà aneke pÃpakà akusalà dhammà sambhavanti, te cassa niddhantà honti. SammÃvÃcÃpaccayà ca aneke kusalà dhammà bhÃvanà pÃripÆriæ gacchanti. SammÃkammantassa bhikkhave micchÃkammanto niddhanto hoti, ye ca micchÃkammantapaccayà aneke pÃpakà akusalà dhammà sambhavanti, te cassa niddhantà honti. SammÃkammantapaccayà ca aneke kusalà dhammà bhÃvanà pÃripÆriæ gacchanti. Sammà ÃjÅvassa bhikkhave micchÃÃjÅvo niddhanto hoti, ye ca micchÃÃjÅvapaccayà aneke pÃpakà akusalà dhammà sambhavanti, te cassa niddhantà honti. SammÃÃjÅvapaccayà ca aneke kusalà dhammà bhÃvanà pÃripÆriæ gacchanti. Sammà vÃyÃmassa bhikkhave micchÃvÃyÃmo niddhanto hoti, ye ca micchÃvÃyÃma paccayà aneke pÃpakà akusalà dhammà samabhavanti, te cassa niddhantà honti, sammà vÃyÃma paccayà ca aneke kusalà dhammà bhÃvanà pÃripÆriæ gacchanti. SammÃsatissa bhikkhave micchÃsati niddhantà hoti, ye ca micchÃsatipaccayà aneke pÃpakà akusalà dhammà sambhavanti, te cassa niddhantà honti. SammÃsatipaccayà ca aneke kusalà dhammà bhÃvanà pÃripÆriæ gacchanti. SammÃsamÃdhissa bhikkhave micchà samÃdhi niddhanto hoti, ye ca micchÃsamÃdhipaccayà aneke pÃpakà akusalà dhammà sambhavanti, te cassa niddhantà honti. SammÃsamÃdhipaccayà ca aneke kusalà dhammà bhÃvanà pÃripÆriæ gacchanti. SammäÃïissa bhikkhave micchäÃïaæ niddhantà hoti, ye ca micchäÃïapaccayà aneke pÃpakà akusalà dhammà sambhavanti, te tassa niddhantà honti. SammäÃïapaccayà ca aneke kusalà dhammà bhÃvanà pÃripÆriæ gacchanti. Sammà vimuttissa bhikkhave micchÃvimutti niddhantà hoti. Ye ca micchÃvimutti paccayà aneke pÃpakà akusalà dhammà sambhavanti, te cassa niddhantà honti. SammÃvimuttipaccayà ca aneke kusalà dhammà bhÃvanà pÃripÆriæ gacchanti. Ime kho bhikkhave dasa niddhamaniyà dhammà ti. 10. 3. 1. 11 Aseka suttaæ Atha kho a¤¤ataro bhikkhu yena bhagavà tenupasaÇkami. UpasaÇkamitvà bhagavantaæ abhivÃdetvà ekamantaæ nisÅdi. Ekamantaæ nisinno kho so bhikkhu bhagavantaæ etadavoca. Asekho asekho tÅ bhante vuccati, kittÃvatà nu kho bhante bhikkhu asekho hotÅ ti? Idha bhikkhu asekhÃya sammÃdiÂÂhiyà samannÃgato hoti, asekhena sammÃsaÇkappena samannÃgato hoti, asekhÃya sammÃvÃcÃya samannÃgato hoti, asekhena sammà kammantena samannÃgato hotÅ, asekhena sammÃÃjÅvena samannÃgato hoti, asekhena sammÃvÃyÃmena samannÃgato hoti, asekhÃya sammÃsatiyà samannÃgato hoti, asekhena sammÃsamÃdhinà samannÃgato hoti, asekhena sammäÃïena samannÃgato hoti, asekhÃya sammà vimuttiyà samannÃgato hoti. Evaæ kho bhikkhu, bhikkhu asekho hotÅ ti. [PTS Page 222] [\q 222/] [BJT Page 400] [\x 400/] 10. 3. 1. 12 Asekhiyadhamma suttaæ Dasa ime bhikkhave asekhiyà dhammÃ. Katame dasa: Asekhà sammÃdiÂÂhi, asekho sammÃsaÇkappo, asekhà sammÃvÃcÃ, asekho sammÃkammanto, asekho sammÃÃjÅvo, asekho sammà vÃyÃmo, asekho sammÃsati, asekho sammÃsamÃdhi, asekhà sammà ¤Ãïaæ, asekhà sammÃvimutti. Ime kho bhikkhave dasa asekhiyà dhammÃti. Samaïasa¤¤Ãvaggo paÂhamo. TassuddÃnaæ: Sa¤¤Ã bojjhaÇgà micchattaæ BÅjaæ vijjÃya nijjarà Dhovana¤ca tikicchà ca Niddhamanaæ dve asekhÃti. [BJT Page 402] [\x 402/] Tatiyo païïÃsako 2. PaccorohaïÅvaggo 10. 3. 2. 1 PaÂhama adhamma suttaæ Adhammo ca bhikkhave veditabbo anattho ca, dhammo ca veditabbo attho ca, adhamma¤ca viditvà anattha¤ca dhamma¤ca viditvà attha¤ca yathà dhammo yathà attho tathà paÂipajjitabbaæ. Katamo ca bhikkhave adhammo ca anattho ca: micchÃdiÂÂhi micchà saÇkappo micchÃvÃcà micchÃkammanto micchÃÃjÅvo micchÃvÃyÃmo micchÃsati micchÃsamÃdhi micchäÃïaæ micchÃvimutti. [PTS Page 223] [\q 223/] ayaæ vuccati bhikkhave adhammo ca anattho ca. Katamo ca bhikkhave dhammo ca attho ca: sammÃdiÂÂhi sammÃsaÇkappo sammÃvÃcà sammÃkammanto sammÃÃjÅvo sammÃvÃyÃmo sammÃsati sammÃsamÃdhi sammäÃïaæ sammÃvimutti. Ayaæ vuccati bhikkhave dhammo ca attho ca. Adhammo ca bhikkhave veditabbo anattho ca, dhammo ca veditabbo attho ca, adhamma¤ca viditvà anattha¤ca dhamma¤ca viditvà attha¤ca yathà dhammo yathà attho tathà paÂipajjitabbanti iti yaæ taæ vuttaæ, idametaæ paÂicca vuttanti. 10. 3. 2. 2 Dutiya adhamma suttaæ Adhammo ca bhikkhave veditabbo dhammo ca, anattho ca veditabbo attho ca. Adhamma¤ca viditvà dhamma¤ca, anattha¤ca viditvà attha¤ca yathà dhammo yathà attho tathà paÂipajjitabbaæ: Katamo ca bhikkhave adhammo, katamo ca dhammo, katamo ca anattho katamo ca attho. 1. MicchÃdiÂÂhi bhikkhave adhammo, sammÃdiÂÂhi dhammo. Ye ca micchÃdiÂÂhi paccayà aneke pÃpakà akusalà dhammà sambhavanti ayaæ anattho. SammÃdiÂÂhipaccayà ca aneke kusalà dhammà bhÃvanÃpÃripÆriæ gacchanti ayaæ attho. [BJT Page 404] [\x 404/] 2. MicchÃsaÇkappo bhikkhave adhammo, sammÃsaÇkappo dhammo. Ye ca micchÃsaÇkappapaccayà aneke pÃpakà akusalà dhammà sambhavanti, ayaæ anattho. SammÃsaÇkappapaccayà ca aneke kusalà dhammà bhÃvanà pÃripÆriæ gacchanti, ayaæ attho. 3. MicchÃvÃcà bhikkhave adhammo, sammÃvÃcà dhammo, ye ca micchÃvÃcà paccayà aneke pÃpakà akusalà dhammà sambhavanti, ayaæ anattho. SammÃvÃcÃpaccayà ca aneke kusalà dhammà bhÃvanà pÃripÆriæ gacchanti, ayaæ attho. 4. MicchÃkammanto bhikkhave adhammo, sammÃkammanto dhammo. Ye ca micchÃkammantapaccayà aneke pÃpakà akusalà dhammà sambhavanti, [PTS Page 224] [\q 224/] ayaæ anattho. SammÃkammantapaccayà ca aneke kusalà dhammà bhÃvanà pÃripÆriæ gacchanti, ayaæ attho. 5. MicchÃÃjÅvo bhikkhave adhammo, sammÃÃjÅvo dhammo. Ye ca micchÃÃjÅvapaccayà aneke pÃpakà akusalà dhammà sambhavanti, ayaæ anattho. SammÃÃjÅvapaccayà ca aneke kusalà dhammà bhÃvanà pÃripÆriæ gacchanti, ayaæ attho. 6. MicchÃvÃyÃmo bhikkhave adhammo, sammÃvÃyÃmo dhammo. Ye ca micchÃvÃyÃmapaccayà aneke pÃpakà akusalà dhammà sambhavanti. Ayaæ anattho. SammÃvÃyÃmapaccayà ca aneke kusalà dhammà bhÃvanà pÃripÆriæ gacchanti, ayaæ attho. 7. MicchÃsati bhikkhave adhammo, sammÃsati dhammo. Ye ca micchÃsati paccayà aneke pÃpakà akusalà dhammà sambhavanti, ayaæ anattho, sammÃsatipaccayà ca aneke kusalà dhammà bhÃvanà pÃripÆriæ gacchanti, ayaæ attho. 8. MicchÃsamÃdhi bhikkhave adhammo, sammÃsamÃdhi dhammo. Ye ca micchà samÃdhipaccayà aneke pÃpakà akusalà dhammà sambhavanti, ayaæ anattho. SammÃsamÃdhipaccayà ca aneke kusalà dhammà bhÃvanà pÃripÆriæ gacchanti. Ayaæ attho. 9. MicchäÃïaæ bhikkhave adhammo, sammäÃïaæ dhammo. Ye ca micchà ¤Ãïapaccayà aneke pÃpakà akusalà dhammà sambhavanti, ayaæ anattho. SammäÃïapaccayà ca aneke kusalà dhammà bhÃvanà pÃripÆriæ gacchanti. Ayaæ attho. [BJT Page 406. [\x 406/] ] 10. MicchÃvimutti bhikkhave adhammo, sammÃvimutti dhammo. Ye ca micchà vimuttipaccayà aneke pÃpakà akusalà dhammà sambhavanti, ayaæ anattho. SammÃvimuttipaccayà ca aneke kusalà dhammà bhÃvanà pÃripÆriæ gacchanti. Ayaæ attho. Adhammo ca bhikkhave veditabbo dhammo ca, anattho ca veditabbo attho ca, adhamma¤ca viditvà dhamma¤ca, anattha¤ca viditvà attha¤ca, yathà dhammo yathà attho tathà paÂipajjitabbanti. Iti yaæ taæ vuttaæ idametaæ paÂicca vuttanti. 10. 3. 2. 3 Tatiya adhamma suttaæ Adhammo ca bhikkhave veditabbo, dhammo ca. Anattho ca veditabbo attho ca, adhamma¤ca viditvà dhamma¤ca, anattha¤ca viditvà attha¤ca, yathà dhammo yathà attho [PTS Page 225] [\q 225/] tathà paÂipajjitabbanti. Idamavoca bhagavà idaæ vatvà sugato uÂÂhÃyÃsanà vihÃraæ pÃvisi. Atha kho tesaæ bhikkhÆnaæ acirapakkantassa bhagavato etadahosi: ''idaæ kho no Ãvuso bhagavà saÇkhittena uddesaæ uddisitvà vitthÃrena atthaæ avibhajitvà uÂÂhÃyÃsanà vihÃraæ paviÂÂho ''adhammo ca bhikkhave veditabbo dhammo ca, anattho ca veditabbo attho ca, adhamma¤ca viditvà dhamma¤ca, anattha¤ca viditvà attha¤ca, yathà dhammo yathà attho tathà paÂipajjitabba''nti. Ko nu kho imassa bhagavatà saÇkhittena uddesassa uddiÂÂhassa vitthÃrena atthaæ avibhattassa vitthÃrena atthaæ vibhajeyyÃti. Atha kho tesaæ bhikkhÆnaæ etadahosi: 'ayaæ kho Ãyasmà Ãnando satthu ceva saævaïïito, sambhÃvito ca vi¤¤Ænaæ sabrahmacÃrÅnaæ, pahoti cÃyasmà Ãnando imassa bhagavatà saÇkhittena uddesassa uddiÂÂhassa vitthÃrena atthaæ avibhattassa vitthÃrena atthaæ vibhajituæ. [BJT Page 408] [\x 408/] YannÆna mayaæ yenÃyasmà Ãnando tenupasaÇkameyyÃma. UpasaÇkamitvà Ãyasmantaæ Ãnandaæ etamatthaæ puccheyyÃma, yathà no Ãyasmà Ãnando vyÃkarissati, tathà naæ dhÃressÃmÃ''ti. Atha kho te bhikkhu yenÃyasmà Ãnando tenupasaÇkamiæsu. UpasaÇkamitavà Ãyasmatà Ãnandena saddhiæ sammodiæsu, sammodanÅyaæ kathaæ sÃrÃïÅyaæ vÅtisÃretvà ekamantaæ nisÅdiæsu. Ekamantaæ nisinno kho te bhikkhu Ãyasmantaæ Ãnandaæ etadavocuæ: Idaæ kho no Ãvuso Ãnanda bhagavà saÇkhittena uddesaæ uddisitvà vitthÃrena atthaæ avibhajitvà uÂÂhÃyÃsanà vihÃraæ paviÂÂho, 'adhammo ca bhikkhave veditabbo dhammo ca, anattho ca veditabbo attho ca, adhamma¤ca viditvà dhamma¤ca, anattha¤ca viditvà attha¤ca, yathà dhammo yathà attho, tathà paÂipajjitabbanti'. Tesaæ no Ãvuso amhÃkaæ acirapakkantassa bhagavato etadahosi: 'idaæ kho no Ãvuso bhagavà [PTS Page 226] [\q 226/] saÇkhittena uddesaæ uddisitvà vitthÃrena atthaæ avibhajitvà uÂÂhÃyÃsanà vihÃraæ paviÂÂho, adhammo ca bhikkhave veditabbo dhammo ca, anattho ca veditabbo attho ca. Adhamma¤ca viditvà dhamma¤ca, anattha¤ca viditvà attha¤ca, yathà dhammo yathà attho tathà paÂipajjitabbanti. Ko nu kho imassa bhagavatà saÇkhittena uddesassa uddiÂÂhassa vitthÃrena atthaæ avibhattassa vitthÃrena atthaæ vibhajeyyÃti. Tesaæ no Ãvuso amhÃkaæ etadahosi: ''ayaæ kho Ãyasmà Ãnando satthÆ ceva saævaïïito sambhÃvito ca vi¤¤Ænaæ sabrahmacÃrÅnaæ, pahoti cÃyasmà Ãnando imassa bhagavatà saÇkhittena uddesassa uddiÂÂhassa vitthÃrena atthaæ avibhattassa vitthÃrena atthaæ vibhajituæ. YannÆna mayaæ yenÃyasmà Ãnando tenupasaÇkameyyÃma, upasaÇkamitvà Ãyasmantaæ Ãnandaæ etamatthaæ puccheyyÃma, yathà no Ãyasmà Ãnando vyÃkarissati tathà naæ dhÃreyyÃmÃ''ti. Vibhajitu Ãyasmà Ãnandoti. [BJT Page 410] [\x 410/] SeyyathÃpi Ãvuso puriso sÃratthiko sÃragavesÅ sÃrapariyesanaæ caramÃno mahato rÆkkhassa tiÂÂhato sÃravato atikkammeva mÆlaæ atikkammakhandhaæ sÃkhà palÃse sÃraæ pariyesitabbaæ ma¤¤eyya, evaæ sampadamidaæ ÃyasmantÃnaæ satthari sammukhÅbhÆte taæ bhagavantaæ atiyitvÃ1 amhe etamatthaæ paÂipucchitabbaæ ma¤¤atha. SohÃvuso bhagavà jÃnaæ jÃnÃti, passaæ passati, cakkhubhÆto ¤ÃïabhÆto dhammabhÆto brahmabhÆto vattà pavattà atthassa ninnetà amatassa dÃtà dhammassÃmÅ tathÃgato. So ceva panetassa kÃlo ahosi, yaæ tumhe bhagavantaæ yeva upasaÇkamitvà [PTS Page 227] [\q 227/] etamatthaæ puccheyyÃtha, yathà vo bhagavà vyÃkareyya tathà naæ dhÃreyyathà ti. AddhÃvuso Ãnanda bhagavà jÃnaæ jÃnÃti, passaæ passati. CakkhubhÆto ¤ÃïabhÆto dhammabhÆto brahmabhÆto vattà pavattà atthassa ninnetà amatassa dÃtà dhammasÃmi tathÃgato. So ceva panetassa kÃlo ahosi yaæ mayaæ bhagavantaæ yeva upasaÇkamitvà etamatthaæ puccheyyÃma, yathà no bhagavà vyÃkareyya tathà naæ dhÃreyyÃma. Api ca Ãyasmà Ãnando satthu ceva saævaïïito, sambhÃvito ca vi¤¤Ænaæ sabirahmacÃrÅnaæ, pahoti cÃyasmà Ãnando imassa bhagavatà saÇkhittena uddesassa uddiÂÂhassa vitthÃrena atthaæ avibhattassa vitthÃrena atthaæ vibhajituæ. VibhajatÃyasmà Ãnando agaru karitvÃti. Tena hÃvuso suïÃtha sÃdhukaæ manasikarotha bhÃsissÃmÅ ti. Eva mÃvusoti kho te bhikkhu Ãyasmato Ãnandassa paccassosuæ. ùyasmà Ãnando etadavoca: Yaæ kho no Ãvuso bhagavà saÇkhittena uddesaæ uddisitvà vitthÃrena atthaæ avibhajitvà uÂÂhÃyÃsanà vihÃraæ paviÂÂho 'adhammo ca bhikkhave veditabbo dhammo ca, anattho ca veditabbo attho ca, adhamma¤ca viditvà dhamma¤ca, anattha¤ca viditvà attha¤ca, yathà dhammo yathà attho tathà paÂipajjitabba''nti. 1. AtisÅtvà machasaæ. [BJT Page 412] [\x 412/] Katamo cÃvuso adhammo, katamo ca dhammo, katamo ca anattho, katamo ca attho: ''MicchÃdiÂÂhi Ãvuso adhammo sammÃdiÂÂhi dhammo. Ye ca micchÃdiÂÂhipaccayà aneke pÃpakà akusalà dhammà sambhavanti, ayaæ anattho. SammÃdiÂÂhipaccayà ca aneke kusalà dhammà bhÃvanà pÃripÆriæ gacchanti, ayaæ attho. MicchÃsaÇkappo Ãvuso adhammo, sammÃsaÇkappo dhammo, ye ca micchÃsaÇkappapaccayà aneke pÃpakà akusalà dhammà sambhavanti, ayaæ anattho. SammÃsaÇkappapaccayà ca aneke kusalà dhammà bhÃvanà pÃripÆriæ gacchanti, aya attho. MicchÃvÃcà Ãvuso adhammo, sammÃvÃcà [PTS Page 228] [\q 228/] dhammo, ye ca micchÃvÃcÃpaccayà ca aneke akusalà dhammà sambhavanti. Ayaæ anattho. MicchÃkammanto Ãvuso adhammo, ye ca micchÃkammantapaccayà aneke pÃpakà akusalà dhammà sambhavanti, ayaæ anattho. SammÃkammantapaccayà ca aneke kusalà dhammà bhÃvanà pÃripÆriæ gacchanti, ayaæ attho. MicchÃÃjÅvo Ãvuso adhammo, sammà ÃjÅvo dhammo, ye ca micchÃÃjÅvapaccayà aneke pÃpakà akusalà dhammà sambhavanti, ayaæ anattho. SammÃÃjÅvapaccayà ca aneke kusalà dhammà bhÃvanà pÃripÆriæ gacchanti, ayaæ attho. MicachÃvÃyÃmo Ãvuso adhammo, sammÃvÃyÃmo dhammo, ye ca micchÃvÃyÃmapaccayà aneke pÃpÃkà akusalà dhammà sambhavanti, ayaæ anattho. SammÃvÃyÃmapaccayà ca aneke kusalà dhammà bhÃvanà pÃripÆriæ gacchanti, ayaæ attho. MicchÃsati Ãvuso adhammo, sammÃsati dhammo, ye ca micchÃsatipaccayà aneke pÃpakà akusalà dhammà sambhavanti, ayaæ anattho. SammÃsatipaccayà ca aneke kusalà dhammà bhÃvanà pÃripÆriæ gacchanti, ayaæ attho. MicchÃsamÃdhi Ãvuso adhammo, sammà samÃdhi dhammo, ye ca micchÃsamÃdhipaccayà aneke pÃpakà akusalà dhammà sambhavanti, ayaæ anattho. SammÃsamÃdhipaccayà aneke kusalà dhammà bhÃvanà pÃripÆriæ gacchanti, ayaæ attho. MicchäÃïaæ Ãvuso adhammo, sammà ¤Ãïaæ dhammo, ye ca micchäÃïaæpaccayà aneke pÃpakà akusalà dhammà sambhavanti, ayaæ anattho. SammäÃïaæpaccayà ca aneke kusalà dhammà bhÃvanà pÃripÆriæ gacchanti, ayaæ attho. MicchÃvimutti Ãvuso adhammo, sammÃvimuttidhammo, ye ca micchÃvimuttipaccayà aneke pÃpakà akusalà dhammà sambhavanti, ayaæ anattho. SammÃvimuttipaccayà ca aneke kusalà dhammà bhÃvanà pÃripÆriæ gacchanti, ayaæ attho. Yaæ kho no Ãvuso bhagavà saÇkhittena uddesaæ uddisitvà vitthÃrena atthaæ avibhajitvà uÂÂhÃyÃsanà vihÃraæ paviÂÂho 'adhammo ca bhikkhave veditabbo dhammo ca, anattho ca veditabbo attho ca, adhamma¤ca viditvà dhamma¤ca, anattha¤ca viditvà attha¤ca, yathà dhammo yathà attho tathà paÂipajjitabba''nti. Imassa kho ahaæ Ãvuso bhagavatà saÇkhittena uddesassa uddiÂÂhassa vitthÃrena atthaæ avibhattassa evaæ vitthÃrena atthaæ ÃjÃnÃmi. ùkaÇkamÃnà ca pana tumhe Ãvuso bhagavantaæyeva upasaÇkamitvà etamatthaæ puccheyyÃtha. Yathà vo bhagavà vyÃkaroti. Tathà naæ dhÃreyyathÃti. 'EvamÃvuso'ti kho te bhikkhu Ãyasmato Ãnandassa bhÃsitaæ abhinanditvà anumoditvà uÂÂhÃyÃsanà yena bhagavà tenupasaÇkamiæsu. UpasaÇkamitvà bhagavantaæ abhivÃdetvà ekamantaæ nisÅdiæsu. Ekamantaæ nisinnà kho te bhikkhu bhagavantaæ etadavocuæ: [BJT Page 414] [\x 414/] ''Yaæ kho no bhante bhagavà saÇkhittena uddesaæ uddisitvà vitthÃrena atthaæ avibhajitvà uÂÂhÃyÃsanà vihÃraæ paviÂÂho ''adhammo ca bhikkhave veditabbo dhammo ca, anattho ca veditabbo attho ca, adhamma¤ca viditvà dhamma¤ca anattha¤ca viditvà attha¤ca, yathà dhammo yathà attho tathà paÂipajjitabba'nti. Tesaæ no bhante amhÃkaæ acirapakkantassa bhagavato etadahosi: ''idaæ kho no Ãvuso bhagavà saÇkhittena uddesaæ uddisitvà [PTS Page 229] [\q 229/] vitthÃrena atthaæ avibhajitvà uÂÂhÃyÃsanà vihÃraæ paviÂÂho 'adhammo ca bhikkhave veditabbo dhammo ca, anattho ca veditabbo attho ca, adhamma¤ca viditvà dhamma¤ca, anattha¤ca viditvà attha¤ca, yathà dhammo yathà attho tathà paÂipajjitabba'nti. Ko nu kho imassa bhagavatà saÇkhittena uddesassa uddiÂÂhassa vitthÃrena atthaæ avibhattassa vitthÃrena atthaæ vibhajeyyÃ''ti. Tesaæ no bhante amhÃkaæ etadahosi: ''ayaæ kho Ãyasmà Ãnando satthu ceva saævaïïito, sambhÃvito ca vi¤¤Ænaæ sabrahmacÃrÅnaæ, pahoti cÃyasmà Ãnando imassa bhagavatà saÇkhittena uddesassa uddiÂÂhassa vitthÃrena atthaæ avibhattassa vitthÃrena atthaæ vibhajituæ. YannÆnamayaæ yenÃyasmà Ãnando tenupasaÇkameyyÃma, upasaÇkamitvà Ãyasmà Ãnandaæ etamatthaæ puccheyyÃma, yathà no Ãyasmà Ãnando vyÃkarissati, tathà naæ dhÃressÃmÃti. Atha kho mayaæ bhante yenÃyasmà Ãnando tenupasaækamimha, upasaækamitvà Ãyasmantaæ Ãnandaæ etamatthaæ apucchimha. Tesaæ no bhante Ãyasmatà Ãnandena imehi ÃkÃrehi imehi padehi imehi vya¤janehi attho suvibhatto''ti. SÃdhu sÃdhu bhikkhave paï¬ito bhikkhave Ãnando, mahÃpa¤¤o bhikkhave Ãnando. Mama¤cepi tumhe bhikkhave upasaækamitvà etamatthaæ puccheyyÃtha, ahampi cetaæ atthaæ evameva vyÃkareyyaæ, yathà taæ Ãnandena vyÃkataæ. Eso cetassa attho, eva¤ca naæ dhÃreyyÃthÃti. [BJT Page 416] [\x 416/] 10. 3. 2. 4 Ajita suttaæ Atha kho ajito paribbÃjako yena bhagavà tenupasaÇkami. UpasaÇkamitvà bhagavatà saddhiæ sammodi. SammodanÅyaæ kathaæ sÃrÃïÅyaæ vÅtisÃretvà ekamantaæ [PTS Page 230] [\q 230/] nisÅdi. Ekamantaæ nisinno kho ajito paribbÃjako bhagavantaæ etadavoca: AmhÃkaæ bho gotama paï¬ito nÃma sabrahmacÃrÅ. Tena pa¤camattÃni cittaÂÂhÃnasatÃni cintitÃni, yehi a¤¤atitthiyà upÃraddhÃ1 pajÃnanti upÃraddhambhÃti. 2 Atha kho bhagavà bhikkhu Ãmantesi: dhÃretha no tumhe bhikkhave paï¬itavatthÆnÅti? Etassa bhagavà kÃlo, etassa sugata kÃlo, yaæ bhagavà bhÃseyya, bhagavato sutvà bhikkhÆ dhÃressantÅti. Tena hi bhikkhave suïÃtha, sÃdhukaæ manasikarotha, bhÃsissÃmÅti. Evambhanteti kho te bhikkhu bhagavato paccassosuæ. Bhagavà etadavoca: Idha bhikkhave ekacco adhammikena vÃdena adhammikaæ vÃdaæ abhiniggaïhÃti, abhinippÅÊeti. Tena ca adhammikaæ parisaæ ra¤jeti. Tena sà adhammikà parisà uccÃsaddà mahÃsaddà hoti. Paï¬ito vata bho, paï¬ito vata bhoti. 1. UpÃraddhÃvajÃnanti machasaæ 2. UparaddhasmÃti machasaæ [BJT Page 418] [\x 418/] Idha pana bhikkhave ekacco adhammikena vÃdena dhammikaæ ca vÃdaæ adhammika¤ca vÃdaæ abhiniggaïhÃti, abhinippÅÊeti. Tena ca adhammikaæ parisaæ ra¤jeti. Tena sà adhammikà parisà uccÃsaddà mahÃsaddà hoti paï¬ito vata bho, paï¬ito vata bho'ti. Idha pana bhikkhave ekacco dhammikena vÃdena dhammikaæ ca vÃdaæ adhammika¤ca vÃdaæ abhiniggaïhÃti, abhinippÅÊeti. Tena ca [PTS Page 231] [\q 231/] adhammikaæ parisaæ ra¤jeti. Tena sà adhammikà parisà uccÃsaddà mahÃsaddà hoti 'paï¬ito vata bho, paï¬ito vata bho''ti. * Idha pana bhikkhave ekacco dhammikena vÃdena dhammikaæ vÃdaæ abhiniggaïhÃti, abhinippÅÊeti. Tena ca dhammikaæ parisaæ ra¤jeti. Tena ca sà dhammikà parisà uccÃsaddà mahÃsaddà hoti paï¬ito vata bho, paï¬ito vata bho'ti. Adhammo ca bhikkhave veditabbo dhammo ca, anattho ca veditabbo attho ca. Adhamma¤ca viditvà dhamma¤ca, anatthaæ ca viditvà attha¤ca, yathà dhammo yathà attho paÂipajjitabbaæ. Katamo ca bhikkhave adhammo, katamo ca dhammo: katamo ca anattho, katamo ca attho: MicchÃdiÂÂhi bhikkhave adhammo, sammÃdiÂÂhi dhammo, ye ca micchÃdiÂÂhi paccayà aneke pÃpakà akusalà dhammà sambhavanti, ayaæ anattho. SammÃdiÂÂhipaccayà ca aneke kusalà dhammà bhÃvanà pÃripÆriæ gacchanti ayaæ attho. MicchÃsaÇkappo bhikkhave adhammo, sammÃsaÇkappo dhammo, ye ca micchÃsaÇkappapaccayà aneke pÃpakà akusalà dhammà sambhavanti, ayaæ anattho. SammÃsaÇkappapaccayà ca aneke kusalà dhammà bhÃvanà pÃripÆriæ gacchanti, aya attho. MicchÃvÃcà bhikkhave adhammo, sammÃvÃcà dhammo, ye ca micchÃvÃcÃpaccayà ca aneke akusalà dhammà sambhavanti. Ayaæ anattho. MicchÃkammanto bhikkhave adhammo, ye ca micchÃkammantapaccayà aneke pÃpakà akusalà dhammà sambhavanti, ayaæ anattho. SammÃkammantapaccayà ca aneke kusalà dhammà bhÃvanà pÃripÆriæ gacchanti, ayaæ attho. *Marammapotthakesu etÃni deva baï¬Ãni na dissante [BJT Page 420] [\x 420/] MicchÃÃjÅvo bhikkhave adhammo, sammà ÃjÅvo dhammo, ye ca micchÃÃjÅvapaccayà aneke pÃpakà akusalà dhammà sambhavanti, ayaæ anattho. SammÃÃjÅvapaccayà ca aneke kusalà dhammà bhÃvanà pÃripÆriæ gacchanti, ayaæ attho. MicachÃvÃyÃmo bhikkhave adhammo, sammÃvÃyÃmo dhammo, ye ca micchÃvÃyÃmapaccayà aneke pÃpÃkà akusalà dhammà sambhavanti, ayaæ anattho. SammÃvÃyÃmapaccayà ca aneke kusalà dhammà bhÃvanà pÃripÆriæ gacchanti, ayaæ attho. MicchÃsati bhikkhave adhammo, sammÃsati dhammo, ye ca micchÃsatipaccayà aneke pÃpakà akusalà dhammà sambhavanti, ayaæ anattho. SammÃsatipaccayà ca aneke kusalà dhammà bhÃvanà pÃripÆriæ gacchanti, ayaæ attho. MicchÃsamÃdhi bhikkhave adhammo, sammà samÃdhi dhammo, ye ca micchÃsamÃdhipaccayà aneke pÃpakà akusalà dhammà sambhavanti, ayaæ anattho. SammÃsamÃdhipaccayà aneke kusalà dhammà bhÃvanà pÃripÆriæ gacchanti, ayaæ attho. MicchäÃïaæ bhikkhave adhammo, sammà ¤Ãïaæ dhammo, ye ca micchäÃïaæpaccayà aneke pÃpakà akusalà dhammà sambhavanti, ayaæ anattho. SammäÃïaæpaccayà ca aneke kusalà dhammà bhÃvanà pÃripÆriæ gacchanti, ayaæ attho. MicchÃvimutti bhikkhave adhammo, sammÃvimutti dhammo, ye ca micchÃvimuttipaccayà aneke pÃpakà akusalà dhammà sambhavanti, ayaæ anattho. SammÃvimuttipaccayà ca aneke kusalà dhammà bhÃvanà pÃripÆriæ gacchanti, ayaæ attho. Adhammo ca bhikkhave veditabbo dhammo ca, anattho ca veditabbo attho ca, adhamma¤ca viditvà dhamma¤ca, [PTS Page 232] [\q 232/] anattha¤ca viditvà attha¤ca yathà dhammo, yathà attho tathà paÂipajjitabbanti iti yaæ taæ vuttaæ idametaæ paÂicca vuttanti. 10. 3. 2. 5 SaÇgÃrava suttaæ Atha kho saÇgÃravo brÃhmaïo yena bhagavà tenupasaÇkami. UpasaÇkamitvà bhagavatà saddhiæ sammodi. SammodanÅyaæ kathaæ sÃrÃïÅyaæ vÅtisÃretvà ekamantaæ nisÅdi. Ekamantaæ nisinno kho saÇgÃravo brÃhmaïo bhagavantaæ etadavoca: ''Kiæ nu kho bho gotama orimaæ tÅraæ, kiæ pÃrimaæ tÅra''nti? MicchÃdiÂÂhi kho brÃhmaïa orimaæ tÅraæ, sammÃdiÂÂhi pÃrimaæ tÅraæ. MicchÃsaÇkappo orimaæ tÅraæ, sammÃsaÇkappo pÃrimaæ tÅraæ. MicchÃvÃcà orimaæ tÅraæ, sammÃvÃcà pÃrimaæ tÅraæ. MicchÃkammanto orimaæ tÅraæ sammÃkammanto pÃrimaæ tÅraæ. Micchà ÃjÅvo orimaæ tÅraæ, sammà ÃjÅvo pÃrimaæ tÅraæ. MicchÃvÃyÃmo orimaæ tÅraæ, sammà vÃyÃmo pÃrimaæ tÅraæ. MicchÃsati orimaæ tÅraæ, sammÃsati pÃrimaæ tÅraæ. MicchÃsamÃdhi orimaæ tÅraæ, sammÃsamÃdhi pÃrimaæ tÅraæ. MicchäÃïaæ orimaæ tÅraæ, sammäÃïaæ pÃrimaæ tÅraæ. MicchÃvimutti orimaæ tÅraæ, sammÃvimutti pÃrimaæ tÅraæ. Idaæ kho brÃhmaïa orimaæ tÅraæ, idaæ pÃrimaæ tÅranti. [BJT Page 422] [\x 422/] 1. Appakà te manussesu ye janà pÃragÃmino, AthÃyaæ itarà pajà tÅramevÃnudhÃvati. 2. Ye ca kho sammadakkhÃte dhamme dhammÃnuvattino, Te janà pÃramessanti maccudheyyaæ suduttaraæ. 3. Kaïhaæ dhammaæ vippahÃya sukkaæ bhÃvetha paï¬ito, Okà anokaæ Ãgamma viveke yattha dÆramaæ. 4. TatrÃbhiratimiccheyya hitvà kÃme aki¤cano, Pariyodapeyya attÃnaæ cittaklesehi paï¬ito. [PTS Page 233] [\q 233/] 5. Yesaæ sambodhi aÇgesu sammÃcittaæ subhÃvitaæ, ùdÃnapaÂinissagge anupÃdÃya ye ratÃ, KhÅïÃsavà jutÅmanto te loke parinibbutà ti. 10. 3. 2. 6 OrimatÅra suttaæ Orima¤ca kho bhikkhave tÅraæ desissÃmi, pÃrima¤ca tÅraæ. Taæ suïÃtha. SÃdhukaæ manasikarotha, bhÃsissÃmÅti. Evaæ bhanteti kho te bhikkhu bhagavato paccassosuæ. Bhagavà etadavoca: Katama¤ca bhikkhave orimaæ tÅraæ, katama¤ca pÃrimaæ tÅraæ: MicchÃdiÂÂhi bhikkhave orimaæ tÅraæ, sammÃdiÂÂhi pÃrimaæ tÅraæ. MicchÃsaÇkappo orimaæ tÅraæ, sammÃsaÇkappo pÃrimaæ tÅraæ. MicchÃvÃcà orimaæ tÅraæ, sammÃvÃcà pÃrimaæ tÅraæ. MicchÃkammanto orimaæ tÅraæ sammÃkammanto pÃrimaæ tÅraæ. Micchà ÃjÅvo orimaæ tÅraæ, sammà ÃjÅvo pÃrimaæ tÅraæ. MicchÃvÃyÃmo orimaæ tÅraæ, sammà vÃyÃmo pÃrimaæ tÅraæ. MicchÃsati orimaæ tÅraæ, sammÃsati pÃrimaæ tÅraæ. MicchÃsamÃdhi orimaæ tÅraæ, sammÃsamÃdhi pÃrimaæ tÅraæ. MicchäÃïaæ orimaæ tÅraæ, sammäÃïaæ pÃrimaæ tÅraæ. MicchÃvimutti orimaæ tÅraæ, sammÃvimutti pÃrimaæ tÅraæ. Idaæ kho bhikkhave orimaæ tÅraæ, idaæ pÃrimaæ tÅranti. [BJT Page 424] [\x 424/] 1. Appakà te manussesu ye janà pÃragÃmino, AthÃyaæ itarà pajà tÅramevÃnudhÃvati. 2. Ye ca kho sammadakkhÃte dhamme dhammÃnuvattino, Te janà pÃramessanti maccudheyyaæ suduttaraæ. 3. Kaïhaæ dhammaæ vippahÃya sukkaæ bhÃvetha paï¬ito, Okà anokaæ Ãgamma viveke yattha dÆramaæ. 4. TatrÃbhiratimiccheyya hitvà kÃme aki¤cano, Pariyodapeyya attÃnaæ cittaklesehi paï¬ito. 5. Yesaæ sambodhi aÇgesu sammÃcittaæ subhÃvitaæ, ùdÃnapaÂinissagge anupÃdÃya ye ratÃ, KhÅïÃsavà jutÅmanto te loke parinibbutà ti. 10. 3. 2. 7 PaÂhama paccorohaïÅ suttaæ Tena kho pana samayena jÃïussoïÅ1 brÃhmaïo tadahuposathe sÅsaæ2nahÃto navaæ khomayugaæ nivattho allakusamuÂÂhiæ [PTS Page 234] [\q 234/] ÃdÃya bhagavato avidÆre ekamantaæ Âhito hoti. Addasà kho bhagavà jÃïussoïiæ brÃhmaïaæ tadahuposathe sÅsaæ nahÃtaæ navaæ khoma yugaæ nivatthaæ allaæ kusamuÂÂhiæ ÃdÃya avidÆre ekamantaæ Âhitaæ. Disvà jÃïussoïiæ brÃhmaïaæ etadavoca: Kiæ nu kho tvaæ brÃhmaïa, tadahuposathe sÅsaæ nahÃto navaæ khomayugaæ nivattho allaæ kusamuÂÂhiæ ÃdÃya ekamantaæ Âhito? Kiæ navajja brÃhmaïakulassÃti? PaccorohaïÅ bho gotama, ajja brÃhmaïakulassÃti. YathÃkathaæ pana brÃhmaïa, brÃhmaïÃnaæ paccorohaïÅ hotÅ ti? 1. JÃnussoïÅ machasaæ 2. SÅsaæ nahÃto machasaæ sÅsanahÃto syÃ. [BJT Page: 426 [\x 426/] ] Idha bho gotama, brÃhmaïà tadahuposathe sÅsaæ nahÃtà navaæ khomayugaæ nivatthà allena gomayena paÂhaviæ opu¤chitvà haritehi kusehi pattharitvà antarà ca velaæ antarà ca aggvvvyÃgÃraæ seyyaæ kappenti. Te taæ rattiæ tikkhattuæ paccuÂÂhÃya pa¤jalikà aggiæ namassanti ''paccorohÃma bhavantaæ, paccorohÃma bhavanta''nti. PahÆtena ca sappitelena navanÅtena aggiæ santappenti. Tassà ca rattiyà accayena païÅtena khÃdanÅyena bhojanÅyena brÃhmaïe santappenti. Evaæ kho bho gotama, brÃhmaïÃnaæ paccorohaïÅ hotÅti. A¤¤athà kho brÃhmaïa, brÃhmaïÃnaæ paccorohaïÅ a¤¤athà ca pana ariyassa vinaye paccorohaïÅ hotÅ ti. YathÃkathaæ pana bho gotama, ariyassa vinaye paccorohaïÅ hotÅti? SÃdhu me bhavaæ gotamo tathà dhammaæ desetu, yathà ariyassa vinaye paccorohaïÅ hotÅti. Tena hi brÃhmaïa, suïÃhi, sÃdhukaæ manasikarohi, bhÃsissÃmÅti. Evaæ bhoti kho jÃïussoïi brÃhmaïo bhagavato paccassosi, bhagavà etadavoca: [PTS Page 235] [\q 235/] Idha brÃhmaïa, ariyasÃvako itÅ paÂisa¤cikkhati: ''micchÃdiÂÂhiyà kho pÃpako vipÃko diÂÂhe ceva dhamme, abhisamparÃya¤cÃ''ti, so iti paÂisaÇkhÃya micchÃdiÂÂhiæ pajahati, micchÃdiÂÂhiyà paccorohati. MicchÃsaÇkappassa kho pÃpako vipÃko diÂÂhe ceva dhamme abhisamparÃya¤cÃti. So iti paÂisaÇkhÃya micchÃsaÇkappaæ pajahati, micchÃsaÇkappà paccorohati. MicchÃvÃcÃya kho pÃpako vipÃko diÂÂhe ceva dhamme, abhisamparÃya¤cÃti. So iti paÂisaÇkhÃya micchÃvÃcaæ pajahati. MicchÃvÃcÃya paccorohati. MicchÃkammantassa kho pÃpako vipÃko diÂÂhe ceva dhamme, abhisamparÃya¤cÃti. So iti paÂisaÇkhÃya micchÃkammantaæ pajahati. MicchÃkammantà paccorohati. [BJT Page 428] [\x 428/] MicchÃÃjÅvassa kho pÃpako vipÃko diÂÂhe ceva dhamme abhisamparÃya¤cÃti so iti paÂisaÇkhÃya micchÃÃjÅvaæ pajahati. MicchÃÃjÅvà paccorohati. MicchÃvÃyÃmassa kho pÃpako vipÃko diÂÂhe ceva dhamme abhisamparÃya¤cÃti so iti paÂisaÇkhÃya micchÃvÃyÃmaæ pajahati. Micchà vÃyÃmà paccorohati. MicchÃsatiyà kho pÃpako vipÃko diÂÂhe ceva dhamme abhisamparÃya¤cÃti so iti paÂisaÇkhÃya micchÃsatiæ pajahati. MicchÃsatiyà paccorohati. MicchÃsamÃdhissa kho pÃpako vipÃko diÂÂhe ceva dhamme abhisamparÃya¤cÃti so iti paÂisaÇkhÃya micchÃsamÃdhiæ pajahati. MicchÃsamÃdhimhà paccorohati. MicchäÃïassa kho pÃpako vipÃko diÂÂhe ceva dhamme abhisamparÃya¤cÃti so iti paÂisaÇkhÃya micchäÃïaæ pajahati. MicchäÃïà paccorohati. MicchÃvimuttiyà kho pÃpako vipÃko diÂÂhe ceva dhamme abhisamparÃya¤cÃti so iti paÂisaÇkhÃya micchÃvimuttiæ pajahati. MicchÃvimuttiyà paccorohati. Evaæ kho brÃhmaïa, ariyassa vinaye paccorohaïÅ hotÅti. A¤¤athà bho gotama, brÃhmaïÃnaæ paccorohaïÅ, a¤¤athà ca pana ariyassa vinaye paccorohaïÅ hotÅti. Imissà ca kho bho gotama, ariyassa vinaye paccorohaïiyà brÃhmaïÃnaæ paccorohaïi kalaæ nÃgghati soÊasiæ. [PTS Page 236] [\q 236/] Abhikkantaæ bho gotama abhikkantaæ bho gotama, seyyathÃpi bho gotama nikkujjitaæ và ukkujjeyya, paÂicchannaæ và vivareyya, mÆlhassa và maggaæ Ãcikkheyya' andhakÃre và telapajjotaæ dhÃreyya, 'cakkhumanto rÆpÃni dakkhinti'2ti, evameva bhotà gotamena anekapariyÃyena dhammo pakÃsito. EsÃhaæ bhavantaæ gotamaæ saraïaæ gacchÃmi dhamma¤ca bhikkhu saÇgha¤ca. UpÃsakaæ maæ bhavaæ gotamo dhÃretu ajjatagge pÃïupetaæ saraïaæ gatanti. [BJT Page 430] [\x 430/] 10. 3. 2. 8 Dutiya paccorohaïÅ suttaæ Ariyaæ kho bhikkhave paccorohaïiæ desissÃmi. Taæ suïÃtha, sÃdhukaæ manasikarotha, bhÃsissÃmÅti. Katamà ca bhikkhave ariyà paccorohaïÅ: Idha bhikkhave ariyasÃvako itÅ paÂisa¤cikkhati: ''micchÃdiÂÂhiyà kho pÃpako vipÃko diÂÂhe ceva dhamme, abhisamparÃya¤cÃ''ti, so iti paÂisaÇkhÃya micchÃdiÂÂhiæ pajahati, micchÃdiÂÂhiyà paccorohati. MicchÃsaÇkappassa kho pÃpako vipÃko diÂÂhe ceva dhamme abhisamparÃya¤cÃti. So iti paÂisaÇkhÃya micchÃsaÇkappaæ pajahati, micchÃsaÇkappà paccorohati. MicchÃvÃcÃya kho pÃpako vipÃko diÂÂhe ceva dhamme, abhisamparÃya¤cÃti. So iti paÂisaÇkhÃya micchÃvÃcaæ pajahati. MicchÃvÃcÃya paccorohati. MicchÃkammantassa kho pÃpako vipÃko diÂÂhe ceva dhamme, abhisamparÃya¤cÃti. So iti paÂisaÇkhÃya micchÃkammantaæ pajahati. MicchÃkammantà paccorohati. MicchÃÃjÅvassa kho pÃpako vipÃko diÂÂhe ceva dhamme abhisamparÃya¤cÃti so iti paÂisaÇkhÃya micchÃÃjÅvaæ pajahati. MicchÃÃjÅvà paccorohati. MicchÃvÃyÃmassa kho pÃpako vipÃko diÂÂhe ceva dhamme abhisamparÃya¤cÃti so iti paÂisaÇkhÃya micchÃvÃyÃmaæ pajahati. Micchà vÃyÃmà paccorohati. MicchÃsatiyà kho pÃpako vipÃko diÂÂhe ceva dhamme abhisamparÃya¤cÃti so iti paÂisaÇkhÃya micchÃsatiæ pajahati. MicchÃsatiyà paccorohati. MicchÃsamÃdhissa kho pÃpako vipÃko diÂÂhe ceva dhamme abhisamparÃya¤cÃti so iti paÂisaÇkhÃya micchÃsamÃdhiæ pajahati. MicchÃsamÃdhimhà paccorohati. MicchäÃïassa kho pÃpako vipÃko diÂÂhe ceva dhamme abhisamparÃya¤cÃti so iti paÂisaÇkhÃya micchäÃïaæ pajahati. MicchäÃïà paccorohati. MicchÃvimuttiyà kho pÃpako vipÃko diÂÂhe ceva dhamme abhisamparÃya¤cÃti so iti paÂisaÇkhÃya micchÃvimuttiæ pajahati. MicchÃvimuttiyà paccorohati. Ayaæ vuccati bhikkhave ariyà paccorohaïÅti. 10. 3. 2. 9 PubbaÇgama suttaæ Suriyassa bhikkhave udayato etaæ pubbaÇgamaæ etaæ pubbanimittaæ yadidaæ aruïaggaæ. Evameva kho bhikkhave kusalÃnaæ dhammÃnaæ etaæ pubbaÇgamaæ, etaæ pubbanimittaæ, yadidaæ sammÃdiÂÂhi. SammÃdiÂÂhissa1 bhikkhave sammà saÇkappo pahoti. SammÃsaÇkappassa sammÃvÃcà pahoti. SammÃvÃcassa sammÃkammanto pahoti. SammÃkammantassa sammÃÃjÅvo pahoti. SammÃÃjÅvassa sammÃvÃyÃmo pahoti. SammÃvÃyÃmassa sammÃsati pahoti. SammÃsatissa sammÃsamÃdhi [PTS Page 237] [\q 237/] pahoti. SammÃsamÃdhissa sammäÃïaæ pahoti. SammäÃïissa sammÃvimutti pahotÅti. 1. SammÃdiÂÂhikassa machasaæ [BJT Page 432] [\x 432/] 10. 3. 2. 10 ùsavakkhaya suttaæ Dasa ime bhikkhave dhammà bhÃvità bahulÅkatà ÃsavÃnaæ khayÃya saævattanti. Katame dasa: SammÃdiÂÂhi, sammÃsaÇkappo, sammÃvÃcÃ, sammÃkammanto, sammÃÃjÅvo, sammà vÃyÃmo, sammÃsati, sammÃsamÃdhi, sammäÃïaæ, sammÃvimutti. Ime kho bhikkhave dasa dhammà bhÃvità bahulÅkatà ÃsavÃnaæ khayÃya saævattantÅti. PaccorohaïÅvaggo dutiyo. TassuddÃnaæ: Tayo adhammà ajito saÇgÃravo ca orimaæ Dve ceva paccorohaïÅ pubbaÇgamaæ Ãsavo cÃti. [BJT Page 434] [\x 434/] 3. Parisuddhavaggo 10. 3. 3. 1 PaÂhama suttaæ Dasa ime bhikkhave dhammà parisuddhà pariyodÃtà nä¤atra sugatavinayà katame dasa: SammÃdiÂÂhi sammÃsaÇkappo sammÃvÃcà sammÃkammanto sammÃÃjÅvo sammÃvÃyÃmo sammÃsati sammÃsamÃdhi sammäÃïaæ sammÃvimutti. Ime kho bhikkhave dasadhammà parisuddhà pariyodÃtà nä¤atra sugatavinayÃti. 10. 3. 3. 2 Dutiya suttaæ Dasa ime bhikkhave dhammà anuppannà uppajjanti, nä¤atra sugatavinayÃ. Katame dasa: [PTS Page 238] [\q 238/] sammÃdiÂÂhi sammÃsaÇkappo sammÃvÃcà sammÃkammanto sammÃÃjÅvo sammÃvÃyÃmo sammÃsati sammÃsamÃdhi sammäÃïaæ sammÃvimutti. Ime kho bhikkhave dasadhammà anuppannà uppajjanti nä¤atra sugatavinayÃti. 10. 3. 3. 3 Tatiya suttaæ Dasa ime bhikkhave dhammà mahapphalà mahÃnisaæsà nä¤atra sugatavinayÃ. Katame dasa: sammÃdiÂÂhi sammÃsaÇkappo sammÃvÃcà sammÃkammanto sammÃÃjÅvo sammÃvÃyÃmo sammÃsati sammÃsamÃdhi sammäÃïaæ sammÃvimutti. Ime kho bhikkhave dasa dhammà mahapphalà mahÃnisaæsà nä¤atra sugatavinayÃti. 10. 3. 3. 4 Catuttha suttaæ Dasa ime bhikkhave dhammà rÃgavinayapariyosÃnà honti, dosavinaya pariyosÃnà honti, mohavinayapariyosÃnà honti, nä¤atra sugatavinayÃ. Katame dasa: sammÃdiÂÂhi sammÃsaÇkappo sammÃvÃcà sammÃkammanto sammÃÃjÅvo sammÃvÃyamo sammÃsati sammÃsamÃdhi sammäÃïaæ sammÃvimutti. Ime kho bhikkhave dasadhammà rÃgavinayapariyosÃnà honti, dosavinayapariyosÃnà honti, mohavinayapariyosÃnà honti, nä¤atra sugatavinayÃti. [BJT Page 436] [\x 436/] 10. 3. 3. 5 Pa¤cama suttaæ Dasa ime bhikkhave dhammà ekantanibbidÃya virÃgÃya nirodhÃya upasamÃya abhi¤¤Ãya sambodhÃya nibbÃnÃya saævattanti. Nä¤atra sugatavinayÃ. Katame dasa: sammÃdiÂÂhi sammÃsaÇkappo sammÃvÃcà sammÃkammanto sammÃÃjÅvo sammÃvÃyÃmo sammÃsati sammÃsamÃdhi sammäÃïaæ sammÃvimutti, ime kho bhikkhave dasadhammà ekantanibbidÃya virÃgÃya nirodhÃya upasamÃya abhi¤¤Ãya sambodhÃya nibbÃnÃya saævattanti, nä¤atra sugatavinayÃti. 10. 3. 3. 6 ChaÂÂhama suttaæ Dasa ime bhikkhave dhammà bhÃvità bahulÅkatà anuppannà uppajjanti, nä¤atra sugatavinayÃ, katame dasa: [PTS Page 239] [\q 239/] sammÃdiÂÂhi sammÃsaÇkappo sammÃvÃcà sammÃkammanto sammÃÃjÅvo sammÃvÃyÃmo sammÃsati sammÃsamÃdhi sammäÃïaæ sammÃvimutti. Ime kho bhikkhave dasadhammà bhÃvità bahulÅkatà anuppannà uppajjanti, nä¤atra sugatavinayÃti. 10. 3. 3. 7 Sapata suttaæ Dasa ime bhikkhave dhammà bhÃvità bahulÅkatà mahapphalà honti mahÃnisaæsà nä¤atra sugatavinayÃ. Katame dasa: sammÃdiÂÂhi sammÃsaÇkappo sammÃvÃcà sammÃkammanto sammÃÃjÅvo sammÃvÃyÃmo sammÃsati sammÃsamÃdhi sammäÃïaæ sammÃvimutti. Ime kho bhikkhave dasadhammà bhÃvità bahulÅkatà mahapphalà honti mahÃnisaæsÃ, nä¤atra sugatavinayÃti. 10. 3. 3. 8 AÂÂhama suttaæ Dasa ime bhikkhave dhammà bhÃvità bahulÅkatà rÃgavinayapariyosÃnà honti, dosavinayapariyosÃnà honti, mohavinayapariyosÃnà honti, nä¤atra sugatavinayà katame dasa: sammÃdiÂÂhi sammÃsaÇkappo sammÃvÃcà sammÃkammanto sammÃÃjÅvo sammÃvÃyÃmo sammÃsati sammÃsamÃdhi sammäÃïaæ sammÃvimutti. Ime kho bhikkhave dasadhammà bhÃvità bahulÅkatà rÃgavinayapariyosÃnà honti, dosavinayapariyosÃnà honti, mohavinayariyosÃnà honti, nä¤atra sugatavinayÃti. [BJT Page 438] [\x 438/] 10. 3. 3. 9 Navama suttaæ Dasa ime bhikkhave dhammà bhÃvità dhammà bahulÅkatà ekantanibbidÃya virÃgÃya nirodhÃya upasamÃya abhi¤¤Ãya sambodhÃya nibbÃnÃya saævattanti, nä¤atra sugatavinayÃ. Katame dasa: sammÃdiÂÂhi sammÃsaÇkappo sammÃvÃcà sammÃkammanto sammÃÃjÅvo sammÃvÃyÃmo sammÃsati sammÃsamÃdhi sammäÃïaæ sammÃvimutti. Ime kho bhikkhave dasadhammà bhÃvità bahulÅkatà ekantanibbidÃya virÃgÃya nirodhÃya upasamÃya abhi¤¤Ãya sambodhÃya nibbÃnÃya saævattanti, nä¤atra sugatavinayÃti. [PTS Page 240] [\q 240/] 10. 3. 3. 10 Dasama suttaæ Dasa ime bhikkhave micchattÃ. Katame dasa: micchÃdiÂÂhi micchÃsaÇkappo micchÃvÃcà micchÃkammanto micchÃÃjÅvo micchÃvÃyÃmo micchÃsati micchÃsamÃdhi micchäÃïaæ micchÃvimutti. Ime kho bhikkhave dasa micchattÃti. 10. 3. 3. 11 EkÃdasama suttaæ Dasa ime bhikkhave sammattÃ. Katame dasa: sammÃdiÂÂhi sammà saÇkappo sammÃvÃcà sammÃkammanto sammÃÃjÅvo sammÃvÃyÃmo sammÃsati sammÃsamÃdhi sammäÃïaæ sammÃvimutti. Ime kho bhikkhave dasa sammattÃti. Parisuddhavaggo tatiyo. [BJT Page: 440 [\x 440/] ] 4. SÃdhuvaggo 10. 3. 4. 1 SÃdhu suttaæ SÃdhu¤ca vo bhikkhave desissÃmi, asÃdhu¤ca. Taæ suïÃtha sÃdhukaæ manasikarotha bhÃsissÃmÅti. Evambhanteti kho te bhikkhu bhagavato paccassosuæ. Bhagavà etadavoca: Katama¤ca bhikkhave ÃsÃdhuæ1: micchÃdiÂÂhi micchÃsaÇkappo micchÃvÃcà micchÃkammanto miccÃÃjÅvo micchÃvÃyÃmo micchÃsati micchÃsamÃdhi micchäÃïaæ vicchÃvimutti. Idaæ vuccati bhikkhave asÃdhuæ1. Katama¤ca bhikkhave sÃdhuæ:1 [PTS Page 241] [\q 241/] sammÃdiÂÂhi sammÃsaÇkappo sammÃvÃcà sammÃkammanto sammÃÃjÅvo sammÃvÃyÃmo sammÃsati sammÃsamÃdhi sammäÃïaæ sammÃvimutti. Idaæ vuccati bhikkhave sÃdhunti. 10. 3. 4. 2 Ariyadhamma suttaæ Ariyadhamma¤ca vo bhikkhave desissÃmi2 anariyadhamma¤ca. Taæ suïÃtha sÃdhukaæ manasikarotha bhÃsissÃmÅti. Evambhanteti kho te bhikkhu bhagavato paccassosuæ. Bhagavà etadavoca: Katamo ca bhikkhave anariyo dhammo. MicchÃdiÂÂhi micchÃsaÇkappo micchÃvÃcà micchÃkammanto micchÃÃjÅvo micchÃvÃyÃmo micchÃsati micchÃsamÃdhi micchäÃïaæ micchÃvimutti. Ayaæ vuccati bhikkhave anariyo dhammo. Katamo ca bhikkhave ariyo dhammo: sammÃdiÂÂhi sammÃsaÇkappo sammÃvÃcà sammÃkammanto sammÃÃjÅvo sammÃvÃyÃmo sammÃsati sammÃsamÃdhi sammäÃïaæ sammÃvimutti. Ayaæ vuccati bhikkhave ariyo dhammoti. 10. 3. 4. 3 Kusala suttaæ Kusala¤ca3 vo bhikkhave desissÃmi2 akusala¤ca. 4 Taæ suïÃtha sÃdhukaæ manasikarotha bhÃsissÃmÅti. Evambhanteti kho te bhikkhu bhagavato paccassosuæ. Bhagavà etadavoca: Katama¤ca bhikkhave akusalaæ: micchÃdiÂÂhi micchÃsaÇkappo micchÃvÃcà micchÃkammanto micchÃÃjÅvo micchÃvÃyÃmo micchÃsati micchÃsamÃdhi micchäÃïaæ micchÃvimutti. Idaæ vuccati bhikkhave akusalaæ. Katama¤ca bhikkhave kusalaæ: sammÃdiÂÂhi sammÃsaÇkappo sammÃvÃcà sammÃkammanto sammÃÃjÅvo sammÃvÃyÃmo sammÃsati sammÃsamÃdhi sammäÃïaæ sammÃvimutti. Idaæ vuccati bhikkhave kusalanti. 1. AsÃdhu machasaæ 3. Akusala¤ca machasaæ 2. DesessÃmi machasaæ 4. Kusala¤ca machasaæ [BJT Page 442] [\x 442/] 10. 3. 4. 4 Attha suttaæ Attha¤ca vo bhikkhave desissÃmi anattha¤ca. Taæ suïÃtha sÃdhukaæ manasikarotha bhÃsissÃmÅti. Evambhanteti kho te bhikkhu bhagavato paccassosuæ. Bhagavà etadavoca: Katamo ca bhikkhave anattho: [PTS Page 242] [\q 242/] micchÃdiÂÂhi micchÃsaÇkappo micchÃvÃcà micchÃkammanto micchÃÃjÅvo micchÃvÃyÃmo micchÃsati micchÃsamÃdhi micchäÃïaæ micchÃvimutti. Ayaæ vuccati bhikkhave anattho. Katamo ca bhikkhave attho: sammÃdiÂÂhi sammÃsaÇkappo sammÃvÃcà sammÃkammanto sammÃÃjÅvo sammÃvÃyÃmo sammÃsati sammÃsamÃdhi sammäÃïaæ sammÃvimutti. Ayaæ vuccati bhikkhave atthoti. 10. 3. 4. 5 Dhamma suttaæ Dhamma¤ca vo bhikkhave desissÃmi, adhamma¤ca. Taæ suïÃtha sÃdhukaæ manasikarotha bhÃsissÃmÅti. Evambhanteti kho te bhikkhu bhagavato paccassosuæ: bhagavà etadavoca: Katamo ca bhikkhave adhammo: micchÃdiÂÂhi micchÃsaÇkappo micchÃvÃcà micchÃkammanto micchÃÃjÅvo micchÃvÃyÃmo micchÃsati micchÃsamÃdhi micchäÃïaæ micchÃvimutti. Ayaæ vuccati bhikkhave adhammo. Katamo ca bhikkhave dhammo: sammÃdiÂÂhi sammÃsaÇkappo sammÃvÃcà sammÃkammanto sammÃÃjÅvo sammÃvÃyÃmo sammÃsati sammÃsamÃdhi sammäÃïaæ sammÃvimutti. Ayaæ vuccati bhikkhave dhammoti. 10. 3. 4. 6 SÃsava suttaæ SÃsava¤ca vo bhikkhave dhammaæ desissÃmi, anÃsava¤ca. Taæ suïÃtha sÃdhukaæ manasikarotha bhÃsissÃmÅti. Evambhanteti kho te bhikkhu bhagavato paccassosuæ. Bhagavà etadavoca: Katamo ca bhikkhave sÃsavo dhammo: micchÃdiÂÂhi micchÃsaÇkappo micchÃvÃcà micchÃkammanto micchÃÃjÅvo micchÃvÃyÃmo micchÃsati micchÃsamÃdhi micchäÃïaæ micchÃvimutti. Ayaæ vuccati bhikkhave sÃsavo dhammo. Katamo ca bhikkhave anÃsavo dhammo: sammÃdiÂÂhi sammÃsaÇkappo sammÃvÃcà sammÃkammanto sammÃÃjÅvo sammÃvÃyÃmo sammÃsati sammÃsamÃdhi sammäÃïaæ sammÃvimutti. Ayaæ vuccati bhikkhave anÃsavo dhammoti. 10. 3. 4. 7 SÃvajja suttaæ SÃvajja¤ca kho bhikkhave dhammaæ desissÃmi, anavajja¤ca. Taæ suïÃtha sÃdhukaæ manasikarotha bhÃsissÃmÅti. Evambhanteti kho te bhikkhu bhagavato paccassosuæ. Bhagavà etadavoca: Katamo ca bhikkhave sÃvajjo dhammo: micchÃdiÂÂhi micchÃsaÇkappo micchÃvÃcà micchÃkammanto micchÃÃjÅvo micchÃvÃyÃmo micchÃsati micchÃsamÃdhi micchäÃïaæ micchÃvimutti. Ayaæ vuccati bhikkhave sÃvajjo dhammo. Katamo ca bhikkhave anavajjo dhammo: sammÃdiÂÂhi sammÃsaÇkappo sammÃvÃcà sammÃkammanto sammÃÃjÅvo sammÃvÃyÃmo sammÃsati sammÃsamÃdhi sammäÃïaæ sammÃvimutti. Ayaæ vuccati bhikkhave anavajjo dhammoti. [PTS Page 243] [\q 243/] [BJT Page 444] [\x 444/] 10. 3. 4. 8 TapanÅya suttaæ TapanÅya¤ca vo bhikkhave dhammaæ desissÃmi, atapanÅya¤ca. Taæ suïÃtha sÃdhukaæ manasikarotha bhÃsissÃmÅti. Evambhanteti kho te bhikkhu bhagavato paccassosuæ. Bhagavà etadavoca: Katamo ca bhikkhave tapanÅyo dhammo: micchÃdiÂÂhi micchÃsaÇkappo micchÃvÃcà micchÃkammanto micchÃÃjÅvo micchÃvÃyÃmo micchÃsati micchÃsamÃdhi micchäÃïaæ micchÃvimutti. Ayaæ vuccati bhikkhave katamo ca tapanÅyo dhammo. Bhikkhave atapanÅyo dhammo: sammà diÂÂhi sammÃsaÇkappo sammÃvÃcà sammÃkammanto sammÃÃjÅvo sammÃvÃyÃmo sammÃsati sammÃsamÃdhi sammäÃïaæ sammÃvimutti. Ayaæ vuccati bhikkhave atapanÅyo dhammoti. 10. 3. 4. 9 ùcayagÃmÅ suttaæ ùcayagÃmi¤ca vo bhikkhave desissÃmi, apacayagÃmi¤ca. Taæ suïÃtha sÃdhukaæ manasikarotha bhÃsissÃmÅti. Evambhanteti kho te bhikkhu bhagavato paccassosuæ. Bhagavà etadavoca: Katamo ca bhikkhave ÃcayagÃmÅ dhammo: micchÃdiÂÂhi micachÃsaÇkappo micchÃvÃcà micacchÃkammanto micchÃÃjÅvo micchÃvÃyÃmo micchÃsati micchÃsamÃdhi micchäÃïaæ micchÃvimutti. Ayaæ vuccati bhikkhave ÃcayagÃmÅ dhammo. Katamo ca bhikkhave apacayagÃmÅ dhammo: sammÃdiÂÂhi sammÃsaÇkappo sammÃvÃcà sammÃkammanto sammÃÃjÅvo sammÃvÃyÃmo sammÃsati sammÃsamÃdhi sammäÃïaæ sammÃvimutti. Ayaæ vuccati bhikkhave apacayagÃmÅ dhammoti. 10. 3. 4. 10 Dukkhudraya suttaæ Dukkhudraya¤ca vo bhikkhave dhammaæ desissÃmi, sukhudraya¤ca. Taæ suïÃtha sÃdhukaæ manasikarotha bhÃsissÃmÅti. Evambhanteti kho te bhikkhu bhagavato paccassosuæ. Bhagavà etadavoca: Katamo ca bhikkhave dukkhudrayo dhammo: micchÃdiÂÂhi micchÃsaÇkappo micchÃvÃcà micchÃkammanto micchÃÃjÅvo micchÃvÃyÃmo micchÃsati micchÃsamÃdhi micchäÃïaæ micchÃvimutti. Ayaæ vuccati bhikkhave dukkhudrayo dhammo. Katamo ca bhikkhave sukhudrayo dhammo: sammÃdiÂÂhi sammÃsaÇkappo sammÃvÃcà sammÃkammanto sammÃÃjÅvo sammÃvÃyÃmo sammÃsati sammÃsamÃdhi sammäÃïaæ sammÃvimutti. Ayaæ vuccati bhikkhave sukhudrayo dhammoti. [PTS Page 244] [\q 244/] 10. 3. 4. 11 DukkhavipÃka suttaæ DukkhavipÃka¤ca vo bhikkhave dhammaæ desissÃmi, sukhavipÃka¤ca, taæ suïÃtha sÃdhukaæ manasikarotha bhÃsissÃmÅti. Evambhanteti kho te bhikkhu bhagavato paccassosuæ. Bhagavà etadavoca: Katamo ca bhikkhave dukkhavipÃko dhammo: micchÃdiÂÂhi micchÃsaÇkappo micchÃvÃcà micchÃkammanto micchÃÃjÅvo micchÃvÃyÃmo micchÃsati micchÃsamÃdhi micchäÃïaæ micchÃvimutti. Ayaæ vuccati bhikkhave dukkhavipÃko dhammo. Katamo ca bhikkhave sukha vipÃko dhammo: sammÃdiÂÂhi sammÃsaÇkappo sammÃvÃcà sammÃkammanto sammÃÃjÅvo sammÃvÃyÃmo sammÃsati sammÃsamÃdhi sammäÃïaæ sammÃvimutti. Ayaæ vuccati bhikkhave sukhavipÃko dhammoti. SÃdhuvaggo catuttho. [BJT Page 446] [\x 446/] 5. Ariyavaggo 10. 3. 5. 1 Ariyamagga suttaæ Ariyamagga¤ca vo bhikkhave1 desissÃmi, anariyamagga¤ca. Taæ suïÃtha sÃdhukaæ manasikarotha bhÃsissÃmÅti. Evambhanteti kho te bhikkhu bhagavato paccassosuæ. Bhagavà etadavoca: Katamo ca bhikkhave anariyamaggo: micchÃdiÂÂhi micchÃsaÇkappo micchÃvÃcà micchÃkammanto micchÃÃjÅvo micchÃvÃyÃmo micchÃsati micchÃsamÃdhi micchäÃïaæ micchÃvimutti. Ayaæ vuccati bhikkhave anariyo maggo. Katamo ca bhikkhave ariyo maggo: sammÃdiÂÂhi sammÃsaÇkappo sammÃvÃcà sammÃkammanto sammÃÃjÅvo sammÃvÃyÃmo sammÃsati sammÃsamÃdhi sammäÃïaæ sammÃvimutti. Ayaæ vuccati bhikkhave ariyo maggoti. 10. 3. 5. 2 Sukkamagga suttaæ Sukkamagga¤ca2 vo bhikkhave1 desissÃmi kaïhamagga¤ca3. [PTS Page 245] [\q 245/] katamo ca bhikkhave kaïhamaggo: micchÃdiÂÂhi micchÃsaÇkappo micchÃvÃcà micchÃkammanto micchÃÃjÅvo micchÃvÃyÃmo micchÃsati micchÃsamÃdhi micchäÃïaæ micchÃvimutti. Ayaæ vuccati bhikkhave kaïhamaggo. Katamo ca bhikkhave sukkamaggo: sammÃdiÂÂhi sammÃsaÇkappo sammÃvÃcà sammÃkammanto sammÃÃjÅvo sammÃvÃyÃmo sammÃsati sammÃsamÃdhi sammäÃïaæ sammÃvimutti. Ayaæ vuccati bhikkhave sukkamaggoti. 10. 3. 5. 3 Saddhamma suttaæ Saddhamma¤ca vo bhikkhave desissÃmi, asaddhamma¤ca. Taæ suïÃtha sÃdhukaæ manasikarotha bhÃsissÃmÅti. Evambhanteti kho te bhikkhu bhagavato paccassosuæ. Bhagavà etadavoca: Katamo ca bhikkhave asaddhammo: micchÃdiÂÂhi micchÃsaÇkappo micchÃvÃcà micchÃkammanto micchÃÃjÅvo micchÃvÃyÃmo micchÃsati micchÃsamÃdhi micchäÃïaæ micchÃvimutti. Ayaæ vuccati bhikkhave asaddhammo. Katamo ca bhikkhave saddhammo: sammÃdiÂÂhi sammÃsaÇkappo sammÃvÃcà sammÃkammanto sammÃÃjÅvo sammÃvÃyÃmo sammÃsati sammÃsamÃdhi sammäÃïaæ sammÃvimutti. Ayaæ vuccati bhikkhave saddhammoti. 1. Bhikkhave dhammaæ machasaæ 2. Sukkamagga¤ca machasaæ 3. Kaïhamagga¤ca machasaæ [BJT Page 448] [\x 448/] 10. 3. 5. 4 Sappurisadhamma suttaæ Sappurisadhamma¤ca vo bhikkhave desissÃmi, asappurisadhamma¤ca. Taæ suïÃtha sÃdhukaæ manasikarotha bhÃsissÃmÅti. Evambhanteti kho te bhikkhu bhagavato paccassosuæ. Bhagavà etadavoca: Katamo ca bhikkhave asappurisadhammo: micchÃdiÂÂhi micchÃsaÇkappo micchÃvÃcà micchÃkammanto micchÃÃjÅvo micchÃvÃyÃmo micchÃsati micchÃsamÃdhi micchäÃïaæ micchÃvimutti. Ayaæ vuccati bhikkhave asappurisadhammoti. Katamo ca bhikkhave sappurisadhammo: sammÃdiÂÂhi sammÃsaÇkappo sammÃvÃcà sammÃkammanto sammÃÃjÅvo sammÃvÃyÃmo sammÃsati sammÃsamÃdhi sammäÃïaæ sammÃvimutti. Ayaæ vuccati bhikkhave sappurisadhammoti. 10. 3. 5. 5 UppÃdetabba suttaæ UppÃdetabba¤ca vo bhikkhave dhammaæ desissÃmi, na uppÃdetabba¤ca. Taæ suïÃtha sÃdhukaæ manasikarotha bhÃsissÃmÅti. Evambhanteti kho te bhikkhu bhagavato paccassosuæ. Bhagavà etadavoca: Katamo ca bhikkhave na uppÃdetabbo dhammo: micchÃdiÂÂhi micchÃsaÇkappo micchÃvÃcà micchÃkammanto micchÃÃjÅvo micchÃvÃyÃmo micchÃsati micchÃsamÃdhi micchäÃïaæ micchÃvimutti. Ayaæ vuccati bhikkhave na uppÃdetabbo dhammo. [PTS Page 246] [\q 246/] Katamo ca bhikkhave uppÃdetabbo dhammo: sammÃdiÂÂhi sammÃsaÇkappo sammÃvÃcà sammÃkammanto sammÃÃjÅvo sammÃvÃyÃmo sammÃsati sammÃsamÃdhi sammäÃïaæ sammÃvimutti. Ayaæ vuccati bhikkhave uppÃdetabbodhammoti. 10. 3. 5. 6 ùsevitabba suttaæ ùsevitabba¤ca vo bhikkhave dhammaæ desissÃmi, na sevitabba¤ca. Taæ suïÃtha sÃdhukaæ manasikarotha bhÃsissÃmÅti. Evambhanteti kho te bhikkhu bhagavato paccassosuæ. Bhagavà etadavoca: Katamo ca bhikkhave na sevitabbo dhammo: micchÃdiÂÂhi micchÃsaÇkappo micchÃvÃcà micchÃkammanto micchÃÃjÅvo micchÃvÃyÃmo micchÃsati micchÃsamÃdhi micchäÃïaæ micchÃvimutti. Ayaæ vuccati bhikkhave na sevitabbo dhammo. Katamo ca bhikkhave Ãsevitabbo dhammo: sammÃdiÂÂhi sammÃsaÇkappo sammÃvÃcà sammÃkammanto sammÃÃjÅvo sammÃvÃyÃmo sammÃsati sammÃsamÃdhi sammäÃïaæ sammÃvimutti. Ayaæ vuccati bhikkhave Ãsevitabbo dhammoti. 10. 3. 5. 7 BhÃvetabba suttaæ BhÃvetabba¤ca vo bhikkhave dhammaæ desissÃmi, na bhÃvetabba¤ca. Taæ suïÃtha sÃdhukaæ manasikarotha bhÃsissÃmÅti. Evambhanteti kho te bhikkhu bhagavato paccassosuæ. Bhagavà etadavoca: Katamo ca bhikkhave na bhÃvetabbo dhammo: micchÃdiÂÂhi micchÃsaÇkappo micchÃvÃcà micchÃkammanto micchÃÃjÅvo micchÃvÃyÃmo micchÃsati micchÃsamÃdhi micchäÃïaæ micchÃvimutti. Ayaæ vuccati bhikkhave na bhÃvetabbo dhammo. Katamo ca bhikkhave bhÃvetabbo dhammo: sammÃdiÂÂhi sammÃsaÇkappo sammÃvÃcà sammÃkammanto sammÃÃjÅvo sammÃvÃyÃmo sammÃsati sammÃsamÃdhi sammäÃïaæ sammÃvimutti. Ayaæ vuccati bhikkhave bhÃvetabbo dhammoti. [BJT Page 450] [\x 450/] 10. 3. 5. 8 BahulÅkattabba suttaæ BahulÅkattabba¤ca1 vo bhikkhave dhammaæ desissÃmi, na bahulÅkattabba¤ca1. Taæ suïÃtha sÃdhukaæ manasikarotha bhÃsissÃmÅti. Evambhanteti kho te bhikkhu bhagavato paccassosuæ. Bhagavà etadavoca: Katamo ca bhikkhave na bahulÅkattabbo dhammo: micchÃdiÂÂhi micchÃsaÇkappo micchÃvÃcà micchÃkammanto micchÃÃjÅvo micchÃvÃyÃmo micchÃsati micchÃsamÃdhi micchäÃïaæ micchÃvimutti. Ayaæ vuccati bhikkhave na bahulÅkattabbo dhammo. Katamo ca bhikkhave bahulÅkattabbo dhammo: sammÃdiÂÂhi sammÃsaÇkappo sammÃvÃcà sammÃkammanto sammÃÃjÅvo sammÃvÃyÃmo sammÃsati sammÃsamÃdhi sammäÃïaæ sammÃvimutti. Ayaæ vuccati bhikkhave bahulÅkattabbo dhammoti. [PTS Page 247] [\q 247/] 10. 3. 5. 9 Anussaritabba suttaæ Anussaritabba¤ca vo bhikkhave dhammaæ desissÃmi, nÃnussaritabba¤ca1. Taæ suïÃtha sÃdhukaæ manasikarotha bhÃsissÃmÅti. Evambhanteti kho te bhikkhu bhagavato paccassosuæ. Bhagavà etadavoca: Katamo ca bhikkhave nÃnussaritabbo dhammo: micchÃdiÂÂhi micchÃsaÇkappo micchÃvÃcà micchÃkammanto micchÃÃjÅvo micchÃvÃyÃmo micchÃsati micchÃsamÃdhi micchäÃïaæ micchÃvimutti. Ayaæ vuccati bhikkhave nÃnussaritabbo dhammo. Katamo ca bhikkhave anussaritabbo dhammo: sammÃdiÂÂhi sammÃsaÇkappo sammÃvÃcà sammÃkammanto sammÃÃjÅvo sammÃvÃyÃmo sammÃsati sammÃsamÃdhi sammäÃïaæ sammÃvimutti. Ayaæ vuccati bhikkhave anussaritabbo dhammoti. 10. 3. 5. 10 SacchikÃtabba suttaæ SacchikÃtabba¤ca vo bhikkhave dhammaæ desissÃmi, na sacchikÃtabba¤ca. Taæ suïÃtha sÃdhukaæ manasikarotha bhÃsissÃmÅti. Evambhanteti kho te bhikkhu bhagavato paccassosuæ. Bhagavà etadavoca: Katamo ca bhikkhave na sacchikÃtabbo dhammo: micchÃdiÂÂhi micchÃsaÇkappo micchÃvÃcà micchÃkammanto micchÃÃjÅvo micchÃvÃyÃmo micchÃsati micchÃsamÃdhi micchäÃïaæ micchÃvimutti. Ayaæ vuccati bhikkhave na sacchikÃtabbo dhammo. Katamo ca bhikkhave sacchikÃtabbo dhammo: sammÃdiÂÂhi sammÃsaÇkappo sammÃvÃcà sammÃkammanto sammÃÃjÅvo sammÃvÃyÃmo sammÃsati sammÃsamÃdhi sammäÃïaæ sammÃvimutti. Ayaæ vuccati bhikkhave sacchikÃtabbo dhammoti. Ariyavaggo pa¤camo. Tatiyo païïÃsako. 1. KÃtabba¤ca machasaæ [BJT Page 452] [\x 452/] Catuttha païïÃsako Puggalavaggo 10. 4. 1. 1 Sevitabba suttaæ Dasahi bhikkhave dhammehi samannÃgato puggalo na sevitabbo. Katamehi dasahi: [PTS Page 248] [\q 248/] micchÃdiÂÂhiko hoti, micchÃsaÇkappo hoti, micchÃvÃco hoti, micchÃkammanto hoti, micchÃÃjÅvo hoti, micchÃvÃyÃmo hoti, micchÃsati hoti, micchÃsamÃdhi hoti, micchäÃïÅ hoti, micchÃvimutti hoti. Imehi kho bhikkhave dasahi dhammehi samannÃgato puggalo na sevitabbo. Dasahi bhikkhave dhammehi samannÃgato puggalo sevitabbo, katamehi dasahi: sammÃdiÂÂhiko hoti, sammÃsaÇkappo hoti, sammÃvÃco hoti, sammÃkammanto hoti, sammÃÃjÅvo hoti, sammÃvÃyÃmo hoti, sammÃsati hoti, sammÃsamÃdhi hoti, sammäÃïÅ hoti, sammÃvimutti hoti. Imehi kho bhikkhave dasahi dhammehi samannÃgato puggalo sevitabboti. 10. 4. 1. 2 12 BhajitabbÃdi suttÃni 2. Dasahi bhikkhave samannÃgato puggalo na bhajitabbo. Katamehi dasahi: micchÃdiÂÂhiko hoti, micchÃsaÇkappo hoti, micchÃvÃco hoti, micchÃkammanto hoti, micchÃÃjÅvo hoti, micchÃvÃyÃmo hoti, micchÃsati hoti, micchÃsamÃdhi hoti, micchäÃïÅ hoti, micchÃvimutti hoti. Imehi kho bhikkhave dasahi samannÃgato puggalo na bhajitabboti. Dasahi bhikkhave samannÃgato puggalo bhajitabbo, katamehi dasahi: sammÃdiÂÂhiko hoti, sammÃsaÇkappo hoti, sammÃvÃco hoti, sammÃkammanto hoti, sammÃÃjÅvo hoti, sammÃvÃyÃmo hoti, sammÃsati hoti, sammÃsamÃdhi hoti, sammäÃïÅ hoti, sammÃvimutti hoti. Imehi kho bhikkhave dasahi samannÃgato puggalo bhajitabboti. 3. Dasahi bhikkhave samannÃgato puggalo na payirupÃsitabbo. Katamehi dasahi: micchÃdiÂÂhiko hoti, micchÃsaÇkappo hoti, micchÃvÃco hoti, micchÃkammanto hoti, micchÃÃjÅvo hoti, micchÃvÃyÃmo hoti, micchÃsati hoti, micchÃsamÃdhi hoti, micchäÃïÅ hoti, micchÃvimutti hoti. Imehi kho bhikkhave dasahi samannÃgato puggalo na payirupÃsitabboti. Dasahi bhikkhave samannÃgato puggalo payirupÃsitabbo, katamehi dasahi: sammÃdiÂÂhiko hoti, sammÃsaÇkappo hoti, sammÃvÃco hoti, sammÃkammanto hoti, sammÃÃjÅvo hoti, sammÃvÃyÃmo hoti, sammÃsati hoti, sammÃsamÃdhi hoti, sammäÃïÅ hoti, sammÃvimutti hoti. Imehi kho bhikkhave dasahi samannÃgato puggalo payirupÃsitabboti. 4. Dasahi bhikkhave samannÃgato puggalo na pujjo hoti. Katamehi dasahi: micchÃdiÂÂhiko hoti, micchÃsaÇkappo hoti, micchÃvÃco hoti, micchÃkammanto hoti, micchÃÃjÅvo hoti, micchÃvÃyÃmo hoti, micchÃsati hoti, micchÃsamÃdhi hoti, micchäÃïÅ hoti, micchÃvimutti hoti. Imehi kho bhikkhave dasahi samannÃgato puggalo na pujjo hotiti. Dasahi bhikkhave samannÃgato puggalo pujjo hoti, katamehi dasahi: sammÃdiÂÂhiko hoti, sammÃsaÇkappo hoti, sammÃvÃco hoti, sammÃkammanto hoti, sammÃÃjÅvo hoti, sammÃvÃyÃmo hoti, sammÃsati hoti, sammÃsamÃdhi hoti, sammäÃïÅ hoti, sammÃvimutti hoti. Imehi kho bhikkhave dasahi samannÃgato puggalo pujjo hotÅti. 5. Dasahi bhikkhave samannÃgato puggalo na pÃsaæso hoti. Katamehi dasahi: micchÃdiÂÂhiko hoti, micchÃsaÇkappo hoti, micchÃvÃco hoti, micchÃkammanto hoti, micchÃÃjÅvo hoti, micchÃvÃyÃmo hoti, micchÃsati hoti, micchÃsamÃdhi hoti, micchäÃïÅ hoti, micchÃvimutti hoti. Imehi kho bhikkhave dasahi samannÃgato puggalo na pÃsaæso hotÅti. Dasahi bhikkhave samannÃgato puggalo pÃsaæso hoti, katamehi dasahi: sammÃdiÂÂhiko hoti, sammÃsaÇkappo hoti, sammÃvÃco hoti, sammÃkammanto hoti, sammÃÃjÅvo hoti, sammÃvÃyÃmo hoti, sammÃsati hoti, sammÃsamÃdhi hoti, sammäÃïÅ hoti, sammÃvimutti hoti. Imehi kho bhikkhave dasahi samannÃgato puggalo pÃsaæso hotÅti. 6. Dasahi bhikkhave samannÃgato puggalo agÃravo hoti. Katamehi dasahi: micchÃdiÂÂhiko hoti, micchÃsaÇkappo hoti, micchÃvÃco hoti, micchÃkammanto hoti, micchÃÃjÅvo hoti, micchÃvÃyÃmo hoti, micchÃsati hoti, micchÃsamÃdhi hoti, micchäÃïÅ hoti, micchÃvimutti hoti. Imehi kho bhikkhave dasahi dhammehi samannÃgato puggalo agÃravo hoti. Dasahi bhikkhave samannÃgato puggalo sagÃravo hoti, katamehi dasahi: sammÃdiÂÂhiko hoti, sammÃsaÇkappo hoti, sammÃvÃco hoti, sammÃkammanto hoti, sammÃÃjÅvo hoti, sammÃvÃyÃmo hoti, sammÃsati hoti, sammÃsamÃdhi hoti, sammäÃïÅ hoti, sammÃvimutti hoti. Imehi kho bhikkhave dasahi samannÃgato puggalo sagÃravo hotÅti. [BJT Page 454] [\x 454/] 7. Dasahi bhikkhave samannÃgato puggalo appatisso1 hoti. Katamehi dasahi: micchÃdiÂÂhiko hoti, micchÃsaÇkappo hoti, micchÃvÃco hoti, micchÃkammanto hoti, micchÃÃjÅvo hoti, micchÃvÃyÃmo hoti, micchÃsati hoti, micchÃsamÃdhi hoti, micchäÃïÅ hoti, micchÃvimutti hoti. Imehi kho bhikkhave dasahi samannÃgato puggalo appatisso hoti. Dasahi bhikkhave samannÃgato puggalo sappatisso2 hoti, katamehi dasahi: sammÃdiÂÂhiko hoti, sammÃsaÇkappo hoti, sammÃvÃco hoti, sammÃkammanto hoti, sammÃÃjÅvo hoti, sammÃvÃyÃmo hoti, sammÃsati hoti, sammÃsamÃdhi hoti, sammäÃïÅ hoti, sammÃvimutti hoti. Imehi kho bhikkhave dasahi samannÃgato puggalo sappatisso hotÅti. 8. Dasahi bhikkhave samannÃgato puggalo nÃrÃdhako hoti. Katamehi dasahi: micchÃdiÂÂhiko hoti, micchÃsaÇkappo hoti, micchÃvÃco hoti, micchÃkammanto hoti, micchÃÃjÅvo hoti, micchÃvÃyÃmo hoti, micchÃsati hoti, micchÃsamÃdhi hoti, micchäÃïÅ hoti, micchÃvimutti hoti. Imehi kho bhikkhave dasahi samannÃgato puggalo nÃrÃdhako hoti. Dasahi bhikkhave dhammehi samannÃgato puggalo ÃrÃdhako hoti, katamehi dasahi: sammÃdiÂÂhiko hoti, sammÃsaÇkappo hoti, sammÃvÃco hoti, sammÃkammanto hoti, sammÃÃjÅvo hoti, sammÃvÃyÃmo hoti, sammÃsati hoti, sammÃsamÃdhi hoti, sammäÃïÅ hoti, sammÃvimutti hoti. Imehi kho bhikkhave dasahi samannÃgato puggalo ÃrÃdhako hotÅti. 9. Dasahi bhikkhave samannÃgato puggalo na visujjhati. Katamehi dasahi: micchÃdiÂÂhiko hoti, micchÃsaÇkappo hoti, micchÃvÃco hoti, micchÃkammanto hoti, micchÃÃjÅvo hoti, micchÃvÃyÃmo hoti, micchÃsati hoti, micchÃsamÃdhi hoti, micchäÃïÅ hoti, micchÃvimutti hoti. Imehi kho bhikkhave dasahi samannÃgato puggalo na visujjhati. Dasahi bhikkhave samannÃgato puggalo visujjhati. Katamehi dasahi: sammÃdiÂÂhiko hoti, sammÃsaÇkappo hoti, sammÃvÃco hoti, sammÃkammanto hoti, sammÃÃjÅvo hoti, sammÃvÃyÃmo hoti, sammÃsati hoti, sammÃsamÃdhi hoti, sammäÃïÅ hoti, sammÃvimutti hoti. Imehi kho bhikkhave dasahi samannÃgato puggalo visujjhatÅti. 10. Dasahi bhikkhave samannÃgato puggalo mÃnaæ nÃdhibhoti. Katamehi dasahi: MicchÃdiÂÂhiko hoti, micchÃsaÇkappo hoti, micchÃvÃco hoti, micchÃkammanto hoti, micchÃÃjÅvo hoti, micchÃvÃyÃmo hoti, micchÃsati hoti, micchÃsamÃdhi hoti, micchäÃïÅ hoti, micchÃvimutti hoti. Imehi kho bhikkhave dasahi samannÃgato puggalo mÃnaæ nÃdhibhoti. Dasahi bhikkhave dhammehi samannÃgato puggalo mÃnaæ adhibhoti. Katamehi dasahi: sammÃdiÂÂhiko hoti, sammÃsaÇkappo hoti, sammÃvÃco hoti, sammÃkammanto hoti, sammÃÃjÅvo hoti, sammÃvÃyÃmo hoti, sammÃsati hoti, sammÃsamÃdhi hoti, sammäÃïÅ hoti, sammÃvimutti hoti. Imehi kho bhikkhave dasahi samannÃgato puggalo mÃnaæ adhibhotÅti. [PTS Page 249] [\q 249/] 11. Dasahi bhikkhave samannÃgato puggalo pa¤¤Ãya na va¬¬hati. Katamehi dasahi: micchÃdiÂÂhiko hoti, micchÃsaÇkappo hoti, micchÃvÃco hoti, micchÃkammanto hoti, micchÃÃjÅvo hoti, micchÃvÃyÃmo hoti, micchÃsati hoti, micchÃsamÃdhi hoti, micchäÃïÅ hoti, micchÃvimutti hoti. Imehi kho bhikkhave dasahi samannÃgato puggalo pa¤¤Ãya na va¬¬hati. Dasahi bhikkhave samannÃgato puggalo pa¤¤Ãya va¬¬hati. Katamehi dasahi: sammÃdiÂÂhiko hoti, sammÃsaÇkappo hoti, sammÃvÃco hoti, sammÃkammanto hoti, sammÃÃjÅvo hoti, sammÃvÃyÃmo hoti, sammÃsati hoti, sammÃsamÃdhi hoti, sammäÃïÅ hoti, sammÃvimutti hoti. Imehi kho bhikkhave dasahi samannÃgato puggalo pa¤¤Ãya va¬¬hatÅti. 12. Dasahi bhikkhave samannÃgato puggalo bahuæ apu¤¤aæ pasavati. Katamehi dasahi: micchÃdiÂÂhiko hoti, micchÃsaÇkappo hoti, micchÃvÃco hoti, micchÃkammanto hoti, micchÃÃjÅvo hoti, micchÃvÃyÃmo hoti, micacchÃsati hoti, micchÃsamÃdhi hoti, micchäÃïÅ hoti, micchÃvimutti hoti. Imehi kho bhikkhave dasahi samannÃgato puggalo bahuæ apu¤¤aæ pasavati. Dasahi bhikkhave samannÃgato puggalo bahuæ pu¤¤aæ pasavati. Katamehi dasahi: sammÃdiÂÂhiko hoti, sammÃsaÇkappo hoti, sammÃvÃco hoti, sammÃkammanto hoti, sammÃÃjÅvo hoti, sammÃvÃyÃmo hoti, sammÃsati hoti, sammÃsamÃdhi hoti, sammäÃïÅ hoti, sammÃvimutti hoti, imehi kho bhikkhave dasahi dhammehi samannÃgato puggalo bahuæ pu¤¤aæ pasavatÅti. Puggalavaggo paÂhamo. 1. Appatikkho sÅmu. 2. Sappatikkho sÅmu. [BJT Page 456] [\x 456/] JÃïussoïi vaggo 10. 4. 2. 1 BrÃhmaïa paccorohaïÅ suttaæ Tena kho pana samayena jÃïussoïi brÃhmaïo tadahuposathe sÅsaæ nahÃto1 navaæ khomayugaæ nivattho allaæ kusamuÂÂhiæ ÃdÃya bhagavato avidÆre ekamantaæ Âhito hoti. Addasà kho bhagavà jÃïussoïiæ brÃhmaïaæ tadahuposathe sÅsaæ nahÃtaæ2 navaæ khomayugaæ nivatthaæ allaæ kusamuÂÂhiæ ÃdÃya ekamantaæ Âhitaæ disvà jÃïussoïiæ brÃhmaïaæ etadavoca: Kiæ nu kho tvaæ brÃhmaïa tadahuposathe sÅsaæ nahÃto navaæ khomayugaæ nivattho allaæ kusamuÂÂhiæ ÃdÃya ekamantaæ Âhito, kintvajja3 brÃhmaïa brÃhmaïa kulassÃti. 4 PaccorohaïÅ bho gotama ajja brÃhmaïa kulassÃ'ti. [PTS Page 250] [\q 250/] Yathà kathaæ pana brÃhmaïa brÃhmaïÃnaæ paccorohaïÅ hotÅti? Idha bho gotama brÃhmaïà tadahuposathe sÅsaæ nahÃtà navaæ khomayugaæ nivatthà allena gomayena paÂhaviæ opu¤chitvÃ5 haritehi kusehi pattharitvà antarà ca velaæ antarà ca aggvvvyÃgÃraæ seyyaæ kappenti, te taæ rattiæ tikkhattuæ paccuÂÂhÃya pa¤jalikà aggiæ namassanti ''paccorohÃma bhavantaæ paccorohÃma bhavanta''nti. PahÆtena ca sappitelena navanÅtena aggiæ santappenti. Tassà ca rattiyà tena païÅtena khÃdanÅyena bhojanÅyena brÃhmaïe santappenti. Evaæ kho bho gotama brÃhmaïÃnaæ paccorohaïÅ hotÅti. A¤¤athà kho brÃhmaïa brÃhmaïÃnaæ paccorohaïÅ, a¤¤athà ca pana ariyassa vinaye paccorohaïÅ hotÅti. Yathà kathaæ pana bho gotama ariyassa vinaye paccorohaïÅ hotÅti, sÃdhu me bhavaæ gotamo tathà dhammaæ desetu yathà ariyassa vinaye paccorohaïÅ hotÅti. 1. NahÃto machasaæ. 2. NahÃtaæ machasaæ. 3. KinavajjabrÃhmaïakulassÃti machasaæ. 4. KulassÃti pucchi sÅmu. 5. Opu¤jitvà machasaæ. [BJT Page 458] [\x 458/] Tena hi brÃhmaïa suïÃhi, sÃdhukaæ manasikarohi, bhÃsissÃmÅti. Evambhoti kho jÃïussoïÅ brÃhmaïo bhagavato paccassosi. Bhagavà etadavoca: Idha brÃhmaïa ariyasÃvako iti paÂisaæcikkhati: pÃïÃtipÃtassa kho pÃpako vipÃko diÂÂhe ceva dhamme abhisamparÃya¤cÃti. So itipaÂisaÇkhÃya pÃïÃtipÃtaæ pajahati, pÃïÃtipÃtà paccorohati, adinnÃdÃnassa kho pÃpako vipÃko diÂÂhe ceva dhamme abhisamparÃya¤cÃti. So iti paÂisaÇkhÃya adinnÃdÃnaæ pajahati, adinnÃdÃnà paccorohati. KÃmesu micchÃcÃrassa kho pÃpako vipÃko diÂÂhe ceva dhamme abhisamparÃya¤cÃti. So iti paÂisaÇkhÃya kÃmesu micchÃcÃraæ pajahati, kÃmesu micchÃcÃrà paccorohati. MusÃvÃdassa kho pÃpako vipÃko diÂÂhe ceva dhamme abhisamparÃya¤cÃti, so iti [PTS Page 251] [\q 251/] paÂisaÇkhÃya musÃvÃdaæ pajahati, musÃvÃdà paccorohati, pisunÃya vÃcÃya kho pÃpako vipÃko diÂÂhe ceva dhamme abhisamparÃya¤cÃti. So iti paÂisaÇkhÃya pisunaæ vÃcaæ pajahati. PisunÃya vÃcÃya paccorohati. PharusÃya vÃcÃya kho pÃpako vipÃko diÂÂhe ceva dhamme abhisamparÃya¤cÃti. So iti paÂisaÇkhÃya pharusaæ vÃcaæ pajahati, pharusÃya vÃcÃya paccorohati, samphappalÃpassa kho pÃpako vipÃko diÂÂhe ceva dhamme abhisamparÃya¤cÃti. So iti paÂisaÇkhÃya samphappalÃpaæ pajahati, samphappalÃpà paccorohati, abhijjhÃya kho pÃpako vipÃko diÂÂhe ceva dhamme abhisamparÃya¤cÃti. So iti paÂisaÇkhÃya abhijjhaæ pajahati. AbhijjhÃya paccorohati. VyÃpÃdassa kho pÃpako vipÃko diÂÂhe ceva dhamme abhisamparÃya¤cÃti, so iti paÂisaÇkhÃya vyÃpÃdaæ pajahati, vyÃpÃdà paccorohati, micchÃdiÂÂhiyà kho pÃpako vipÃko diÂÂhe ceva dhamme abhisamparÃya¤cÃti, so iti paÂisaÇkhÃya micchÃdiÂÂhiæ pajahati, micchÃdiÂÂhiyà paccorohati, evaæ kho brÃhmaïa ariyassa vinaye paccorohaïÅ hotÅti. A¤¤athà bho gotama brÃhmaïÃnaæ paccorohaïÅ, a¤¤athà ca pana ariyassa vinaye paccorohaïÅ hotÅti. Imissà ca bho gotama ariyassa vinaye paccorohaïiyà brÃhmaïÃnaæ paccorohaïÅ kalaæ nÃgghati soÊasiæ. Abhikkantaæ bho gotama abhikkantaæ bho gotama. SeyyathÃpi bho gotama, nikkujjitaæ và ukkujjeyya paÂicchannaæ và vivareyya, mÆÊhassa và maggaæ Ãcikkheyya, andhakÃre và telapajjotaæ dhÃreyya cakkhumanto rÆpÃni dakkhinti. Evamevaæ bhotà gotamena anekapariyÃyena dhammo pakÃsito. Ete mayaæ bhagavantaæ gotamaæ saraïaæ gacchÃma dhamma¤ca bhikkhu saÇgha¤ca. UpÃsakaæ maæ bhavaæ gotamo dhÃretu ajjatagge pÃïupetaæ saraïaæ gatanti. [BJT Page 460] [\x 460/] 10. 4. 2. 2 AriyapaccorohaïÅ suttaæ Ariyaæ vo bhikkhave paccorohaïiæ desissÃmi, taæ suïÃtha sÃdhukaæ manasikarotha bhÃsissÃmÅti. Evambhanteti kho te bhikkhu bhagavato paccassosuæ. Bhagavà etadavoca: [PTS Page 252] [\q 252/] Idha bhikkhave ariyasÃvako iti paÂisa¤cikkhati, pÃïÃtipÃtassa kho pÃpako vipÃko diÂÂhe ceva dhamme abhisamparÃya¤cÃti. So iti paÂisaÇkhÃya pÃïÃtipÃtaæ pajahati. PÃïÃtipÃtà paccorohati, adinnÃdÃnassa kho pÃpako vipÃko diÂÂhe ceva dhamme abhisamparÃya¤cÃti. So iti paÂisaÇkhÃya adinnÃdÃnaæ pajahati, adinnÃdÃnà paccorohati. KÃmesu micchÃcÃrassa kho pÃpako vipÃko diÂÂhe ceva dhamme abhisamparÃya¤cÃti. So iti paÂisaÇkhÃya kÃmesu micchÃcÃraæ pajahati, kÃmesu micchÃcÃrà paccorohati. MusÃvÃdassa kho pÃpako vipÃko diÂÂhe ceva dhamme abhisamparÃya¤cÃti, so iti paÂisaÇkhÃya musÃvÃdaæ pajahati, musÃvÃdà paccorohati, pisunÃya vÃcÃya kho pÃpako vipÃko diÂÂhe ceva dhamme abhisamparÃya¤cÃti. So iti paÂisaÇkhÃya pisunaæ vÃcaæ pajahati. PisunÃya vÃcÃya paccorohati. PharusÃya vÃcÃya kho pÃpako vipÃko diÂÂhe ceva dhamme abhisamparÃya¤cÃti. So iti paÂisaÇkhÃya pharusaæ vÃcaæ pajahati, pharusÃya vÃcÃya paccorohati, samphappalÃpassa kho pÃpako vipÃko diÂÂhe ceva dhamme abhisamparÃya¤cÃti. So iti paÂisaÇkhÃya samphappalÃpaæ pajahati, samphappalÃpà paccorohati, abhijjhÃya kho pÃpako vipÃko diÂÂhe ceva dhamme abhisamparÃya¤cÃti. So iti paÂisaÇkhÃya abhijjhaæ pajahati. AbhijjhÃya paccorohati. VyÃpÃdassa kho pÃpako vipÃko diÂÂhe ceva dhamme abhisamparÃya¤cÃti, so iti paÂisaÇkhÃya vyÃpÃdaæ pajahati, vyÃpÃdà paccorohati, micchÃdiÂÂhiyà kho pÃpako vipÃko diÂÂhe ceva dhamme abhisamparÃya¤cÃti, so iti paÂisaÇkhÃya micchÃdiÂÂhiæ pajahati, micchÃdiÂÂhiyà paccorohati, ayaæ vuccati bhikkhave ariyà paccoroïÅti. 10. 4. 2. 3 SaÇgÃrava suttaæ Atha kho saÇgÃravo brÃhmaïo yena bhagavà tenupasaÇkami, upasaÇkamitvà bhagavatà saddhiæ sammodi. SammodanÅyaæ kathaæ sÃrÃïÅyaæ vÅtisÃretvà ekamantaæ nisÅdi. Ekamantaæ nisinno kho saÇgÃravo brÃhmaïo bhagavantaæ etadavoca: kinnÆ kho bho gotama orimaæ tÅraæ? Kiæ pÃrimaæ tÅranti? PÃïÃtipÃto kho brÃhmaïa orimaæ tÅraæ, pÃïÃtipÃtà veramaïÅ pÃrimaæ tÅraæ. AdinnÃdÃnaæ kho brÃhmaïa orimaæ tÅraæ, adinnÃdÃnà veramaïÅ pÃrimaæ tÅraæ. KÃmesu micchÃcÃro kho brÃhmaïa orimaæ tÅraæ, kÃmesu micchÃcÃrà veramaïÅ pÃrimaæ tiraæ. MusÃvÃdo orimaæ tiraæ, musÃvÃdà veramaïÅ pÃrimaæ tÅraæ. PisunÃvÃcà orimaæ tÅraæ pisunÃya vÃcÃya veramaïÅ pÃrimaæ tÅraæ. Pharusà vÃcà orimaæ tiraæ, pharusÃya vÃcÃya veramaïÅ pÃrimaæ tiraæ. SamphappalÃpo orimaæ tiraæ, samphappalÃpà veramaïÅ pÃrimaæ tiraæ. Abhijjhà orimaæ tÅraæ. Anabhijjhà pÃrimaæ tÅraæ. VyÃpÃdo orimaæ tÅraæ, avyÃpÃdo pÃrimaæ tÅraæ. MicchÃdiÂÂhi orimaæ tÅraæ, sammÃdiÂÂhi pÃrimaæ tÅraæ, idaæ kho brÃhmaïa orimaæ tÅraæ, idaæ pÃrimaæ tÅranti. [BJT Page 462] [\x 462/] [PTS Page 253] [\q 253/] 1. Appakà te manussesu ye janà pÃragÃmino, AthÃyaæ itarà pajà tÅramevÃnu dhÃvatÅ, 2. Ye ca kho sammadakkhÃte dhamme dhammÃnuvattino, Te janà pÃramessanti maccudheyyaæ suduttaraæ. 3. Kaïhaæ dhammaæ vippahÃya sukkaæ bhÃvetha paï¬ito Okà anokaæ Ãgamma viveke yattha dÆramaæ. 4. TatrÃbhiratimiccheyya hitvà kÃme aki¤cano Pariyodapeyya attÃnaæ cittaklesehi paï¬ito. 5. Yesaæ sambodhi aÇgesu sammà cittaæ subhÃvitaæ ùdÃnapaÂinissagge anupÃdÃya ye ratà KhÅïÃsavà jutÅmanto te loke parinibbutà ti. SaÇgÃrava suttaæ tatiyaæ. 10. 4. 2. 4 OrimatÅra suttaæ Orima¤ca vo bhikkhave tiraæ desissÃmi, pÃrima¤ca tÅraæ, taæ suïÃtha sÃdhukaæ manasikarotha bhÃsissÃmÅti. Evambhanteti kho te bhikkhu bhagavato paccassosuæ. Bhagavà etadavoca: katama¤ca bhikkhave orimaæ tÅraæ? Katama¤ca pÃrimaæ tÅraæ? PÃïÃtipÃto kho bhikkhave orimaæ tÅraæ, pÃïÃtipÃtà veramaïÅ pÃrimaæ tÅraæ. AdinnÃdÃnà orimaæ tÅraæ, adinnÃdÃnà veramaïÅ pÃrimaæ tÅraæ. KÃmesu micchÃcÃro orimaæ tÅraæ, kÃmesu micchÃcÃrà veramaïÅ pÃrimaæ tÅraæ. MusÃvÃdo orimaæ tÅraæ, musÃvÃdà veramaïÅ pÃrimaæ tÅraæ. Pisuïà vÃcà orimaæ tÅraæ, pisuïÃya vÃcÃya veramaïÅ pÃrimaæ tÅraæ. Pharusà vÃcà orimaæ tÅraæ, pharusÃya vÃcÃya veramaïÅ pÃrimaæ tÅraæ. SamphappalÃpo orimaæ tÅraæ, samphappalÃpà veramaïÅ pÃrimaæ tÅraæ. Abhijjhà orimaæ tÅraæ, anabhijjhà pÃrimaæ tÅraæ. VyÃpÃdo orimaæ tÅraæ, avyÃpÃdo pÃrimaæ tÅraæ. MicchÃdiÂÂhi orimaæ tÅraæ, sammà diÂÂhi pÃrimaæ tÅraæ. Idaæ kho bhikkhave orimaæ tÅraæ, idaæ pÃrimaæ tÅranti. 1. Appakà te manussesu ye janà pÃragÃmino athÃyaæ itarà pajà tÅramevÃnudhÃvati [BJT Page 464] [\x 464/] [PTS Page 254] [\q 254/] 2. Ye ca kho sammadakkhÃte dhamme dhammÃnuvattino, Te janà pÃramessanti maccudheyyaæ suduttaraæ. 3. Kaïhaæ dhammaæ vippahÃya sukkaæ bhÃvetha paï¬ito Okà anokaæ Ãgamma viveke yattha dÆramaæ. 4. TatrÃbhiratimiccheyya hitvà kÃme aki¤cano Pariyodapeyya attÃnaæ cittaklesehi paï¬ito. 5. Yesaæ sambodhi aÇgesu sammà cittaæ subhÃvitaæ ùdÃnapaÂinissagge anupÃdÃya ye ratà KhÅïÃsavà jutÅmanto te loke parinibbutà ti. 10. 4. 2. 5 PaÂhama adhamma suttaæ Adhammo ca bhikkhave veditabbo anattho ca, dhammo ca veditabbo attho ca, adhamma¤ca viditvà anattha¤ca, dhamma¤ca viditvà attha¤ca yathà dhammo yathà attho tathà paÂipajjitabbaæ. Katamo ca bhikkhave adhammo ca anattho ca. PÃïÃtipÃto, adinnÃdÃnaæ, kÃmesu micchÃcÃro, musÃvÃdo, pisunÃvÃcÃ, pharusÃvÃcÃ, samphappalÃpo, abhijjhÃ, vyÃpÃdo, micchÃdiÂÂhi. Ayaæ vuccati bhikkhave adhammo ca anattho ca. Katamo ca bhikkhave dhammo ca attho ca: PÃïÃtipÃtà veramaïÅ, adinnÃdÃnà veramaïÅ, kÃmesu micchÃcÃrà veramaïÅ, musÃvÃdà veramaïÅ, pisunÃya vÃcÃya veramaïÅ, pharusÃya vÃcÃya veramaïÅ, samphappalÃpà veramaïÅ, anabhijjhÃ, avyÃpÃdo, sammÃdiÂÂhi, ayaæ vuccati bhikkhave dhammo ca attho ca. Adhammo ca bhikkhave veditabbo anattho ca, dhammo ca veditabbo attho ca, adhamma¤ca viditvà anattha¤ca dhamma¤ca viditvà attha¤ca yathà dhammo yathà attho tathà paÂipajjitabbanti iti yaæ taæ vuttaæ, idametaæ paÂicca vuttanti. [BJT Page 466] [\x 466/] [PTS Page 255] [\q 255/] 10. 4. 2. 6 Dutiya adhamma suttaæ Adhammo ca bhikkhave veditabbo, dhammo ca, anattho ca veditabbo attho ca. Adhamma¤ca viditvà dhamma¤ca, anattha¤ca viditvà attha¤ca yathà dhammo yathà attho tathà paÂipajjitabbanti idamavoca bhagavÃ, idaæ vatvà sugato uÂÂhÃyÃsanà vihÃraæ pÃvisi. Atha kho tesaæ bhikkhÆnaæ acirapakkantassa bhagavato etadahosi: idaæ kho no Ãvuso bhagavà saÇkhittena uddesaæ uddisitvà vitthÃrena atthaæ avibhajitvà uÂÂhÃyÃsanà vihÃraæ paviÂÂho, ''adhammo ca bhikkhave veditabbo dhammo ca, anattho ca veditabbo attho ca. Adhammaæ ca viditvà dhamma¤ca, anattha¤ca viditvà attha¤ca, yathà dhammo yathà attho tathà paÂipajjitabbanti. Ko nu kho imassa bhagavatà saÇkhittena uddesassa uddiÂÂhassa vitthÃrena atthaæ avibhattassa vitthÃrena atthaæ vibhajeyyÃti? Atha kho tesaæ bhikkhÆnaæ etadahosi: Ayaæ kho Ãyasmà mahà kaccÃno satthu ceva saævaïïito, sambhÃvito ca vi¤¤Ænaæ sabrahmacÃrÅnaæ, pahoti cÃyasmà mahà kaccÃno imassa bhagavatà saÇkhittena uddesassa uddiÂÂhassa vitthÃrena atthaæ avibhattassa vitthÃrena atthaæ vibhajituæ. YannÆna mayaæ yenÃyasmà mahà kaccÃno tenupasaÇkameyyÃma, upasaÇkamitvà Ãyasmantaæ mahà kaccÃnaæ etamatthaæ puccheyyÃma. Yathà no Ãyasmà mahÃkaccÃno vyÃkarissati, tathà naæ dhÃressÃmÃti. Atha kho te bhikkhu yenÃyasmà mahÃkaccÃno tenupasaÇkamiæsu. UpasaÇkamitvà Ãyasmatà mahà kaccÃnena saddhiæ sammodiæsu, sammodanÅyaæ kathaæ sÃrÃïÅyaæ vÅtisÃretvà ekamantaæ nisÅdiæsu, ekamantaæ nisinnà kho te bhikkhu Ãyasmantaæ mahà kaccÃnaæ etadavocuæ: [BJT Page 468] [\x 468/] ''Idaæ kho no Ãvuso kaccÃna bhagavà saækhittena uddesaæ uddisitvà vitthÃrena atthaæ avibhajitvà uÂÂhÃyÃsanà vihÃraæ paviÂÂho, ''adhammo ca bhikkhave veditabbo dhammo ca, anattho ca veditabbo attho ca, adhamma¤ca [PTS Page 256] [\q 256/] viditvà dhamma¤ca anattha¤ca viditvà attha¤ca yathà dhammo yathà attho, tathà paÂipajjitabbanti''. Tesaæ no Ãvuso acirapakkantassa bhagavato etadahosi: ''idaæ kho no Ãvuso bhagavà saÇkhittena uddesaæ uddisitvà vitthÃrena atthaæ avibhajitvà uÂÂhÃyÃsanà vihÃraæ paviÂÂho. ''Adhammo ca bhikkhave veditabbo dhammo ca, anattho ca veditabbo attho ca, adhamma¤ca viditvà dhamma¤ca anattha¤ca viditvà attha¤ca yathà dhammo, yathà attho, tathà paÂipajjitabbanti. '' Ko nu kho imassa bhagavatà saÇkhittena uddesassa uddiÂÂhassa vitthÃrena atthaæ avibhattassa vitthÃrena atthaæ vibhajeyyÃ''ti tesaæ no Ãvuso amhÃkaæ etadahosi: Ayaæ kho Ãyasmà mahà kaccÃno satthu ceva saævaïïito, sambhÃvito ca vi¤¤Ænaæ sabrahmacÃrÅnaæ, pahoti cÃyasmà mahà kaccÃno imassa bhagavatà saÇkhittena uddesassa uddiÂÂhassa vitthÃrena atthaæ avibhattassa vitthÃrena atthaæ vibhajituæ. YannÆnamayaæ yenÃyasmà mahà kaccÃno tenupasaÇkameyyÃma, upasaÇkamitvà Ãyasmantaæ mahà kaccÃnaæ etamatthaæ puccheyyÃma. Yathà no Ãyasmà mahÃkaccÃno vyÃkarissati, tathà naæ dhÃressÃmÃ''ti. VibhajanÃyasmà mahÃkaccÃno ti. SeyyÃthÃpi Ãvuso puriso sÃratthiko sÃragavesi sÃrapariyesanaæ caramÃno mahato rukkhassa tiÂÂhato sÃravato atikkammeva mÆlaæ, atikkamma khandhaæ, sÃkhÃpalÃse sÃraæ pariyesitabbaæ ma¤¤eyya, evaæ sampadamidaæ. ùyasmantaæ satthari sammukhÅbhÆte taæ bhagavantaæ atisitvà amhe etamatthaæ paÂipucchitabbaæ ma¤¤atha. SohÃvuso bhagavà jÃnaæ jÃnÃti, passaæ passati. CakkhubhÆto ¤ÃïabhÆto dhammabhÆto brahmabhÆto vattà pavattà atthassa ninnetà amatassa dÃtà dhammassÃmÅ tathÃgato. So ceva panetassa kÃlo ahosi yaæ tumhe [PTS Page 257] [\q 257/] bhagavantaæ yeva upasaÇkamitvà etamatthaæ puccheyyÃtha. Yathà kho1 bhagavà vyÃkareyya, tathà naæ dhÃreyyÃthà ti. 1. Yathà no, sÅmu, [BJT Page 470] [\x /] Addhà Ãvuso kaccÃna bhagavà jÃnaæ jÃnÃti, passaæ passati, cakkhu bhÆto ¤ÃïabhÆto dhammabhÆto brahmabhÆto vattà pavattà atthassa ninnetà amatassa dÃtà dhammasÃmÅ tathÃgato. So ceva panetassa kÃlo ahosi: yaæ mayaæ bhagavantaæ yeva upasaÇkamitvà etamatthaæ puccheyyÃma, yathà no bhagavà vyÃkareyya, tathà naæ dhÃreyyÃma, apicÃyasmà mahà kaccÃno satthu ceva saævaïïato, sambhÃvito ca vi¤¤Ænaæ sabrahmacÃrÅnaæ, pahoticÃyasmà mahà kaccÃno imassa bhagavatà saÇkhittena uddesassa uddiÂÂhassa vitthÃrena atthaæ avibhattassa vitthÃrena atthaæ vibhajituæ. VibhajatÃyasmà mahà kaccÃno agaruæ karitvÃ1ti. TenahÃvuso suïÃtha, sÃdhukaæ manasikarotha, bhÃsissÃmÅti. 'EvamÃvuso'ti kho te bhikkhÆ Ãyasmato mahÃkaccÃnassa paccassosuæ. ùyasmà mahà kaccÃno etadavoca: Yaæ kho no Ãvuso bhagavà saÇkhittena uddesaæ uddisitvà vitthÃrena atthaæ avibhajitvà uÂÂhÃyÃsanà vihÃraæ paviÂÂho, ''adhammo ca bhikkhave veditabbo dhammo ca, anattho ca veditabbo attho ca, adhamma¤ca viditvà dhamma¤ca, anatthaæ ca viditvà attha¤ca yathà dhammo, yathà attho, tathà paÂipajjitabbanti. '' Katamo cÃvuso adhammo, katamo ca dhammo, katamo ca anattho, katamo ca attho: PÃïÃtipÃto Ãvuso adhammo, pÃïÃtipÃtà veramaïÅ dhammo, ye ca pÃïÃtipÃta paccayà aneke pÃpakà akusalà dhammà sambhavanti, ayaæ anattho. PÃïÃtipÃtà veramaïÅ paccayà ca aneke kusalà dhammà bhÃvanà pÃripÆriæ gacchanti, ayaæ attho. AdinnÃdÃnaæ Ãvuso adhammo, adinnÃdÃnà veramaïÅ dhammo, yeca adinnÃdÃnapaccayà [PTS Page 258] [\q 258/] aneke pÃpakà akusalà dhammà sambhavanti, ayaæ anattho, adinnÃdÃnà veramaïÅ paccayà ca aneke kusalà dhammà bhÃvanà pÃripÆriæ gacchanti, ayaæ attho. 1. Agaru karitvÃti sÅmu. [BJT Page 472] [\x 472/] KÃmesu micchÃcÃro Ãvuso adhammo, kÃmesu micchÃcÃrà veramaïÅ dhammo, ye ca kÃmesu micchÃcÃrapaccayà aneke pÃpakà akusalà dhammà sambhavanti, ayaæ anattho. KÃmesu micchÃcÃrà veramaïÅ paccayà ca aneke kusalà dhammà bhÃvanà pÃripÆriæ gacchanti, ayaæ attho. MusÃvÃdo Ãvuso adhammo, musÃvÃdà veramaïÅ dhammo. Yeca musÃvÃda paccayà aneke pÃpakà akusalà dhammà sambhavanti, ayaæ anattho, musÃvÃdà veramaïÅ paccayà ca aneke kusalà dhammà bhÃvanà pÃripÆriæ gacchanti ayaæ attho. Pisunà vÃcà Ãvuso adhammo, pisunÃya vÃcÃya veramaïÅ dhammo, ye ca pisunà vÃcà paccayà aneke pÃpakà akusalà dhammà sambhavanti, ayaæ anattho. PisunÃya vÃcÃya veramaïÅ paccayà ca aneke kusalà dhammà bhÃvanà pÃripÆriæ gacchanti, ayaæ attho. Pharusà vÃcà Ãvuso adhammo, pharusÃya vÃcÃya veramaïÅ dhammo, ye ca pharusavÃcà paccayà aneke pÃpakà akusalà dhammà sambhavanti, ayaæ anattho. PharusÃya vÃcÃya veramaïÅ paccayà ca aneke kusalà dhammà bhÃvanà pÃripÆriæ gacchanti, ayaæ attho. SamphappalÃpo Ãvuso adhammo, samphappalÃpà veramaïÅ dhammo, ye ca samphappalÃpa paccayà aneke pÃpakà akusalà dhammo sambhavanti, ayaæ anattho. SamphappalÃpà veramaïÅ paccayà ca aneke kusalà dhammà bhÃvanà pÃripÆriæ, gacchanti, ayaæ attho. Abhijjhà Ãvuso adhammo, anabhijjhà dhammo, ye ca abhijjhÃpaccayà aneke pÃpakà akusalà dhammà sambhavanti, ayaæ anattho, anabhijjhà paccayà ca aneke kusalà dhammà bhÃvanà pÃripÆriæ gacchanti, ayaæ attho. VyÃpÃdo Ãvuso adhammo, avyÃpÃdo dhammo, ye ca vyÃpÃdapaccayà aneke pÃpakà akusalà dhammà sambhavanti, ayaæ anattho, avyÃpÃda paccayà ca aneke kusalà dhammà bhÃvanà pÃripÆriæ gacchanti, ayaæ attho. MicchÃdiÂÂhi Ãvuso adhammo sammÃdiÂÂhi dhammo, ye ca micchÃdiÂÂhi paccayà aneke pÃpakà akusalà dhammà sambhavanti ayaæ anattho, sammà diÂÂhipaccayà ca aneke kusalà dhammà bhÃvanà pÃripÆriæ gacchanti, ayaæ attho. [BJT Page 474] [\x 474/] Yaæ kho no Ãvuso bhagavà saÇkhittena uddesaæ uddisitvà vitthÃrena [PTS Page 259] [\q 259/] atthaæ avibhajitvà uÂÂhÃyÃsanà vihÃraæ paviÂÂho 'adhammo ca bhikkhave veditabbo dhammo ca, anattho ca veditabbo attho ca, adhamma¤ca viditvà dhamma¤ca, anattha¤ca viditvà attha¤ca, yathà dhammo yathà attho, tathà paÂipajjitabbanti''. Imassa kho ahaæ Ãvuso bhagavatà saÇkhittena uddesassa uddiÂÂhassa vitthÃrena atthaæ avibhattassa evaæ vitthÃrena atthaæ ÃjÃnÃmi, ÃkaÇkhamÃnà ca pana tumhe Ãvuso bhagavantaæ yeva upasaÇkamitvà etamatthaæ puccheyyÃtha, yathà no1 bhagavà vyÃkaroti tathà naæ dhÃreyyÃthÃti. EvamÃvusoti kho te bhikkhu Ãyasmato mahÃkaccÃnassa bhÃsitaæ abhinanditvà anumoditvà uÂÂhÃyÃsanà yena bhagavà tenupasaÇkamiæsu, upasaÇkamitvà bhagavantaæ abhivÃdetvà ekamantaæ nisÅdiæsu, ekamantaæ nisinnà kho te bhikkhu bhagavantaæ etadavocuæ: Yaæ kho no bhante bhagavà saÇkhittena uddesaæ uddisitvà vitthÃrena atthaæ avibhajitvà uÂÂhÃyÃsanà vihÃraæ paviÂÂho, ''adhammo ca bhikkhave veditabbo dhammo ca, anattho ca veditabbo attho ca, adhamma¤ca viditvà dhamma¤ca, anattha¤ca viditvà attha¤ca, yathà dhammo yathà attho tathà paÂipajjitabbanti''. Tesaæ no bhante amhÃkaæ acirapakkantassa bhagavato etadahosi: ''idaæ kho no Ãvuso bhagavà saÇkhittena uddesaæ uddisitvà vitthÃrena atthaæ avibhajitvà uÂÂhÃyÃsanà vihÃraæ paviÂÂho ''adhammo ca bhikkhave veditabbo dhammo ca, anattho ca veditabbo attho ca adhamma¤ca viditvà dhamma¤ca anattha¤ca viditvà atta¤ca yathà dhammo yathà attho tathà paÂipajjitabbanti. '' Ko nu kho imassa bhagavatà saÇkhittena uddesassa uddiÂÂhassa vitthÃrena atthaæ vibhajeyyÃ''ti. Tesaæ no bhante amhÃkaæ etadahosi: ''Ayaæ kho Ãyasmà mahà kaccÃno satthuceva sammantiko sambhÃvito ca vi¤¤Ænaæ sabrahmacÃrÅnaæ pahoti cÃyasmà mahÃkaccÃno imassa bhagavatà saÇkhittena uddesassa [PTS Page 260] [\q 260/] uddiÂÂhassa vitthÃrena atthaæ avibhattassa vitthÃrena atthaæ vibhajituæ. YannÆna mayaæ yenÃyasmà mahÃkaccÃno tenupasaÇkameyyÃma, upasaÇkamitvà Ãyasmantaæ mahÃkaccÃnaæ etamatthaæ puccheyyÃma yathà no Ãyasmà mahÃkaccÃno vyÃkarissati tathà naæ dhÃressammÃ''ti. Atha kho mayaæ bhante yenÃyasmà mahÃkaccÃno tenupasaÇkamimhÃ. UpapasaÇkamitvà Ãyasmantaæ mahÃkaccÃnaæ etamatthaæ pucchimhÃ: tesaæ no bhante Ãyasmatà mahÃkaccÃnena imehi ÃkÃrehi imehi padehi vya¤janehi attho suvibhattoti. 1. Co machasaæ. [BJT Page 476] [\x 476/] SÃdhu sÃdhu bhikkhave, paï¬ito bhikkhave mahÃkaccÃno, mahÃpa¤¤o bhikkhave mahÃkaccÃno, maæ cepi tumhe bhikkhave upasaÇkamitvà etamatthaæ puccheyyÃtha ahampi cetaæ evamevaæ vyÃkareyyaæ yathà taæ mahÃkaccÃnena vyÃkataæ. Eso cevetassa attho, evaæ ca naæ dhÃreyyÃthÃti. 10. 4. 2. 7 Tatiya adhamma suttaæ Adhammo ca bhikkhave veditabbo dhammo ca, anattho ca veditabbo attho ca, adhamma¤ca viditvà dhamma¤ca, anattha¤ca viditvà attha¤ca, yathà dhammo, yathà attho tathà paÂipajjitabbaæ. Katamo ca bhikkhave adhammo, katamo ca dhammo, katamo ca anattho, katamo ca attho, pÃïÃtipÃto bhikkhave adhammo, pÃïÃtipÃtà veramaïÅ dhammo, ye ca pÃïÃtipÃtapaccayà aneke pÃpakà akusalà dhammà sambhavanti, ayaæ anattho. PÃïÃtipÃtà veramaïÅ paccayà ca aneke kusalà dhammà bhÃvanà pÃripÆriæ gacchanti, ayaæ attho. AdinnÃdÃnaæ bhikkhave adhammo, adinnÃdÃnà veramaïÅ dhammo, yeca adinnÃdÃnapaccayà aneke pÃpakà akusalà dhammà sambhavanti, ayaæ anattho, adinnÃdÃnà veramaïÅ paccayà ca aneke kusalà dhammà bhÃvanà pÃripÆriæ gacchanti, ayaæ attho. KÃmesu micchÃcÃro [PTS Page 261] [\q 261/] bhikkhave adhammo, kÃmesu micchÃcÃrà veramaïÅ dhammo, ye ca kÃmesu micchÃcÃrapaccayà aneke pÃpakà akusalà dhammà sambhavanti, ayaæ anattho. KÃmesu micchÃcÃrà veramaïÅ paccayà ca aneke kusalà dhammà bhÃvanà pÃripÆriæ gacchanti, ayaæ attho. MusÃvÃdo bhikkhave adhammo, musÃvÃdà veramaïÅ dhammo. Yeca musÃvÃda paccayà aneke pÃpakà akusalà dhammà sambhavanti, ayaæ anattho, musÃvÃdà veramaïÅ paccayà ca aneke kusalà dhammà bhÃvanà pÃripÆriæ gacchanti ayaæ attho. Pisunà vÃcà bhikkhave adhammo, pisunÃya vÃcÃya veramaïÅ dhammo, ye ca pisunà vÃcà paccayà aneke pÃpakà akusalà dhammà sambhavanti, ayaæ anattho. PisunÃya vÃcÃya veramaïÅ paccayà ca aneke kusalà dhammà bhÃvanà pÃripÆriæ gacchanti, ayaæ attho. Pharusà vÃcà bhikkhave adhammo, pharusÃya vÃcÃya veramaïÅ dhammo, ye ca pharusavÃcà paccayà aneke pÃpakà akusalà dhammà sambhavanti, ayaæ anattho. PharusÃya vÃcÃya veramaïÅ paccayà ca aneke kusalà dhammà bhÃvanà pÃripÆriæ gacchanti, ayaæ attho. SamphappalÃpo bhikkhave adhammo, samphappalÃpà veramaïÅ dhammo, ye ca samphappalÃpa paccayà aneke pÃpakà akusalà dhammo sambhavanti, ayaæ anattho. SamphappalÃpà veramaïÅ paccayà ca aneke kusalà dhammà bhÃvanà pÃripÆriæ, gacchanti, ayaæ attho. Abhijjhà bhikkhave adhammo, anabhijjhà dhammo, ye ca abhijjhÃpaccayà aneke pÃpakà akusalà dhammà sambhavanti, ayaæ anattho, anabhijjhà paccayà ca aneke kusalà dhammà bhÃvanà pÃripÆriæ gacchanti, ayaæ attho. VyÃpÃdo bhikkhave adhammo, avyÃpÃdo dhammo, ye ca vyÃpÃdapaccayà aneke pÃpakà akusalà dhammà sambhavanti, ayaæ anattho, avyÃpÃda paccayà ca aneke kusalà dhammà bhÃvanà pÃripÆriæ gacchanti, ayaæ attho. MicchÃdiÂÂhi bhikkhave adhammo sammÃdiÂÂhi dhammo, ye ca micchÃdiÂÂhi paccayà aneke pÃpakà akusalà dhammà sambhavanti ayaæ anattho, sammà diÂÂhipaccayà ca aneke kusalà dhammà bhÃvanà pÃripÆriæ gacchanti, ayaæ attho. ''Adhammo ca bhikkhave veditabbo dhammo ca, anattho ca veditabbo attho ca. Adhamma¤ca viditvà dhamma¤ca, anattha¤ca viditvà attha¤ca yathà dhammo yathà attho, tathà paÂipajjitabbanti''. Iti yaæ taæ vuttaæ idametaæ paÂiccavuttanti. [BJT Page 478] [\x 478/] 10. 4. 2. 8 KammanidÃnasuttaæ PÃïÃtipÃtampahaæ bhikkhave tividhaæ vadÃmi lobhahetukampi dosahetukampi mohahetukampi. AdinnÃdÃnampahaæ bhikkhave kividhaæ vadÃmi lobhahetukampi dosahetukampi mohahetukampi. KÃmesu micchÃcÃrampahaæ bhikkhave tividhaæ vadÃmi lobhahetukampi dosahetukampi mohahetukampi. MusÃvÃdampahaæ bhikkhave tividhaæ vadÃmi lobhahetukampi dosahetukampi mohahetukampi. PisuïaævÃcampahaæ bhikkhave tividhaæ vadÃmi lobhahetukampi dosahetukampi mohahetukampi. PharusaævÃcampahaæ bhikkhave tividhaæ vadÃmi lobhahetukampi dosahetukampi mohahetukampi. SamphappalÃpampahaæ bhikkhave tividhaæ vadÃmi lobhahetukampi dosahetukampi mohahetukampi. Abhijjhampahaæ [PTS Page 262] [\q 262/] bhikkhave tividhaæ vadÃmi lobhahetukampi dosahetukampi mohahetukampi. VyÃpÃdampahaæ bhikkhave tividhaæ vadÃmi lobhahetukampi dosahetukamapi mohahetukampi. MicchÃdiÂÂhimpahaæ bhikkhave tividhaæ vadÃmi lobhahetukampi dosahetukampi mohahetukampi. Iti kho bhikkhave lobho kammanidÃnasambhavo, doso kammanidÃnasambhavo, moho kammanidÃnasambhavo. Lobhakkhayà kammanidÃnasaÇkhayo, dosakkhayà kammanidÃnasaÇkhayo, mohakkhayà kammanidÃnasaÇkhayoti. 10. 4. 2. 9 Saparikkamana suttaæ Saparikkamano ayaæ bhikkhave dhammo, nÃyaæ dhammo aparikkamano. Katha¤ca bhikkhave saparikkamano ayaæ dhammo, nÃyaæ dhammo aparikkamano: PÃïÃtipÃtissa bhikkhave pÃïÃtipÃtà veramaïÅ parikkamanaæ hoti. AdinnÃdÃnassa bhikkhave adinnÃdÃnà veramaïÅ parikkamanaæ hoti. KÃmesu micchÃcÃrissa1 bhikkhave kÃmesu micchÃcÃrà veramaïÅ parikkamanaæ hoti. MusÃvÃdissa2 bhikkhave musÃvÃdà veramaïÅ parikkamanaæ hoti. 1. KÃmesu miccachÃcÃrassa, sÅ. Mu. 2. MusÃvÃdassa, sÅ. Mu. [BJT Page 480] [\x 480/] PisunÃvÃcassa bhikkhave pisunÃvÃcà veramaïÅ parikkamanaæ hoti. PharusÃvÃcassa bhikkhave pharusÃya vÃcÃya veramaïÅ parikkamanaæ hoti. SamphappalÃpissa1 bhikkhave samphappalÃpà veramaïÅ parikkamanaæ hoti. AbhijjhÃlussa bhikkhave anabhijjhà parikkamanaæ hoti. VyÃpannassa2 bhikkhave avyÃpÃdo parikkamanaæ hoti. MicchÃdiÂÂhikassa3 bhikkhave sammà diÂÂhi parikkamanaæ hoti. Evaæ kho bhikkhave, saparikkamano ayaæ dhammo nÃyaæ dhammo aparikkamanoti. [PTS Page 263] [\q 263/] 10. 4. 2. 10 Cunda suttaæ Evaæ me sutaæ, ekaæ samayaæ bhagavà pÃvÃyaæ4 viharati cundassa kammÃra puttassa ambavane. Atha kho cundo kammÃraputto yena bhagavà tenupasaÇkami. UpasaÇkamitvà bhagavantaæ abhivÃdetvà ekamantaæ nisÅdi. Ekamantaæ nisinno kho cundaæ kammÃraputtaæ bhagavà etadavoca: kassa no tvaæ cunda soceyyÃni roceyyÃsÅti5? BrÃhmaïà bhante pacchÃbhÆmakà kamaï¬alukà sevÃlamÃlikà aggiparicÃrakÃ6 udakorohakà soceyyÃni pa¤¤Ãpenti. TesÃhaæ soceyyÃni rocemÅti. Yathà kathaæ pana cunda, brÃhmaïà pacchÃbhÆmakà kamaï¬alukà sevÃlamÃlikà aggiparicÃrikà udakorohakà soceyyÃnÅ pa¤¤ÃpentÅti? Idha bhante brÃhmaïà pacchà bhÆmakà kamaï¬alukà sevÃlamÃlakà aggiparicÃrikà udakorohakà te sÃvake7 evaæ samÃdapenti: ''ehi tvaæ ambho purisa, kÃlasseva8 uÂÂhahantova9 sayanamhà paÂhaviæ ÃmaseyyÃsi, no ce paÂhaviæ ÃmaseyyÃsi allÃni gomayÃni ÃmaseyyÃsi, no ce allÃni gomayÃni ÃmaseyyÃsi haritÃni tiïÃni ÃmaseyyÃsi. 1. SamphappalÃpassa sÅmu 5. RocesÅti machasaæ. 2. VyÃpanana cittassa machasaæ 6. AggiparicÃrikà machasaæ. 3. MicchÃdiÂÂhissa machasaæ. 7. SÃvakaæ machasaæ, sÅmu. 4. VÃpÃyaæ machasaæ. 8. SakÃlasseva syÃ. 9. UÂÂhahanto syÃ. [BJT Page 482] [\x 482/] No ce haritÃni tiïÃni ÃmaseyyÃsi aggiæ paricareyyÃsi, no ce aggiæ paricareyyÃsi pa¤jaliko Ãdiccaæ namasseyyÃsi, no ce pa¤jaliko Ãdiccaæ namasseyyÃsi sÃyatatiyakaæ udakaæ oroheyyÃsÅti. Evaæ kho bhante brÃhmaïà pacchÃbhÆmakà kamaï¬alukà sevÃlamÃlikà aggiparicÃrakà udakorohakà soceyyÃni pa¤¤Ãpenti. TesÃhaæ soceyyÃni rocemÅti. A¤¤athà kho cunda brÃhmaïà pacchÃbhÆmakà kamaï¬alukà sevÃlamÃlikà aggiparicÃrakà udakorohakà soceyyÃni pa¤¤Ãpenti. A¤¤athà ca [PTS Page 264] [\q 264/] pana ariyassa vinaye soceyyaæ hotÅti. Yathà kathaæ pana bhante ariyassa vinaye soceyyaæ hoti? SÃdhu me bhante bhagavà tathà dhammaæ desetu yathà ariyassa vinaye soceyyaæ hotÅti. Tena hi cunda suïÃhi, sÃdhukaæ manasikarohi, bhÃsissÃmÅti. Evaæ bhanteti kho cundo kammÃraputto bhagavato paccassosÅ. Bhagavà etadavoca: Tividhaæ kho cunda kÃyena asoceyyaæ hoti, catubbidhaæ vÃcÃya asoceyyaæ hoti, tividhaæ manasà asoceyyaæ hoti. Katha¤ca cunda tividhaæ kÃyena asoceyyaæ hoti: 1. Idha cunda ekacco pÃïÃtipÃtÅ hoti luddo lohitapÃïÅ hatapahaÂe1 niviÂÂho adayÃpanno sabbapÃïa bhÆtesu. 2. AdinnÃdÃyÅ hoti yaæ taæ parassa paracittÆpakaraïaæ gÃmagataæ và ara¤¤agataæ vaæ, taæ adinnaæ theyyasaÇkhÃtaæ ÃdÃtà hoti, 3. KÃmesu micchÃcÃrÅ hoti yà tà mÃturakkhità piturakkhità mÃtÃpiturakkhità bhÃturakkhità bhagiïirakkhità ¤Ãtirakkhità dhammarakkhità sassÃmikà saparidaï¬Ã antamaso mÃlÃgulaparikkhittÃpi. TathÃrÆpÃsu cÃrittaæ Ãpajjità hoti, Evaæ kho cunda kÃyena asoceyyaæ hoti. 1. Hatapahate, machasaæ. [BJT Page 484] [\x 484/] Katha¤ca cunda catubbidhaæ vÃcÃya asoceyyaæ hoti: 4. Idha cunda ekacco musÃvÃdÅ hoti sabhÃgato1 và parisagato2 và ¤Ãtimajjha gato và pÆgamajjhagato và rÃjakulamajjhagato và abhinÅto sakkhipuÂÂho ''ehambho purisa yaæ jÃnÃsi taæ vadehÅ'ti'. So ajÃnaæ và Ãha 'jÃnÃmÅ'ti, jÃnaæ và Ãha 'na jÃnÃmÅ' ti apassaæ và Ãha 'passÃmÅ'ti. * Passaæ và Ãha 'na passÃmÅ'ti. Iti [PTS Page 265] [\q 265/] attahetu và parahetu và Ãmisaki¤cikkhahetu và sampajÃnamusà bhÃsità hoti. 5. PisunÃvÃco hoti ito sutvà amutra akkhÃtà imesaæ bhedÃya, amutra và sutvà imesaæ akkhÃtà amÆsaæ bhedÃya. Iti samaggÃnaæ và bhettà bhinnÃnaæ và anuppadÃtà vaggÃrÃmo vaggarato vagganandÅ vaggakaraïiæ vÃcaæ bhÃsità hoti. 6. PharusavÃco hoti yà sà vÃcà aï¬akà kakkasà parakaÂukà parÃbhisajjanÅ kodhasÃmantà asamÃdhisaævattanikÃ, tathÃrÆpiæ vÃcaæ bhÃsità hoti. 7. SamphappalÃpÅ hoti akÃlavÃdÅ abhÆtavÃdÅ anatthavÃdÅ adhammavÃdÅ avinayavÃdÅ anidhÃnavatiæ vÃcaæ bhÃsità hoti akÃlena anapadesaæ apariyantavatiæ anatthasaæhitaæ. Evaæ kho cunda catubbidhaæ vÃcÃya asoceyyaæ hoti. Katha¤ca cunda tividhaæ manasà asoceyyaæ hoti: 8. Idha cunda ekacco abhijjhÃlÆ hoti yaæ taæ parassa paravittÆpakaraïaæ taæ abhijjhità hoti, ''aho vata yaæ parassa taæ mama assÃti. 3 9. VyÃpannacitto hoti paduÂÂhamanasaÇkappo ''ime sattà ha¤¤antu và bajjhantu và ucchijjantu và vinassantu và mà và ahesuæ iti vÃ''ti. 4 10. MicchÃdiÂÂhiko hoti viparÅtadassano, ''natthi dinnaæ natthi yiÂÂhaæ natthi hutaæ natthi sukaÂadukkaÂÃnaæ kammÃnaæ phalaæ vipÃko natthi ayaæ loko natthi paroloko natthi mÃtà natthi pità natthi sattà opapÃtikà natthi loke samaïabrÃhmaïà sammaggatà sammÃpaÂipannà ye ima¤ca lokaæ para¤ca lokaæ sayaæ abhi¤¤Ã sacchikatvà pavedentÅ''ti. Evaæ kho cunda tividhaæ manasà asoceyyaæ hotÅti. 1. Sabhaggato machasaæ. 2. Parisaggato machasaæ. 3. Aho vatÃyaæ parassa taæ mama assÃti. SÅmu. *So ajÃnaæ và ahaæ jÃnÃmÅti, jÃnaæ và ahaæ na jÃnÃmÅti, apassaæ và ahaæ passÃmÅti, passà và ahaæ na passÃmÅti. [Pts.] 4. Mà và ahesunti, machasaæ. [BJT Page 486] [\x 486/] [PTS Page 266] [\q 266/] Ime kho cunda dasa akusalakammapathÃ. Imehi kho cunda dasahi akusalehi kammapathehi samannÃgato kÃlasseva vuÂÂhahantova sayanambhà paÂhavi¤cepi Ãmasati asuciyeva hoti. No cepi paÂhaviæ Ãmasati asuciyeva hoti, allÃni cepi gomayÃni Ãmasati asuciyeva hoti, no cepi allÃni gomayÃni Ãmasati asuciyeva hoti, haritÃni cepi tiïÃni Ãmasati asuciyeva hoti, no cepi haritÃni tiïÃni Ãmasati asuciyeva hoti, aggi¤cepi paricarati asuciyeva hoti, no cepi aggiæ paricarati asuciyeva hoti, pa¤jaliko cepi Ãdiccaæ namassati asuciyeva hoti, no cepi pa¤jaliko Ãdiccaæ namassati asuciyeva hoti, sÃyatatiyaka¤cepi udakaæ orohati asuciyeva hoti, no cepi sÃyatatiyakaæ udakaæ orohati asuciyeva hoti. Taæ kissa hetu? Ime cunda dasa akusalakammapathà asuciyeva1 honti, asucikaraïà ca. Imesaæ pana cunda dasannaæ akusalÃnaæ kammapathÃnaæ samannÃgamanahetu nirayo pa¤¤Ãyati, tiracchÃnayoni pa¤¤Ãyati, pettivisayo pa¤¤Ãyati, yà và pana a¤¤Ãpi2 kÃci duggatiyo. Tividhaæ kho cunda kÃyena soceyyaæ hoti, catubbidhaæ vÃcÃya soceyyaæ hoti, tividhaæ manasà soceyyaæ hoti. Kathaæ cunda tividhaæ kÃyena soceyyaæ hoti: 1. Idha cunda ekacco pÃïÃtipÃtaæ pahÃya pÃïÃtipÃtà paÂivirato hoti, nihitadaï¬o nihitasattho lajjÅ dayÃpanno sabbapÃïabhÆtahitÃnukampÅ viharati. 2. AdinnÃdÃnaæ pahÃya adinnÃdÃnà paÂivirato hoti, yaæ taæ parassa paracittÆpakaraïaæ gÃmagataæ và ara¤¤agataæ vÃ, na taæ adinnaæ theyyasaÇkhÃtaæ ÃdÃtà hoti. 3. KÃmesu micchÃcÃraæ pahÃya kÃmesu micchÃcÃrà paÂivirato hoti. Yà tà mÃturakkhità piturakkhità mÃtÃpiturakkhità bhÃturakkhità bhaginirakkhità ¤ÃtirakkhitÃ4 dhammarakkhità sassÃmikà saparidaï¬Ã [PTS Page 267] [\q 267/] antamaso mÃlÃgulaparikkhittÃpi, tathÃrÆpÃsu na cÃrittaæ Ãpajjità hoti. Evaæ kho cunda tividhaæ kÃyena soceyyaæ hoti. 1. Asuci cecava syÃ. 2. Yà và pana¤¤Ãpi machasaæ. 3. Duggati hoti syÃ. 4. Gotatarakkhità dhammarakkhità machasaæ. [BJT Page 488] [\x 488/] Katha¤ca cunda catubbidhaæ vÃcÃya soceyyaæ hoti: 4. Idha cunda ekacco musÃvÃdaæ pahÃya musÃvÃdà paÂivirato hoti, sabhÃgato và parisagato và ¤Ãtimajjhagato và pÆgamajjhagato và rÃjakulamajjhagato và abhinÅto sakkhipuÂÂho, ''ehambho purisa yaæ jÃnÃsi, taæ vadehÅ''ti so ajÃnaæ và Ãha 'na jÃnÃmÅ'ti, 'jÃnaæ và Ãha jÃnÃmÅ'ti, apassaæ và Ãha 'na passÃmÅ'ti, passaæ và Ãha 'passÃmÅ'ti. Iti attahetu và parahetu và Ãmisaki¤cikkhahetu và na sampajÃnamusà bhÃsità hoti. 5. Pisunà vÃcaæ pahÃya pisunÃya vÃcÃya paÂivirato hoti. Na ito sutvà amutra akkhÃtà imesaæ bhedÃya. Na amutra và sutvà imesaæ akkhÃtà amÆsaæ bhedÃya. Iti bhinnÃnaæ và sandhÃtà sahitÃnaæ và anuppadÃtà samaggÃrÃmo samaggarato samagganandÅ samaggakaraïaæ vÃcaæ bhÃsità hoti. 6. Pharusaæ vÃcaæ pahÃya pharusÃya vÃcÃya paÂivirato hoti yà sà vÃcà nelà kaïïasukhà pemaïÅyà hadayaÇgamà porÅ bahujanakantà bahujanamanÃpÃ, tathÃrÆpiæ vÃcaæ bhÃsità hoti. 7. SamphappalÃpaæ pahÃya samphappalÃpà paÂivirato hoti, kÃlavÃdÅ bhÆtavÃdÅ atthavÃdÅ dhammavÃdÅ vinayavÃdÅ nidhÃnavatiæ vÃcaæ bhÃsità hoti kÃlena sÃpadesaæ pariyantavatiæ atthasaæhitaæ. Evaæ kho cunda catubbidhaæ vÃcÃya soceyyaæ hoti. Katha¤ca cunda tividhaæ manasà soceyyaæ hoti: 8. Idha cunda ekacco anabhijjhÃlÆ hoti, yaæ taæ parassa paracittÆpakaraïaæ, taæ nÃbhijjhità hoti aho vata yaæ parassa taæ mama assÃti. 9. AvyÃpannacitto hoti appaduÂÂhamanasaækappo, ''ime sattà averà avyÃpajjà anÅghà sukhÅ attÃnaæ pariharantu''ti. 1. Taæ anabhijjhità hoti machasaæ. 2. Ime sattà avaro hontu avyÃpajjhà anÅghà sukhÅ attÃnaæ pariharantu machasaæ. [BJT Page 490] [\x 490/] 10. SammÃdiÂÂhiko [PTS Page 268] [\q 268/] hoti aviparÅtadassano, ''atthi dinnaæ, atthi yiÂÂhaæ, atthi hutaæ, atthi sukaÂadukkaÂÃnaæ kammÃnaæ phalaæ vipÃko, atthi ayaæ lokà atthi paro loko, atthi mÃtÃ, atthi pitÃ, atthi satto opapÃtikÃ, atthi loke samaïabrÃhmaïà sammaggatà sammÃpaÂipannÃ, ye imaæ ca lokaæ para¤ca lokaæ sayaæ abhi¤¤Ã sacchikatvà pavedentÅ''ti. Evaæ kho cunda tividhaæ manasà soceyyaæ hoti. Ime kho cunda dasa kusalakammapathÃ. Imehi kho dasahi kusalakammapathehi samannÃgato kÃlasseva uÂÂhahantova sayanambhà paÂhaviæ cepi Ãmasati, suciyeva hoti. No cepi paÂhaviæ Ãmasati, suci yeva hoti. AllÃni cepi gomayÃni Ãmasati suciyeva hoti. No cepi allÃni gomayÃni Ãmasati, suciyeva hoti. HaritÃni cepi tiïÃni Ãmasati, suciyeva hoti no cepi haritÃni tiïÃni Ãmasati, suciyeva hoti aggi¤cepi paricarati, suciyeva hoti. No cepi aggiæ paricarati, suciyeva hoti pa¤jaliko cepi Ãdiccaæ namassati, suciyeva hoti. No cepi pa¤jaliko Ãdiccaæ namassati, suciyeva hoti. SÃyatatiyaka¤cepi udakaæ orohati, suciyeva hoti. No cepi sÃyatatiyakaæ udakaæ orohati, suciyeva hoti. Taæ kissa hetu. Ime cunda dasa kusalakammapathà suciyeva honti, sucikaraïà ca imesa¤ca pana cunda dasannaæ kusalÃnaæ kammapathÃnaæ samannÃgamanahetu devà pa¤¤Ãyanti, manussà pa¤¤Ãyanti, yà và pana¤¤Ãpi kÃci sugatiyoti. Evaæ vutte cundo kammÃraputto bhagavantaæ etadavoca: Abhikkantaæ bhante abhikkantaæ bhante, seyyathÃpi bhante, nikkujjitaæ và ukkujjeyya paÂicchannaæ và vivareyya, mÆÊhassa và maggaæ Ãcikkheyya, andhakÃre và telapajjotaæ dhÃreyya cakkhumanto rÆpÃni dakkhinti. Evameva bhotà gotamena anekapariyÃyena dhammo pakÃsito. Ete mayaæ bhavantaæ gotamaæ saraïaæ gacchÃmi dhamma¤ca bhikkhu saÇgha¤ca. UpÃsakaæ maæ bhante bhagavà dhÃretu ajjatagge pÃïupetaæ saraïaæ gatanti. [PTS Page 269] [\q 269/] 10. 4. 2. 11 JÃïussoïÅ suttaæ Atha kho jÃïussoïÅ brÃhmaïo yena bhagavà tenupasaÇkami. UpasaÇkamitvà bhagavatà saddhiæ sammodi. SammodanÅyaæ kathaæ sÃrÃïÅyaæ vÅtisÃretvà ekamantaæ nisÅdi, ekamantaæ nisinno kho jÃïussoïÅ brÃhmaïo bhagavantaæ etadavoca: [BJT Page 492] [\x 492/] Mayamassu bho gotama brÃhmaïà nÃma dÃnÃni dema saddhÃni karoma: ''idaæ dÃnaæ petÃnaæ ¤ÃtisÃlohitÃnaæ upakappatu, idaæ dÃnaæ petà ¤ÃtisÃlohità paribhu¤jantu'ti. Kacci taæ bho gotama dÃnaæ petÃnaæ ¤ÃtisÃlohitÃnaæ upakappati? Kacci te petà ¤ÃtisÃlohità taæ dÃnaæ paribhu¤janti ti? hÃne kho brÃhmaïa upakappati, no aÂÂhÃneti. Katama¤ca1 bho gotama ÂhÃnaæ? Katamaæ aÂÂhÃnanti? Idha brÃhmaïa ekacco pÃïÃtipÃtÅ hoti, adinnÃdÃyÅ hoti kÃmesu micchÃcÃrÅ hoti, musÃvÃdÅ hoti, pisunavÃco hoti, pharusavÃco hoti, samphappalÃpÅ hoti, abhijjhÃlÆ hoti, vyÃpannacitto hoti, micchÃdiÂÂhiko hoti, so kÃyassabhedà paraæ maraïà nirayaæ upapajjati. Yo nerayikÃnaæ sattÃnaæ ÃhÃro tena so tattha yÃpeti, tena so tattha tiÂÂhati. Idampi kho brÃhmaïa aÂÂhÃnaæ yattha Âhitassa taæ dÃnaæ na upakappati. Idha pana brÃhmaïa ekacco pÃïÃtipÃtÅ hoti, adinnÃdÃyÅ hoti, kÃmesu micchÃcÃrÅ hoti, musÃvÃdÅ hoti, pisunavÃco hoti, pharusÃvÃco hoti, samphappalÃpÅ hoti, abhijjhÃlÆ hoti, vyÃpannacitto hoti, micchÃdiÂÂhiko hoti. So kÃyassa bhedà parammaraïà tiracchÃnayoniæ upapajjati. Yo tiracchÃnayonikÃnaæ sattÃnaæ ÃhÃro tena so tattha yÃpeti, tena so tattha tiÂÂhati. Idampi kho brÃhmaïa aÂÂhÃnaæ, yattha Âhitassa taæ dÃnaæ na upakappati. Idha pana brÃhmaïa ekacco pÃïÃtipÃtà paÂivirato hoti, adinnÃdÃnà paÂivirato hoti, kÃmesu micchÃcÃrà paÂivirato hoti, musÃvÃdà paÂivirato hoti, pisunÃya [PTS Page 270] [\q 270/] vÃcÃya paÂivirato hoti, pharusÃya vÃcÃya paÂivirato hoti, samphappalÃpà paÂivirato hoti, anabhijjhÃlÆ hoti, avyÃpannacitto hoti, sammÃdiÂÂhiko hoti. So kÃyassa bhedà parammaraïà manussÃnaæ sahavyataæ upapajjati. Yo manussÃnaæ ÃhÃro tena so tattha yÃpeti, tena so tattha tiÂÂhati. Idampi kho brÃhmaïa aÂÂhÃnaæ, yattha Âhitassa taæ dÃnaæ na upakappati. 1. Kathama¤ca pana machasaæ. [BJT Page 494] [\x 494/] Idha pana brÃhmaïa ekacco pÃïÃtipÃtà paÂivirato hoti, adinnÃdÃnà paÂivirato hoti, kÃmesu micchÃcÃrà paÂivirato hoti, musÃvÃdà paÂivirato hoti, pisunÃya vÃcÃya paÂivirato hoti, pharusÃya vÃcÃya paÂivirato hoti, samphappalÃpà paÂivirato hoti, anabhijjhÃlÆ hoti, avyÃpannacitto hoti, sammÃdiÂÂhiko hoti. So kÃyassa bhedà parammaraïà devÃnaæ sahavyataæ upapajjati. Yo devÃnaæ ÃhÃro tena so tattha yÃpeti, tena so tattha tiÂÂhati. Idampi kho brÃhmaïa aÂÂhÃnaæ, yattha Âhitassa taæ dÃnaæ na upakappati. Idha pana brÃhmaïa ekacco pÃïÃtipÃtÅ hoti, adinnÃdÃyÅ hoti, kÃmesu micchÃcÃrÅ hoti, musÃvÃdÅ hoti, pisunavÃco hoti, parusÃvÃco hoti, samphappalÃpÅ hoti, abhijjhÃlÆ hoti, vyÃpannacitto hoti, micchÃdiÂÂhiko hoti. So kÃyassa bhedà paraæ maraïà petti visayaæ upapajjati. Yo pettivesayikÃnaæ sattÃnaæ ÃhÃro, tena so tattha yÃpeti. Tena so tattha tiÂÂhati. Yaæ và panassa anuppavecchanti2 mittà và amaccà và ¤Ãti và sÃlohità vÃ, tena so tattha yÃpeti. Tena so tattha tiÂÂhati. Idaæ kho brÃhmaïa ÂhÃnaæ, yattha Âhitassa taæ dÃnaæ upakappatÅ ti. Sace pana bho gotama so peto ¤ÃtisÃlohito taæ ÂhÃnaæ anuppanno hoti, ko taæ dÃnaæ paribhu¤jatÅti? A¤¤epissa brÃhmaïa petà ¤Ãti sÃlohità taæ ÂhÃnaæ anupapattà honti. Te taæ dÃnaæ paribhu¤jantÅ ti. Sace pana bho gotama so ceva peto ¤ÃtisÃlohito taæ ÂhÃnaæ anupapanno hoti, a¤¤epissa petà ¤ÃtisÃlohità taæ ÂhÃnaæ anupapannà hontÅ. Ko taæ dÃnaæ paribhu¤jatÅ ti? AÂÂhÃnaæ kho etaæ brÃhmaïa, anavakÃso yaæ taæ ÂhÃnaæ vicittaæ assa iminà dÅghena addhunà yadidaæ [PTS Page 271] [\q 271/] petehi ¤Ãti sÃlohitehi. Api ca brÃhmaïa dÃyakopi anipphalo hoti. AÂÂhÃnepi bhavaæ gotamo parikappaæ vadatÅti? AÂÂhÃnepi kho ahaæ brÃhmaïa parikappaæ vadÃmi 1. Yattha Âhitassa taædÃnaæ upakappati machasaæ. 2. MittÃmaccà và ¤ÃtisÃlohità và machasaæ [BJT Page 496] [\x 496/] Idha brÃhmaïa ekacco pÃïÃtipÃtÅ hoti. AdinnÃdÃyÅ hoti, kÃmesu micchÃcÃrÅ hoti, musÃvÃdÅ hoti, pisunÃvÃco hoti, pharusavÃco hoti, samphappalÃpÅ hoti, abhijjhÃlÆ hoti, vyÃpannacitto hoti, micchÃdiÂÂhiko hoti, so dÃtà hoti, samaïassa và brÃhmaïassa và annaæ pÃnaæ vatthaæ yÃnaæ mÃlÃgandhavilepanaæ, seyyÃvasathapadÅpeyyaæ. So kÃyassa bhedà paraæ maraïà hatthinaæ sahavyataæ upapajjati. So tattha lÃbhÅ hoti annassa pÃnassa mÃlà nÃnÃlaÇkÃrassa. Yaæ kho brahmaïa idha pÃïÃtipÃtÅ, adinnÃdÃyÅ, kÃmesu micchÃcÃrÅ, musÃvÃdÅ, pisunavÃco, pharusavÃco, samphappalÃpÅ, abhijjhÃlÆ, vyÃpannacitto, micchÃdiÂÂhiko, tena so kÃyassabhedà parammaraïà hatthÅnaæ sahavyataæ upapajjati. Yaæ ca kho so dÃtà hoti samaïassa và brÃhmaïassa và annaæ pÃnaæ vatthaæ yÃnaæ mÃlÃgandhavilepanaæ, seyyÃvasathapadÅpeyyaæ, tena so tattha lÃbhÅ hoti annassa pÃnassa mÃlà nÃnÃlaækÃrassa. Idha brÃhmaïa ekacco pÃïÃtipÃtÅ hoti. AdinnÃdÃyÅ hoti, kÃmesu micchÃcÃrÅ hoti, musÃvÃdÅ hoti, pisunÃvÃco hoti, pharusavÃco hoti, samphappalÃpÅ hoti, abhijjhÃlÆ hoti, vyÃpannacitto hoti, micchÃdiÂÂhiko hoti, so dÃtà hoti, samaïassa và brÃhmaïassa và annaæ pÃnaæ vatthaæ yÃnaæ mÃlÃgandhavilepanaæ, seyyÃvasathapadÅpeyyaæ. So kÃyassa bhedà paraæ maraïà assÃnaæ sahavyataæ upapajjati. So tattha lÃbhÅ hoti annassa pÃnassa mÃlà nÃnÃlaÇkÃrassa. Idha brÃhmaïa ekacco pÃïÃtipÃtÅ hoti. AdinnÃdÃyÅ hoti, kÃmesu micchÃcÃrÅ hoti, musÃvÃdÅ hoti, pisunÃvÃco hoti, pharusavÃco hoti, samphappalÃpÅ hoti, abhijjhÃlÆ hoti, vyÃpannacitto hoti, micchÃdiÂÂhiko hoti, so dÃtà hoti, samaïassa và brÃhmaïassa và annaæ pÃnaæ vatthaæ yÃnaæ mÃlÃgandhavilepanaæ, seyyÃvasathapadÅpeyyaæ. So kÃyassa bhedà paraæ maraïà gunnaæ sahavyataæ upapajjati. So tattha lÃbhÅ hoti annassa pÃnassa mÃlà nÃnÃlaÇkÃrassa. Idha brÃhmaïa ekacco pÃïÃtipÃtÅ hoti. AdinnÃdÃyÅ hoti, kÃmesu micchÃcÃrÅ hoti, musÃvÃdÅ hoti, pisunÃvÃco hoti, pharusavÃco hoti, samphappalÃpÅ hoti, abhijjhÃlÆ hoti, vyÃpannacitto hoti, micchÃdiÂÂhiko hoti, so dÃtà hoti, samaïassa và brÃhmaïassa và annaæ pÃnaæ vatthaæ yÃnaæ mÃlÃgandhavilepanaæ, seyyÃvasathapadÅpeyyaæ. So kÃyassa bhedà paraæ maraïà kukkurÃnaæ sahavyataæ upapajjati. So tattha lÃbhÅ hoti annassa pÃnassa mÃlà nÃnÃlaÇkÃrassa. Yaæ kho brahmaïa idha pÃïÃtipÃtÅ, adinnÃdÃyÅ, kÃmesu micchÃcÃrÅ, musÃvÃdÅ, pisunavÃco, pharusavÃco, samphappalÃpÅ, abhijjhÃlÆ, [PTS Page 272] [\q 272/] vyÃpannacitto, micchÃdiÂÂhiko, so tena kÃyassabhedà parammaraïà kukkurÃnaæ sahavyataæ upapajjati. Yaæ ca kho so dÃtà hoti samaïassa và brÃhmaïassa và annaæ pÃnaæ vatthaæ yÃnaæ mÃlÃgandhavilepanaæ, seyyÃvasathapadÅpeyyaæ, tena so tattha lÃbhÅ hoti annassa pÃnassa mÃlà nÃnÃlaÇkÃrassa. [BJT Page 498] [\x 498/] Idha pana brÃhmaïa ekacco pÃïÃtipÃtà paÂivirato hoti, adinnÃdÃnà paÂivirato hoti, kÃmesu micchÃcÃrà paÂivirato hoti, musÃvÃdà paÂivirato hoti, pisunÃvÃcà paÂivirato hoti, pharusÃya vÃcÃya paÂivirato hoti, samphappalÃpà paÂivirato hoti, anabhijjhÃlÆ hoti, avyÃpannacitto hoti, sammÃdiÂÂhiko hoti. So dÃtà hoti samaïassa và brÃhmaïassa và annaæ pÃnaæ vatthaæ yÃnaæ mÃlÃgandhavilepanaæ seyyÃvasathapadÅpeyyaæ. So kÃyassa bhedà paraæ maraïà manussÃnaæ sahavyataæ upapajjati. So tattha lÃbhÅ hoti mÃnusakÃnaæ pa¤cannaæ kÃmaguïÃnaæ. Yaæ kho brÃhmaïa idha pÃïÃtipÃtà paÂivirato hoti, adinnÃdÃnà paÂivirato hoti, kÃmesu micchÃcÃrà paÂivirato hoti, musÃvÃdà paÂivirato hoti, pisunÃvÃcà paÂivirato hoti, pharusà yavÃcÃya paÂivirato hoti, samphappalÃpà paÂivirato hoti, anabhijjhÃlÆ hoti, avyÃpannacitto hoti, sammÃdiÂÂhiko, tena so kÃyassa bhedà parammaraïà manussÃnaæ sahavyataæ upapajjati, ya¤ca kho so dÃtà hoti samaïassa và brÃhmaïassa và annaæ pÃnaæ vatthaæ yÃnaæ mÃlÃgandhavilepanaæ seyyÃvasathapadÅpeyyaæ. Tena so tattha lÃbhÅ hoti mÃnusakÃnaæ pa¤cannaæ kÃmaguïÃnaæ. Idha pana brÃhmaïa ekacco pÃïÃtipÃtà paÂivirato hoti, adinnÃdÃnà paÂivirato hoti, kÃmesu micchÃcÃrà paÂivirato hoti, musÃvÃdà paÂivirato hoti, pisunÃvÃcà paÂivirato hoti, pharusÃya vÃcÃya paÂivirato hoti, samphappalÃpà paÂivirato hoti, anabhijjhÃlÆ hoti, avyÃpannacitto hoti, sammÃdiÂÂhiko hoti. So dÃtà hoti samaïassa và brÃhmaïassa và annaæ pÃnaæ vatthaæ yÃnaæ mÃlÃgandhavilepanaæ seyyÃvasathapadÅpeyyaæ. So kÃyassa bhedà paraæ maraïà devÃnaæ sahavyataæ upapajjati. So tattha [PTS Page 273] [\q 273/] lÃbhÅ hoti dibbÃnaæ pa¤cannaæ kÃmaguïÃnaæ. Yaæ kho brÃhmaïa idha pÃïÃtipÃtà paÂivirato hoti, adinnÃdÃnà paÂivirato hoti, kÃmesumicchÃcÃrà paÂivirato hoti, musÃvÃdà paÂivirato hoti, pisunÃvÃcà paÂivirato hoti, pharusÃya vÃcÃya paÂivirato hoti, samphappalÃpà paÂivirato hoti, anabhijjhÃlÆ hoti, avyÃpannacitto hoti, sammÃdiÂÂhiko. Tena so kÃyassa bhedà paraæ maraïà devÃnaæ sahavyataæ upapajjati. Ya¤ca kho so dÃtà hoti samaïassa và brÃhmaïassa và annaæ pÃnaæ vatthaæ yÃnaæ mÃlÃgandhavilepanaæ seyyÃvasathapadÅpeyyaæ, tena so tattha lÃbhÅ hoti dibbÃnaæ pa¤cannaæ kÃmaguïÃnaæ. Api ca brÃhmaïa, dÃyako pi anipphalo ti. Acchariyaæ bho gotama, abbhÆtaæ bho gotama, yÃva¤cidaæ bho gotama alameva dÃnÃni dÃtuæ, alaæ saddhÃni kÃtuæ, yatrahi nÃma dÃyako pi anipphalo hoti. Eva metaæ brÃhmaïa, evametaæ brÃhmaïa, 1 dÃyakopi hi brÃhmaïa anipphalo2 hoti. Abhikkantaæ bho gotama abhikkantaæ bho gotama. SeyyathÃpi bho gotama, nikkujjitaæ và ukkujjeyya paÂicchannaæ và vivareyya, mÆÊhassa và maggaæ Ãcikkheyya, andhakÃre và telapajjotaæ dhÃreyya cakkhumanto rÆpÃni dakkhinti. Evamevaæ bhotà gotamena anekapariyÃyena dhammo pakÃsito. Ete mayaæ bhavantaæ gotamaæ saraïaæ gacchÃma dhamma¤ca bhikkhusaÇgha¤ca. UpÃsakaæ maæ bhavaæ gotamo dhÃretu ajjatagge pÃïupetaæ saraïaæ gatanti. JÃïussoïÅvaggo dutiyo. 1. Eva metaæ brÃhmaïa machasaæ. 2. Anipphaloti machasaæ. [BJT Page 500] [\x 500/] 3. SÃdhuvaggo 10. 4. 3. 1 SÃdhu suttaæ SÃdhu¤ca vo bhikkhave desissÃmi, asÃdhu¤ca, taæ suïÃtha, sÃdhukaæ manasikarotha, bhÃsissÃmÅ'ti. Evaæ [PTS Page 274] [\q 274/] bhanteti kho te bhikkhu bhagavato paccassosuæ. Bhagavà etadavoca: Katama¤ca bhikkhave asÃdhu1: PÃïÃtipÃto, adinnÃdÃnaæ, kÃmesu micchÃcÃro, musÃvÃdo, pisuïÃvÃcÃ, pharusÃvÃcÃ, samphappalÃpo, abhijjhÃ, vyÃpÃdo, micchÃdiÂÂhi. Idaæ vuccati bhikkhave asÃdhu2. Katama¤ca bhikkhave sÃdhu3: PÃïÃtipÃtà veramaïÅ, adinnÃdÃnà veramaïÅ, kÃmesu micchÃcÃrà veramaïÅ, musÃvÃdà veramaïÅ, pisuïÃya vÃcÃya veramaïÅ, pharusÃya vÃcÃya veramaïÅ, samphappalÃpà veramaïÅ, anabhijjhÃ, avyÃpÃdo, sammÃdiÂÂhi. Idaæ vuccati bhikkhave sÃdhÆti. 10. 4. 3. 2 Ariyadhamma suttaæ Ariyadhamma¤ca vo bhikkhave desissÃmi, anariyadhamma¤ca taæ suïÃtha, sÃdhukaæ manasikarotha, bhÃsissÃmÅti. Evaæ bhanteti kho te bhikkhu bhagavato paccassosuæ bhagavà etadavoca: Katamo ca bhikkhave anariyo dhammo: PÃïÃtipÃto micchÃdiÂÂhi. Ayaæ vuccati bhikkhave anariyo dhammo. Katamo ca bhikkhave ariyo dhammo: PÃïÃtipÃtà veramaïÅ, adinnÃdÃnà veramaïÅ, kÃmesu micchÃcÃrà veramaïÅ, musÃvÃdà veramaïÅ, pisuïÃya vÃcÃya veramaïÅ, pharusÃya vÃcÃya veramaïÅ, samphappalÃpà veramaïÅ, anabhijjhÃ, avyÃpÃdo, sammÃdiÂÂhi. Ayaæ vuccati bhikkhave ariyo dhammoti. 1. AsÃdhuæ sÅmu. 2. AsÃdhuæ sÅmu. 3. SÃdhuæ sÅmu. [BJT Page 502] [\x 502/] 10. 4. 3. 3 Kusala suttaæ Kusala¤ca vo bhikkhave desissÃmi, akusala¤ca. Taæ suïÃtha, sÃdhukaæ manasikarotha, bhÃsissÃmÅ'ti. Evaæ bhanteti kho te bhikkhu bhagavato paccassosuæ. Bhagavà etadavoca: Katama¤ca bhikkhave akusalaæ: PÃïÃtipÃto, adinnÃdÃnaæ, kÃmesu micchÃcÃro, musÃvÃdo, pisuïÃvÃcÃ, pharusÃvÃcÃ, samphappalÃpo, abhijjhÃ, vyÃpÃdo, micchÃdiÂÂhi. Idaæ vuccati bhikkhave akusalaæ. [PTS Page 275] [\q 275/] Katama¤ca bhikkhave kusalaæ: PÃïÃtipÃtà veramaïÅ, adinnÃdÃnà veramaïÅ, kÃmesu micchÃcÃrà veramaïÅ, musÃvÃdà veramaïÅ, pisuïÃya vÃcÃya veramaïÅ, pharusÃya vÃcÃya veramaïÅ, samphappalÃpà veramaïÅ, anabhijjhÃ, avyÃpÃdo, sammÃdiÂÂhÅ. Idaæ vuccati bhikkhave kusalanti. 10. 4. 3. 4 Attha suttaæ Attha¤ca vo bhikkhave desissÃmi, anattha¤ca. Taæ suïÃtha, sÃdhukaæ manasikarotha, bhÃsissÃmÅ'ti. Evaæ bhanteti kho te bhikkhu bhagavato paccassosuæ. Bhagavà etadavoca: Katamo ca bhikkhave anattho: PÃïÃtipÃto, adinnÃdÃnaæ, kÃmesu micchÃcÃro, musÃvÃdo, pisuïÃvÃcÃ, pharusÃvÃcÃ, samphappalÃpo, abhijjhÃ, vyÃpÃdo, micchÃdiÂÂhi. Ayaæ vuccati bhikkhave anattho. Katamo ca bhikkhave attho: PÃïÃtipÃtà veramaïÅ, adinnÃdÃnà veramaïÅ, kÃmesu micchÃcÃrà veramaïÅ, musÃvÃdà veramaïÅ, pisuïÃya vÃcÃya veramaïÅ, pharusÃya vÃcÃya veramaïÅ, samphappalÃpà veramaïÅ, anabhijjhÃ, avyÃpÃdo, sammÃdiÂÂhÅti. Ayaæ vuccati bhikkhave attho ti. 10. 4. 3. 5 Dhamma suttaæ Dhamma¤ca vo bhikkhave desissÃmi, adhamma¤ca. Taæ suïÃtha, sÃdhukaæ manasikarotha, bhÃsissÃmÅ'ti. Evaæ bhanteti kho te bhikkhu bhagavato paccassosuæ. Bhagavà etadavoca: Katamo ca bhikkhave adhammo: PÃïÃtipÃto, adinnÃdÃnaæ, kÃmesu micchÃcÃro, musÃvÃdo, pisuïÃvÃcÃ, pharusÃvÃcÃ, samphappalÃpo, abhijjhÃ, vyÃpÃdo, micchÃdiÂÂhi. Ayaæ vuccati bhikkhave adhammo. Katamo ca bhikkhave dhammo: PÃïÃtipÃtà veramaïÅ, adinnÃdÃnà veramaïÅ, kÃmesu micchÃcÃrà veramaïÅ, musÃvÃdà veramaïÅ, pisuïÃya vÃcÃya veramaïÅ, pharusÃya vÃcÃya veramaïÅ, samphappalÃpà veramaïÅ, anabhijjhÃ, avyÃpÃdo, sammÃdiÂÂhÅ. Ayaæ vuccati bhikkhave dhammo ti. [BJT Page 504] [\x 504/] 10. 4. 3. 6 SÃsavadhamma suttaæ SÃsava¤ca vo bhikkhave dhammaæ desissÃmi, anÃsava¤ca. Taæ suïÃtha, sÃdhukaæ manasikarotha, bhÃsissÃmÅ'ti. Evaæ bhanteti kho te bhikkhu bhagavato paccassosuæ. Bhagavà etadavoca: Katamo ca bhikkhave sÃsavo dhammo: PÃïÃtipÃto, adinnÃdÃnaæ, kÃmesu micchÃcÃro, musÃvÃdo, pisuïÃvÃcÃ, pharusÃvÃcÃ, samphappalÃpo, abhijjhÃ, vyÃpÃdo, micchÃdiÂÂhi. Ayaæ vuccati bhikkhave sÃsavo dhammo. [PTS Page 276] [\q 276/] Katamo ca bhikkhave anÃsavo dhammo: PÃïÃtipÃtà veramaïÅ, adinnÃdÃnà veramaïÅ, kÃmesu micchÃcÃrà veramaïÅ, musÃvÃdà veramaïÅ, pisuïÃya vÃcÃya veramaïÅ, pharusÃya vÃcÃya veramaïÅ, samphappalÃpà veramaïÅ, anabhijjhÃ, avyÃpÃdo, sammÃdiÂÂhÅ. Ayaæ vuccati bhikkhave anÃsavo dhammo ti. 10. 4. 3. 7 SÃvajja suttaæ SÃvajja¤ca vo bhikkhave dhammaæ desissÃmi, anavajja¤ca. Taæ suïÃtha, sÃdhukaæ manasikarotha, bhÃsissÃmÅ'ti. Evaæ bhanteti kho te bhikkhu bhagavato paccassosuæ. Bhagavà etadavoca: Katamo ca bhikkhave sÃvajjo dhammo: PÃïÃtipÃto, adinnÃdÃnaæ, kÃmesu micchÃcÃro, musÃvÃdo, pisuïÃvÃcÃ, pharusÃvÃcÃ, samphappalÃpo, abhijjhÃ, vyÃpÃdo, micchÃdiÂÂhi. Ayaæ vuccati bhikkhave sÃvajjo dhammo. Katamo ca bhikkhave anavajjo dhammo: PÃïÃtipÃtà veramaïÅ, adinnÃdÃnà veramaïÅ, kÃmesu micchÃcÃrà veramaïÅ, musÃvÃdà veramaïÅ, pisuïÃya vÃcÃya veramaïÅ, pharusÃya vÃcÃya veramaïÅ, samphappalÃpà veramaïÅ, anabhijjhÃ, avyÃpÃdo, sammÃdiÂÂhÅ. Ayaæ vuccati bhikkhave anavajjo dhammo ti. 10. 4. 3. 8 TapanÅya suttaæ TapanÅya¤ca vo bhikkhave dhammaæ desissÃmi, atapanÅya¤ca. Taæ suïÃtha, sÃdhukaæ manasikarotha, bhÃsissÃmÅ'ti. Evaæ bhanteti kho te bhikkhu bhagavato paccassosuæ. Bhagavà etadavoca: Katamo ca bhikkhave tapanÅyo dhammo: PÃïÃtipÃto, adinnÃdÃnaæ, kÃmesu micchÃcÃro, musÃvÃdo, pisuïÃvÃcÃ, pharusÃvÃcÃ, samphappalÃpo, abhijjhÃ, vyÃpÃdo, micchÃdiÂÂhi. Ayaæ vuccati bhikkhave tapanÅyo dhammo. Katamo ca bhikkhave atapanÅyo dhammo: PÃïÃtipÃtà veramaïÅ, adinnÃdÃnà veramaïÅ, kÃmesu micchÃcÃrà veramaïÅ, musÃvÃdà veramaïÅ, pisuïÃya vÃcÃya veramaïÅ, pharusÃya vÃcÃya veramaïÅ, samphappalÃpà veramaïÅ, anabhijjhÃ, avyÃpÃdo, sammÃdiÂÂhÅ. Ayaæ vuccati bhikkhave atapanÅyo dhammo ti. [BJT Page 506] [\x 506/] 10. 4. 3. 9 ùcayagÃmÅ suttaæ ùcayagÃmi¤ca vo bhikkhave dhammaæ desissÃmi, apacayagÃmi¤ca. Taæ suïÃtha, sÃdhukaæ masikarotha, bhÃsissÃmÅ'ti. Evaæ bhanteti kho te bhikkhu bhagavato paccassosuæ. Bhagavà etadavoca: Katamo ca bhikkhave ÃcayagÃmÅ dhammo: PÃïÃtipÃto, adinnÃdÃnaæ, kÃmesu micchÃcÃro, musÃvÃdo, pisuïÃvÃcÃ, pharusÃvÃcÃ, samphappalÃpo, abhijjhÃ, vyÃpÃdo, micchÃdiÂÂhi. Ayaæ vuccati bhikkhave ÃcayagÃmÅ dhammo. [PTS Page 277] [\q 277/] Katamo ca bhikkhave apacayagÃmÅ dhammo: PÃïÃtipÃtà veramaïÅ, adinnÃdÃnà veramaïÅ, kÃmesu micchÃcÃrà veramaïÅ, musÃvÃdà veramaïÅ, pisuïÃya vÃcÃya veramaïÅ, pharusÃya vÃcÃya veramaïÅ, samphappalÃpà veramaïÅ, anabhijjhÃ, avyÃpÃdo, sammÃdiÂÂhÅ. Ayaæ vuccati bhikkhave apacayagÃmÅ dhammo ti. 10. 4. 3. 10 Dukkhudraya suttaæ Dukkhudraya¤ca vo bhikkhave dhammaæ desissÃmi, sukhudraya¤ca. Taæ suïÃtha, sÃdhukaæ masikarotha, bhÃsissÃmÅ'ti. Evaæ bhanteti kho te bhikkhu bhagavato paccassosuæ. Bhagavà etadavoca: Katamo ca bhikkhave dukkhudrayo dhammo: PÃïÃtipÃto, adinnÃdÃnaæ, kÃmesu micchÃcÃro, musÃvÃdo, pisuïÃvÃcÃ, pharusÃvÃcÃ, samphappalÃpo, abhijjhÃ, vyÃpÃdo, micchÃdiÂÂhi. Ayaæ vuccati bhikkhave dukkhudrayo dhammo. Katamo ca bhikkhave sukhudrayo dhammo: PÃïÃtipÃtà veramaïÅ, adinnÃdÃnà veramaïÅ, kÃmesu micchÃcÃrà veramaïÅ, musÃvÃdà veramaïÅ, pisuïÃya vÃcÃya veramaïÅ, pharusÃya vÃcÃya veramaïÅ, samphappalÃpà veramaïÅ, anabhijjhÃ, avyÃpÃdo, sammÃdiÂÂhÅ. Ayaæ vuccati bhikkhave sukhudrayo dhammo ti. 10. 4. 3. 11 DukkhavipÃka suttaæ DukkhavipÃka¤ca vo bhikkhave dhammaæ desissÃmi, sukhavipÃka¤ca. Taæ suïÃtha, sÃdhukaæ masikarotha, bhÃsissÃmÅ'ti. Evaæ bhanteti kho te bhikkhu bhagavato paccassosuæ. Bhagavà etadavoca: Katamo ca bhikkhave dukkhavipÃko dhammo: PÃïÃtipÃto, adinnÃdÃnaæ, kÃmesu micchÃcÃro, musÃvÃdo, pisuïÃvÃcÃ, pharusÃvÃcÃ, samphappalÃpo, abhijjhÃ, vyÃpÃdo, micchÃdiÂÂhi. Ayaæ vuccati bhikkhave dukkhavipÃko dhammo. Katamo ca bhikkhave sukhavipÃko dhammo: PÃïÃtipÃtà veramaïÅ, adinnÃdÃnà veramaïÅ, kÃmesu micchÃcÃrà veramaïÅ, musÃvÃdà veramaïÅ, pisuïÃya vÃcÃya veramaïÅ, pharusÃya vÃcÃya veramaïÅ, samphappalÃpà veramaïÅ, anabhijjhÃ, avyÃpÃdo, sammÃdiÂÂhÅ. Ayaæ vuccati bhikkhave sukhavipÃko dhammo ti. SÃdhuvaggo tatiyo. [BJT Page 508] [\x 508/] [PTS Page 278] [\q 278/] 4. Ariyamaggavaggo 10. 4. 4. 1 Ariyamagga suttaæ Ariyamagga¤ca vo bhikkhave desissÃmi, anariyamagga¤ca. Taæ suïÃtha, sÃdhukaæ masikarotha, bhÃsissÃmÅ'ti. Evaæ bhanteti kho te bhikkhu bhagavato paccassosuæ. Bhagavà etadavoca: Katamo ca bhikkhave anariyo maggo: PÃïÃtipÃto, adinnÃdÃnaæ, kÃmesu micchÃcÃro, musÃvÃdo, pisuïÃvÃcÃ, pharusÃvÃcÃ, samphappalÃpo, abhijjhÃ, vyÃpÃdo, micchÃdiÂÂhi. Ayaæ vuccati bhikkhave anariyo maggo. Katamo ca bhikkhave ariyo maggo: PÃïÃtipÃtà veramaïÅ, adinnÃdÃnà veramaïÅ, kÃmesu micchÃcÃrà veramaïÅ, musÃvÃdà veramaïÅ, pisuïÃya vÃcÃya veramaïÅ, pharusÃya vÃcÃya veramaïÅ, samphappalÃpà veramaïÅ, anabhijjhÃ, avyÃpÃdo, sammÃdiÂÂhÅ. Ayaæ vuccati bhikkhave ariyo maggo ti. 10. 4. 4. 2 Kaïhamagga suttaæ Kaïhamagga¤ca vo bhikkhave desissÃmi, sukkamagga¤ca. Taæ suïÃtha, sÃdhukaæ masikarotha, bhÃsissÃmÅ'ti. Evaæ bhanteti kho te bhikkhu bhagavato paccassosuæ. Bhagavà etadavoca: Katamo ca bhikkhave kaïho maggo: PÃïÃtipÃto, adinnÃdÃnaæ, kÃmesu micchÃcÃro, musÃvÃdo, pisuïÃvÃcÃ, pharusÃvÃcÃ, samphappalÃpo, abhijjhÃ, vyÃpÃdo, micchÃdiÂÂhi. Ayaæ vuccati bhikkhave kaïho maggo. Katamo ca bhikkhave sukko maggo: PÃïÃtipÃtà veramaïÅ, adinnÃdÃnà veramaïÅ, kÃmesu micchÃcÃrà veramaïÅ, musÃvÃdà veramaïÅ, pisuïÃya vÃcÃya veramaïÅ, pharusÃya vÃcÃya veramaïÅ, samphappalÃpà veramaïÅ, anabhijjhÃ, avyÃpÃdo, sammÃdiÂÂhÅ. Ayaæ vuccati bhikkhave sukko maggo ti. 10. 4. 4. 3 Saddhamma suttaæ Saddhamma¤ca vo bhikkhave desissÃmi, asaddhamma¤ca. Taæ suïÃtha, sÃdhukaæ masikarotha, bhÃsissÃmÅ'ti. Evaæ bhanteti kho te bhikkhu bhagavato paccassosuæ. Bhagavà etadavoca: Katamo ca bhikkhave asaddhammo: PÃïÃtipÃto, adinnÃdÃnaæ, kÃmesu micchÃcÃro, musÃvÃdo, pisuïÃvÃcÃ, pharusÃvÃcÃ, samphappalÃpo, abhijjhÃ, vyÃpÃdo, micchÃdiÂÂhi. Ayaæ vuccati bhikkhave asaddhammo. Katamo ca bhikkhave saddhammo: PÃïÃtipÃtà veramaïÅ, adinnÃdÃnà veramaïÅ, kÃmesu micchÃcÃrà veramaïÅ, musÃvÃdà veramaïÅ, pisuïÃya vÃcÃya veramaïÅ, pharusÃya vÃcÃya veramaïÅ, samphappalÃpà veramaïÅ, anabhijjhÃ, avyÃpÃdo, sammÃdiÂÂhÅ. Ayaæ vuccati bhikkhave saddhammo ti. [BJT Page 510] [\x 510/] [PTS Page 279] [\q 279/] 10. 4. 4. 4 Sappurisadhamma suttaæ Sappurisadhamma¤ca vo bhikkhave desissÃmi, asappurisadhamma¤ca. Taæ suïÃtha, sÃdhukaæ masikarotha, bhÃsissÃmÅ'ti. Evaæ bhanteti kho te bhikkhu bhagavato paccassosuæ. Bhagavà etadavoca: Katamo ca bhikkhave asappurisadhammo: PÃïÃtipÃto, adinnÃdÃnaæ, kÃmesu micchÃcÃro, musÃvÃdo, pisuïÃvÃcÃ, pharusÃvÃcÃ, samphappalÃpo, abhijjhÃ, vyÃpÃdo, micchÃdiÂÂhi. Ayaæ vuccati bhikkhave asappurisadhammo. Katamo ca bhikkhave sappurisadhammo: PÃïÃtipÃtà veramaïÅ, adinnÃdÃnà veramaïÅ, kÃmesu micchÃcÃrà veramaïÅ, musÃvÃdà veramaïÅ, pisuïÃya vÃcÃya veramaïÅ, pharusÃya vÃcÃya veramaïÅ, samphappalÃpà veramaïÅ, anabhijjhÃ, avyÃpÃdo, sammÃdiÂÂhÅ. Ayaæ vuccati bhikkhave sappurisadhammo ti. 10. 4. 4. 5 UppÃdetabbadhamma suttaæ UppÃdetabba¤ca vo bhikkhave dhammaæ desissÃmi, na uppÃdetabba¤ca. Taæ suïÃtha, sÃdhukaæ masikarotha, bhÃsissÃmÅ'ti. Evaæ bhanteti kho te bhikkhu bhagavato paccassosuæ. Bhagavà etadavoca: Katamo ca bhikkhave na uppÃdetabbo dhammo: PÃïÃtipÃto, adinnÃdÃnaæ, kÃmesu micchÃcÃro, musÃvÃdo, pisuïÃvÃcÃ, pharusÃvÃcÃ, samphappalÃpo, abhijjhÃ, vyÃpÃdo, micchÃdiÂÂhi. Ayaæ vuccati bhikkhave na uppÃdetabbo dhammo. Katamo ca bhikkhave uppÃdetabbo dhammo: PÃïÃtipÃtà veramaïÅ, adinnÃdÃnà veramaïÅ, kÃmesu micchÃcÃrà veramaïÅ, musÃvÃdà veramaïÅ, pisuïÃya vÃcÃya veramaïÅ, pharusÃya vÃcÃya veramaïÅ, samphappalÃpà veramaïÅ, anabhijjhÃ, avyÃpÃdo, sammÃdiÂÂhÅ. Ayaæ vuccati bhikkhave uppÃdetabbo dhammoti. 10. 4. 4. 6 ùsevitabbadhamma suttaæ ùsevitabba¤ca vo bhikkhave dhammaæ desissÃmi, nÃsevitabba¤ca. Taæ suïÃtha, sÃdhukaæ masikarotha, bhÃsissÃmÅ'ti. Evaæ bhanteti kho te bhikkhu bhagavato paccassosuæ. Bhagavà etadavoca: Katamo ca bhikkhave nÃsevitabbo dhammo: PÃïÃtipÃto, adinnÃdÃnaæ, kÃmesu micchÃcÃro, musÃvÃdo, pisuïÃvÃcÃ, pharusÃvÃcÃ, samphappalÃpo, abhijjhÃ, vyÃpÃdo, micchÃdiÂÂhi. Ayaæ vuccati bhikkhave nÃsevitabbo dhammo. Katamo ca bhikkhave Ãsevitabbo dhammo: PÃïÃtipÃtà veramaïÅ, adinnÃdÃnà veramaïÅ, kÃmesu micchÃcÃrà veramaïÅ, musÃvÃdà veramaïÅ, pisuïÃya vÃcÃya veramaïÅ, pharusÃya vÃcÃya veramaïÅ, samphappalÃpà veramaïÅ, anabhijjhÃ, avyÃpÃdo, sammÃdiÂÂhÅ. Ayaæ vuccati bhikkhave Ãsevitabbo dhammoti. [BJT Page 512] [\x 512/] [PTS Page 280] [\q 280/] 10. 4. 4. 7 BhÃvetabbadhamma BhÃvetabba¤ca vo bhikkhave dhammaæ desissÃmi, nabhÃvetabba¤ca. Taæ suïÃtha, sÃdhukaæ masikarotha, bhÃsissÃmÅ'ti. Evaæ bhanteti kho te bhikkhu bhagavato paccassosuæ. Bhagavà etadavoca: Katamo ca bhikkhave nabhÃvetabbo dhammo: PÃïÃtipÃto, adinnÃdÃnaæ, kÃmesu micchÃcÃro, musÃvÃdo, pisuïÃvÃcÃ, pharusÃvÃcÃ, samphappalÃpo, abhijjhÃ, vyÃpÃdo, micchÃdiÂÂhi. Ayaæ vuccati bhikkhave na bhÃvetabbo dhammo. Katamo ca bhikkhave bhÃvetabbo dhammo: PÃïÃtipÃtà veramaïÅ, adinnÃdÃnà veramaïÅ, kÃmesu micchÃcÃrà veramaïÅ, musÃvÃdà veramaïÅ, pisuïÃya vÃcÃya veramaïÅ, pharusÃya vÃcÃya veramaïÅ, samphappalÃpà veramaïÅ, anabhijjhÃ, avyÃpÃdo, sammÃdiÂÂhÅ. Ayaæ vuccati bhikkhave bhÃvetabbo dhammoti. 10. 4. 4. 8 BahulÅkÃtabbadhamma BahulÅkÃtabba¤ca vo bhikkhave dhammaæ desissÃmi, nabahulÅkÃtabba¤ca. Taæ suïÃtha, sÃdhukaæ masikarotha, bhÃsissÃmÅ'ti. Evaæ bhanteti kho te bhikkhu bhagavato paccassosuæ. Bhagavà etadavoca: Katamo ca bhikkhave na bahulÅkÃtabbo dhammo: PÃïÃtipÃto, adinnÃdÃnaæ, kÃmesu micchÃcÃro, musÃvÃdo, pisuïÃvÃcÃ, pharusÃvÃcÃ, samphappalÃpo, abhijjhÃ, vyÃpÃdo, micchÃdiÂÂhi. Ayaæ vuccati bhikkhave na bahulÅkÃtabbo dhammo. Katamo ca bhikkhave bahulÅkÃtabbo dhammo: PÃïÃtipÃtà veramaïÅ, adinnÃdÃnà veramaïÅ, kÃmesu micchÃcÃrà veramaïÅ, musÃvÃdà veramaïÅ, pisuïÃya vÃcÃya veramaïÅ, pharusÃya vÃcÃya veramaïÅ, samphappalÃpà veramaïÅ, anabhijjhÃ, avyÃpÃdo, sammÃdiÂÂhÅ. Ayaæ vuccati bhikkhave bahulÅkÃtabbo dhammoti. 10. 4. 4. 9 Anussaritabbadhamma Anussaritabba¤ca vo bhikkhave dhammaæ desissÃmi, nÃnussaritabba¤ca. Taæ suïÃtha, sÃdhukaæ masikarotha, bhÃsissÃmÅ'ti. Evaæ bhanteti kho te bhikkhu bhagavato paccassosuæ. Bhagavà etadavoca: Katamo ca bhikkhave nÃnussaritabbo dhammo: PÃïÃtipÃto, adinnÃdÃnaæ, kÃmesu micchÃcÃro, musÃvÃdo, pisuïÃvÃcÃ, pharusÃvÃcÃ, samphappalÃpo, abhijjhÃ, vyÃpÃdo, micchÃdiÂÂhi. Ayaæ vuccati bhikkhave nÃnussaritabbo dhammo. Katamo ca bhikkhave anussaritabbo dhammo: PÃïÃtipÃtà veramaïÅ, adinnÃdÃnà veramaïÅ, kÃmesu micchÃcÃrà veramaïÅ, musÃvÃdà veramaïÅ, pisuïÃya vÃcÃya veramaïÅ, pharusÃya vÃcÃya veramaïÅ, samphappalÃpà veramaïÅ, anabhijjhÃ, avyÃpÃdo, sammÃdiÂÂhÅ. Ayaæ vuccati bhikkhave anussaritabbo dhammoti. [BJT Page 514] [\x 514/] [PTS Page 281] [\q 281/] 10. 4. 4. 10 SacchikÃtabbadhamma suttaæ SacchikÃtabba¤ca vo bhikkhave dhammaæ desissÃmi, na sacchikÃtabba¤ca. Taæ suïÃtha, sÃdhukaæ masikarotha, bhÃsissÃmÅ'ti. Evaæ bhanteti kho te bhikkhu bhagavato paccassosuæ. Bhagavà etadavoca: Katamo ca bhikkhave na sacchikÃtabbo dhammo: PÃïÃtipÃto, adinnÃdÃnaæ, kÃmesu micchÃcÃro, musÃvÃdo, pisuïÃvÃcÃ, pharusÃvÃcÃ, samphappalÃpo, abhijjhÃ, vyÃpÃdo, micchÃdiÂÂhi. Ayaæ vuccati bhikkhave na sacchikÃtabbo dhammo. Katamo ca bhikkhave sacchikÃtabbo dhammo: PÃïÃtipÃtà veramaïÅ, adinnÃdÃnà veramaïÅ, kÃmesu micchÃcÃrà veramaïÅ, musÃvÃdà veramaïÅ, pisuïÃya vÃcÃya veramaïÅ, pharusÃya vÃcÃya veramaïÅ, samphappalÃpà veramaïÅ, anabhijjhÃ, avyÃpÃdo, sammÃdiÂÂhÅ. Ayaæ vuccati bhikkhave sacchikÃtabbo dhammoti. Ariyamagga vaggo catuttho. [BJT Page 516] [\x 516/] 5. Aparapuggala vaggo 10. 4. 5. 1 12 SevitabbÃdi dvÃdasa suttÃni Dasahi bhikkhave dhammehi samannÃgato puggalo na sevitabbo, katamehi dasahi: PÃïÃtipÃtÅ hoti, adinnÃdÃyÅ hoti, kÃmesu micchÃchÃrÅ hoti, musÃvÃdÅ hoti, pisunavÃco hoti, pharusavÃco hoti, samphappalÃpÅ hoti, abhijjhÃlÆ hoti, vyÃpannacitto hoti, micchÃdiÂÂhiko hoti, imehi kho bhikkhave dasahi dhammehi samannÃgato puggalo na sevitabbo, Dasahi bhikkhave dhammehi samannÃgato puggalo sevitabbo. Katamehi dasahi: PÃïÃtipÃtà paÂivirato hoti, adinnÃdÃnà paÂivirato hoti, kÃmesu micchÃcÃrà paÂivirato hoti, musÃvÃdà paÂivirato hoti, pisunÃya vÃcÃya [PTS Page 282] [\q 282/] paÂivirato hoti, pharusÃya vÃcÃya paÂivirato hoti, samphappalÃpà paÂivirato hoti, anabhijjhÃlÆ hoti, avyÃpannacitto hoti, sammà diÂÂhiko hoti, imehi kho bhikkhave dasahi dhammehi samannÃgato puggalo sevitabboti. 2. Dasahi bhikkhave dhammehi samannÃgato puggalo na bhajitabbo, katamehi dasahi: PÃïÃtipÃtÅ hoti, adinnÃdÃyÅ hoti, kÃmesu micchÃcÃrÅ hoti, musÃvÃdÅ hoti, pisunavÃco hoti, pharusavÃco hoti, samphappalÃpÅ hoti, abhijjhÃlÆ hoti, vyÃpannacitto hoti, micchÃdiÂÂhiko hoti, imehi kho bhikkhave dasahi dhammehi samannÃgato puggalo na bhajitabbo, Dasahi bhikkhave dhammehi samannÃgato puggalo bhajitabbo. Katamehi dasahi: PÃïÃtipÃtà paÂivirato hoti, adinnÃdÃnà paÂivirato hoti, kÃmesu micchÃcÃrà paÂivirato hoti, musÃvÃdà paÂivirato hoti, pisunÃya vÃcÃya paÂivirato hoti, pharusÃya vÃcÃya paÂivirato hoti, samphappalÃpà paÂivirato hoti, anabhijjhÃlÆ hoti, avyÃpannacitto hoti, sammà diÂÂhiko hoti, imehi kho bhikkhave dasahi dhammehi samannÃgato puggalo bhajitabboti. 3. Dasahi bhikkhave dhammehi samannÃgato puggalo na payirupÃsitabbo, katamehi dasahi: PÃïÃtipÃtÅ hoti, adinnÃdÃyÅ hoti, kÃmesu micchÃchÃrÅ hoti, musÃvÃdÅ hoti, pisunavÃco hoti, pharusavÃco hoti, samphappalÃpÅ hoti, abhijjhÃlÆ hoti, vyÃpannacitto hoti, micchÃdiÂÂhiko hoti, imehi kho bhikkhave dasahi dhammehi samannÃgato puggalo na payirupÃsitabbo, Dasahi bhikkhave dhammehi samannÃgato puggalo payirupÃsitabbo, katamehi dasahi: PÃïÃtipÃtà paÂivirato hoti, adinnÃdÃnà paÂivirato hoti, kÃmesu micchÃcÃrà paÂivirato hoti, musÃvÃdà paÂivirato hoti, pisunÃya vÃcÃya paÂivirato hoti, pharusÃya vÃcÃya paÂivirato hoti, samphappalÃpà paÂivirato hoti, anabhijjhÃlÆ hoti, avyÃpannacitto hoti, sammà diÂÂhiko hoti, imehi kho bhikkhave dasahi dhammehi samannÃgato puggalo payirupÃsitabboti. 4. Dasahi bhikkhave dhammehi samannÃgato puggalo na pujjo hoti, katamehi dasahi: PÃïÃtipÃtÅ hoti, adinnÃdÃyÅ hoti, kÃmesu micchÃchÃrÅ hoti, musÃvÃdÅ hoti, pisunavÃco hoti, pharusavÃco hoti, samphappalÃpÅ hoti, abhijjhÃlÆ hoti, vyÃpannacitto hoti, micchÃdiÂÂhiko hoti, imehi kho bhikkhave dasahi dhammehi samannÃgato puggalo na pujjo hoti. Dasahi bhikkhave dhammehi samannÃgato puggalo pujjo hoti. Katamehi dasahi: PÃïÃtipÃtà paÂivirato hoti, adinnÃdÃnà paÂivirato hoti, kÃmesu micchÃcÃrà paÂivirato hoti, musÃvÃdà paÂivirato hoti, pisunÃya vÃcÃya paÂivirato hoti, pharusÃya vÃcÃya paÂivirato hoti, samphappalÃpà paÂivirato hoti, anabhijjhÃlÆ hoti, avyÃpannacitto hoti, sammà diÂÂhiko hoti, imehi kho bhikkhave dasahi dhammehi samannÃgato puggalo pujjo hoti ti. 5. Dasahi bhikkhave dhammehi samannÃgato puggalo na pÃsaæso hoti, katamehi dasahi: PÃïÃtipÃtÅ hoti, adinnÃdÃyÅ hoti, kÃmesu micchÃchÃrÅ hoti, musÃvÃdÅ hoti, pisunavÃco hoti, pharusavÃco hoti, samphappalÃpÅ hoti, abhijjhÃlÆ hoti, vyÃpannacitto hoti, micchÃdiÂÂhiko hoti, imehi kho bhikkhave dasahi dhammehi samannÃgato puggalo na pÃsaæso hoti. Dasahi bhikkhave dhammehi samannÃgato puggalo pÃsaæso hoti. Katamehi dasahi: PÃïÃtipÃtà paÂivirato hoti, adinnÃdÃnà paÂivirato hoti, kÃmesu micchÃcÃrà paÂivirato hoti, musÃvÃdà paÂivirato hoti, pisunÃya vÃcÃya paÂivirato hoti, pharusÃya vÃcÃya paÂivirato hoti, samphappalÃpà paÂivirato hoti, anabhijjhÃlÆ hoti, avyÃpannacitto hoti, sammà diÂÂhiko hoti, imehi kho bhikkhave dasahi dhammehi samannÃgato puggalo pÃsaæso hoti ti. 6. Dasahi bhikkhave dhammehi samannÃgato puggalo agÃravo hoti, katamehi dasahi: PÃïÃtipÃtÅ hoti, adinnÃdÃyÅ hoti, kÃmesu micchÃchÃrÅ hoti, musÃvÃdÅ hoti, pisunavÃco hoti, pharusavÃco hoti, samphappalÃpÅ hoti, abhijjhÃlÆ hoti, vyÃpannacitto hoti, micchÃdiÂÂhiko hoti, imehi kho bhikkhave dasahi dhammehi samannÃgato puggalo agÃravo hoti. Dasahi bhikkhave dhammehi samannÃgato puggalo sagÃravo hoti. Katamehi dasahi: PÃïÃtipÃtà paÂivirato hoti, adinnÃdÃnà paÂivirato hoti, kÃmesu micchÃcÃrà paÂivirato hoti, musÃvÃdà paÂivirato hoti, pisunÃya vÃcÃya paÂivirato hotÅti. SÃya vÃcÃya paÂivirato hoti, samphappalÃpà paÂivirato hoti, anabhijjhÃlÆ hoti, avyÃpannacitto hoti, sammà diÂÂhiko hoti, imehi kho bhikkhave dasahi dhammehi samannÃgato puggalo sagÃravo hoti ti. 7. Dasahi bhikkhave dhammehi samannÃgato puggalo appatisso hoti, katamehi dasahi: PÃïÃtipÃtÅ hoti, adinnÃdÃyÅ hoti, kÃmesu micchÃchÃrÅ hoti, musÃvÃdÅ hoti, pisunavÃco hoti, pharusavÃco hoti, samphappalÃpÅ hoti, abhijjhÃlÆ hoti, vyÃpannacitto hoti, micchÃdiÂÂhiko hoti, imehi kho bhikkhave dasahi dhammehi samannÃgato puggalo appatisso hoti. Dasahi bhikkhave dhammehi samannÃgato puggalo sappatisso2 hoti. Katamehi dasahi: PÃïÃtipÃtà paÂivirato hoti, adinnÃdÃnà paÂivirato hoti, kÃmesu micchÃcÃrà paÂivirato hoti, musÃvÃdà paÂivirato hoti, pisunÃya vÃcÃya paÂivirato hoti, pharusÃya vÃcÃya paÂivirato hoti, samphappalÃpà paÂivirato hoti, anabhijjhÃlÆ hoti, avyÃpannacitto hoti, sammà diÂÂhiko hoti, imehi kho bhikkhave dasahi dhammehi samannÃgato puggalo sappatisso hotiti. 8. Dasahi bhikkhave dhammehi samannÃgato puggalo nÃrÃdhako hoti, katamehi dasahi: PÃïÃtipÃtÅ hoti, adinnÃdÃyÅ hoti, kÃmesu micchÃchÃrÅ hoti, musÃvÃdÅ hoti, pisunavÃco hoti, pharusavÃco hoti, samphappalÃpÅ hoti, abhijjhÃlÆ hoti, vyÃpannacitto hoti, micchÃdiÂÂhiko hoti, imehi kho bhikkhave dasahi dhammehi samannÃgato puggalo nÃrÃdhako hoti. Dasahi bhikkhave dhammehi samannÃgato puggalo ÃrÃdhako hoti. Katamehi dasahi: PÃïÃtipÃtà paÂivirato hoti, adinnÃdÃnà paÂivirato hoti, kÃmesu micchÃcÃrà paÂivirato hoti, musÃvÃdà paÂivirato hoti, pisunÃya vÃcÃya paÂivirato hoti, pharusÃya vÃcÃya paÂivirato hoti, samphappalÃpà paÂivirato hoti, anabhijjhÃlÆ hoti, avyÃpannacitto hoti, sammà diÂÂhiko hoti, imehi kho bhikkhave dasahi dhammehi samannÃgato puggalo ÃrÃdhako hotÅti. 9. Dasahi bhikkhave dhammehi samannÃgato puggalo na visujjhati, katamehi dasahi: PÃïÃtipÃtÅ hoti, adinnÃdÃyÅ hoti, kÃmesu micchÃchÃrÅ hoti, musÃvÃdÅ hoti, pisunavÃco hoti, pharusavÃco hoti, samphappalÃpÅ hoti, abhijjhÃlÆ hoti, vyÃpannacitto hoti, micchÃdiÂÂhiko hoti, imehi kho bhikkhave dasahi dhammehi samannÃgato puggalo na visujjhati. Dasahi bhikkhave dhammehi samannÃgato puggalo visujjhati. Katamehi dasahi: PÃïÃtipÃtà paÂivirato hoti, adinnÃdÃnà paÂivirato hoti, kÃmesu micchÃcÃrà paÂivirato hoti, musÃvÃdà paÂivirato hoti, pisunÃya vÃcÃya paÂivirato hoti, pharusÃya vÃcÃya paÂivirato hoti, samphappalÃpà paÂivirato hoti, anabhijjhÃlÆ hoti, avyÃpannacitto hoti, sammà diÂÂhiko hoti, imehi kho bhikkhave dasahi dhammehi samannÃgato puggalo visujjhatÅti. 10. Dasahi bhikkhave dhammehi samannÃgato puggalo mÃnaæ nÃbhibhoti, katamehi dasahi: PÃïÃtipÃtÅ hoti, adinnÃdÃyÅ hoti, kÃmesu micchÃchÃrÅ hoti, musÃvÃdÅ hoti, pisunavÃco hoti, pharusavÃco hoti, samphappalÃpÅ hoti, abhijjhÃlÆ hoti, vyÃpannacitto hoti, micchÃdiÂÂhiko hoti, imehi kho bhikkhave dasahi dhammehi samannÃgato puggalo mÃnaæ nÃbhibhoti. Dasahi bhikkhave dhammehi samannÃgato puggalo mÃnaæ anabhibhoti, katamehi dasahi: PÃïÃtipÃtà paÂivirato hoti, adinnÃdÃnà paÂivirato hoti, kÃmesu micchÃcÃrà paÂivirato hoti, musÃvÃdà paÂivirato hoti, pisunÃya vÃcÃya paÂivirato hoti, pharusÃya vÃcÃya paÂivirato hoti, samphappalÃpà paÂivirato hoti, anabhijjhÃlÆ hoti, avyÃpannacitto hoti, sammà diÂÂhiko hoti, imehi kho bhikkhave dasahi dhammehi samannÃgato puggalo mÃnaæ anabhibhotÅti. 11. Dasahi bhikkhave dhammehi samannÃgato puggalo pa¤¤Ãya na va¬¬hati, katamehi dasahi: PÃïÃtipÃtÅ hoti, adinnÃdÃyÅ hoti, kÃmesu micchÃchÃrÅ hoti, musÃvÃdÅ hoti, pisunavÃco hoti, pharusavÃco hoti, samphappalÃpÅ hoti, abhijjhÃlÆ hoti, vyÃpannacitto hoti, micchÃdiÂÂhiko hoti, imehi kho bhikkhave dasahi dhammehi samannÃgato puggalo pa¤¤Ãya na va¬¬hati. Dasahi bhikkhave dhammehi samannÃgato puggalo pa¤¤Ãya va¬¬hati, katamehi dasahi: PÃïÃtipÃtà paÂivirato hoti, adinnÃdÃnà paÂivirato hoti, kÃmesu micchÃcÃrà paÂivirato hoti, musÃvÃdà paÂivirato hoti, pisunÃya vÃcÃya paÂivirato hoti, pharusÃya vÃcÃya paÂivirato hoti, samphappalÃpà paÂivirato hoti, anabhijjhÃlÆ hoti, avyÃpannacitto hoti, sammà diÂÂhiko hoti, imehi kho bhikkhave dasahi dhammehi samannÃgato puggalo pa¤¤Ãya va¬¬hatÅti. 1. PisuïavÃco machasaæ. 2. Appatikkohoti pe sappatikkho, sÅmu. [BJT Page 518] [\x 518/] 12. Dasahi bhikkhave dhammehi samannÃgato puggalo bahuæ apu¤¤aæ pasavati, katamehi dasahi: PÃïÃtipÃtÅ hoti, adinnÃdÃyÅ hoti, kÃmesu micchÃcÃrÅ hoti, musÃvÃdÅ hoti, pisunavÃco hoti, pharusavÃco hoti, samphappalÃpÅ hoti, abhijjhÃlÆ hoti, vyÃpannacitto hoti, micchÃdiÂÂhiko hoti, imehi kho bhikkhave dasahi dhammehi samannÃgato puggalo bahuæ apu¤¤aæ pasavati Dasahi bhikkhave dhammehi samannÃgato puggalo bahuæ pu¤¤aæ pasavati, katamehi dasahi: PÃïÃtipÃtà paÂivirato hoti, adinnÃdÃnà paÂivirato hoti, kÃmesu micchÃcÃrà paÂivirato hoti, musÃvÃdà paÂivirato hoti, pisunÃya vÃcÃya paÂivirato hoti, pharusÃya vÃcÃya paÂivirato hoti, samphappalÃpà paÂivirato hoti, anabhijjhÃlÆ hoti, avyÃpannacitto hoti, sammà diÂÂhiko hoti, Imehi kho bhikkhave dasahi dhammehi samannÃgato puggalo bahuæ pu¤¤aæ pasavatÅti. Puggalavaggo pa¤camo. Catuttho païïÃsako. [BJT Page 520] [\x 520/] [PTS Page 283] [\q 283/] PaïïÃsÃtireka suttÃni 1. KarajakÃyavaggo 10. 5. 1. 1 PaÂhamaniraya suttaæ (SÃvatthi) Dasahi bhikkhave dhammehi samannÃgato yathÃbhataæ nikkhitto evaæ niraye. Katamehi dasahi: 1. Idha bhikkhave ekacco pÃïÃtipÃtÅ hoti luddo lohitapÃïÅ hatapahate niviÂÂho adayÃpanno sabbapÃïabhÆtesu. 2. AdinnÃdÃyÅ hoti. Yaæ taæ parassa paracittÆpakaraïaæ gÃmagataæ và ara¤¤agataæ vÃ, taæ adinnaæ theyyasaÇkhÃtaæ ÃdÃtà hoti. 3. KÃmesu micchÃcÃrÅ hoti. Yà tà mÃturakkhità piturakkhità mÃtÃpiturakkhità bhÃturakkhità bhaginÅrakkhità ¤Ãtirakkhità gottarakkhità dhammarakkhità sassÃmikà saparidaï¬Ã antamaso mÃlà gulaparikkhittÃpi, tathà rÆpÃsu cÃrittaæ Ãpajjità hoti. 4. MusÃvÃdÅ hoti sabhÃgato1 và parisagato và ¤Ãti majjhagato và pÆgamajjhagato và rÃjakulamajjhagato và abhinÅto sakkhipuÂÂho 'ehambho purisa, yaæ jÃnÃhi, taæ vadehÅ'ti. So ajÃnaæ và Ãha 'jÃnÃmÅ'ti. JÃnaæ và Ãha 'na jÃnÃmÅ'ti apassaæ và Ãha, 'passÃmÅ'ti passaæ và Ãha, na passÃmÅ'ti. Iti attahetu và parahetu và Ãmisaki¤cikkhahetu và sampajÃnamusà bhÃsità hoti. 5. PisunÃvÃco hoti, ito sutvà amutra akkhÃtà imesaæ bhedÃya, amutra và sutvà imesaæ akkhÃtà amÆsaæ bhedÃya. Iti samaggÃnaæ và bhettÃ, bhinnÃnaæ và anuppadÃtÃ, vaggÃrÃmo vaggarato vagganandÅ vaggakaraïiæ vÃcaæ bhÃsità hoti. 6. PharusÃvÃco hoti, yà sà vÃcà aï¬akà kakkasà parakaÂukà parÃbhisajjanÅ kodhasÃmantà asamÃdhisaævattanikà tathÃrÆpiæ vÃcaæ bhÃsità hoti. 1. SabhÃgato và hoti parisaggato và machasaæ, [BJT Page 522] [\x 522/] 7. SamphappalÃpÅ hoti akÃlavÃdÅ abhÆtavÃdÅ anatthavÃdÅ adhammavÃdÅ avinayavÃdÅ anidhÃnavatiæ vÃcaæ bhÃsità hoti akÃlena anapadesaæ apariyantavatiæ anatthasaæhitaæ. [PTS Page] [\q /] 8. AbhijjhÃlÆ hoti yaæ taæ parassa paracittÆpakaraïaæ, taæ abhijjhità hoti, 'ahovata1 yaæ parassa taæ mama assÃ'ti. 9. ByÃpannacitto hoti paduÂÂhamanasaÇkappo, 'ime sattà ha¤¤antu và bajjhantu và ucchijjantu và vinassantu và mà và ahesunti''. 10. MicchÃdiÂÂhiko hoti viparÅtadassano, 'natthi dinnaæ, natthi yiÂÂhaæ, natthi hutaæ, natthi sukaÂadukkaÂÃnaæ kammÃnaæ phalaæ vipÃko, natthi ayaæ loko, natthi paro loko, natthi mÃtÃ, natthi pitÃ. Natthi sattà opapÃtikÃ, natthi loke samaïabrÃhmaïà sammaggatà sammÃpaÂipannà ye ima¤ca lokaæ para¤ca lokaæ sayaæ abhi¤¤Ã sacchikatvà pavedentÅ'ti. Imehi kho bhikkhave dasahi dhammehi samannÃgato yathÃbhataæ nikkhitto evaæ niraye. Dasahi bhikkhave dhammehi samannÃgato yathÃbhataæ nikkhitto evaæ sagge. Katamehi dasahi: 1. Idha bhikkhave ekacco pÃïÃtipÃtaæ pahÃya pÃïÃtipÃtà paÂivirato hoti, nihitadaï¬o nihitasattho, lajjÅ dayÃpanno sabbapÃïabhÆtahitÃnukampÅ viharati. 2. AdinnÃdÃnaæ pahÃya adinnÃdÃnà paÂivirato hoti, yaæ taæ parassa paracittÆpakaraïaæ gÃmagataæ và ara¤¤agataæ vÃ, na taæ adinnaæ theyyasaÇkhÃtaæ ÃdÃtà hoti. 3. KÃmesu micchÃcÃraæ pahÃya kÃmesu micchÃcÃrà paÂivirato hoti. Yà tà mÃturakkhitÃ, piturakkhitÃ, mÃtÃpiturakkhitÃ, bhÃtu rakkhitÃ, bhaginÅrakkhitÃ, ¤ÃtirakkhitÃ, gottarakkhitÃ, dhammarakkhitÃ, sassÃmikà saparidaï¬Ã antamaso mÃlÃgulaparikkhittÃpi, tathÃrÆpÃsu na cÃrittaæ Ãpajjità hoti. 1. VatÃyaæ sÅmu, [BJT Page 524] [\x 524/] 4. MusÃvÃdaæ pahÃya musÃvÃdà paÂivirato hoti. SabhÃgato và parisagato và ¤Ãtimajjhagato và pÆgamajjhagato và rÃjakulamajjhagato và abhinÅto sakkhipuÂÂho, ''ehambho purisa, yaæ jÃnÃhi, taæ vadehÅ''ti. So ajÃnaæ và Ãha: 'na jÃnÃmÅ'ti. JÃnaæ và Ãha, 'jÃnÃmÅ'ti, apassaæ và Ãha 'na passÃmÅ'ti. Passaæ và Ãha, 'passÃmÅ'ti. Iti attahetu và parahetu và Ãmisaki¤cikkhahetu và na [PTS Page 285] [\q 285/] sampajÃnamusà bhÃsità hoti. 5. Pisunaæ vÃcaæ pahÃya pisunÃya vÃcÃya paÂivirato hoti. Na ito sutvà amutra akkhÃtà imesaæ bhedÃya, amutra và sutvà imesaæ akkhÃtà amÆsaæ bhedÃya, iti bhinnÃnaæ và sandhÃtà sahitÃnaæ và anuppadÃtà samaggÃrÃmo samaggarato samagga nandÅ samaggakaraïiæ vÃcaæ bhÃsità hoti. 6. Pharusaæ vÃcaæ pahÃya pharusÃya vÃcÃya paÂivirato hoti. Yà tà vÃcà nelà kaïïasukhà pemaïÅyà hadayaÇgamà porÅ bahujanakantà bahujanamanÃpà tathÃrÆpiæ vÃcaæ bhÃsità hoti. 7. SamphappalÃpaæ pahÃya samphappalÃpà paÂivirato hoti. KÃlavÃdÅ bhÆtavÃdÅ atthavÃdÅ dhammavÃdÅ vinayavÃdÅ nidhÃnavatiæ vÃcaæ bhÃsità hoti, kÃlena sÃpadesaæ pariyantavatiæ atthasaæhitaæ. 8. AnabhijjhÃlÆ hoti, yaæ taæ parassa paracittÆpakaraïaæ, taæ anabhijjhità hoti, ''aho vata yaæ parassa taæ mama assÃ''ti. 9. AbyÃpannacitto hoti appaduÂÂhamanasaÇkappo, 'ime sattà averà hontu avyÃpajjà anÅghà sukhÅ attÃnaæ pariharantu''ti. [BJT page 526 10.] SammÃdiÂÂhiko diÂÂhiko hoti aviparÅtadassano, 'atthi dinnaæ atthi yiÂÂhaæ, atthi hutaæ, atthi sukaÂadukkaÂÃnaæ kammÃnaæ phalaæ vipÃko, atthi ayaæ loko, atthi paro loko, atthi mÃtÃ, atthi pitÃ, atthi sattà opapÃtikÃ, atthi loke samaïabrÃhmaïà sammaggatÃ, sammà paÂipannÃ, yo ima¤ca lokaæ para¤ca lokaæ sayaæ abhi¤¤Ã sacchikatvà pavedentÅ'ti. Imehi kho bhikkhave dasahi dhammehi samannÃgato yathÃbhataæ nikkhitto evaæ saggeti. 10. 5. 1. 2 Dutiyaniraya suttaæ Dasahi bhikkhave dhammehi samannÃgato yathÃbhataæ nikkhitto evaæ niraye. Katamehi dasahi: 1. Idha bhikkhave ekacco pÃïÃtipÃtÅ hoti luddo lohitapÃïÅ hatapahate niviÂÂho AdayÃpanno sabbapÃïabhÆtesu. 2. AdinnÃdÃyÅ hoti. Yaæ taæ parassa paracittÆpakaraïaæ gÃmagataæ và ara¤¤agataæ vÃ, taæ adinnaæ theyyasaÇkhÃtaæ ÃdÃtà hoti. 3. KÃmesu micchÃcÃrÅ hoti. Yà tà mÃturakkhità piturakkhità mÃtÃpiturakkhità bhÃturakkhità bhaginirakkhità ¤Ãtirakkhità gottarakkhità dhammarakkhità sassÃmikà saparidaï¬Ã antamaso mÃlà gulaparikkhittÃpi, tathà rÆpÃsu cÃrittaæ Ãpajjità hoti. 4. MusÃvÃdÅ hoti sabhÃgato1 và parisagato và ¤Ãti majjhagato và pÆgamajjhagato và rÃjakulamajjhagato và abhinÅto sakkhipuÂÂho 'ehambho purisa, yaæ jÃnÃhi, taæ vadehÅ'ti. So ajÃnaæ và Ãha 'jÃnÃmÅ'ti. JÃnaæ và Ãha 'na jÃnÃmÅ'ti apassaæ và Ãha, 'passÃmÅ'ti passaæ và Ãha, na passÃmÅ'ti. Iti attahetu và parahetu và Ãmisaki¤cikkhahetu và sampajÃnamusà bhÃsità hoti. 5. PisunÃvÃco hoti, ito sutvà amutra akkhÃtà imesaæ bhedÃya, amutra và sutvà imesaæ akkhÃtà amÆsaæ bhedÃya. Iti samaggÃnaæ và bhettÃ, bhinnÃnaæ và anuppadÃtÃ, vaggÃrÃmo vaggarato vagganandÅ vaggakaraïiæ vÃcaæ bhÃsità hoti. 6. PharusÃvÃco hoti, [PTS Page 286] [\q 286/] yà sà vÃcà aï¬akà kakkasà parakaÂukà parÃbhisajjanÅ kodhasÃmantà asamÃdhisaævattanikà tathÃrÆpiæ vÃcaæ bhÃsità hoti. 7. SamphappalÃpÅ hoti akÃlavÃdÅ abhÆtavÃdÅ anatthavÃdÅ adhammavÃdÅ avinayavÃdÅ anidhÃnavatiæ vÃcaæ bhÃsità hoti akÃlena anapadesaæ apariyantavatiæ anatthasaæhitaæ. 8. AbhijjhÃlÆ hoti yaæ taæ parassa paracittÆpakaraïaæ, taæ abhijjhità hoti, 'ahovata1 yaæ parassa taæ mama assÃ'ti. 9. ByÃpannacitto hoti paduÂÂhamanasaÇkappo, 'ime sattà ha¤¤antu và bajjhantu và ucchijjantu và vinassantu và mà và ahesunti''. 10. MicchÃdiÂÂhiko hoti viparÅtadassano, 'natthi dinnaæ, natthi yiÂÂhaæ, natthi hutaæ, natthi sukaÂadukkaÂÃnaæ kammÃnaæ phalaæ vipÃko, natthi ayaæ loko, natthi paro loko, natthi mÃtÃ, natthi pitÃ. Natthi sattà opapÃtikÃ, natthi loke samaïabrÃhmaïà sammaggatà sammÃpaÂipannà ye ima¤ca lokaæ para¤ca lokaæ sayaæ abhi¤¤Ã sacchikatvà pavedentÅ'ti. Imehi kho bhikkhave dasahi dhammehi samannÃgato yathÃbhataæ nikkhitto evaæ nirayeti. Dasahi bhikkhave dhammehi samannÃgato yathÃbhataæ nikkhitto evaæ sagge. Katamehi dasahi: [BJT Page 528] [\x 528/] 1. Idha bhikkhave ekacco pÃïÃtipÃtaæ pahÃya pÃïÃtipÃtà paÂivirato hoti, nihitadaï¬o nihitasattho, lajjÅ dayÃpanno sabbapÃïabhÆtahitÃnukampÅ viharati. 2. AdinnÃdÃnaæ pahÃya adinnÃdÃnà paÂivirato hoti, yaæ taæ parassa paracittÆpakaraïaæ gÃmagataæ và ara¤¤agataæ vÃ, na taæ adinnaæ theyyasaÇkhÃtaæ ÃdÃtà hoti. 3. KÃmesu micchÃcÃraæ pahÃya kÃmesu micchÃcÃrà paÂivirato hoti. Yà tà mÃturakkhitÃ, piturakkhitÃ, mÃtÃpiturakkhitÃ, bhÃtu rakkhitÃ, bhaginÅrakkhitÃ, ¤ÃtirakkhitÃ, gottarakkhitÃ, dhammarakkhitÃ, sassÃmikà saparidaï¬Ã antamaso mÃlÃgulaparikkhittÃpi, tathÃrÆpÃsu na cÃrittaæ Ãpajjità hoti. 4. MusÃvÃdaæ pahÃya musÃvÃdà paÂivirato hoti. SabhÃgato và parisagato và ¤Ãtimajjhagato và pÆgamajjhagato và rÃjakulamajjhagato và abhinÅto sakkhipuÂÂho, ''ehambho purisa, yaæ jÃnÃhi, taæ vadehÅ''ti. So ajÃnaæ và Ãha: 'na jÃnÃmÅ'ti. JÃnaæ và Ãha, 'jÃnÃmÅ'ti, apassaæ và Ãha 'na passÃmÅ'ti. Passaæ và Ãha, 'passÃmÅ'ti. Iti attahetu và parahetu và Ãmisaki¤cikkhahetu và na sampajÃnamusà bhÃsità hoti. 5. Pisunaæ vÃcaæ pahÃya pisunÃya vÃcÃya paÂivirato hoti. Na ito sutvà amutra akkhÃtà imesaæ bhedÃya, amutra và sutvà imesaæ akkhÃtà amÆsaæ bhedÃya, iti bhinnÃnaæ và sandhÃtà sahitÃnaæ và anuppadÃtà samaggÃrÃmo samaggarato samagganandÅ samaggakaraïiæ vÃcaæ bhÃsità hoti. 6. Pharusaæ vÃcaæ pahÃya pharusÃya vÃcÃya paÂivirato hoti. Yà sà vÃcà nelà kaïïasukhà pemaïÅyà hadayaÇgamà porÅ bahujanakantà bahujanamanÃpà tathÃrÆpiæ vÃcaæ bhÃsità hoti. 7. SamphappalÃpaæ pahÃya samphappalÃpà paÂivirato hoti. KÃlavÃdÅ bhÆtavÃdÅ atthavÃdÅ dhammavÃdÅ vinayavÃdÅ nidhÃnavatiæ vÃcaæ bhÃsità hoti, kÃlena sÃpadesaæ pariyantavatiæ atthasaæhitaæ. 8. AnabhijjhÃlÆ hoti, yaæ taæ parassa paracittÆpakaraïaæ, taæ anabhijjhità hoti, ''aho vata yaæ parassa taæ mama assÃ''ti. 9. AbyÃpannacitto hoti appaduÂÂhamanasaÇkappo, 'ime sattà averà hontu avyÃpajjà anÅghà sukhÅ attÃnaæ pariharantu''ti. 10. Sammà diÂÂhiko hoti aviparÅtadassano, 'atthi dinnaæ atthi yiÂÂhaæ, atthi hutaæ, atthi sukaÂadukkaÂÃnaæ kammÃnaæ phalaæ vipÃko, atthi ayaæ loko, atthi paro loko, atthi mÃtÃ, atthi pitÃ, atthi sattà opapÃtikÃ, atthi loke samaïabrÃhmaïà sammaggatÃ, sammà paÂipannÃ, ye ima¤ca lokaæ para¤ca lokaæ sayaæ abhi¤¤Ã sacchikatvà pavedentÅ'ti. Imehi kho bhikkhave dasahi dhammehi samannÃgato yathÃbhataæ nikkhitto evaæ saggeti. 10. 5. 1. 3 MÃtugÃma suttaæ Dasahi bhikkhave dhammehi samannÃgato mÃtugÃmo yathÃbhataæ nikkhitto evaæ niraye. Katamehi dasahi: [PTS Page 287] [\q 287/] PÃïÃtipÃtÅ hoti adinnÃdÃyÅ hoti, kÃmesu micchÃcÃrÅ hoti, musÃvÃdÅ hoti, pisunà vÃco hoti, pharusà vÃco hoti, samphappalÃpÅ hoti, abhijjhÃlÆ hoti, vyÃpanna citto hoti, micchà diÂÂhiko hoti. Imehi kho bhikkhave dasahi dhammehi samannÃgato mÃtugÃmo yathÃbhataæ nikkhitte evaæ niraye. [BJT Page 530] [\x 530/] Dasahi bhikkhave dhammehi samannÃgato mÃtugÃmo yathÃbhataæ nikkhitto evaæ sagge. Katamehi dasahi: PÃïÃtipÃtà paÂivirato hoti, adinnÃdÃnà paÂivirato hoti, kÃmesu micchÃcÃrà paÂivirato hoti, musÃvÃdà paÂivirato hoti, pisunÃya vÃcÃya paÂivirato hoti, pharusÃya vÃcÃya paÂivirato hoti, samphappalÃpà paÂivirato hoti, anabhijjhÃlÆ hoti, abyÃpannacitto hoti, sammÃdiÂÂhiko hoti. Imehi kho bhikkhave dasahi dhammehi samannÃgato mÃtugÃmo yathÃbhataæ nikkhitto evaæ saggeti. 10. 5. 1. 4 UpÃsikà suttaæ Dasahi bhikkhave dhammehi samannÃgatà upÃsikà yathÃbhataæ nikkhittà evaæ niraye. Katamehi dasahi: PÃïÃtipÃtinÅ hoti, adinnÃdÃyinÅ hoti, kÃmesu micchÃcÃriïÅ hoti, musÃvÃdinÅ hoti, pisunÃvÃcà hoti, pharusÃvÃcà hoti, samphappalÃpinÅ hoti, abhijjhÃlÆnÅ hoti, byÃpanna città hoti, micchÃdiÂÂhikà hoti. Imehi kho bhikkhave dasahi dhammehi samannÃgatà upÃsikà yathÃbhataæ nikkhittà evaæ niraye. Dasahi bhikkhave dhammehi samannÃgatà upÃsikà yathÃbhataæ nikkhittà evaæ sagge. Katamehi dasahi: PÃïÃtipÃtà paÂiviratà hoti, adinnÃdÃnà paÂiviratà hoti, kÃmesu micchÃcÃrà paÂiviratà hoti, musÃvÃdà paÂiviratà hoti, pisunÃya vÃcÃya paÂiviratà hoti, pharusÃya vÃcÃya paÂiviratà hoti, samphappalÃpà paÂiviratà hoti, anabhijjhÃlÆ hoti, abyÃpannacittà hoti, sammÃdiÂÂhikà hoti. Imehi kho bhikkhave dasahi dhammehi samannÃgatà upÃsikà yathÃbhataæ nikkhittà evaæ saggeti. [BJT Page 532] [\x 532/] [PTS Page 288] [\q 288/] 10. 5. 1. 5 VisÃrada suttaæ Dasahi bhikkhave dhammehi samannÃgatà upÃsikà avisÃradà agÃraæ ajjhÃvasati. Katamehi dasahi: PÃïÃtipÃtinÅ hoti, adinnÃdÃyinÅ hoti, kÃmesu micchÃcÃrinÅ hoti, musÃvÃdinÅ hoti, pisunÃvÃcà hoti, pharusavÃcà hoti, samphappalÃpinÅ hoti, abhijjhÃlÆnÅ hoti, byÃpanna città hoti, micchÃdiÂÂhikà hoti. Imehi kho bhikkhave dasahi dhammehi samannÃgatà upÃsikà avisÃradà agÃraæ ajjhÃvasati. Dasahi bhikkhave dhammehi samannÃgatà upÃsikà visÃradà agÃraæ ajjhÃvasati. Katamehi dasahi: PÃïÃtipÃtà paÂiviratà hoti, adinnÃdÃnà paÂiviratà hoti, kÃmesu micchÃcÃrà paÂiviratà hoti, musÃvÃdà paÂiviratà hoti, pisunÃya vÃcÃya paÂiviratà hoti, pharusÃya vÃcÃya paÂiviratà hoti, samphappalÃpà paÂiviratà hoti, anabhijjhÃlunÅ hoti, abyÃpannacittà hoti, sammÃdiÂÂhikà hoti. Imehi kho bhikkhave dasahi dhammehi samannÃgatà upÃsikà visÃradà agÃraæ ajjhÃvasatÅti. 10. 5. 1. 6 Saæsappaniya pariyÃya suttaæ SaæsappaniyapariyÃyaæ vo bhikkhave desissÃmi taæ suïÃtha, sÃdhukaæ manasikarotha, bhÃsissÃmÅti. Evaæ bhanteti kho te bhikkhÆ bhagavato paccassosuæ. Bhagavà etadavoca: Katamo ca so bhikkhave saæsappanÅyapariyÃyo dhamma pariyÃyo: Kammassakà bhikkhave sattà kammadÃyÃdà kammayoni kammabandhu kammapaÂisaraïÃ, yaæ kammaæ karonti kalyÃïaæ và pÃpakaæ và tassa dÃyadà bhavanti. [BJT Page 534] [\x 534/] [PTS Page 289] [\q 289/] Idha bhikkhave ekacco pÃïÃtipÃtÅ hoti luddo lohitapÃïÅ hatapahate niviÂÂho adayÃpanno sabbapÃïabhÆtesu, so saæsappati kÃyena, saæsappati vÃcÃya, saæsappati manasÃ, tassa jimhaæ kÃyakammaæ hoti, jimhaæ vacÅkammaæ, jimhaæ manokammaæ, jimhà gati, jimhupapatti. Jimhagatikassa kho panÃhaæ bhikkhave jimhupapattikassa dvinnaæ gatÅnaæ a¤¤ataraæ gatiæ vadÃmi, ye và ekantadukkhà nirayÃ, yà và saæsappajÃtikà tiracchÃnayoni. Katamà ca sà bhikkhave saæsappajÃtikà tiracchÃnayoni: abhivicchikÃ, satapadÅ, nakulÃ, biÊÃrÃ, mÆsikÃ, ulÆkÃ, ye và pana¤¤e pi keci tiracchÃna yonikà sattà manusse disvà saæsappanti. Iti kho bhikkhave bhÆtà bhÆtassa upapatti hoti, yaæ karoti, tena upapajjati, upapannametaæ phassà phusanti. Evaæpahaæ bhikkhave kammadÃyÃdà sattà ti vadÃmi. Idha pana bhikkhave ekacco adinnÃdÃyÅ hoti. Yaæ taæ parassa paracittÆpakaraïaæ gÃmagataæ và ara¤¤agataæ vÃ, taæ adinnaæ theyyasaÇkhÃtaæ ÃdÃtà hoti. KÃmesu micchÃcÃrÅ hoti. Yà tà mÃturakkhità piturakkhità mÃtÃpiturakkhità bhÃturakkhità bhaginÅrakkhità ¤Ãtirakkhità gottarakkhità dhammarakkhità sassÃmikà saparidaï¬Ã antamaso mÃlà gulaparikkhittÃpi, tathà rÆpÃsu cÃrittaæ Ãpajjità hoti. MusÃvÃdÅ hoti sabhÃgato1 và parisagato và ¤Ãti majjhagato và pÆgamajjhagato và rÃjakulamajjhagato và abhinÅto sakkhipuÂÂho 'ehambho purisa, yaæ jÃnÃhi, taæ vadehÅ'ti. So ajÃnaæ và Ãha 'jÃnÃmÅ'ti. JÃnaæ và Ãha 'na jÃnÃmÅ'ti apassaæ và Ãha, 'passÃmÅ'ti passaæ và Ãha, na passÃmÅ'ti. Iti attahetu và parahetu và Ãmisaki¤cikkhahetu và sampajÃnamusà bhÃsità hoti. PisunavÃco hoti, ito sutvà amutra akkhÃtà imesaæ bhedÃya, amutra và sutvà imesaæ akkhÃtà amÆsaæ bhedÃya. Iti samaggÃnaæ và bhettÃ, bhinnÃnaæ và anuppadÃtÃ, vaggÃrÃmo vaggarato vagganadÅ vaggakaraïiæ vÃcaæ bhÃsità hoti. PharusavÃco hoti, yà sà vÃcà aï¬akà kakkasà parakaÂukà parÃbhisajjanÅ kodhasÃmantà asamÃdhisaævattanikà tathÃrÆpiæ vÃcaæ bhÃsità hoti. SamphappalÃpÅ hoti akÃlavÃdÅ abhÆtavÃdÅ anatthavÃdÅ adhammavÃdÅ avinayavÃdÅ anidhÃnavatiæ vÃcaæ bhÃsità hoti akÃlena anapadesaæ apariyantavatiæ anatthasaæhitaæ. AbhijjhÃlÆ hoti yaæ taæ parassa paracittÆpakaraïaæ, taæ abhijjhità hoti, 'ahovata1 yaæ parassa taæ mama assÃ'ti. ByÃpannacitto hoti paduÂÂhamanasaÇkappo, 'ime sattà ha¤¤antu và bajjhantu và ucchijjantu và vinassantu và mà và ahesunti''. MicchÃdiÂÂhiko hoti viparÅtadassano, 'Natthi dinnaæ, natthi yiÂÂhaæ, natthi hutaæ, natthi sukaÂadukkaÂÃnaæ kammÃnaæ phalaæ vipÃko, natthi ayaæ loko, natthi paro loko, natthi mÃtÃ, natthi pitÃ, natthi sattà opapÃtikÃ, natthi loke samaïabrÃhmaïà sammaggatà sammÃpaÂipannÃ, ye ima¤ca lokaæ para¤ca lokaæ sayaæ abhi¤¤Ã sacchikatvà pavedentÅ''ti. So saæsappati kÃyena, saæsappati vÃcÃya, saæsappati manasÃ, tassa jimhaæ kÃyakammaæ hoti, jimhaæ vacÅkammaæ, jimhaæ manokammaæ, jimhà gati, [PTS Page 290] [\q 290/] jimhupapatti. Jimhagatikassa kho panÃhaæ bhikkhave jimhupapattikassa dvinnaæ gatÅnaæ a¤¤ataraæ gatiæ vadÃmi, ye và ekantadukkhà nirayÃ, yà và saæsappajÃtikà tiracchÃnayoni. 1. Saæ sappati pariyÃyaæ aÂÂhakathà [BJT Page 536] [\x 536/] Katamà ca sà bhikkhave saæsappajÃtikà tiracchÃnayoni: ahÅvicchikÃ, satapadÅ, nakulÃ, biÊÃrÃ, mÆsikÃ, ulÆkÃ, ye và pana¤¤e pi keci tiracchÃnayonikà sattà manusse disvà saæsappanti. Iti kho bhikkhave bhÆtà bhÆtassa upapatti hoti, yaæ karoti, tena upapajjati, upapannametaæ phassà phusanti. Evaæpahaæ bhikkhave kammadÃyÃdà sattà ti vadÃmi. Kammassakà bhikkhave sattà kammadÃyÃdà kammayoni kammabandhu kammapaÂisaraïÃ, yaæ kammaæ karonti kalyÃïaæ và pÃpakaæ và tassa dÃyÃdà bhavanti. Idha bhikkhave ekacco pÃïÃtipÃtaæ pahÃya pÃïÃtipÃtà paÂivirato hoti nihita daï¬o nihitasattho lajjÅ dayÃpanno sabbapÃïabhÆtahitÃnukampÅ viharati. So na saæsappati kÃyena, na saæsappati vÃcÃya na saæsappati manasÃ. Tassa ujuæ kÃya kammaæ hoti, ujuæ vacÅkammaæ, ujuæ mano kammaæ, uju gati, ujÆpapatti. Ujugatikassa kho panÃhaæ bhikkhave ujÆpapattikassa dvinnaæ gatÅnaæ a¤¤ataraæ gatiæ vadÃmi, ye và ekantasukhà saggÃ, yÃni và pana tÃni uccakulÃni khattiyamahÃsÃÊakulÃni và brÃhmaïamahÃsÃÊakulÃni và gahapati mahÃsÃÊakulÃni và a¬¬hÃni mahaddhanÃni mahÃbhogÃni pahÆtajÃtarÆparajatÃni pahÆta cittÆpakaraïÃni pahÆtadhanadha¤¤Ãni. Iti kho bhikkhave bhÆtà bhÆtassa upapatti hoti yaæ karoti, tena upapajjati, upapannametaæ phassà phussanti. Evaæpahaæ bhikkhave kammadÃyÃdà sattÃti vadÃmi. Idha pana bhikkhave ekacco adinnÃdÃnaæ pahÃya adinnÃdÃnà paÂivirato hoti, yaæ taæ parassa paracittÆpakaraïaæ gÃmagataæ và ara¤¤agataæ vÃ, na taæ adinnaæ theyyasaÇkhÃtaæ ÃdÃtà hoti. KÃmesu micchÃcÃraæ pahÃya kÃmesu micchÃcÃrà paÂivirato hoti. Yà tà mÃturakkhitÃ, piturakkhitÃ, mÃtÃpiturakkhitÃ, bhÃtu rakkhitÃ, bhaginÅrakkhitÃ, ¤ÃtirakkhitÃ, gottarakkhitÃ, dhammarakkhitÃ, sassÃmikà saparidaï¬Ã antamaso mÃlÃgulaparikkhittÃpi, tathÃrÆpÃsu na cÃrittaæ Ãpajjità hoti. [PTS Page 291] [\q 291/] MusÃvÃdaæ pahÃya musÃvÃdà paÂivirato hoti. SabhÃgato và parisagato và ¤Ãtimajjhagato và pÆgamajjhagato và rÃjakulamajjhagato và abhinÅto sakkhipuÂÂho, ''ehambho purisa, yaæ jÃnÃhi, taæ vadehÅ''ti. So ajÃnaæ và Ãha: 'na jÃnÃmÅ'ti. JÃnaæ và Ãha, 'jÃnÃmÅ'ti, apassaæ và Ãha 'na passÃmÅ'ti. Passaæ và Ãha, 'passÃmÅ'ti. Iti attahetu và parahetu và Ãmisaki¤cikkhahetu và na sampajÃnamusà bhÃsità hoti. Pisunaæ vÃcaæ pahÃya pisunÃya vÃcÃya paÂivirato hoti. Na ito sutvà amutra akkhÃtà imesaæ bhedÃya, amutra và sutvà imesaæ akkhÃtà amÆsaæ bhedÃya, iti bhinnÃnaæ và sandhÃtà sahitÃnaæ và anuppadÃtà samaggarÃmo samaggarato samagganandÅ samaggakaraïiæ vÃcaæ bhÃsità hoti. Pharusaæ vÃcaæ pahÃya pharusÃya vÃcÃya paÂivirato hoti. Yà sà vÃcà nelà kaïïasukhà pemaïÅyà hadayaÇgamà porÅ bahujanakantà bahujanamanÃpà tathÃrÆpiæ vÃcaæ bhÃsità hoti. SamphappalÃpaæ pahÃya samphappalÃpà paÂivirato hoti. KÃlavÃdÅ bhÆtavÃdÅ atthavÃdÅ dhammavÃdÅ vinayavÃdÅ nidhÃnavatiæ vÃcaæ bhÃsità hoti, kÃlena sÃpadesaæ pariyantavatiæ atthasaæhitaæ. AnabhijjhÃlÆ hoti, yaæ taæ parassa paracittÆpakaraïaæ, taæ anabhijjhità hoti, ''aho vata yaæ parassa taæ mama assÃ''ti. AbyÃpannacitto hoti appaduÂÂhamanasaÇkappo, 'ime sattà averà hontu avyÃpajjà anÅghà sukhÅ attÃnaæ pariharantu''ti. SammÃdiÂÂhiko hoti aviparÅtadassano: 1. Ujuæ machasaæ. [BJT Page 538] [\x 538/] Atthi dinnaæ, atthi yiÂÂhaæ, atthi hutaæ, atthi sukaÂadukkaÂÃnaæ kammÃnaæ phalaæ vipÃko, atthi ayaæ loko, atthi, paro loko, atthi mÃtÃ, atthi pitÃ, atthi sattà opapÃtikÃ, atthi loke samaïabrÃhmaïà sammaggatà sammÃpaÂipannÃ, ye ima¤ca lokaæ para¤ca lokaæ sayaæ abhi¤¤Ã sacchikatvà pavedentÅ ti. So na saæsappati kÃyena, na saæsappati vÃcÃya, na saæsappati manasÃ, tassa ujuæ kÃya kammaæ hoti, ujuæ vacÅkammaæ, ujuæ mano kammaæ, ujugati, ujupapatti. Ujugatikassa kho panÃhaæ bhikkhave ujupapattikassa dvinnaæ gatÅnaæ a¤¤ataraæ gatiæ vadÃmi. Ye và ekantasukhà saggÃ, yÃni và pana tÃni uccÃkulÃni khattiyamahÃsÃÊa kulÃni vÃ, brÃhmaïa mahÃsÃÊakulÃni và gahapati mahÃsÃÊa kulÃni vÃ, a¬¬hÃni mahaddhanÃni mahà bhogÃni pahuta jÃtarÆparajatÃni pahutacittÆpakaraïÃni, pahutadhanadha¤¤Ãni, iti kho bhikkhave bhÆtà bhÆtassa upapatti, hoti yaæ karoti, tena upapajjati upapannamenaæ phassà phusanti. Evaæpahaæ bhikkhave kammadÃyÃdà sattÃti vadÃmi. Kammassakà bhikkhave sattà kammadÃyÃdà kammayoni kammabandhu kammapaÂisaraïà yaæ kammaæ karonti kalyÃïaæ và pÃpakaæ và tassa dÃyÃdà bhavanti. Ayaæ kho so bhikkhave saæsappaniyapariyÃyo dhamma pariyÃyoti. [PTS Page 292] [\q 292/] 10. 5. 1. 7 PaÂhamasa¤cetanika suttaæ NÃhaæ bhikkhave sa¤cetanikÃnaæ kammÃnaæ katÃnaæ upacitÃnaæ appaÂisaæviditvà vyantÅbhÃvaæ vadÃmi. Ta¤ca kho diÂÂhe va dhamme upapajje1 và apare và pariyÃye. Na tve vÃhaæ bhikkhave sa¤cetanikÃnaæ kammÃnaæ katÃnaæ upacitÃnaæ appaÂisaæviditvà dukkhassantakiriyaæ vadÃmi. 1. Upapajjaæ và sÅ. Mu. Majasaæ [BJT Page 540] [\x 540/] Tatra bhikkhave tividhà kÃyakammantasandosabyÃpatti akusalasa¤cetanikà dukkhudrayà dukkhavipÃkà hoti. Catubbidhà vacÅkammanta sandosabyÃpatti akusalasa¤cetanikà dukkhudrayà dukkhavipÃkà hoti. Tividhà mano kammantasandosabyÃpatti akusalasa¤cetanikà dukkhudrayà dukkha vipÃkà hoti. Katha¤ca bhikkhave tividhÃkÃyakammanta sandosabyÃpatti akusalasa¤cetanikà dukkhudrayà dukkhavipÃkà hoti: 1. Idha bhikkhave ekacco pÃïÃtipÃtÅ hoti luddo lohitapÃïÅ hatapahate niviÂÂho adayÃpanno sabbapÃïabhÆtesu. 2. AdinnÃdÃyÅ hoti. Yaæ taæ parassa paravittÆpakaraïaæ gÃmagataæ và ara¤¤agataæ và adinnaæ theyyasaÇkhÃtaæ ÃdÃtà hoti. 3. KÃmesu micchÃcÃrÅ hoti, yà tà mÃturakkhità piturakkhità bhÃturakkhità bhaginÅrakkhità ¤Ãtirakkhità gottarakkhità dhammarakkhità sassÃmikà saparidaï¬Ã antamaso mÃlà gulaparikkhittÃpi, tathà rÆpÃsu cÃrittaæ Ãpajjità hoti. Evaæ kho bhikkhave tividhà kÃya kammanta sandosabyÃpatti akusalasa¤cetanikà dukkhudrayà dukkhavipÃkà hoti. Katha¤ca bhikkhave catubbidhà vacÅ kammanta sandosabyÃpatti akusalasa¤cetanikà dukkhudrayà dukkha vipÃkà hoti. [PTS Page 293] [\q 293/] 4. Idha bhikkhave ekacco musÃvÃdÅ hoti, sabhÃgato vÃ1 parisagato vÃ1 ¤Ãtimajjhagato và pÆgamajjhagato và rÃjakulamajjhagato và abhinÅto sakkhipuÂÂho, ''ehambho purisa yaæ jÃnÃsi taæ vadehÅ''ti. So ajÃnaæ và Ãha 'jÃnÃmÅ'ti. JÃnaæ và Ãha 'na jÃnÃmi' ti. Apassaæ và Ãha, 'passÃmÅ'ti, passaæ và Ãha, 'na passÃmÅ'ti. Iti attahetu và parahetu và Ãmisaki¤cikkhahetu và sampajÃnamusà bhÃsità hoti. 1. Sabhagagato và parisagagato và machasaæ [BJT Page 542] [\x 542/] 5. PisunavÃco hoti. Ito sutvà amutra akkhÃtà imesaæ bhedÃya, amutra và sutvà imesaæ akkhÃtà amÆsaæ bhedÃya. Iti samaggÃnaæ và bhettÃ, bhinnÃnaæ và anuppadÃtà vaggÃrÃmo vaggarato vagganandi vaggakaraïiæ vÃcaæ bhÃsità hoti. 6. PharusavÃco hoti, yà sà vÃcà aï¬akà kakkasà parakaÂukà parÃbhisajjanÅ kodhasÃmantà asamÃdhisaævattanikÃ, tathÃrÆpiæ vÃcaæ bhÃsità hoti. 7. SamphappalÃpÅ hoti, akÃlavÃdÅ abhÆtavÃdÅ anatthavÃdÅ adhammavÃdÅ avinayavÃdi anidhÃnavatiæ vÃcaæ bhÃsità hoti akÃlena anapadesaæ apariyantavatiæ anatthasaæhitaæ. Evaæ kho bhikkhave catubbidhà vacÅkammanta sandosabyÃpatti akusalasa¤cetanikà dukkhudrayà dukkhavipÃkà hoti. Katha¤ca bhikkhave tividhÃmano kammanta sandosabyÃpatti akusalasa¤cetanikà dukkhudrayà dukkhavipÃkà hoti. 8. Idha bhikkhave ekacco abhijjhÃlÆ hoti, yaæ taæ parassa paravittÆpakaraïaæ taæ abhijjhità hoti: aho vata yaæ1 parassa taæ mamassÃ''ti. 9. VyÃpannacitto hoti paduÂÂhamanasaækappo 'ime sattà ha¤¤antu và bajjhantu và ucchijjantu và vinassantu và mà và ahesunti. 10. MicchÃdiÂÂhiko hoti viparÅtadassano, natthi dinnaæ natthi yiÂÂhaæ, natthi hutaæ, natthi sukaÂadukkaÂÃnaæ kammÃnaæ phalaæ vipÃko, natthi ayaæ loko, natthi paro loko, natthi mÃtÃ, natthi pitÃ, natthi sattà opapÃtikÃ, [PTS Page 294] [\q 294/] natthi loke samaïabrÃhmaïà samaggatà sammÃpaÂipannà ye ima¤ca lokaæ para¤ca lokaæ sayaæ abhi¤¤Ã sacchikatvà pavedentÅti. Evaæ kho bhikkhave tividhà mano kammanta sandosabyÃpatti akusalasa¤cetanikà dukkhudrayà dukkhavipÃkà hoti. 1. VatÃyaæ sÅmu. [BJT Page 544] [\x 544/] Tividha kÃyakammantasandosabyÃpatti akusalasa¤cetanikà hetu và bhikkhave, sattà kÃyassabhedà parammaraïà apÃyaæ duggatiæ vinipÃtaæ nirayaæ upapajjanti. CatubbidhavacÅkammantasandosabyÃpatti akusalasa¤cetanikà hetu và bhikkhave, sattà kÃyassabhedà parammaraïà apÃyaæ duggatiæ vinipÃtaæ nirayaæ upapajjanti. Tividhamano kammantasandosabyÃpatti akusalasa¤cetanikà hetu và bhikkhave, sattà kÃyassa bhedà parammaraïà apÃyaæ duggatiæ vinipÃtaæ nirayaæ upapajjanti. SeyyathÃpi bhikkhave apaïïako maïi uddhaæ khitto yena yeneva patiÂÂhÃti, suppatiÂÂhitÃyeva patiÂÂhÃti, evameva kho bhikkhave tividha kÃyakammantasandosabyÃpatti akusalasa¤cetanikà hetu và sattà kÃyassabhedà parammaraïà apÃyaæ duggatiæ vinipÃtaæ nirayaæ upapajjanti. CatubbidhavacÅkammantasandosabyÃpatti akusalasa¤cetanikÃhetu và sattà kÃyassa bhedà parammaraïà apÃyaæ duggatiæ vinipÃtaæ nirayaæ upapajjanti. Tividha mano kammantasandosabyÃpatti akusalasa¤cetanikÃhetu và sattà kÃyassa bhedà parammaraïà apÃyaæ duggatiæ nirayaæ upapajjanti. NÃhaæ bhikkhave sa¤cetanikÃnaæ kammÃnaæ katÃnaæ upacitÃnaæ appaÂisaæviditvà vyantÅbhÃvaæ vadÃmi. Ta¤ca kho diÂÂhe va dhamme upapajje và apare và pariyÃye. Na tvevÃhaæ bhikkhave sa¤cetanikÃnaæ kammÃnaæ katÃnaæ upacitÃnaæ appaÂisaæviditvà dukkhassantakiriyaæ vadÃmi. Tatra bhikkhave tividhà kÃyakammantasampatti kusalasa¤cetanikà sukhudrayà sukhavipÃkà hoti, catubbidhà vacÅkammanta sampatti kusalasa¤cetanikà sukhudrayà sukhavipÃkà hoti, tividhà manokammantasampatti [PTS Page 295] [\q 295/] kusalasa¤cetanikà sukhudrayà sukhavipÃkà hoti. [BJT Page 546] [\x 546/] Katha¤ca bhikkhave tividhà kÃyakammantasampatti kulasa¤cetanikà sukhudrayà sukhavipÃkà hoti. 1. Idha bhikkhave ekacco pÃïÃtipÃtaæ pahÃya pÃïÃtipÃtà paÂivirato hoti, nihitadaï¬o nihitasattho, lajjÅ dayÃpanno sabbapÃïabhÆtahitÃnukampÅ viharati. 2. AdinnÃdÃnaæ pahÃya adinnÃdÃnà paÂivirato hoti, yaæ taæ parassa paravittÆpakaraïaæ gÃmagataæ và ara¤¤agataæ vÃ, na taæ adinnaæ theyyasaÇkhÃtaæ ÃdÃtà hoti. 3. KÃmesu micchÃcÃraæ pahÃya kÃmesu micchÃcÃrà paÂivirato hoti. Yà tà mÃturakkhitÃ, piturakkhitÃ, mÃtÃpiturakkhitÃ, bhÃturakkhità bhaginÅrakkhitÃ, ¤ÃtirakkhitÃ, gottarakkhitÃ, dhammarakkhitÃ, sassÃmikà saparidaï¬Ã antamaso mÃlÃgulaparikkhittÃpi, tathÃrÆpÃsu na cÃrittaæ Ãpajjità hoti. Evaæ kho bhikkhave tividhà kÃyakammantasampatti kusalasa¤cetanikà sukhudrayà sukhavipÃkà hoti. Katha¤ca bhikkhave catubbidhà vacÅkammanta sampatti kusalasa¤cetanikà sukhudrayà sukha vipÃkà hoti: 4. Idha bhikkhave ekacco musÃvÃdaæ pahÃya musÃvÃdà paÂivirato hoti. SabhÃgato và parisagato và ¤Ãtimajjhagato và pÆgamajjhagato và rÃjakulamajjhagato và abhinÅto sakkhipuÂÂho ''ehambho purisa, yaæ jÃnÃhi, taæ vadehÅ''ti. So ajÃnaæ và Ãha: 'na jÃnÃmÅ'ti. JÃnaæ và Ãha, 'jÃnÃmÅ'ti, apassaæ và Ãha 'na passÃmÅ'ti. Passaæ và Ãha, 'passÃmÅ'ti. Iti attahetu và parahetu và Ãmisaki¤cikkhahetu và na sampajÃnamusà bhÃsità hoti. 5. Pisunaæ vÃcaæ pahÃya pisunÃya vÃcÃya paÂivirato hoti. Na ito sutvà amutra akkhÃtà imesaæ bhedÃya, amutra và sutvà imesaæ akkhÃtà amÆsaæ bhedÃya, iti bhinnÃnaæ và [PTS Page 296] [\q 296/] sandhÃtà sahitÃnaæ và anuppadÃtà samaggÃrÃmo samaggarato samagganandÅ samaggakaraïiæ vÃcaæ bhÃsità hoti. [BJT Page 548] [\x 548/] 6. Pharusaæ vÃcaæ pahÃya pharusÃya vÃcÃya paÂivirato hoti. Yà sà vÃcà neÊà kaïïasukhà pemaïÅyà hadayaÇgamà porÅ bahujanakantà bahujanamanÃpà tathÃrÆpiæ vÃcaæ bhÃsità hoti. 7. SamphappalÃpaæ pahÃya samphappalÃpà paÂivirato hoti. KÃlavÃdÅ bhÆtavÃdÅ atthavÃdÅ dhammavÃdÅ vinayavÃdÅ nidhÃnavatiæ vÃcaæ bhÃsità hoti, kÃlena sÃpadesaæ pariyantavatiæ atthasaæhitaæ. Evaæ kho bhikkhave catubbidhà vacÅkammantasampatti kusalasa¤cetanikà sukhudrayà sukhavipÃkà hoti. Katha¤ca bhikkhave tividhà manokammantasampatti kusalasa¤cetanikà sukhudrayà sukhavipÃkà hoti: 8. Idha bhikkhave ekacco anabhijjhÃlÆ hoti, yaæ taæ parassa paracittÆpakaraïaæ, taæ anabhijjhità hoti, ''aho vata yaæ parassa taæ mama assÃ''ti. 9. AbyÃpannacitto hoti appaduÂÂhamanasaÇkappo, 'ime sattà averà hontu avyÃpajjà anÅghà sukhÅ attÃnaæ pariharantu''ti. 10. SammÃdiÂÂhiko hoti aviparÅtadassano, 'atthi dinnaæ atthi yiÂÂhaæ, atthi hutaæ, atthi sukaÂadukkaÂÃnaæ kammÃnaæ phalaæ vipÃko, atthi ayaæ loko, atthi paro loko, atthi mÃtÃ, atthi pitÃ, atthi sattà opapÃtikÃ, atthi loke samaïabrÃhmaïà sammaggatÃ, sammà paÂipannÃ, yo ima¤ca lokaæ para¤ca lokaæ sayaæ abhi¤¤Ã sacchikatvà pavedentÅ'ti. Evaæ kho bhikkhave tividhà manokammantasampatti kusalasa¤cetanikà sukhudrayà sukhavipÃkà hoti. TividhakÃyakammantasampatti kusalasa¤cetanikà hetu và bhikkhave sattà kÃyassa bhedà parammaraïà sugatiæ saggaæ lokaæ upapajjanti. CatubbidhavacÅkammantasampatti kusalasa¤cetanikà hetu và bhikkhave sattà kÃyassa bhedà parammaraïà sugatiæ saggaæ lokaæ upapajjanti. Tividha mano kammanta sampatti kusalasa¤cetanikà hetu và bhikkhave sattà kÃyassa bhedà parammaraïà sugatiæ saggaæ lokaæ upapajjanti. [BJT Page 550] [\x 550/] SeyyathÃpi bhikkhave apaïïako maïi uddhaæ khitto yena yeneva patiÂÂhÃti suppatiÂÂhitaæ yeva patiÂÂhÃti. Evameva kho bhikkhave tividha kÃyakammantasampatti [PTS Page 297] [\q 297/] kusalasa¤cetanikà hetu và sattà kÃyassa bhedà parammaraïà sugatiæ saggaæ lokaæ upapajjanti. CatubbidhavacÅkammantasampatti kusalasa¤cetanikà hetu và sattÃkÃyassa bhedà parammaraïà sugatiæ saggaæ lokaæ upapajjanti. Tividha manokammantasampatti kusalasa¤cetanikà hetu và sattà kÃyassa bhedà parammaraïà sugatiæ saggaæ lokaæ upapajjanti. NÃhaæ bhikkhave sa¤cetanikÃnaæ kammÃnaæ katÃnaæ upacitÃnaæ vyantÅbhÃvaæ vadÃmi. Ta¤ca kho diÂÂhe và dhamme, upapajje và apare và pariyÃye. Na tvevÃhaæ bhikkhave sa¤cetanikÃnaæ kammÃnaæ katÃnaæ upacitÃnaæ appaÂisaæviditvà dukkhassa antakiriyaæ vadÃmÅti. 10. 5. 1. 8 Dutiya sa¤cetanika suttaæ NÃhaæ bhikkhave sa¤cetanikÃnaæ kammÃnaæ katÃnaæ upacitÃnaæ vyantÅbhÃvaæ vadÃmi. Ta¤ca kho diÂÂhe và dhamme, upapajje và apare và pariyÃye. Na tvevÃhaæ bhikkhave sa¤cetanikÃnaæ kammÃnaæ katÃnaæ upacitÃnaæ appaÂisaæviditvà dukkhassa antakiriyaæ vadÃmÅ. Tatra bhikkhave tividhà kÃyakammantasandosabyÃpatti akusalasa¤cetanikà dukkhudrayà dukkhavipÃkà hoti. Catubbidhà vÃcÃkammantasandosabyÃpatti akusalasa¤cetanikà dukkhudrayà dukkhavipÃkà hoti. Tividhà manokammantasandosabyÃpatti akusalasa¤cetanikà dukkhudrayà dukkha vipÃkà hoti. Katha¤ca bhikkhave tividhà kÃyakammantasandosabyÃpatti akusalasa¤cetanikà dukkhudrayà dukkhavipÃkà hoti: 1. Idha bhikkhave ekacco pÃïÃtipÃtÅ hoti luddo lohitapÃïÅ hatapahate niviÂÂho adayÃpanno sabbapÃïabhÆtesu. 2. AdinnÃdÃyÅ hoti. Yaæ taæ parassa paracittÆpakaraïaæ gÃmagataæ và ara¤¤agataæ và adinnaæ theyyasaÇkhÃtaæ ÃdÃtà hoti. 3. KÃmesu micchÃcÃrÅ hoti, yà tà mÃturakkhità piturakkhità bhÃturakkhità bhaginÅrakkhità ¤Ãtirakkhità gottarakkhità dhammarakkhità sassÃmikà saparidaï¬Ã antamaso mÃlà gulaparikkhittÃpi, tathà rÆpÃsu cÃrittaæ Ãpajjità hoti. Evaæ kho bhikkhave tividhà kÃya kammanta sandosabyÃpatti akusalasa¤cetanikà dukkhudrayà dukkhavipÃkà hoti. [BJT Page 552] [\x 552/] Katha¤ca bhikkhave catubbidhà vacÅkammanta sandosabyÃpatti akusalasa¤cetanikà dukkhudrayà dukkha vipÃkà hoti. Idha bhikkhave ekacco musÃvÃdÅ hoti, sabhÃgato vÃ1 parisagato vÃ1 ¤Ãtimajjhagato và pÆgamajjhagato và rÃjakulamajjhagato và abhinÅto sakkhipuÂÂho, ''ehambho purisa yaæ jÃnÃsi taæ vadehÅ''ti. So ajÃnaæ và Ãha 'jÃnÃmÅ'ti. JÃnaæ và Ãha 'na jÃnÃmi' ti. Apassaæ và Ãha, 'passÃmÅ'ti, passaæ và Ãha, 'na passÃmÅ'ti. Iti attahetu và parahetu và Ãmisaki¤cikkhahetu và sampajÃnamusà bhÃsità hoti. PisunavÃco hoti. Ito sutvà amutra akkhÃtà imesaæ bhedÃya, amutra và sutvà imesaæ akkhÃtà amÆsaæ bhedÃya. Iti samaggÃnaæ và bhettÃ, bhinnÃnaæ và anuppadÃtà vaggÃrÃmo vaggarato vagganandi vaggakaraïiæ vÃcaæ bhÃsità hoti. PharusavÃco hoti, yà sà vÃcà aï¬akà kakkasà parakaÂukà parÃbhisajjanÅ kodhasÃmantà asamÃdhisaævattanikÃ, tathÃrÆpiæ vÃcaæ bhÃsità hoti. SamphappalÃpÅ hoti, akÃlavÃdÅ abhÆtavÃdÅ anatthavÃdÅ adhammavÃdÅ avinayavÃdi anidhÃnavatiæ vÃcaæ bhÃsità hoti akÃlena anapadesaæ apariyantavatiæ anatthasaæhitaæ. [PTS Page 298] [\q 298/] Evaæ kho bhikkhave catubbidhà vacÅkammanta sandosa byÃpatti akusalasa¤cetanikà dukkhudrayà dukkhavipÃkà hoti. Katha¤ca bhikkhave tividhÃmano kammanta sando sabyÃpatti akusalasa¤cetanikà dukkhudrayà dukkhavipÃkà hoti. Idha bhikkhave ekacco abhijjhÃlÆ hoti, yaæ taæ parassa paracittÆpakaraïaæ taæ abhijjhatà hoti: aho vata yaæ1 parassa taæ mamassÃ''ti. VyÃpannacitto hoti paduÂÂhamanasaækappo 'ime sattà ha¤¤antu và bajjhantu và ucchijjantu và vinassantu và mà và ahesunti. MicchÃdiÂÂhiko hoti viparÅtadassano, natthidinnaæ natthi yiÂÂhaæ, natthi hutaæ, natthi sukaÂadukkaÂÃnaæ kammÃnaæ phalaæ vipÃko, natthi ayaæ loko, natthi paro loko, natthi mÃtÃ, natthi pitÃ, natthi sattà opapÃtikÃ, natthi loke samaïabrÃhmaïà samaggatà sammÃpaÂipannà ye ima¤ca lokaæ para¤ca lokaæ sayaæ abhi¤¤Ã sacchikatvà pavedentÅti. Evaæ kho bhikkhave tividhà mano kammanta sandosabyÃpatti akusalasa¤cetanikà dukkhudrayà dukkhavipÃkà hoti. Tividha kÃyakammantasandosabyÃpatti akusalasa¤cetanikÃhetu và bhikkhave sattà kÃyassa bhedà parammaraïà apÃyaæ duggatiæ vinipÃtaæ nirayaæ upapajjanti. CatubbidhavacÅkammantasandosabyÃpatti akusalasa¤cetanikÃhetu và bhikkhave sattà kÃyassa bhedà parammaraïà apÃyaæ duggatiæ vinipÃtaæ nirayaæ upapajjanti. TividhamanokammantasandosabyÃpatti akusalasa¤cetanikà hetu và bhikkhave sattà kÃyassa bhedà parammaraïà apÃyaæ duggatiæ vinipÃtaæ nirayaæ upapajjanti. NÃhaæ bhikkhave sa¤cetanikÃnaæ kammÃnaæ katÃnaæ upacitÃnaæ appaÂisaæviditvà byantÅbhÃvaæ vadÃmi. Ta¤ca kho diÂÂhe và dhamme upapajje và apare và pariyÃye. Na tvevÃhaæ bhikkhave sa¤cetanikÃnaæ kammÃnaæ katÃnaæ upacitÃnaæ appaÂisaæviditvà dukkhassantakiriyaæ vadÃmi. Tatra bhikkhave tividhà kÃyakammantasampatti kusalasa¤cetanikà sukhudrayà sukhavipÃkà hoti. Catubbidhà vacÅkammantasampatti kusalasa¤cetanikà sukhudrayà sukhavipÃkà hoti. Tividhà manokammantasampatti kusalasa¤cetanikà sukhudrayà sukhavipÃkà hoti. Katha¤ca bhikkhave tividhà kÃyakammantasampatti kulasa¤cetanikà sukhudrayà sukhavipÃkà hoti. 1. Idha bhikkhave ekacco pÃïÃtipÃtaæ pahÃya pÃïÃtipÃtà paÂivirato hoti, nihitadaï¬o nihitasattho, lajjÅ dayÃpanno sabbapÃïabhÆtahitÃnukampÅ viharati. 2. AdinnÃdÃnaæ pahÃya adinnÃdÃnà paÂivirato hoti, yaæ taæ parassa paracittÆpakaraïaæ gÃmagataæ và ara¤¤agataæ vÃ, na taæ adinnaæ theyyasaÇkhÃtaæ ÃdÃtà hoti. 3. KÃmesu micchÃcÃraæ pahÃya kÃmesu micchÃcÃrà paÂivirato hoti. Yà tà mÃturakkhitÃ, piturakkhitÃ, mÃtÃpiturakkhitÃ, bhÃtu rakkhitÃ, bhaginÅrakkhitÃ, ¤ÃtirakkhitÃ, gottarakkhitÃ, dhammarakkhitÃ, sassÃmikà saparidaï¬Ã antamaso mÃlÃgulaparikkhittÃpi, tathÃrÆpÃsu na cÃrittaæ Ãpajjità hoti. Evaæ kho bhikkhave tividhà kÃyakammantasampatti kusalasa¤cetanikà sukhudrayà sukhavipÃkà hoti. Katha¤ca bhikkhave catubbidhà vacÅkammanta sampatti kusalasa¤cetanikà sukhudrayà sukha vipÃkà hoti: 4. Idha bhikkhave ekacco musÃvÃdaæ pahÃya musÃvÃdà paÂivirato hoti. SabhÃgato và parisagato và ¤Ãtimajjhagato và pÆgamajjhagato và rÃjakulamajjhagato và abhinÅto sakkhipuÂÂho ''ehambho purisa, yaæ jÃnÃhi, taæ vadehÅ''ti. So ajÃnaæ và Ãha: 'na jÃnÃmÅ'ti. JÃnaæ và Ãha, 'jÃnÃmÅ'ti, apassaæ và Ãha 'na passÃmÅ'ti. Passaæ và Ãha, 'passÃmÅ'ti. Iti attahetu và parahetu và Ãmisaki¤cikkhahetu và na sampajÃnamusà bhÃsità hoti. 5. Pisunaæ vÃcaæ pahÃya pisunÃya vÃcÃya paÂivirato hoti. Na ito sutvà amutra akkhÃtà imesaæ bhedÃya, amutra và sutvà imesaæ akkhÃtà amÆsaæ bhedÃya, iti bhinnÃnaæ và sandhÃtà sahitÃnaæ và anuppadÃtà samaggÃrÃmo samaggarato samagganandÅ samaggakaraïiæ vÃcaæ bhÃsità hoti. 6. Pharusaæ vÃcaæ pahÃya pharusÃya vÃcÃya paÂivirato hoti. Yà sà vÃcà nelà kaïïasukhà pemaïÅyà hadayaÇgamà porÅ bahujanakantà bahujanamanÃpà tathÃrÆpiæ vÃcaæ bhÃsità hoti. 7. SamphappalÃpaæ pahÃya samphappalÃpà paÂivirato hoti. KÃlavÃdÅ bhÆtavÃdÅ atthavÃdÅ dhammavÃdÅ vinayavÃdÅ nidhÃnavatiæ vÃcaæ bhÃsità hoti, kÃlena sÃpadesaæ pariyantavatiæ atthasaæhitaæ. Evaæ kho bhikkhave catubbidhà vacÅkammantasampatti kusalasa¤cetanikà sukhudrayà sukhavipÃkà hoti. [BJT Page 554] [\x 554/] [PTS Page 299] [\q 299/] Katha¤ca bhikkhave tividhà manokammantasampatti kusalasa¤cetanikà sukhudrayà sukhavipÃkà hoti: 8. Idha bhikkhave ekacco anabhijjhÃlÆ hoti, yaæ taæ parassa paracittÆpakaraïaæ, taæ anabhijjhità hoti, ''aho vata yaæ parassa taæ mama assÃ''ti. 9. AbyÃpannacitto hoti appaduÂÂhamanasaÇkappo, 'ime sattà averà hontu avyÃpajjà anÅghà sukhÅ attÃnaæ pariharantu''ti. 10. Sammà diÂÂhiko hoti aviparÅtadassano, 'atthi dinnaæ atthi yiÂÂhaæ, atthi hutaæ, atthi sukaÂadukkaÂÃnaæ kammÃnaæ phalaæ vipÃko, atthi ayaæ loko, atthi paro loko, atthi mÃtÃ, atthi pitÃ, atthi sattà opapÃtikÃ, atthi loke samaïabrÃhmaïà sammaggatÃ, sammà paÂipannÃ, yo ima¤ca lokaæ para¤ca lokaæ sayaæ abhi¤¤Ã sacchikatvà pavedentÅ'ti. Evaæ kho bhikkhave tividhà manokammantasampatti kusalasa¤cetanikà sukhudrayà sukhavipÃkà hoti. TividhakÃyakammantasampatti kusalasa¤cetanikà hetu và bhikkhave sattà kÃyassa bhedà parammaraïà sugatiæ saggaæ lokaæ upapajjanti. CatubbidhavacÅkammantasampatti kusalasa¤cetanikà hetu và bhikkhave sattà kÃyassa bhedà parammaraïà sugatiæ saggaæ lokaæ upapajjanti. Tividha mano kammanta sampatti kusalasa¤cetanikà hetu và bhikkhave sattà kÃyassa bhedà parammaraïà sugatiæ saggaæ lokaæ upapajjanti. SeyyathÃpi bhikkhave apaïïako maïi uddhaæ khitto yena yeneva patiÂÂhÃti suppatiÂÂhitaæ yeva patiÂÂhÃti. Evameva kho bhikkhave tividha kÃyakammantasampatti kusalasa¤cetanikà hetu và sattà kÃyassa bhedà parammaraïà sugatiæ saggaæ lokaæ upapajjanti. CatubbidhavacÅkammantasampatti kusalasa¤cetanikà hetu và sattÃkÃyassa bhedà parammaraïÃsugatiæ saggaæ lokaæ upapajjanti. Tividha manokammantasampatti kusalasa¤cetanikà hetu và sattà kÃyassa bhedà parammaraïà sugatiæ saggaæ lokaæ upapajjanti. NÃhaæ bhikkhave sa¤cetanikÃnaæ kammÃnaæ katÃnaæ upacitÃnaæ vyantÅbhÃvaæ vadÃmi. Ta¤ca kho diÂÂhe và dhamme, upapajje và apare và pariyÃye. Na tvevÃhaæ bhikkhave sa¤cetanikÃnaæ kammÃnaæ katÃnaæ upacitÃnaæ appaÂisaæviditvà dukkhassa antakiriyaæ vadÃmÅti. 10. 5. 1. 9 KarajakÃya suttaæ NÃhaæ bhikkhave sa¤cetanikÃnaæ kammÃnaæ katÃnaæ upacitÃnaæ appaÂisaæviditvÃ1 vyantÅbhÃvaæ vadÃmi. Ta¤ce kho diÂÂhe và dhamme upapajje2 và apare và pariyÃye. Na tvevÃhaæ bhikkhave sa¤cetanikÃnaæ kammÃnaæ katÃnaæ upacitÃnaæ appaÂisaæviditvà dukkhassantakiriyaæ vadÃmi. Sa kho so bhikkhave ariyasÃvako evaæ vigatÃbhijjho vigatavyÃpÃdo asammÆÊho sampajÃno patissato mettÃsahagatena cetasà ekaæ disaæ pharitvà viharati. Tathà dutiyaæ tathà tatiyaæ tathà catutthaæ3 iti uddhamadho tiriyaæ sabbadhi sabbattatÃya4 sabbÃvantaæ lokaæ mettÃsahagatena cetasà vipulena mahaggatena appamÃïena averena abyÃpajjena pharitvà viharati. So evaæ pajÃnÃti: ''pubbe kho me idaæ cittaæ parittaæ ahosi abhÃvitaæ. Etarahi pana me idaæ cittaæ appamÃïaæ subhÃvitaæ. Yaæ kho pana ki¤ci pamÃïakataæ kammaæ, na taæ tatrÃvasissati. Na taæ tatrÃvatiÂÂhatÅ'ti. [PTS Page 300] [\q 300/] Taæ kiæ ma¤¤atha bhikkhave daharatagge ce so ayaæ5 kumÃro mettaæ ceto vimuttiæ bhÃveyya, api nu kho pÃpakammaæ kareyyÃti? No hetaæ bhante. 1. AppaÂisaæveditvà machasaæ 4. SabbatthatÃya sÅ. Mu 2. Upapajjaæ và sÅmu. Machasaæ 5. Ce ayaæ syÃ. 3. Tathà catutthiæ machasaæ [BJT Page 556] [\x 556/] Akarontaæ kho pana pÃpakammaæ api nu kho dukkhaæ phuseyyÃti? No hetaæ bhante, akarontaæ hi bhante pÃpakammaæ kuto dukkhaæ phusissatÅ ti. BhÃvetabbà kho panÃyaæ bhikkhave mettÃcetovimutti itthiyà và bhikkhave purisena vÃ. Itthiyà và bhikkhave purisassa và nÃyaæ kÃyo ÃdÃya gamanÅyo. Cittantaro bhikkhave macco. So evaæ pajÃnÃti: ''yaæ kho me 1idha ki¤cÅ pubbe iminà karajakÃyena pÃpakammaæ kataæ, sabbaæ taæ idha vedanÅyaæ, na taæ anugaæ bhavissatÅ''ti. Evaæ bhÃvità kho bhikkhave mettÃcetovimutti anÃgÃmitÃya saævattati, idha pa¤¤assa bhikkhuno uttariæ vimuttiæ appaÂivijjhato. KaruïÃsahagatena cetasà ekaæ disaæ pharitvà viharati. Mudità sahagatena cetasà ekaæ disaæ pharitvà viharati. UpekkhÃsahagatena cetasà ekaæ disaæ pharitvà viharati. Tathà dutiyaæ tathà tatiyaæ tathà catutthaæ iti uddhamadho tiriyaæ sabbadhi sabbattatÃya sabbÃvantaæ lokaæ upekkhÃsahagatena cetasà vipulena mahaggatena appamÃïena averena abyÃpajjena pharitvà viharati. So evaæ pajÃnÃti, ''pubbe kho me idaæ cittaæ appamÃïaæ parittaæ ahosi abhÃvitaæ, etarahi pana me idaæ cittaæ subhÃvitaæ. Yaæ kho pana me ki¤ci pamÃïakataæ [PTS Page 301] [\q 301/] kammaæ, na taæ tatrÃvasissati, na taæ tatrÃvatiÂÂhatÅ''ti. Taæ kiæ ma¤¤atha bhikkhave daharatagge ce so ayaæ kumÃro upekkhaæ cetovimuttiæ bhÃveyya, api nu kho pÃpakammaæ kareyyÃti? No hetaæ bhante. Akarontaæ kho pana pÃpakammaæ api nu kho dukkhaæ phuseyyÃti? No hetaæ bhante. Akarontaæ hi bhante pÃpakammaæ kuto dukkhaæ phusissatÅ ti. 1. Idaæ machasaæ [BJT Page 558] [\x 558/] BhÃvetabbà kho panÃyaæ bhikkhave upekkhà cetovimutti itthiyà và purisena vÃ. Itthiyà và bhikkhave purisassa và nÃyaæ kÃyo ÃdÃya gamanÅyo. Cittantaro ayaæ bhikkhave macco. So evaæ pajÃnÃti: ''yaæ kho me idha ki¤ci pubbe iminà karajakÃyena pÃpakammaæ kataæ, sabbaæ taæ idha vedaniyaæ. Na taæ anugaæ bhavissatÅ ti. Evaæ bhÃvità kho bhikkhave upekkhà cetovimutti anÃgÃmitÃya saævatta ti. Idha pa¤¤assa bhikkhuno uttariæ vimuttiæ appaÂivijjhato ti, 10. 5. 1. 10 Adhammacariyà suttaæ Atha kho a¤¤ataro brÃhmaïo yena bhagavà tenupasaÇkami. UpasaÇkamitvà bhagavatà saddhiæ sammodi. SammodanÅyaæ kathaæ sÃrÃïÅyaæ1 vÅtisÃretvà ekamantaæ nisÅdi. Ekamantaæ nisinno kho so brÃhmaïo bhagavantaæ etadavoca: Ko nu kho bho gotama hetu, ko paccayo, yenamidhekacce sattà kÃyassa bhedà parammaraïà apÃyaæ duggatiæ vinipÃtaæ nirayaæ upapajjantÅ ti? Adhammacariyà visamacariyà hetu kho brÃhmaïa evamidhekacce sattà kÃyassa bhedà parammaraïà apÃyaæ duggatiæ vinipÃtaæ nirayaæ upapajjantÅti. Ko pana bho gotama hetu, ko paccayo, yenamidhekacce sattà kÃyassa [PTS Page 302] [\q 302/] bhedà parammaraïà sugatiæ saggaæ lokaæ upapajjantÅti? Dhammacariyà samacariyà hetu kho brÃhmaïa evamidhekacce sattà kÃyassa bhedà parammaraïà sugatiæ saggaæ lokaæ upapajjantÅti. 1. SÃraïÅyaæ, machasaæ [BJT Page 560] [\x 560/] Na kho ahaæ imassa bhoto gotamassa saÇkhittena bhÃsitassa vitthÃrena atthaæ ÃjÃnÃmi. SÃdhu me bhavaæ gotamo tathà dhammaæ desetu yathÃhaæ imassa bhoto gotamassa saÇkhittena bhÃsitassa vitthÃrena atthaæ ÃjÃneyyanti. Tena hi brÃhmaïa, suïÃhi, sÃdhukaæ manasi karohi bhÃsissÃmÅti. Evaæ hoti kho so brÃhmaïo bhagavato paccassosi. Bhagavà etadavoca: TividhÃ1 kho brÃhmaïa, kÃyena adhammacariyà visamacariyà hoti. CatubbidhÃ2 vÃcÃya adhammacariyà visamacariyà hoti. Tividhà manasà adhammacariyà visamacariyà hoti. Katha¤ca brÃhmaïa, tividhÃ1 kÃyena adhammacariyà visamacariyà hoti: 1. Idha brÃhmaïa ekacco pÃïÃtipÃtÅ hoti luddo lohitapÃïÅ hatapahate niviÂÂho adayÃpanno sabbapÃïabhÆtesu. 2. AdinnÃdÃyÅ hoti. Yaæ taæ parassa paracittÆpakaraïaæ gÃmagataæ và ara¤¤agataæ và adinnaæ theyyasaÇkhÃtaæ ÃdÃtà hoti. 3. KÃmesu micchÃcÃrÅ hoti, yà tà mÃturakkhità piturakkhità mÃtÃpiturakkhità bhÃturakkhità bhaginÅrakkhità ¤Ãtirakkhità gottarakkhità dhammarakkhità sassÃmikà saparidaï¬Ã antamaso mÃlà gulaparikkhittÃpi, tathà rÆpÃsu cÃrittaæ Ãpajjità hoti. Evaæ kho3 brÃhmaïa, tividhà kÃyena adhammacariyà visamacariyà hoti. Katha¤ca brÃhmaïa catubbidhÃ2 vÃcÃya adhammacariyà visamacariyà hoti. 4. Idha brÃhmaïa ekacco musÃvÃdÅ hoti, sabhÃgato vÃ1 parisagato vÃ1 ¤Ãtimajjhagato và pÆgamajjhagato và rÃjakulamajjhagato và abhinÅto sakkhipuÂÂho, ''ehambho purisa yaæ jÃnÃsi taæ vadehÅ''ti. So ajÃnaæ và Ãha 'jÃnÃmÅ'ti. JÃnaæ và Ãha 'na jÃnÃmi' ti. Apassaæ và Ãha, 'passÃmÅ'ti, passaæ và Ãha, 'na passamÅ'ti. Iti attahetu và parahetu và Ãmisaki¤cikkhahetu và sampajÃnamusà bhÃsità hoti. 5. PisunavÃco hoti. Ito sutvà amutra akkhÃtà imesaæ bhedÃya, amutra và sutvà imesaæ akkhÃtà amÆsaæ bhedÃya. Iti samaggÃnaæ và bhettÃ, bhinnÃnaæ và anuppadÃtà vaggÃrÃmo vaggarato vagganandÅ vaggakaraïiæ vÃcaæ bhÃsità hoti. 6. PharusavÃco hoti, yà sà vÃcà aï¬akà kakkasà parakaÂukà parÃbhisajjanÅ kodhasÃmantà asamÃdhisaævattanikÃ, tathÃrÆpiæ vÃcaæ bhÃsità hoti. 7. SamphappalÃpÅ hoti, akÃlavÃdÅ abhÆtavÃdÅ anatthavÃdÅ adhammavÃdÅ avinayavÃdÅ anidhÃnavatiæ vÃcaæ bhÃsità hoti akÃlena anapadesaæ apariyantavatiæ anatthasaæhitaæ. Evaæ kho3 brÃhmaïa, catubbidhà vÃcÃya adhammacariyà visamacariyà hoti. Katha¤ca brÃhmaïa tividhÃ1 manasà adhammacariyà visamacariyà hoti: 8. Idha brÃhmaïa ekacco abhijjhÃlÆ hoti, yaæ taæ parassa paracittÆpakaraïaæ taæ abhijjhità hoti: aho vata yaæ1 parassa taæ mamassÃ'ti. 9. VyÃpannacitto hoti paduÂÂhamanasaækappo 'ime sattà ha¤¤antu và bajjhantu và ucchijjantu và vinassantu và mà và ahesunti. 10. MicchÃdiÂÂhiko hoti viparÅtadassano, 'natthi dinnaæ natthi yiÂÂhaæ, natthi hutaæ, natthi sukaÂadukkaÂÃnaæ kammÃnaæ phalaæ vipÃko, natthi ayaæ loko, natthi paro loko, natthi mÃtÃ, natthi pitÃ, natthi sattà opapÃtikÃ, natthi loke samaïabrÃhmaïà sammaggatà sammÃpaÂipannà ye ima¤ca lokaæ para¤ca lokaæ sayaæ abhi¤¤Ã sacchikatvà pavedentÅti. Evaæ kho3 brÃhmaïa, tividhà manasà adhammacariyà visamacariyà hoti. Evaæ adhammacariyà visamacariyà hetu kho brÃhmaïa, evamidhekacce sattà kÃyassa bhedà parammaraïà apÃyaæ duggatiæ vinipÃtaæ nirayaæ upapajjanti. TividhÃ1 kho brÃhmaïa, kÃyena dhammacariyà samacariyà hoti. CatubbidhÃ2 vÃcÃya dhammacariyà samacariyà hoti. Tividhà manasà dhammacariyà samacariyà hoti. 1. Tividhaæ. SÅmu. 2. Catubbidhaæ. SÅmu. 3. Evaæ brÃhmaïa, machasaæ [BJT Page 562] [\x 562/] Katha¤ca brÃhmaïa, tividhà kÃyena dhammacariyà samacariyà hoti: 1. Idha brÃhmaïa ekacco pÃïÃtipÃtaæ pahÃya pÃïÃtipÃtà paÂivirato hoti, nihitadaï¬o nihitasattho, lajjÅ dayÃpanno sabbapÃïabhÆtahitÃnukampÅ viharati. 2. AdinnÃdÃnaæ pahÃya adinnÃdÃnà paÂivirato hoti, yaæ taæ parassa paracittÆpakaraïaæ gÃmagataæ và ara¤¤agataæ vÃ, na taæ adinnaæ theyyasaÇkhÃtaæ ÃdÃtà hoti. 3. KÃmesu micchÃcÃraæ pahÃya kÃmesu micchÃcÃrà paÂivirato hoti. Yà tà mÃturakkhitÃ, piturakkhitÃ, mÃtÃpiturakkhitÃ, bhÃtu rakkhitÃ, bhaginirakkhitÃ, ¤ÃtirakkhitÃ, gottarakkhitÃ, dhammarakkhitÃ, sassÃmikà saparidaï¬Ã antamaso mÃlÃgulaparikkhittÃpi, tathÃrÆpÃsu na cÃrittaæ Ãpajjità hoti. [PTS Page 303] [\q 303/] Evaæ kho brÃhmaïa, tividhà kÃyena dhammacariyà samacariyà hoti. Katha¤ca brÃhmaïa catubbidhà vÃcÃya dhammacariyà samacariyà hoti: 4. Idha brÃhmaïa ekacco musÃvÃdaæ pahÃya musÃvÃdà paÂivirato hoti. SabhÃgato và parisagato và ¤Ãtimajjhagato và pÆgamajjhagato và rÃjakulamajjhagato và abhinÅto SakkhipuÂÂho ''ehambho purisa, yaæ jÃnÃhi, taæ vadehÅ''ti. So ajÃnaæ và Ãha: 'na jÃnÃmÅ'ti. JÃnaæ và Ãha, 'jÃnÃmÅ'ti, apassaæ và Ãha 'na passÃmÅ'ti. Passaæ và Ãha, 'passÃmÅ'ti. Iti attahetu và parahetu và Ãmisaki¤cikkhahetu và na sampajÃnamusà bhÃsità hoti. 5. Pisunaæ vÃcaæ pahÃya pisunÃya vÃcÃya paÂivirato hoti. Na ito sutvà amutra akkhÃtà imesaæ bhedÃya, amutra và sutvà imesaæ akkhÃtà amÆsaæ bhedÃya, iti bhinnÃnaæ và sandhÃtà sahitÃnaæ và anuppadÃtà samaggÃrÃmo samaggarato samagganandÅ samaggakaraïiæ vÃcaæ bhÃsità hoti. 6. Pharusaæ vÃcaæ pahÃya pharusÃya vÃcÃya paÂivirato hoti. Yà sà vÃcà nelà kaïïasukhà pemaïÅyà hadayaÇgamà porÅ bahujanakantà bahujanamanÃpà tathÃrÆpiæ vÃcaæ bhÃsità hoti. 7. SamphappalÃpaæ pahÃya samphappalÃpà paÂivirato hoti. KÃlavÃdÅ bhÆtavÃdÅ atthavÃdÅ dhammavÃdÅ vinayavÃdÅ nidhÃnavatiæ vÃcaæ bhÃsità hoti, kÃlena sÃpadesaæ pariyantavatiæ atthasaæhitaæ. Evaæ kho bhikkhave catubbidhà vacÅkammantasampatti kusalasa¤cetanikà sukhudrayà sukhavipÃkà hoti. Katha¤ca brÃhmaïa tividhà manasà dhammacariyà samacariyà hoti: 8. Idha brÃhmaïa ekacco anabhijjhÃlÆ hoti, yaæ taæ parassa paracittÆpakaraïaæ, taæ anabhijjhità hoti, ''aho vata yaæ parassa taæ mama assÃ''ti. 9. AbyÃpannacitto hoti appaduÂÂhamanasaÇkappo, 'ime sattà averà hontu avyÃpajjà anÅghà sukhÅ attÃnaæ pariharantu''ti. 10. Sammà diÂÂhiko hoti aviparÅtadassano, 'atthi dinnaæ atthi yiÂÂhaæ, atthi hutaæ, atthi sukaÂadukkaÂÃnaæ kammÃnaæ phalaæ vipÃko, atthi ayaæ loko, atthi paro loko, atthi mÃtÃ, atthi pitÃ, atthi sattà opapÃtikÃ, atthi loke samaïabrÃhmaïà sammaggatÃ, sammà paÂipannÃ, yo ima¤ca lokaæ para¤ca lokaæ sayaæ abhi¤¤Ã sacchikatvà pavedentÅ'ti. Evaæ kho brÃhmaïa, tividhà manasà dhammacariyà samacariyà hoti. Evaæ dhammacariyà samacariyà hetu kho brÃhmaïa evamidhekacce sattà kÃyassa bhedà parammaraïà sugatiæ saggaæ lokaæ upapajjantÅ ti. Abhikkantaæ bho gotama abhikkantaæ bho gotama, seyyathÃpi bho gotama, nikkujjitaæ và ukkujjeyya paÂicchannaæ và vivareyya, mÆÊhassa và maggaæ Ãcikkheyya, andhakÃre và telapajjotaæ dhÃreyya cakkhumanto rÆpÃni dakkhinti. Evamevaæ bhotà gotamena anekapariyÃyena dhammo pakÃsito. Ete mayaæ bhavantaæ gotamaæ saraïaæ gacchÃma dhamma¤ca bhikkhu saÇgha¤ca. UpÃsakaæ maæ bhavaæ gotamo dhÃretu ajjatagge pÃïupetaæ saraïaæ gatanti. KarajakÃyavaggo paÂhamo. [BJT Page. 564 [\x 564/] ] 10. SÃma¤¤avaggo 10. 5. 2. 1 PaÂhama suttaæ Dasahi bhikkhave dhammehi samannÃgato yathÃbhataæ nikkhitto evaæ niraye. Katamehi dasahi: PÃïÃtipÃtÅ hoti, adinnÃdÃyÅ hoti, kÃmesu micchÃcÃrÅ hoti, musÃvÃdÅ hoti, pisuïÃvÃco hoti, pharusÃvÃco hoti, samphappalÃpÅ hoti, abhijjhÃlÆ hoti, vyÃpannacitto hoti. MicchÃdiÂÂhiko hoti. Imehi kho bhikkhave dasahi dhammehi samannÃgato yathÃbhataæ nikkhitto evaæ niraye. [PTS Page 304] [\q 304/] Dasahi bhikkhave dhammehi samannÃgato yathÃbhataæ nikkhitto evaæ sagge. Katamehi dasahi: PÃïÃtipÃtà paÂivirato hoti. AdinnÃdÃnà paÂivirato hoti, kÃmesu micchÃcÃrà paÂivirato hoti, musÃvÃdà paÂivirato hoti, pisunÃya vÃcÃya paÂivirato hoti, pharusÃya vÃcÃya paÂivirato hoti, samphappalÃpà paÂivirato hoti. AnabhijjhÃlÆ hoti, abyÃpannacitto hoti, sammÃdiÂÂhiko hoti. Imehi kho bhikkhave dasahi dhammehi samannÃgato yathÃbhataæ nikkhitto evaæ saggeti. 10. 5. 2. 2 Dutiya suttaæ Visatiyà bhikkhave dhammehi samannÃgato yathÃbhataæ nikkhitto evaæ niraye. Katamehi visatiyÃ: Attanà ca pÃïÃtipÃtÅ hoti, para¤ca pÃïÃtipÃte samÃdapeti. Attanà ca adinnÃdÃyÅ hoti, para¤ca adinnÃdÃne samÃdapeti. [BJT Page 566] [\x 566/] Attanà ca kÃmesu micchÃcÃrÅ hoti, para¤ca kÃmesu micchÃcÃre samÃdapeti, attanà ca musÃvÃdÅ hoti, para¤ca musÃvÃde samÃdapeti. Attanà ca pisunavÃco hoti, para¤ca pisunÃya vÃcÃya samÃdapeti. Attanà ca pharusÃvÃco hoti, para¤ca pharusÃya vÃcÃya samÃdapeti. Attanà ca samphappalÃpÅ hoti, para¤ca samphappalÃpe samÃdapeti. Attanà ca abhijjhÃlÆ hoti, para¤ca abhijjhÃya samÃdapeti. Attanà ca vyÃpannacitto hoti, para¤ca vyÃpÃde samÃdapeti. Attanà ca micchÃdiÂÂhiko hoti, para¤ca micchÃdiÂÂhiyà samÃdapeti. Imehi kho bhikkhave vÅsatiyà dhammehi samannÃgato yathÃbhataæ nikkhitto evaæ niraye. VÅsatiyà bhikkhave dhammehi samannÃgato yathÃbhataæ nikkhitto evaæ sagge, katamehi vÅsatiyÃ, Attanà ca pÃïÃtipÃtà paÂivirato hoti, para¤ca pÃïÃtipÃtà veramaïiyà samÃdapeti. Attanà ca adinnÃdÃnà paÂivirato hoti, para¤ca adinnÃdÃnà veramaïiyà samÃdapeti. Attanà ca kÃmesu micchÃcÃrà paÂivirato hoti, para¤ca kÃmesu micchÃcÃrà veramaïiyà samÃdapeti. Attanà ca musÃvÃdà paÂivirato hoti, para¤ca musÃvÃdà veramaïiyà samÃdapeti. Attanà ca pisunÃya vÃcÃya paÂivirato hoti, para¤ca pisunÃya vÃcÃya veramaïiyà samÃdapeti. Attanà [PTS Page 305] [\q 305/] ca pharusÃya vÃcÃya paÂivirato hoti, para¤ca pharusÃyà vÃcÃya veramaïiyà samÃdapeti. Attanà ca samphappalÃpà paÂivirato hoti, para¤ca samphappalÃpà veramaïiyà samÃdapeti. Attanà Ca anabhijjhÃlÆ hoti, para¤ca anabhijjhÃya samÃdapeti. Attanà ca abyÃpannacitto hoti, para¤ca abyÃpÃde samÃdapeti. Attanà ca sammÃdiÂÂhiko hoti, para¤ca sammÃdiÂÂhiyà samÃdapeti. Imehi kho bhikkhave vÅsatiyà dhammehi samannÃgato yathÃbhataæ nikkhitto evaæ saggeti. [BJT Page 568] [\x 568/] 10. 5. 2. 3 Tatiya suttaæ TiæsÃya bhikkhave dhammehi samannÃgato yathÃbhataæ nikkhitto evaæ niraye. Katamehi tiæsÃya: Attanà ca pÃïÃtipÃtÅ hoti, para¤ca pÃïÃtipÃte samÃdapeti, pÃïÃtipÃte ca samanu¤¤o hoti. Attanà ca adinnÃdÃyÅ hoti, para¤ca adinnÃdÃne samÃdapeti, adinnÃdÃne ca samanu¤¤o hoti. Attanà ca kÃmesu micchÃcÃrÅ hoti, para¤ca kÃmesu micchÃcÃre samÃdapeti, kÃmesu micchÃcÃre ca samanu¤¤o hoti. Attanà ca musÃvÃdÅ hoti, para¤ca musÃvÃde samÃdapeti, musÃvÃde ca samanu¤¤o hoti. Attanà ca pisunavÃco hoti, para¤ca pisunÃya vÃcÃya samÃdapeti. PisunÃya vÃcÃya ca samanu¤¤o hoti, attanà ca pharusavÃco hoti, para¤ca pharusÃya vÃcÃya samÃdapeti, pharusÃya vÃcÃya ca samanu¤¤o hoti, attanà ca samphappalÃpÅ hoti, para¤ca samphappalÃpe samÃdapeti, samphappalÃpe ca samanu¤¤o hoti. Attanà ca abhijjhÃlÆ hoti, para¤ca abhijjhÃya samÃdapeti, abhijjhÃya ca samanu¤¤o hoti. Attanà ca vyÃpanna citto hoti, para¤ca vyÃpÃde samÃdapeti, vyÃpÃde ca samanu¤¤o hoti. Attanà ca micchÃdiÂÂhiko hoti, para¤ca micchÃdiÂÂhiyà samÃdapeti, micchÃdiÂÂhiyà ca samanu¤¤o hoti. Imehi kho bhikkhave tiæsÃya dhammehi samannÃgato yathÃbhataæ nikkhitto evaæ nirayeti. TiæsÃya bhikkhave dhammehi samannÃgato yathÃbhataæ nikkhitto evaæ sagge. Katamehi tiæsÃya: [PTS Page 306] [\q 306/] Attanà ca pÃïÃtipÃtà paÂivirato hoti, para¤ca pÃïÃtipÃtà veramaïiyà samÃdapeti. PÃïÃtipÃtà veramaïiyà ca samanu¤¤o hoti. Attanà ca adinnÃdÃnà paÂivirato hoti, para¤ca adinnÃdÃnà veramaïiyà samÃdapeti, adinnÃdÃnà veramaïiyà ca samanu¤¤o hoti. Attanà ca kÃmesu micchÃcÃri paÂivirato hoti. Para¤ca kÃmesu micchÃcÃrà veramaïiyà samÃdapeti, kÃmesu micchÃcÃrà veramaïiyà ca samanu¤¤o hoti. [BJT Page 570] [\x 570/] Attanà ca musÃvÃdà paÂivirato hoti, para¤ca musÃvÃdà veramaïiyà samÃdapeti, musÃvÃdà veramaïiyà ca samanu¤¤o hoti. Attanà ca pisunÃya vÃcÃya paÂivirato hoti, para¤ca pisunÃya vÃcÃya veramaïiyà samÃdapeti, pisunÃya vÃcÃya veramaïiyà ca samanu¤¤o hoti. Attanà ca pharusÃya vÃcÃya paÂivirato hoti, para¤ca parusÃya vÃcÃya veramaïiyà samÃdapeti, pharusÃya vÃcÃya veramaïiyà ca samanu¤¤o hoti. Attanà ca samphappalÃpà paÂivirato hoti, para¤ca samphappalÃpà veramaïiyà samÃdapeti. SamphappalÃpà veramaïiyà ca samanu¤¤o hoti. Attanà ca anabhijjhÃlÆ hoti para¤ca anabhijjhÃya samÃdapeti, anabhijjhÃya ca samanu¤¤o hoti. Attanà ca abyÃpanna citto hoti, para¤ca avyÃpÃde samÃdapeti, avyÃpÃde ca samanu¤¤o hoti. Attanà ca sammÃdiÂÂhiko hoti, para¤ca sammÃdiÂÂhiyà samÃdapeti, sammÃdiÂÂhiyà ca samanu¤¤o hoti, imehi kho bhikkhave tiæsÃya dhammehi samannÃgato yathÃbhataæ nikkhitto evaæ saggeti. 10. 5. 2. 4 Catuttha suttaæ CattÃrisÃya bhikkhave dhammehi samannÃgato yathÃbhataæ nikkhitto evaæ niraye. Katamehi cattÃrisÃya: Attanà ca pÃïÃtipÃtÅ hoti, para¤ca pÃïÃtipÃte samÃdapeti. PÃïÃtipÃte ca samanu¤¤o hoti. PÃïÃtipÃtassa ca vaïïaæ bhÃsati. Attanà ca adinnÃdÃyÅ hoti, para¤ca adinnÃdÃne samÃdapeti, adinnÃdÃne ca samanu¤¤o hoti, adinnÃdÃnassa ca vaïïaæ bhÃsati. Attanà ca kÃmesu micchÃcÃrÅ hoti. Para¤ca kÃmesu micchÃcÃre samÃdapeti. [PTS Page 307] [\q 307/] kÃmesu micchÃcÃre ca samanu¤¤o hoti, kÃmesu micchÃcÃrassa ca vaïïaæ bhÃsati. Attanà ca musÃvÃdÅ hoti, para¤ca musÃvÃde samÃdapeti, musÃvÃde ca samanu¤¤o hoti, musÃvÃdassa ca vaïïaæ bhÃsati. Attanà ca pisunavÃco hoti, para¤ca pisunÃya vÃcÃya samÃdapeti, pisunÃya vÃcÃya samanu¤¤o hoti. PisunÃya ca vÃcÃya vaïïaæ bhÃsati. [BJT Page 572] [\x 572/] Attanà ca pharusavÃco hoti, para¤ca pharusÃya vÃcÃya samÃdapeti, pharusÃya vÃcÃya ca samanu¤¤o hoti. PharusÃya vÃcÃya ca vaïïaæ bhÃsati. Attanà ca samphappalÃpÅ hoti, para¤ca samphappalÃpe samÃdapeti, samphappalÃpe ca samanu¤¤o hoti, samphappalÃpassa ca vaïïaæ bhÃsati. Attanà ca abhijjhÃlÆ hoti, para¤ca abhijjhÃya samÃdapeti, abhijjhÃya ca samanu¤¤o hoti, abhijjhÃya ca vaïïaæ bhÃsati. Attanà ca vyÃpannacitto hoti, para¤ca vyÃpÃde samÃdapeti, vyÃpÃde samanu¤¤o hoti, vyÃpÃdassa ca vaïïaæ bhÃsati. Attanà ca micchÃdiÂÂhiko hoti, para¤ca micchÃdiÂÂhiyà samÃdapeti. MicchÃdiÂÂhiyà ca samanu¤¤o hoti. MicchÃdiÂÂhiyà ca vaïïaæ bhÃsati. Imehi kho bhikkhave cattÃrÅsÃya dhammehi samannÃgato yathÃbhataæ nikkhitto evaæ niraye. CattÃrÅsÃya bhikkhave dhammehi samannÃgato yathÃbhataæ nikkhitto evaæ sagge, katamehi cattÃrÅsÃya: Attanà ca pÃïÃtipÃtà paÂivirato hoti, para¤ca pÃïÃtipÃtà veramaïiyà samÃdapeti, pÃïÃtipÃtà veramaïiyà ca samanu¤¤o hoti, pÃïÃtipÃtà veramaïiyà ca vaïïaæ bhÃsati. Attanà ca adinnÃdÃnà paÂivirato hoti, para¤ca adinnÃdÃnà veramaïiyà samÃdapeti, adinnÃdÃnà veramaïiyà ca samanu¤¤o hoti, adinnÃdÃnà veramaïiyà ca vaïïaæ bhÃsati. Attanà ca kÃmesu micchÃcÃrà paÂivirato hoti, para¤ca kÃmesu micchÃcÃrà veramaïiyà samÃdapeti. KÃmesu micchÃcÃrà veramaïiyà ca samanu¤¤o hoti. KÃmesu micchÃcÃrà veramaïiyà ca vaïïaæ bhÃsati. Attanà ca musÃvÃdà paÂivirato hoti, para¤ca musÃvÃdà veramaïiyà samÃdapeti, musÃvÃdà veramaïiyà ca samanu¤¤o hoti, musÃvÃdà veramaïiyà ca vaïïaæ bhÃsati. Attanà ca [PTS Page 308] [\q 308/] pisunÃya vÃcÃya paÂivirato hoti, para¤ca pisunÃya vÃcÃya veramaïiyà samÃdapeti, pisunÃya vÃcÃya veramaïiyà ca samanu¤¤o hoti, pisunÃya vÃcÃya veramaïiyà ca vaïïaæ bhÃsati. Attanà ca pharusÃya vÃcÃya paÂivirato hoti, para¤ca pharusÃya vÃcÃya veramaïiyà samÃdapeti, pharusÃya vÃcÃya veramaïiyà ca samanu¤¤o hoti, pharusÃya vÃcÃya veramaïiyà ca vaïïaæ bhÃsati. [BJT Page 574] [\x 574/] Attanà ca samphappalÃpà paÂivirato hoti, para¤ca samphappalÃpà veramaïiyà samÃdapeti. SamphappalÃpà veramaïiyà ca samanu¤¤o hoti. SamphappalÃpà ca veramaïiyà vaïïaæ bhÃsati. Attanà ca anabhijjhÃlÆ hoti, para¤ca anabhijjhÃya samÃdapeti. AnabhijjhÃya ca samanu¤¤o hoti, anabhijjhÃya ca vaïïaæ bhÃsati. Attanà ca avyÃpannacitto hoti, para¤ca avyÃpÃde samÃdapeti, avyÃpÃde ca samanu¤¤o hoti, avyÃpÃdassa ca vaïïaæ bhÃsati. Attanà ca sammÃdiÂÂhiko hoti, para¤ca sammÃdiÂÂhiyà samÃdapeti, sammÃdiÂÂhiyà ca samanu¤¤o hoti, sammÃdiÂÂhiyà ca vaïïaæ bhÃsati, imehi kho bhikkhave cattÃrÅsÃya dhammehi samannÃgato yathÃbhataæ nikkhitto evaæ saggeti. 10. 5. 2. 5. Pa¤camÃdi suttÃni Dasahi bhikkhave dhammehi samannÃgato khataæ upahataæ attÃnaæ pariharati pe akkhataæ anupahataæ attÃnaæ pariharati pe 10. 5. 2. 6. VÅsatiyà bhikkhave pe 10. 5. 2. 7. TiæsÃya bhikkhave pe 10. 5. 2. 8. CattÃrÅsÃya bhikkhave dhammehi samannÃgato khataæ upahataæ attÃnà pariharati pe akkhataæ anupahataæ attÃnaæ pariharati. [BJT Page 576] [\x 576/] 10. 5. 2. 9. Dasahi bhikkhave dhammehi samannÃgato idhekacco kÃyassa bhedà parammaraïà apÃyaæ duggatiæ vinipÃtaæ [PTS Page 309] [\q 309/] nirayaæ upapajjati. Pe idhekacco kÃyassa bhedà parammaraïà sugati saggaæ lokaæ upapajjati. 10. 5. 2. 10. VÅsatiyà bhikkhave pe 10. 5. 2. 11. TiæsÃya bhikkhave pe 10. 5. 2. 12. CattÃrÅsÃya bhikkhave dhammehi samannÃgato idhekacco kÃyassa bhedà parammaraïà apÃyaæ duggatiæ vinipÃtaæ nirayaæ upapajjati pe idhekacco kÃyassa bhedà parammaraïà sugatiæ saggaæ lokaæ upapajjati. 10. 5. 2. 13. Dasahi bhikkhave dhammehi samannagato bÃlo veditabbo pepaï¬ito veditabbo pe 10. 5. 2. 14. VÅsatiyà bhikkhave pe 10. 5. 2. 15. TiæsÃya bhikkhave pe 10. 5. 2. 16. CattÃrÅsÃya bhikkhave dhammehi samannagato bÃlo veditabbo pe paï¬ito veditabbo pe imehi kho bhikkhave cattÃrÅsÃya dhammehi samannÃgato paï¬ito veditabboti. SÃma¤¤avaggo dutiyo [BJT Page 578] [\x 578/] RÃgÃdipeyyÃlaæ 10. 5. 3. 1. RÃgassa bhikkhave abhi¤¤Ãya dasadhammà bhÃvetabbÃ. Katame dasa: asubhasa¤¤Ã maraïasa¤¤Ã ÃhÃre paÂikkÆlasa¤¤Ã sabbaloke anabhiratasa¤¤Ã aniccasa¤¤Ã anicce dukkhasa¤¤Ã dukkhe anattasa¤¤Ã pahÃnasa¤¤Ã virÃgasa¤¤Ã nirodhasa¤¤Ã, rÃgassa bhikkhave abhi¤¤Ãya ime dasadhammà bhÃvetabbà [PTS Page 310] [\q 310/] . 10. 5. 3. 2. RÃgassa bhikkhave abhi¤¤Ãya dasadhammà bhÃvetabbÃ. Katame dasa: aniccasa¤¤Ã anattasa¤¤Ã ÃhÃre paÂikkÆlasa¤¤Ã sabbaloke anabhiratasa¤¤Ã aÂÂhikasa¤¤Ã pulavakasa¤¤Ã1 vinÅlakasa¤¤Ã vipubbakasa¤¤Ã vicchiddakasa¤¤Ã uddhumÃtakasa¤¤Ã. RÃgassa bhikkhave abhi¤¤Ãya ime dasadhammà bhÃvetabbÃti. 10. 5. 3. 3. RÃgassa bhikkhave abhi¤¤Ãya dasadhammà bhÃvetabbÃ. Katame dasa: sammÃdiÂÂhi sammÃsaÇkappo sammÃvÃcà sammÃkammanto sammÃÃjÅvo sammÃvÃyÃmo sammÃsati sammÃsamÃdhi sammäÃïaæ sammÃvimutti. RÃgassa bhikkhave abhi¤¤Ãya ime dasadhammà bhÃvetabbÃti. 10. 5. 3. 46. RÃgassa bhikkhave pari¤¤Ãya pe 10. 5. 3. 79 RÃgassa bhikkhave parikkhayÃya pe 10. 5. 3. 1012 RÃgassa bhikkhave pahÃnÃya pe 1. Pulavakasa¤¤Ã machasaæ. [BJT Page 580 [\x 580/] 10. 5. 3. 1315] RÃgassa bhikkhave khayÃya pe 10. 5. 3. 1618 RÃgassa bhikkhave vayÃya pe 10. 5. 3. 1921 RÃgassa bhikkhave virÃgÃya pe 10. 5. 3. 2224 RÃgassa bhikkhave nirodhÃya pe upasamÃya pe* 10. 5. 3. 2527 RÃgassa bhikkhave cÃgÃya pe 10. 5. 3. 2830 RÃgassa bhikkhave paÂinissaggÃya pe ime dasadhammà bhÃvetabbÃti. 10. 5. 3. 3160 Dosassa bhikkhave pe 10. 5. 3. 90 Mohassa bhikkhave pe 10. 5. 3. 120 Kodhassa bhikkhave pe 10. 5. 3. 150 UpanÃhassa bhikkhave pe 10. 5. 3. 180 Makkhassa bhikkhave pe *'UpasamÃyÃ'ti padaya dakanipÃtÃdisu rÃgapeyyÃle adissamÃnattà aÂÂhÃna patipatti ma¤¤e, [BJT Page 582] [\x 582/] 10. 5. 3. 210 PalÃsassa bhikkhave pe 10. 5. 3. 240 IssÃya bhikkhave pe 10. 5. 3. 270 Macchariyassa bhikkhave pe 10. 5. 3. 300 MÃyÃya bhikkhave pe 10. 5. 3. 330 SÃÂheyyassa bhikkhave pe 10. 5. 3. 360 Thambhassa bhikkhave pe 10. 5. 3. 390 SÃrambhassa bhikkhave pe 10. 5. 3. 420. MÃnassa bhikkhavepe 10. 5. 3. 450. AtimÃnassa bhikkhave pe 10. 5. 3. 480 Madassa bhikkhave pe 10. 5. 3. 510 PamÃdassa bhikkhave abhi¤¤Ãya pe pari¤¤Ãya pe parikkhayÃya pe pahÃnÃya pekhayÃya pe vayÃya pe virÃgÃya penirodhÃya pe upasamÃya pe cÃgÃya pepaÂinissaggÃya ime dasadhammà bhÃvetabbÃti. RÃgÃdipeyyÃlaæ niÂÂhitaæ. DasanipÃto niÂÂhito. [PTS Page 311] [\q 311/] EkÃdasako nipÃto Namo tassa bhagavato arahato sammà sambuddhassa 1. Nissayavaggo 11. 1. 1. Kimatthiya suttaæ Evaæ me sutaæ: ekaæ samayaæ bhagavà sÃvatthiyaæ viharati jetavane anÃthapiï¬ikassa ÃrÃme. Atha kho Ãyasmà Ãnando yena bhagavà tenupasaÇkami. UpasaÇkamitvà bhagavantaæ abhivÃdetvà ekamantaæ nisÅdi. Ekamantaæ nisinno kho Ãyasmà Ãnando bhagavantaæ etadavoca: KimatthiyÃni bhante kusalÃni sÅlÃni kimÃnisaæsÃnÅti. AvippaÂisÃratthÃni kho Ãnanda kusalÃni sÅlÃni avippaÂisÃrÃnisaæsÃnÅti. AvippaÂisÃro pana bhante kimatthiyo kimÃnisaæsoti? AvippaÂisÃro kho Ãnanda pÃmojjattho1 pÃmojjÃnisaæso. PÃmojjaæ1 pana bhante kimatthiyaæ kimÃnisaæsanti: pÃmojjaæ kho Ãnanda pÅtatthaæ pÅtÃnisaæsaæ. PÅti pana bhante kimatthiyà kimÃnisaæsÃti. PÅti kho Ãnanda passaddhatthà passaddhÃnisaæsÃ. Passaddhi pana bhante kimatthiyà kimÃnisaæsÃti? Passaddhi kho Ãnanda sukhatthà sukhÃnisaæsÃ. Sukhaæ pana bhante kimatthiyaæ kimÃnisaæsanti? Sukhaæ kho Ãnanda samÃdhatthaæ samÃdhÃnisaæsaæ. 1. PÃmujjattho pÃmujjÃnisaæso sÅ. Mu [BJT Page 586] [\x 586/] SamÃdhi pana bhante kimattho kimÃnisaæsoti? SamÃdhi kho Ãnanda yathÃbhÆta¤Ãïadassanattho yathÃbhÆta¤ÃïadassanÃnisaæso. YathÃbhÆta¤Ãïadassanaæ pana bhante kimatthiyaæ kimÃnisaæsanti? YathÃbhÆta¤Ãïadassanaæ kho Ãnanda nibbindanatthaæ nibbidÃnisaæsaæ. Nibbidà pana bhante kimattho kimÃnisaæsoti? Nibbidà kho Ãnanda virÃgatthà [PTS Page 312] [\q 312/] virÃgÃnisaæsÃ. VirÃgo kho Ãnanda vimutti¤Ãïadassanattho vimutti¤ÃïadassanÃnisaæsoti. Iti kho Ãnanda kusalÃni sÅlÃni avippaÂisÃratthÃni, avippaÂisÃrÃnisaæsÃni. AvippaÂisÃro pÃmojjattho pÃmojjÃnisaæso. PÃmojjaæ pÅtatthaæ pÅtÃnisaæsaæ. PÅti passaddhatthà passaddhÃnisaæsÃ. Passaddhi sukhatthà sukhÃnisaæsÃ. Sukhaæ samÃdhatthaæ samÃdhÃnisaæsaæ. SamÃdhi yathÃbhÆta¤Ãïadassanattho yathÃbhÆta¤ÃïadassanÃnisaæso. YathÃbhÆta¤Ãïadassanà nibbindatthaæ nibbidÃnisaæsaæ, nibbidà virÃgatthà virÃgÃnisaæsÃ, virÃgo vimutti¤Ãïadassanattho vimutti¤ÃïadassanÃnisaæso. Iti kho Ãnanda kusalÃni sÅlÃni anupubbena aggÃya parentÅti. 11. 1. 2. Na cetanÃkaraïÅya suttaæ SÅlavato bhikkhave sÅlasamapannassa na cetanÃya karaïÅyaæ 'avippaÂisÃro me uppajjatÆ'ti. Dhammatà kho esà bhikkhave yaæ sÅlavato sÅlasampannassa avippaÂisÃro uppajjati. AvippaÂisÃrissa1 bhikkhave na cetanÃya karaïÅyaæ 'pÃmojjaæ me uppajjatÆ'ti. Dhammatà esà bhikkhave yaæ avippaÂisÃrissa1 pÃmojjaæ uppajjati. 1. AvippaÂisÃrassa machasaæ [BJT Page 588] [\x 588/] Pamuditassa bhikkhave na cetanÃya karaïÅyaæ. PÅti me uppajjatÆ'ti dhammatà esà bhikkhave yaæ pamuditassa pÅti uppajjati. PÅtamanassa bhikkhave na cetanÃya karaïÅyaæ 'kÃyo me passambhatÆti. Dhammatà esà bhikkhave pÅtamanassa kÃyo passambhati. PassaddhakÃyassa bhikkhave na cetanÃya karaïÅyaæ 'sukhaæ vediyÃmÅ'ti. Dhammatà esà bhikkhave yaæ passaddhakÃyassa sukhaæ uppajjati. Sukhino bhikkhave na cetanÃya karaïÅyaæ 'cittaæ me samÃdhÅyatÆ'ti. Dhammatà esà bhikkhave yaæ sukhino cittaæ samÃdhiyati. SamÃhitassa bhikkhave na cetanÃya karaïÅyaæ 'yathÃbhÆtaæ1 pajÃnÃmi, passÃmÅ'ti. Dhammatà [PTS Page 313] [\q 313/] esà bhikkhave yaæ samÃhito yathÃbhÆtaæ pajÃnÃti passati1. YathÃbhÆtaæ bhikkhave jÃnato passato na cetanÃya kÃraïÅyaæ 'nibbindÃmÅ'ti. Dhammatà esà bhikkhave yaæ yathÃbhÆtaæ jÃnaæ passaæ nibbindati. Nibbinnassa2 bhikkhave na cetanÃya karaïÅyaæ 'virajjÃmÅ'ti dhammatà esà bhikkhave yaæ nibbinno3 virajjati. Virattassa bhikkhave na cetanÃya karaïÅyaæ 'vimutti¤Ãïadassanaæ sacchikaromÅ'ti. Dhammatà esà bhikkhave yaæ viratto vimutti¤Ãïadassanaæ sacchikaroti. Iti kho bhikkhave virÃgo vimutti¤Ãïadassanattho vimutti¤ÃïadassanÃnisaæso. Nibbidà virÃgatthà virÃgÃnisaæsÃ. YathÃbhÆta¤Ãïadassanaæ nibbidatthaæ nibbidÃnisaæsaæ. SamÃdhi yathÃbhÆta¤Ãïadassanattho yathÃbhÆta¤ÃïadassanÃnisaæso. Sukhaæ samÃdhatthaæ samÃdhÃnisaæsaæ. Passaddhi sukhatthà sukhÃnisaæsÃ. PÅti passaddhatthà passaddhÃnisaæsÃ. 1. JÃnÃmi. JÃnÃti machasaæ 2. Nibbindassa sÅmu 3. Nibbindo sÅmu [BJT Page 590] [\x 590/] PÃmojjaæ pÅtatthaæ pÅtÃnisaæsaæ. AvippaÂisÃro pÃmojjattho pÃmojjÃnisaæso. KusalÃni sÅlÃni avippaÂisÃratthÃni avippaÂisÃrÃnisaæsÃni. Iti kho bhikkhave dhammà ca dhamme1 abhisandenti. Dhammà ca dhamme paripÆrenti apÃrà pÃraÇgamanÃyÃti. 2 11. 1. 3 PaÂhama upanisasuttaæ DussÅlassa bhikkhave sÅlavipantassa hatÆpaniso hoti avippaÂisÃro, avippaÂisÃre asati avippaÂisÃravipantassa hatÆpanisaæ hoti pÃmojjaæ. PÃmojje asati pÃmojjavipantassa hatupanisà hoti pÅti. PÅtiyà asati pÅtivipantassa hatupanisà hoti passaddhi. Passaddhiyà asati passaddhi vipantassa [PTS Page 314] [\q 314/] hatÆpanisaæ hoti sukhaæ. Sukhe asati sukhavipannassa hatÆpaniso hoti sammÃsamÃdhi. SammÃsamÃdhimhi asati sammÃsamÃdhivipannassa hatÆpanisaæ hoti yathÃbhÆta¤Ãïadassanaæ. YathÃbhÆta¤Ãïadassane asati yathÃbhÆta¤Ãïadassanavipannassa hatÆpanisà hoti nibbidÃ. NibbidÃya asati nibbidÃvipannassa hatÆpaniso hoti virÃgo. VirÃge asati virÃgavipannassa hatÆpanisaæ hoti vimutti¤Ãïadassanaæ. SeyyathÃpi bhikkhave rukkho sÃkhÃpalÃsavipanto tassa papaÂikÃpi na pÃripÆriæ3 gacchati. Tacopi na pÃripÆriæ gacchati, pheggupi na pÃripÆriæ gacchati sÃropi na pÃripÆriæ gacchati. Evameva kho bhikkhave dussÅlassa sÅlavipannassa hatÆpaniso hoti avippaÂisÃro. AvippaÂisÃre asati avippaÂisÃravipannassa hatÆpanisaæ hoti pÃmojjaæ. PÃmojje asati pÃmojjavipannassa hatÆpanisà hoti pÅti. PÅtiyà asati pÅtivipannassa hatÆpanisà hoti passaddhi. Passaddhiyà asati passaddhivipannassa hatÆpanisaæ hoti sukhaæ. Sukhe asati sukhavipannassa hatÆpaniso hoti sammÃsamÃdhi. SammÃsamÃdhimhi asati sammÃsamÃdhivipannassa hatÆpanisaæ hoti yathÃbhÆta¤Ãïadassanaæ. YathÃbhÆta¤Ãïadassane asati yathÃbhÆta¤Ãïadassanavipannassa hatÆpaniso hoti nibbidÃvirÃgo. NibbidÃvirÃge asati nibbidÃvirÃgavipannassa hatÆpanisaæ hoti vimutti¤Ãïadassanaæ. 1. Dhammà dhamme machasaæ. 2. AparÃparaægamanÃyati sÅmu 3. ParipÆriæ machasaæ. [BJT Page 592] [\x 592/] SÅlavato bhikkhave sÅlasampannassa upanisasampanno hoti avippaÂisÃro. AvippaÂisÃre sati avippaÂisÃrasampannassa upanisasampannaæ hoti pÃmojjaæ. PÃmojje sati pÃmojja sampannassa upanisasampannà hoti pÅti. PÅtiyà sati pÅtisampannassa upanisasampannà hoti passaddhi. Passaddhiyà sati passaddhisampannassa upanisasampannaæ hoti sukhaæ. Sukhe sati sukhasampannassa upanisasampanno hoti sammÃsamÃdhi. SammÃsamÃdhimhi sati sammÃsamÃdhisampannassa upanisasampannaæ hoti yathÃbhÆta¤Ãïadassanaæ. YathÃbhÆta¤Ãïadassane sati yathÃbhÆta¤Ãïadassanasampannassa upanisasampannà hoti nibbidÃ. NibbidÃya sati nibbidÃsampannassa upanisasampannà hoti virÃgo. VirÃge sati virÃgasampannassa upanisasampannaæ hoti vimutti¤Ãïadassanaæ. SeyyathÃpi bhikkhave rukkho sÃkhÃpalÃsasampanno tassa papaÂikÃpi pÃripÆriæ gacchati, tacopi pÃripÆriæ gacchati, pheggupi pÃripÆriæ gacchati, sÃropi pÃripÆriæ gacchati. Evameva kho bhikkhave sÅlavato sÅlasampannassa upanisasampanno hoti avippaÂisÃro, avippaÂisÃre sati avippaÂisÃrasampannassa upanisasampannaæ hoti pÃmojjaæ. PÃmojje sati pÃmojjasampannassa upanisasampannà hoti pÅti. PÅtiyà sati pÅtisampannassa upanisasampannà hoti passaddhi. Passaddhiyà sati passaddhisampannassa upanisasampannaæ hoti sukhaæ. Sukhe sati sukhasampannassa upanisasampanno hoti sammÃsamÃdhi. SammÃsamÃdhimhi sati sammÃsamÃdhisampannassa upanisasampannaæ hoti yathÃbhÆta¤Ãïadassanaæ. YathÃbhÆta¤Ãïadassane sati yathÃbhÆta¤Ãïadassanasampannassa upanisasampannà hoti nibbidÃ. NibbidÃvirÃge sati nibbidÃvirÃgasampannassa upanisasampannaæ hoti vimutti¤Ãïadassananti. [PTS Page 315] [\q 315/] 11. 1. 4 Dutiya upanisasuttaæ Tatra kho Ãyasmà sÃriputto bhikkhu Ãmantesi 'Ãvuso bhikkhavo'ti. 'ùvuso'ti kho te bhikkhu Ãyasmato sÃriputtassa paccassosuæ. ùyasmà sÃriputto etadavoca: DussÅlassa Ãvuso sÅlavipantassa hatÆpaniso hoti avippaÂisÃro, avippaÂisÃre asati avippaÂisÃravipantassa hatÆpanisaæ hoti pÃmojjaæ. PÃmojje asati pÃmojjavipantassa hatupanisà hoti pÅti. PÅtiyà asati pÅtivipantassa hatupanisà hoti passaddhi. Passaddhiyà asati passaddhi vipantassa hatÆpanisaæ hoti sukhaæ. Sukhe asati sukhavipannassa hatÆpaniso hoti sammÃsamÃdhi. SammÃsamÃdhimhi asati sammÃsamÃdhivipannassa hatÆpanisaæ hoti yathÃbhÆta¤Ãïadassanaæ. YathÃbhÆta¤Ãïadassane asati yathÃbhÆta¤Ãïadassanavipannassa hatÆpanisà hoti nibbidÃ. NibbidÃya asati nibbidÃvipannassa hatÆpaniso hoti virÃgo. VirÃge asati virÃgavipannassa hatÆpanisaæ hoti vimutti¤Ãïadassanaæ. [BJT Page 594] [\x 594/] SeyyathÃpi Ãvuso rukkho sÃkhÃpalÃsavipanno tassa papaÂikÃpi na pÃripÆriæ gacchati, tacopi na pÃripÆriæ gacchati, pheggupi na pÃripÆriæ gacchati, sÃropi na pÃripÆriæ gacchati. Evameva kho Ãvuso dussÅlassa sÅlavipannassa hatÆpaniso hoti avippaÂisÃro, avippaÂisÃre asati avippaÂisÃravipannassa hatÆpanisaæ hoti pÃmojjaæ. PÃmojje asati pÃmojjavipannassa hatupanisà hoti pÅti. PÅtiyà asati pÅtivipannassa hatupanisà hoti passaddhi. Passaddhiyà asati passaddhivipannassa hatÆpanisaæ hoti sukhaæ. Sukhe asati sukhavipannassa hatÆpaniso hoti sammÃsamÃdhi. SammÃsamÃdhimhi asati sammÃsamÃdhivipannassa hatÆpanisaæ hoti yathÃbhÆta¤Ãïadassanaæ. YathÃbhÆta¤Ãïadassane asati yathÃbhÆta¤Ãïadassanavipannassa hatÆpanisà hoti nibbidÃ. NibbidÃya asati nibbidÃvipannassa hatÆpaniso hoti virÃgo. VirÃge asati virÃgavipannassa hatÆpanisaæ hoti vimutti¤Ãïadassanaæ. SÅlavato Ãvuso sÅlasampannassa upanisasampanno hoti avippaÂisÃro. AvippaÂisÃre sati avippaÂisÃrasampannassa upanisasampannaæ hoti pÃmojjaæ. PÃmojje sati pÃmojja sampannassa upanisasampannà hoti pÅti. PÅtiyà sati pÅtisampannassa upanisasampannà hoti passaddhi. Passaddhiyà sati passaddhisampannassa upanisasampannaæ hoti sukhaæ. Sukhe sati sukhasampannassa upanisasampanno hoti sammÃsamÃdhi. SammÃsamÃdhimhi sati sammÃsamÃdhisampannassa upanisasampannaæ hoti yathÃbhÆta¤Ãïadassanaæ. YathÃbhÆta¤Ãïadassane sati yathÃbhÆta¤Ãïadassanasampannassa upanisasampannà hoti nibbidÃ. NibbidÃya sati [PTS Page 316] [\q 316/] nibbidÃsampannassa upanisasampannà hoti virÃgo. VirÃge sati virÃgasampannassa upanisasampannaæ hoti vimutti¤Ãïadassanaæ. SeyyathÃpi Ãvuso rukkho sÃkhÃpalÃsasampanno tassa papaÂikÃpi pÃripÆriæ gacchati, tacopi pÃripÆriæ gacchati, pheggupi pÃripÆriæ gacchati, sÃropi pÃripÆriæ gacchati. Evameva kho Ãvuso sÅlavato sÅlasampannassa upanisasampanno hoti avippaÂisÃro, avippaÂisÃre sati avippaÂisÃrasampannassa upanisasampannaæ hoti pÃmojjaæ. PÃmojje sati pÃmojjasampannassa upanisasampannà hoti pÅti. PÅtiyà sati pÅtisampannassa upanisasampannà hoti passaddhi. Passaddhiyà sati passaddhisampannassa upanisasampannaæ hoti sukhaæ. Sukhe sati sukhasampannassa upanisasampanno hoti sammÃsamÃdhi. SammÃsamÃdhimhi sati sammÃsamÃdhisampannassa upanisasampannaæ hoti yathÃbhÆta¤Ãïadassanaæ. YathÃbhÆta¤Ãïadassane sati yathÃbhÆta¤Ãïadassanasampannassa upanisasampanno hoti nibbidÃvirÃgo. NibbidÃvirÃge sati nibbidÃvirÃgasampannassa upanisasampannaæ hoti vimutti¤Ãïadassananti. 11. 1. 5 Tatiya upanisasuttaæ Tatra kho Ãyasmà Ãnando bhikkhu Ãmantesi 'Ãvuso bhikkhavo'ti. 'ùvuso'ti kho te bhikkhu Ãyasmato Ãnandassa paccassosuæ. ùyasmà Ãnando etadavoca: DussÅlassa Ãvuso sÅlavipantassa hatÆpaniso hoti avippaÂisÃro, avippaÂisÃre asati avippaÂisÃravipantassa hatÆpanisaæ hoti pÃmojjaæ. PÃmojje asati pÃmojjavipantassa hatupanisà hoti pÅti. PÅtiyà asati pÅtivipantassa hatupanisà hoti passaddhi. Passaddhiyà asati passaddhi vipantassa hatÆpanisaæ hoti sukhaæ. Sukhe asati sukhavipannassa hatupanisà hoti sammÃsamÃdhi. SammÃsamÃdhimhi asati sammÃsamÃdhivipannassa hatÆpanisaæ hoti yathÃbhÆta¤Ãïadassanaæ. YathÃbhÆta¤Ãïadassane asati yathÃbhÆta¤Ãïadassanavipannassa hatÆpanisà hoti nibbidÃ. NibbidÃya asati nibbidÃvipannassa hatÆpaniso hoti virÃgo. VirÃge asati virÃgavipannassa hatÆpanisaæ hoti vimutti¤Ãïadassanaæ. [BJT Page 596] [\x 596/] SeyyathÃpi Ãvuso rukkho sÃkhÃpalÃsavipanno tassa papaÂikÃpi na pÃripÆriæ gacchati, tacopi na pÃripÆriæ gacchati, pheggupi na pÃripÆriæ gacchati, sÃropi na pÃripÆriæ gacchati. Evameva kho Ãvuso dussÅlassa sÅlavipannassa hatÆpaniso hoti avippaÂisÃro, AvippaÂisÃre asati avippaÂisÃravipannassa hatÆpanisaæ hoti pÃmojjaæ. PÃmojje asati pÃmojjavipannassa hatupanisà hoti pÅti. PÅtiyà asati pÅtivipannassa hatupanisà hoti passaddhi. Passaddhiyà asati passaddhivipannassa hatÆpanisaæ hoti sukhaæ. Sukhe asati sukhavipannassa hatÆpaniso hoti sammÃsamÃdhi. SammÃsamÃdhimhi asati sammÃsamÃdhivipannassa hatÆpanisaæ hoti yathÃbhÆta¤Ãïadassanaæ. YathÃbhÆta¤Ãïadassane asati yathÃbhÆta¤Ãïadassanavipannassa hatÆpanisà hoti nibbidÃ. NibbidÃya asati nibbidÃvipannassa hatÆpaniso hoti virÃgo. VirÃge asati virÃgavipannassa hatÆpanisaæ hoti vimutti¤Ãïadassanaæ. SÅlavato Ãvuso sÅlasampannassa upanisasampanno hoti avippaÂisÃro. AvippaÂisÃre sati avippaÂisÃrasampannassa upanisasampannaæ hoti pÃmojjaæ. PÃmojje sati [PTS Page 317] [\q 317/] pÃmojja sampannassa upanisasampannà hoti pÅti. PÅtiyà sati pÅtisampannassa upanisasampannà hoti passaddhi. Passaddhiyà sati passaddhisampannassa upanisasampannaæ hoti sukhaæ. Sukhe sati sukhasampannassa upanisasampanno hoti sammÃsamÃdhi. SammÃsamÃdhimhi sati sammÃsamÃdhisampannassa upanisasampannaæ hoti yathÃbhÆta¤Ãïadassanaæ. YathÃbhÆta¤Ãïadassane sati yathÃbhÆta¤Ãïadassanasampannassa upanisasampannà hoti nibbidÃ. NibbidÃya sati nibbidÃsampannassa upanisasampannà hoti virÃgo. VirÃge sati virÃgasampannassa upanisasampannaæ hoti vimutti¤Ãïadassanaæ. SeyyathÃpi Ãvuso rukkho sÃkhÃpalÃsasampanno tassa papaÂikÃpi pÃripÆriæ gacchati, tacopi pÃripÆriæ gacchati, pheggupi pÃripÆriæ gacchati, sÃropi pÃripÆriæ gacchati. Evameva kho Ãvuso sÅlavato sÅlasampannassa upanisasampanno hoti avippaÂisÃro, avippaÂisÃre sati avippaÂisÃrasampannassa upanisasampannaæ hoti pÃmojjaæ. PÃmojje sati pÃmojjasampannassa upanisasampannà hoti pÅti. PÅtiyà sati pÅtisampannassa upanisasampannà hoti passaddhi. Passaddhiyà sati passaddhisampannassa upanisasampannaæ hoti sukhaæ. Sukhe sati sukhasampannassa upanisasampanno hoti sammÃsamÃdhi. SammÃsamÃdhimhi sati sammÃsamÃdhisampannassa upanisasampannaæ hoti yathÃbhÆta¤Ãïadassanaæ. YathÃbhÆta¤Ãïadassane sati yathÃbhÆta¤Ãïadassanasampannassa upanisasampanno hoti nibbidÃvirÃgo. NibbidÃvirÃge sati nibbidÃvirÃgasampannassa upanisasampannaæ hoti vimutti¤Ãïadassananti. 11. 1. 6 Vyasana suttaæ Yo so bhikkhave bhikkhu akkosakaparibhÃsako1 ariyÆpavÃdÅ2 sabrahmacÃrÅnaæ aÂÂhÃnametaæ anavakÃso yaæ so ekÃdasannaæ vyasanÃnaæ a¤¤ataraæ vyasanaæ na nigaccheyya. Katamesaæ ekÃdasannaæ: 1. Akkosako paribhÃsako machasaæ. 2. AriyupavÃdo machasaæ [BJT Page 598] [\x 598/] Anadhigataæ nÃdhigacchati, adhigataæ1 parihÃyati, saddhammassa na vodÃyati, saddhammesu và adhimÃniko hoti. Anabhirato và brahmacariyaæ carati, a¤¤ataraæ và [PTS Page 318] [\q 318/] saÇkiliÂÂhaæ Ãpattiæ Ãpajjati. Sikkhaæ và paccakkhÃya hÅnÃyÃvattati, gÃÊhaæ và rogÃtaÇkaæ phusati, ummÃdaæ và pÃpuïÃti cittakkhepaæ, sammÆÊho kÃlaæ karoti, kÃyassa bhedà parammaraïà apÃyaæ duggatiæ vinipÃtaæ nirayaæ upapajjati. Yo so bhikkhave bhikkhu akkosakaparibhÃsako ariyÆpavÃdÅ sabrahmacÃrÅnaæ, aÂÂhÃnametaæ anavakÃso yaæ so imesaæ ekÃdasannaæ vyasanÃnaæ a¤¤ataraæ vyasanaæ na nigaccheyyÃti. 11. 1. 7 PaÂhama sa¤¤Ã suttaæ Atha kho Ãyasmà Ãnando yena bhagavà tenupasaÇkami. UpasaÇkamitvà bhagavantaæ abhivÃdetvà ekamantaæ nisÅdi. Ekamantaæ nisinno kho Ãyasmà Ãnando bhagavantaæ etadavoca: Siyà nu kho bhante bhikkhuno tathÃrÆpo samÃdhipaÂilÃbho yathà neva paÂhaviyaæ paÂhavisa¤¤Å assa, na Ãpasmiæ Ãposa¤¤Å assa, na tejasmiæ tejosa¤¤Å assa, na vÃyasmiæ vÃyosa¤¤Å assa, na ÃkÃsÃna¤cÃyatane ÃkÃsÃna¤cÃyatanasa¤¤Å assa, na vi¤¤Ãïa¤cÃyatane vi¤¤Ãïa¤cÃyatanasa¤¤Å assa, na Ãki¤ca¤¤Ãyatane Ãki¤ca¤¤Ãyatanasa¤¤Å assa, na nevasa¤¤ÃnÃsa¤¤Ãyatane nevasa¤¤ÃnÃsa¤¤Ãyatanasa¤¤Å assa. Na idha loke idha lokasa¤¤Å assa, na paraloke paralokasa¤¤Å assa. Yampidaæ diÂÂhaæ sutaæ mutaæ vi¤¤Ãtaæ pattaæ pariyesitaæ anuvicaritaæ manasÃ, tatrÃpi na sa¤¤Å assa, sa¤¤Å ca pana assÃti. 1. Adhigatà sÅmu * Siæhala potvvv nvvvŠti koÂasakvvv mvvv sÆtrayehi mula eyi. [BJT Page 600] [\x 600/] Siyà Ãnanda bhikkhuno tathÃrÆpo samÃdhipaÂilÃbho yathà neva paÂhaviyaæ paÂhavisa¤¤Å assa, na Ãpasmiæ Ãposa¤¤Å assa, na tejasmiæ tejosa¤¤Å assa, na vÃyasmiæ vÃyosa¤¤Å assa, na ÃkÃsÃna¤cÃyatane ÃkÃsÃna¤cÃyatanasa¤¤Å assa, na vi¤¤Ãïa¤cÃyatane vi¤¤Ãïa¤cÃyatanasa¤¤Å assa, na Ãki¤ca¤¤Ãyatane Ãki¤ca¤¤Ãyatanasa¤¤Å assa, na nevasa¤¤ÃnÃsa¤¤Ãyatane nevasa¤¤ÃnÃsa¤¤Ãyatanasa¤¤Å assa, na idhaloke idhalokasa¤¤Å assa, na paraloke [PTS Page 319] [\q 319/] paralokasa¤¤Å assa, yampidaæ diÂÂhaæ sutaæ mutaæ vi¤¤Ãtaæ pattaæ pariyesitaæ anuvicaritaæ manasÃ, tatrÃpi na sa¤¤Å assa, sa¤¤Å ca pana assÃti. YathÃkathaæ pana bhante siyà bhikkhuno tathÃrÆpo samÃdhipaÂilÃbho, yathà neva paÂhaviyaæ paÂhavisa¤¤Å assa, na Ãpasmiæ Ãposa¤¤Å assa, na tejasmiæ tejosa¤¤Å assa, na vÃyasmiæ vÃyosa¤¤Å assa, na ÃkÃsÃna¤cÃyatane ÃkÃsÃna¤cÃyatanasa¤¤Å assa, na vi¤¤Ãïa¤cÃyatane vi¤¤Ãïa¤cÃyatanasa¤¤Å assa, na Ãki¤ca¤¤Ãyatane Ãki¤ca¤¤Ãyatanasa¤¤Å assa, na nevasa¤¤ÃnÃsa¤¤Ãyatane nevasa¤¤ÃnÃsa¤¤Ãyatanasa¤¤Å assa, na idhaloke idhalokasa¤¤Å assa, na paraloke paralokasa¤¤Å assa, yampidaæ diÂÂhaæ sutaæ mutaæ vi¤¤Ãtaæ pattaæ pariyesitaæ anuvicaritaæ manasÃ, tatrÃpi na sa¤¤Å assa, sa¤¤Å ca pana assÃti. IdhÃnanda bhikkhu evaæ sa¤¤Å hoti: ''etaæ santaæ etaæ païÅtaæ yadidaæ sabbasaÇkhÃrasamatho sabbÆpadhipaÂinissaggo taïhakkhayo virÃgo nirodho nibbÃna''nti. Evaæ kho Ãnanda siyà bhikkhuno tathÃrÆpo samÃdhipaÂilÃbho, yathà Neva paÂhaviyaæ paÂhavisa¤¤Å assa, na Ãpasmiæ Ãposa¤¤Å assa, na tejasmiæ tejosa¤¤Å assa, na vÃyasmiæ vÃyosa¤¤Å assa, na ÃkÃsÃna¤cÃyatane ÃkÃsÃna¤cÃyatanasa¤¤Å assa, na vi¤¤Ãïa¤cÃyatane vi¤¤Ãïa¤cÃyatanasa¤¤Å assa, na Ãki¤ca¤¤Ãyatane Ãki¤ca¤¤Ãyatanasa¤¤Å assa, na nevasa¤¤ÃnÃsa¤¤Ãyatane nevasa¤¤ÃnÃsa¤¤Ãyatanasa¤¤Å assa, na idhaloke idhalokasa¤¤Å assa, na paraloke paralokasa¤¤Å assa, yampidaæ diÂÂhaæ sutaæ mutaæ vi¤¤Ãtaæ pattaæ pariyesitaæ anuvicaritaæ manasÃ, tatrÃpi na sa¤¤Å assa, sa¤¤Å ca pana assÃti. [BJT Page 602] [\x 602/] Atha kho Ãyasmà Ãnando bhagavato bhÃsitaæ abhinanditvà anumoditvà uÂÂhÃyÃsanà bhagavantaæ abhivÃdetvà padakkhiïaæ katvà yenÃyasmà sÃriputto tenupasaÇkami. UpasaÇkamitvà Ãyasmatà sÃriputtena saddhiæ sammodi. SammodanÅyaæ kathaæ sÃrÃïÅyaæ vÅtisÃretvà ekamantaæ nisÅdi. Ekamantaæ nisinno kho Ãyasmà Ãnando Ãyasmantaæ sÃriputtaæ etadavoca: Siyà nu kho Ãvuso sÃriputta bhikkhuno tathÃrÆpo samÃdhipaÂilÃbho yathÃneva paÂhaviyaæ paÂhavisa¤¤Å assa, na Ãpasmiæ Ãposa¤¤Å assa, na tejasmiæ tejosa¤¤Å assa, na vÃyasmiæ vÃyosa¤¤Å assa, na ÃkÃsÃna¤cÃyatane ÃkÃsÃna¤cÃyatanasa¤¤Å assa, na vi¤¤Ãïa¤cÃyatane vi¤¤Ãïa¤cÃyatanasa¤¤Å assa, na Ãki¤ca¤¤Ãyatane Ãki¤ca¤¤Ãyatanasa¤¤Å assa, na nevasa¤¤ÃnÃsa¤¤Ãyatane nevasa¤¤ÃnÃsa¤¤Ãyatanasa¤¤Å assa, na idhaloke idhalokasa¤¤Å assa, na paraloke paralokasa¤¤Å assa, yampidaæ diÂÂhaæ sutaæ mutaæ vi¤¤Ãtaæ pattaæ pariyesitaæ anuvicaritaæ manasÃ, tatrÃpi na sa¤¤Å assa, sa¤¤Å ca pana assÃti. Siyà Ãvuso Ãnanda bhikkhuno tathÃrÆpo samÃdhipaÂilÃbho yathà neva paÂhaviyaæ paÂhavisa¤¤Å assa, na Ãpasmiæ Ãposa¤¤Å assa, na tejasmiæ tejosa¤¤Å assa, na vÃyasmiæ vÃyosa¤¤Å assa, na ÃkÃsÃna¤cÃyatane ÃkÃsÃna¤cÃyatanasa¤¤Å assa, na vi¤¤Ãïa¤cÃyatane vi¤¤Ãïa¤cÃyatanasa¤¤Å assa, na Ãki¤ca¤¤Ãyatane Ãki¤ca¤¤Ãyatanasa¤¤Å assa, na nevasa¤¤ÃnÃsa¤¤Ãyatane nevasa¤¤ÃnÃsa¤¤Ãyatanasa¤¤Å assa, na idhaloke idhalokasa¤¤Å assa, na paraloke paralokasa¤¤Å assa, yampidaæ diÂÂhaæ sutaæ mutaæ vi¤¤Ãtaæ pattaæ pariyesitaæ anuvicaritaæ manasÃ, tatrÃpi na sa¤¤Å assa, sa¤¤Å ca pana assÃti. YathÃkathaæ panÃvuso sÃriputta siyà bhikkhuno tathÃrÆpo samÃdhipaÂilÃbho yathà neva paÂhaviyaæ paÂhavisa¤¤Å assa, na Ãpasmiæ Ãposa¤¤Å assa, na tejasmiæ tejosa¤¤Å assa, na vÃyasmiæ vÃyosa¤¤Å assa, na ÃkÃsÃna¤cÃyatane ÃkÃsÃna¤cÃyatanasa¤¤Å assa, na vi¤¤Ãïa¤cÃyatane vi¤¤Ãïa¤cÃyatanasa¤¤Å assa, na Ãki¤ca¤¤Ãyatane Ãki¤ca¤¤Ãyatanasa¤¤Å assa, na nevasa¤¤ÃnÃsa¤¤Ãyatane nevasa¤¤ÃnÃsa¤¤Ãyatanasa¤¤Å assa, na idhaloke idhalokasa¤¤Å assa, na paraloke paralokasa¤¤Å assa, yampidaæ diÂÂhaæ sutaæ mutaæ vi¤¤Ãtaæ pattaæ pariyesitaæ anuvicaritaæ manasÃ, tatrÃpi na sa¤¤Å assa, sa¤¤Å ca pana assÃti. IdhÃvuso Ãnanda bhikkhu evaæ sa¤¤Å hoti: 'etaæ santaæ etaæ païÅtaæ yadidaæ sabbasaÇkhÃrasamatho sabbÆpadhipaÂinissaggo taïhakkhayo virÃgo nirodho nibbÃna''nti, evaæ kho Ãvuso Ãnanda, siyà bhikkhuno tathÃrÆpo samÃdhipaÂilÃbho yathà neva paÂhaviyaæ paÂhavisa¤¤Å assa, na Ãpasmiæ Ãposa¤¤Å assa, na tejasmiæ tejosa¤¤Å assa, na vÃyasmiæ vÃyosa¤¤Å assa, na ÃkÃsÃna¤cÃyatane ÃkÃsÃna¤cÃyatanasa¤¤Å assa, na vi¤¤Ãïa¤cÃyatane vi¤¤Ãïa¤cÃyatanasa¤¤Å assa, na Ãki¤ca¤¤Ãyatane Ãki¤ca¤¤Ãyatanasa¤¤Å assa, na nevasa¤¤ÃnÃsa¤¤Ãyatane nevasa¤¤Ã nÃsa¤¤Ãyatanasa¤¤Åassa, na idhaloke idhalokasa¤¤Å assa, na paraloke paralokasa¤¤Å assa, yampidaæ diÂÂhaæ sutaæ mutaæ vi¤¤Ãtaæ pattaæ pariyesitaæ anuvicaritaæ manasÃ, tatrÃpi na sa¤¤Å assa, sa¤¤Å ca pana assÃti. Acchariyaæ Ãvuso, abbhutaæ Ãvuso, yatra hi nÃma satthu ca sÃvakassa ca atthena attho bya¤janena bya¤janaæ saæsaædissati samessati na viggahissati, yadidaæ aggapadasmiæ. [BJT Page 604] [\x 604/] IdÃnÃhaæ Ãvuso bhagavantaæ upasaÇkamitvà etamatthaæ apucchiæ. BhagavÃpi me eteheva padehi etehi bya¤janehi etamatthaæ vyÃkÃsi, seyyathÃpi Ãyasmà sÃriputto. Acchariyaæ Ãvuso, abbhutaæ Ãvuso, yatra hi nÃma satthu ca sÃvakassa ca atthena attho bya¤janena bya¤janaæ saæsaædissati, samessati, na viggahissati, yadidaæ Aggapadasminti. 11. 1. 8 ManasikÃra suttaæ Atha kho Ãyasmà Ãnando yena bhagavà tenupasaÇkami. UpasaÇkamitvà bhagavantaæ abhivÃdetvà [PTS Page 320] [\q 320/] ekamantaæ nisÅdi. Ekamantaæ nisinno kho Ãyasmà Ãnando bhagavantaæ etadavoca: Siyà nu kho bhante bhikkhuno tathÃrÆpo samÃdhipaÂilÃbho, yathà na cakkhuæ manasi kareyya, na rÆpaæ manasi kareyya, na sotaæ manasi kareyya, na saddaæ manasi kareyya, na ghÃnaæ manasi kareyya, na gandhaæ manasi kareyya, na jivhaæ manasi kareyya, na kÃyaæ manasi kareyya, na phoÂÂhabbaæ manasi kareyya, na paÂhaviæ manasi kareyya, na Ãpaæ manasi kareyya, na tejaæ manasi kareyya, na vÃyaæ manasi kareyya, na ÃkÃsÃna¤cÃyatanaæ manasi kareyya, na vi¤¤Ãïa¤cÃyatanaæ manasi kareyya, na Ãki¤ca¤¤Ãyatanaæ manasi kareyya, na nevasa¤¤ÃnÃsa¤¤Ãyatanaæ manasi kareyya, na idha lokaæ manasi kareyya, na paralokaæ manasi kareyya, yampidaæ diÂÂhaæ sutaæ mutaæ vi¤¤Ãtaæ pattaæ pariyesitaæ anuvicaritaæ manasÃ, tampi na manasi kareyya, manasi ca pana kareyyÃti. [BJT Page 606] [\x 606/] Siyà Ãnanda bhikkhuno tathÃrÆpo samÃdhipaÂilÃbho, yathà na cakkhuæ manasi kareyya, na rÆpaæ manasi kareyya, na sotaæ manasi kareyya, na saddaæ manasi kareyya, na ghÃnaæ manasi kareyya, na gandhaæ manasi kareyya, na jivhaæ manasi kareyya, na kÃyaæ manasi kareyya, na phoÂÂhabbaæ manasi kareyya, na paÂhaviæ manasi kareyya, na Ãpaæ [PTS Page 322] [\q 322/] manasi kareyya, na tejaæ manasi kareyya, na vÃyaæ manasi kareyya, na ÃkÃsÃna¤cÃyatanaæ manasi kareyya, na vi¤¤Ãïa¤cÃyatanaæ manasi kareyya, na Ãki¤ca¤¤Ãyatanaæ manasi kareyya, na nevasa¤¤ÃnÃsa¤¤Ãyatanaæ manasi kareyya, na idha lokaæ manasi kareyya, na paralokaæ manasi kareyya, yampidaæ diÂÂhaæ sutaæ mutaæ vi¤¤Ãtaæ pattaæ pariyesitaæ anuvicaritaæ manasÃ, tampi na manasi kareyya, manasi ca pana kareyyÃti. Yathà kathaæ pana bhante siyà bhikkhuno tathÃrÆpo samÃdhipaÂilÃbho, yathà na cakkhuæ manasi kareyya, na rÆpaæ manasi kareyya, na sotaæ manasi kareyya, na saddaæ manasi kareyya, na ghÃnaæ manasi kareyya, na gandhaæ manasi kareyya, na jivhaæ manasi kareyya, na kÃyaæ manasi kareyya, na phoÂÂhabbaæ manasi kareyya, na paÂhaviæ manasi kareyya, na Ãpaæ manasi kareyya, na tejaæ manasi kareyya, na vÃyaæ manasi kareyya, na ÃkÃsÃna¤cÃyatanaæ manasi kareyya, na vi¤¤Ãïa¤cÃyatanaæ manasi kareyya, na Ãki¤ca¤¤Ãyatanaæ manasi kareyya, na nevasa¤¤ÃnÃsa¤¤Ãyatanaæ manasi kareyya, na idha lokaæ manasi kareyya, na paralokaæ manasi kareyya, yampidaæ diÂÂhaæ sutaæ mutaæ vi¤¤Ãtaæ pattaæ pariyesitaæ anuvicaritaæ manasÃ, tampi na manasi kareyya, manasi ca pana kareyyÃti. IdhÃnanda bhikkhu evaæ manasi karoti: ''etaæ santaæ etaæ païÅtaæ yadidaæ sabbasaÇkhÃrasamatho sabbÆpadhipaÂinissaggo taïhakkhayo virÃgo nirodho nibbÃna''nti evaæ kho Ãnanda siyà bhikkhuno tathÃrÆpo samÃdhipaÂilÃbho, yathà na cakkhuæ manasi kareyya, na rÆpaæ manasi kareyya, na sotaæ manasi kareyya, na saddaæ manasi kareyya, na ghÃnaæ manasi kareyya, na gandhaæ manasi kareyya, na jivhaæ manasi kareyya, na kÃyaæ manasi kareyya, na phoÂÂhabbaæ manasi kareyya, na paÂhaviæ manasi kareyya, na Ãpaæ manasi kareyya, na tejaæ manasi kareyya, na vÃyaæ manasi kareyya, na ÃkÃsÃna¤cÃyatanaæ manasi kareyya, na vi¤¤Ãïa¤cÃyatanaæ manasi kareyya, na Ãki¤ca¤¤Ãyatanaæ manasi kareyya, na nevasa¤¤ÃnÃsa¤¤Ãyatanaæ manasi kareyya, na idha lokaæ manasi kareyya, na paralokaæ manasi kareyya, yampidaæ diÂÂhaæ sutaæ mutaæ vi¤¤Ãtaæ pattaæ pariyesitaæ anuvicaritaæ manasÃ, tampi na manasi kareyya, manasi ca pana kareyyÃti. [BJT Page 608] [\x 608/] 11. 1. 9 Sandha suttaæ Ekaæ samayaæ bhagavà nÃdike viharati [PTS Page 323] [\q 323/] gi¤jakÃvasathe atha kho Ãyasmà sandho1 yena bhagavà tenupasaÇkami. UpasaÇkamitvà bhagavantaæ abhivÃdetvà ekamantaæ nisÅdi. Ekamantaæ nisinnaæ kho Ãyasmantaæ sandhaæ bhagavà etadavoca: ùjÃnÅyajjhÃyitaæ sandhajhÃya2, mà khaluÇkajjhÃyitaæ. Katha¤ca khaluÇkajjhÃyitaæ hoti: AssakhaluÇko hi sandha doïiyÃ3 baddho 'yavasaæ yavasanti' jhÃyati, taæ kissa hetu: na hi sandha assakhaluÇkassa doïiyÃ, baddhassa evaæ hoti, kiæ nu kho maæ ajja assadammasÃrathÅ kÃraïaæ kÃressati? KimassÃhaæ patikaromÅ'ti? So doïiyà baddho 'yavasaæ yavasanti, jhÃyati. Evameva kho sandha idhekacco purisakhaluÇko ara¤¤agatopi rukkhakamÆlagatopi su¤¤ÃgÃragatopi kÃmarÃgapariyuÂÂhitena cetasà viharati kÃmarÃgaparetena. Uppannassa ca kÃmarÃgassa nissaraïaæ yathÃbhÆtaæ nappajÃnÃti. So kÃmarÃgaæ yeva antaraæ karitvà jhÃyati pajjhÃyati nijjhÃyati, apajjhÃyati. VyÃpÃdapariyuÂÂhitena cetasà viharati thÅnamiddhapariyuÂÂhitena cetasà viharati uddhaccakukkuccapariyuÂÂhitena cetasà viharati vicikicchÃpariyuÂÂhitena cetasà viharati vicikicchà paretena. UppannÃya ca vicikicchÃya nissaraïaæ yathÃbhÆtaæ nappajÃnÃti. So vicikicchaæ yeva antaraæ karitvà jhÃyati pajjhÃyati [PTS Page 224] [\q 224/] nijjhÃyati apajjhÃyati. So paÂhavimpi nissÃya jhÃyati, Ãpampi nissÃya jhÃyati, tejampi nissÃya jhÃyati, vÃyampi nissÃya jhÃyati, ÃkÃsÃna¤cÃyatanampi nissÃya jhÃyati, vi¤¤Ãïa¤cÃyatanampi nissÃya jhÃyati, Ãki¤ca¤¤Ãyatanampi nissÃya jhÃyati, nevasa¤¤ÃnÃsa¤¤Ãyatanampi nissÃya jhÃyati, idha lokampi nissÃya paralokampi nissÃya jhÃyati, yampidaæ diÂÂhaæ sutaæ mutaæ vi¤¤Ãtaæ pattaæ pariyesitaæ anuvicaritaæ manasÃ, tampi nissÃya jhÃyati. Evaæ kho sandha purisakhaluÇkajjhÃyitaæ hoti. 1. Saddho machasaæ. 2. JhÃyatha sÅmu. 3. Bandho syÃ, [BJT Page 610] [\x 610/] Katha¤ca sandha ÃjÃnÅyajjhÃyitaæ hoti: bhadro hi sandha assÃjÃnÅyo doïiyà baddho na yavasaæ yavasanti jhÃyati. Taæ kissa hetu: bhadrassa hi sandha assÃjÃnÅyassa doïiyà baddhassa evaæ hoti: kiæ nu kho maæ ajja assadammasÃrathi kÃraïaæ kÃressati? KimassÃhaæ patikaromÅ'ti? So doïiyà baddho na yavasaæ yavasanti jhÃyati. Bhadrohi sandha assÃjÃnÅyo yathà iïaæ yathà baddhaæ1 yathà jÃniæ yathà kaliæ, evaæ patodassa ajjhoharaïaæ samanupassati. Evameva kho sandha bhadro purisÃjÃnÅyo ara¤¤agatopi rukkhamÆlagatopi su¤¤ÃgÃragatopi na kÃmarÃgapariyuÂÂhitena cetasà viharati na kÃmarÃgaparetena, uppannassa ca kÃmarÃgassa nissaraïaæ yathÃbhÆtaæ pajÃnÃti. Na vyÃpÃdapariyuÂÂhitena cetasà viharati na vyÃpÃdaparetena, uppannassa ca vyÃpÃdassa nissaraïaæ yathÃbhÆtaæ pajÃnÃti. Na thÅnamiddhapariyuÂÂhitena cetasà viharati na thÅnamiddhaparetena, uppannassa ca thÅnamiddhassa nissaraïaæ yathÃbhÆtaæ pajÃnÃti. Na uddhaccakukkuccapariyuÂÂhitena cetasà viharati na uddhaccakukkuccaparetena, uppannÃya ca uddhaccakukkuccassa nissaraïaæ yathÃbhÆtaæ pajÃnÃti. Na vicikicchÃpariyuÂÂhitena cetasà viharati na vicikicchà paretena, uppannÃya ca vicikicchÃya nissaraïaæ yathÃbhÆtaæ pajÃnÃti. So. 6Neva paÂhaviæ nissÃya jhÃyati. Na Ãpaæ nissÃya jhÃyati, na tejaæ nissÃya jhÃyati, na vÃyaæ nissÃya jhÃyati, na ÃkÃsÃna¤cÃyatanaæ nissÃya jhÃyati, na vi¤¤Ãïa¤cÃyatanaæ nissÃya jhÃyati, na Ãki¤ca¤¤Ãyatanaæ nissÃya jhÃyati, na nevasa¤¤ÃnÃsa¤¤Ãyatanaæ nissÃya jhÃyati, na [PTS Page 325] [\q 325/] idha lokaæ nissÃya jhÃyati, na paralokaæ nissÃya jhÃyati. Yampidaæ diÂÂhaæ sutaæ mutaæ vi¤¤Ãtaæ pattaæ pariyesitaæ anuvicaritaæ manasÃ. Tampi nissÃya na jhÃyati, jhÃyati ca pana evaæ jhÃyi¤ca pana sandha bhadraæ purisÃjÃnÅyaæ saindà devà sabrahmakà sapajÃpatikà ÃrakÃva namassanti: Namo te purisÃja¤¤a na mo te purisuttama Yassa te nÃbhijÃnÃma yampi nissÃya jhÃyasÅ ti. Evaæ vutte Ãyasmà sandho bhagavantaæ etadavoca: 1. Bandhaæ machasaæ. [BJT Page 612] [\x 612/] Kathaæ jhÃyÅ pana bhante bhadro1 purisa jÃnÅyo jhÃyati, so neva paÂhaviæ nissÃya jhÃyati. Na Ãpaæ nissÃya jhÃyati, na tejaæ nissÃya jhÃyati, na vÃyaæ nissÃya JhÃyati, na ÃkÃsÃna¤cÃyatanaæ nissÃya jhÃyati, na vi¤¤Ãïa¤cÃyatanaæ nissÃya jÃyati, na Ãki¤ca¤¤Ãyatanaæ nissÃya jhÃyati, na nevasa¤¤ÃnÃsa¤¤Ãyatanaæ nissÃya jhÃyati, na idha lokaæ nissÃya jhÃyati, na paralokaæ nissÃya jhÃyati. Yampidaæ diÂÂhaæ sutaæ mutaæ vi¤¤Ãtaæ pattaæ pariyesitaæ anuvicaritaæ manasÃ. Tampi nissÃya jhÃyati, jhÃyati ca pana kathaæ jhÃyi¤ca pana bhante bhadraæ purisÃjÃnÅyaæ saindà devà sabrahmakà sapajÃpatikà ÃrakÃva namassanti: Namo te purisÃja¤¤a namo te purisuttama Yassa te nÃbhijÃnÃma yampi nissÃya jhÃyasÅ ti. Idha sandha bhadrassa purisajÃnÅyassa paÂhaviyÃ1 paÂhavisa¤¤Ã vibhÆtà hoti, Ãpasmiæ Ãposa¤¤Ã vibhÆtà hoti, tejasmiæ tejosa¤¤Ã vibhÆtà hoti, vÃyasmiæ vÃyosa¤¤Ã vibhÆtà hoti, ÃkÃsÃna¤cÃyatane ÃkÃsÃna¤cÃyatanasa¤¤Ã vibhÆtà hoti, vi¤¤Ãïa¤cÃyatane vi¤¤Ãïa¤cÃyatanasa¤¤Ã [PTS Page 326] [\q 326/] vibhÆtà hoti, Ãki¤ca¤¤Ãyatane Ãki¤ca¤¤Ãyatanasa¤¤Ã vibhÆtà hoti, nevasa¤¤ÃnÃsa¤¤Ãyatane nevasa¤¤ÃnÃsa¤¤Ãyatanasa¤¤Ã vibhÆtà hoti, idha loke idhalokasa¤¤Ã vibhÆtà hoti, paraloke paralokasa¤¤Ã vibhÆtà hoti. Yampidaæ diÂÂhaæ sutaæ mutaæ vi¤¤Ãtaæ pattaæ pariyesitaæ anuvicaritaæ manasà tatrÃpi sa¤¤Ã vibhÆtà hoti evaæ jhÃyÅ kho sandha bhadro purisÃjÃnÅyo neva paÂhaviæ nissÃya jhÃyati, na Ãpaæ nissÃya jhÃyati, na tejaæ nissÃya jhÃyati, na vÃyaæ nissÃya jhÃyati, na ÃnÃsÃna¤cÃyatanaæ nissÃya jhÃyati, na vi¤¤Ãïa¤cÃyatanaæ nissÃya jhÃyati, na Ãki¤ca¤¤Ãyatanaæ nissÃya jhÃyati, na nevasa¤¤ÃnÃsa¤¤Ãyatanaæ nissÃya jhÃyati, na idhalokaæ nissÃya jhÃyati, na paralokaæ nissÃya jhÃyati, yampidaæ diÂÂhaæ sutaæ mutaæ vi¤¤Ãtaæ pattaæ pariyesitaæ anuvicaritaæ manasÃ, tampi nissÃya na jhÃyati, jhÃyati ca pana evaæ jhÃyi¤ca pana sandha bhadraæ purisÃjÃnÅyaæ saindà devà sabrahmakà sapajÃpatikà ÃrakÃva namassanti: Namo te purisÃja¤¤a namo te purisuttama Yassa te nÃbhijÃnÃma yampi nissÃya jhÃyasÅti. 1. PaÂhaviyaæ machasaæ. [BJT Page 614] [\x 614/] 11. 1. 10 MoranivÃpa suttaæ Ekaæ samayaæ bhagavà rÃjagahe viharati moranivÃpe paribbÃjakÃrÃme. Tatra kho bhagavà bhikkhu Ãmantesi bhikkhavoti. Bhadanteti te bhikkhu bhagavato paccassosuæ. Bhagavà etadavoca: TÅhi bhikkhave dhammehi samannÃgato bhikkhu accantaniÂÂho hoti accantayogakkhemÅ accantabrahmacÃrÅ accantapariyosÃno seÂÂho devamanussÃnaæ katamehi tÅhi: asekhena sÅlakkhandhena asekhena samÃdhikkhandhena asekhena pa¤¤Ãkkhandhena. Imehi kho bhikkhave tÅhi dhammehi samannÃgato bhikkhu [PTS Page 327] [\q 327/] accantaniÂÂho hoti accantayogakkhemÅ accantabrahmacÃrÅ accantapariyosÃno seÂÂho devamanussÃnaæ. Aparehipi bhikkhave tÅhi dhammehi samannÃgato bhikkhu accantaniÂÂho hoti accantayogakkhemÅ accantabrahmacÃrÅ accantapariyosÃno seÂÂho devamanussÃnaæ. Katamehi tÅhi: iddhipÃÂihÃriyena, ÃdesanÃpÃÂihÃriyena anusÃsanÅpÃÂihÃriyena. Imehi kho bhikkhave tÅhi dhammehi samannÃgato bhikkhu accantaniÂÂho hoti accantayogakkhemÅ accantabrahmacÃrÅ accantapariyosÃno seÂÂho devamanussÃnaæ. Aparehipi bhikkhave tÅhi dhammehi samannÃgato bhikkhu accantaniÂÂho hoti accantayogakkhemÅ accantabrahmacÃrÅ accantapariyosÃno seÂÂho devamanussÃnaæ, katamehi tÅhi: sammÃdiÂÂhiyÃ, sammäÃïena, sammà vimuttiyà imehi kho bhikkhave tÅhi dhammehi samannÃgato bhikkhu accantaniÂÂho hoti, accantayogakkhemÅ, accantabrahmacÃrÅ accantapariyosÃno seÂÂho devamanussÃnaæ. [BJT Page 616] [\x 616/] DvÅhi bhikkhave dhammehi samannÃgato bhikkhu accantaniÂÂho hoti accantayogakkhemÅ accantabrahmacÃrÅ accantapariyosÃno seÂÂho devamanussÃnaæ. Katamehi dvÅhi: vijjÃya ca caraïena ca. Imehi kho bhikkhave dhammehi samannÃgato bhikkhu accantaniÂÂho hoti accantayogakkhemÅ accantabrahmacÃrÅ accantapariyosÃno seÂÂho devamanussÃnaæ. Brahmuna pesà bhikkhave sanaækumÃrena gÃthà bhÃsitÃ: Khattiyo seÂÂho janetasmiæ ye gottapaÂisÃrino VijjÃcaraïasampanno so seÂÂho devamÃnuseti. Sà kho panesà bhikkhave brahmunà sanaækumÃrena gÃthà sugÅtÃ, no duggÅtà subhÃsità no dubbhÃsitÃ, [PTS Page 328] [\q 328/] atthasaæhità no anatthasaæhità anumatà mayÃ. Ahampi bhikkhave evaæ vadÃmi. Khattiyo seÂÂho janetasmiæ ye gottapaÂisÃrino VijjÃcaraïasampanno so seÂÂho devamÃnuseti. Nissayavaggo paÂhamo. TatruddÃnaæ: Kimatthiyà cetanà tayo upanisà vyasanena ca Dve sa¤¤Ã manasikÃro sandho moranivÃpakanti. [BJT Page: 618 [\x 618/] ] 2. Anussativaggo 11. 2. 1 MahÃnÃma suttaæ Ekaæ samayaæ bhagavà sakkesu viharati kapilavatthusmiæ nigrodhÃrÃme. Tena kho pana samayena sambahulà bhikkhu bhagavato cÅvarakammaæ karonti, 'niÂÂhitacÅvaro bhagavà temÃsaccayena cÃrikaæ pakkamissatÅ'ti. Assosi kho mahÃnÃmo sakko sambahulà kira bhikkhu bhagavato cÅvarakammaæ karonti 'niÂÂhitacÅvaro bhagavà temÃsaccayena cÃrikaæ pakkamissatÅ'ti. Atha kho mahÃnÃmo sakko yena bhagavà tenupasaÇkami. UpasaÇkamitvà bhagavantaæ abhivÃdetvà ekamantaæ nisÅdi. Ekamantaæ nisinno kho mahÃnÃmo sakko bhagavantaæ etadavoca: Sutaæ me taæ bhante 'sambahulà kira bhikkhu bhagavato cÅvarakammaæ karonti niÂÂhitacÅvaro bhagavà temÃsaccayena cÃrikaæ pakkamissatÅ'ti. Tesaæ no bhante nÃnÃvihÃrehi viharataæ kenassa vihÃrena vihÃtabbanti? [PTS Page 329] [\q 329/] SÃdhu sÃdhu mahÃnÃma, etaæ kho mahÃnÃma tumhÃkaæ patirÆpaæ kulaputtÃnaæ yaæ tumhe tathÃgataæ upasaÇkamitvà puccheyyÃtha, 'tesaæ no bhante nÃnà vihÃrehi viharataæ kenassa vihÃrena vihÃtabba''nti. Saddho kho mahÃnÃma ÃrÃdhako hoti no assaddho, Ãraddhaviriyo ÃrÃdhako hoti, no kusÅto: upaÂÂhitasatÅ ÃrÃdhako hoti, no muÂÂhassatÅ: samÃhito ÃrÃdhako hoti, no asamÃhito pa¤¤avà ÃrÃdhako hoti no duppa¤¤o. Imesu kho tvaæ mahÃnÃma pa¤casu dhammesu patiÂÂhÃya chadhamme uttariæ bhÃveyyÃsi. Idha tvaæ mahÃnÃma tathÃgataæ anussareyyÃsi, 'itipi so bhagavà arahaæ sammÃsambuddho vijjÃcaraïasampanno sugato lokavidÆ anuttaro purisadammasÃrathi satthà devamanussÃnaæ buddho bhagavÃ'ti. 1. Kena syà [BJT Page 620] [\x 620/] Yasmiæ mahÃnÃma samaye ariyasÃvako tathÃgataæ anussarati nevassa tasmiæ samaye rÃgapariyuÂÂhitaæ cittaæ hoti, na dosapariyuÂÂhitaæ cittaæ hoti, na mohapariyuÂÂhitaæ cittaæ hoti. Ujugatamevassa tasmiæ samaye cittaæ hoti. TathÃgataæ Ãrabbha ujugatacitto kho pana mahÃnÃma ariyasÃvako labhati atthavedaæ labhati dhammavedaæ, labhati dhammÆpasaæhitaæ pÃmojjaæ pamuditassa pÅti jÃyati, pÅtamanassa kÃyo passambhati, passaddhakÃyo sukhaæ vediyati, sukhino cittaæ samÃdhiyati. Ayaæ vuccati mahÃnÃma ariyasÃvako visamagatÃya pajÃya sampanno viharati, sabyÃpajjhÃya pajÃya abyÃpajjho viharati, dhammasotasamÃpanno buddhÃnussatiæ bhÃveti. Puna ca paraæ tvaæ mahÃnÃma dhammaæ anussareyyÃsi, 'svÃkkhÃto bhagavatà dhammo sandiÂÂhiko akÃliko ehipassiko opanayiko paccattaæ veditabbo vi¤¤ÆhÅ'ti yasmiæ mahÃnÃma samaye ariyasÃvako dhammaæ anussarati nevassa tasmiæ samaye rÃgapariyuÂÂhitaæ [PTS Page 330] [\q 330/] cittaæ hoti, na dosapariyuÂÂhitaæ cittaæ hoti, na mohapariyuÂÂhitaæ cittaæ hoti. Ujugatamevassa tasmiæ samaye cittaæ hoti. Dhammaæ Ãrabbha ujugatacitto kho pana mahÃnÃma ariyasÃvako labhati atthavedaæ labhati dhammavedaæ, labhati dhammÆpasaæhitaæ pÃmojjaæ pamuditassa pÅti jÃyati, pÅtamanassa kÃyo passambhati, passaddhakÃyo sukhaæ vediyati, sukhino cittaæ samÃdhiyati. Ayaæ vuccati mahÃnÃma ariyasÃvako visamagatÃya pajÃya sampanno viharati, sabyÃpajjhÃya pajÃya abyÃpajjho viharati, dhammasotasamÃpanno dhammÃnussatiæ bhÃveti. Puna ca paraæ tvaæ mahÃnÃma saÇghaæ anussareyyÃsi, 'supaÂipanno bhagavato sÃvakasaÇgho, ujupaÂipanno bhagavato sÃvakasaÇgho, ¤ÃyapaÂipanno bhagavato sÃvakasaÇgho, sÃmÅcipaÂipanno bhagavato sÃvakasaÇgho yadidaæ cattÃri purisayugÃni aÂÂhapurisapuggalÃ. Esa bhagavato sÃvakasaÇgho Ãhuneyyo pÃhuïeyyo dakkhiïeyyo a¤jalikaraïÅyo anuttaraæ pu¤¤akkhettaæ lokassÃ'ti. [BJT Page 622] [\x 622/] Yasmiæ mahÃnÃma samaye ariyasÃvako saÇghaæ anussarati nevassa tasmiæ samaye rÃgapariyuÂÂhitaæ cittaæ hoti, na dosapariyuÂÂhitaæ cittaæ hoti, na mohapariyuÂÂhitaæ cittaæ hoti. Ujugatamevassa tasmiæ samaye cittaæ hoti. SaÇghaæ Ãrabbha ujugatacitto kho pana mahÃnÃma ariyasÃvako labhati atthavedaæ labhati dhammavedaæ, labhati dhammÆpasaæhitaæ pÃmojjaæ, pamuditassa pÅti jÃyati, pÅtamanassa kÃyo passambhati, passaddhakÃyo sukhaæ vediyati, sukhino cittaæ samÃdhiyati. Ayaæ vuccati mahÃnÃma ariyasÃvako visamagatÃya pajÃya sampanno viharati, sabyÃpajjhÃya pajÃya abyÃpajjho viharati, dhammasotasamÃpanno saÇghÃnussatiæ bhÃveti. Puna ca paraæ tvaæ mahÃnÃma attano sÅlÃni anussareyyÃsi akhaï¬Ãni acchiddÃni asabalÃni akammÃsÃni bhujissÃni vi¤¤ÆppasatthÃni aparÃmaÂÂhÃni samÃdhisaævattanikÃni. Yasmiæ mahÃnÃma samaye ariyasÃvako sÅlaæ anussarati, nevassa tasmiæ samaye rÃgapariyuÂÂhitaæ cittaæ hoti, na dosapariyuÂÂhitaæ cittaæ hoti, na [PTS Page 331] [\q 331/] mohapariyuÂÂhitaæ cittaæ hoti. Ujugatamevassa tasmiæ samaye cittaæ hoti sÅlaæ Ãrabbha. Ujugatacitto kho pana mahÃnÃma ariyasÃvako labhati atthavedaæ labhati dhammavedaæ, labhati dhammÆpasaæhitaæ pÃmojjaæ, pamuditassa pÅti jÃyati, pÅtamanassa kÃyo passambhati, passaddhakÃyo sukhaæ vedivayati, sukhino cittaæ samÃdhiyati. Ayaæ vuccati mahÃnÃma ariyasÃvako visamagatÃya pajÃya sampatto viharati, sabyÃpajjhÃya pajÃya abyÃpajjho viharati, dhammasotasamÃpanno sÅlÃnussatiæ bhÃveti. Puna ca paraæ tvaæ mahÃnÃma attano cÃgaæ anussareyyÃsi, 'lÃbhà vata me, suladdhaæ vata me, yohaæ maccheramalapariyuÂÂhitÃya pajÃya vigatamalamaccherena cetasà agÃraæ ajjhÃvasÃmi muttacÃgo payatapÃïÅ vossaggarato yÃcayogo dÃnasaævibhÃgarato'ti. [BJT Page 624] [\x 624/] Yasmiæ mahÃnÃma samaye ariyasÃvako cÃgaæ anussarati nevassa tasmiæ samaye rÃgapariyuÂÂhitaæ cittaæ hoti, na dosapariyuÂÂhitaæ cittaæ hoti, na mohapariyuÂÂhitaæ cittaæ hoti. Ujugatamevassa tasmiæ samaye cittaæ hoti. CÃgaæ Ãrabbha ujugatacitto kho pana mahÃnÃma ariyasÃvako labhati atthavedaæ labhati dhammavedaæ, labhati dhammÆpasaæhitaæ pÃmojjaæ. Pamuditassa pÅti jÃyati, pÅtamanassa kÃyo passambhati, passaddhakÃyo sukhaæ vediyati, sukhino cittaæ samÃdhiyati. Ayaæ vuccati mahÃnÃma ariyasÃvako visamagatÃya pajÃya sampatto viharati, sabyÃpajjhÃya pajÃya abyÃpajjho viharati, dhammasotasamÃpanno cÃgÃnussatiæ bhÃveti. Puna ca paraæ tvaæ mahÃnÃma devatà anussareyyÃsi, 'santi devà cÃtummahÃrÃjikÃ, santi devà tÃvatiæsÃ, santi devà yÃmÃ, santi devà tusitÃ, santi devà nimmÃïaratino, santi devà paranimmitavasavattino, santi devà brahmakÃyikÃ, santi devà tatuttariæ yathà rÆpÃya saddhÃya samannÃgatà tà devatà ito cutà tattha [PTS Page 332] [\q 332/] uppannÃ, mayhampi tathÃrÆpà saddhà saævijjati. YathÃrÆpena sÅlena samannÃgatà devatà ito cutà tattha uppannÃ, mayhampi tathÃrÆpaæ sÅlaæ saævijjati. YathÃrÆpena sutena samannÃgatà tà devatà ito cutà tattha upapannÃ, mayhampi tathÃrÆpaæ sutaæ saævijjati. YathÃrÆpena cÃgena samannÃgatÃ, tà devatà ito cutà tattha upapannÃ, mayhampi tathÃrÆpo cÃgo saævijjati. YathÃrÆpÃya pa¤¤Ãya samannÃgatà tà devatà ito cutà tattha upapannÃ, mayhampi tathÃrÆpà pa¤¤Ã saævijjatÅ''ti. Yasmiæ mahÃnÃma samaye ariyasÃvako attano ca tÃsa¤ca devatÃnaæ saddha¤ca sÅla¤ca suta¤ca cÃga¤ca pa¤¤a¤ca anussarati, nevassa tasmiæ samaye rÃgapariyuÂÂhitaæ cittaæ hoti, na dosapariyuÂÂhitaæ cittaæ hoti, na mohapariyuÂÂhitaæ cittaæ hoti. Ujugatamevassa tasmiæ samaye cittaæ hoti devatà Ãrabbha. Ujugatacitto kho pana mahÃnÃma ariyasÃvako labhati atthavedaæ, labhati dhammavedaæ, labhati dhammÆpasaæhitaæ pÃmojjaæ. Pamuditassa pÅti jÃyati, pÅtamanassa kÃyo passambhati. PassaddhakÃyo sukhaæ vediyati. Sukhino cittaæ samÃdhiyati. Ayaæ vuccati mahÃnÃma ariyasÃvako visamagatÃya pajÃya sampatto viharati. SabyÃpajjhÃya pajÃya abyÃpajjho viharati dhammasotasamÃpanno devatÃnussatiæ bhÃvetÅ'ti. [BJT Page 626] [\x 626/] 11. 2. 2 Dutiya mahÃnÃma suttaæ Ekaæ samayaæ bhagavà sakkesu viharati kapilavatthusmiæ nigrodhÃrÃme, tena kho pana samayena mahÃnÃmo sakko gilÃnà vuÂÂhito hoti aciravuÂÂhito gela¤¤Ã. Tena kho pana samayena sambahulà bhikkhÆ bhagavato cÅvarakammaæ karonti 'niÂÂhitacÅvaro bhagavà temÃsaccayena cÃrikaæ pakkamissatÅ'ti. Assosi kho mahÃnÃma sakko 'sambahulà kira bhikkhu bhagavato cÅvarakammaæ karonti, niÂÂhitacÅvaro bhagavà temÃsaccayena cÃrikaæ pakkamissatÅ'ti. Atha kho mahÃnÃmo sakko yena bhagavà tenupasaÇkami. [PTS Page 333] [\q 333/] upasaÇkamitvà bhagavantaæ abhivÃdetvà ekamantaæ nisÅdi. Ekamantaæ nisinno kho mahÃnÃmo sakko bhagavantaæ etadavoca: Sutaæ metaæ bhante, 'sambahulà kira bhikkhu bhagavato cÅvarakammaæ karonti 'niÂÂhitacÅvaro bhagavà temÃsaccayena cÃrikaæ pakkamissatÅ'ti. Tesaæ no bhante nÃnÃvihÃrehi viharataæ kenassa vihÃrena vihÃtabbanti? SÃdhu sÃdhu mahÃnÃma, etaæ kho mahÃnÃma tumhÃkaæ patirÆpaæ kulaputtÃnaæ yaæ tumhe tathÃgataæ upasaÇkamitvà puccheyyÃtha, 'tesaæ no bhante nÃnÃvihÃrehi viharataæ kenassa vihÃrena vihÃtabba'nti. Saddho kho mahÃnÃma ÃrÃdhako hoti no assaddho, Ãraddhaviriyo ÃrÃdhako hoti no kusÅto, upaÂÂhitasati ÃrÃdhako hoti no muÂÂhassati. SamÃhito ÃrÃdhako hoti no asamÃhito, pa¤¤avà ÃrÃdhako hoti no duppa¤¤o. Imesu kho tvaæ mahÃnÃma pa¤casu dhammesu patiÂÂhÃya cha dhamme uttariæ bhÃveyyÃsi. [BJT Page 628] [\x 628/] Idha tvaæ mahÃnÃma tathÃgataæ anussareyyÃsi 'itipi so bhagavà arahaæ sammà sambuddho vijjÃcaraïasampanno sugato lokavidÆ anuttaro purisadammasÃrathÅ satthà devamanussÃnaæ buddho bhagavÃ'ti. Yasmiæ samaye mahÃnÃma ariyasÃvako tathÃgataæ anussarati, nevassa tasmiæ samaye rÃgapariyuÂÂhitaæ cittaæ hoti, na dosapariyuÂÂhitaæ cittaæ hoti, na mohapariyuÂÂhitaæ cittaæ hoti. Ujugatamevassa tasmiæ samaye cittaæ hoti tathÃgataæ Ãrabbha. Ujugatacitto kho pana mahÃnÃma ariyasÃvako labhati atthavedaæ, labhati dhammavedaæ labhati dhammÆpasaæhitaæ pÃmojjaæ. Pamuditassa pÅti jÃyati, pÅtamanassa kÃyo passambhati, passaddhakÃyo sukhaæ vediyati, sukhino cittaæ samÃdhiyati. Imaæ kho tvaæ mahÃnÃma buddhÃnussatiæ gacchantopi bhÃveyyÃsi, Âhitopi bhÃveyyÃsi, nisinnopi bhÃveyyÃsi, sayÃnopi bhÃveyyÃsi, kammantaæ adiÂÂhahantopi bhÃveyyÃsi, puttasambÃdhasayanaæ ajjhÃvasantopi bhÃveyyÃsi. [PTS Page 334] [\q 334/] Puna ca paraæ tvaæ mahÃnÃma dhammaæ anussareyyÃsi, 'svÃkkhÃto bhagavatà dhammo sandiÂÂhiko akÃliko ehipassiko opanayiko paccattaæ veditabbo vi¤¤ÆhÅ'ti yasmiæ mahÃnÃma samaye ariyasÃvako dhammaæ anussarati nevassa tasmiæ samaye rÃgapariyuÂÂhitaæ cittaæ hoti, na dosapariyuÂÂhitaæ cittaæ hoti, na mohapariyuÂÂhitaæ cittaæ hoti. Ujugatamevassa tasmiæ samaye cittaæ hoti, dhammaæ Ãrabbha. Ujugatacitto kho pana mahÃnÃma ariyasÃvako labhati atthavedaæ, labhati dhammavedaæ, labhati dhammÆpasaæhitaæ pÃmojjaæ. Pamuditassa pÅti jÃyati, pÅtamanassa kÃyo passambhati, passaddhakÃyo sukhaæ vediyati, sukhino cittaæ samÃdhiyati. Ayaæ vuccati mahÃnÃma ariyasÃvako visamagatÃya pajÃya sampatto viharati, sabyÃpajjhÃya pajÃya abyÃpajjho viharati, dhammasotasamÃpanno dhammÃnussatiæ bhÃveti. Puna ca paraæ tvaæ mahÃnÃma saÇghaæ anussareyyÃsi, 'supaÂipanno bhagavato sÃvakasaÇgho, ujupaÂipanno bhagavato sÃvakasaÇgho, ¤ÃyapaÂipanno bhagavato sÃvakasaÇgho, sÃmÅcipaÂipanno bhagavato sÃvakasaÇgho yadidaæ cattÃri purisayugÃni aÂÂhapurisapuggalÃ. Esa bhagavato sÃvakasaÇgho Ãhuneyyo pÃhuïeyyo dakkhiïeyyo a¤jalikaraïÅyo anuttaraæ pu¤¤akkhettaæ lokassÃ'ti. Puna ca paraæ tvaæ mahÃnÃma attano sÅlÃni anussareyyÃsi akhaï¬Ãni acchiddÃni asabalÃni akammÃsÃni bhujissÃni vi¤¤ÆppasatthÃni aparÃmaÂÂhÃni samÃdhisaævattanikÃni. Yasmiæ mahÃnÃma samaye ariyasÃvako sÅlaæ anussarati, nevassa tasmiæ samaye rÃgapariyuÂÂhitaæ cittaæ hoti, na dosapariyuÂÂhitaæ cittaæ hoti, na mohapariyuÂÂhitaæ cittaæ hoti. Ujugatamevassa tasmiæ samaye cittaæ hoti sÅlaæ Ãrabbha. Ujugatacitto kho pana mahÃnÃma ariyasÃvako labhati atthavedaæ, labhati dhammavedaæ, labhati dhammÆpasaæhitaæ pÃmojjaæ, pamuditassa pÅti jÃyati, pÅtamanassa kÃyo passambhati, passaddhakÃyo sukhaæ vediyati, sukhino cittaæ samÃdhiyati. Ayaæ vuccati mahÃnÃma ariyasÃvako visamagatÃya pajÃya sampatto viharati, sabyÃpajjhÃya pajÃya abyÃpajjho viharati, dhammasotasamÃpanno sÅlÃnussatiæ bhÃveti. Puna ca paraæ tvaæ mahÃnÃma attano cÃgaæ asussareyyÃsi, 'lÃbhà vata me, suladdhaæ vata me, yohaæ maccheramalapariyuÂÂhitÃya pajÃya vigatamalamaccherena cetasà agÃraæ ajjhÃvasÃmi muttacÃgo payatapÃïÅ vossaggarato yÃcayogo dÃnasaævibhÃgarato'ti. Puna ca paraæ tvaæ mahÃnÃma devatà anussareyyÃsi, 'santi devà cÃtummahÃrÃjikÃ, santi devà tÃvatiæsÃ, santi devà yÃmÃ, santi devà tusitÃ, santi devà nimmÃïaratino, santi devà paranimmitavasavattino, santi devà brahmakÃyikÃ, santi devà tatuttariæ. YathÃrÆpÃya saddhÃya samannÃgatà tà devatà ito cutà tattha upapannà mayhampi tathÃrÆpà saddhà saævijjati. YathÃrÆpena sÅlena samannÃgatà tà devatà ito cutà tattha upapannà mayhampi tathÃrÆpà sÅlaæ saævijjati. YathÃrÆpena sutena samannÃgatà tà devatà ito cutà tattha upapannà mayhampi tathÃrÆpà sutaæ saævijjati. YathÃrÆpena cÃgena samannÃgatà tà devatà ito cutà tattha upapannà mayhampi tathÃrÆpo cÃgo saævijjati. Pa¤¤Ãya samannÃgatà tà devatà ito cutà tattha upapannÃ, mayhampi tathÃrÆpà pa¤¤Ã saævijjatÅti. Yasmiæ mahÃnÃma samaye ariyasÃvako attano ca tÃsa¤ca devatÃnaæ saddha¤ca sÅla¤ca suta¤ca cÃga¤ca pa¤¤a¤ca anussarati, nevassa tasmiæ samaye rÃgapariyuÂÂhitaæ cittaæ hoti, na dosapariyuÂÂhitaæ cittaæ hoti, na mohapariyuÂÂhitaæ cittaæ hoti. Ujugatamevassa tasmiæ samaye cittaæ hoti devatà Ãrabbha. Ujugatacitto kho pana mahÃnÃma ariyasÃvako labhati atthavedaæ, labhati dhammavedaæ, labhati dhammÆpasaæhitaæ pÃmojjaæ. Pamuditassa pÅti jÃyati, pÅtamanassa kÃyo passambhati. PassaddhakÃyo sukhaæ vediyati. Sukhino cittaæ samÃdhiyati, imaæ kho tvaæ mahÃnÃma devatÃnussatiæ gacchantopi bhÃveyyÃsi, Âhitopi bhÃveyyÃsi, nisinnopi bhÃveyyÃsi, sayÃnopi bhÃveyyÃsi, kammantaæ adhiÂÂhahantopi bhÃveyyÃsi, puttasambÃdhasayanaæ ajjhÃvasantopi bhÃveyyÃsÅti. [BJT Page 630] [\x 630/] 11. 2. 3 Nandiya suttaæ Ekaæ samayaæ bhagavà sakkesu viharati kapilavatthusmiæ nigrodhÃrÃme tena kho pana samayena bhagavà sÃvatthiyaæ vassÃvÃsaæ upagantukÃmo hoti. Assosi kho nandiyo sakko ''bhagavà kira sÃvatthiyaæ vassÃvÃsaæ upagantukÃmo''ti. Atha kho nandiyassa [PTS Page 335] [\q 335/] sakkassa etadahosi: yannÆnÃhampi sÃvatthiyaæ vassÃvÃsaæ upagaccheyyaæ, tattha kammanta¤¤eva adhiÂÂhahissÃmi, bhagavanta¤ca lacchÃmi kÃlena kÃlaæ dassanÃyÃti. Atha kho bhagavà sÃvatthiyaæ vassÃvÃsaæ upaga¤chi. Nandiyopi kho sakko sÃvatthiyaæ vassÃvÃsaæ upaga¤chi. Tattha kammanta¤ceva adhiÂÂhÃsi. Bhagavanta¤ca labhi kÃlena kÃlaæ dassanÃya. Tena kho pana samayena sambahulà bhikkhu bhagavato cÅvarakammaæ karonti ''niÂÂhitacÅvaro bhagavà temÃsaccayena cÃrikaæ pakkamissatÅ''ti. Assosi kho nandiyo sakko ''sambahulà kira bhikkhu bhagavato cÅvarakammaæ karonti niÂÂhitacÅvaro bhagavà temÃsaccayena cÃrikaæ pakkamissatÅ''ti. Atha kho nandiyo sakko yena bhagavà tenupasaÇkami. UpasaÇkamitvà bhagavantaæ abhivÃdetvà ekamantaæ nisÅdi. Ekamantaæ nisinno kho nandiyo sakko bhagavantaæ etadavoca: sutaæ metaæ bhante 'sambahula kira bhikkhu bhagavato cÅvarakammaæ karonti niÂÂhitacÅvaro bhagavà temÃsaccayena cÃrikaæ pakkamissatÅ'ti. Tesaæ no bhante nÃnÃvihÃrehi viharataæ kenassa vihÃrena vihÃtabbanti. ? SÃdhu sÃdhu nandiya, etaæ kho nandiya tumhÃdisÃnaæ1 patirÆpaæ kulaputtÃnaæ yaæ tumhe tathÃgataæ upasaÇkamitvà puccheyyÃtha 'tesaæ no bhante nÃnÃvihÃrehi viharataæ kenassa vihÃrena vihÃtabba''nti. 1. TumhÃkaæ sÅmu. [BJT Page 632] [\x 632/] Saddho kho nandiya ÃrÃdhako hoti. No assaddho sÅlavà ÃrÃdhako hoti no dussÅlo. ùraddhaviriyo ÃrÃdhako hoti no kusÅto. UpaÂÂhitasati ÃrÃdhako hoti no muÂÂhassati. SamÃhito ÃrÃdhako hoti no asamÃhito, pa¤¤avà ÃrÃdhako hoti no duppa¤¤o. Imesu kho te nandiya chasu dhammesu patiÂÂhÃya pa¤casu dhammesu ajjhattaæ sati upaÂÂhÃpetabbÃ. Idha tvaæ nandiya tathÃgataæ anussareyyÃsi: ''itipi [PTS Page 336] [\q 336/] so bhagavà arahaæ sammÃsambuddho vijjÃcaraïasampanno sugato lokavidÆ anuttaro purisadammasÃrathi satthà devamanussÃnaæ buddho bhagavÃ''ti. Iti kho te nandiya tathÃgataæ Ãrabbha ajjhattaæ sati upaÂÂhÃpetabbÃ. Puna ca paraæ tvaæ nandiya dhammaæ anussareyyÃsi, 'svÃkkhÃto bhagavatà dhammo sandiÂÂhiko akÃliko ehipassiko opanayiko paccattaæ veditabbo vi¤¤ÆhÅ ti. Iti kho te nandiya dhammaæ Ãrabbha ajjhattaæ sati upaÂÂhÃpetabbÃ. Puna ca paraæ tvaæ nandiya kalyÃïamitte anussareyyÃsi, 'lÃbhà vata me suladdhaæ vata me, yassa me kalyÃïamittà anukampakà atthakÃmà ovÃdakà anusÃsakÃ''ti. Iti kho te nandiya kalyÃïamitte Ãrabbha ajjhattaæ sati upaÂÂhÃpetabbÃ. Puna ca paraæ tvaæ nandiya attano cÃgaæ anussareyyÃsi, 'lÃbhà vata me, suladdhaæ vata me yohaæ maccheramalapariyuÂÂhitÃya pajÃya vigatamalamaccherena cetasà agÃraæ ajjhÃvasÃmi muttacÃgo payatapÃïÅ vossaggarato yÃcayogo dÃnasaævibhÃgarato'ti. Iti kho te nandiya cÃgaæ Ãrabbha ajjhattaæ sati upaÂÂhÃpetabbÃ. Puna ca paraæ tvaæ nandiya devatà anussareyyÃsi 'yà devatà atikkammeva kabaliÇkÃrÃhÃrabhakkhÃnaæ1 devÃnaæ sahavyataæ a¤¤ataraæ manomayaæ kÃyaæ upapannÃ, tà karaïÅyaæ attano na samanupassanti, katassa và paticayaæ. ' 1. KabaliÇkÃrabhakkhÃnaæ sÅmu. Syà [pts] [BJT Page 634] [\x 634/] SeyyathÃpi nandiya bhikkhu asamayavimutto karaïÅyaæ attano na samanupassati, katassa và paticayaæ, evameva kho nandiya yà tà devatà atikkammeva kabaliÇkÃrÃhÃrabhakkhÃnaæ devÃnaæ sahavyataæ a¤¤ataraæ manomayaæ kÃyaæ upapannÃ, tà karaïÅyaæ [PTS Page 337] [\q 337/] attano na samanupassanti katassa và paticayaæ. Iti kho te nandiya devatà Ãrabbha ajjhattaæ sati upaÂÂhÃpetabbÃ. Imehi kho nandiya ekÃdasahi dhammehi samannÃgato ariyasÃvako pajahateva pÃpake akusale dhamme, na upÃdiyati. SeyyathÃpi nandiya kumbho nikkujjo1 vamateva udakaæ, no vantaæ pacchà vamati. Seyyathà vÃ2 pana nandiya sukkhe tiïadÃye aggimukko3 ¬ahaæ yeva gacchati, no da¬¬haæ paccudÃvattati. Eva meva kho nandiya imehi ekÃdasahi dhammehi samannÃgato ariyasÃvako pajahate va pÃpake akusale dhamme, na upÃdiyatÅti. 11. 2. 4 SubhÆti suttaæ Atha kho Ãyasmà subhÆti saddhena bhikkhunà saddhiæ yena bhagavà tenupasaÇkami. UpasaÇkamitvà bhagavantaæ abhivÃdetvà ekamantaæ nisÅdi. Ekamantaæ nisinno kho Ãyasmantaæ subhÆti bhagavà etadavoca: KonÃmo ayaæ4 subhÆti bhikkhÆti? ''Saddho nÃmÃyaæ bhante bhikkhu saddhassa2 upÃsakassa putto saddhà agÃrasmà anagÃriyaæ pabbajito''ti. Kacci panÃyaæ subhÆti saddho bhikkhu saddhassa5 upÃsakassa putto saddhà agÃrasmà anagÃriyaæ pabbajito sandissati saddhÃpadÃnesÆti? 1. Nikujjo machasaæ, 2. SeyyathÃpi cà machasaæ 3. Aggimutto sÅmu 4. Ko nÃmÃyaæ machasaæ. Ko nÃmo ayaæ sÅmu. Ko nÃma ayaæ syÃ. 5. Sudattassa machasaæ [BJT Page 636] [\x 636/] Etassa bhagavà kÃlo, etassa sugata kÃlo, yaæ bhagavà saddhassa saddhÃpadÃnÃni bhÃseyya. IdÃnÃhaæ jÃnissÃmi yadi vÃyaæ bhikkhu sandissati saddhÃpadÃnesu yadi và no'ti. Tena hi subhÆti suïÃhi, sÃdhukaæ manasikarohi bhÃsissÃmÅti. Evaæ bhante ti kho Ãyasmà subhÆti bhagavato paccassosi. Bhagavà etadavoca: [PTS Page 338] [\q 338/] 1. Idha subhÆti bhikkhu sÅlavà hoti, pÃtimokkhasaævarasaævuto viharati ÃcÃragocarasampanno anumattesu vajjesu bhayadassÃvÅ samÃdÃya sikkhati sikkhÃpadesu. Yampi subhÆti bhikkhu sÅlavà hoti, pÃtimokkhasaævarasaævuto viharati ÃcÃragocarasampanno anumattesu vajjesu bhayadassÃvÅ samÃdÃya sikkhati sikkhÃpadesu, idampi subhÆti saddhassa saddhÃpadÃnaæ hoti. 2. Puna ca paraæ subhÆti bhikkhu bahussuto hoti sutadharo sutasannÅcayo. Ye te dhammà ÃdikalyÃïà majjhekalyÃïà pariyosÃnakalyÃïà sÃtthà sabya¤janà kevalaparipuïïaæ parisuddhaæ brahmacariyaæ abhivadanti, tathà rÆpÃssa dhammà bahussutà honti dhatÃ, vacasà paricitÃ, manasÃnupekkhitÃ, diÂÂhiyà suppaÂividdhÃ, yampi subhÆti bhikkhu bahussuto hoti sutadharo sutasannicayo. Ye te dhammà ÃdikalyÃïà majjhekalyÃïà pariyosÃnakalyÃïà sÃtthà sabya¤janà kevalaparipuïïaæ parisuddhaæ brahmacariyaæ abhivadanti, tathà rÆpÃssa dhammà bahussutà honti dhatÃ, vacasÃ, paricitÃ, manasÃnupekkhitÃ, diÂÂhiyà suppaÂividdhÃ, idampi saddhassa saddhÃpadÃnaæ hoti. 3. Puna ca paraæ subhÆti, bhikkhu kalyÃïamitto hoti kalyÃïasahÃyo kalyÃïasampavaÇko. Yampi subhÆti bhikkhu kalyÃïamitto hoti kalyÃïasahÃyo kalyÃïasampavaÇko, idampi subhÆti saddhassa saddhÃpadÃnaæ hoti. 4. Puna ca paraæ subhÆti, bhikkhu suvaco hoti sovacassa karaïehi dhammehi samannÃgato, khamo padakkhiïaggÃhÅ anusÃsaniæ, yampi subhÆti bhikkhu suvaco hoti sovacassakaraïehi dhammehi samannÃgato khamo padakkhiïaggÃhÅ anusÃsaniæ. Idampi subhÆti saddhassa saddhÃpadÃnaæ hoti. [BJT Page 638] [\x 638/] 5. Puna ca paraæ subhÆti, bhikkhu yÃni tÃni sabrahmacÃrÅnaæ uccÃvacÃni, kiÇkaraïÅyÃni tattha dakkho hoti analaso tatrÆpÃyÃya vÅmaæsÃya samannÃgato alaæ kÃtuæ alaæ saævidhÃtuæ. Yampi subhÆti bhikkhu yÃni tÃni sabrahmacÃrÅnaæ uccÃvacÃni kiÇkaraïÅyÃni, tatthadakkho hoti analaso tatrÆpÃyÃya samannÃgato alaæ kÃtuæ alaæ saævidhÃtuæ. Idampi subhÆti saddhassa saddhÃpadÃnaæ hoti. [PTS Page 339] [\q 339/] 6. Puna ca paraæ subhÆti, bhikkhu dhammakÃmo hoti piyasamudÃhÃro abhidhamme abhivinaye uÊÃrapÃmojjo. Yampi subhÆti bhikkhu dhammakÃmo hoti piyasamudÃhÃro abhidhamme abhivinaye uÊÃrapÃmojjo. Idampi subhÆti saddhassa saddhÃpadÃnaæ hoti. 7. Puna ca paraæ subhÆti bhikkhu Ãraddhaviriyo viharati akusalÃnaæ dhammÃnaæ pahÃnÃya kusalÃnaæ dhammÃnaæ upasampadÃya thÃmavà daÊhaparakkamo anikkhittadhuro kusalesu dhammesu. Yampi subhÆti bhikkhu Ãraddhaviriyo viharati akusalÃnaæ dhammÃnaæ pahÃnÃya kusalÃnaæ dhammÃnaæ upasampadÃya thÃmavà daÊhaparakkamo anikkhittadhuro kusalesu dhammesu. Idampi subhÆti saddhassa saddhÃpadÃnaæ hoti. 8. Puna ca paraæ subhÆti bhikkhu catunnaæ jhÃnÃnaæ ÃbhicetasikÃnaæ diÂÂhadhammasukha vihÃrÃnaæ nikÃmalÃbhÅ hoti akicchalÃbhÅ akasiralÃbhÅ yampi subhÆti bhikkhu catunnaæ jhÃnÃnaæ ÃbhicetasikÃnaæ diÂÂhadhamma sukha vihÃrÃnaæ nikÃmalÃbhÅ hoti akicchalÃbhÅ akasiralÃbhÅ. Idampi subhÆti saddhassa saddhÃpadÃnaæ hoti. 9. Puna ca paraæ subhÆti, bhikkhu anekavihitaæ pubbenivÃsaæ anussarati. SeyyathÅdaæ: ekampi jÃtiæ dvepi jÃtiyo tissopi jÃtiyo catassopi jÃtiyo pa¤capi jÃtiyo dasapi jÃtiyo vÅsampi jÃtiyo tiæsampi jÃtiyo cattÃrÅsampi jÃtiyo pa¤¤Ãsampi jÃtiyo jÃtisatampi jÃti sahassampi jÃti satasahassampi anekepi saævaÂÂakappe anekepi vivaÂÂakappe anekepi saævaÂÂavivaÂÂakappe amutrÃsiæ [BJT Page 640] [\x 640/] Evaæ nÃmo evaæ gotto evaæ vaïïo evamÃhÃro evaæsukhadukkhapaÂisaævedÅ evamÃyu pariyanto, so tato cuto amutra udapÃdiæ, tatrÃpÃsiæ evaæ nÃmo evaæ gotto evaævaïïo evamÃhÃro evaæ sukhadukkhapaÂisaævedÅ evamÃyupariyanto so tato cuto idhupapannoti. Iti sÃkÃraæ sa uddesaæ anekavihitaæ pubbenivÃsaæ anussarati. Yampi subhÆti [PTS Page 340] [\q 340/] bhikkhu anekavihitaæ pubbenivÃsaæ anussarati, seyyathÅdaæ ekampi jÃtiæ dvepi jÃtiyo tissopi jÃtiyo catassopi jÃtiyo pa¤capi jÃtiyo dasapi jÃtiyo vÅsampi jÃtiyo tÅsampi jÃtiyo cattÃrÅsampi jÃtiyo pa¤¤Ãsampi jÃtiyo jÃtisatampi jÃti sahassampi jÃti satasahassampi anekepi saævaÂÂakappe anekepi vivaÂÂakappe anekepi saævaÂÂavivaÂÂakappe amutÃsiæ. EvaænÃmo evaægotto evaævaïïo evamÃhÃro evaæsukhadukhapaÂisaævedÅ evamÃyupariyanto, so tato cuto amutra udapÃdi, tatrÃpÃsiæ evaænÃmo evaæ gotto evaævaïïo evamÃhÃro evaæ sukhadukkhapaÂisaævedÅ evamÃyupariyanto so tato cuto idhÆpapannoti. Iti sÃkÃraæ sa uddesaæ anekavihitaæ pubbe nivÃsaæ anussarati. Idampi subhÆti saddhassa saddhÃpadÃnaæ hoti. 10. Puna ca paraæ subhÆti, bhikkhu dibbena cakkhunà visuddhena atikkantamÃnusakena satte passati cavamÃne uppajjamÃne hÅne païÅte suvaïïe dubbaïïe sugate duggate, yathÃkammÆpage satte pajÃnÃti, ''ime vata bhonto sattà kÃya duccaritena samannÃgatà vacÅ duccaritena samannÃgatà mano duccaritena samannÃgatà ariyÃnaæ upavÃdakà micchÃdiÂÂhikà micchÃdiÂÂhikammasamÃdÃnà te kÃyassa bhedà parammaraïà apÃyaæ duggatiæ vinipÃtaæ nirayaæ upapannÃ. Ime và na bhonto sattà kÃyasucaritena samannÃgatà vacÅ sucaritena samannÃgatà mano sucaritena samannÃgatà ariyÃnaæ anupavÃdakà sammà diÂÂhikà sammÃdiÂÂhikammasamÃdÃnÃ, ke kÃyassabhedà parammaraïà sugatiæ saggaæ lokaæ upapannÃ'ti. Iti dibbena cakkhunà visuddhena atikkantamÃnusakena satte passati cavamÃne upapajjamÃne hÅne païÅte suvaïïe dubbaïïe sugate duggate yathà kammÆpage satte pajÃnÃti. Yampi subhÆti, bhikkhu dibbena cakkhunà visuddhena atikantamÃnusakena satte passati cavamÃne upapajjamÃne hÅne païÅte suvaïïe dubbaïïe sugate duggate yathà kammÆpage satte pajÃnÃti. Idampi subhÆti saddhassa saddhÃpadÃnaæ hoti. 11. Puna ca paraæ subhÆti, bhikkhu ÃsavÃnaæ khayà anÃsavaæ cetovimuttiæ pa¤¤Ãvimuttiæ diÂÂheva dhamme sayaæ abhi¤¤Ã sacchikatvà upasampajja viharati. Yampi subhÆti, bhikkhu ÃsavÃnaæ khayà anÃsavaæ cetovimuttiæ pa¤¤Ãvimuttiæ diÂÂhevadhamme sayaæ abhi¤¤Ã sacchikatvà upasampajja viharati. Idampi subhÆti saddhassa saddhÃpadÃnaæ hotÅ ti. [BJT Page 642] [\x 642/] Evaæ vutte Ãyasmà subhÆti bhagavantaæ etadavoca: yÃnimÃni bhante bhagavatà saddhassa saddhÃpadÃnÃni bhÃsitÃni saævijjanti tÃni imassa bhikkhuno, aya¤ca bhikkhu etesu sandissati. Ayaæ bhante bhikkhu sÅlavà hoti pÃtimokkhasaævarasaævuto viharati. ùcÃragocarasampanno aïumattesu vajjesu bhayadassÃvÅ samÃdÃya sikkhati sikkhÃpadesu. [PTS Page 341] [\q 341/] Ayaæ bhante bhikkhu bahussuto hoti sutadharo sutasannÅcayo. Ye te dhammà ÃdikalyÃïà majjhekalyÃïà pariyosÃnakalyÃïà sÃtthà sabya¤janà kevalaparipuïïaæ parisuddhaæ brahmacariyaæ abhivadanti, tathÃrÆpÃssa dhammà bahussutà honti dhatà vacasà paricità manasÃnupekkhità diÂÂhiyà suppaÂividdhÃ. Ayaæ bhante bhikkhu kalyÃïamitto kalyÃïasahÃyo kalyÃïasampavaÇko. Ayaæ bhante bhikkhu suvaco hoti, sovacassakaraïehi dhammehi samannÃgato khamo padakkhiïaggÃhÅ anusÃsaniæ. Ayaæ bhante bhikkhu yÃni tÃni sabrahmacÃrÅnaæ uccÃvacÃni kiæ karaïÅyÃni, tattha dakkho hoti analaso tatrÆpÃyÃya vÅmaæsÃya samannÃgato alaæ kÃtuæ, alaæ saævidhÃtuæ. Ayaæ bhante bhikkhu dhammakÃmo hoti, piyasamudÃhÃro abhidhamme abhivinaye uÊÃrapÃmojjo. Ayaæ bhante bhikkhu Ãraddhaviriyo viharati thÃmavà daÊhaparakkamo anikkhittadhuro kusalesu dhammesu. Ayaæ bhante bhikkhu catunnaæ jhÃnÃnaæ ÃbhicetasikÃnaæ diÂÂhadhammasukhavihÃrÃnaæ nikÃmalÃbhÅ hoti akicchalÃbhÅ akasiralÃbhÅ. Ayaæ bhante bhikkhu anekavihitaæ pubbenivÃsaæ anussarati seyyathÅdaæ. Ekampi jÃtiæ dvepi jÃtiyo tissopi jÃtiyo catassopi jÃtiyo pa¤capi jÃtiyo dasapi jÃtiyo vÅsampi jÃtiyo tiæsampi jÃtiyo cattÃrÅsampi jÃtiyo pa¤¤Ãsampi jÃtiyo jÃtisatampi jÃti sahassampi jÃti satasahassampi anekepi saævaÂÂakappe anekepi vivaÂÂakappe anekepi saævaÂÂavivaÂÂakappe amutrÃsiæ. EvaænÃmo evaægotto evaævaïïo evamÃhÃro evaæsukhadukkha paÂisaævedÅ evamÃyu pariyanto, so tato cuto amutra udapÃdiæ, tatrÃpÃsiæ. EvaænÃmo evaægotto evaævaïïo evamÃhÃro evaæsukhadukkhapaÂisaævedÅ evamÃyupariyanto so tato cuto idhupapannoti. Iti sÃkÃraæ sauddesaæ anekavihitaæ pubbenivÃsaæ anussarati. [BJT Page 644] [\x 644/] Ayaæ bhante bhikkhu dibbena cakkhunà visuddhena atikkantamÃnusakena satte passati cavamÃne upapajjamÃne hÅne païÅte suvaïïe dubbaïïe sugate duggate, yathÃkammÆpage satte pajÃnÃti, ''ime vata bhonto sattà kÃya duccaritena samannÃgatà vacÅ duccaritena samannÃgatà mano duccaritena samannÃgatà ariyÃnaæ upavÃdakà micchÃdiÂÂhikà micchÃdiÂÂhikammasamÃdÃnà te kÃyassa bhedà parammaraïà apÃyaæ duggatiæ vinipÃtaæ nirayaæ upapannÃ. Ime và pana bhonto sattà kÃya sucaritena samannÃgatà vacÅ sucaritena samannÃgatà mano sucaritena samannÃgatà ariyÃnaæ anupavÃdakà sammÃdiÂÂhikà sammÃdiÂÂhikammasamÃdÃnÃ, te kÃyassabhedà parammaraïà sugatiæ saggaæ lokaæ upapannÃ''ti. Iti dibbena cakkhunà visuddhena atikkantamÃnusakena satte passati cavamÃne upapajjamÃne hÅne païÅte suvaïïe dubbaïïe sugate duggate yathà kammÆpage satte pajÃnÃti. Ayaæ bhante bhikkhu ÃsavÃnaæ khayà anÃsavaæ cetovimuttiæ pa¤¤Ã vimuttiæ diÂÂheva dhamme sayaæ abhi¤¤Ã sacchikatvà upasampajja viharati. YÃnimÃni bhante bhagavatà saddhassa saddhÃpadÃnÃni bhÃsitÃni saævijjanti, tÃni imassa bhikkhuno. Aya¤ca bhikkhu etesu sandissatÅ ti. SÃdhu sÃdhu subhÆti, tena hi tvaæ subhÆti iminà saddhena bhikkhunà saddhiæ vihareyyÃsi. Yadà ca tvaæ subhÆti ÃkaÇkheyyÃsi tathÃgataæ dassanÃya iminà ca saddhena bhikkhunà saddhiæ upasaÇkameyyÃsi tathÃgataæ dassanÃyà ti. [PTS Page 342] [\q 342/] 11. 2. 5 MettÃnisaæsa suttaæ MettÃya bhikkhave cetovimuttiyà ÃsevitÃya bhÃvitÃya bahulÅkatÃya yÃnÅkatÃya vatthukatÃya anuÂÂhitÃya paricitÃya susamÃraddhÃya ekÃdasÃnisaæsà pÃÂikaÇkhÃ. Katame ekÃdasa: Sukhaæ supati, sukhaæ paÂibujjhati, na pÃpakaæ supinaæ passati. ManussÃnaæ piyo hoti, amanussÃnaæ piyo hoti, devatà rakkhanti, nÃssa aggÅ và visaæ và satthaæ và kamati, tuvaÂaæ cittaæ samÃdhiyati, mukhavaïïo vippasÅdati, asammÆÊho kÃlaæ karoti, uttariæ appaÂivijjhanto brahmalokÆpago hoti. MettÃya bhikkhave cetovimuttiyà ÃsevitÃya bhÃvitÃya bahulÅkatÃya yÃnÅkatÃya vatthukatÃya anuÂÂhitÃya paricitÃya susamÃraddhÃya ime ekÃdasÃnisaæsà pÃÂikaÇkhÃti. [BJT Page 646] [\x 646/] 11. 2. 6 AÂÂhakanÃgara suttaæ Ekaæ samayaæ Ãyasmà Ãnando vesÃliyaæ viharati beluva gÃmake. Tena kho pana samayena dasamo gahapati aÂÂhakanÃgaro pÃÂalÅputtaæ anuppatto hoti kenaci deva karaïÅyena. Atha kho dasamo gahapati aÂÂhakanÃgaro yena kukkuÂÃrÃmo yena a¤¤ataro bhikkhu tenupasaÇkami. UpasaÇkamitvà taæ bhikkhuæ etadavoca: kahaæ nu kho bhante Ãyasmà Ãnando etarahi viharati? DassanakÃmà hi mayaæ bhante Ãyasmantaæ Ãnandanti. Eso gahapati Ãyasmà Ãnando vesÃliyaæ viharati beluvagÃmake ti. Atha kho dasamo gahapati aÂÂhakanÃgaro pÃÂalÅputte taæ karaïÅyaæ tÅretvà yena vesÃli beluvagÃmako yenÃyasmà Ãnando tenupasaÇkami. UpasaÇkamitvà Ãyasmantaæ Ãnandaæ abhivÃdetvà ekamantaæ nisÅdi, ekamantaæ nisinno kho dasamo gahapati aÂÂhakanÃgaro [PTS Page 343] [\q 343/] Ãyasmantaæ Ãnandaæ etadavoca: ''Atthi nu kho bhante Ãnanda tena bhagavatà jÃnatà passatà arahatà sammÃsambuddhena ekadhammo sammadakkhÃto yattha bhikkhuno appamattassa ÃtÃpino pahitattassa viharato avimuttaæ và cittaæ vimuccati. AparikkhÅïà và Ãsavà parikkhÅïaæ gacchanti, ananuppattaæ và anuttaraæ yogakkhemaæ anupÃpuïÃtÅ''ti. ''Atthi kho gahapati tena bhagavatà jÃnatà passatà arahatà sammÃsambuddhena ekadhammo sammadakkhÃto yattha bhikkhuno appamattassa ÃtÃpino pahitattassa viharato avimuttaæ và cittaæ vimuccati. AparikkhÅïà và Ãsavà parikkhayaæ gacchanti, ananuppattaæ và anuttaraæ yogakkhemaæ anupÃpuïÃtÅ''ti. [BJT Page 648] [\x 648/] ''Katamo ca pana bhante Ãnanda tena bhagavatà jÃnatà passatà arahatà sammÃsambuddhena ekadhammo sammadakkhÃto yattha bhikkhuno appamattassa ÃtÃpino pahitattassa viharato avimuttaæ và cittaæ muccati. AparikkhÅïà và Ãsavà parikkhayaæ gacchanti, ananuppattaæ và anuttaraæ yogakkhemaæ anupÃpuïÃtÅ''ti. Idha gahapati bhikkhu vivicceva kÃmehi vivicca akusalehi dhammehi savitakkaæ savicÃraæ vivekajaæ pÅtisukhaæ paÂhamaæ jhÃnaæ upasampajja viharati. So iti paÂisaæcikkhati: ''idampi kho paÂhamaæ jhÃnaæ abhisaÇkhataæ abhisa¤cetayitaæ, yaæ kho pana ki¤ci abhisaÇkhataæ abhisa¤cetayitaæ tadaniccaæ nirodhadhammanti pajÃnÃti. So tattha Âhito ÃsavÃnaæ khayaæ pÃpuïÃti. No ce ÃsavÃnaæ khayaæ pÃpuïÃti, teneva dhammarÃgena tÃya dhammanandiyà pa¤cannaæ orambhÃgiyÃnaæ sa¤¤ojanÃnaæ parikkhayà opapÃtiko hoti. Tattha parinibbÃyÅ anÃvattidhammo tasmà lokÃ. ''Ayampi kho gahapati tena bhagavatà jÃnatà passatà arahatà sammÃsambuddhena ekadhammo sammadakkhÃto, yattha bhikkhuno appamattassa ÃtÃpino pahitattassa viharato avimuttaæ và cittaæ vimuccati. AparikkhÅïà và Ãsavà parikkhayaæ gacchanti, ananuppattaæ và anuttaraæ yogakkhemaæ anupÃpuïÃtÅ''ti. [PTS Page 344] [\q 344/] Puna ca paraæ gahapati bhikkhu vitakkavicÃrÃnaæ vÆpasamà ajjhattaæ sampasÃdanaæ cetaso ekodibhÃvaæ avitakkaæ avicÃraæ samÃdhijaæ pÅti sukhaæ dutiyaæ jhÃnaæ upasampajja viharati. So iti paÂisaæcikkhati: ''idampi kho dutiyaæ jhÃnaæ abhisaÇkhataæ abhisa¤cetayitaæ, yaæ kho pana ki¤ci abhisaÇkhataæ abhisa¤cetayitaæ, tadaniccaæ nirodhadhammanti pajÃnÃti: so tattha Âhito ÃsavÃnaæ khayaæ pÃpunÃti. No ce ÃsavÃnaæ khayaæ pÃpunÃti. Teneva dhammarÃgena tÃya dhammanandiyà pa¤cannaæ orambhÃgiyÃnaæ sa¤¤ojanÃnaæ parikkhayà opapÃtiko hoti tattha parinibbÃyÅ anÃvattidhammo tasmà lokÃ. Puna ca paraæ gahapati bhikkhu vitakkavicÃrÃnaæ vÆpasamà ajjhattaæ sampasÃdanaæ cetaso ekodibhÃvaæ avitakkaæ avicÃraæ samÃdhijaæ pÅti sukhaæ tatiyaæ jhÃnaæ upasampajja viharati. So iti paÂisaæcikkhati: ''idampi kho tatiyaæ jhÃnaæ abhisaÇkhataæ abhisa¤cetayitaæ, yaæ kho pana ki¤ci abhisaÇkhataæ abhisa¤cetayitaæ tadaniccaæ nirodhadhammanti pajÃnÃti: so tattha Âhito ÃsavÃnaæ khayaæ pÃpunÃti. No ce ÃsavÃnaæ khayaæ pÃpunÃti. Teneva dhammarÃgena tÃya dhammanandiyà pa¤cannaæ orambhÃgiyÃnaæ sa¤¤ojanÃnaæ parikkhayà opapÃtiko hoti tattha parinibbÃyÅ anÃvattidhammo tasmà lokÃ. Puna ca paraæ gahapati bhikkhu vitakkavicÃrÃnaæ vÆpasamà ajjhattaæ sampasÃdanaæ cetaso ekodibhÃvaæ avitakkaæ avicÃraæ samÃdhijaæ pÅti sukhaæ catutthaæ jhÃnaæ upasampajja viharati. So iti paÂisaæcikkhati: ''idampi kho catutthaæ jhÃnaæ abhisaÇkhataæ abhisa¤cetayitaæ, yaæ kho pana ki¤ci abhisaÇkhataæ abhisa¤cetayitaæ tadaniccaæ nirodhadhammanti pajÃnÃti: so tattha Âhito ÃsavÃnaæ khayaæ pÃpunÃti. No ce ÃsavÃnaæ khayaæ pÃpunÃti. Teneva dhammarÃgena tÃya dhammanandiyà pa¤cannaæ orambhÃgiyÃnaæ sa¤¤ojanÃnaæ parikkhayà opapÃtiko hoti tattha parinibbÃyÅ anÃvattidhammo tasmà lokÃ. ''Ayampi kho gahapati tena bhagavatà jÃnatà passatà arahatà sammÃsambuddhena ekadhammo sammadakkhÃto yattha bhikkhuno appamattassa ÃtÃpino pahitattassa viharato avimuttaæ và cittaæ vimuccati. AparikkhÅïà và Ãsavà parikkhayaæ gacchanti, ananuppattaæ và anuttaraæ yogakkhemaæ anupÃpuïÃtÅ''ti. [BJT Page 650] [\x 650/] Puna ca paraæ gahapati bhikkhu mettÃsahagatena cetasà ekaæ disaæ pharitvà viharati. Tathà dutiyaæ disaæ pharitvà viharati. Tathà tatiyaæ disaæ pharitvà viharati. Tathà catutthaæ disaæ pharitvà viharati. Iti uddhamadho tiriyaæ sabbadhi sabbattatÃya sabbÃvantaæ lokaæ mettÃsahagatena cetasà vipulena mahaggatena appamÃïena averena abyÃpajjhena pharitvà viharati. So iti paÂisa¤cikkhati: ''ayampi kho mettà ceto vimutti abhisaÇkhatà abhisa¤cetayitÃ. Yaæ kho pana ki¤ci abhisaÇkhataæ abhisa¤cetayitaæ, tadaniccaæ nirodhadhammanti'' pajÃnÃti. So tattha Âhito ÃsavÃnaæ khayaæ pÃpuïÃti, no ce ÃsavÃnaæ khayaæ pÃpuïÃti, teneva dhammarÃgena tÃya dhammanandiyà pa¤cannaæ orambhÃgiyÃnaæ sa¤¤ojanÃnaæ parikkhayà opapÃtiko hoti tattha parinibbÃyÅ anÃvattidhammo tasmà lokÃ. ''Ayampi kho gahapati tena bhagavatà jÃnatà [PTS Page 345] [\q 345/] passatà arahatà sammÃsambuddhena ekadhammo sammadakkhÃto yattha bhikkhuno appamattassa ÃtÃpino pahitattassa viharato avimuttaæ và cittaæ vimuccati. AparikkhÅïà và Ãsavà parikkhayaæ gacchanti, ananuppattaæ và anuttaraæ yogakkhemaæ anupÃpuïÃtÅ''ti. Puna ca paraæ gahapati bhikkhu karuïÃsahagatena cetasà ekaæ disaæ pharitvà viharati. Tathà dutiyaæ disaæ pharitvà viharati. Tathà tatiyaæ disaæ pharitvà viharati. Tathà catutthaæ disaæ pharitvà viharati. Iti uddhamadho tiriyaæ sabbadhi sabbattatÃya sabbÃvantaæ lokaæ karuïÃsahagatena cetasà vipulena mahaggatena appamÃïena averena abyÃpajjhena pharitvà viharati. So iti paÂisa¤cikkhati: ''Ayampi kho karuïà ceto vimutti abhisaÇkhatà abhisa¤cetayitÃ. Yaæ kho pana ki¤ci abhisaÇkhataæ abhisa¤cetayitaæ, tadaniccaæ nirodhadhammanti'' pajÃnÃti. So tattha Âhito ÃsavÃnaæ khayaæ pÃpuïÃti, no ce ÃsavÃnaæ khayaæ pÃpuïÃti, teneva dhammarÃgena tÃya dhammanandiyà pa¤cannaæ orambhÃgiyÃnaæ sa¤¤ojanÃnaæ parikkhayà opapÃtiko hoti tattha parinibbÃyÅ anÃvattidhammo tasmà lokÃ. Puna ca paraæ gahapati bhikkhu muditÃsahagatena cetasà ekaæ disaæ pharitvà viharati. Tathà dutiyaæ disaæ pharitvà viharati. Tathà tatiyaæ disaæ pharitvà viharati. Tathà catutthaæ disaæ pharitvà viharati. Iti uddhamadho tiriyaæ sabbadhi sabbattatÃya sabbÃvantaæ lokaæ muditÃsahagatena cetasà vipulena mahaggatena appamÃïena averena abyÃpajjhena pharitvà viharati. So iti paÂisa¤cikkhati: ''Ayampi kho mudità ceto vimutti abhisaÇkhatà abhisa¤cetayitÃ. Yaæ kho pana ki¤ci abhisaÇkhataæ abhisa¤cetayitaæ, tadaniccaæ nirodhadhammanti'' pajÃnÃti. So tattha Âhito ÃsavÃnaæ khayaæ pÃpuïÃti, no ce ÃsavÃnaæ khayaæ pÃpuïÃti, teneva dhammarÃgena tÃya dhammanandiyà pa¤cannaæ orambhÃgiyÃnaæ sa¤¤ojanÃnaæ parikkhayà opapÃtiko hoti tattha parinibbÃyÅ anÃvattidhammo tasmà lokÃ. Puna ca paraæ gahapati bhikkhu upekkhÃsahagatena cetasà ekaæ disaæ pharitvà viharati. Tathà dutiyaæ disaæ pharitvà viharati. Tathà tatiyaæ disaæ pharitvà viharati. Tathà catutthaæ disaæ pharitvà viharati. Iti uddhamadho tiriyaæ sabbadhi sabbattatÃya sabbÃvantaæ lokaæ upekkhÃsahagatena cetasà vipulena mahaggatena appamÃïena averena abyÃpajjhena pharitvà viharati. So iti paÂisa¤cikkhati: ''ayampi kho upekkhà ceto vimutti abhisaÇkhatà abhisa¤cetayitÃ. Yaæ kho pana ki¤ci abhisaÇkhataæ abhisa¤cetayitaæ, tadaniccaæ nirodhadhammanti'' pajÃnÃti. So tattha Âhito ÃsavÃnaæ khayaæ pÃpuïÃti, no ce ÃsavÃnaæ khayaæ pÃpuïÃti, teneva dhammarÃgena tÃya dhammanandiyà pa¤cannaæ orambhÃgiyÃnaæ sa¤¤ojanÃnaæ parikkhayà opapÃtiko hoti tattha parinibbÃyÅ anÃvattidhammo tasmà lokÃ. ''Ayampi kho gahapati tena bhagavatà jÃnatà passatà arahatà sammÃsambuddhena ekadhammo sammadakkhÃto yattha bhikkhuno appamattassa ÃtÃpino pahitattassa viharato avimuttaæ và cittaæ vimuccati. AparikkhÅïà và Ãsavà parikkhayaæ gacchanti, ananuppattaæ và anuttaraæ yogakkhemaæ anupÃpuïÃtÅ''ti. [BJT Page 652] [\x 652/] Puna ca paraæ gahapati bhikkhu sabbaso rÆpasa¤¤Ãnaæ samatikkamà paÂighasa¤¤Ãnaæ atthaÇgamà nÃnattasa¤¤Ãnaæ amanasikÃrà ananto ÃkÃsoti ÃkÃsÃna¤cÃyatanaæ upasampajja viharati. So iti paÂisa¤cikkhati: ayampi kho ÃkÃsÃna¤cÃyatanasamÃpatti abhisaÇkhatà abhisa¤cetayitÃ. Yaæ kho pana ki¤ci abhisaÇkhataæ abhisa¤cetayitaæ tadaniccaæ nirodhadhammanti pajÃnÃti. So tattha Âhito ÃsavÃnaæ khayaæ pÃpuïÃti. No [PTS Page 346] [\q 346/] ce ÃsavÃnaæ khayaæ pÃpuïÃti, teneva dhammarÃgena tÃya dhammanandiyà pa¤cannaæ orambhÃgiyÃnaæ sa¤¤ojanÃnaæ parikkhayà opapÃtiko hoti tattha parinibbÃyÅ anÃvattidhammo tasmà lokÃ. ''Ayampi kho gahapati tena bhagavatà jÃnatà passatà arahatà sammÃsambuddhena ekadhammo sammadakkhÃto yattha bhikkhuno appamattassa ÃtÃpino pahitattassa viharato avimuttaæ và cittaæ vimuccati. AparikkhÅïà và Ãsavà parikkhayaæ gacchanti, ananuppattaæ và anuttaraæ yogakkhemaæ anupÃpuïÃtÅ''ti. Puna ca paraæ gahapati bhikkhu sabbaso ÃkÃsÃna¤cÃyatanaæ samatikkamma anantaæ vi¤¤Ãïanti vi¤¤Ãïa¤cÃyatanaæ upasampajja viharati. So iti paÂisa¤cikkhati: ayampi kho vi¤¤Ãïa¤cÃyatanasamÃpatti abhisaÇkhatà abhisa¤cetayitÃ. Yaæ kho pana ki¤ci abhisaÇkhataæ abhisa¤cetayitaæ tadaniccaæ nirodha dhammanti pajÃnÃti. So tattha Âhito ÃsavÃnaæ khayaæ pÃpuïÃti, no ce ÃsavÃnaæ khayaæ PÃpuïÃti, teneva dhammarÃgena tÃya dhammanandiyà pa¤cannaæ orambhÃgiyÃnaæ sa¤¤ojanÃnaæ parikkhayà opapÃtiko hoti tattha parinibbÃyÅ anÃvattidhammo tasmà lokÃ. Puna ca paraæ gahapati bhikkhu sabbaso vi¤¤Ãïa¤cÃyatanaæ samatikkamma natthi ki¤cÅti Ãki¤ca¤¤Ãyatanaæ upasampajja viharati. So iti paÂisa¤cikkhati: ayampi kho Ãki¤ca¤¤ÃyatanasamÃpatti abhisaÇkhatà abhisa¤cetayitÃ. Yaæ kho pana ki¤ci abhisaÇkhataæ abhisa¤cetayitaæ tadaniccaæ nirodha dhammanti pajÃnÃti. So tattha Âhito ÃsavÃnaæ khayaæ pÃpuïÃti, no ce ÃsavÃnaæ khayaæ pÃpuïÃti, teneva dhammarÃgena tÃya dhammanandiyà pa¤cannaæ orambhÃgiyÃnaæ sa¤¤ojanÃnaæ parikkhayà opapÃtiko hoti tattha parinibbÃyÅ anÃvattidhammo tasmà lokÃ. ''Ayampi kho gahapati tena bhagavatà jÃnatà passatà arahatà sammÃsambuddhena ekadhammo sammadakkhÃto tattha bhikkhuno appamattassa ÃtÃpino pahitattassa viharato avimuttaæ và cittaæ vimuccati. AparikkhÅïà và Ãsavà parikkhayaæ gacchanti, ananuppattaæ và anuttaraæ yogakkhemaæ anupÃpuïÃtÅ''ti. [BJT Page 654] [\x 654/] Evaæ vutte dasamo gahapati aÂÂhakanÃgaro Ãyasmantaæ Ãnandaæ etadavoca: seyyathÃpi bhante Ãnanda puriso ekaæ nidhimukhaæ gavesanto sakideva ekÃdasa nidhimukhÃni adhigaccheyya. Evameva kho ahaæ bhante ekaæ amatadvÃraæ gavesanto sakideva ekÃdasannaæ1 amatadvÃrÃnaæ alatthaæ savaïÃya. SeyyathÃpi bhante purisassa agÃraæ ekÃdasadvÃraæ, [PTS Page 347] [\q 347/] so tasmiæ agÃre Ãditte ekamekenapi dvÃrena sakkuïeyya attÃnaæ sotthiæ kÃtuæ. Evameva kho ahaæ bhante imesaæ ekÃdasannaæ amatadvÃrÃnaæ ekamekenapi amatadvÃrena sakkuïissÃmi attÃnaæ sotthiæ kÃtuæ. Ime hi nÃma bhante a¤¤atitthiyà Ãcariyassa Ãcariyadhanaæ pariyesissanti. Kiæ panÃhaæ Ãyasmato Ãnandassa pÆjaæ na karissÃmÅti. Atha kho dasamo gahapati aÂÂhakanÃgaro vesÃlika¤ca pÃÂalÅputtaka¤ca bhikkhusaÇghaæ sannipÃtetvà païÅtena khÃdanÅyena bhojanÅyena sahatvà santappesi sampavÃresi. Ekameka¤ca bhikkhuæ pacceka dussayugena acchÃdesi Ãyasmanta¤ca Ãnandaæ ticÅvarena. ùyasmatà ca Ãnandassa pa¤casataæ vihÃraæ kÃrÃpesÅti. 11. 2. 7 GopÃlaka suttaæ EkÃdasahi bhikkhave aÇgehi samannÃgato gopÃlako abhabbo gogaïaæ pariharituæ phÃtikattuæ2. Katamehi ekÃdasahi. Idha bhikkhave gopÃlako na rÆpa¤¤Æ hoti, na lakkhaïakusalo hoti, na ÃsÃÂikaæ sÃÂetÃ3 hoti, na vaïaæ paÂicchÃdetà hoti, na dhÆmaæ kattà hoti. Na titthaæ jÃnÃti, na pÅtaæ jÃnÃti, na vÅthiæ jÃnÃti, na gocarakusalo hoti, anavasesadohÅ ca hoti. Ye te usabhà gopitaro goparinÃyakà te na atireka pÆjÃya pÆjetà hoti. Imehi kho bhikkhave ekÃdasahi aÇgehi samannÃgato gopÃlako abhabbo gogaïaæ pariharituæ, phÃtikattuæ2. 1. EkÃdasa amatadvÃrÃni machasaæ. 2. PhÃtiækÃtuæ, machasaæ. PhÃtikÃtuæ syÃ. [Pts 3.] SÃrethÃ. Machasaæ. [BJT Page 656] [\x 656/] Evameva kho bhikkhave ekÃdasahi dhammehi samannÃgato bhikkhu abhabbo imasmiæ dhammavinaye vuddhiæ virÆÊhiæ vepullaæ Ãpajjituæ. Katamehi ekÃdasahi: [PTS Page 348] [\q 348/] Idha bhikkhave bhikkhu na rÆpa¤¤Æ hoti. Na lakkhaïakusalo hoti, na ÃsÃÂikaæ sÃÂetÃ1 hoti, na vaïaæ paÂicchÃdetà hoti, na dhÆmaæ kattà hoti, na titthaæ jÃnÃti, na pÅtaæ jÃnÃti, na gocarakusalo hoti. AnavasesadohÅ ca hoti. Ye te bhikkhu therÃratta¤¤Æ cirapabbajità saÇghapitaro saÇghaparinÃyakà te na atireka pÆjÃya pÆjetà hoti. 1. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na rÆpa¤¤Æ hoti: idha bhikkhave bhikkhu yaæ ki¤ci rÆpaæ sabbaæ taæ rÆpaæ cattÃri mahÃbhÆtÃni catunna¤ca mahÃbhÆtÃnaæ upÃdÃya rÆpanti yathÃbhÆtaæ nappajÃnÃti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhÆ na rÆpa¤¤Æ hoti. 2. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na lakkhaïakusalo hoti: idha bhikkhave bhikkhu, kamma lakkhaïo bÃlo, kammalakkhaïo paï¬ito'ti yathÃbhÆtaæ nappajÃnÃti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na lakkhaïakusalo hoti. 3. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na ÃsÃÂikaæ sÃÂetà hoti: idha bhikkhave bhikkhu uppannaæ kÃmavitakkaæ adhivÃseti nappajahati na vinodeti na byantÅkaroti na anabhÃvaæ gameti. Uppannaæ byÃpÃdavitakkaæ adhivÃseti nappajahati na vinodeti na byantÅkaroti na anabhÃvaæ gameti. Uppannaæ vihiæsÃvitakkaæ adhivÃseti nappajahati na vinodeti na byantÅkaroti, na anabhÃvaæ gameti. UppannÆppanne pÃpake akusale dhamme adhivÃseti nappajahati na vinodeti na byantÅkaroti na anabhÃvaæ gameti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na ÃsÃÂikaæ sÃÂetà hoti. 1. SÃretà majasaæ [BJT Page 658] [\x 658/] 4. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na vaïaæ paÂicchÃdetà hoti: idha bhikkhave bhikkhu cakkhunà rÆpaæ disvà nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ, 'yatvÃdhikaraïamenaæ1 cakkhundriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpakà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na paÂipajjati, na rakkhati cakkhundriyaæ, cakkhundriye na saævaraæ Ãpajjati2. Sotena saddaæ sutvà nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ, 'yatvÃdhikaraïamenaæ1 sotindriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpanà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na paÂipajjati, na rakkhati sotindriyaæ, sotindriye na saævaraæ Ãpajjati. GhÃnena [PTS Page 349] [\q 349/] gandhaæ ghÃyitvà nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ, 'yatvÃdhikaraïamenaæ1 ghÃnendriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpanà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na paÂipajjati, na rakkhati ghÃnendriyaæ, ghÃnendriye na saævaraæ Ãpajjati. JivhÃya rasaæ sÃyitvà nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ, 'yatvÃdhikaraïamenaæ1 jivhindriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpanà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na paÂipajjati, na rakkhati jivhindriyaæ, jivhindriye na saævaraæ Ãpajjati. KÃyena phoÂÂhabbaæ phusitvà nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ, 'yatvÃdhikaraïamenaæ1 kÃyendriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpanà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na paÂipajjati, na rakkhati kÃyendriyaæ, kÃyendriye na saævaraæ Ãpajjati. ManasÃdhammaæ vi¤¤Ãya nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ, yatvÃdhikaraïamenaæ manindriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpakà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na paÂipajjati, na rakkhati, manindriyaæ manindriye saævaraæ nÃpajjati. Evaæ bhikkhave bhikkhu na vaïaæ paÂicchÃdetà hoti. 5. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na dhÆmaæ kattà hoti: idha bhikkhave bhikkhu na yathÃsutaæ yathÃpariyantaæ dhammaæ vitthÃrena paresaæ desetà hoti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na dhÆmaæ kattà hoti. 6. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na titthaæ jÃnÃti: idha bhikkhave bhikkhu ye te bhikkhu bahussutà ÃgatÃgamà dhammadharà vinayadharà mÃtikÃdharÃ, te kÃlena kÃlaæ upasaÇkamitvà na paripucchati, na paripa¤hati, 'idaæ bhante kathaæ, imassa ko atthoti? Tassa te Ãyasmanto avivaÂa¤ceva na vivaranti, anuttÃnÅkata¤ca na uttÃnÅkaronti. Anekavihitesu ca kaÇkhÃÂhÃnÅyesu dhammesu kaÇkhaæ na paÂivinodenti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na titthaæ jÃnÃti. 7. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na pÅtaæ jÃnÃti: idha bhikkhave bhikkhu tathÃgatappavedite dhammavinaye desiyamÃne na labhati atthavedaæ, na labhati dhammavedaæ, na labhati dhammÆpasaæhitaæ pÃmujjaæ. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na pÅtaæ jÃnÃti. 8. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na vÅthiæ jÃnÃti: idha bhikkhave bhikkhu ariyaæ aÂÂhaÇgikaæ maggaæ yathÃbhÆtaæ nappajÃnÃti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na vÅthiæ jÃnÃti. 1. YatvÃdhikaraïametaæ sÅmu 2. Cakkhundriye saævaraæ nÃpajjati machasaæ. [BJT Page 660] [\x 660/] 9. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na gocarakusalo hoti: [PTS Page 350] [\q 350/] idha bhikkhave bhikkhu cattÃro satipaÂÂhÃne yathÃbhÆtaæ nappajÃnÃti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na gocarakusalo hoti. 10. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu anavasesadohÅ hoti: idha bhikkhave bhikkhuæ saddhà gahapatikà abhihaÂÂhuæ pavÃrenti cÅvarapiï¬apÃtasenÃsanagilÃnapaccayabhesajjaparikkhÃrena. Tatra bhikkhu mattaæ na jÃnÃti paÂiggahanÃya, evaæ kho bhikkhave bhikkhu anavasesadohÅ hoti. 11. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu ye te bhikkhu therà ratta¤¤Æ cirapabbajità saÇghapitaro saÇghaparinÃyakÃ, te na atireka pÆjÃya pÆjetà hoti. Idha bhikkhave bhikkhu ye te bhikkhu therà ratta¤¤Æ cirapabbajità saÇghapitaro saÇghaparinÃyakÃ, tesu na mettaæ kÃyakammaæ paccupaÂÂhÃpeti ÃvÅ ceva raho ca na mettaæ vacÅkammaæ paccupaÂÂhÃpeti ÃvÅ ceva raho ca.Na mettaæ mano kammaæ paccupaÂÂhÃpeti ÃvÅ ceva raho ca. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu ye te bhikkhu therà ratta¤¤Æ cirapabbajità saÇghapitaro saÇghaparinÃyakÃ, tena atireka pÆjÃya pÆjetà hoti. Imehi kho bhikkhave ekÃdasahi dhammehi samannÃgato bhikkhu abhabbo imasmiæ dhammavinaye vuddhiæ virÆÊhiæ vepullaæ Ãpajjituæ. EkÃdasahi bhikkhave aÇgehi samannÃgato gopÃlako bhabbo gogaïaæ pariharituæ, phÃtikattuæ, katamehi ekÃdasahi: idha bhikkhave gopÃlako rÆpa¤¤Æ hoti. Lakkhaïakusalo hoti, ÃsÃÂikaæ sÃÂetà hoti, vaïaæ paÂicchÃdetà hoti, dhÆmaæ kattà hoti, titthaæ jÃnÃti, pÅtaæ jÃnÃti, vÅthiæ jÃnÃti, gocarakusalo hoti, sÃvasesadohÅ hoti, ye te usabhà gopitaro goparinÃyakÃ, te atireka pÆjÃya pÆjetà hoti. Imehi kho bhikkhave ekÃdasahi aÇgehi samannÃgato gopÃlako bhabbo gogaïaæ pariharituæ, phÃtikattuæ. Evameva kho bhikkhave ekÃdasahi dhammehi samannÃgato bhikkhu bhabbo imasmiæ dhamma vinaye vuddhiæ virÆÊhiæ vepullaæ Ãpajjituæ katamehi ekÃdasahi: [BJT Page 662] [\x 662/] [PTS Page 351] [\q 351/] Idha bhikkhave bhikkhu rÆpa¤¤Æ hoti lakkhaïa kusalo hoti, ÃsÃÂikaæ sÃÂetà hoti, vaïaæ paÂicchÃdetà hoti, dhÆmaæ kattà hoti, titthaæ jÃnÃti, pÅtaæ jÃnÃti, gocarakusalo hoti, sÃvasesadohÅ hoti, ye te bhikkhu therà ratta¤¤Æ cirapabbajità saÇghapitaro saÇghaparinÃyakÃ, te atireka pÆjÃya pÆjetà hoti. 1. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu rÆpa¤¤Æ hoti: idha bhikkhave bhikkhu yaæ ki¤ci rÆpaæ sabbaæ taæ rÆpaæ cattÃri mahÃbhÆtÃni, catunna¤ca mahÃbhÆtÃnaæ upÃdÃya rÆpantÅ yathÃbhÆtaæ pajÃnÃti, evaæ kho bhikkhave bhikkhÆ rÆpa¤¤Æ hoti. 2. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu lakkhaïakusalo hoti: idha bhikkhave bhikkhu 'kammalakkhaïo bÃlo, kammalakkhaïo paï¬ito'ti yathÃbhÆtaæ pajÃnÃti, evaæ kho bhikkhave bhikkhu lakkhaïakusalo hoti. 3. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu ÃsÃÂikaæ sÃÂetà hoti: idha bhikkhave bhikkhu uppannaæ kÃmavitakkaæ nÃdhivÃseti pajahati vinodeti byÃntÅkaroti, anabhÃvaæ gameti, uppannaæ vyÃpÃdavitakkaæ nÃdhivÃseti pajahati vinodeti byantÅkaroti anabhÃvaæ gameti. Uppannaæ vihiæsà vitakkaæ nÃdhivÃseti pajahati vinodeti byantÅkaroti anabhÃvaæ gameti. Uppannuppanne pÃpake akusale dhamme nÃdhivÃseti pajahati vinodeti byantÅkaroti anabhÃvaæ gameti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu ÃsÃÂikaæ sÃÂetà hoti. 4. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu vaïaæ paÂicchÃdetà hoti: idha bhikkhave bhikkhu cakkhunà rÆpaæ disvà na nimittaggÃhÅ hoti, nÃnubya¤janaggÃhÅ yatvÃdhikaraïamenaæ cakkhundriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpakà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya paÂipajjati, rakkhati cakkhundriyaæ, cakkhundriye saævaraæ Ãpajjati. Sotena saddaæ sutvà na nimittaggÃhÅ hoti, nÃnubya¤janaggÃhÅ yatvÃdhikaraïamenaæ sotindriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpakà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya paÂipajjati, rakkhati sotindriyaæ, sotindriye saævaraæ Ãpajjati. GhÃnenana ghandhaæ ghÃyitvà na nimittaggÃhÅ hoti, nÃnubya¤janaggÃhÅ yatvÃdhikaraïamenaæ ghÃnendriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpakà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya paÂipajjati, rakkhati ghÃnendriyaæ, ghÃnendriye saævaraæ Ãpajjati. JivhÃya rasaæ sÃyitvà na nimittaggÃhÅ hoti, nÃnubya¤janaggÃhÅ yatvÃdhikaraïamenaæ jivhindriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpakà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya paÂipajjati, rakkhati jivhindriyaæ, jivhindriye saævaraæ Ãpajjati. KÃyena phoÂÂhabbaæ phusitvà na nimittaggÃhÅ hoti, nÃnubya¤janaggÃhÅ yatvÃdhikaraïamenaæ kÃyendriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpakà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya paÂipajjati, rakkhati kÃyendriyaæ, kÃyendriye saævaraæ Ãpajjati. Manasà dhammaæ vi¤¤Ãya na nimittaggÃhÅ hoti, nÃnubya¤janaggÃhÅ yatvÃdhikaraïamenaæ manindriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpakà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa [PTS Page 352] [\q 352/] saævarÃya Ãpajjati. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu vaïaæ paÂicchÃdetà hoti. [BJT Page 664] [\x 664/] 5. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu dhÆmaæ kattà hoti: idha bhikkhave bhikkhu yathÃsutaæ yathÃpariyantaæ dhammaæ vitthÃrena paresaæ desetà hoti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu dhÆmaæ kattà hoti. 6. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu titthaæ jÃnÃti: idha bhikkhave bhikkhu ye te bhikkhu bahussutà ÃgatÃgamà dhammadharà vinayadharà mÃtikÃdharÃ, te kÃlena kÃlaæ upasaÇkamitvà paripucchati, paripa¤hati, 'idaæ bhante kathaæ, imassa ko atthoti ? Tassa te Ãyasmanto avivaÂa¤ceva vivaranti, anuttÃnÅkata¤ca uttÃnÅkaronti. Anekavihitesu ca kaÇkhÃÂhÃnÅyesu dhammesu kaÇkhaæ paÂivinodenti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu titthaæ jÃnÃti. 7. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu pÅtaæ jÃnÃti: idha bhikkhave bhikkhu tathÃgatappavedite dhammavinaye desiyamÃne labhati atthavedaæ, labhati dhammavedaæ, labhati dhammÆpasaæhitaæ pÃmojjaæ evaæ kho bhikkhave bhikkhu pÅtaæ jÃnÃti. 8. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu vÅthiæ jÃnÃti: idha bhikkhave bhikkhu ariyaæ aÂÂhaÇgikaæ maggaæ yathÃbhÆtaæ pajÃnÃti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu vÅthiæ jÃnÃti. 9. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu gocarakusalo hoti: idha bhikkhave bhikkhu cattÃro satipaÂÂhÃne yathÃbhÆtaæ pajÃnÃti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu gocarakusalo hoti 10. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu sÃvasesadohÅ hoti: idha bhikkhave bhikkhu saddhà gahapatikà abhiÂÂhuæ pavÃrenti cÅvarapiï¬apÃtasenÃsanagilÃnappaccayabhesajjaparikkhÃrena. Tatra bhikkhu mattaæ jÃnÃti paÂiggahanÃya. [PTS Page 353] [\q 353/] evaæ kho bhikkhave bhikkhu sÃvasesadohÅ hoti. 11. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu ye te bhikkhu therà ratta¤¤Æ cirapabbajità saÇghapitaro saÇghaparinÃyakà te atirekapÆjÃya pÆjetà hoti. [BJT Page 666] [\x 666/] Idha bhikkhave bhikkhu ye te bhikkhu therà ratta¤¤Æ cirapabbajità saÇghapitaro saÇghaparinÃyakà tesu mettaæ kÃyakammaæ paccupaÂÂhÃpeti ÃvÅ ceva raho ca. Mettaæ vacÅkammaæ paccupaÂÂhÃpeti ÃvÅ ceva raho ca. Mettaæ manokammaæ paccacupaÂÂhÃpeti ÃvÅ ceva raho ca. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu ye te bhikkhu therà ratta¤¤Æ cirapabbajità saÇghapitaro saÇghaparinÃyakà te atireka pÆjÃya pÆjetà hoti. Imehi kho bhikkhave ekÃdasahi dhammehi samannÃgato bhikkhu bhabbo imasmiæ dhammavinaye vuddhiæ virÆÊhiæ vepullaæ Ãpajjitunti. 11. 2. 8 PaÂhama samÃdhi suttaæ (SÃvatthi) Atha kho sambahulà bhikkhu yena bhagavà tenupasaÇkamiæsu upasaÇkamitvà bhagavantaæ abhivÃdetvà ekamantaæ nisÅdiæsu. Ekamantaæ nisinnà kho te bhikkhu bhagavantaæ etadavocuæ: Siyà nu kho bhante bhikkhuno tathÃrÆpo samÃdhipaÂilÃbho yathà neva paÂhaviyaæ paÂhavisa¤¤Å assa, na Ãpasmiæ Ãposa¤¤Å assa, na tejasmiæ tejosa¤¤Å assa, na vÃyasmiæ vÃyosa¤¤Å assa, na ÃkÃsÃna¤cÃyatane ÃkÃsÃna¤cÃyatanasa¤¤Å assa, na vi¤¤Ãïa¤cÃyatane vi¤¤Ãïa¤cÃyatanasa¤¤Å assa, na Ãki¤ca¤¤Ãyatane Ãki¤ca¤¤Ãyatanasa¤¤Å assa, na nevasa¤¤ÃnÃsa¤¤Ãyatane nevasa¤¤ÃnÃsa¤¤Ãyatanasa¤¤Å assa, na idha loke idhalokasa¤¤Å assa, na paraloke paralokasa¤¤Å assa, yampidaæ diÂÂhaæ sutaæ mutaæ vi¤¤Ãtaæ pattaæ pariyesitaæ anuvicaritaæ taæ manasÃ, tatrÃpi na sa¤¤Å assa, sa¤¤Å ca pana assÃti? Siyà bhikkhave bhikkhuno tathÃrÆpo samÃdhipaÂilÃbho yathà neva paÂhaviyaæ paÂhavisa¤¤Å assa, [PTS Page 354] [\q 354/] na Ãpasmiæ Ãposa¤¤Å assa, na tejasmiæ tejosa¤¤Å assa, na vÃyasmiæ vÃyosa¤¤Å assa, na ÃkÃsÃna¤cÃyatane ÃkÃsÃna¤cÃyatanasa¤¤Å assa, na vi¤¤Ãïa¤cÃyatane vi¤¤Ãïa¤cÃyatanasa¤¤Å assa, na Ãki¤ca¤¤Ãyatane Ãki¤ca¤¤Ãyatanasa¤¤Å assa, na nevasa¤¤ÃnÃsa¤¤Ãyatane nevasa¤¤ÃnÃsa¤¤Ãyatanasa¤¤Å assa, na idha loke idhalokasa¤¤Å assa, na paraloke paralokasa¤¤Å assa, yampidaæ diÂÂhaæ sutaæ mutaæ vi¤¤Ãtaæ pattaæ pariyesitaæ anuvicaritaæ taæ manasÃ, tatrÃpi na sa¤¤Å assa, sa¤¤Å ca pana assÃti. [BJT Page 668] [\x 668/] Yathà kathaæ pana bhante siyà bhikkhuno tathÃrÆpo samÃdhipaÂilÃbho yathà neva paÂhaviyaæ paÂhavisa¤¤Å assa, na Ãpasmiæ Ãposa¤¤Å assa, na tejasmiæ tejosa¤¤Å assa, na vÃyasmiæ vÃyosa¤¤Å assa, na ÃkÃsÃna¤cÃyatane ÃkÃsÃna¤cÃyatanasa¤¤Å assa, na vi¤¤Ãïa¤cÃyatane vi¤¤Ãïa¤cÃyatanasa¤¤Å assa, na Ãki¤ca¤¤Ãyatane Ãki¤ca¤¤Ãyatanasa¤¤Å assa, na nevasa¤¤ÃnÃsa¤¤Ãyatane nevasa¤¤ÃnÃsa¤¤Ãyatanasa¤¤Å assa, na idha loke idhalokasa¤¤Å assa, na paraloke paralokasa¤¤Å assa, yampidaæ diÂÂhaæ sutaæ mutaæ vi¤¤Ãtaæ pattaæ pariyesitaæ anuvicaritaæ taæ manasÃ, tatrÃpi na sa¤¤Å assa, sa¤¤Å ca pana assÃti? Idha bhikkhave bhikkhu evaæsa¤¤Å hoti: ''etaæ santaæ etaæ païÅtaæ yadidaæ sabbasaÇkhÃra samatho sabbÆpadhipaÂinissaggo taïhakkhayo virÃgo nirodho nibbÃnanti''. Evaæ kho bhikkhave siyà bhikkhuno tathÃrÆpo samÃdhipaÂilÃbho yathà neva paÂhaviyaæ paÂhavisa¤¤Å assa, na Ãpasmiæ Ãposa¤¤Å assa, na tejasmiæ tejosa¤¤Å assa, na vÃyasmiæ vÃyosa¤¤Å assa, na ÃkÃsÃna¤cÃyatane ÃkÃsÃna¤cÃyatanasa¤¤Å assa, na vi¤¤Ãïa¤cÃyatane vi¤¤Ãïa¤cÃyatanasa¤¤Å assa, na Ãki¤ca¤¤Ãyatane Ãki¤ca¤¤Ãyatanasa¤¤Å assa, na nevasa¤¤ÃnÃsa¤¤Ãyatane nevasa¤¤ÃnÃsa¤¤Ãyatanasa¤¤Å assa, na idha loke idhalokasa¤¤Å assa, na paraloke paralokasa¤¤Å assa, yampidaæ diÂÂhaæ sutaæ mutaæ vi¤¤Ãtaæ pattaæ pariyesitaæ anuvicaritaæ manasÃ, tatrÃpi na sa¤¤Å assa, sa¤¤Å ca pana assÃti. 11. 2. 9 Dutiya samÃdhi suttaæ (SÃvatthi) Tatra kho bhagavà bhikkhu Ãmantesi bhikkhavoti. Bhadanteti te bhikkhu bhagavato paccassosuæ. Bhagavà etadavoca: Siyà nu kho bhikkhave bhikkhuno tathÃrÆpo samÃdhipaÂilÃbho yathà neva paÂhaviyaæ [PTS Page 355] [\q 355/] paÂhavisa¤¤Å assa, na Ãpasmiæ Ãposa¤¤Å assa, na tejasmiæ tejosa¤¤Å assa, na vÃyasmiæ vÃyosa¤¤Å assa, na ÃkÃsÃna¤cÃyatane ÃkÃsÃna¤cÃyatanasa¤¤Å assa, na vi¤¤Ãïa¤cÃyatane vi¤¤Ãïa¤cÃyatanasa¤¤Å assa, na Ãki¤ca¤¤Ãyatane Ãki¤ca¤¤Ãyatanasa¤¤Å assa, na nevasa¤¤ÃnÃsa¤¤Ãyatane nevasa¤¤ÃnÃsa¤¤Ãyatanasa¤¤Å assa, na idha loke idhalokasa¤¤Å assa, na paraloke paralokasa¤¤Å assa, yampidaæ diÂÂhaæ sutaæ mutaæ vi¤¤Ãtaæ pattaæ pariyesitaæ anuvicaritaæ manasÃ, tatrÃpi na sa¤¤Å assa, sa¤¤Å ca pana assÃti? [BJT Page 670] [\x 670/] BhagavammÆlakà no bhante dhammÃ, bhagavannettikÃ, bhagavampaÂisaraïÃ, sÃdhu vata bhante bhagavanta¤¤e va paÂibhÃtu etassa bhÃsitassa attho bhagavato sutvà bhikkhu dhÃressantÅti. Tena hi bhikkhave suïÃtha sÃdhukaæ manasi karotha bhÃsissÃmÅti. Evambhanteti kho te bhikkhu bhagavato paccassosuæ bhagavà etadavoca: Siyà bhikkhave bhikkhuno tathÃrÆpo samÃdhipaÂilÃbho yathà neva paÂhaviyaæ paÂhavisa¤¤Å assa, na Ãpasmiæ Ãposa¤¤Å assa, na tejasmiæ tejosa¤¤Å assa, na vÃyasmiæ vÃyosa¤¤Å assa, na ÃkÃsÃna¤cÃyatane ÃkÃsÃna¤cÃyatanasa¤¤Å assa, na vi¤¤Ãïa¤cÃyatane vi¤¤Ãïa¤cÃyatanasa¤¤Å assa, na Ãki¤ca¤¤Ãyatane Ãki¤ca¤¤Ãyatanasa¤¤Å assa, na nevasa¤¤ÃnÃsa¤¤Ãyatane nevasa¤¤ÃnÃsa¤¤Ãyatanasa¤¤Å assa, na idha loke idhalokasa¤¤Å assa, na paraloke paralokasa¤¤Å assa, yampidaæ diÂÂhaæ sutaæ mutaæ vi¤¤Ãtaæ pattaæ pariyesitaæ anuvicaritaæ manasÃ, tatrÃpi na sa¤¤Å assa, sa¤¤Å ca pana assÃti. Yathà kathaæ pana bhante siyà bhikkhuno tathÃrÆpo samÃdhipaÂilÃbho yathà neva paÂhaviyaæ paÂhavisa¤¤Å assa, na Ãpasmiæ Ãposa¤¤Å assa, na tejasmiæ tejosa¤¤Å assa, na vÃyasmiæ vÃyosa¤¤Å assa, na ÃkÃsÃna¤cÃyatane ÃkÃsÃna¤cÃyatanasa¤¤Å assa, na vi¤¤Ãïa¤cÃyatane vi¤¤Ãïa¤cÃyatanasa¤¤Å assa, na Ãki¤ca¤¤Ãyatane Ãki¤ca¤¤Ãyatanasa¤¤Å assa, na nevasa¤¤ÃnÃsa¤¤Ãyatane nevasa¤¤ÃnÃsa¤¤Ãyatanasa¤¤Å assa, na idha loke idhalokasa¤¤Å assa, na paraloke paralokasa¤¤Å assa, yampidaæ diÂÂhaæ sutaæ mutaæ vi¤¤Ãtaæ pattaæ pariyesitaæ anuvicaritaæ manasÃ, tatrÃpi na sa¤¤Å assa, sa¤¤Å ca pana assÃti? Idha bhikkhave bhikkhu evaæsa¤¤Å hoti: ''etaæ santaæ etaæ païÅtaæ yadidaæ sabbasaÇkhÃra samatho sabbÆpadhipaÂinissaggo taïhakkhayo virÃgo nirodho nibbÃnanti''. Evaæ kho bhikkhave siyà bhikkhuno tathÃrÆpo samÃdhipaÂilÃbho yathà neva paÂhaviyaæ paÂhavisa¤¤Å assa, na Ãpasmiæ Ãposa¤¤Å assa, na tejasmiæ tejosa¤¤Å assa, na vÃyasmiæ vÃyosa¤¤Å assa, na ÃkÃsÃna¤cÃyatane ÃkÃsÃna¤cÃyatanasa¤¤Å assa, na vi¤¤Ãïa¤cÃyatane vi¤¤Ãïa¤cÃyatanasa¤¤Å [PTS Page 356] [\q 356/] assa, na Ãki¤ca¤¤Ãyatane Ãki¤ca¤¤Ãyatanasa¤¤Å assa, na nevasa¤¤ÃnÃsa¤¤Ãyatane nevasa¤¤ÃnÃsa¤¤Ãyatanasa¤¤Å assa, na idha loke idhalokasa¤¤Å assa, na paraloke paralokasa¤¤Å assa, yampidaæ diÂÂhaæ sutaæ mutaæ vi¤¤Ãtaæ pattaæ pariyesitaæ anuvicaritaæ manasÃ, tatrÃpi na sa¤¤Å assa, sa¤¤Å ca pana assÃti. 11. 2. 10 Tatiya samÃdhi suttaæ (SÃvatthi) Atha kho sambahulà bhikkhu yenÃyasmà sÃriputto tenupasaÇkamiæsu, upasaÇkamitvà Ãyasmatà sÃriputtena saddhiæ sammodiæsu. SammodanÅyaæ kathaæ sÃrÃïÅyaæ vÅtisÃretvà ekamantaæ nisÅdiæsu. Ekamantaæ nisinnà kho te bhikkhu Ãyasmantaæ sÃriputtaæ etadavocuæ. [BJT Page 672] [\x 672/] SiyÃnu kho Ãvuso sÃriputta bhikkhuno tathÃrÆpo samÃdhipaÂilÃbho yathà neva paÂhaviyaæ paÂhavisa¤¤Å assa, na Ãpasmiæ Ãposa¤¤Å assa, na tejasmiæ tejosa¤¤Å assa, na vÃyasmiæ vÃyosa¤¤Å assa, na ÃkÃsÃna¤cÃyatane ÃkÃsÃna¤cÃyatanasa¤¤Å assa, na vi¤¤Ãïa¤cÃyatane vi¤¤Ãïa¤cÃyatanasa¤¤Å assa, na Ãki¤ca¤¤Ãyatane Ãki¤ca¤¤Ãyatanasa¤¤Å assa, na nevasa¤¤ÃnÃsa¤¤Ãyatane nevasa¤¤ÃnÃsa¤¤Ãyatanasa¤¤Å assa, na idha loke idhalokasa¤¤Å assa, na paraloke paralokasa¤¤Å assa, yampidaæ diÂÂhaæ sutaæ mutaæ vi¤¤Ãtaæ pattaæ pariyesitaæ anuvicaritaæ manasÃ, tatrÃpi na sa¤¤Å assa, sa¤¤Å ca pana assÃti? Siyà Ãvuso bhikkhuno tathÃrÆpo samÃdhipaÂilÃbho yathà neva paÂhaviyaæ paÂhavisa¤¤Å assa, na Ãpasmiæ Ãposa¤¤Å assa, na tejasmiæ tejosa¤¤Å assa, na vÃyasmiæ vÃyosa¤¤Å assa, na ÃkÃsÃna¤cÃyatane ÃkÃsÃna¤cÃyatanasa¤¤Å assa, na vi¤¤Ãïa¤cÃyatane vi¤¤Ãïa¤cÃyatanasa¤¤Å assa, na Ãki¤ca¤¤Ãyatane Ãki¤ca¤¤Ãyatanasa¤¤Å assa, na nevasa¤¤ÃnÃsa¤¤Ãyatane nevasa¤¤ÃnÃsa¤¤Ãyatanasa¤¤Å assa, na idha loke idhalokasa¤¤Å assa, na paraloke paralokasa¤¤Å assa, yampidaæ diÂÂhaæ sutaæ mutaæ vi¤¤Ãtaæ pattaæ pariyesitaæ anuvicaritaæ manasÃ, tatrÃpi na sa¤¤Å assa, sa¤¤Å ca pana assÃti. Yathà kathampana Ãvuso sÃriputta siyà bhikkhuno tathÃrÆpo samÃdhipaÂilÃbho yathà neva paÂhaviyaæ paÂhavisa¤¤Å assa, na Ãpasmiæ Ãposa¤¤Å assa, na tejasmiæ tejosa¤¤Å assa, na vÃyasmiæ vÃyosa¤¤Å assa, na ÃkÃsÃna¤cÃyatane ÃkÃsÃna¤cÃyatanasa¤¤Å assa, na vi¤¤Ãïa¤cÃyatane vi¤¤Ãïa¤cÃyatanasa¤¤Å assa, na Ãki¤ca¤¤Ãyatane Ãki¤ca¤¤Ãyatanasa¤¤Å assa, na nevasa¤¤ÃnÃsa¤¤Ãyatane nevasa¤¤ÃnÃsa¤¤Ãyatanasa¤¤Å assa, na idha loke idhalokasa¤¤Å assa, na paraloke paralokasa¤¤Å assa, yampidaæ diÂÂhaæ sutaæ mutaæ vi¤¤Ãtaæ pattaæ pariyesitaæ anuvicaritaæ manasÃ, tatrÃpi na sa¤¤Å assa, sa¤¤Å ca pana assÃti? [PTS Page 357] [\q 357/] IdhÃvuso bhikkhu evaæsa¤¤Å hoti: ''etaæ santaæ etaæ païÅtaæ yadidaæ sabbasaÇkhÃra samatho sabbÆpadhipaÂinissaggo taïhakkhayo virÃgo nirodho nibbÃnanti''. Evaæ kho Ãvuso siyà bhikkhuno tathÃrÆpo samÃdhipaÂilÃbho yathà neva paÂhaviyaæ paÂhavisa¤¤Å assa, na Ãpasmiæ Ãposa¤¤Å assa, na tejasmiæ tejosa¤¤Å assa, na vÃyasmiæ vÃyosa¤¤Å assa, na ÃkÃsÃna¤cÃyatane ÃkÃsÃna¤cÃyatanasa¤¤Å assa, na vi¤¤Ãïa¤cÃyatane vi¤¤Ãïa¤cÃyatanasa¤¤Å assa, na Ãki¤ca¤¤Ãyatane Ãki¤ca¤¤Ãyatanasa¤¤Å assa, na nevasa¤¤ÃnÃsa¤¤Ãyatane nevasa¤¤ÃnÃsa¤¤Ãyatanasa¤¤Å assa, na idha loke idhalokasa¤¤Å assa, na paraloke paralokasa¤¤Å assa, yampidaæ diÂÂhaæ sutaæ mutaæ vi¤¤Ãtaæ pattaæ pariyesitaæ anuvicaritaæ manasÃ, tatrÃpi na sa¤¤Å assa, sa¤¤Å ca pana assÃti. 11. 2. 11 Catuttha samÃdhi suttaæ (SÃvatthi) Tatra kho Ãyasmà sÃriputto bhikkhu Ãmantesi bhikkhavoti. Bhadanteti te bhikkhu bhagavato paccassosuæ. Bhagavà etadavoca: SiyÃnu kho Ãvuso bhikkhuno tathÃrÆpo samÃdhipaÂilÃbho yathà neva paÂhaviyaæ paÂhavisa¤¤Å assa, na Ãpasmiæ Ãposa¤¤Å assa, na tejasmiæ tejosa¤¤Å assa, na vÃyasmiæ vÃyosa¤¤Å assa, na ÃkÃsÃna¤cÃyatane ÃkÃsÃna¤cÃyatanasa¤¤Å assa, na vi¤¤Ãïa¤cÃyatane vi¤¤Ãïa¤cÃyatanasa¤¤Å assa, na Ãki¤ca¤¤Ãyatane Ãki¤ca¤¤Ãyatanasa¤¤Å assa, na nevasa¤¤ÃnÃsa¤¤Ãyatane nevasa¤¤ÃnÃsa¤¤Ãyatanasa¤¤Å assa, na idha loke idhalokasa¤¤Å assa, na paraloke paralokasa¤¤Å assa, yampidaæ diÂÂhaæ sutaæ mutaæ vi¤¤Ãtaæ pattaæ pariyesitaæ anuvicaritaæ manasÃ, tatrÃpi na sa¤¤Å assa, sa¤¤Å ca pana assÃti. [BJT Page 674] [\x 674/] DÆratopi kho mayaæ Ãvuso ÃgaccheyyÃma Ãyasmato sÃriputtassa santike etassa bhÃsitassa atthama¤¤Ãtuæ. SÃdhu vatÃyasmantaæ yeva sÃriputtaæ paÂibhÃtu etassa bhÃsitassa attho. ùyasmato sÃriputtassa sutvà bhikkhu dhÃressantÅti. TenahÃvuso suïÃtha sÃdhukaæ [PTS Page 358] [\q 358/] manasikarotha bhÃsissÃmÅti. EvamÃvusoti kho te bhikkhu Ãyasmato sÃriputtassa paccassosuæ. ùyasmà sÃriputto etadavoca: Siyà Ãvuso bhikkhuno tathÃrÆpo samÃdhipaÂilÃbho yathà neva paÂhaviyaæ paÂhavisa¤¤Å assa, na Ãpasmiæ Ãposa¤¤Å assa, na tejasmiæ tejosa¤¤Å assa, na vÃyasmiæ vÃyosa¤¤Å assa, na ÃkÃsÃna¤cÃyatane ÃkÃsÃna¤cÃyatanasa¤¤Å assa, na vi¤¤Ãïa¤cÃyatane vi¤¤Ãïa¤cÃyatanasa¤¤Å assa, na Ãki¤ca¤¤Ãyatane Ãki¤ca¤¤Ãyatanasa¤¤Å assa, na nevasa¤¤ÃnÃsa¤¤Ãyatane nevasa¤¤ÃnÃsa¤¤Ãyatanasa¤¤Å assa, na idha loke idhalokasa¤¤Å assa, na paraloke paralokasa¤¤Å assa, yampidaæ diÂÂhaæ sutaæ mutaæ vi¤¤Ãtaæ pattaæ pariyesitaæ anuvicaritaæ manasÃ, tatrÃpi na sa¤¤Å assa, sa¤¤Å ca pana assÃti. Yathà kathampana Ãvuso sÃriputta siyà bhikkhuno tathÃrÆpo samÃdhipaÂilÃbho yathà neva paÂhaviyaæ paÂhavisa¤¤Å assa, na Ãpasmiæ Ãposa¤¤Å assa, na tejasmiæ tejosa¤¤Å assa, na vÃyasmiæ vÃyosa¤¤Å assa, na ÃkÃsÃna¤cÃyatane ÃkÃsÃna¤cÃyatanasa¤¤Å assa, na vi¤¤Ãïa¤cÃyatane vi¤¤Ãïa¤cÃyatanasa¤¤Å assa, na Ãki¤ca¤¤Ãyatane Ãki¤ca¤¤Ãyatanasa¤¤Å assa, na nevasa¤¤ÃnÃsa¤¤Ãyatane nevasa¤¤ÃnÃsa¤¤Ãyatanasa¤¤Å assa, na idha loke idhalokasa¤¤Å assa, na paraloke paralokasa¤¤Å assa, yampidaæ diÂÂhaæ sutaæ mutaæ vi¤¤Ãtaæ pattaæ pariyesitaæ anuvicaritaæ manasÃ, tatrÃpi na sa¤¤Å assa, sa¤¤Å ca pana assÃti? IdhÃvuso bhikkhu evaæsa¤¤Å hoti: ''etaæ santaæ etaæ païÅtaæ yadidaæ sabbasaÇkhÃra samatho sabbÆpadhipaÂinissaggo taïhakkhayo virÃgo nirodho nibbÃnanti''. Evaæ kho Ãvuso siyà bhikkhuno tathÃrÆpo samÃdhipaÂilÃbho yathà neva paÂhaviyaæ paÂhavisa¤¤Å assa, na Ãpasmiæ Ãposa¤¤Å assa, na tejasmiæ tejosa¤¤Å assa, na vÃyasmiæ vÃyosa¤¤Å assa, na ÃkÃsÃna¤cÃyatane ÃkÃsÃna¤cÃyatanasa¤¤Å assa, na vi¤¤Ãïa¤cÃyatane vi¤¤Ãïa¤cÃyatanasa¤¤Å assa, na Ãki¤ca¤¤Ãyatane Ãki¤ca¤¤Ãyatanasa¤¤Å assa, na nevasa¤¤ÃnÃsa¤¤Ãyatane nevasa¤¤ÃnÃsa¤¤Ãyatanasa¤¤Å assa, na idha loke idhalokasa¤¤Å assa, na paraloke paralokasa¤¤Å assa, yampidaæ diÂÂhaæ sutaæ mutaæ vi¤¤Ãtaæ pattaæ pariyesitaæ anuvicaritaæ manasÃ, tatrÃpi na sa¤¤Å assa, sa¤¤Å ca pana assÃti. Anussativaggo dutiyo. TatraddÃnaæ: Dve mahÃnÃmà ca nandiyena subhÆtinà ca mettÃ, Dasamo dve ca gopÃlo cattÃro ca samÃdhinÃti. [PTS Page 359] [\q 359/] [BJT Page 676] [\x 676/] 11. 3. 1 3. SÃma¤¤a vaggo AniccÃnupassanà suttaæ EkÃdasahi bhikkhave aÇgehi samannÃgato gopÃlako abhabbo gogaïaæ pariharituæ phÃtikattuæ, katamehi ekÃdasahi: idha bhikkhave gopÃlako na rÆpa¤¤u hoti, na lakkhaïa kusalo hoti, na ÃsÃÂikaæ sÃÂetà hoti, na vaïaæ paÂicchÃdetà hoti, na dhÆmaæ kattà hoti, na titthaæ jÃnÃti, na pÅtaæ jÃnÃti, na vÅthiæ jÃnÃti, na gocarakusalo hoti, anavasesadohi ca hoti, ye te usabhà gopitaro goparinÃyakà te na atirekapÆjÃya pÆjetà hoti, imehi kho bhikkhave ekÃdasahi aÇgehi samannÃgato gopÃlako abhabbo gogaïaæ pariharituæ phÃtikattuæ. Evameva kho bhikkhave ekÃdasahi dhammehi samannÃgato bhikkhu abhabbo cakkhusmiæ aniccÃnupassÅ viharituæ. Katamehi ekÃdasahi: Idha bhikkhave bhikkhu na rÆpa¤¤Æ hoti. Na lakkhaïakusalo hoti, na ÃsÃÂikaæ sÃÂetà hoti, na vaïaæ paÂicchÃdetà hoti, na dhÆmaæ kattà hoti, na titthaæ jÃnÃti, na pÅtaæ jÃnÃti, na gocarakusalo hoti. AnavasesadohÅ ca hoti. Ye te bhikkhu therà ratta¤¤Æ cirapabbajità saÇghapitaro saÇghaparinÃyakà te na atireka pÆjÃya pÆjetà hoti. 1. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na rÆpa¤¤Æ hoti: idha bhikkhave bhikkhu yaæ ki¤ci rÆpaæ sabbaæ taæ rÆpaæ cattÃri mahÃbhÆtÃni catunna¤ca mahÃbhÆtÃnaæ upÃdÃya rÆpanti yathÃbhÆtaæ nappajÃnÃti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhÆ na rÆpa¤¤Æ hoti. 2. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na lakkhaïakusalo hoti: idha bhikkhave bhikkhu, kamma lakkhaïo bÃlo, kammalakkhaïo paï¬ito'ti yathÃbhÆtaæ nappajÃnÃti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na lakkhaïakusalo hoti. 3. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na ÃsÃÂikaæ sÃÂetà hoti: idha bhikkhave bhikkhu uppannaæ kÃmavitakkaæ adhivÃseti nappajahati na vinodeti na byantÅkaroti na anabhÃvaæ gameti. Uppannaæ byÃpÃdavitakkaæ adhivÃseti nappajahati na vinodeti na byantÅkaroti na anabhÃvaæ gameti. Uppannaæ vihiæsÃvitakkaæ adhivÃseti nappajahati na vinodeti na byantÅkaroti, na anabhÃvaæ gameti. UppannÆppanne pÃpake akusale dhamme adhivÃseti nappajahati na vinodeti na byantÅkaroti na anabhÃvaæ gameti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na ÃsÃÂikaæ sÃÂetà hoti. 4. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na vaïaæ paÂicchÃdetà hoti: idha bhikkhave bhikkhu cakkhunà rÆpaæ disvà nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ, 'yatvÃdhikaraïametaæ cakkhundriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpakà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na paÂipajjati, na rakkhati cakkhundriyaæ, cakkhundriye na saævaraæ Ãpajjati. Sotena saddaæ sutvà nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ, 'yatvÃdhikaraïametaæ sotindriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpanà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na paÂipajjati, na rakkhati sotindriyaæ, sotindriye na saævaraæ Ãpajjati. GhÃnena gandhaæ ghÃyitvà nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ, 'yatvÃdhikaraïametaæ ghÃnindriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpanà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na paÂipajjati, na rakkhati ghÃnindriyaæ, ghÃnindriye na saævaraæ Ãpajjati. JivhÃya rasaæ sÃyitvà nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ, 'yatvÃdhikaraïametaæ1 jivhindriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpanà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na paÂipajjati, na rakkhati jivhindriyaæ, jivhindriye na saævaraæ Ãpajjati. KÃyena phoÂÂhabbaæ phusitvà nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ, 'yatvÃdhikaraïametaæ1 kÃyendriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpanà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na paÂipajjati, na rakkhati kÃyindriyaæ, kÃyindriye na saævaraæ Ãpajjati. ManasÃdhammaæ vi¤¤Ãya nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ, yatvÃdhikaraïametaæ manindriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpakà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na paÂipajjati, na rakkhati, manindriyaæ manindriye saævaraæ nÃpajjati. Evaæ bhikkhave bhikkhu na vaïaæ paÂicchÃdetà hoti. 5. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na dhÆmaæ kattà hoti: idha bhikkhave bhikkhu na yathÃsutaæ yathÃpariyantaæ dhammaæ vitthÃrena paresaæ desetà hoti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na dhÆmaæ kattà hoti. 6. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na titthaæ jÃnÃti: idha bhikkhave bhikkhu ye te bhikkhÆ bahussutà ÃgatÃgamà dhammadharà vinayadharà mÃtikÃdharÃ, te kÃlena kÃlaæ upasaækamitvà na paripucchati, na paripa¤hati, 'idaæ bhante kathaæ, imassa ko atthoti? Tassa te Ãyasmanto avivaÂa¤ceva na vivaranti, anuttÃnÅkata¤ca na uttÃnÅkaronti. Anekavihitesu ca kaÇkhÃÂhÃnÅyesu dhammesu kaÇkhaæ na paÂivinodenti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na titthaæ jÃnÃti. 7. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na pÅtaæ jÃnÃti: idha bhikkhave bhikkhu tathÃgatappavedite dhammavinaye desiyamÃne na labhati atthavedaæ, na labhati dhammavedaæ, na labhati dhammÆpasaæhitaæ pÃmujjaæ. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na pÅtaæ jÃnÃti. 8. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na vÅthiæ jÃnÃti: idha bhikkhave bhikkhu ariyaæ aÂÂhaÇgikaæ maggaæ yathÃbhÆtaæ nappajÃnÃti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na vÅthiæ jÃnÃti. 9. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na gocarakusalo hoti: idha bhikkhave bhikkhu cattÃro satipaÂÂhÃne yathÃbhÆtaæ nappajÃnÃti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na gocarakusalo hoti. 10. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu anavasesadohÅ hoti: idha bhikkhave bhikkhuæ saddhà gahapatikà abhihaÂÂhuæ pavÃrenti cÅvarapiï¬apÃtasenÃsanagilÃnapaccayabhesajjaparikkhÃrena. Tatra bhikkhu mattaæ na jÃnÃti paÂiggahanÃya, evaæ kho bhikkhave bhikkhu anavasesadohÅ hoti. 11. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu ye te bhikkhu therà ratta¤¤Æ cirapabbajità saÇgha pitaro saÇghaparinÃyakÃ, te na atireka pÆjÃya pÆjetà hoti. Idha bhikkhave bhikkhu ye te bhikkhu therà ratta¤¤Æ cirapabbajità saÇghapitaro saÇghaparinÃyakÃ, tesu na mettaæ kÃyakammaæ paccupaÂÂhÃpeti ÃvÅ ceva raho ca. Na mettaæ vacÅkammaæ paccupaÂÂhÃpeti ÃvÅ ceva raho ca. Na mettaæ manokammaæ pacacupaÂÂhÃpeti ÃvÅceva raho ca. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu ye te bhikkhÆ therà ratta¤¤Æ cirapabbajità saÇghapitaro saÇghaparinÃyakÃ, te na atireka pÆjÃya pÆjetà hoti. Imehi kho bhikkhave ekÃdasahi dhammehi samannÃgato bhikkhu abhabbo cakkhusmiæ aniccÃnupassÅ viharituæ. 11. 03. 02 DukkhÃnupassanà suttaæ EkÃdasahi bhikkhave aÇgehi samannÃgato gopÃlako abhabbo gogaïaæ pariharituæ phÃtikattuæ, katamehi ekÃdasahi: idha bhikkhave gopÃlako na rÆpa¤¤u hoti, na lakkhaïa kusalo hoti, na ÃsÃÂikaæ sÃÂetà hoti, na vaïaæ paÂicchÃdetà hoti, na dhÆmaæ kattà hoti, na titthaæ jÃnÃti, na pÅtaæ jÃnÃti, na vÅthiæ jÃnÃti, na gocarakusalo hoti, anavasesadohi ca hoti, ye te usabhà gopitaro goparinÃyakà te na atirekapÆjÃya pÆjetà hoti, imehi kho bhikkhave ekÃdasahi aÇgehi samannÃgato gopÃlako abhabbo gogaïaæ pariharituæ phÃtikattuæ. Evameva kho bhikkhave ekÃdasahi dhammehi samannÃgato bhikkhu abhabbo cakkhusmiæ dukkhÃnupassÅ viharituæ. Katamehi ekÃdasahi: Idha bhikkhave bhikkhu na rÆpa¤¤Æ hoti. Na lakkhaïakusalo hoti, na ÃsÃÂikaæ sÃÂetà hoti, na vaïaæ paÂicchÃdetà hoti, na dhÆmaæ kattà hoti, na titthaæ jÃnÃti, na pÅtaæ jÃnÃti, na gocarakusalo hoti. AnavasesadohÅ ca hoti. Ye te bhikkhu therà ratta¤¤Æ cirapabbajità saÇghapitaro saÇghaparinÃyakà te na atireka pÆjÃya pÆjetà hoti. 1. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na rÆpa¤¤Æ hoti: idha bhikkhave bhikkhu yaæ ki¤ci rÆpaæ sabbaæ taæ rÆpaæ cattÃri mahÃbhÆtÃni catunna¤ca mahÃbhÆtÃnaæ upÃdÃya rÆpanti yathÃbhÆtaæ nappajÃnÃti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhÆ na rÆpa¤¤Æ hoti. 2. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na lakkhaïakusalo hoti: idha bhikkhave bhikkhu, kammalakkhaïo bÃlo, kammalakkhaïo paï¬ito'ti yathÃbhÆtaæ nappajÃnÃti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na lakkhaïakusalo hoti. 3. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na ÃsÃÂikaæ sÃÂetà hoti: idha bhikkhave bhikkhu uppannaæ kÃmavitakkaæ adhivÃseti nappajahati na vinodeti na byantÅkaroti na anabhÃvaæ gameti. Uppannaæ byÃpÃdavitakkaæ adhivÃseti nappajahati na vinodeti na byantÅkaroti na anabhÃvaæ gameti. Uppannaæ vihiæsÃvitakkaæ adhivÃseti nappajahati na vinodeti na byantÅkaroti, na anabhÃvaæ gameti. UppannÆppanne pÃpake akusale dhamme adhivÃseti nappajahati na vinodeti na byantÅkaroti na anabhÃvaæ gameti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na ÃsÃÂikaæ sÃÂetà hoti. 4. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na vaïaæ paÂicchÃdetà hoti: idha bhikkhave bhikkhu cakkhunà rÆpaæ disvà nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ, 'yatvÃdhikaraïametaæ cakkhundriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpakà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na paÂipajjati, na rakkhati cakkhundriyaæ, cakkhundriye na saævaraæ Ãpajjati. Sotena saddaæ sutvà nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ, 'yatvÃdhikaraïametaæ sotindriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpanà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na paÂipajjati, na rakkhati sotindriyaæ, sotindriye na saævaraæ Ãpajjati. GhÃnena gandhaæ ghÃyitvà nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ, 'yatvÃdhikaraïametaæ ghÃnindriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpanà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na paÂipajjati, na rakkhati ghÃnindriyaæ, ghÃnindriye na saævaraæ Ãpajjati. JivhÃya rasaæ sÃyitvà nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ, 'yatvÃdhikaraïametaæ1 jivhindriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpanà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na paÂipajjati, na rakkhati jivhindriyaæ, jivhindriye na saævaraæ Ãpajjati. KÃyena phoÂÂhabbaæ phusitvà nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ, 'yatvÃdhikaraïametaæ1 kÃyendriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpanà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na paÂipajjati, na rakkhati kÃyindriyaæ, kÃyindriye na saævaraæ Ãpajjati. ManasÃdhammaæ vi¤¤Ãya nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ, yatvÃdhikaraïametaæ manindriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpakà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na paÂipajjati, na rakkhati, manindriyaæ manindriye saævaraæ nÃpajjati. Evaæ bhikkhave bhikkhu na vaïaæ paÂicchÃdetà hoti. 5. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na dhÆmaæ kattà hoti: idha bhikkhave bhikkhu na yathÃsutaæ yathÃpariyantaæ dhammaæ vitthÃrena paresaæ desetà hoti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na dhÆmaæ kattà hoti. 6. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na titthaæ jÃnÃti: idha bhikkhave bhikkhu ye te bhikkhÆ bahussutà ÃgatÃgamà dhammadharà vinayadharà mÃtikÃdharÃ, te kÃlena kÃlaæ upasaækamitvà na paripucchati, na paripa¤hati, 'idaæ bhante kathaæ, imassa ko atthoti? Tassa te Ãyasmanto avivaÂa¤ceva na vivaranti, anuttÃnÅkata¤ca na uttÃnÅkaronti. Anekavivihitetasu ca kaÇkhÃÂhÃnÅyesu dhammesu kaÇkhaæ na paÂivinodenti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na titthaæ jÃnÃti. 7. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na pÅtaæ jÃnÃti: idha bhikkhave bhikkhu tathÃgatappavedite dhammavinaye desiyamÃne na labhati atthavedaæ, na labhati dhammavedaæ, na labhati dhammÆpasaæhitaæ pÃmujjaæ. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na pÅtaæ jÃnÃti. 8. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na vÅthiæ jÃnÃti: idha bhikkhave bhikkhu ariyaæ aÂÂhaÇgikaæ maggaæ yathÃbhÆtaæ nappajÃnÃti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na vÅthiæ jÃnÃti. 9. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na gocarakusalo hoti: idha bhikkhave bhikkhu cattÃro satipaÂÂhÃne yathÃbhÆtaæ nappajÃnÃti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na gocarakusalo hoti. 10. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu anavasesadohÅ hoti: idha bhikkhave bhikkhuæ saddhà gahapatikà abhihaÂÂhuæ pavÃrenti cÅvarapiï¬apÃtasenÃsanagilÃnapaccayabhesajjaparikkhÃrena. Tatra bhikkhu mattaæ na jÃnÃti paÂiggahanÃya, evaæ kho bhikkhave bhikkhu anavasesadohÅ hoti. 11. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu ye te bhikkhu therà ratta¤¤Æ cirapabbajità saÇgha pitaro saÇghaparinÃyakÃ, te na atireka pÆjÃya pÆjetà hoti. Idha bhikkhave bhikkhu ye te bhikkhu therà ratta¤¤Æ cirapabbajità saÇghapitaro saÇghaparinÃyakÃ, tesu na mettaæ kÃyakammaæ paccupaÂÂhÃpeti ÃvÅ ceva raho ca. Na mettaæ vacÅkammaæ paccupaÂÂhÃpeti ÃvÅ ceva raho ca. Na mettaæ manokammaæ pacacupaÂÂhÃpeti ÃvÅceva raho ca. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu ye te bhikkhu therà ratta¤¤Æ cirapabbajità saÇghapitaro saÇghaparinÃyakÃ, te na atirekapÆjÃya pÆjetà ho ti. Imehi kho bhikkhave bhikkhu ekÃdasahi dhammehi samannÃgato bhikkhu abhabbo cakkhusmiæ dukkhÃnupassÅ viharituæ. 11. 03. 03 AnattÃnupassanà suttaæ EkÃdasahi bhikkhave aÇgehi samannÃgato gopÃlako abhabbo gogaïaæ pariharituæ phÃtikattuæ, katamehi ekÃdasahi: idha bhikkhave gopÃlako na kà na rÆpa¤¤u hoti, na lakkhaïa kusalo hoti, na ÃsÃÂikaæ sÃÂetà hoti, na vaïaæ paÂicchÃdetà hoti, na dhÆmaæ kattà hoti, na titthaæ jÃnÃti, na pÅtaæ jÃnÃti, na vÅthiæ jÃnÃti, na gocarakusalo hoti, anavasesadohi ca hoti, ye te usabhà gopitaro goparinÃyakà te na atirekapÆjÃya pÆjetà hoti, imehi kho bhikkhave ekÃdasahi aÇgehi samannÃgato gopÃlako abhabbo gogaïaæ pariharituæ phÃtikattuæ. Evameva kho bhikkhave ekÃdasahi dhammehi samannÃgato bhikkhu abhabbo cakkhusmiæ anattÃnupassÅ viharituæ. Katamehi ekÃdasahi: Idha bhikkhave bhikkhu na rÆpa¤¤Æ hoti. Na lakkhaïakusalo hoti, na ÃsÃÂikaæ sÃÂetà hoti, na vaïaæ paÂicchÃdetà hoti, na dhÆmaæ kattà hoti, na titthaæ jÃnÃti, na pÅtaæ jÃnÃti, na gocarakusalo hoti. AnavasesadohÅ ca hoti. Ye te bhikkhu therà ratta¤¤Æ cirapabbajità saÇghapitaro saÇghaparinÃyakà te na atireka pÆjÃya pÆjetà hoti. 1. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na rÆpa¤¤Æ hoti: idha bhikkhave bhikkhu yaæ ki¤ci rÆpaæ sabbaæ taæ rÆpaæ cattÃri mahÃbhÆtÃni catunna¤ca mahÃbhÆtÃnaæ upÃdÃya rÆpanti yathÃbhÆtaæ nappajÃnÃti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhÆ na rÆpa¤¤Æ hoti. 2. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na lakkhaïakusalo hoti: idha bhikkhave bhikkhu, kamma lakkhaïo bÃlo, kammalakkhaïo paï¬ito'ti yathÃbhÆtaæ nappajÃnÃti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na lakkhaïakusalo hoti. 3. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na ÃsÃÂikaæ sÃÂetà hoti: idha bhikkhave bhikkhu uppannaæ kÃmavitakkaæ adhivÃseti nappajahati na vinodeti na byantÅkaroti na anabhÃvaæ gameti. Uppannaæ byÃpÃdavitakkaæ adhivÃseti nappajahati na vinodeti na byantÅkaroti na anabhÃvaæ gameti. Uppannaæ vihiæsÃvitakkaæ adhivÃseti nappajahati na vinodeti na byantÅkaroti, na anabhÃvaæ gameti. UppannÆppanne pÃpake akusale dhamme adhivÃseti nappajahati na vinodeti na byantÅkaroti na anabhÃvaæ gameti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na ÃsÃÂikaæ sÃÂetà hoti. 4. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na vaïaæ paÂicchÃdetà hoti: idha bhikkhave bhikkhu cakkhunà rÆpaæ disvà nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ, 'yatvÃdhikaraïametaæ cakkhundriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpakà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na paÂipajjati, na rakkhati cakkhundriyaæ, cakkhundriye na saævaraæ Ãpajjati. Sotena saddaæ sutvà nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ, 'yatvÃdhikaraïametaæ sotindriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpanà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na paÂipajjati, na rakkhati sotindriyaæ, sotindriye na saævaraæ Ãpajjati. GhÃnena gandhaæ ghÃyitvà nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ, 'yatvÃdhikaraïametaæ ghÃnindriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpanà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na paÂipajjati, na rakkhati ghÃnindriyaæ, ghÃnindriye na saævaraæ Ãpajjati. JivhÃya rasaæ sÃyitvà nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ, 'yatvÃdhikaraïametaæ1 jivhindriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpanà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na paÂipajjati, na rakkhati jivhindriyaæ, jivhindriye na saævaraæ Ãpajjati. KÃyena phoÂÂhabbaæ phusitvà nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ, 'yatvÃdhikaraïametaæ1 kÃyendriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpanà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na paÂipajjati, na rakkhati kÃyindriyaæ, kÃyindriye na saævaraæ Ãpajjati. ManasÃdhammaæ vi¤¤Ãya nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ, yatvÃdhikaraïametaæ manindriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpakà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na paÂipajjati, na rakkhati, manindriyaæ manindriye saævaraæ nÃpajjati. Evaæ bhikkhave bhikkhu na vaïaæ paÂicchÃdetà hoti. 5. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na dhÆmaæ kattà hoti: idha bhikkhave bhikkhu na yathÃsutaæ yathÃpariyantaæ dhammaæ vitthÃrena paresaæ desetà hoti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na dhÆmaæ kattà hoti. 6. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na titthaæ jÃnÃti: idha bhikkhave bhikkhu ye te bhikkhÆ bahussutà ÃgatÃgamà dhammadharà vinayadharà mÃtikÃdharÃ, te kÃlena kÃlaæ upasaækamitvà na paripucchati, na paripa¤hati, 'idaæ bhante kathaæ, imassa ko atthoti? Tassa te Ãyasmanto avivaÂa¤ceva na vivaranti, anuttÃnÅkata¤ca na uttÃnÅkaronti. Anekavivihitetasu ca kaÇkhÃÂhÃnÅyesu dhammesu kaÇkhaæ na paÂivinodenti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na titthaæ jÃnÃti. 7. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na pÅtaæ jÃnÃti: idha bhikkhave bhikkhu tathÃgatappavedite dhammavinaye desiyamÃne na labhati atthavedaæ, na labhati dhammavedaæ, na labhati dhammÆpasaæhitaæ pÃmujjaæ. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na pÅtaæ jÃnÃti. 8. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na vÅthiæ jÃnÃti: idha bhikkhave bhikkhu ariyaæ aÂÂhaÇgikaæ maggaæ yathÃbhÆtaæ nappajÃnÃti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na vÅthiæ jÃnÃti. 9. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na gocarakusalo hoti: idha bhikkhave bhikkhu cattÃro satipaÂÂhÃne yathÃbhÆtaæ nappajÃnÃti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na gocarakusalo hoti. 10. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu anavasesadohÅ hoti: idha bhikkhave bhikkhuæ saddhà gahapatikà abhihaÂÂhuæ pavÃrenti cÅvarapiï¬apÃtasenÃsanagilÃnapaccayabhesajjaparikkhÃrena. Tatra bhikkhu mattaæ na jÃnÃti paÂiggahanÃya, evaæ kho bhikkhave bhikkhu anavasesadohÅ hoti. 11. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu ye te bhikkhu therà ratta¤¤Æ cirapabbajità saÇgha pitaro saÇghaparinÃyakÃ, te na atireka pÆjÃya pÆjetà hoti. Idha bhikkhave bhikkhu ye te bhikkhu therà ratta¤¤Æ cirapabbajità saÇghapitaro saÇghaparinÃyakÃ, tesu na mettaæ kÃyakammaæ paccupaÂÂhÃpeti ÃvÅ ceva raho ca. Na mettaæ vacÅkammaæ paccupaÂÂhÃpeti ÃvÅ ceva raho ca. Na mettaæ manokammaæ pacacupaÂÂhÃpeti ÃvÅceva raho ca. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu ye te bhikkhu therà ratta¤¤Æ cirapabbajità saÇghapitaro saÇghaparinÃyakÃ, te na atirekapÆjÃya pÆjetà ho ti. Imehi kho bhikkhave bhikkhu ekÃdasahi dhammehi samannÃgato bhikkhu abhabbo cakkhusmiæ anattÃnupassÅ viharituæ. 11. 03. 04 KhayÃnupassanà suttaæ EkÃdasahi bhikkhave aÇgehi samannÃgato gopÃlako abhabbo gogaïaæ pariharituæ phÃtikattuæ, katamehi ekÃdasahi: idha bhikkhave gopÃlako na kà na rÆpa¤¤u hoti, na lakkhaïa kusalo hoti, na ÃsÃÂikaæ sÃÂetà hoti, na vaïaæ paÂicchÃdetà hoti, na dhÆmaæ kattà hoti, na titthaæ jÃnÃti, na pÅtaæ jÃnÃti, na vÅthiæ jÃnÃti, na gocarakusalo hoti, anavasesadohi ca hoti, ye te usabhà gopitaro goparinÃyakà te na atirekapÆjÃya pÆjetà hoti, imehi kho bhikkhave ekÃdasahi aÇgehi samannÃgato gopÃlako abhabbo gogaïaæ pariharituæ phÃtikattuæ. Evameva kho bhikkhave ekÃdasahi dhammehi samannÃgato bhikkhu abhabbo cakkhusmiæ khayÃnupassÅ viharituæ. Katamehi ekÃdasahi: Idha bhikkhave bhikkhu na rÆpa¤¤Æ hoti. Na lakkhaïakusalo hoti, na ÃsÃÂikaæ sÃÂetà hoti, na vaïaæ paÂicchÃdetà hoti, na dhÆmaæ kattà hoti, na titthaæ jÃnÃti, na pÅtaæ jÃnÃti, na gocarakusalo hoti. AnavasesadohÅ ca hoti. Ye te bhikkhu therà ratta¤¤Æ cirapabbajità saÇghapitaro saÇghaparinÃyakà te na atireka pÆjÃya pÆjetà hoti. 1. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na rÆpa¤¤Æ hoti: idha bhikkhave bhikkhu yaæ ki¤ci rÆpaæ sabbaæ taæ rÆpaæ cattÃri mahÃbhÆtÃni catunna¤ca mahÃbhÆtÃnaæ upÃdÃya rÆpanti yathÃbhÆtaæ nappajÃnÃti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhÆ na rÆpa¤¤Æ hoti. 2. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na lakkhaïakusalo hoti: idha bhikkhave bhikkhu, kamma lakkhaïo bÃlo, kammalakkhaïo paï¬ito'ti yathÃbhÆtaæ nappajÃnÃti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na lakkhaïakusalo hoti. 3. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na ÃsÃÂikaæ sÃÂetà hoti: idha bhikkhave bhikkhu uppannaæ kÃmavitakkaæ adhivÃseti nappajahati na vinodeti na byantÅkaroti na anabhÃvaæ gameti. Uppannaæ byÃpÃdavitakkaæ adhivÃseti nappajahati na vinodeti na byantÅkaroti na anabhÃvaæ gameti. Uppannaæ vihiæsÃvitakkaæ adhivÃseti nappajahati na vinodeti na byantÅkaroti, na anabhÃvaæ gameti. UppannÆppanne pÃpake akusale dhamme adhivÃseti nappajahati na vinodeti na byantÅkaroti na anabhÃvaæ gameti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na ÃsÃÂikaæ sÃÂetà hoti. 4. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na vaïaæ paÂicchÃdetà hoti: idha bhikkhave bhikkhu cakkhunà rÆpaæ disvà nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ, 'yatvÃdhikaraïametaæ cakkhundriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpakà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na paÂipajjati, na rakkhati cakkhundriyaæ, cakkhundriye na saævaraæ Ãpajjati. Sotena saddaæ sutvà nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ, 'yatvÃdhikaraïametaæ sotindriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpanà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na paÂipajjati, na rakkhati sotindriyaæ, sotindriye na saævaraæ Ãpajjati. GhÃnena gandhaæ ghÃyitvà nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ, 'yatvÃdhikaraïametaæ ghÃnindriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpanà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na paÂipajjati, na rakkhati ghÃnindriyaæ, ghÃnindriye na saævaraæ Ãpajjati. JivhÃya rasaæ sÃyitvà nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ, 'yatvÃdhikaraïametaæ1 jivhindriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpanà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na paÂipajjati, na rakkhati jivhindriyaæ, jivhindriye na saævaraæ Ãpajjati. KÃyena phoÂÂhabbaæ phusitvà nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ, 'yatvÃdhikaraïametaæ1 kÃyendriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpanà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na paÂipajjati, na rakkhati kÃyindriyaæ, kÃyindriye na saævaraæ Ãpajjati. ManasÃdhammaæ vi¤¤Ãya nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ, yatvÃdhikaraïametaæ manindriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpakà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na paÂipajjati, na rakkhati, manindriyaæ manindriye saævaraæ nÃpajjati. Evaæ bhikkhave bhikkhu na vaïaæ paÂicchÃdetà hoti. 5. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na dhÆmaæ kattà hoti: idha bhikkhave bhikkhu na yathÃsutaæ yathÃpariyantaæ dhammaæ vitthÃrena paresaæ desetà hoti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na dhÆmaæ kattà hoti. 6. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na titthaæ jÃnÃti: idha bhikkhave bhikkhu ye te bhikkhÆ bahussutà ÃgatÃgamà dhammadharà vinayadharà mÃtikÃdharÃ, te kÃlena kÃlaæ upasaækamitvà na paripucchati, na paripa¤hati, 'idaæ bhante kathaæ, imassa ko atthoti? Tassa te Ãyasmanto avivaÂa¤ceva na vivaranti, anuttÃnÅkata¤ca na uttÃnÅkaronti. Anekavivihitetasu ca kaÇkhÃÂhÃnÅyesu dhammesu kaÇkhaæ na paÂivinodenti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na titthaæ jÃnÃti. 7. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na pÅtaæ jÃnÃti: idha bhikkhave bhikkhu tathÃgatappavedite dhammavinaye desiyamÃne na labhati atthavedaæ, na labhati dhammavedaæ, na labhati dhammÆpasaæhitaæ pÃmujjaæ. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na pÅtaæ jÃnÃti. 8. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na vÅthiæ jÃnÃti: idha bhikkhave bhikkhu ariyaæ aÂÂhaÇgikaæ maggaæ yathÃbhÆtaæ nappajÃnÃti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na vÅthiæ jÃnÃti. 9. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na gocarakusalo hoti: idha bhikkhave bhikkhu cattÃro satipaÂÂhÃne yathÃbhÆtaæ nappajÃnÃti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na gocarakusalo hoti. 10. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu anavasesadohÅ hoti: idha bhikkhave bhikkhuæ saddhà gahapatikà abhihaÂÂhuæ pavÃrenti cÅvarapiï¬apÃtasenÃsanagilÃnapaccayabhesajjaparikkhÃrena. Tatra bhikkhu mattaæ na jÃnÃti paÂiggahanÃya, evaæ kho bhikkhave bhikkhu anavasesadohÅ hoti. 11. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu ye te bhikkhu therà ratta¤¤Æ cirapabbajità saÇgha pitaro saÇghaparinÃyakÃ, te na atireka pÆjÃya pÆjetà hoti. Idha bhikkhave bhikkhu ye te bhikkhu therà ratta¤¤Æ cirapabbajità saÇghapitaro saÇghaparinÃyakÃ, tesu na mettaæ kÃyakammaæ paccupaÂÂhÃpeti ÃvÅ ceva raho ca. Na mettaæ vacÅkammaæ paccupaÂÂhÃpeti ÃvÅ ceva raho ca. Na mettaæ manokammaæ pacacupaÂÂhÃpeti ÃvÅceva raho ca. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu ye te bhikkhu therà ratta¤¤Æ cirapabbajità saÇghapitaro saÇghaparinÃyakÃ, te na atirekapÆjÃya pÆjetà ho ti. Imehi kho bhikkhave bhikkhu ekÃdasahi dhammehi samannÃgato bhikkhu abhabbo cakkhusmiæ khayÃnupassÅ viharituæ. 11. 03. 05 VayÃnupassanà suttaæ EkÃdasahi bhikkhave aÇgehi samannÃgato gopÃlako abhabbo gogaïaæ pariharituæ phÃtikattuæ, katamehi ekÃdasahi: idha bhikkhave gopÃlako na kà na rÆpa¤¤u hoti, na lakkhaïa kusalo hoti, na ÃsÃÂikaæ sÃÂetà hoti, na vaïaæ paÂicchÃdetà hoti, na dhÆmaæ kattà hoti, na titthaæ jÃnÃti, na pÅtaæ jÃnÃti, na vÅthiæ jÃnÃti, na gocarakusalo hoti, anavasesadohi ca hoti, ye te usabhà gopitaro goparinÃyakà te na atirekapÆjÃya pÆjetà hoti, imehi kho bhikkhave ekÃdasahi aÇgehi samannÃgato gopÃlako abhabbo gogaïaæ pariharituæ phÃtikattuæ. Evameva kho bhikkhave ekÃdasahi dhammehi samannÃgato bhikkhu abhabbo cakkhusmiæ vayÃnupassÅ viharituæ. Katamehi ekÃdasahi: Idha bhikkhave bhikkhu na rÆpa¤¤Æ hoti. Na lakkhaïakusalo hoti, na ÃsÃÂikaæ sÃÂetà hoti, na vaïaæ paÂicchÃdetà hoti, na dhÆmaæ kattà hoti, na titthaæ jÃnÃti, na pÅtaæ jÃnÃti, na gocarakusalo hoti. AnavasesadohÅ ca hoti. Ye te bhikkhu therà ratta¤¤Æ cirapabbajità saÇghapitaro saÇghaparinÃyakà te na atireka pÆjÃya pÆjetà hoti. 1. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na rÆpa¤¤Æ hoti: idha bhikkhave bhikkhu yaæ ki¤ci rÆpaæ sabbaæ taæ rÆpaæ cattÃri mahÃbhÆtÃni catunna¤ca mahÃbhÆtÃnaæ upÃdÃya rÆpanti yathÃbhÆtaæ nappajÃnÃti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhÆ na rÆpa¤¤Æ hoti. 2. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na lakkhaïakusalo hoti: idha bhikkhave bhikkhu, kamma lakkhaïo bÃlo, kammalakkhaïo paï¬ito'ti yathÃbhÆtaæ nappajÃnÃti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na lakkhaïakusalo hoti. 3. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na ÃsÃÂikaæ sÃÂetà hoti: idha bhikkhave bhikkhu uppannaæ kÃmavitakkaæ adhivÃseti nappajahati na vinodeti na byantÅkaroti na anabhÃvaæ gameti. Uppannaæ byÃpÃdavitakkaæ adhivÃseti nappajahati na vinodeti na byantÅkaroti na anabhÃvaæ gameti. Uppannaæ vihiæsÃvitakkaæ adhivÃseti nappajahati na vinodeti na byantÅkaroti, na anabhÃvaæ gameti. UppannÆppanne pÃpake akusale dhamme adhivÃseti nappajahati na vinodeti na byantÅkaroti na anabhÃvaæ gameti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na ÃsÃÂikaæ sÃÂetà hoti. 4. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na vaïaæ paÂicchÃdetà hoti: idha bhikkhave bhikkhu cakkhunà rÆpaæ disvà nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ, 'yatvÃdhikaraïametaæ cakkhundriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpakà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na paÂipajjati, na rakkhati cakkhundriyaæ, cakkhundriye na saævaraæ Ãpajjati. Sotena saddaæ sutvà nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ, 'yatvÃdhikaraïametaæ sotindriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpanà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na paÂipajjati, na rakkhati sotindriyaæ, sotindriye na saævaraæ Ãpajjati. GhÃnena gandhaæ ghÃyitvà nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ, 'yatvÃdhikaraïametaæ ghÃnindriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpanà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na paÂipajjati, na rakkhati ghÃnindriyaæ, ghÃnindriye na saævaraæ Ãpajjati. JivhÃya rasaæ sÃyitvà nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ, 'yatvÃdhikaraïametaæ1 jivhindriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpanà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na paÂipajjati, na rakkhati jivhindriyaæ, jivhindriye na saævaraæ Ãpajjati. KÃyena phoÂÂhabbaæ phusitvà nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ, 'yatvÃdhikaraïametaæ1 kÃyendriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpanà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na paÂipajjati, na rakkhati kÃyindriyaæ, kÃyindriye na saævaraæ Ãpajjati. ManasÃdhammaæ vi¤¤Ãya nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ, yatvÃdhikaraïametaæ manindriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpakà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na paÂipajjati, na rakkhati, manindriyaæ manindriye saævaraæ nÃpajjati. Evaæ bhikkhave bhikkhu na vaïaæ paÂicchÃdetà hoti. 5. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na dhÆmaæ kattà hoti: idha bhikkhave bhikkhu na yathÃsutaæ yathÃpariyantaæ dhammaæ vitthÃrena paresaæ desetà hoti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na dhÆmaæ kattà hoti. 6. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na titthaæ jÃnÃti: idha bhikkhave bhikkhu ye te bhikkhÆ bahussutà ÃgatÃgamà dhammadharà vinayadharà mÃtikÃdharÃ, te kÃlena kÃlaæ upasaækamitvà na paripucchati, na paripa¤hati, 'idaæ bhante kathaæ, imassa ko atthoti? Tassa te Ãyasmanto avivaÂa¤ceva na vivaranti, anuttÃnÅkata¤ca na uttÃnÅkaronti. Anekavivihitetasu ca kaÇkhÃÂhÃnÅyesu dhammesu kaÇkhaæ na paÂivinodenti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na titthaæ jÃnÃti. 7. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na pÅtaæ jÃnÃti: idha bhikkhave bhikkhu tathÃgatappavedite dhammavinaye desiyamÃne na labhati atthavedaæ, na labhati dhammavedaæ, na labhati dhammÆpasaæhitaæ pÃmujjaæ. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na pÅtaæ jÃnÃti. 8. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na vÅthiæ jÃnÃti: idha bhikkhave bhikkhu ariyaæ aÂÂhaÇgikaæ maggaæ yathÃbhÆtaæ nappajÃnÃti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na vÅthiæ jÃnÃti. 9. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na gocarakusalo hoti: idha bhikkhave bhikkhu cattÃro satipaÂÂhÃne yathÃbhÆtaæ nappajÃnÃti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na gocarakusalo hoti. 10. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu anavasesadohÅ hoti: idha bhikkhave bhikkhuæ saddhà gahapatikà abhihaÂÂhuæ pavÃrenti cÅvarapiï¬apÃtasenÃsanagilÃnapaccayabhesajjaparikkhÃrena. Tatra bhikkhu mattaæ na jÃnÃti paÂiggahanÃya, evaæ kho bhikkhave bhikkhu anavasesadohÅ hoti. 11. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu ye te bhikkhu therà ratta¤¤Æ cirapabbajità saÇgha pitaro saÇghaparinÃyakÃ, te na atireka pÆjÃya pÆjetà hoti. Idha bhikkhave bhikkhu ye te bhikkhu therà ratta¤¤Æ cirapabbajità saÇghapitaro saÇghaparinÃyakÃ, tesu na mettaæ kÃyakammaæ paccupaÂÂhÃpeti ÃvÅ ceva raho ca. Na mettaæ vacÅkammaæ paccupaÂÂhÃpeti ÃvÅ ceva raho ca. Na mettaæ manokammaæ pacacupaÂÂhÃpeti ÃvÅceva raho ca. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu ye te bhikkhu therà ratta¤¤Æ cirapabbajità saÇghapitaro saÇghaparinÃyakÃ, te na atirekapÆjÃya pÆjetà ho ti. Imehi kho bhikkhave bhikkhu ekÃdasahi dhammehi samannÃgato bhikkhu abhabbo cakkhusmiæ vayÃnupassÅ viharituæ. 11. 03. 06 VirÃgÃnupassanà suttaæ EkÃdasahi bhikkhave aÇgehi samannÃgato gopÃlako abhabbo gogaïaæ pariharituæ phÃtikattuæ, katamehi ekÃdasahi: idha bhikkhave gopÃlako na kà na rÆpa¤¤u hoti, na lakkhaïa kusalo hoti, na ÃsÃÂikaæ sÃÂetà hoti, na vaïaæ paÂicchÃdetà hoti, na dhÆmaæ kattà hoti, na titthaæ jÃnÃti, na pÅtaæ jÃnÃti, na vÅthiæ jÃnÃti, na gocarakusalo hoti, anavasesadohi ca hoti, ye te usabhà gopitaro goparinÃyakà te na atirekapÆjÃya pÆjetà hoti, imehi kho bhikkhave ekÃdasahi aÇgehi samannÃgato gopÃlako abhabbo gogaïaæ pariharituæ phÃtikattuæ. Evameva kho bhikkhave ekÃdasahi dhammehi samannÃgato bhikkhu abhabbo cakkhusmiæ virÃgÃnupassÅ viharituæ. Katamehi ekÃdasahi: Idha bhikkhave bhikkhu na rÆpa¤¤Æ hoti. Na lakkhaïakusalo hoti, na ÃsÃÂikaæ sÃÂetà hoti, na vaïaæ paÂicchÃdetà hoti, na dhÆmaæ kattà hoti, na titthaæ jÃnÃti, na pÅtaæ jÃnÃti, na gocarakusalo hoti. AnavasesadohÅ ca hoti. Ye te bhikkhu therà ratta¤¤Æ cirapabbajità saÇghapitaro saÇghaparinÃyakà te na atireka pÆjÃya pÆjetà hoti. 1. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na rÆpa¤¤Æ hoti: idha bhikkhave bhikkhu yaæ ki¤ci rÆpaæ sabbaæ taæ rÆpaæ cattÃri mahÃbhÆtÃni catunna¤ca mahÃbhÆtÃnaæ upÃdÃya rÆpanti yathÃbhÆtaæ nappajÃnÃti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhÆ na rÆpa¤¤Æ hoti. 2. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na lakkhaïakusalo hoti: idha bhikkhave bhikkhu, kamma lakkhaïo bÃlo, kammalakkhaïo paï¬ito'ti yathÃbhÆtaæ nappajÃnÃti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na lakkhaïakusalo hoti. 3. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na ÃsÃÂikaæ sÃÂetà hoti: idha bhikkhave bhikkhu uppannaæ kÃmavitakkaæ adhivÃseti nappajahati na vinodeti na byantÅkaroti na anabhÃvaæ gameti. Uppannaæ byÃpÃdavitakkaæ adhivÃseti nappajahati na vinodeti na byantÅkaroti na anabhÃvaæ gameti. Uppannaæ vihiæsÃvitakkaæ adhivÃseti nappajahati na vinodeti na byantÅkaroti, na anabhÃvaæ gameti. UppannÆppanne pÃpake akusale dhamme adhivÃseti nappajahati na vinodeti na byantÅkaroti na anabhÃvaæ gameti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na ÃsÃÂikaæ sÃÂetà hoti. 4. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na vaïaæ paÂicchÃdetà hoti: idha bhikkhave bhikkhu cakkhunà rÆpaæ disvà nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ, 'yatvÃdhikaraïametaæ cakkhundriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpakà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na paÂipajjati, na rakkhati cakkhundriyaæ, cakkhundriye na saævaraæ Ãpajjati. Sotena saddaæ sutvà nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ, 'yatvÃdhikaraïametaæ sotindriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpanà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na paÂipajjati, na rakkhati sotindriyaæ, sotindriye na saævaraæ Ãpajjati. GhÃnena gandhaæ ghÃyitvà nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ, 'yatvÃdhikaraïametaæ ghÃnindriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpanà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na paÂipajjati, rakkhati ghÃnindriyaæ, ghÃnindriye na saævaraæ Ãpajjati. JivhÃya rasaæ sÃyitvà nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ, 'yatvÃdhikaraïametaæ1 jivhindriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpanà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na paÂipajjati, na rakkhati jivhindriyaæ, jivhindriye na saævaraæ Ãpajjati. KÃyena phoÂÂhabbaæ phusitvà nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ, 'yatvÃdhikaraïametaæ1 kÃyendriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpanà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na paÂipajjati, na rakkhati kÃyindriyaæ, kÃyindriye na saævaraæ Ãpajjati. ManasÃdhammaæ vi¤¤Ãya nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ, yatvÃdhikaraïametaæ manindriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpakà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na paÂipajjati, na rakkhati, manindriyaæ manindriye saævaraæ nÃpajjati. Evaæ bhikkhave bhikkhu na vaïaæ paÂicchÃdetà hoti. 5. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na dhÆmaæ kattà hoti: idha bhikkhave bhikkhu na yathÃsutaæ yathÃpariyantaæ dhammaæ vitthÃrena paresaæ desetà hoti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na dhÆmaæ kattà hoti. 6. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na titthaæ jÃnÃti: idha bhikkhave bhikkhu ye te bhikkhÆ bahussutà ÃgatÃgamà dhammadharà vinayadharà mÃtikÃdharÃ, te kÃlena kÃlaæ upasaækamitvà na paripucchati, na paripa¤hati, 'idaæ bhante kathaæ, imassa ko atthoti? Tassa te Ãyasmanto avivaÂa¤ceva na vivaranti, anuttÃnÅkata¤ca na uttÃnÅkaronti. Anekavivihitetasu ca kaÇkhÃÂhÃnÅyesu dhammesu kaÇkhaæ na paÂivinodenti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na titthaæ jÃnÃti. 7. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na pÅtaæ jÃnÃti: idha bhikkhave bhikkhu tathÃgatappavedite dhammavinaye desiyamÃne na labhati atthavedaæ, na labhati dhammavedaæ, na labhati dhammÆpasaæhitaæ pÃmujjaæ. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na pÅtaæ jÃnÃti. 8. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na vÅthiæ jÃnÃti: idha bhikkhave bhikkhu ariyaæ aÂÂhaÇgikaæ maggaæ yathÃbhÆtaæ nappajÃnÃti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na vÅthiæ jÃnÃti. 9. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na gocarakusalo hoti: idha bhikkhave bhikkhu cattÃro satipaÂÂhÃne yathÃbhÆtaæ nappajÃnÃti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na gocarakusalo hoti. 10. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu anavasesadohÅ hoti: idha bhikkhave bhikkhuæ saddhà gahapatikà abhihaÂÂhuæ pavÃrenti cÅvarapiï¬apÃtasenÃsanagilÃnapaccayabhesajjaparikkhÃrena. Tatra bhikkhu mattaæ na jÃnÃti paÂiggahanÃya, evaæ kho bhikkhave bhikkhu anavasesadohÅ hoti. 11. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu ye te bhikkhu therà ratta¤¤Æ cirapabbajità saÇgha pitaro saÇghaparinÃyakÃ, te na atireka pÆjÃya pÆjetà hoti. Idha bhikkhave bhikkhu ye te bhikkhu therà ratta¤¤Æ cirapabbajità saÇghapitaro saÇghaparinÃyakÃ, tesu na mettaæ kÃyakammaæ paccupaÂÂhÃpeti ÃvÅ ceva raho ca. Na mettaæ vacÅkammaæ paccupaÂÂhÃpeti ÃvÅ ceva raho ca. Na mettaæ manokammaæ pacacupaÂÂhÃpeti ÃvÅceva raho ca. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu ye te bhikkhu therà ratta¤¤Æ cirapabbajità saÇghapitaro saÇghaparinÃyakÃ, te na atirekapÆjÃya pÆjetà ho ti. Imehi kho bhikkhave bhikkhu ekÃdasahi dhammehi samannÃgato bhikkhu abhabbo cakkhusmiæ virÃgÃnupassÅ viharituæ. 11. 03. 07 NirodhÃnupassanà suttaæ EkÃdasahi bhikkhave aÇgehi samannÃgato gopÃlako abhabbo gogaïaæ pariharituæ phÃtikattuæ, katamehi ekÃdasahi: idha bhikkhave gopÃlako na kà na rÆpa¤¤u hoti, na lakkhaïa kusalo hoti, na ÃsÃÂikaæ sÃÂetà hoti, na vaïaæ paÂicchÃdetà hoti, na dhÆmaæ kattà hoti, na titthaæ jÃnÃti, na pÅtaæ jÃnÃti, na vÅthiæ jÃnÃti, na gocarakusalo hoti, anavasesadohi ca hoti, ye te usabhà gopitaro goparinÃyakà te na atirekapÆjÃya pÆjetà hoti, imehi kho bhikkhave ekÃdasahi aÇgehi samannÃgato gopÃlako abhabbo gogaïaæ pariharituæ phÃtikattuæ. Evameva kho bhikkhave ekÃdasahi dhammehi samannÃgato bhikkhu abhabbo cakkhusmiæ nirodhÃnupassÅ viharituæ. Katamehi ekÃdasahi: Idha bhikkhave bhikkhu na rÆpa¤¤Æ hoti. Na lakkhaïakusalo hoti, na ÃsÃÂikaæ sÃÂetà hoti, na vaïaæ paÂicchÃdetà hoti, na dhÆmaæ kattà hoti, na titthaæ jÃnÃti, na pÅtaæ jÃnÃti, na gocarakusalo hoti. AnavasesadohÅ ca hoti. Ye te bhikkhu therà ratta¤¤Æ cirapabbajità saÇghapitaro saÇghaparinÃyakà te na atireka pÆjÃya pÆjetà hoti. 1. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na rÆpa¤¤Æ hoti: idha bhikkhave bhikkhu yaæ ki¤ci rÆpaæ sabbaæ taæ rÆpaæ cattÃri mahÃbhÆtÃni catunna¤ca mahÃbhÆtÃnaæ upÃdÃya rÆpanti yathÃbhÆtaæ nappajÃnÃti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhÆ na rÆpa¤¤Æ hoti. 2. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na lakkhaïakusalo hoti: idha bhikkhave bhikkhu, kamma lakkhaïo bÃlo, kammalakkhaïo paï¬ito'ti yathÃbhÆtaæ nappajÃnÃti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na lakkhaïakusalo hoti. 3. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na ÃsÃÂikaæ sÃÂetà hoti: idha bhikkhave bhikkhu uppannaæ kÃmavitakkaæ adhivÃseti nappajahati na vinodeti na byantÅkaroti na anabhÃvaæ gameti. Uppannaæ byÃpÃdavitakkaæ adhivÃseti nappajahati na vinodeti na byantÅkaroti na anabhÃvaæ gameti. Uppannaæ vihiæsÃvitakkaæ adhivÃseti nappajahati na vinodeti na byantÅkaroti, na anabhÃvaæ gameti. UppannÆppanne pÃpake akusale dhamme adhivÃseti nappajahati na vinodeti na byantÅkaroti na anabhÃvaæ gameti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na ÃsÃÂikaæ sÃÂetà hoti. 4. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na vaïaæ paÂicchÃdetà hoti: idha bhikkhave bhikkhu cakkhunà rÆpaæ disvà nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ, 'yatvÃdhikaraïametaæ cakkhundriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpakà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na paÂipajjati, na rakkhati cakkhundriyaæ, cakkhundriye na saævaraæ Ãpajjati. Sotena saddaæ sutvà nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ, 'yatvÃdhikaraïametaæ sotindriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpanà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na paÂipajjati, na rakkhati sotindriyaæ, sotindriye na saævaraæ Ãpajjati. GhÃnena gandhaæ ghÃyitvà nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ, 'yatvÃdhikaraïametaæ ghÃnindriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpanà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na paÂipajjati, rakkhati ghÃnindriyaæ, ghÃnindriye na saævaraæ Ãpajjati. JivhÃya rasaæ sÃyitvà nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ, 'yatvÃdhikaraïametaæ1 jivhindriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpanà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na paÂipajjati, na rakkhati jivhindriyaæ, jivhindriye na saævaraæ Ãpajjati. KÃyena phoÂÂhabbaæ phusitvà nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ, 'yatvÃdhikaraïametaæ1 kÃyendriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpanà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na paÂipajjati, na rakkhati kÃyindriyaæ, kÃyindriye na saævaraæ Ãpajjati. ManasÃdhammaæ vi¤¤Ãya nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ, yatvÃdhikaraïametaæ manindriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpakà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na paÂipajjati, na rakkhati, manindriyaæ manindriye saævaraæ nÃpajjati. Evaæ bhikkhave bhikkhu na vaïaæ paÂicchÃdetà hoti. 5. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na dhÆmaæ kattà hoti: idha bhikkhave bhikkhu na yathÃsutaæ yathÃpariyantaæ dhammaæ vitthÃrena paresaæ desetà hoti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na dhÆmaæ kattà hoti. 6. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na titthaæ jÃnÃti: idha bhikkhave bhikkhu ye te bhikkhÆ bahussutà ÃgatÃgamà dhammadharà vinayadharà mÃtikÃdharÃ, te kÃlena kÃlaæ upasaækamitvà na paripucchati, na paripa¤hati, 'idaæ bhante kathaæ, imassa ko atthoti? Tassa te Ãyasmanto avivaÂa¤ceva na vivaranti, anuttÃnÅkata¤ca na uttÃnÅkaronti. Anekavivihitetasu ca kaÇkhÃÂhÃnÅyesu dhammesu kaÇkhaæ na paÂivinodenti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na titthaæ jÃnÃti. 7. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na pÅtaæ jÃnÃti: idha bhikkhave bhikkhu tathÃgatappavedite dhammavinaye desiyamÃne na labhati atthavedaæ, na labhati dhammavedaæ, na labhati dhammÆpasaæhitaæ pÃmujjaæ. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na pÅtaæ jÃnÃti. 8. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na vÅthiæ jÃnÃti: idha bhikkhave bhikkhu ariyaæ aÂÂhaÇgikaæ maggaæ yathÃbhÆtaæ nappajÃnÃti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na vÅthiæ jÃnÃti. 9. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na gocarakusalo hoti: idha bhikkhave bhikkhu cattÃro satipaÂÂhÃne yathÃbhÆtaæ nappajÃnÃti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na gocarakusalo hoti. 10. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu anavasesadohÅ hoti: idha bhikkhave bhikkhuæ saddhà gahapatikà abhihaÂÂhuæ pavÃrenti cÅvarapiï¬apÃtasenÃsanagilÃnapaccayabhesajjaparikkhÃrena. Tatra bhikkhu mattaæ na jÃnÃti paÂiggahanÃya, evaæ kho bhikkhave bhikkhu anavasesadohÅ hoti. 11. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu ye te bhikkhu therà ratta¤¤Æ cirapabbajità saÇgha pitaro saÇghaparinÃyakÃ, te na atireka pÆjÃya pÆjetà hoti. Idha bhikkhave bhikkhu ye te bhikkhu therà ratta¤¤Æ cirapabbajità saÇghapitaro saÇghaparinÃyakÃ, tesu na mettaæ kÃyakammaæ paccupaÂÂhÃpeti ÃvÅ ceva raho ca. Na mettaæ vacÅkammaæ paccupaÂÂhÃpeti ÃvÅ ceva raho ca. Na mettaæ manokammaæ pacacupaÂÂhÃpeti ÃvÅceva raho ca. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu ye te bhikkhu therà ratta¤¤Æ cirapabbajità saÇghapitaro saÇghaparinÃyakÃ, te na atirekapÆjÃya pÆjetà ho ti. Imehi kho bhikkhave bhikkhu ekÃdasahi dhammehi samannÃgato bhikkhu abhabbo cakkhusmiæ nirodhÃnupassÅ viharituæ. 11. 03. 08 PaÂinissaggÃnupassanà suttaæ EkÃdasahi bhikkhave aÇgehi samannÃgato gopÃlako abhabbo gogaïaæ pariharituæ phÃtikattuæ, katamehi ekÃdasahi: idha bhikkhave gopÃlako na kà na rÆpa¤¤u hoti, na lakkhaïa kusalo hoti, na ÃsÃÂikaæ sÃÂetà hoti, na vaïaæ paÂicchÃdetà hoti, na dhÆmaæ kattà hoti, na titthaæ jÃnÃti, na pÅtaæ jÃnÃti, na vÅthiæ jÃnÃti, na gocarakusalo hoti, anavasesadohi ca hoti, ye te usabhà gopitaro goparinÃyakà te na atirekapÆjÃya pÆjetà hoti, imehi kho bhikkhave ekÃdasahi aÇgehi samannÃgato gopÃlako abhabbo gogaïaæ pariharituæ phÃtikattuæ. Evameva kho bhikkhave ekÃdasahi dhammehi samannÃgato bhikkhu abhabbo cakkhusmiæ paÂinissaggÃnupassÅ viharituæ. Katamehi ekÃdasahi: Idha bhikkhave bhikkhu na rÆpa¤¤Æ hoti. Na lakkhaïakusalo hoti, na ÃsÃÂikaæ sÃÂetà hoti, na vaïaæ paÂicchÃdetà hoti, na dhÆmaæ kattà hoti, na titthaæ jÃnÃti, na pÅtaæ jÃnÃti, na gocarakusalo hoti. AnavasesadohÅ ca hoti. Ye te bhikkhu therà ratta¤¤Æ cirapabbajità saÇghapitaro saÇghaparinÃyakà te na atireka pÆjÃya pÆjetà hoti. 1. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na rÆpa¤¤Æ hoti: idha bhikkhave bhikkhu yaæ ki¤ci rÆpaæ sabbaæ taæ rÆpaæ cattÃri mahÃbhÆtÃni catunna¤ca mahÃbhÆtÃnaæ upÃdÃya rÆpanti yathÃbhÆtaæ nappajÃnÃti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhÆ na rÆpa¤¤Æ hoti. 2. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na lakkhaïakusalo hoti: idha bhikkhave bhikkhu, kamma lakkhaïo bÃlo, kammalakkhaïo paï¬ito'ti yathÃbhÆtaæ nappajÃnÃti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na lakkhaïakusalo hoti. 3. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na ÃsÃÂikaæ sÃÂetà hoti: idha bhikkhave bhikkhu uppannaæ kÃmavitakkaæ adhivÃseti nappajahati na vinodeti na byantÅkaroti na anabhÃvaæ gameti. Uppannaæ byÃpÃdavitakkaæ adhivÃseti nappajahati na vinodeti na byantÅkaroti na anabhÃvaæ gameti. Uppannaæ vihiæsÃvitakkaæ adhivÃseti nappajahati na vinodeti na byantÅkaroti, na anabhÃvaæ gameti. UppannÆppanne pÃpake akusale dhamme adhivÃseti nappajahati na vinodeti na byantÅkaroti na anabhÃvaæ gameti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na ÃsÃÂikaæ sÃÂetà hoti. 4. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na vaïaæ paÂicchÃdetà hoti: idha bhikkhave bhikkhu cakkhunà rÆpaæ disvà nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ, 'yatvÃdhikaraïametaæ cakkhundriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpakà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na paÂipajjati, na rakkhati cakkhundriyaæ, cakkhundriye na saævaraæ Ãpajjati. Sotena saddaæ sutvà nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ, 'yatvÃdhikaraïametaæ sotindriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpanà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na paÂipajjati, na rakkhati sotindriyaæ, sotindriye na saævaraæ Ãpajjati. GhÃnena gandhaæ ghÃyitvà nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ, 'yatvÃdhikaraïametaæ ghÃnindriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpanà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na paÂipajjati, rakkhati ghÃnindriyaæ, ghÃnindriye na saævaraæ Ãpajjati. JivhÃya rasaæ sÃyitvà nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ, 'yatvÃdhikaraïametaæ1 jivhindriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpanà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na paÂipajjati, na rakkhati jivhindriyaæ, jivhindriye na saævaraæ Ãpajjati. KÃyena phoÂÂhabbaæ phusitvà nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ, 'yatvÃdhikaraïametaæ1 kÃyendriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpanà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na paÂipajjati, na rakkhati kÃyindriyaæ, kÃyindriye na saævaraæ Ãpajjati. ManasÃdhammaæ vi¤¤Ãya nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ, yatvÃdhikaraïametaæ manindriyaæ asaævuta viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpakà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na paÂipajjati, na rakkhati, manindriyaæ manindriye saævaraæ nÃpajjati. Evaæ bhikkhave bhikkhu na vaïaæ paÂicchÃdetà hoti. 5. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na dhÆmaæ kattà hoti: idha bhikkhave bhikkhu na yathÃsutaæ yathÃpariyantaæ dhammaæ vitthÃrena paresaæ desetà hoti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na dhÆmaæ kattà hoti. 6. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na titthaæ jÃnÃti: idha bhikkhave bhikkhu ye te bhikkhÆ bahussutà ÃgatÃgamà dhammadharà vinayadharà mÃtikÃdharÃ, te kÃlena kÃlaæ upasaækamitvà na paripucchati, na paripa¤hati, 'idaæ bhante kathaæ, imassa ko atthoti? Tassa te Ãyasmanto avivaÂa¤ceva na vivaranti, anuttÃnÅkata¤ca na uttÃnÅkaronti. Anekavivihitetasu ca kaÇkhÃÂhÃnÅyesu dhammesu kaÇkhaæ na paÂivinodenti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na titthaæ jÃnÃti. 7. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na pÅtaæ jÃnÃti: idha bhikkhave bhikkhu tathÃgatappavedite dhammavinaye desiyamÃne na labhati atthavedaæ, na labhati dhammavedaæ, na labhati dhammÆpasaæhitaæ pÃmujjaæ. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na pÅtaæ jÃnÃti. 8. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na vÅthiæ jÃnÃti: idha bhikkhave bhikkhu ariyaæ aÂÂhaÇgikaæ maggaæ yathÃbhÆtaæ nappajÃnÃti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na vÅthiæ jÃnÃti. 9. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na gocarakusalo hoti: idha bhikkhave bhikkhu cattÃro satipaÂÂhÃne yathÃbhÆtaæ nappajÃnÃti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na gocarakusalo hoti. 10. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu anavasesadohÅ hoti: idha bhikkhave bhikkhuæ saddhà gahapatikà abhihaÂÂhuæ pavÃrenti cÅvarapiï¬apÃtasenÃsanagilÃnapaccayabhesajjaparikkhÃrena. Tatra bhikkhu mattaæ na jÃnÃti paÂiggahanÃya, evaæ kho bhikkhave bhikkhu anavasesadohÅ hoti. 11. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu ye te bhikkhu therà ratta¤¤Æ cirapabbajità saÇgha pitaro saÇghaparinÃyakÃ, te na atireka pÆjÃya pÆjetà hoti. Idha bhikkhave bhikkhu ye te bhikkhu therà ratta¤¤Æ cirapabbajità saÇghapitaro saÇghaparinÃyakÃ, tesu na mettaæ kÃyakammaæ paccupaÂÂhÃpeti ÃvÅ ceva raho ca. Na mettaæ vacÅkammaæ paccupaÂÂhÃpeti ÃvÅ ceva raho ca. Na mettaæ manokammaæ pacacupaÂÂhÃpeti ÃvÅceva raho ca. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu ye te bhikkhu therà ratta¤¤Æ cirapabbajità saÇghapitaro saÇghaparinÃyakÃ, te na atirekapÆjÃya pÆjetà ho ti. Imehi kho bhikkhave bhikkhu ekÃdasahi dhammehi samannÃgato bhikkhu abhabbo cakkhusmiæ paÂinissaggÃnupassÅ viharituæ. 11. 3. 9 AniccÃnupassanà suttaæ EkÃdasahi bhikkhave aÇgehi samannÃgato gopÃlako abhabbo gogaïaæ pariharituæ phÃtikattuæ, katamehi ekÃdasahi: idha bhikkhave gopÃlako na rÆpa¤¤u hoti, na lakkhaïa kusalo hoti, na ÃsÃÂikaæ sÃÂetà hoti, na vaïaæ paÂicchÃdetà hoti, na dhÆmaæ kattà hoti, na titthaæ jÃnÃti, na pÅtaæ jÃnÃti, na vÅthiæ jÃnÃti, na gocarakusalo hoti, anavasesadohi ca hoti, ye te usabhà gopitaro goparinÃyakà te na atirekapÆjÃya pÆjetà hoti, imehi kho bhikkhave ekÃdasahi aÇgehi samannÃgato gopÃlako abhabbo gogaïaæ pariharituæ phÃtikattuæ. Evameva kho bhikkhave ekÃdasahi dhammehi samannÃgato bhikkhu abhabbo sotasmiæ aniccÃnupassÅ viharituæ. Katamehi ekÃdasahi: Idha bhikkhave bhikkhu na rÆpa¤¤Æ hoti. Na lakkhaïakusalo hoti, na ÃsÃÂikaæ sÃÂetà hoti, na vaïaæ paÂicchÃdetà hoti, na dhÆmaæ kattà hoti, na titthaæ jÃnÃti, na pÅtaæ jÃnÃti, na gocarakusalo hoti. AnavasesadohÅ ca hoti. Ye te bhikkhu therà ratta¤¤Æ cirapabbajità saÇghapitaro saÇghaparinÃyakà te na atireka pÆjÃya pÆjetà hoti. 1. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na rÆpa¤¤Æ hoti: idha bhikkhave bhikkhu yaæ ki¤ci rÆpaæ sabbaæ taæ rÆpaæ cattÃri mahÃbhÆtÃni catunna¤ca mahÃbhÆtÃnaæ upÃdÃya rÆpanti yathÃbhÆtaæ nappajÃnÃti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhÆ na rÆpa¤¤Æ hoti. 2. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na lakkhaïakusalo hoti: idha bhikkhave bhikkhu, kamma lakkhaïo bÃlo, kammalakkhaïo paï¬ito'ti yathÃbhÆtaæ nappajÃnÃti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na lakkhaïakusalo hoti. 3. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na ÃsÃÂikaæ sÃÂetà hoti: idha bhikkhave bhikkhu uppannaæ kÃmavitakkaæ adhivÃseti nappajahati na vinodeti na byantÅkaroti na anabhÃvaæ gameti. Uppannaæ byÃpÃdavitakkaæ adhivÃseti nappajahati na vinodeti na byantÅkaroti na anabhÃvaæ gameti. Uppannaæ vihiæsÃvitakkaæ adhivÃseti nappajahati na vinodeti na byantÅkaroti, na anabhÃvaæ gameti. UppannÆppanne pÃpake akusale dhamme adhivÃseti nappajahati na vinodeti na byantÅkaroti na anabhÃvaæ gameti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na ÃsÃÂikaæ sÃÂetà hoti. 4. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na vaïaæ paÂicchÃdetà hoti: idha bhikkhave bhikkhu cakkhunà rÆpaæ disvà nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ, 'yatvÃdhikaraïametaæ cakkhundriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpakà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na paÂipajjati, na rakkhati cakkhundriyaæ, cakkhundriye na saævaraæ Ãpajjati. Sotena saddaæ sutvà nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ, 'yatvÃdhikaraïametaæ sotindriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpanà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na paÂipajjati, na rakkhati sotindriyaæ, sotindriye na saævaraæ Ãpajjati. GhÃnena gandhaæ ghÃyitvà nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ, 'yatvÃdhikaraïametaæ ghÃnindriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpanà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na paÂipajjati, na rakkhati ghÃnindriyaæ, ghÃnindriye na saævaraæ Ãpajjati. JivhÃya rasaæ sÃyitvà nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ, 'yatvÃdhikaraïametaæ1 jivhindriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpanà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na paÂipajjati, na rakkhati jivhindriyaæ, jivhindriye na saævaraæ Ãpajjati. KÃyena phoÂÂhabbaæ phusitvà nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ, 'yatvÃdhikaraïametaæ1 kÃyendriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpanà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na paÂipajjati, na rakkhati kÃyindriyaæ, kÃyindriye na saævaraæ Ãpajjati. ManasÃdhammaæ vi¤¤Ãya nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ, yatvÃdhikaraïametaæ manindriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpakà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na paÂipajjati, na rakkhati, manindriyaæ manindriye saævaraæ nÃpajjati. Evaæ bhikkhave bhikkhu na vaïaæ paÂicchÃdetà hoti. 5. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na dhÆmaæ kattà hoti: idha bhikkhave bhikkhu na yathÃsutaæ yathÃpariyantaæ dhammaæ vitthÃrena paresaæ desetà hoti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na dhÆmaæ kattà hoti. 6. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na titthaæ jÃnÃti: idha bhikkhave bhikkhu ye te bhikkhÆ bahussutà ÃgatÃgamà dhammadharà vinayadharà mÃtikÃdharÃ, te kÃlena kÃlaæ upasaækamitvà na paripucchati, na paripa¤hati, 'idaæ bhante kathaæ, imassa ko atthoti? Tassa te Ãyasmanto avivaÂa¤ceva na vivaranti, anuttÃnÅkata¤ca na uttÃnÅkaronti. Anekavivihitetasu ca kaÇkhÃÂhÃnÅyesu dhammesu kaÇkhaæ na paÂivinodenti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na titthaæ jÃnÃti. 7. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na pÅtaæ jÃnÃti: idha bhikkhave bhikkhu tathÃgatappavedite dhammavinaye desiyamÃne na labhati atthavedaæ, na labhati dhammavedaæ, na labhati dhammÆpasaæhitaæ pÃmujjaæ. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na pÅtaæ jÃnÃti. 8. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na vÅthiæ jÃnÃti: idha bhikkhave bhikkhu ariyaæ aÂÂhaÇgikaæ maggaæ yathÃbhÆtaæ nappajÃnÃti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na vÅthiæ jÃnÃti. 9. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na gocarakusalo hoti: idha bhikkhave bhikkhu cattÃro satipaÂÂhÃne yathÃbhÆtaæ nappajÃnÃti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na gocarakusalo hoti. 10. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu anavasesadohÅ hoti: idha bhikkhave bhikkhuæ saddhà gahapatikà abhihaÂÂhuæ pavÃrenti cÅvarapiï¬apÃtasenÃsanagilÃnapaccayabhesajjaparikkhÃrena. Tatra bhikkhu mattaæ na jÃnÃti paÂiggahanÃya, evaæ kho bhikkhave bhikkhu anavasesadohÅ hoti. 11. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu ye te bhikkhu therà ratta¤¤Æ cirapabbajità saÇgha pitaro saÇghaparinÃyakÃ, te na atireka pÆjÃya pÆjetà hoti. Idha bhikkhave bhikkhu ye te bhikkhu therà ratta¤¤Æ cirapabbajità saÇghapitaro saÇghaparinÃyakÃ, tesu na mettaæ kÃyakammaæ paccupaÂÂhÃpeti ÃvÅ ceva raho ca. Na mettaæ vacÅkammaæ paccupaÂÂhÃpeti ÃvÅ ceva raho ca. Na mettaæ manokammaæ pacacupaÂÂhÃpeti ÃvÅceva raho ca. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu ye te bhikkhÆ therà ratta¤¤Æ cirapabbajità saÇghapitaro saÇghaparinÃyakÃ, te na atireka pÆjÃya pÆjetà hoti. Imehi kho bhikkhave ekÃdasahi dhammehi samannÃgato bhikkhu abhabbo sotasmiæ aniccÃnupassÅ viharituæ. 11. 3. 10 DukkhÃnupassanà suttaæ EkÃdasahi bhikkhave aÇgehi samannÃgato gopÃlako abhabbo gogaïaæ pariharituæ phÃtikattuæ, katamehi ekÃdasahi: idha bhikkhave gopÃlako na rÆpa¤¤u hoti, na lakkhaïa kusalo hoti, na ÃsÃÂikaæ sÃÂetà hoti, na vaïaæ paÂicchÃdetà hoti, na dhÆmaæ kattà hoti, na titthaæ jÃnÃti, na pÅtaæ jÃnÃti, na vÅthiæ jÃnÃti, na gocarakusalo hoti, anavasesadohi ca hoti, ye te usabhà gopitaro goparinÃyakà te na atirekapÆjÃya pÆjetà hoti, imehi kho bhikkhave ekÃdasahi aÇgehi samannÃgato gopÃlako abhabbo gogaïaæ pariharituæ phÃtikattuæ. Evameva kho bhikkhave ekÃdasahi dhammehi samannÃgato bhikkhu abhabbo sotasmiæ dukkhÃnupassÅ viharituæ. Katamehi ekÃdasahi: Idha bhikkhave bhikkhu na rÆpa¤¤Æ hoti. Na lakkhaïakusalo hoti, na ÃsÃÂikaæ sÃÂetà hoti, na vaïaæ paÂicchÃdetà hoti, na dhÆmaæ kattà hoti, na titthaæ jÃnÃti, na pÅtaæ jÃnÃti, na gocarakusalo hoti. AnavasesadohÅ ca hoti. Ye te bhikkhu therà ratta¤¤Æ cirapabbajità saÇghapitaro saÇghaparinÃyakà te na atireka pÆjÃya pÆjetà hoti. 1. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na rÆpa¤¤Æ hoti: idha bhikkhave bhikkhu yaæ ki¤ci rÆpaæ sabbaæ taæ rÆpaæ cattÃri mahÃbhÆtÃni catunna¤ca mahÃbhÆtÃnaæ upÃdÃya rÆpanti yathÃbhÆtaæ nappajÃnÃti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhÆ na rÆpa¤¤Æ hoti. 2. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na lakkhaïakusalo hoti: idha bhikkhave bhikkhu, kamma lakkhaïo bÃlo, kammalakkhaïo paï¬ito'ti yathÃbhÆtaæ nappajÃnÃti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na lakkhaïakusalo hoti. 3. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na ÃsÃÂikaæ sÃÂetà hoti: idha bhikkhave bhikkhu uppannaæ kÃmavitakkaæ adhivÃseti nappajahati na vinodeti na byantÅkaroti na anabhÃvaæ gameti. Uppannaæ byÃpÃdavitakkaæ adhivÃseti nappajahati na vinodeti na byantÅkaroti na anabhÃvaæ gameti. Uppannaæ vihiæsÃvitakkaæ adhivÃseti nappajahati na vinodeti na byantÅkaroti, na anabhÃvaæ gameti. UppannÆppanne pÃpake akusale dhamme adhivÃseti nappajahati na vinodeti na byantÅkaroti na anabhÃvaæ gameti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na ÃsÃÂikaæ sÃÂetà hoti. 4. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na vaïaæ paÂicchÃdetà hoti: idha bhikkhave bhikkhu cakkhunà rÆpaæ disvà nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ, 'yatvÃdhikaraïametaæ cakkhundriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpakà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na paÂipajjati, na rakkhati cakkhundriyaæ, cakkhundriye na saævaraæ Ãpajjati. Sotena saddaæ sutvà nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ, 'yatvÃdhikaraïametaæ sotindriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpanà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na paÂipajjati, na rakkhati sotindriyaæ, sotindriye na saævaraæ Ãpajjati. GhÃnena gandhaæ ghÃyitvà nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ, 'yatvÃdhikaraïametaæ ghÃnindriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpanà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na paÂipajjati, na rakkhati ghÃnindriyaæ, ghÃnindriye na saævaraæ Ãpajjati. JivhÃya rasaæ sÃyitvà nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ, 'yatvÃdhikaraïametaæ1 jivhindriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpanà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na paÂipajjati, na rakkhati jivhindriyaæ, jivhindriye na saævaraæ Ãpajjati. KÃyena phoÂÂhabbaæ phusitvà nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ, 'yatvÃdhikaraïametaæ1 kÃyendriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpanà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na paÂipajjati, na rakkhati kÃyindriyaæ, kÃyindriye na saævaraæ Ãpajjati. ManasÃdhammaæ vi¤¤Ãya nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ, yatvÃdhikaraïametaæ manindriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpakà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na paÂipajjati, na rakkhati, manindriyaæ manindriye saævaraæ nÃpajjati. Evaæ bhikkhave bhikkhu na vaïaæ paÂicchÃdetà hoti. 5. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na dhÆmaæ kattà hoti: idha bhikkhave bhikkhu na yathÃsutaæ yathÃpariyantaæ dhammaæ vitthÃrena paresaæ desetà hoti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na dhÆmaæ kattà hoti. 6. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na titthaæ jÃnÃti: idha bhikkhave bhikkhu ye te bhikkhÆ bahussutà ÃgatÃgamà dhammadharà vinayadharà mÃtikÃdharÃ, te kÃlena kÃlaæ upasaækamitvà na paripucchati, na paripa¤hati, 'idaæ bhante kathaæ, imassa ko atthoti? Tassa te Ãyasmanto avivaÂa¤ceva na vivaranti, anuttÃnÅkata¤ca na uttÃnÅkaronti. Anekavivihitetasu ca kaÇkhÃÂhÃnÅyesu dhammesu kaÇkhaæ na paÂivinodenti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na titthaæ jÃnÃti. 7. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na pÅtaæ jÃnÃti: idha bhikkhave bhikkhu tathÃgatappavedite dhammavinaye desiyamÃne na labhati atthavedaæ, na labhati dhammavedaæ, na labhati dhammÆpasaæhitaæ pÃmujjaæ. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na pÅtaæ jÃnÃti. 8. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na vÅthiæ jÃnÃti: idha bhikkhave bhikkhu ariyaæ aÂÂhaÇgikaæ maggaæ yathÃbhÆtaæ nappajÃnÃti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na vÅthiæ jÃnÃti. 9. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na gocarakusalo hoti: idha bhikkhave bhikkhu cattÃro satipaÂÂhÃne yathÃbhÆtaæ nappajÃnÃti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na gocarakusalo hoti. 10. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu anavasesadohÅ hoti: idha bhikkhave bhikkhuæ saddhà gahapatikà abhihaÂÂhuæ pavÃrenti cÅvarapiï¬apÃtasenÃsanagilÃnapaccayabhesajjaparikkhÃrena. Tatra bhikkhu mattaæ na jÃnÃti paÂiggahanÃya, evaæ kho bhikkhave bhikkhu anavasesadohÅ hoti. 11. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu ye te bhikkhu therà ratta¤¤Æ cirapabbajità saÇgha pitaro saÇghaparinÃyakÃ, te na atireka pÆjÃya pÆjetà hoti. Idha bhikkhave bhikkhu ye te bhikkhu therà ratta¤¤Æ cirapabbajità saÇghapitaro saÇghaparinÃyakÃ, tesu na mettaæ kÃyakammaæ paccupaÂÂhÃpeti ÃvÅ ceva raho ca. Na mettaæ vacÅkammaæ paccupaÂÂhÃpeti ÃvÅ ceva raho ca. Na mettaæ manokammaæ pacacupaÂÂhÃpeti ÃvÅceva raho ca. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu ye te bhikkhÆ therà ratta¤¤Æ cirapabbajità saÇghapitaro saÇghaparinÃyakÃ, te na atireka pÆjÃya pÆjetà hoti. Imehi kho bhikkhave ekÃdasahi dhammehi samannÃgato bhikkhu abhabbo sotasmiæ dukkhÃnupassÅ viharituæ. 11. 3. 11 AnattÃnupassanà suttaæ EkÃdasahi bhikkhave aÇgehi samannÃgato gopÃlako abhabbo gogaïaæ pariharituæ phÃtikattuæ, katamehi ekÃdasahi: idha bhikkhave gopÃlako na rÆpa¤¤u hoti, na lakkhaïa kusalo hoti, na ÃsÃÂikaæ sÃÂetà hoti, na vaïaæ paÂicchÃdetà hoti, na dhÆmaæ kattà hoti, na titthaæ jÃnÃti, na pÅtaæ jÃnÃti, na vÅthiæ jÃnÃti, na gocarakusalo hoti, anavasesadohi ca hoti, ye te usabhà gopitaro goparinÃyakà te na atirekapÆjÃya pÆjetà hoti, imehi kho bhikkhave ekÃdasahi aÇgehi samannÃgato gopÃlako abhabbo gogaïaæ pariharituæ phÃtikattuæ. Evameva kho bhikkhave ekÃdasahi dhammehi samannÃgato bhikkhu abhabbo sotasmiæ anattÃnupassÅ viharituæ. Katamehi ekÃdasahi: Idha bhikkhave bhikkhu na rÆpa¤¤Æ hoti. Na lakkhaïakusalo hoti, na ÃsÃÂikaæ sÃÂetà hoti, na vaïaæ paÂicchÃdetà hoti, na dhÆmaæ kattà hoti, na titthaæ jÃnÃti, na pÅtaæ jÃnÃti, na gocarakusalo hoti. AnavasesadohÅ ca hoti. Ye te bhikkhu therà ratta¤¤Æ cirapabbajità saÇghapitaro saÇghaparinÃyakà te na atireka pÆjÃya pÆjetà hoti. 1. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na rÆpa¤¤Æ hoti: idha bhikkhave bhikkhu yaæ ki¤ci rÆpaæ sabbaæ taæ rÆpaæ cattÃri mahÃbhÆtÃni catunna¤ca mahÃbhÆtÃnaæ upÃdÃya rÆpanti yathÃbhÆtaæ nappajÃnÃti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhÆ na rÆpa¤¤Æ hoti. 2. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na lakkhaïakusalo hoti: idha bhikkhave bhikkhu, kamma lakkhaïo bÃlo, kammalakkhaïo paï¬ito'ti yathÃbhÆtaæ nappajÃnÃti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na lakkhaïakusalo hoti. 3. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na ÃsÃÂikaæ sÃÂetà hoti: idha bhikkhave bhikkhu uppannaæ kÃmavitakkaæ adhivÃseti nappajahati na vinodeti na byantÅkaroti na anabhÃvaæ gameti. Uppannaæ byÃpÃdavitakkaæ adhivÃseti nappajahati na vinodeti na byantÅkaroti na anabhÃvaæ gameti. Uppannaæ vihiæsÃvitakkaæ adhivÃseti nappajahati na vinodeti na byantÅkaroti, na anabhÃvaæ gameti. UppannÆppanne pÃpake akusale dhamme adhivÃseti nappajahati na vinodeti na byantÅkaroti na anabhÃvaæ gameti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na ÃsÃÂikaæ sÃÂetà hoti. 4. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na vaïaæ paÂicchÃdetà hoti: idha bhikkhave bhikkhu cakkhunà rÆpaæ disvà nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ, 'yatvÃdhikaraïametaæ cakkhundriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpakà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na paÂipajjati, na rakkhati cakkhundriyaæ, cakkhundriye na saævaraæ Ãpajjati. Sotena saddaæ sutvà nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ, 'yatvÃdhikaraïametaæ sotindriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpanà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na paÂipajjati, na rakkhati sotindriyaæ, sotindriye na saævaraæ Ãpajjati. GhÃnena gandhaæ ghÃyitvà nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ, 'yatvÃdhikaraïametaæ ghÃnindriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpanà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na paÂipajjati, na rakkhati ghÃnindriyaæ, ghÃnindriye na saævaraæ Ãpajjati. JivhÃya rasaæ sÃyitvà nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ, 'yatvÃdhikaraïametaæ1 jivhindriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpanà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na paÂipajjati, na rakkhati jivhindriyaæ, jivhindriye na saævaraæ Ãpajjati. KÃyena phoÂÂhabbaæ phusitvà nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ, 'yatvÃdhikaraïametaæ1 kÃyendriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpanà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na paÂipajjati, na rakkhati kÃyindriyaæ, kÃyindriye na saævaraæ Ãpajjati. ManasÃdhammaæ vi¤¤Ãya nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ, yatvÃdhikaraïametaæ manindriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpakà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na paÂipajjati, na rakkhati, manindriyaæ manindriye saævaraæ nÃpajjati. Evaæ bhikkhave bhikkhu na vaïaæ paÂicchÃdetà hoti. 5. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na dhÆmaæ kattà hoti: idha bhikkhave bhikkhu na yathÃsutaæ yathÃpariyantaæ dhammaæ vitthÃrena paresaæ desetà hoti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na dhÆmaæ kattà hoti. 6. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na titthaæ jÃnÃti: idha bhikkhave bhikkhu ye te bhikkhÆ bahussutà ÃgatÃgamà dhammadharà vinayadharà mÃtikÃdharÃ, te kÃlena kÃlaæ upasaækamitvà na paripucchati, na paripa¤hati, 'idaæ bhante kathaæ, imassa ko atthoti? Tassa te Ãyasmanto avivaÂa¤ceva na vivaranti, anuttÃnÅkata¤ca na uttÃnÅkaronti. Anekavivihitetasu ca kaÇkhÃÂhÃnÅyesu dhammesu kaÇkhaæ na paÂivinodenti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na titthaæ jÃnÃti. 7. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na pÅtaæ jÃnÃti: idha bhikkhave bhikkhu tathÃgatappavedite dhammavinaye desiyamÃne na labhati atthavedaæ, na labhati dhammavedaæ, na labhati dhammÆpasaæhitaæ pÃmujjaæ. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na pÅtaæ jÃnÃti. 8. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na vÅthiæ jÃnÃti: idha bhikkhave bhikkhu ariyaæ aÂÂhaÇgikaæ maggaæ yathÃbhÆtaæ nappajÃnÃti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na vÅthiæ jÃnÃti. 9. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na gocarakusalo hoti: idha bhikkhave bhikkhu cattÃro satipaÂÂhÃne yathÃbhÆtaæ nappajÃnÃti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na gocarakusalo hoti. 10. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu anavasesadohÅ hoti: idha bhikkhave bhikkhuæ saddhà gahapatikà abhihaÂÂhuæ pavÃrenti cÅvarapiï¬apÃtasenÃsanagilÃnapaccayabhesajjaparikkhÃrena. Tatra bhikkhu mattaæ na jÃnÃti paÂiggahanÃya, evaæ kho bhikkhave bhikkhu anavasesadohÅ hoti. 11. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu ye te bhikkhu therà ratta¤¤Æ cirapabbajità saÇgha pitaro saÇghaparinÃyakÃ, te na atireka pÆjÃya pÆjetà hoti. Idha bhikkhave bhikkhu ye te bhikkhu therà ratta¤¤Æ cirapabbajità saÇghapitaro saÇghaparinÃyakÃ, tesu na mettaæ kÃyakammaæ paccupaÂÂhÃpeti ÃvÅ ceva raho ca. Na mettaæ vacÅkammaæ paccupaÂÂhÃpeti ÃvÅ ceva raho ca. Na mettaæ manokammaæ pacacupaÂÂhÃpeti ÃvÅceva raho ca. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu ye te bhikkhÆ therà ratta¤¤Æ cirapabbajità saÇghapitaro saÇghaparinÃyakÃ, te na atireka pÆjÃya pÆjetà hoti. Imehi kho bhikkhave ekÃdasahi dhammehi samannÃgato bhikkhu abhabbo sotasmiæ anattÃnupassÅ viharituæ. 11. 3. 12 KhayÃnupassanà suttaæ EkÃdasahi bhikkhave aÇgehi samannÃgato gopÃlako abhabbo gogaïaæ pariharituæ phÃtikattuæ, katamehi ekÃdasahi: idha bhikkhave gopÃlako na rÆpa¤¤u hoti, na lakkhaïa kusalo hoti, na ÃsÃÂikaæ sÃÂetà hoti, na vaïaæ paÂicchÃdetà hoti, na dhÆmaæ kattà hoti, na titthaæ jÃnÃti, na pÅtaæ jÃnÃti, na vÅthiæ jÃnÃti, na gocarakusalo hoti, anavasesadohi ca hoti, ye te usabhà gopitaro goparinÃyakà te na atirekapÆjÃya pÆjetà hoti, imehi kho bhikkhave ekÃdasahi aÇgehi samannÃgato gopÃlako abhabbo gogaïaæ pariharituæ phÃtikattuæ. Evameva kho bhikkhave ekÃdasahi dhammehi samannÃgato bhikkhu abhabbo sotasmiæ khayÃnupassÅ viharituæ. Katamehi ekÃdasahi: Idha bhikkhave bhikkhu na rÆpa¤¤Æ hoti. Na lakkhaïakusalo hoti, na ÃsÃÂikaæ sÃÂetà hoti, na vaïaæ paÂicchÃdetà hoti, na dhÆmaæ kattà hoti, na titthaæ jÃnÃti, na pÅtaæ jÃnÃti, na gocarakusalo hoti. AnavasesadohÅ ca hoti. Ye te bhikkhu therà ratta¤¤Æ cirapabbajità saÇghapitaro saÇghaparinÃyakà te na atireka pÆjÃya pÆjetà hoti. 1. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na rÆpa¤¤Æ hoti: idha bhikkhave bhikkhu yaæ ki¤ci rÆpaæ sabbaæ taæ rÆpaæ cattÃri mahÃbhÆtÃni catunna¤ca mahÃbhÆtÃnaæ upÃdÃya rÆpanti yathÃbhÆtaæ nappajÃnÃti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhÆ na rÆpa¤¤Æ hoti. 2. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na lakkhaïakusalo hoti: idha bhikkhave bhikkhu, kamma lakkhaïo bÃlo, kammalakkhaïo paï¬ito'ti yathÃbhÆtaæ nappajÃnÃti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na lakkhaïakusalo hoti. 3. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na ÃsÃÂikaæ sÃÂetà hoti: idha bhikkhave bhikkhu uppannaæ kÃmavitakkaæ adhivÃseti nappajahati na vinodeti na byantÅkaroti na anabhÃvaæ gameti. Uppannaæ byÃpÃdavitakkaæ adhivÃseti nappajahati na vinodeti na byantÅkaroti na anabhÃvaæ gameti. Uppannaæ vihiæsÃvitakkaæ adhivÃseti nappajahati na vinodeti na byantÅkaroti, na anabhÃvaæ gameti. UppannÆppanne pÃpake akusale dhamme adhivÃseti nappajahati na vinodeti na byantÅkaroti na anabhÃvaæ gameti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na ÃsÃÂikaæ sÃÂetà hoti. 4. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na vaïaæ paÂicchÃdetà hoti: idha bhikkhave bhikkhu cakkhunà rÆpaæ disvà nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ, 'yatvÃdhikaraïametaæ cakkhundriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpakà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na paÂipajjati, na rakkhati cakkhundriyaæ, cakkhundriye na saævaraæ Ãpajjati. Sotena saddaæ sutvà nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ, 'yatvÃdhikaraïametaæ sotindriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpanà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na paÂipajjati, na rakkhati sotindriyaæ, sotindriye na saævaraæ Ãpajjati. GhÃnena gandhaæ ghÃyitvà nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ, 'yatvÃdhikaraïametaæ ghÃnindriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpanà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na paÂipajjati, na rakkhati ghÃnindriyaæ, ghÃnindriye na saævaraæ Ãpajjati. JivhÃya rasaæ sÃyitvà nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ, 'yatvÃdhikaraïametaæ1 jivhindriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpanà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na paÂipajjati, na rakkhati jivhindriyaæ, jivhindriye na saævaraæ Ãpajjati. KÃyena phoÂÂhabbaæ phusitvà nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ, 'yatvÃdhikaraïametaæ1 kÃyendriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpanà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na paÂipajjati, na rakkhati kÃyindriyaæ, kÃyindriye na saævaraæ Ãpajjati. ManasÃdhammaæ vi¤¤Ãya nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ, yatvÃdhikaraïametaæ manindriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpakà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na paÂipajjati, na rakkhati, manindriyaæ manindriye saævaraæ nÃpajjati. Evaæ bhikkhave bhikkhu na vaïaæ paÂicchÃdetà hoti. 5. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na dhÆmaæ kattà hoti: idha bhikkhave bhikkhu na yathÃsutaæ yathÃpariyantaæ dhammaæ vitthÃrena paresaæ desetà hoti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na dhÆmaæ kattà hoti. 6. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na titthaæ jÃnÃti: idha bhikkhave bhikkhu ye te bhikkhÆ bahussutà ÃgatÃgamà dhammadharà vinayadharà mÃtikÃdharÃ, te kÃlena kÃlaæ upasaækamitvà na paripucchati, na paripa¤hati, 'idaæ bhante kathaæ, imassa ko atthoti? Tassa te Ãyasmanto avivaÂa¤ceva na vivaranti, anuttÃnÅkata¤ca na uttÃnÅkaronti. Anekavivihitetasu ca kaÇkhÃÂhÃnÅyesu dhammesu kaÇkhaæ na paÂivinodenti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na titthaæ jÃnÃti. 7. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na pÅtaæ jÃnÃti: idha bhikkhave bhikkhu tathÃgatappavedite dhammavinaye desiyamÃne na labhati atthavedaæ, na labhati dhammavedaæ, na labhati dhammÆpasaæhitaæ pÃmujjaæ. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na pÅtaæ jÃnÃti. 8. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na vÅthiæ jÃnÃti: idha bhikkhave bhikkhu ariyaæ aÂÂhaÇgikaæ maggaæ yathÃbhÆtaæ nappajÃnÃti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na vÅthiæ jÃnÃti. 9. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na gocarakusalo hoti: idha bhikkhave bhikkhu cattÃro satipaÂÂhÃne yathÃbhÆtaæ nappajÃnÃti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na gocarakusalo hoti. 10. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu anavasesadohÅ hoti: idha bhikkhave bhikkhuæ saddhà gahapatikà abhihaÂÂhuæ pavÃrenti cÅvarapiï¬apÃtasenÃsanagilÃnapaccayabhesajjaparikkhÃrena. Tatra bhikkhu mattaæ na jÃnÃti paÂiggahanÃya, evaæ kho bhikkhave bhikkhu anavasesadohÅ hoti. 11. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu ye te bhikkhu therà ratta¤¤Æ cirapabbajità saÇgha pitaro saÇghaparinÃyakÃ, te na atireka pÆjÃya pÆjetà hoti. Idha bhikkhave bhikkhu ye te bhikkhu therà ratta¤¤Æ cirapabbajità saÇghapitaro saÇghaparinÃyakÃ, tesu na mettaæ kÃyakammaæ paccupaÂÂhÃpeti ÃvÅ ceva raho ca. Na mettaæ vacÅkammaæ paccupaÂÂhÃpeti ÃvÅ ceva raho ca. Na mettaæ manokammaæ pacacupaÂÂhÃpeti ÃvÅceva raho ca. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu ye te bhikkhÆ therà ratta¤¤Æ cirapabbajità saÇghapitaro saÇghaparinÃyakÃ, te na atireka pÆjÃya pÆjetà hoti. Imehi kho bhikkhave ekÃdasahi dhammehi samannÃgato bhikkhu abhabbo sotasmiæ khayÃnupassÅ viharituæ. 11. 3. 13 VayÃnupassanà suttaæ EkÃdasahi bhikkhave aÇgehi samannÃgato gopÃlako abhabbo gogaïaæ pariharituæ phÃtikattuæ, katamehi ekÃdasahi: idha bhikkhave gopÃlako na rÆpa¤¤u hoti, na lakkhaïa kusalo hoti, na ÃsÃÂikaæ sÃÂetà hoti, na vaïaæ paÂicchÃdetà hoti, na dhÆmaæ kattà hoti, na titthaæ jÃnÃti, na pÅtaæ jÃnÃti, na vÅthiæ jÃnÃti, na gocarakusalo hoti, anavasesadohi ca hoti, ye te usabhà gopitaro goparinÃyakà te na atirekapÆjÃya pÆjetà hoti, imehi kho bhikkhave ekÃdasahi aÇgehi samannÃgato gopÃlako abhabbo gogaïaæ pariharituæ phÃtikattuæ. Evameva kho bhikkhave ekÃdasahi dhammehi samannÃgato bhikkhu abhabbo sotasmiæ vayÃnupassÅ viharituæ. Katamehi ekÃdasahi: Idha bhikkhave bhikkhu na rÆpa¤¤Æ hoti. Na lakkhaïakusalo hoti, na ÃsÃÂikaæ sÃÂetà hoti, na vaïaæ paÂicchÃdetà hoti, na dhÆmaæ kattà hoti, na titthaæ jÃnÃti, na pÅtaæ jÃnÃti, na gocarakusalo hoti. AnavasesadohÅ ca hoti. Ye te bhikkhu therà ratta¤¤Æ cirapabbajità saÇghapitaro saÇghaparinÃyakà te na atireka pÆjÃya pÆjetà hoti. 1. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na rÆpa¤¤Æ hoti: idha bhikkhave bhikkhu yaæ ki¤ci rÆpaæ sabbaæ taæ rÆpaæ cattÃri mahÃbhÆtÃni catunna¤ca mahÃbhÆtÃnaæ upÃdÃya rÆpanti yathÃbhÆtaæ nappajÃnÃti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhÆ na rÆpa¤¤Æ hoti. 2. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na lakkhaïakusalo hoti: idha bhikkhave bhikkhu, kamma lakkhaïo bÃlo, kammalakkhaïo paï¬ito'ti yathÃbhÆtaæ nappajÃnÃti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na lakkhaïakusalo hoti. 3. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na ÃsÃÂikaæ sÃÂetà hoti: idha bhikkhave bhikkhu uppannaæ kÃmavitakkaæ adhivÃseti nappajahati na vinodeti na byantÅkaroti na anabhÃvaæ gameti. Uppannaæ byÃpÃdavitakkaæ adhivÃseti nappajahati na vinodeti na byantÅkaroti na anabhÃvaæ gameti. Uppannaæ vihiæsÃvitakkaæ adhivÃseti nappajahati na vinodeti na byantÅkaroti, na anabhÃvaæ gameti. UppannÆppanne pÃpake akusale dhamme adhivÃseti nappajahati na vinodeti na byantÅkaroti na anabhÃvaæ gameti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na ÃsÃÂikaæ sÃÂetà hoti. 4. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na vaïaæ paÂicchÃdetà hoti: idha bhikkhave bhikkhu cakkhunà rÆpaæ disvà nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ, 'yatvÃdhikaraïametaæ cakkhundriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpakà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na paÂipajjati, na rakkhati cakkhundriyaæ, cakkhundriye na saævaraæ Ãpajjati. Sotena saddaæ sutvà nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ, 'yatvÃdhikaraïametaæ sotindriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpanà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na paÂipajjati, na rakkhati sotindriyaæ, sotindriye na saævaraæ Ãpajjati. GhÃnena gandhaæ ghÃyitvà nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ, 'yatvÃdhikaraïametaæ ghÃnindriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpanà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na paÂipajjati, na rakkhati ghÃnindriyaæ, ghÃnindriye na saævaraæ Ãpajjati. JivhÃya rasaæ sÃyitvà nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ, 'yatvÃdhikaraïametaæ1 jivhindriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpanà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na paÂipajjati, na rakkhati jivhindriyaæ, jivhindriye na saævaraæ Ãpajjati. KÃyena phoÂÂhabbaæ phusitvà nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ, 'yatvÃdhikaraïametaæ1 kÃyendriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpanà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na paÂipajjati, na rakkhati kÃyindriyaæ, kÃyindriye na saævaraæ Ãpajjati. ManasÃdhammaæ vi¤¤Ãya nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ, yatvÃdhikaraïametaæ manindriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpakà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na paÂipajjati, na rakkhati, manindriyaæ manindriye saævaraæ nÃpajjati. Evaæ bhikkhave bhikkhu na vaïaæ paÂicchÃdetà hoti. 5. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na dhÆmaæ kattà hoti: idha bhikkhave bhikkhu na yathÃsutaæ yathÃpariyantaæ dhammaæ vitthÃrena paresaæ desetà hoti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na dhÆmaæ kattà hoti. 6. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na titthaæ jÃnÃti: idha bhikkhave bhikkhu ye te bhikkhÆ bahussutà ÃgatÃgamà dhammadharà vinayadharà mÃtikÃdharÃ, te kÃlena kÃlaæ upasaækamitvà na paripucchati, na paripa¤hati, 'idaæ bhante kathaæ, imassa ko atthoti? Tassa te Ãyasmanto avivaÂa¤ceva na vivaranti, anuttÃnÅkata¤ca na uttÃnÅkaronti. Anekavivihitetasu ca kaÇkhÃÂhÃnÅyesu dhammesu kaÇkhaæ na paÂivinodenti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na titthaæ jÃnÃti. 7. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na pÅtaæ jÃnÃti: idha bhikkhave bhikkhu tathÃgatappavedite dhammavinaye desiyamÃne na labhati atthavedaæ, na labhati dhammavedaæ, na labhati dhammÆpasaæhitaæ pÃmujjaæ. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na pÅtaæ jÃnÃti. 8. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na vÅthiæ jÃnÃti: idha bhikkhave bhikkhu ariyaæ aÂÂhaÇgikaæ maggaæ yathÃbhÆtaæ nappajÃnÃti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na vÅthiæ jÃnÃti. 9. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na gocarakusalo hoti: idha bhikkhave bhikkhu cattÃro satipaÂÂhÃne yathÃbhÆtaæ nappajÃnÃti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na gocarakusalo hoti. 10. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu anavasesadohÅ hoti: idha bhikkhave bhikkhuæ saddhà gahapatikà abhihaÂÂhuæ pavÃrenti cÅvarapiï¬apÃtasenÃsanagilÃnapaccayabhesajjaparikkhÃrena. Tatra bhikkhu mattaæ na jÃnÃti paÂiggahanÃya, evaæ kho bhikkhave bhikkhu anavasesadohÅ hoti. 11. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu ye te bhikkhu therà ratta¤¤Æ cirapabbajità saÇgha pitaro saÇghaparinÃyakÃ, te na atireka pÆjÃya pÆjetà hoti. Idha bhikkhave bhikkhu ye te bhikkhu therà ratta¤¤Æ cirapabbajità saÇghapitaro saÇghaparinÃyakÃ, tesu na mettaæ kÃyakammaæ paccupaÂÂhÃpeti ÃvÅ ceva raho ca. Na mettaæ vacÅkammaæ paccupaÂÂhÃpeti ÃvÅ ceva raho ca. Na mettaæ manokammaæ pacacupaÂÂhÃpeti ÃvÅceva raho ca. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu ye te bhikkhÆ therà ratta¤¤Æ cirapabbajità saÇghapitaro saÇghaparinÃyakÃ, te na atireka pÆjÃya pÆjetà hoti. Imehi kho bhikkhave ekÃdasahi dhammehi samannÃgato bhikkhu abhabbo sotasmiæ vayÃnupassÅ viharituæ. 11. 3. 14 VirÃgÃnupassanà suttaæ EkÃdasahi bhikkhave aÇgehi samannÃgato gopÃlako abhabbo gogaïaæ pariharituæ phÃtikattuæ, katamehi ekÃdasahi: idha bhikkhave gopÃlako na rÆpa¤¤u hoti, na lakkhaïa kusalo hoti, na ÃsÃÂikaæ sÃÂetà hoti, na vaïaæ paÂicchÃdetà hoti, na dhÆmaæ kattà hoti, na titthaæ jÃnÃti, na pÅtaæ jÃnÃti, na vÅthiæ jÃnÃti, na gocarakusalo hoti, anavasesadohi ca hoti, ye te usabhà gopitaro goparinÃyakà te na atirekapÆjÃya pÆjetà hoti, imehi kho bhikkhave ekÃdasahi aÇgehi samannÃgato gopÃlako abhabbo gogaïaæ pariharituæ phÃtikattuæ. Evameva kho bhikkhave ekÃdasahi dhammehi samannÃgato bhikkhu abhabbo sotasmiæ virÃgÃnupassÅ viharituæ. Katamehi ekÃdasahi: Idha bhikkhave bhikkhu na rÆpa¤¤Æ hoti. Na lakkhaïakusalo hoti, na ÃsÃÂikaæ sÃÂetà hoti, na vaïaæ paÂicchÃdetà hoti, na dhÆmaæ kattà hoti, na titthaæ jÃnÃti, na pÅtaæ jÃnÃti, na gocarakusalo hoti. AnavasesadohÅ ca hoti. Ye te bhikkhu therà ratta¤¤Æ cirapabbajità saÇghapitaro saÇghaparinÃyakà te na atireka pÆjÃya pÆjetà hoti. 1. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na rÆpa¤¤Æ hoti: idha bhikkhave bhikkhu yaæ ki¤ci rÆpaæ sabbaæ taæ rÆpaæ cattÃri mahÃbhÆtÃni catunna¤ca mahÃbhÆtÃnaæ upÃdÃya rÆpanti yathÃbhÆtaæ nappajÃnÃti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhÆ na rÆpa¤¤Æ hoti. 2. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na lakkhaïakusalo hoti: idha bhikkhave bhikkhu, kamma lakkhaïo bÃlo, kammalakkhaïo paï¬ito'ti yathÃbhÆtaæ nappajÃnÃti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na lakkhaïakusalo hoti. 3. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na ÃsÃÂikaæ sÃÂetà hoti: idha bhikkhave bhikkhu uppannaæ kÃmavitakkaæ adhivÃseti nappajahati na vinodeti na byantÅkaroti na anabhÃvaæ gameti. Uppannaæ byÃpÃdavitakkaæ adhivÃseti nappajahati na vinodeti na byantÅkaroti na anabhÃvaæ gameti. Uppannaæ vihiæsÃvitakkaæ adhivÃseti nappajahati na vinodeti na byantÅkaroti, na anabhÃvaæ gameti. UppannÆppanne pÃpake akusale dhamme adhivÃseti nappajahati na vinodeti na byantÅkaroti na anabhÃvaæ gameti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na ÃsÃÂikaæ sÃÂetà hoti. 4. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na vaïaæ paÂicchÃdetà hoti: idha bhikkhave bhikkhu cakkhunà rÆpaæ disvà nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ, 'yatvÃdhikaraïametaæ cakkhundriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpakà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na paÂipajjati, na rakkhati cakkhundriyaæ, cakkhundriye na saævaraæ Ãpajjati. Sotena saddaæ sutvà nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ, 'yatvÃdhikaraïametaæ sotindriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpanà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na paÂipajjati, na rakkhati sotindriyaæ, sotindriye na saævaraæ Ãpajjati. GhÃnena gandhaæ ghÃyitvà nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ, 'yatvÃdhikaraïametaæ ghÃnindriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpanà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na paÂipajjati, na rakkhati ghÃnindriyaæ, ghÃnindriye na saævaraæ Ãpajjati. JivhÃya rasaæ sÃyitvà nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ, 'yatvÃdhikaraïametaæ1 jivhindriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpanà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na paÂipajjati, na rakkhati jivhindriyaæ, jivhindriye na saævaraæ Ãpajjati. KÃyena phoÂÂhabbaæ phusitvà nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ, 'yatvÃdhikaraïametaæ1 kÃyendriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpanà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na paÂipajjati, na rakkhati kÃyindriyaæ, kÃyindriye na saævaraæ Ãpajjati. ManasÃdhammaæ vi¤¤Ãya nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ, yatvÃdhikaraïametaæ manindriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpakà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na paÂipajjati, na rakkhati, manindriyaæ manindriye saævaraæ nÃpajjati. Evaæ bhikkhave bhikkhu na vaïaæ paÂicchÃdetà hoti. 5. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na dhÆmaæ kattà hoti: idha bhikkhave bhikkhu na yathÃsutaæ yathÃpariyantaæ dhammaæ vitthÃrena paresaæ desetà hoti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na dhÆmaæ kattà hoti. 6. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na titthaæ jÃnÃti: idha bhikkhave bhikkhu ye te bhikkhÆ bahussutà ÃgatÃgamà dhammadharà vinayadharà mÃtikÃdharÃ, te kÃlena kÃlaæ upasaækamitvà na paripucchati, na paripa¤hati, 'idaæ bhante kathaæ, imassa ko atthoti? Tassa te Ãyasmanto avivaÂa¤ceva na vivaranti, anuttÃnÅkata¤ca na uttÃnÅkaronti. Anekavivihitetasu ca kaÇkhÃÂhÃnÅyesu dhammesu kaÇkhaæ na paÂivinodenti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na titthaæ jÃnÃti. 7. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na pÅtaæ jÃnÃti: idha bhikkhave bhikkhu tathÃgatappavedite dhammavinaye desiyamÃne na labhati atthavedaæ, na labhati dhammavedaæ, na labhati dhammÆpasaæhitaæ pÃmujjaæ. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na pÅtaæ jÃnÃti. 8. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na vÅthiæ jÃnÃti: idha bhikkhave bhikkha ariyaæ aÂÂhaÇgikaæ maggaæ yathÃbhÆtaæ nappajÃnÃti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na vÅthiæ jÃnÃti. 9. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na gocarakusalo hoti: idha bhikkhave bhikkhu cattÃro satipaÂÂhÃne yathÃbhÆtaæ nappajÃnÃti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na gocarakusalo hoti. 10. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu anavasesadohÅ hoti: idha bhikkhave bhikkhuæ saddhà gahapatikà abhihaÂÂhuæ pavÃrenti cÅvarapiï¬apÃtasenÃsanagilÃnapaccayabhesajjaparikkhÃrena. Tatra bhikkhu mattaæ na jÃnÃti paÂiggahanÃya, evaæ kho bhikkhave bhikkhu anavasesadohÅ hoti. 11. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu ye te bhikkhu therà ratta¤¤Æ cirapabbajità saÇgha pitaro saÇghaparinÃyakÃ, te na atireka pÆjÃya pÆjetà hoti. Idha bhikkhave bhikkhu ye te bhikkhu therà ratta¤¤Æ cirapabbajità saÇghapitaro saÇghaparinÃyakÃ, tesu na mettaæ kÃyakammaæ paccupaÂÂhÃpeti ÃvÅ ceva raho ca. Na mettaæ vacÅkammaæ paccupaÂÂhÃpeti ÃvÅ ceva raho ca. Na mettaæ manokammaæ pacacupaÂÂhÃpeti ÃvÅceva raho ca. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu ye te bhikkhÆ therà ratta¤¤Æ cirapabbajità saÇghapitaro saÇghaparinÃyakÃ, te na atireka pÆjÃya pÆjetà hoti. Imehi kho bhikkhave ekÃdasahi dhammehi samannÃgato bhikkhu abhabbo sotasmiæ virÃgÃnupassÅ viharituæ. 11. 3. 15 NirodhÃnupassanà suttaæ EkÃdasahi bhikkhave aÇgehi samannÃgato gopÃlako abhabbo gogaïaæ pariharituæ phÃtikattuæ, katamehi ekÃdasahi: idha bhikkhave gopÃlako na rÆpa¤¤u hoti, na lakkhaïa kusalo hoti, na ÃsÃÂikaæ sÃÂetà hoti, na vaïaæ paÂicchÃdetà hoti, na dhÆmaæ kattà hoti, na titthaæ jÃnÃti, na pÅtaæ jÃnÃti, na vÅthiæ jÃnÃti, na gocarakusalo hoti, anavasesadohi ca hoti, ye te usabhà gopitaro goparinÃyakà te na atirekapÆjÃya pÆjetà hoti, imehi kho bhikkhave ekÃdasahi aÇgehi samannÃgato gopÃlako abhabbo gogaïaæ pariharituæ phÃtikattuæ. Evameva kho bhikkhave ekÃdasahi dhammehi samannÃgato bhikkhu abhabbo sotasmiæ nirodhÃnupassÅ viharituæ. Katamehi ekÃdasahi: Idha bhikkhave bhikkhu na rÆpa¤¤Æ hoti. Na lakkhaïakusalo hoti, na ÃsÃÂikaæ sÃÂetà hoti, na vaïaæ paÂicchÃdetà hoti, na dhÆmaæ kattà hoti, na titthaæ jÃnÃti, na pÅtaæ jÃnÃti, na gocarakusalo hoti. AnavasesadohÅ ca hoti. Ye te bhikkhu therà ratta¤¤Æ cirapabbajità saÇghapitaro saÇghaparinÃyakà te na atireka pÆjÃya pÆjetà hoti. 1. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na rÆpa¤¤Æ hoti: idha bhikkhave bhikkhu yaæ ki¤ci rÆpaæ sabbaæ taæ rÆpaæ cattÃri mahÃbhÆtÃni catunna¤ca mahÃbhÆtÃnaæ upÃdÃya rÆpanti yathÃbhÆtaæ nappajÃnÃti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhÆ na rÆpa¤¤Æ hoti. 2. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na lakkhaïakusalo hoti: idha bhikkhave bhikkhu, kamma lakkhaïo bÃlo, kammalakkhaïo paï¬ito'ti yathÃbhÆtaæ nappajÃnÃti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na lakkhaïakusalo hoti. 3. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na ÃsÃÂikaæ sÃÂetà hoti: idha bhikkhave bhikkhu uppannaæ kÃmavitakkaæ adhivÃseti nappajahati na vinodeti na byantÅkaroti na anabhÃvaæ gameti. Uppannaæ byÃpÃdavitakkaæ adhivÃseti nappajahati na vinodeti na byantÅkaroti na anabhÃvaæ gameti. Uppannaæ vihiæsÃvitakkaæ adhivÃseti nappajahati na vinodeti na byantÅkaroti, na anabhÃvaæ gameti. UppannÆppanne pÃpake akusale dhamme adhivÃseti nappajahati na vinodeti na byantÅkaroti na anabhÃvaæ gameti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na ÃsÃÂikaæ sÃÂetà hoti. 4. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na vaïaæ paÂicchÃdetà hoti: idha bhikkhave bhikkhu cakkhunà rÆpaæ disvà nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ, 'yatvÃdhikaraïametaæ cakkhundriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpakà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na paÂipajjati, na rakkhati cakkhundriyaæ, cakkhundriye na saævaraæ Ãpajjati. Sotena saddaæ sutvà nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ, 'yatvÃdhikaraïametaæ sotindriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpanà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na paÂipajjati, na rakkhati sotindriyaæ, sotindriye na saævaraæ Ãpajjati. GhÃnena gandhaæ ghÃyitvà nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ, 'yatvÃdhikaraïametaæ ghÃnindriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpanà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na paÂipajjati, na rakkhati ghÃnindriyaæ, ghÃnindriye na saævaraæ Ãpajjati. JivhÃya rasaæ sÃyitvà nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ, 'yatvÃdhikaraïametaæ1 jivhindriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpanà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na paÂipajjati, na rakkhati jivhindriyaæ, jivhindriye na saævaraæ Ãpajjati. KÃyena phoÂÂhabbaæ phusitvà nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ, 'yatvÃdhikaraïametaæ1 kÃyendriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpanà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na paÂipajjati, na rakkhati kÃyindriyaæ, kÃyindriye na saævaraæ Ãpajjati. ManasÃdhammaæ vi¤¤Ãya nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ yatvÃdhikaraïametaæ manindriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpakà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na paÂipajjati, na rakkhati, manindriyaæ manindriye saævaraæ nÃpajjati. Evaæ bhikkhave bhikkhu na vaïaæ paÂicchÃdetà hoti. 5. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na dhÆmaæ kattà hoti: idha bhikkhave bhikkhu na yathÃsutaæ yathÃpariyantaæ dhammaæ vitthÃrena paresaæ desetà hoti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na dhÆmaæ kattà hoti. 6. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na titthaæ jÃnÃti: idha bhikkhave bhikkhu ye te bhikkhÆ bahussutà ÃgatÃgamà dhammadharà vinayadharà mÃtikÃdharÃ, te kÃlena kÃlaæ upasaækamitvà na paripucchati, na paripa¤hati, 'idaæ bhante kathaæ, imassa ko atthoti? Tassa te Ãyasmanto avivaÂa¤ceva na vivaranti, anuttÃnÅkata¤ca na uttÃnÅkaronti. Anekavivihitetasu ca kaÇkhÃÂhÃnÅyesu dhammesu kaÇkhaæ na paÂivinodenti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na titthaæ jÃnÃti. 7. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na pÅtaæ jÃnÃti: idha bhikkhave bhikkhu tathÃgatappavedite dhammavinaye desiyamÃne na labhati atthavedaæ, na labhati dhammavedaæ, na labhati dhammÆpasaæhitaæ pÃmujjaæ. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na pÅtaæ jÃnÃti. 8. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na vÅthiæ jÃnÃti: idha bhikkhave bhikkhu ariyaæ aÂÂhaÇgikaæ maggaæ yathÃbhÆtaæ nappajÃnÃti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na vÅthiæ jÃnÃti. 9. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na gocarakusalo hoti: idha bhikkhave bhikkhu cattÃro satipaÂÂhÃne yathÃbhÆtaæ nappajÃnÃti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na gocarakusalo hoti. 10. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu anavasesadohÅ hoti: idha bhikkhave bhikkhuæ saddhà gahapatikà abhihaÂÂhuæ pavÃrenti cÅvarapiï¬apÃtasenÃsanagilÃnapaccayabhesajjaparikkhÃrena. Tatra bhikkhu mattaæ na jÃnÃti paÂiggahanÃya, evaæ kho bhikkhave bhikkhu anavasesadohÅ hoti. 11. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu ye te bhikkhu therà ratta¤¤Æ cirapabbajità saÇgha pitaro saÇghaparinÃyakÃ, te na atireka pÆjÃya pÆjetà hoti. Idha bhikkhave bhikkhu ye te bhikkhu therà ratta¤¤Æ cirapabbajità saÇghapitaro saÇghaparinÃyakÃ, tesu na mettaæ kÃyakammaæ paccupaÂÂhÃpeti ÃvÅ ceva raho ca. Na mettaæ vacÅkammaæ paccupaÂÂhÃpeti ÃvÅ ceva raho ca. Na mettaæ manokammaæ pacacupaÂÂhÃpeti ÃvÅceva raho ca. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu ye te bhikkhÆ therà ratta¤¤Æ cirapabbajità saÇghapitaro saÇghaparinÃyakÃ, te na atireka pÆjÃya pÆjetà hoti. Imehi kho bhikkhave ekÃdasahi dhammehi samannÃgato bhikkhu abhabbo sotasmiæ nirodhÃnupassÅ viharituæ. 11. 3. 16 PaÂinissaggÃnupassanà suttaæ EkÃdasahi bhikkhave aÇgehi samannÃgato gopÃlako abhabbo gogaïaæ pariharituæ phÃtikattuæ, katamehi ekÃdasahi: idha bhikkhave gopÃlako na rÆpa¤¤u hoti, na lakkhaïa kusalo hoti, na ÃsÃÂikaæ sÃÂetà hoti, na vaïaæ paÂicchÃdetà hoti, na dhÆmaæ kattà hoti, na titthaæ jÃnÃti, na pÅtaæ jÃnÃti, na vÅthiæ jÃnÃti, na gocarakusalo hoti, anavasesadohi ca hoti, ye te usabhà gopitaro goparinÃyakà te na atirekapÆjÃya pÆjetà hoti, imehi kho bhikkhave ekÃdasahi aÇgehi samannÃgato gopÃlako abhabbo gogaïaæ pariharituæ phÃtikattuæ. Evameva kho bhikkhave ekÃdasahi dhammehi samannÃgato bhikkhu abhabbo sotasmiæ paÂinissaggÃnupassÅ viharituæ. Katamehi ekÃdasahi: Idha bhikkhave bhikkhu na rÆpa¤¤Æ hoti. Na lakkhaïakusalo hoti, na ÃsÃÂikaæ sÃÂetà hoti, na vaïaæ paÂicchÃdetà hoti, na dhÆmaæ kattà hoti, na titthaæ jÃnÃti, na pÅtaæ jÃnÃti, na gocarakusalo hoti. AnavasesadohÅ ca hoti. Ye te bhikkhu therà ratta¤¤Æ cirapabbajità saÇghapitaro saÇghaparinÃyakà te na atireka pÆjÃya pÆjetà hoti. 1. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na rÆpa¤¤Æ hoti: idha bhikkhave bhikkhu yaæ ki¤ci rÆpaæ sabbaæ taæ rÆpaæ cattÃri mahÃbhÆtÃni catunna¤ca mahÃbhÆtÃnaæ upÃdÃya rÆpanti yathÃbhÆtaæ nappajÃnÃti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhÆ na rÆpa¤¤Æ hoti. 2. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na lakkhaïakusalo hoti: idha bhikkhave bhikkhu, kamma lakkhaïo bÃlo, kammalakkhaïo paï¬ito'ti yathÃbhÆtaæ nappajÃnÃti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na lakkhaïakusalo hoti. 3. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na ÃsÃÂikaæ sÃÂetà hoti: idha bhikkhave bhikkhu uppannaæ kÃmavitakkaæ adhivÃseti nappajahati na vinodeti na byantÅkaroti na anabhÃvaæ gameti. Uppannaæ byÃpÃdavitakkaæ adhivÃseti nappajahati na vinodeti na byantÅkaroti na anabhÃvaæ gameti. Uppannaæ vihiæsÃvitakkaæ adhivÃseti nappajahati na vinodeti na byantÅkaroti, na anabhÃvaæ gameti. UppannÆppanne pÃpake akusale dhamme adhivÃseti nappajahati na vinodeti na byantÅkaroti na anabhÃvaæ gameti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na ÃsÃÂikaæ sÃÂetà hoti. 4. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na vaïaæ paÂicchÃdetà hoti: idha bhikkhave bhikkhu cakkhunà rÆpaæ disvà nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ, 'yatvÃdhikaraïametaæ cakkhundriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpakà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na paÂipajjati, na rakkhati cakkhundriyaæ, cakkhundriye na saævaraæ Ãpajjati. Sotena saddaæ sutvà nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ, 'yatvÃdhikaraïametaæ sotindriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpanà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na paÂipajjati, na rakkhati sotindriyaæ, sotindriye na saævaraæ Ãpajjati. GhÃnena gandhaæ ghÃyitvà nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ, 'yatvÃdhikaraïametaæ ghÃnindriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpanà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na paÂipajjati, na rakkhati ghÃnindriyaæ, ghÃnindriye na saævaraæ Ãpajjati. JivhÃya rasaæ sÃyitvà nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ, 'yatvÃdhikaraïametaæ1 jivhindriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpanà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na paÂipajjati, na rakkhati jivhindriyaæ, jivhindriye na saævaraæ Ãpajjati. KÃyena phoÂÂhabbaæ phusitvà nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ, 'yatvÃdhikaraïametaæ1 kÃyendriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpanà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na paÂipajjati, na rakkhati kÃyindriyaæ, kÃyindriye na saævaraæ Ãpajjati. ManasÃdhammaæ vi¤¤Ãya nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ, yatvÃdhikaraïametaæ manindriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpakà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na paÂipajjati, na rakkhati, manindriyaæ manindriye saævaraæ nÃpajjati. Evaæ bhikkhave bhikkhu na vaïaæ paÂicchÃdetà hoti. 5. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na dhÆmaæ kattà hoti: idha bhikkhave bhikkhu na yathÃsutaæ yathÃpariyantaæ dhammaæ vitthÃrena paresaæ desetà hoti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na dhÆmaæ kattà hoti. 6. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na titthaæ jÃnÃti: idha bhikkhave bhikkhu ye te bhikkhÆ bahussutà ÃgatÃgamà dhammadharà vinayadharà mÃtikÃdharÃ, te kÃlena kÃlaæ upasaækamitvà na paripucchati, na paripa¤hati, 'idaæ bhante kathaæ, imassa ko atthoti? Tassa te Ãyasmanto avivaÂa¤ceva na vivaranti, anuttÃnÅkata¤ca na uttÃnÅkaronti. Anekavivihitetasu ca kaÇkhÃÂhÃnÅyesu dhammesu kaÇkhaæ na paÂivinodenti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na titthaæ jÃnÃti. 7. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na pÅtaæ jÃnÃti: idha bhikkhave bhikkhu tathÃgatappavedite dhammavinaye desiyamÃne na labhati atthavedaæ, na labhati dhammavedaæ, na labhati dhammÆpasaæhitaæ pÃmujjaæ. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na pÅtaæ jÃnÃti. 8. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na vÅthiæ jÃnÃti: idha bhikkhave bhikkhu ariyaæ aÂÂhaÇgikaæ maggaæ yathÃbhÆtaæ nappajÃnÃti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na vÅthiæ jÃnÃti. 9. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na gocarakusalo hoti: idha bhikkhave bhikkhu cattÃro satipaÂÂhÃne yathÃbhÆtaæ nappajÃnÃti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na gocarakusalo hoti. 10. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu anavasesadohÅ hoti: idha bhikkhave bhikkhuæ saddhà gahapatikà abhihaÂÂhuæ pavÃrenti cÅvarapiï¬apÃtasenÃsanagilÃnapaccayabhesajjaparikkhÃrena. Tatra bhikkhu mattaæ na jÃnÃti paÂiggahanÃya, evaæ kho bhikkhave bhikkhu anavasesadohÅ hoti. 11. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu ye te bhikkhu therà ratta¤¤Æ cirapabbajità saÇgha pitaro saÇghaparinÃyakÃ, te na atireka pÆjÃya pÆjetà hoti. Idha bhikkhave bhikkhu ye te bhikkhu therà ratta¤¤Æ cirapabbajità saÇghapitaro saÇghaparinÃyakÃ, tesu na mettaæ kÃyakammaæ paccupaÂÂhÃpeti ÃvÅ ceva raho ca. Na mettaæ vacÅkammaæ paccupaÂÂhÃpeti ÃvÅ ceva raho ca. Na mettaæ manokammaæ pacacupaÂÂhÃpeti ÃvÅceva raho ca. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu ye te bhikkhÆ therà ratta¤¤Æ cirapabbajità saÇghapitaro saÇghaparinÃyakÃ, te na atireka pÆjÃya pÆjetà hoti. Imehi kho bhikkhave ekÃdasahi dhammehi samannÃgato bhikkhu abhabbo sotasmiæ paÂinissaggÃnupassÅ viharituæ. 11. 3. 17 AniccÃnupassanà suttaæ EkÃdasahi bhikkhave aÇgehi samannÃgato gopÃlako abhabbo gogaïaæ pariharituæ phÃtikattuæ, katamehi ekÃdasahi: idha bhikkhave gopÃlako na rÆpa¤¤u hoti, na lakkhaïa kusalo hoti, na ÃsÃÂikaæ sÃÂetà hoti, na vaïaæ paÂicchÃdetà hoti, na dhÆmaæ kattà hoti, na titthaæ jÃnÃti, na pÅtaæ jÃnÃti, na vÅthiæ jÃnÃti, na gocarakusalo hoti, anavasesadohi ca hoti, ye te usabhà gopitaro goparinÃyakà te na atirekapÆjÃya pÆjetà hoti, imehi kho bhikkhave ekÃdasahi aÇgehi samannÃgato gopÃlako abhabbo gogaïaæ pariharituæ phÃtikattuæ. Evameva kho bhikkhave ekÃdasahi dhammehi samannÃgato bhikkhu abhabbo ghÃïasmiæ aniccÃnupassÅ viharituæ. Katamehi ekÃdasahi: Idha bhikkhave bhikkhu na rÆpa¤¤Æ hoti. Na lakkhaïakusalo hoti, na ÃsÃÂikaæ sÃÂetà hoti, na vaïaæ paÂicchÃdetà hoti, na dhÆmaæ kattà hoti, na titthaæ jÃnÃti, na pÅtaæ jÃnÃti, na gocarakusalo hoti. AnavasesadohÅ ca hoti. Ye te bhikkhu therà ratta¤¤Æ cirapabbajità saÇghapitaro saÇghaparinÃyakà te na atireka pÆjÃya pÆjetà hoti. 1. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na rÆpa¤¤Æ hoti: idha bhikkhave bhikkhu yaæ ki¤ci rÆpaæ sabbaæ taæ rÆpaæ cattÃri mahÃbhÆtÃni catunna¤ca mahÃbhÆtÃnaæ upÃdÃya rÆpanti yathÃbhÆtaæ nappajÃnÃti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhÆ na rÆpa¤¤Æ hoti. 2. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na lakkhaïakusalo hoti: idha bhikkhave bhikkhu, kamma lakkhaïo bÃlo, kammalakkhaïo paï¬ito'ti yathÃbhÆtaæ nappajÃnÃti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na lakkhaïakusalo hoti. 3. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na ÃsÃÂikaæ sÃÂetà hoti: idha bhikkhave bhikkhu uppannaæ kÃmavitakkaæ adhivÃseti nappajahati na vinodeti na byantÅkaroti na anabhÃvaæ gameti. Uppannaæ byÃpÃdavitakkaæ adhivÃseti nappajahati na vinodeti na byantÅkaroti na anabhÃvaæ gameti. Uppannaæ vihiæsÃvitakkaæ adhivÃseti nappajahati na vinodeti na byantÅkaroti, na anabhÃvaæ gameti. UppannÆppanne pÃpake akusale dhamme adhivÃseti nappajahati na vinodeti na byantÅkaroti na anabhÃvaæ gameti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na ÃsÃÂikaæ sÃÂetà hoti. 4. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na vaïaæ paÂicchÃdetà hoti: idha bhikkhave bhikkhu cakkhunà rÆpaæ disvà nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ, 'yatvÃdhikaraïametaæ cakkhundriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpakà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na paÂipajjati, na rakkhati cakkhundriyaæ, cakkhundriye na saævaraæ Ãpajjati. Sotena saddaæ sutvà nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ, 'yatvÃdhikaraïametaæ sotindriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpanà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na paÂipajjati, na rakkhati sotindriyaæ, sotindriye na saævaraæ Ãpajjati. GhÃnena gandhaæ ghÃyitvà nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ, 'yatvÃdhikaraïametaæ ghÃnindriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpanà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na paÂipajjati, na rakkhati ghÃnindriyaæ, ghÃnindriye na saævaraæ Ãpajjati. JivhÃya rasaæ sÃyitvà nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ, 'yatvÃdhikaraïametaæ1 jivhindriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpanà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na paÂipajjati, na rakkhati jivhindriyaæ, jivhindriye na saævaraæ Ãpajjati. KÃyena phoÂÂhabbaæ phusitvà nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ, 'yatvÃdhikaraïametaæ1 kÃyendriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpanà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na paÂipajjati, na rakkhati kÃyindriyaæ, kÃyindriye na saævaraæ Ãpajjati. ManasÃdhammaæ vi¤¤Ãya nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ, yatvÃdhikaraïametaæ manindriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpakà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na paÂipajjati, na rakkhati, manindriyaæ manindriye saævaraæ nÃpajjati. Evaæ bhikkhave bhikkhu na vaïaæ paÂicchÃdetà hoti. 5. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na dhÆmaæ kattà hoti: idha bhikkhave bhikkhu na yathÃsutaæ yathÃpariyantaæ dhammaæ vitthÃrena paresaæ desetà hoti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na dhÆmaæ kattà hoti. 6. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na titthaæ jÃnÃti: idha bhikkhave bhikkhu ye te bhikkhÆ bahussutà ÃgatÃgamà dhammadharà vinayadharà mÃtikÃdharÃ, te kÃlena kÃlaæ upasaækamitvà na paripucchati, na paripa¤hati, 'idaæ bhante kathaæ, imassa ko atthoti? Tassa te Ãyasmanto avivaÂa¤ceva na vivaranti, anuttÃnÅkata¤ca na uttÃnÅkaronti. Anekavivihitetasu ca kaÇkhÃÂhÃnÅyesu dhammesu kaÇkhaæ na paÂivinodenti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na titthaæ jÃnÃti. 7. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na pÅtaæ jÃnÃti: idha bhikkhave bhikkhu tathÃgatappavedite dhammavinaye desiyamÃne na labhati atthavedaæ, na labhati dhammavedaæ, na labhati dhammÆpasaæhitaæ pÃmujjaæ. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na pÅtaæ jÃnÃti. 8. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na vÅthiæ jÃnÃti: idha bhikkhave bhikkhu ariyaæ aÂÂhaÇgikaæ maggaæ yathÃbhÆtaæ nappajÃnÃti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na vÅthiæ jÃnÃti. 9. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na gocarakusalo hoti: idha bhikkhave bhikkhu cattÃro satipaÂÂhÃne yathÃbhÆtaæ nappajÃnÃti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na gocarakusalo hoti. 10. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu anavasesadohÅ hoti: idha bhikkhave bhikkhuæ saddhà gahapatikà abhihaÂÂhuæ pavÃrenti cÅvarapiï¬apÃtasenÃsanagilÃnapaccayabhesajjaparikkhÃrena. Tatra bhikkhu mattaæ na jÃnÃti paÂiggahanÃya, evaæ kho bhikkhave bhikkhu anavasesadohÅ hoti. 11. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu ye te bhikkhu therà ratta¤¤Æ cirapabbajità saÇgha pitaro saÇghaparinÃyakÃ, te na atireka pÆjÃya pÆjetà hoti. Idha bhikkhave bhikkhu ye te bhikkhu therà ratta¤¤Æ cirapabbajità saÇghapitaro saÇghaparinÃyakÃ, tesu na mettaæ kÃyakammaæ paccupaÂÂhÃpeti ÃvÅ ceva raho ca. Na mettaæ vacÅkammaæ paccupaÂÂhÃpeti ÃvÅ ceva raho ca. Na mettaæ manokammaæ pacacupaÂÂhÃpeti ÃvÅceva raho ca. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu ye te bhikkhÆ therà ratta¤¤Æ cirapabbajità saÇghapitaro saÇghaparinÃyakÃ, te na atireka pÆjÃya pÆjetà hoti. Imehi kho bhikkhave ekÃdasahi dhammehi samannÃgato bhikkhu abhabbo ghÃïasmiæ aniccÃnupassÅ viharituæ. 11. 3. 18 DukkhÃnupassanà suttaæ EkÃdasahi bhikkhave aÇgehi samannÃgato gopÃlako abhabbo gogaïaæ pariharituæ phÃtikattuæ, katamehi ekÃdasahi: idha bhikkhave gopÃlako na rÆpa¤¤u hoti, na lakkhaïa kusalo hoti, na ÃsÃÂikaæ sÃÂetà hoti, na vaïaæ paÂicchÃdetà hoti, na dhÆmaæ kattà hoti, na titthaæ jÃnÃti, na pÅtaæ jÃnÃti, na vÅthiæ jÃnÃti, na gocarakusalo hoti, anavasesadohi ca hoti, ye te usabhà gopitaro goparinÃyakà te na atirekapÆjÃya pÆjetà hoti, imehi kho bhikkhave ekÃdasahi aÇgehi samannÃgato gopÃlako abhabbo gogaïaæ pariharituæ phÃtikattuæ. Evameva kho bhikkhave ekÃdasahi dhammehi samannÃgato bhikkhu abhabbo ghÃïasmiæ dukkhÃnupassÅ viharituæ. Katamehi ekÃdasahi: Idha bhikkhave bhikkhu na rÆpa¤¤Æ hoti. Na lakkhaïakusalo hoti, na ÃsÃÂikaæ sÃÂetà hoti, na vaïaæ paÂicchÃdetà hoti, na dhÆmaæ kattà hoti, na titthaæ jÃnÃti, na pÅtaæ jÃnÃti, na gocarakusalo hoti. AnavasesadohÅ ca hoti. Ye te bhikkhu therà ratta¤¤Æ cirapabbajità saÇghapitaro saÇghaparinÃyakà te na atireka pÆjÃya pÆjetà hoti. 1. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na rÆpa¤¤Æ hoti: idha bhikkhave bhikkhu yaæ ki¤ci rÆpaæ sabbaæ taæ rÆpaæ cattÃri mahÃbhÆtÃni catunna¤ca mahÃbhÆtÃnaæ upÃdÃya rÆpanti yathÃbhÆtaæ nappajÃnÃti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhÆ na rÆpa¤¤Æ hoti. 2. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na lakkhaïakusalo hoti: idha bhikkhave bhikkhu, kamma lakkhaïo bÃlo, kammalakkhaïo paï¬ito'ti yathÃbhÆtaæ nappajÃnÃti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na lakkhaïakusalo hoti. 3. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na ÃsÃÂikaæ sÃÂetà hoti: idha bhikkhave bhikkhu uppannaæ kÃmavitakkaæ adhivÃseti nappajahati na vinodeti na byantÅkaroti na anabhÃvaæ gameti. Uppannaæ byÃpÃdavitakkaæ adhivÃseti nappajahati na vinodeti na byantÅkaroti na anabhÃvaæ gameti. Uppannaæ vihiæsÃvitakkaæ adhivÃseti nappajahati na vinodeti na byantÅkaroti, na anabhÃvaæ gameti. UppannÆppanne pÃpake akusale dhamme adhivÃseti nappajahati na vinodeti na byantÅkaroti na anabhÃvaæ gameti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na ÃsÃÂikaæ sÃÂetà hoti. 4. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na vaïaæ paÂicchÃdetà hoti: idha bhikkhave bhikkhu cakkhunà rÆpaæ disvà nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ, 'yatvÃdhikaraïametaæ cakkhundriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpakà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na paÂipajjati, na rakkhati cakkhundriyaæ, cakkhundriye na saævaraæ Ãpajjati. Sotena saddaæ sutvà nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ, 'yatvÃdhikaraïametaæ sotindriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpanà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na paÂipajjati, na rakkhati sotindriyaæ, sotindriye na saævaraæ Ãpajjati. GhÃnena gandhaæ ghÃyitvà nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ, 'yatvÃdhikaraïametaæ ghÃnindriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpanà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na paÂipajjati, na rakkhati ghÃnindriyaæ, ghÃnindriye na saævaraæ Ãpajjati. JivhÃya rasaæ sÃyitvà nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ, 'yatvÃdhikaraïametaæ1 jivhindriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpanà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na paÂipajjati, na rakkhati jivhindriyaæ, jivhindriye na saævaraæ Ãpajjati. KÃyena phoÂÂhabbaæ phusitvà nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ, 'yatvÃdhikaraïametaæ1 kÃyendriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpanà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na paÂipajjati, na rakkhati kÃyindriyaæ, kÃyindriye na saævaraæ Ãpajjati. ManasÃdhammaæ vi¤¤Ãya nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ, yatvÃdhikaraïametaæ manindriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpakà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na paÂipajjati, na rakkhati, manindriyaæ manindriye saævaraæ nÃpajjati. Evaæ bhikkhave bhikkhu na vaïaæ paÂicchÃdetà hoti. 5. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na dhÆmaæ kattà hoti: idha bhikkhave bhikkhu na yathÃsutaæ yathÃpariyantaæ dhammaæ vitthÃrena paresaæ desetà hoti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na dhÆmaæ kattà hoti. 6. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na titthaæ jÃnÃti: idha bhikkhave bhikkhu ye te bhikkhÆ bahussutà ÃgatÃgamà dhammadharà vinayadharà mÃtikÃdharÃ, te kÃlena kÃlaæ upasaækamitvà na paripucchati, na paripa¤hati, 'idaæ bhante kathaæ, imassa ko atthoti? Tassa te Ãyasmanto avivaÂa¤ceva na vivaranti, anuttÃnÅkata¤ca na uttÃnÅkaronti. Anekavivihitetasu ca kaÇkhÃÂhÃnÅyesu dhammesu kaÇkhaæ na paÂivinodenti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na titthaæ jÃnÃti. 7. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na pÅtaæ jÃnÃti: idha bhikkhave bhikkhu tathÃgatappavedite dhammavinaye desiyamÃne na labhati atthavedaæ, na labhati dhammavedaæ, na labhati dhammÆpasaæhitaæ pÃmujjaæ. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na pÅtaæ jÃnÃti. 8. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na vÅthiæ jÃnÃti: idha bhikkhave bhikkhu ariyaæ aÂÂhaÇgikaæ maggaæ yathÃbhÆtaæ nappajÃnÃti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na vÅthiæ jÃnÃti. 9. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na gocarakusalo hoti: idha bhikkhave bhikkhu cattÃro satipaÂÂhÃne yathÃbhÆtaæ nappajÃnÃti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na gocarakusalo hoti. 10. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu anavasesadohÅ hoti: idha bhikkhave bhikkhuæ saddhà gahapatikà abhihaÂÂhuæ pavÃrenti cÅvarapiï¬apÃtasenÃsanagilÃnapaccayabhesajjaparikkhÃrena. Tatra bhikkhu mattaæ na jÃnÃti paÂiggahanÃya, evaæ kho bhikkhave bhikkhu anavasesadohÅ hoti. 11. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu ye te bhikkhu therà ratta¤¤Æ cirapabbajità saÇgha pitaro saÇghaparinÃyakÃ, te na atireka pÆjÃya pÆjetà hoti. Idha bhikkhave bhikkhu ye te bhikkhu therà ratta¤¤Æ cirapabbajità saÇghapitaro saÇghaparinÃyakÃ, tesu na mettaæ kÃyakammaæ paccupaÂÂhÃpeti ÃvÅ ceva raho ca. Na mettaæ vacÅkammaæ paccupaÂÂhÃpeti ÃvÅ ceva raho ca. Na mettaæ manokammaæ pacacupaÂÂhÃpeti ÃvÅceva raho ca. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu ye te bhikkhÆ therà ratta¤¤Æ cirapabbajità saÇghapitaro saÇghaparinÃyakÃ, te na atireka pÆjÃya pÆjetà hoti. Imehi kho bhikkhave ekÃdasahi dhammehi samannÃgato bhikkhu abhabbo ghÃïasmiæ dukkhÃnupassÅ viharituæ. 11. 3. 19 AnattÃnupassanà suttaæ EkÃdasahi bhikkhave aÇgehi samannÃgato gopÃlako abhabbo gogaïaæ pariharituæ phÃtikattuæ, katamehi ekÃdasahi: idha bhikkhave gopÃlako na rÆpa¤¤u hoti, na lakkhaïa kusalo hoti, na ÃsÃÂikaæ sÃÂetà hoti, na vaïaæ paÂicchÃdetà hoti, na dhÆmaæ kattà hoti, na titthaæ jÃnÃti, na pÅtaæ jÃnÃti, na vÅthiæ jÃnÃti, na gocarakusalo hoti, anavasesadohi ca hoti, ye te usabhà gopitaro goparinÃyakà te na atirekapÆjÃya pÆjetà hoti, imehi kho bhikkhave ekÃdasahi aÇgehi samannÃgato gopÃlako abhabbo gogaïaæ pariharituæ phÃtikattuæ. Evameva kho bhikkhave ekÃdasahi dhammehi samannÃgato bhikkhu abhabbo ghÃïasmiæ anattÃnupassÅ viharituæ. Katamehi ekÃdasahi: Idha bhikkhave bhikkhu na rÆpa¤¤Æ hoti. Na lakkhaïakusalo hoti, na ÃsÃÂikaæ sÃÂetà hoti, na vaïaæ paÂicchÃdetà hoti, na dhÆmaæ kattà hoti, na titthaæ jÃnÃti, na pÅtaæ jÃnÃti, na gocarakusalo hoti. AnavasesadohÅ ca hoti. Ye te bhikkhu therà ratta¤¤Æ cirapabbajità saÇghapitaro saÇghaparinÃyakà te na atireka pÆjÃya pÆjetà hoti. 1. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na rÆpa¤¤Æ hoti: idha bhikkhave bhikkhu yaæ ki¤ci rÆpaæ sabbaæ taæ rÆpaæ cattÃri mahÃbhÆtÃni catunna¤ca mahÃbhÆtÃnaæ upÃdÃya rÆpanti yathÃbhÆtaæ nappajÃnÃti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhÆ na rÆpa¤¤Æ hoti. 2. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na lakkhaïakusalo hoti: idha bhikkhave bhikkhu, kamma lakkhaïo bÃlo, kammalakkhaïo paï¬ito'ti yathÃbhÆtaæ nappajÃnÃti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na lakkhaïakusalo hoti. 3. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na ÃsÃÂikaæ sÃÂetà hoti: idha bhikkhave bhikkhu uppannaæ kÃmavitakkaæ adhivÃseti nappajahati na vinodeti na byantÅkaroti na anabhÃvaæ gameti. Uppannaæ byÃpÃdavitakkaæ adhivÃseti nappajahati na vinodeti na byantÅkaroti na anabhÃvaæ gameti. Uppannaæ vihiæsÃvitakkaæ adhivÃseti nappajahati na vinodeti na byantÅkaroti, na anabhÃvaæ gameti. UppannÆppanne pÃpake akusale dhamme adhivÃseti nappajahati na vinodeti na byantÅkaroti na anabhÃvaæ gameti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na ÃsÃÂikaæ sÃÂetà hoti. 4. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na vaïaæ paÂicchÃdetà hoti: idha bhikkhave bhikkhu cakkhunà rÆpaæ disvà nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ, 'yatvÃdhikaraïametaæ cakkhundriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpakà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na paÂipajjati, na rakkhati cakkhundriyaæ, cakkhundriye na saævaraæ Ãpajjati. Sotena saddaæ sutvà nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ, 'yatvÃdhikaraïametaæ sotindriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpanà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na paÂipajjati, na rakkhati sotindriyaæ, sotindriye na saævaraæ Ãpajjati. GhÃnena gandhaæ ghÃyitvà nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ, 'yatvÃdhikaraïametaæ ghÃnindriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpanà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na paÂipajjati, na rakkhati ghÃnindriyaæ, ghÃnindriye na saævaraæ Ãpajjati. JivhÃya rasaæ sÃyitvà nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ, 'yatvÃdhikaraïametaæ1 jivhindriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpanà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na paÂipajjati, na rakkhati jivhindriyaæ, jivhindriye na saævaraæ Ãpajjati. KÃyena phoÂÂhabbaæ phusitvà nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ, 'yatvÃdhikaraïametaæ1 kÃyendriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpanà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na paÂipajjati, na rakkhati kÃyindriyaæ, kÃyindriye na saævaraæ Ãpajjati. ManasÃdhammaæ vi¤¤Ãya nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ, yatvÃdhikaraïametaæ manindriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpakà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na paÂipajjati, na rakkhati, manindriyaæ manindriye saævaraæ nÃpajjati. Evaæ bhikkhave bhikkhu na vaïaæ paÂicchÃdetà hoti. 5. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na dhÆmaæ kattà hoti: idha bhikkhave bhikkhu na yathÃsutaæ yathÃpariyantaæ dhammaæ vitthÃrena paresaæ desetà hoti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na dhÆmaæ kattà hoti. 6. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na titthaæ jÃnÃti: idha bhikkhave bhikkhu ye te bhikkhÆ bahussutà ÃgatÃgamà dhammadharà vinayadharà mÃtikÃdharÃ, te kÃlena kÃlaæ upasaækamitvà na paripucchati, na paripa¤hati, 'idaæ bhante kathaæ, imassa ko atthoti? Tassa te Ãyasmanto avivaÂa¤ceva na vivaranti, anuttÃnÅkata¤ca na uttÃnÅkaronti. Anekavivihitetasu ca kaÇkhÃÂhÃnÅyesu dhammesu kaÇkhaæ na paÂivinodenti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na titthaæ jÃnÃti. 7. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na pÅtaæ jÃnÃti: idha bhikkhave bhikkhu tathÃgatappavedite dhammavinaye desiyamÃne na labhati atthavedaæ, na labhati dhammavedaæ, na labhati dhammÆpasaæhitaæ pÃmujjaæ. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na pÅtaæ jÃnÃti. 8. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na vÅthiæ jÃnÃti: idha bhikkhave bhikkhu ariyaæ aÂÂhaÇgikaæ maggaæ yathÃbhÆtaæ nappajÃnÃti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na vÅthiæ jÃnÃti. 9. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na gocarakusalo hoti: idha bhikkhave bhikkhu cattÃro satipaÂÂhÃne yathÃbhÆtaæ nappajÃnÃti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na gocarakusalo hoti. 10. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu anavasesadohÅ hoti: idha bhikkhave bhikkhuæ saddhà gahapatikà abhihaÂÂhuæ pavÃrenti cÅvarapiï¬apÃtasenÃsanagilÃnapaccayabhesajjaparikkhÃrena. Tatra bhikkhu mattaæ na jÃnÃti paÂiggahanÃya, evaæ kho bhikkhave bhikkhu anavasesadohÅ hoti. 11. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu ye te bhikkhu therà ratta¤¤Æ cirapabbajità saÇgha pitaro saÇghaparinÃyakÃ, te na atireka pÆjÃya pÆjetà hoti. Idha bhikkhave bhikkhu ye te bhikkhu therà ratta¤¤Æ cirapabbajità saÇghapitaro saÇghaparinÃyakÃ, tesu na mettaæ kÃyakammaæ paccupaÂÂhÃpeti ÃvÅ ceva raho ca. Na mettaæ vacÅkammaæ paccupaÂÂhÃpeti ÃvÅ ceva raho ca. Na mettaæ manokammaæ pacacupaÂÂhÃpeti ÃvÅceva raho ca. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu ye te bhikkhÆ therà ratta¤¤Æ cirapabbajità saÇghapitaro saÇghaparinÃyakÃ, te na atireka pÆjÃya pÆjetà hoti. Imehi kho bhikkhave ekÃdasahi dhammehi samannÃgato bhikkhu abhabbo ghÃïasmiæ anattÃnupassÅ viharituæ. 11. 3. 20 KhayÃnupassanà suttaæ EkÃdasahi bhikkhave aÇgehi samannÃgato gopÃlako abhabbo gogaïaæ pariharituæ phÃtikattuæ, katamehi ekÃdasahi: idha bhikkhave gopÃlako na rÆpa¤¤u hoti, na lakkhaïa kusalo hoti, na ÃsÃÂikaæ sÃÂetà hoti, na vaïaæ paÂicchÃdetà hoti, na dhÆmaæ kattà hoti, na titthaæ jÃnÃti, na pÅtaæ jÃnÃti, na vÅthiæ jÃnÃti, na gocarakusalo hoti, anavasesadohi ca hoti, ye te usabhà gopitaro goparinÃyakà te na atirekapÆjÃya pÆjetà hoti, imehi kho bhikkhave ekÃdasahi aÇgehi samannÃgato gopÃlako abhabbo gogaïaæ pariharituæ phÃtikattuæ. Evameva kho bhikkhave ekÃdasahi dhammehi samannÃgato bhikkhu abhabbo ghÃïasmiæ khayÃnupassÅ viharituæ. Katamehi ekÃdasahi: Idha bhikkhave bhikkhu na rÆpa¤¤Æ hoti. Na lakkhaïakusalo hoti, na ÃsÃÂikaæ sÃÂetà hoti, na vaïaæ paÂicchÃdetà hoti, na dhÆmaæ kattà hoti, na titthaæ jÃnÃti, na pÅtaæ jÃnÃti, na gocarakusalo hoti. AnavasesadohÅ ca hoti. Ye te bhikkhu therà ratta¤¤Æ cirapabbajità saÇghapitaro saÇghaparinÃyakà te na atireka pÆjÃya pÆjetà hoti. 1. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na rÆpa¤¤Æ hoti: idha bhikkhave bhikkhu yaæ ki¤ci rÆpaæ sabbaæ taæ rÆpaæ cattÃri mahÃbhÆtÃni catunna¤ca mahÃbhÆtÃnaæ upÃdÃya rÆpanti yathÃbhÆtaæ nappajÃnÃti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhÆ na rÆpa¤¤Æ hoti. 2. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na lakkhaïakusalo hoti: idha bhikkhave bhikkhu, kamma lakkhaïo bÃlo, kammalakkhaïo paï¬ito'ti yathÃbhÆtaæ nappajÃnÃti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na lakkhaïakusalo hoti. 3. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na ÃsÃÂikaæ sÃÂetà hoti: idha bhikkhave bhikkhu uppannaæ kÃmavitakkaæ adhivÃseti nappajahati na vinodeti na byantÅkaroti na anabhÃvaæ gameti. Uppannaæ byÃpÃdavitakkaæ adhivÃseti nappajahati na vinodeti na byantÅkaroti na anabhÃvaæ gameti. Uppannaæ vihiæsÃvitakkaæ adhivÃseti nappajahati na vinodeti na byantÅkaroti, na anabhÃvaæ gameti. UppannÆppanne pÃpake akusale dhamme adhivÃseti nappajahati na vinodeti na byantÅkaroti na anabhÃvaæ gameti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na ÃsÃÂikaæ sÃÂetà hoti. 4. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na vaïaæ paÂicchÃdetà hoti: idha bhikkhave bhikkhu cakkhunà rÆpaæ disvà nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ, 'yatvÃdhikaraïametaæ cakkhundriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpakà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na paÂipajjati, na rakkhati cakkhundriyaæ, cakkhundriye na saævaraæ Ãpajjati. Sotena saddaæ sutvà nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ, 'yatvÃdhikaraïametaæ sotindriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpanà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na paÂipajjati, na rakkhati sotindriyaæ, sotindriye na saævaraæ Ãpajjati. GhÃnena gandhaæ ghÃyitvà nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ, 'yatvÃdhikaraïametaæ ghÃnindriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpanà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na paÂipajjati, na rakkhati ghÃnindriyaæ, ghÃnindriye na saævaraæ Ãpajjati. JivhÃya rasaæ sÃyitvà nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ, 'yatvÃdhikaraïametaæ1 jivhindriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpanà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na paÂipajjati, na rakkhati jivhindriyaæ, jivhindriye na saævaraæ Ãpajjati. KÃyena phoÂÂhabbaæ phusitvà nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ, 'yatvÃdhikaraïametaæ1 kÃyendriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpanà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na paÂipajjati, na rakkhati kÃyindriyaæ, kÃyindriye na saævaraæ Ãpajjati. ManasÃdhammaæ vi¤¤Ãya nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ, yatvÃdhikaraïametaæ manindriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpakà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na paÂipajjati, na rakkhati, manindriyaæ manindriye saævaraæ nÃpajjati. Evaæ bhikkhave bhikkhu na vaïaæ paÂicchÃdetà hoti. 5. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na dhÆmaæ kattà hoti: idha bhikkhave bhikkhu na yathÃsutaæ yathÃpariyantaæ dhammaæ vitthÃrena paresaæ desetà hoti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na dhÆmaæ kattà hoti. 6. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na titthaæ jÃnÃti: idha bhikkhave bhikkhu ye te bhikkhÆ bahussutà ÃgatÃgamà dhammadharà vinayadharà mÃtikÃdharÃ, te kÃlena kÃlaæ upasaækamitvà na paripucchati, na paripa¤hati, 'idaæ bhante kathaæ, imassa ko atthoti? Tassa te Ãyasmanto avivaÂa¤ceva na vivaranti, anuttÃnÅkata¤ca na uttÃnÅkaronti. Anekavivihitetasu ca kaÇkhÃÂhÃnÅyesu dhammesu kaÇkhaæ na paÂivinodenti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na titthaæ jÃnÃti. 7. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na pÅtaæ jÃnÃti: idha bhikkhave bhikkhu tathÃgatappavedite dhammavinaye desiyamÃne na labhati atthavedaæ, na labhati dhammavedaæ, na labhati dhammÆpasaæhitaæ pÃmujjaæ. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na pÅtaæ jÃnÃti. 8. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na vÅthiæ jÃnÃti: idha bhikkhave bhikkhu ariyaæ aÂÂhaÇgikaæ maggaæ yathÃbhÆtaæ nappajÃnÃti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na vÅthiæ jÃnÃti. 9. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na gocarakusalo hoti: idha bhikkhave bhikkhu cattÃro satipaÂÂhÃne yathÃbhÆtaæ nappajÃnÃti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na gocarakusalo hoti. 10. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu anavasesadohÅ hoti: idha bhikkhave bhikkhuæ saddhà gahapatikà abhihaÂÂhuæ pavÃrenti cÅvarapiï¬apÃtasenÃsanagilÃnapaccayabhesajjaparikkhÃrena. Tatra bhikkhu mattaæ na jÃnÃti paÂiggahanÃya, evaæ kho bhikkhave bhikkhu anavasesadohÅ hoti. 11. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu ye te bhikkhu therà ratta¤¤Æ cirapabbajità saÇgha pitaro saÇghaparinÃyakÃ, te na atireka pÆjÃya pÆjetà hoti. Idha bhikkhave bhikkhu ye te bhikkhu therà ratta¤¤Æ cirapabbajità saÇghapitaro saÇghaparinÃyakÃ, tesu na mettaæ kÃyakammaæ paccupaÂÂhÃpeti ÃvÅ ceva raho ca. Na mettaæ vacÅkammaæ paccupaÂÂhÃpeti ÃvÅ ceva raho ca. Na mettaæ manokammaæ pacacupaÂÂhÃpeti ÃvÅceva raho ca. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu ye te bhikkhÆ therà ratta¤¤Æ cirapabbajità saÇghapitaro saÇghaparinÃyakÃ, te na atireka pÆjÃya pÆjetà hoti. Imehi kho bhikkhave ekÃdasahi dhammehi samannÃgato bhikkhu abhabbo ghÃïasmiæ khayÃnupassÅ viharituæ. 11. 3. 21 VayÃnupassanà suttaæ EkÃdasahi bhikkhave aÇgehi samannÃgato gopÃlako abhabbo gogaïaæ pariharituæ phÃtikattuæ, katamehi ekÃdasahi: idha bhikkhave gopÃlako na rÆpa¤¤u hoti, na lakkhaïa kusalo hoti, na ÃsÃÂikaæ sÃÂetà hoti, na vaïaæ paÂicchÃdetà hoti, na dhÆmaæ kattà hoti, na titthaæ jÃnÃti, na pÅtaæ jÃnÃti, na vÅthiæ jÃnÃti, na gocarakusalo hoti, anavasesadohi ca hoti, ye te usabhà gopitaro goparinÃyakà te na atirekapÆjÃya pÆjetà hoti, imehi kho bhikkhave ekÃdasahi aÇgehi samannÃgato gopÃlako abhabbo gogaïaæ pariharituæ phÃtikattuæ. Evameva kho bhikkhave ekÃdasahi dhammehi samannÃgato bhikkhu abhabbo ghÃïasmiæ vayÃnupassÅ viharituæ. Katamehi ekÃdasahi: Idha bhikkhave bhikkhu na rÆpa¤¤Æ hoti. Na lakkhaïakusalo hoti, na ÃsÃÂikaæ sÃÂetà hoti, na vaïaæ paÂicchÃdetà hoti, na dhÆmaæ kattà hoti, na titthaæ jÃnÃti, na pÅtaæ jÃnÃti, na gocarakusalo hoti. AnavasesadohÅ ca hoti. Ye te bhikkhu therà ratta¤¤Æ cirapabbajità saÇghapitaro saÇghaparinÃyakà te na atireka pÆjÃya pÆjetà hoti. 1. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na rÆpa¤¤Æ hoti: idha bhikkhave bhikkhu yaæ ki¤ci rÆpaæ sabbaæ taæ rÆpaæ cattÃri mahÃbhÆtÃni catunna¤ca mahÃbhÆtÃnaæ upÃdÃya rÆpanti yathÃbhÆtaæ nappajÃnÃti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhÆ na rÆpa¤¤Æ hoti. 2. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na lakkhaïakusalo hoti: idha bhikkhave bhikkhu, kamma lakkhaïo bÃlo, kammalakkhaïo paï¬ito'ti yathÃbhÆtaæ nappajÃnÃti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na lakkhaïakusalo hoti. 3. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na ÃsÃÂikaæ sÃÂetà hoti: idha bhikkhave bhikkhu uppannaæ kÃmavitakkaæ adhivÃseti nappajahati na vinodeti na byantÅkaroti na anabhÃvaæ gameti. Uppannaæ byÃpÃdavitakkaæ adhivÃseti nappajahati na vinodeti na byantÅkaroti na anabhÃvaæ gameti. Uppannaæ vihiæsÃvitakkaæ adhivÃseti nappajahati na vinodeti na byantÅkaroti, na anabhÃvaæ gameti. UppannÆppanne pÃpake akusale dhamme adhivÃseti nappajahati na vinodeti na byantÅkaroti na anabhÃvaæ gameti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na ÃsÃÂikaæ sÃÂetà hoti. 4. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na vaïaæ paÂicchÃdetà hoti: idha bhikkhave bhikkhu cakkhunà rÆpaæ disvà nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ, 'yatvÃdhikaraïametaæ cakkhundriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpakà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na paÂipajjati, na rakkhati cakkhundriyaæ, cakkhundriye na saævaraæ Ãpajjati. Sotena saddaæ sutvà nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ, 'yatvÃdhikaraïametaæ sotindriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpanà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na paÂipajjati, na rakkhati sotindriyaæ, sotindriye na saævaraæ Ãpajjati. GhÃnena gandhaæ ghÃyitvà nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ, 'yatvÃdhikaraïametaæ ghÃnindriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpanà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na paÂipajjati, na rakkhati ghÃnindriyaæ, ghÃnindriye na saævaraæ Ãpajjati. JivhÃya rasaæ sÃyitvà nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ, 'yatvÃdhikaraïametaæ1 jivhindriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpanà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na paÂipajjati, na rakkhati jivhindriyaæ, jivhindriye na saævaraæ Ãpajjati. KÃyena phoÂÂhabbaæ phusitvà nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ, 'yatvÃdhikaraïametaæ1 kÃyendriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpanà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na paÂipajjati, na rakkhati kÃyindriyaæ, kÃyindriye na saævaraæ Ãpajjati. ManasÃdhammaæ vi¤¤Ãya nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ, yatvÃdhikaraïametaæ manindriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpakà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na paÂipajjati, na rakkhati, manindriyaæ manindriye saævaraæ nÃpajjati. Evaæ bhikkhave bhikkhu na vaïaæ paÂicchÃdetà hoti. 5. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na dhÆmaæ kattà hoti: idha bhikkhave bhikkhu na yathÃsutaæ yathÃpariyantaæ dhammaæ vitthÃrena paresaæ desetà hoti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na dhÆmaæ kattà hoti. 6. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na titthaæ jÃnÃti: idha bhikkhave bhikkhu ye te bhikkhÆ bahussutà ÃgatÃgamà dhammadharà vinayadharà mÃtikÃdharÃ, te kÃlena kÃlaæ upasaækamitvà na paripucchati, na paripa¤hati, 'idaæ bhante kathaæ, imassa ko atthoti? Tassa te Ãyasmanto avivaÂa¤ceva na vivaranti, anuttÃnÅkata¤ca na uttÃnÅkaronti. Anekavivihitetasu ca kaÇkhÃÂhÃnÅyesu dhammesu kaÇkhaæ na paÂivinodenti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na titthaæ jÃnÃti. 7. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na pÅtaæ jÃnÃti: idha bhikkhave bhikkhu tathÃgatappavedite dhammavinaye desiyamÃne na labhati atthavedaæ, na labhati dhammavedaæ, na labhati dhammÆpasaæhitaæ pÃmujjaæ. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na pÅtaæ jÃnÃti. 8. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na vÅthiæ jÃnÃti: idha bhikkhave bhikkhu ariyaæ aÂÂhaÇgikaæ maggaæ yathÃbhÆtaæ nappajÃnÃti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na vÅthiæ jÃnÃti. 9. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na gocarakusalo hoti: idha bhikkhave bhikkhu cattÃro satipaÂÂhÃne yathÃbhÆtaæ nappajÃnÃti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na gocarakusalo hoti. 10. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu anavasesadohÅ hoti: idha bhikkhave bhikkhuæ saddhà gahapatikà abhihaÂÂhuæ pavÃrenti cÅvarapiï¬apÃtasenÃsanagilÃnapaccayabhesajjaparikkhÃrena. Tatra bhikkhu mattaæ na jÃnÃti paÂiggahanÃya, evaæ kho bhikkhave bhikkhu anavasesadohÅ hoti. 11. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu ye te bhikkhu therà ratta¤¤Æ cirapabbajità saÇgha pitaro saÇghaparinÃyakÃ, te na atireka pÆjÃya pÆjetà hoti. Idha bhikkhave bhikkhu ye te bhikkhu therà ratta¤¤Æ cirapabbajità saÇghapitaro saÇghaparinÃyakÃ, tesu na mettaæ kÃyakammaæ paccupaÂÂhÃpeti ÃvÅ ceva raho ca. Na mettaæ vacÅkammaæ paccupaÂÂhÃpeti ÃvÅ ceva raho ca. Na mettaæ manokammaæ pacacupaÂÂhÃpeti ÃvÅceva raho ca. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu ye te bhikkhÆ therà ratta¤¤Æ cirapabbajità saÇghapitaro saÇghaparinÃyakÃ, te na atireka pÆjÃya pÆjetà hoti. Imehi kho bhikkhave ekÃdasahi dhammehi samannÃgato bhikkhu abhabbo ghÃïasmiæ vayÃnupassÅ viharituæ. 11. 3. 22 VirÃgÃnupassanà suttaæ EkÃdasahi bhikkhave aÇgehi samannÃgato gopÃlako abhabbo gogaïaæ pariharituæ phÃtikattuæ, katamehi ekÃdasahi: idha bhikkhave gopÃlako na rÆpa¤¤u hoti, na lakkhaïa kusalo hoti, na ÃsÃÂikaæ sÃÂetà hoti, na vaïaæ paÂicchÃdetà hoti, na dhÆmaæ kattà hoti, na titthaæ jÃnÃti, na pÅtaæ jÃnÃti, na vÅthiæ jÃnÃti, na gocarakusalo hoti, anavasesadohi ca hoti, ye te usabhà gopitaro goparinÃyakà te na atirekapÆjÃya pÆjetà hoti, imehi kho bhikkhave ekÃdasahi aÇgehi samannÃgato gopÃlako abhabbo gogaïaæ pariharituæ phÃtikattuæ. Evameva kho bhikkhave ekÃdasahi dhammehi samannÃgato bhikkhu abhabbo ghÃïasmiæ virÃgÃnupassÅ viharituæ. Katamehi ekÃdasahi: Idha bhikkhave bhikkhu na rÆpa¤¤Æ hoti. Na lakkhaïakusalo hoti, na ÃsÃÂikaæ sÃÂetà hoti, na vaïaæ paÂicchÃdetà hoti, na dhÆmaæ kattà hoti, na titthaæ jÃnÃti, na pÅtaæ jÃnÃti, na gocarakusalo hoti. AnavasesadohÅ ca hoti. Ye te bhikkhu therà ratta¤¤Æ cirapabbajità saÇghapitaro saÇghaparinÃyakà te na atireka pÆjÃya pÆjetà hoti. 1. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na rÆpa¤¤Æ hoti: idha bhikkhave bhikkhu yaæ ki¤ci rÆpaæ sabbaæ taæ rÆpaæ cattÃri mahÃbhÆtÃni catunna¤ca mahÃbhÆtÃnaæ upÃdÃya rÆpanti yathÃbhÆtaæ nappajÃnÃti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhÆ na rÆpa¤¤Æ hoti. 2. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na lakkhaïakusalo hoti: idha bhikkhave bhikkhu, kamma lakkhaïo bÃlo, kammalakkhaïo paï¬ito'ti yathÃbhÆtaæ nappajÃnÃti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na lakkhaïakusalo hoti. 3. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na ÃsÃÂikaæ sÃÂetà hoti: idha bhikkhave bhikkhu uppannaæ kÃmavitakkaæ adhivÃseti nappajahati na vinodeti na byantÅkaroti na anabhÃvaæ gameti. Uppannaæ byÃpÃdavitakkaæ adhivÃseti nappajahati na vinodeti na byantÅkaroti na anabhÃvaæ gameti. Uppannaæ vihiæsÃvitakkaæ adhivÃseti nappajahati na vinodeti na byantÅkaroti, na anabhÃvaæ gameti. UppannÆppanne pÃpake akusale dhamme adhivÃseti nappajahati na vinodeti na byantÅkaroti na anabhÃvaæ gameti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na ÃsÃÂikaæ sÃÂetà hoti. 4. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na vaïaæ paÂicchÃdetà hoti: idha bhikkhave bhikkhu cakkhunà rÆpaæ disvà nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ, 'yatvÃdhikaraïametaæ cakkhundriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpakà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na paÂipajjati, na rakkhati cakkhundriyaæ, cakkhundriye na saævaraæ Ãpajjati. Sotena saddaæ sutvà nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ, 'yatvÃdhikaraïametaæ sotindriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpanà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na paÂipajjati, na rakkhati sotindriyaæ, sotindriye na saævaraæ Ãpajjati. GhÃnena gandhaæ ghÃyitvà nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ, 'yatvÃdhikaraïametaæ ghÃnindriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpanà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na paÂipajjati, na rakkhati ghÃnindriyaæ, ghÃnindriye na saævaraæ Ãpajjati. JivhÃya rasaæ sÃyitvà nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ, 'yatvÃdhikaraïametaæ1 jivhindriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpanà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na paÂipajjati, na rakkhati jivhindriyaæ, jivhindriye na saævaraæ Ãpajjati. KÃyena phoÂÂhabbaæ phusitvà nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ, 'yatvÃdhikaraïametaæ1 kÃyendriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpanà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na paÂipajjati, na rakkhati kÃyindriyaæ, kÃyindriye na saævaraæ Ãpajjati. ManasÃdhammaæ vi¤¤Ãya nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ, yatvÃdhikaraïametaæ manindriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpakà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na paÂipajjati, na rakkhati, manindriyaæ manindriye saævaraæ nÃpajjati. Evaæ bhikkhave bhikkhu na vaïaæ paÂicchÃdetà hoti. 5. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na dhÆmaæ kattà hoti: idha bhikkhave bhikkhu na yathÃsutaæ yathÃpariyantaæ dhammaæ vitthÃrena paresaæ desetà hoti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na dhÆmaæ kattà hoti. 6. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na titthaæ jÃnÃti: idha bhikkhave bhikkhu ye te bhikkhÆ bahussutà ÃgatÃgamà dhammadharà vinayadharà mÃtikÃdharÃ, te kÃlena kÃlaæ upasaækamitvà na paripucchati, na paripa¤hati, 'idaæ bhante kathaæ, imassa ko atthoti? Tassa te Ãyasmanto avivaÂa¤ceva na vivaranti, anuttÃnÅkata¤ca na uttÃnÅkaronti. Anekavivihitetasu ca kaÇkhÃÂhÃnÅyesu dhammesu kaÇkhaæ na paÂivinodenti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na titthaæ jÃnÃti. 7. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na pÅtaæ jÃnÃti: idha bhikkhave bhikkhu tathÃgatappavedite dhammavinaye desiyamÃne na labhati atthavedaæ, na labhati dhammavedaæ, na labhati dhammÆpasaæhitaæ pÃmujjaæ. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na pÅtaæ jÃnÃti. 8. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na vÅthiæ jÃnÃti: idha bhikkhave bhikkhu ariyaæ aÂÂhaÇgikaæ maggaæ yathÃbhÆtaæ nappajÃnÃti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na vÅthiæ jÃnÃti. 9. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na gocarakusalo hoti: idha bhikkhave bhikkhu cattÃro satipaÂÂhÃne yathÃbhÆtaæ nappajÃnÃti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na gocarakusalo hoti. 10. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu anavasesadohÅ hoti: idha bhikkhave bhikkhuæ saddhà gahapatikà abhihaÂÂhuæ pavÃrenti cÅvarapiï¬apÃtasenÃsanagilÃnapaccayabhesajjaparikkhÃrena. Tatra bhikkhu mattaæ na jÃnÃti paÂiggahanÃya, evaæ kho bhikkhave bhikkhu anavasesadohÅ hoti. 11. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu ye te bhikkhu therà ratta¤¤Æ cirapabbajità saÇgha pitaro saÇghaparinÃyakÃ, te na atireka pÆjÃya pÆjetà hoti. Idha bhikkhave bhikkhu ye te bhikkhu therà ratta¤¤Æ cirapabbajità saÇghapitaro saÇghaparinÃyakÃ, tesu na mettaæ kÃyakammaæ paccupaÂÂhÃpeti ÃvÅ ceva raho ca. Na mettaæ vacÅkammaæ paccupaÂÂhÃpeti ÃvÅ ceva raho ca. Na mettaæ manokammaæ pacacupaÂÂhÃpeti ÃvÅceva raho ca. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu ye te bhikkhÆ therà ratta¤¤Æ cirapabbajità saÇghapitaro saÇghaparinÃyakÃ, te na atireka pÆjÃya pÆjetà hoti. Imehi kho bhikkhave ekÃdasahi dhammehi samannÃgato bhikkhu abhabbo ghÃïasmiæ virÃgÃnupassÅ viharituæ. 11. 3. 23 NirodhÃnupassanà suttaæ EkÃdasahi bhikkhave aÇgehi samannÃgato gopÃlako abhabbo gogaïaæ pariharituæ phÃtikattuæ, katamehi ekÃdasahi: idha bhikkhave gopÃlako na rÆpa¤¤u hoti, na lakkhaïa kusalo hoti, na ÃsÃÂikaæ sÃÂetà hoti, na vaïaæ paÂicchÃdetà hoti, na dhÆmaæ kattà hoti, na titthaæ jÃnÃti, na pÅtaæ jÃnÃti, na vÅthiæ jÃnÃti, na gocarakusalo hoti, anavasesadohi ca hoti, ye te usabhà gopitaro goparinÃyakà te na atirekapÆjÃya pÆjetà hoti, imehi kho bhikkhave ekÃdasahi aÇgehi samannÃgato gopÃlako abhabbo gogaïaæ pariharituæ phÃtikattuæ. Evameva kho bhikkhave ekÃdasahi dhammehi samannÃgato bhikkhu abhabbo ghÃïasmiæ nirodhÃnupassÅ viharituæ. Katamehi ekÃdasahi: Idha bhikkhave bhikkhu na rÆpa¤¤Æ hoti. Na lakkhaïakusalo hoti, na ÃsÃÂikaæ sÃÂetà hoti, na vaïaæ paÂicchÃdetà hoti, na dhÆmaæ kattà hoti, na titthaæ jÃnÃti, na pÅtaæ jÃnÃti, na gocarakusalo hoti. AnavasesadohÅ ca hoti. Ye te bhikkha therà ratta¤¤Æ cirapabbajità saÇghapitaro saÇghaparinÃyakà te na atireka pÆjÃya pÆjetà hoti. 1. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na rÆpa¤¤Æ hoti: idha bhikkhave bhikkhu yaæ ki¤ci rÆpaæ sabbaæ taæ rÆpaæ cattÃri mahÃbhÆtÃni catunna¤ca mahÃbhÆtÃnaæ upÃdÃya rÆpanti yathÃbhÆtaæ nappajÃnÃti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhÆ na rÆpa¤¤Æ hoti. 2. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na lakkhaïakusalo hoti: idha bhikkhave bhikkhu, kamma lakkhaïo bÃlo, kammalakkhaïo paï¬ito'ti yathÃbhÆtaæ nappajÃnÃti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na lakkhaïakusalo hoti. 3. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na ÃsÃÂikaæ sÃÂetà hoti: idha bhikkhave bhikkhu uppannaæ kÃmavitakkaæ adhivÃseti nappajahati na vinodeti na byantÅkaroti na anabhÃvaæ gameti. Uppannaæ byÃpÃdavitakkaæ adhivÃseti nappajahati na vinodeti na byantÅkaroti na anabhÃvaæ gameti. Uppannaæ vihiæsÃvitakkaæ adhivÃseti nappajahati na vinodeti na byantÅkaroti, na anabhÃvaæ gameti. UppannÆppanne pÃpake akusale dhamme adhivÃseti nappajahati na vinodeti na byantÅkaroti na anabhÃvaæ gameti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na ÃsÃÂikaæ sÃÂetà hoti. 4. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na vaïaæ paÂicchÃdetà hoti: idha bhikkhave bhikkhu cakkhunà rÆpaæ disvà nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ, 'yatvÃdhikaraïametaæ cakkhundriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpakà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na paÂipajjati, na rakkhati cakkhundriyaæ, cakkhundriye na saævaraæ Ãpajjati. Sotena saddaæ sutvà nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ, 'yatvÃdhikaraïametaæ sotindriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpanà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na paÂipajjati, na rakkhati sotindriyaæ, sotindriye na saævaraæ Ãpajjati. GhÃnena gandhaæ ghÃyitvà nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ, 'yatvÃdhikaraïametaæ ghÃnindriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpanà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na paÂipajjati, na rakkhati ghÃnindriyaæ, ghÃnindriye na saævaraæ Ãpajjati. JivhÃya rasaæ sÃyitvà nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ, 'yatvÃdhikaraïametaæ1 jivhindriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpanà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na paÂipajjati, na rakkhati jivhindriyaæ, jivhindriye na saævaraæ Ãpajjati. KÃyena phoÂÂhabbaæ phusitvà nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ, 'yatvÃdhikaraïametaæ1 kÃyendriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpanà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na paÂipajjati, na rakkhati kÃyindriyaæ, kÃyindriye na saævaraæ Ãpajjati. ManasÃdhammaæ vi¤¤Ãya nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ, yatvÃdhikaraïametaæ manindriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpakà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na paÂipajjati, na rakkhati, manindriyaæ manindriye saævaraæ nÃpajjati. Evaæ bhikkhave bhikkhu na vaïaæ paÂicchÃdetà hoti. 5. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na dhÆmaæ kattà hoti: idha bhikkhave bhikkhu na yathÃsutaæ yathÃpariyantaæ dhammaæ vitthÃrena paresaæ desetà hoti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na dhÆmaæ kattà hoti. 6. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na titthaæ jÃnÃti: idha bhikkhave bhikkhu ye te bhikkhÆ bahussutà ÃgatÃgamà dhammadharà vinayadharà mÃtikÃdharÃ, te kÃlena kÃlaæ upasaækamitvà na paripucchati, na paripa¤hati, 'idaæ bhante kathaæ, imassa ko atthoti? Tassa te Ãyasmanto avivaÂa¤ceva na vivaranti, anuttÃnÅkata¤ca na uttÃnÅkaronti. Anekavivihitetasu ca kaÇkhÃÂhÃnÅyesu dhammesu kaÇkhaæ na paÂivinodenti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na titthaæ jÃnÃti. 7. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na pÅtaæ jÃnÃti: idha bhikkhave bhikkhu tathÃgatappavedite dhammavinaye desiyamÃne na labhati atthavedaæ, na labhati dhammavedaæ, na labhati dhammÆpasaæhitaæ pÃmujjaæ. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na pÅtaæ jÃnÃti. 8. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na vÅthiæ jÃnÃti: idha bhikkhave bhikkhu ariyaæ aÂÂhaÇgikaæ maggaæ yathÃbhÆtaæ nappajÃnÃti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na vÅthiæ jÃnÃti. 9. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na gocarakusalo hoti: idha bhikkhave bhikkhu cattÃro satipaÂÂhÃne yathÃbhÆtaæ nappajÃnÃti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na gocarakusalo hoti. 10. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu anavasesadohÅ hoti: idha bhikkhave bhikkhuæ saddhà gahapatikà abhihaÂÂhuæ pavÃrenti cÅvarapiï¬apÃtasenÃsanagilÃnapaccayabhesajjaparikkhÃrena. Tatra bhikkhu mattaæ na jÃnÃti paÂiggahanÃya, evaæ kho bhikkhave bhikkhu anavasesadohÅ hoti. 11. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu ye te bhikkhu therà ratta¤¤Æ cirapabbajità saÇgha pitaro saÇghaparinÃyakÃ, te na atireka pÆjÃya pÆjetà hoti. Idha bhikkhave bhikkhu ye te bhikkhu therà ratta¤¤Æ cirapabbajità saÇghapitaro saÇghaparinÃyakÃ, tesu na mettaæ kÃyakammaæ paccupaÂÂhÃpeti ÃvÅ ceva raho ca. Na mettaæ vacÅkammaæ paccupaÂÂhÃpeti ÃvÅ ceva raho ca. Na mettaæ manokammaæ pacacupaÂÂhÃpeti ÃvÅceva raho ca. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu ye te bhikkhÆ therà ratta¤¤Æ cirapabbajità saÇghapitaro saÇghaparinÃyakÃ, te na atireka pÆjÃya pÆjetà hoti. Imehi kho bhikkhave ekÃdasahi dhammehi samannÃgato bhikkhu abhabbo ghÃïasmiæ nirodhÃnupassÅ viharituæ. 11. 3. 24 PaÂinissaggÃnupassanà suttaæ EkÃdasahi bhikkhave aÇgehi samannÃgato gopÃlako abhabbo gogaïaæ pariharituæ phÃtikattuæ, katamehi ekÃdasahi: idha bhikkhave gopÃlako na rÆpa¤¤u hoti, na lakkhaïa kusalo hoti, na ÃsÃÂikaæ sÃÂetà hoti, na vaïaæ paÂicchÃdetà hoti, na dhÆmaæ kattà hoti, na titthaæ jÃnÃti, na pÅtaæ jÃnÃti, na vÅthiæ jÃnÃti, na gocarakusalo hoti, anavasesadohi ca hoti, ye te usabhà gopitaro goparinÃyakà te na atirekapÆjÃya pÆjetà hoti, imehi kho bhikkhave ekÃdasahi aÇgehi samannÃgato gopÃlako abhabbo gogaïaæ pariharituæ phÃtikattuæ. Evameva kho bhikkhave ekÃdasahi dhammehi samannÃgato bhikkhu abhabbo ghÃïasmiæ paÂinissaggÃnupassÅ viharituæ. Katamehi ekÃdasahi: Idha bhikkhave bhikkhu na rÆpa¤¤Æ hoti. Na lakkhaïakusalo hoti, na ÃsÃÂikaæ sÃÂetà hoti, na vaïaæ paÂicchÃdetà hoti, na dhÆmaæ kattà hoti, na titthaæ jÃnÃti, na pÅtaæ jÃnÃti, na gocarakusalo hoti. AnavasesadohÅ ca hoti. Ye te bhikkhu therà ratta¤¤Æ cirapabbajità saÇghapitaro saÇghaparinÃyakà te na atireka pÆjÃya pÆjetà hoti. 1. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na rÆpa¤¤Æ hoti: idha bhikkhave bhikkhu yaæ ki¤ci rÆpaæ sabbaæ taæ rÆpaæ cattÃri mahÃbhÆtÃni catunna¤ca mahÃbhÆtÃnaæ upÃdÃya rÆpanti yathÃbhÆtaæ nappajÃnÃti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhÆ na rÆpa¤¤Æ hoti. 2. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na lakkhaïakusalo hoti: idha bhikkhave bhikkhu, kamma lakkhaïo bÃlo, kammalakkhaïo paï¬ito'ti yathÃbhÆtaæ nappajÃnÃti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na lakkhaïakusalo hoti. 3. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na ÃsÃÂikaæ sÃÂetà hoti: idha bhikkhave bhikkhu uppannaæ kÃmavitakkaæ adhivÃseti nappajahati na vinodeti na byantÅkaroti na anabhÃvaæ gameti. Uppannaæ byÃpÃdavitakkaæ adhivÃseti nappajahati na vinodeti na byantÅkaroti na anabhÃvaæ gameti. Uppannaæ vihiæsÃvitakkaæ adhivÃseti nappajahati na vinodeti na byantÅkaroti, na anabhÃvaæ gameti. UppannÆppanne pÃpake akusale dhamme adhivÃseti nappajahati na vinodeti na byantÅkaroti na anabhÃvaæ gameti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na ÃsÃÂikaæ sÃÂetà hoti. 4. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na vaïaæ paÂicchÃdetà hoti: idha bhikkhave bhikkhu cakkhunà rÆpaæ disvà nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ, 'yatvÃdhikaraïametaæ cakkhundriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpakà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na paÂipajjati, na rakkhati cakkhundriyaæ, cakkhundriye na saævaraæ Ãpajjati. Sotena saddaæ sutvà nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ, 'yatvÃdhikaraïametaæ sotindriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpanà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na paÂipajjati, na rakkhati sotindriyaæ, sotindriye na saævaraæ Ãpajjati. GhÃnena gandhaæ ghÃyitvà nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ, 'yatvÃdhikaraïametaæ ghÃnindriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpanà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na paÂipajjati, na rakkhati ghÃnindriyaæ, ghÃnindriye na saævaraæ Ãpajjati. JivhÃya rasaæ sÃyitvà nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ, 'yatvÃdhikaraïametaæ1 jivhindriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpanà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na paÂipajjati, na rakkhati jivhindriyaæ, jivhindriye na saævaraæ Ãpajjati. KÃyena phoÂÂhabbaæ phusitvà nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ, 'yatvÃdhikaraïametaæ1 kÃyendriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpanà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na paÂipajjati, na rakkhati kÃyindriyaæ, kÃyindriye na saævaraæ Ãpajjati. ManasÃdhammaæ vi¤¤Ãya nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ, yatvÃdhikaraïametaæ manindriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpakà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na paÂipajjati, na rakkhati, manindriyaæ manindriye saævaraæ nÃpajjati. Evaæ bhikkhave bhikkhu na vaïaæ paÂicchÃdetà hoti. 5. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na dhÆmaæ kattà hoti: idha bhikkhave bhikkhu na yathÃsutaæ yathÃpariyantaæ dhammaæ vitthÃrena paresaæ desetà hoti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na dhÆmaæ kattà hoti. 6. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na titthaæ jÃnÃti: idha bhikkhave bhikkhu ye te bhikkhÆ bahussutà ÃgatÃgamà dhammadharà vinayadharà mÃtikÃdharÃ, te kÃlena kÃlaæ upasaækamitvà na paripucchati, na paripa¤hati, 'idaæ bhante kathaæ, imassa ko atthoti? Tassa te Ãyasmanto avivaÂa¤ceva na vivaranti, anuttÃnÅkata¤ca na uttÃnÅkaronti. Anekavivihitetasu ca kaÇkhÃÂhÃnÅyesu dhammesu kaÇkhaæ na paÂivinodenti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na titthaæ jÃnÃti. 7. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na pÅtaæ jÃnÃti: idha bhikkhave bhikkhu tathÃgatappavedite dhammavinaye desiyamÃne na labhati atthavedaæ, na labhati dhammavedaæ, na labhati dhammÆpasaæhitaæ pÃmujjaæ. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na pÅtaæ jÃnÃti. 8. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na vÅthiæ jÃnÃti: idha bhikkhave bhikkhu ariyaæ aÂÂhaÇgikaæ maggaæ yathÃbhÆtaæ nappajÃnÃti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na vÅthiæ jÃnÃti. 9. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na gocarakusalo hoti: idha bhikkhave bhikkhu cattÃro satipaÂÂhÃne yathÃbhÆtaæ nappajÃnÃti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na gocarakusalo hoti. 10. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu anavasesadohÅ hoti: idha bhikkhave bhikkhuæ saddhà gahapatikà abhihaÂÂhuæ pavÃrenti cÅvarapiï¬apÃtasenÃsanagilÃnapaccayabhesajjaparikkhÃrena. Tatra bhikkhu mattaæ na jÃnÃti paÂiggahanÃya, evaæ kho bhikkhave bhikkhu anavasesadohÅ hoti. 11. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu ye te bhikkhu therà ratta¤¤Æ cirapabbajità saÇgha pitaro saÇghaparinÃyakÃ, te na atireka pÆjÃya pÆjetà hoti. Idha bhikkhave bhikkhu ye te bhikkhu therà ratta¤¤Æ cirapabbajità saÇghapitaro saÇghaparinÃyakÃ, tesu na mettaæ kÃyakammaæ paccupaÂÂhÃpeti ÃvÅ ceva raho ca. Na mettaæ vacÅkammaæ paccupaÂÂhÃpeti ÃvÅ ceva raho ca. Na mettaæ manokammaæ pacacupaÂÂhÃpeti ÃvÅceva raho ca. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu ye te bhikkhÆ therà ratta¤¤Æ cirapabbajità saÇghapitaro saÇghaparinÃyakÃ, te na atireka pÆjÃya pÆjetà hoti. Imehi kho bhikkhave ekÃdasahi dhammehi samannÃgato bhikkhu abhabbo ghÃïasmiæ paÂinissaggÃnupassÅ viharituæ. 11. 3. 25 AniccÃnupassanà suttaæ EkÃdasahi bhikkhave aÇgehi samannÃgato gopÃlako abhabbo gogaïaæ pariharituæ phÃtikattuæ, katamehi ekÃdasahi: idha bhikkhave gopÃlako na rÆpa¤¤u hoti, na lakkhaïa kusalo hoti, na ÃsÃÂikaæ sÃÂetà hoti, na vaïaæ paÂicchÃdetà hoti, na dhÆmaæ kattà hoti, na titthaæ jÃnÃti, na pÅtaæ jÃnÃti, na vÅthiæ jÃnÃti, na gocarakusalo hoti, anavasesadohi ca hoti, ye te usabhà gopitaro goparinÃyakà te na atirekapÆjÃya pÆjetà hoti, imehi kho bhikkhave ekÃdasahi aÇgehi samannÃgato gopÃlako abhabbo gogaïaæ pariharituæ phÃtikattuæ. Evameva kho bhikkhave ekÃdasahi dhammehi samannÃgato bhikkhu abhabbo jivhÃya aniccÃnupassÅ viharituæ. Katamehi ekÃdasahi: Idha bhikkhave bhikkhu na rÆpa¤¤Æ hoti. Na lakkhaïakusalo hoti, na ÃsÃÂikaæ sÃÂetà hoti, na vaïaæ paÂicchÃdetà hoti, na dhÆmaæ kattà hoti, na titthaæ jÃnÃti, na pÅtaæ jÃnÃti, na gocarakusalo hoti. AnavasesadohÅ ca hoti. Ye te bhikkhu therà ratta¤¤Æ cirapabbajità saÇghapitaro saÇghaparinÃyakà te na atireka pÆjÃya pÆjetà hoti. 1. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na rÆpa¤¤Æ hoti: idha bhikkhave bhikkhu yaæ ki¤ci rÆpaæ sabbaæ taæ rÆpaæ cattÃri mahÃbhÆtÃni catunna¤ca mahÃbhÆtÃnaæ upÃdÃya rÆpanti yathÃbhÆtaæ nappajÃnÃti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhÆ na rÆpa¤¤Æ hoti. 2. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na lakkhaïakusalo hoti: idha bhikkhave bhikkhu, kamma lakkhaïo bÃlo, kammalakkhaïo paï¬ito'ti yathÃbhÆtaæ nappajÃnÃti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na lakkhaïakusalo hoti. 3. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na ÃsÃÂikaæ sÃÂetà hoti: idha bhikkhave bhikkhu uppannaæ kÃmavitakkaæ adhivÃseti nappajahati na vinodeti na byantÅkaroti na anabhÃvaæ gameti. Uppannaæ byÃpÃdavitakkaæ adhivÃseti nappajahati na vinodeti na byantÅkaroti na anabhÃvaæ gameti. Uppannaæ vihiæsÃvitakkaæ adhivÃseti nappajahati na vinodeti na byantÅkaroti, na anabhÃvaæ gameti. UppannÆppanne pÃpake akusale dhamme adhivÃseti nappajahati na vinodeti na byantÅkaroti na anabhÃvaæ gameti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na ÃsÃÂikaæ sÃÂetà hoti. 4. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na vaïaæ paÂicchÃdetà hoti: idha bhikkhave bhikkhu cakkhunà rÆpaæ disvà nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ, 'yatvÃdhikaraïametaæ cakkhundriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpakà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na paÂipajjati, na rakkhati cakkhundriyaæ, cakkhundriye na saævaraæ Ãpajjati. Sotena saddaæ sutvà nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ, 'yatvÃdhikaraïametaæ sotindriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpanà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na paÂipajjati, na rakkhati sotindriyaæ, sotindriye na saævaraæ Ãpajjati. GhÃnena gandhaæ ghÃyitvà nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ, 'yatvÃdhikaraïametaæ ghÃnindriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpanà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na paÂipajjati, na rakkhati ghÃnindriyaæ, ghÃnindriye na saævaraæ Ãpajjati. JivhÃya rasaæ sÃyitvà nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ, 'yatvÃdhikaraïametaæ1 jivhindriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpanà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na paÂipajjati, na rakkhati jivhindriyaæ, jivhindriye na saævaraæ Ãpajjati. KÃyena phoÂÂhabbaæ phusitvà nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ, 'yatvÃdhikaraïametaæ1 kÃyendriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpanà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na paÂipajjati, na rakkhati kÃyindriyaæ, kÃyindriye na saævaraæ Ãpajjati. ManasÃdhammaæ vi¤¤Ãya nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ, yatvÃdhikaraïametaæ manindriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpakà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na paÂipajjati, na rakkhati, manindriyaæ manindriye saævaraæ nÃpajjati. Evaæ bhikkhave bhikkhu na vaïaæ paÂicchÃdetà hoti. 5. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na dhÆmaæ kattà hoti: idha bhikkhave bhikkhu na yathÃsutaæ yathÃpariyantaæ dhammaæ vitthÃrena paresaæ desetà hoti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na dhÆmaæ kattà hoti. 6. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na titthaæ jÃnÃti: idha bhikkhave bhikkhu ye te bhikkhÆ bahussutà ÃgatÃgamà dhammadharà vinayadharà mÃtikÃdharÃ, te kÃlena kÃlaæ upasaækamitvà na paripucchati, na paripa¤hati, 'idaæ bhante kathaæ, imassa ko atthoti? Tassa te Ãyasmanto avivaÂa¤ceva na vivaranti, anuttÃnÅkata¤ca na uttÃnÅkaronti. Anekavivihitetasu ca kaÇkhÃÂhÃnÅyesu dhammesu kaÇkhaæ na paÂivinodenti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na titthaæ jÃnÃti. 7. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na pÅtaæ jÃnÃti: idha bhikkhave bhikkhu tathÃgatappavedite dhammavinaye desiyamÃne na labhati atthavedaæ, na labhati dhammavedaæ, na labhati dhammÆpasaæhitaæ pÃmujjaæ. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na pÅtaæ jÃnÃti. 8. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na vÅthiæ jÃnÃti: idha bhikkhave bhikkhu ariyaæ aÂÂhaÇgikaæ maggaæ yathÃbhÆtaæ nappajÃnÃti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na vÅthiæ jÃnÃti. 9. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na gocarakusalo hoti: idha bhikkhave bhikkhu cattÃro satipaÂÂhÃne yathÃbhÆtaæ nappajÃnÃti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na gocarakusalo hoti. 10. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu anavasesadohÅ hoti: idha bhikkhave bhikkhuæ saddhà gahapatikà abhihaÂÂhuæ pavÃrenti cÅvarapiï¬apÃtasenÃsanagilÃnapaccayabhesajjaparikkhÃrena. Tatra bhikkhu mattaæ na jÃnÃti paÂiggahanÃya, evaæ kho bhikkhave bhikkhu anavasesadohÅ hoti. 11. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu ye te bhikkhu therà ratta¤¤Æ cirapabbajità saÇgha pitaro saÇghaparinÃyakÃ, te na atireka pÆjÃya pÆjetà hoti. Idha bhikkhave bhikkhu ye te bhikkhu therà ratta¤¤Æ cirapabbajità saÇghapitaro saÇghaparinÃyakÃ, tesu na mettaæ kÃyakammaæ paccupaÂÂhÃpeti ÃvÅ ceva raho ca. Na mettaæ vacÅkammaæ paccupaÂÂhÃpeti ÃvÅ ceva raho ca. Na mettaæ manokammaæ pacacupaÂÂhÃpeti ÃvÅceva raho ca. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu ye te bhikkhÆ therà ratta¤¤Æ cirapabbajità saÇghapitaro saÇghaparinÃyakÃ, te na atireka pÆjÃya pÆjetà hoti. Imehi kho bhikkhave ekÃdasahi dhammehi samannÃgato bhikkhu abhabbo jivhÃya aniccÃnupassÅ viharituæ. 11. 3. 26 DukkhÃnupassanà suttaæ EkÃdasahi bhikkhave aÇgehi samannÃgato gopÃlako abhabbo gogaïaæ pariharituæ phÃtikattuæ, katamehi ekÃdasahi: idha bhikkhave gopÃlako na rÆpa¤¤u hoti, na lakkhaïa kusalo hoti, na ÃsÃÂikaæ sÃÂetà hoti, na vaïaæ paÂicchÃdetà hoti, na dhÆmaæ kattà hoti, na titthaæ jÃnÃti, na pÅtaæ jÃnÃti, na vÅthiæ jÃnÃti, na gocarakusalo hoti, anavasesadohi ca hoti, ye te usabhà gopitaro goparinÃyakà te na atirekapÆjÃya pÆjetà hoti, imehi kho bhikkhave ekÃdasahi aÇgehi samannÃgato gopÃlako abhabbo gogaïaæ pariharituæ phÃtikattuæ. Evameva kho bhikkhave ekÃdasahi dhammehi samannÃgato bhikkhu abhabbo jivhÃya dukkhÃnupassÅ viharituæ. Katamehi ekÃdasahi: Idha bhikkhave bhikkhu na rÆpa¤¤Æ hoti. Na lakkhaïakusalo hoti, na ÃsÃÂikaæ sÃÂetà hoti, na vaïaæ paÂicchÃdetà hoti, na dhÆmaæ kattà hoti, na titthaæ jÃnÃti, na pÅtaæ jÃnÃti, na gocarakusalo hoti. AnavasesadohÅ ca hoti. Ye te bhikkhu therà ratta¤¤Æ cirapabbajità saÇghapitaro saÇghaparinÃyakà te na atireka pÆjÃya pÆjetà hoti. 1. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na rÆpa¤¤Æ hoti: idha bhikkhave bhikkhu yaæ ki¤ci rÆpaæ sabbaæ taæ rÆpaæ cattÃri mahÃbhÆtÃni catunna¤ca mahÃbhÆtÃnaæ upÃdÃya rÆpanti yathÃbhÆtaæ nappajÃnÃti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhÆ na rÆpa¤¤Æ hoti. 2. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na lakkhaïakusalo hoti: idha bhikkhave bhikkhu, kamma lakkhaïo bÃlo, kammalakkhaïo paï¬ito'ti yathÃbhÆtaæ nappajÃnÃti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na lakkhaïakusalo hoti. 3. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na ÃsÃÂikaæ sÃÂetà hoti: idha bhikkhave bhikkhu uppannaæ kÃmavitakkaæ adhivÃseti nappajahati na vinodeti na byantÅkaroti na anabhÃvaæ gameti. Uppannaæ byÃpÃdavitakkaæ adhivÃseti nappajahati na vinodeti na byantÅkaroti na anabhÃvaæ gameti. Uppannaæ vihiæsÃvitakkaæ adhivÃseti nappajahati na vinodeti na byantÅkaroti, na anabhÃvaæ gameti. UppannÆppanne pÃpake akusale dhamme adhivÃseti nappajahati na vinodeti na byantÅkaroti na anabhÃvaæ gameti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na ÃsÃÂikaæ sÃÂetà hoti. 4. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na vaïaæ paÂicchÃdetà hoti: idha bhikkhave bhikkhu cakkhunà rÆpaæ disvà nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ, 'yatvÃdhikaraïametaæ cakkhundriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpakà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na paÂipajjati, na rakkhati cakkhundriyaæ, cakkhundriye na saævaraæ Ãpajjati. Sotena saddaæ sutvà nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ, 'yatvÃdhikaraïametaæ sotindriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpanà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na paÂipajjati, na rakkhati sotindriyaæ, sotindriye na saævaraæ Ãpajjati. GhÃnena gandhaæ ghÃyitvà nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ, 'yatvÃdhikaraïametaæ ghÃnindriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpanà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na paÂipajjati, na rakkhati ghÃnindriyaæ, ghÃnindriye na saævaraæ Ãpajjati. JivhÃya rasaæ sÃyitvà nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ, 'yatvÃdhikaraïametaæ1 jivhindriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjha domanassà pÃpanà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na paÂipajjati, na rakkhati jivhindriyaæ, jivhindriye na saævaraæ Ãpajjati. KÃyena phoÂÂhabbaæ phusitvà nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ, 'yatvÃdhikaraïametaæ1 kÃyendriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpanà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na paÂipajjati, na rakkhati kÃyindriyaæ, kÃyindriye na saævaraæ Ãpajjati. ManasÃdhammaæ vi¤¤Ãya nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ, yatvÃdhikaraïametaæ manindriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpakà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na paÂipajjati, na rakkhati, manindriyaæ manindriye saævaraæ nÃpajjati. Evaæ bhikkhave bhikkhu na vaïaæ paÂicchÃdetà hoti. 5. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na dhÆmaæ kattà hoti: idha bhikkhave bhikkhu na yathÃsutaæ yathÃpariyantaæ dhammaæ vitthÃrena paresaæ desetà hoti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na dhÆmaæ kattà hoti. 6. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na titthaæ jÃnÃti: idha bhikkhave bhikkhu ye te bhikkhÆ bahussutà ÃgatÃgamà dhammadharà vinayadharà mÃtikÃdharÃ, te kÃlena kÃlaæ upasaækamitvà na paripucchati, na paripa¤hati, 'idaæ bhante kathaæ, imassa ko atthoti? Tassa te Ãyasmanto avivaÂa¤ceva na vivaranti, anuttÃnÅkata¤ca na uttÃnÅkaronti. Anekavivihitetasu ca kaÇkhÃÂhÃnÅyesu dhammesu kaÇkhaæ na paÂivinodenti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na titthaæ jÃnÃti. 7. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na pÅtaæ jÃnÃti: idha bhikkhave bhikkhu tathÃgatappavedite dhammavinaye desiyamÃne na labhati atthavedaæ, na labhati dhammavedaæ, na labhati dhammÆpasaæhitaæ pÃmujjaæ. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na pÅtaæ jÃnÃti. 8. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na vÅthiæ jÃnÃti: idha bhikkhave bhikkhu ariyaæ aÂÂhaÇgikaæ maggaæ yathÃbhÆtaæ nappajÃnÃti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na vÅthiæ jÃnÃti. 9. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na gocarakusalo hoti: idha bhikkhave bhikkhu cattÃro satipaÂÂhÃne yathÃbhÆtaæ nappajÃnÃti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na gocarakusalo hoti. 10. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu anavasesadohÅ hoti: idha bhikkhave bhikkhuæ saddhà gahapatikà abhihaÂÂhuæ pavÃrenti cÅvarapiï¬apÃtasenÃsanagilÃnapaccayabhesajjaparikkhÃrena. Tatra bhikkhu mattaæ na jÃnÃti paÂiggahanÃya, evaæ kho bhikkhave bhikkhu anavasesadohÅ hoti. 11. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu ye te bhikkhu therà ratta¤¤Æ cirapabbajità saÇgha pitaro saÇghaparinÃyakÃ, te na atireka pÆjÃya pÆjetà hoti. Idha bhikkhave bhikkhu ye te bhikkhu therà ratta¤¤Æ cirapabbajità saÇghapitaro saÇghaparinÃyakÃ, tesu na mettaæ kÃyakammaæ paccupaÂÂhÃpeti ÃvÅ ceva raho ca. Na mettaæ vacÅkammaæ paccupaÂÂhÃpeti ÃvÅ ceva raho ca. Na mettaæ manokammaæ pacacupaÂÂhÃpeti ÃvÅceva raho ca. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu ye te bhikkhÆ therà ratta¤¤Æ cirapabbajità saÇghapitaro saÇghaparinÃyakÃ, te na atireka pÆjÃya pÆjetà hoti. Imehi kho bhikkhave ekÃdasahi dhammehi samannÃgato bhikkhu abhabbo jivhÃya dukkhÃnupassÅ viharituæ. 11. 3. 27 AnattÃnupassanà suttaæ EkÃdasahi bhikkhave aÇgehi samannÃgato gopÃlako abhabbo gogaïaæ pariharituæ phÃtikattuæ, katamehi ekÃdasahi: idha bhikkhave gopÃlako na rÆpa¤¤u hoti, na lakkhaïa kusalo hoti, na ÃsÃÂikaæ sÃÂetà hoti, na vaïaæ paÂicchÃdetà hoti, na dhÆmaæ kattà hoti, na titthaæ jÃnÃti, na pÅtaæ jÃnÃti, na vÅthiæ jÃnÃti, na gocarakusalo hoti, anavasesadohi ca hoti, ye te usabhà gopitaro goparinÃyakà te na atirekapÆjÃya pÆjetà hoti, imehi kho bhikkhave ekÃdasahi aÇgehi samannÃgato gopÃlako abhabbo gogaïaæ pariharituæ phÃtikattuæ. Evameva kho bhikkhave ekÃdasahi dhammehi samannÃgato bhikkhu abhabbo jivhÃya anattÃnupassÅ viharituæ. Katamehi ekÃdasahi: Idha bhikkhave bhikkhu na rÆpa¤¤Æ hoti. Na lakkhaïakusalo hoti, na ÃsÃÂikaæ sÃÂetà hoti, na vaïaæ paÂicchÃdetà hoti, na dhÆmaæ kattà hoti, na titthaæ jÃnÃti, na pÅtaæ jÃnÃti, na gocarakusalo hoti. AnavasesadohÅ ca hoti. Ye te bhikkhu therà ratta¤¤Æ cirapabbajità saÇghapitaro saÇghaparinÃyakà te na atireka pÆjÃya pÆjetà hoti. 1. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na rÆpa¤¤Æ hoti: idha bhikkhave bhikkhu yaæ ki¤ci rÆpaæ sabbaæ taæ rÆpaæ cattÃri mahÃbhÆtÃni catunna¤ca mahÃbhÆtÃnaæ upÃdÃya rÆpanti yathÃbhÆtaæ nappajÃnÃti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhÆ na rÆpa¤¤Æ hoti. 2. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na lakkhaïakusalo hoti: idha bhikkhave bhikkhu, kamma lakkhaïo bÃlo, kammalakkhaïo paï¬ito'ti yathÃbhÆtaæ nappajÃnÃti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na lakkhaïakusalo hoti. 3. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na ÃsÃÂikaæ sÃÂetà hoti: idha bhikkhave bhikkhu uppannaæ kÃmavitakkaæ adhivÃseti nappajahati na vinodeti na byantÅkaroti na anabhÃvaæ gameti. Uppannaæ byÃpÃdavitakkaæ adhivÃseti nappajahati na vinodeti na byantÅkaroti na anabhÃvaæ gameti. Uppannaæ vihiæsÃvitakkaæ adhivÃseti nappajahati na vinodeti na byantÅkaroti, na anabhÃvaæ gameti. UppannÆppanne pÃpake akusale dhamme adhivÃseti nappajahati na vinodeti na byantÅkaroti na anabhÃvaæ gameti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na ÃsÃÂikaæ sÃÂetà hoti. 4. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na vaïaæ paÂicchÃdetà hoti: idha bhikkhave bhikkhu cakkhunà rÆpaæ disvà nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ, 'yatvÃdhikaraïametaæ cakkhundriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpakà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na paÂipajjati, na rakkhati cakkhundriyaæ, cakkhundriye na saævaraæ Ãpajjati. Sotena saddaæ sutvà nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ, 'yatvÃdhikaraïametaæ sotindriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpanà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na paÂipajjati, na rakkhati sotindriyaæ, sotindriye na saævaraæ Ãpajjati. GhÃnena gandhaæ ghÃyitvà nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ, 'yatvÃdhikaraïametaæ ghÃnindriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpanà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na paÂipajjati, na rakkhati ghÃnindriyaæ, ghÃnindriye na saævaraæ Ãpajjati. JivhÃya rasaæ sÃyitvà nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ, 'yatvÃdhikaraïametaæ1 jivhindriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpanà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na paÂipajjati, na rakkhati jivhindriyaæ, jivhindriye na saævaraæ Ãpajjati. KÃyena phoÂÂhabbaæ phusitvà nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ, 'yatvÃdhikaraïametaæ1 kÃyendriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpanà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na paÂipajjati, na rakkhati kÃyindriyaæ, kÃyindriye na saævaraæ Ãpajjati. ManasÃdhammaæ vi¤¤Ãya nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ, yatvÃdhikaraïametaæ manindriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpakà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na paÂipajjati, na rakkhati, manindriyaæ manindriye saævaraæ nÃpajjati. Evaæ bhikkhave bhikkhu na vaïaæ paÂicchÃdetà hoti. 5. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na dhÆmaæ kattà hoti: idha bhikkhave bhikkhu na yathÃsutaæ yathÃpariyantaæ dhammaæ vitthÃrena paresaæ desetà hoti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na dhÆmaæ kattà hoti. 6. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na titthaæ jÃnÃti: idha bhikkhave bhikkhu ye te bhikkhÆ bahussutà ÃgatÃgamà dhammadharà vinayadharà mÃtikÃdharÃ, te kÃlena kÃlaæ upasaækamitvà na paripucchati, na paripa¤hati, 'idaæ bhante kathaæ, imassa ko atthoti? Tassa te Ãyasmanto avivaÂa¤ceva na vivaranti, anuttÃnÅkata¤ca na uttÃnÅkaronti. Anekavivihitetasu ca kaÇkhÃÂhÃnÅyesu dhammesu kaÇkhaæ na paÂivinodenti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na titthaæ jÃnÃti. 7. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na pÅtaæ jÃnÃti: idha bhikkhave bhikkhu tathÃgatappavedite dhammavinaye desiyamÃne na labhati atthavedaæ, na labhati dhammavedaæ, na labhati dhammÆpasaæhitaæ pÃmujjaæ. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na pÅtaæ jÃnÃti. 8. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na vÅthiæ jÃnÃti: idha bhikkhave bhikkhu ariyaæ aÂÂhaÇgikaæ maggaæ yathÃbhÆtaæ nappajÃnÃti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na vÅthiæ jÃnÃti. 9. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na gocarakusalo hoti: idha bhikkhave bhikkhu cattÃro satipaÂÂhÃne yathÃbhÆtaæ nappajÃnÃti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na gocarakusalo hoti. 10. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu anavasesadohÅ hoti: idha bhikkhave bhikkhuæ saddhà gahapatikà abhihaÂÂhuæ pavÃrenti cÅvarapiï¬apÃtasenÃsanagilÃnapaccayabhesajjaparikkhÃrena. Tatra bhikkhu mattaæ na jÃnÃti paÂiggahanÃya, evaæ kho bhikkhave bhikkhu anavasesadohÅ hoti. 11. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu ye te bhikkhu therà ratta¤¤Æ cirapabbajità saÇgha pitaro saÇghaparinÃyakÃ, te na atireka pÆjÃya pÆjetà hoti. Idha bhikkhave bhikkhu ye te bhikkhu therà ratta¤¤Æ cirapabbajità saÇghapitaro saÇghaparinÃyakÃ, tesu na mettaæ kÃyakammaæ paccupaÂÂhÃpeti ÃvÅ ceva raho ca. Na mettaæ vacÅkammaæ paccupaÂÂhÃpeti ÃvÅ ceva raho ca. Na mettaæ manokammaæ pacacupaÂÂhÃpeti ÃvÅceva raho ca. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu ye te bhikkhÆ therà ratta¤¤Æ cirapabbajità saÇghapitaro saÇghaparinÃyakÃ, te na atireka pÆjÃya pÆjetà hoti. Imehi kho bhikkhave ekÃdasahi dhammehi samannÃgato bhikkhu abhabbo jivhÃya anattÃnupassÅ viharituæ. 11. 3. 28 KhayÃnupassanà suttaæ EkÃdasahi bhikkhave aÇgehi samannÃgato gopÃlako abhabbo gogaïaæ pariharituæ phÃtikattuæ, katamehi ekÃdasahi: idha bhikkhave gopÃlako na rÆpa¤¤u hoti, na lakkhaïa kusalo hoti, na ÃsÃÂikaæ sÃÂetà hoti, na vaïaæ paÂicchÃdetà hoti, na dhÆmaæ kattà hoti, na titthaæ jÃnÃti, na pÅtaæ jÃnÃti, na vÅthiæ jÃnÃti, na gocarakusalo hoti, anavasesadohi ca hoti, ye te usabhà gopitaro goparinÃyakà te na atirekapÆjÃya pÆjetà hoti, imehi kho bhikkhave ekÃdasahi aÇgehi samannÃgato gopÃlako abhabbo gogaïaæ pariharituæ phÃtikattuæ. Evameva kho bhikkhave ekÃdasahi dhammehi samannÃgato bhikkhu abhabbo jivhÃya khayÃnupassÅ viharituæ. Katamehi ekÃdasahi: Idha bhikkhave bhikkhu na rÆpa¤¤Æ hoti. Na lakkhaïakusalo hoti, na ÃsÃÂikaæ sÃÂetà hoti, na vaïaæ paÂicchÃdetà hoti, na dhÆmaæ kattà hoti, na titthaæ jÃnÃti, na pÅtaæ jÃnÃti, na gocarakusalo hoti. AnavasesadohÅ ca hoti. Ye te bhikkhu therà ratta¤¤Æ cirapabbajità saÇghapitaro saÇghaparinÃyakà te na atireka pÆjÃya pÆjetà hoti. 1. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na rÆpa¤¤Æ hoti: idha bhikkhave bhikkhu yaæ ki¤ci rÆpaæ sabbaæ taæ rÆpaæ cattÃri mahÃbhÆtÃni catunna¤ca mahÃbhÆtÃnaæ upÃdÃya rÆpanti yathÃbhÆtaæ nappajÃnÃti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhÆ na rÆpa¤¤Æ hoti. 2. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na lakkhaïakusalo hoti: idha bhikkhave bhikkhu, kamma lakkhaïo bÃlo, kammalakkhaïo paï¬ito'ti yathÃbhÆtaæ nappajÃnÃti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na lakkhaïakusalo hoti. 3. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na ÃsÃÂikaæ sÃÂetà hoti: idha bhikkhave bhikkhu uppannaæ kÃmavitakkaæ adhivÃseti nappajahati na vinodeti na byantÅkaroti na anabhÃvaæ gameti. Uppannaæ byÃpÃdavitakkaæ adhivÃseti nappajahati na vinodeti na byantÅkaroti na anabhÃvaæ gameti. Uppannaæ vihiæsÃvitakkaæ adhivÃseti nappajahati na vinodeti na byantÅkaroti, na anabhÃvaæ gameti. UppannÆppanne pÃpake akusale dhamme adhivÃseti nappajahati na vinodeti na byantÅkaroti na anabhÃvaæ gameti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na ÃsÃÂikaæ sÃÂetà hoti. 4. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na vaïaæ paÂicchÃdetà hoti: idha bhikkhave bhikkhu cakkhunà rÆpaæ disvà nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ, 'yatvÃdhikaraïametaæ cakkhundriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpakà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na paÂipajjati, na rakkhati cakkhundriyaæ, cakkhundriye na saævaraæ Ãpajjati. Sotena saddaæ sutvà nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ, 'yatvÃdhikaraïametaæ sotindriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpanà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na paÂipajjati, na rakkhati sotindriyaæ, sotindriye na saævaraæ Ãpajjati. GhÃnena gandhaæ ghÃyitvà nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ, 'yatvÃdhikaraïametaæ ghÃnindriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpanà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na paÂipajjati, na rakkhati ghÃnindriyaæ, ghÃnindriye na saævaraæ Ãpajjati. JivhÃya rasaæ sÃyitvà nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ, 'yatvÃdhikaraïametaæ1 jivhindriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpanà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na paÂipajjati, na rakkhati jivhindriyaæ, jivhindriye na saævaraæ Ãpajjati. KÃyena phoÂÂhabbaæ phusitvà nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ, 'yatvÃdhikaraïametaæ1 kÃyendriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpanà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na paÂipajjati, na rakkhati kÃyindriyaæ, kÃyindriye na saævaraæ Ãpajjati. ManasÃdhammaæ vi¤¤Ãya nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ, yatvÃdhikaraïametaæ manindriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpakà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na paÂipajjati, na rakkhati, manindriyaæ manindriye saævaraæ nÃpajjati. Evaæ bhikkhave bhikkhu na vaïaæ paÂicchÃdetà hoti. 5. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na dhÆmaæ kattà hoti: idha bhikkhave bhikkhu na yathÃsutaæ yathÃpariyantaæ dhammaæ vitthÃrena paresaæ desetà hoti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na dhÆmaæ kattà hoti. 6. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na titthaæ jÃnÃti: idha bhikkhave bhikkhu ye te bhikkhÆ bahussutà ÃgatÃgamà dhammadharà vinayadharà mÃtikÃdharÃ, te kÃlena kÃlaæ upasaækamitvà na paripucchati, na paripa¤hati, 'idaæ bhante kathaæ, imassa ko atthoti? Tassa te Ãyasmanto avivaÂa¤ceva na vivaranti, anuttÃnÅkata¤ca na uttÃnÅkaronti. Anekavivihitetasu ca kaÇkhÃÂhÃnÅyesu dhammesu kaÇkhaæ na paÂivinodenti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na titthaæ jÃnÃti. 7. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na pÅtaæ jÃnÃti: idha bhikkhave bhikkhu tathÃgatappavedite dhammavinaye desiyamÃne na labhati atthavedaæ, na labhati dhammavedaæ, na labhati dhammÆpasaæhitaæ pÃmujjaæ. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na pÅtaæ jÃnÃti. 8. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na vÅthiæ jÃnÃti: idha bhikkhave bhikkhu ariyaæ aÂÂhaÇgikaæ maggaæ yathÃbhÆtaæ nappajÃnÃti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na vÅthiæ jÃnÃti. 9. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na gocarakusalo hoti: idha bhikkhave bhikkhu cattÃro satipaÂÂhÃne yathÃbhÆtaæ nappajÃnÃti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na gocarakusalo hoti. 10. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu anavasesadohÅ hoti: idha bhikkhave bhikkhuæ saddhà gahapatikà abhihaÂÂhuæ pavÃrenti cÅvarapiï¬apÃtasenÃsanagilÃnapaccayabhesajjaparikkhÃrena. Tatra bhikkhu mattaæ na jÃnÃti paÂiggahanÃya, evaæ kho bhikkhave bhikkhu anavasesadohÅ hoti. 11. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu ye te bhikkhu therà ratta¤¤Æ cirapabbajità saÇgha pitaro saÇghaparinÃyakÃ, te na atireka pÆjÃya pÆjetà hoti. Idha bhikkhave bhikkhu ye te bhikkhu therà ratta¤¤Æ cirapabbajità saÇghapitaro saÇghaparinÃyakÃ, tesu na mettaæ kÃyakammaæ paccupaÂÂhÃpeti ÃvÅ ceva raho ca. Na mettaæ vacÅkammaæ paccupaÂÂhÃpeti ÃvÅ ceva raho ca. Na mettaæ manokammaæ pacacupaÂÂhÃpeti ÃvÅceva raho ca. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu ye te bhikkhÆ therà ratta¤¤Æ cirapabbajità saÇghapitaro saÇghaparinÃyakÃ, te na atireka pÆjÃya pÆjetà hoti. Imehi kho bhikkhave ekÃdasahi dhammehi samannÃgato bhikkhu abhabbo jivhÃya khayÃnupassÅ viharituæ. 11. 3. 29 VayÃnupassanà suttaæ EkÃdasahi bhikkhave aÇgehi samannÃgato gopÃlako abhabbo gogaïaæ pariharituæ phÃtikattuæ, katamehi ekÃdasahi: idha bhikkhave gopÃlako na rÆpa¤¤u hoti, na lakkhaïa kusalo hoti, na ÃsÃÂikaæ sÃÂetà hoti, na vaïaæ paÂicchÃdetà hoti, na dhÆmaæ kattà hoti, na titthaæ jÃnÃti, na pÅtaæ jÃnÃti, na vÅthiæ jÃnÃti, na gocarakusalo hoti, anavasesadohi ca hoti, ye te usabhà gopitaro goparinÃyakà te na atirekapÆjÃya pÆjetà hoti, imehi kho bhikkhave ekÃdasahi aÇgehi samannÃgato gopÃlako abhabbo gogaïaæ pariharituæ phÃtikattuæ. Evameva kho bhikkhave ekÃdasahi dhammehi samannÃgato bhikkhu abhabbo jivhÃya vayÃnupassÅ viharituæ. Katamehi ekÃdasahi: Idha bhikkhave bhikkhu na rÆpa¤¤Æ hoti. Na lakkhaïakusalo hoti, na ÃsÃÂikaæ sÃÂetà hoti, na vaïaæ paÂicchÃdetà hoti, na dhÆmaæ kattà hoti, na titthaæ jÃnÃti, na pÅtaæ jÃnÃti, na gocarakusalo hoti. AnavasesadohÅ ca hoti. Ye te bhikkhu therà ratta¤¤Æ cirapabbajità saÇghapitaro saÇghaparinÃyakà te na atireka pÆjÃya pÆjetà hoti. 1. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na rÆpa¤¤Æ hoti: idha bhikkhave bhikkhu yaæ ki¤ci rÆpaæ sabbaæ taæ rÆpaæ cattÃri mahÃbhÆtÃni catunna¤ca mahÃbhÆtÃnaæ upÃdÃya rÆpanti yathÃbhÆtaæ nappajÃnÃti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhÆ na rÆpa¤¤Æ hoti. 2. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na lakkhaïakusalo hoti: idha bhikkhave bhikkhu, kamma lakkhaïo bÃlo, kammalakkhaïo paï¬ito'ti yathÃbhÆtaæ nappajÃnÃti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na lakkhaïakusalo hoti. 3. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na ÃsÃÂikaæ sÃÂetà hoti: idha bhikkhave bhikkhu uppannaæ kÃmavitakkaæ adhivÃseti nappajahati na vinodeti na byantÅkaroti na anabhÃvaæ gameti. Uppannaæ byÃpÃdavitakkaæ adhivÃseti nappajahati na vinodeti na byantÅkaroti na anabhÃvaæ gameti. Uppannaæ vihiæsÃvitakkaæ adhivÃseti nappajahati na vinodeti na byantÅkaroti, na anabhÃvaæ gameti. UppannÆppanne pÃpake akusale dhamme adhivÃseti nappajahati na vinodeti na byantÅkaroti na anabhÃvaæ gameti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na ÃsÃÂikaæ sÃÂetà hoti. 4. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na vaïaæ paÂicchÃdetà hoti: idha bhikkhave bhikkhu cakkhunà rÆpaæ disvà nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ, 'yatvÃdhikaraïametaæ cakkhundriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpakà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na paÂipajjati, na rakkhati cakkhundriyaæ, cakkhundriye na saævaraæ Ãpajjati. Sotena saddaæ sutvà nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ, 'yatvÃdhikaraïametaæ sotindriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpanà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na paÂipajjati, na rakkhati sotindriyaæ, sotindriye na saævaraæ Ãpajjati. GhÃnena gandhaæ ghÃyitvà nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ, 'yatvÃdhikaraïametaæ ghÃnindriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpanà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na paÂipajjati, na rakkhati ghÃnindriyaæ, ghÃnindriye na saævaraæ Ãpajjati. JivhÃya rasaæ sÃyitvà nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ, 'yatvÃdhikaraïametaæ1 jivhindriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpanà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na paÂipajjati, na rakkhati jivhindriyaæ, jivhindriye na saævaraæ Ãpajjati. KÃyena phoÂÂhabbaæ phusitvà nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ, 'yatvÃdhikaraïametaæ1 kÃyendriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpanà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na paÂipajjati, na rakkhati kÃyindriyaæ, kÃyindriye na saævaraæ Ãpajjati. ManasÃdhammaæ vi¤¤Ãya nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ, yatvÃdhikaraïametaæ manindriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpakà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na paÂipajjati, na rakkhati, manindriyaæ manindriye saævaraæ nÃpajjati. Evaæ bhikkhave bhikkhu na vaïaæ paÂicchÃdetà hoti. 5. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na dhÆmaæ kattà hoti: idha bhikkhave bhikkhu na yathÃsutaæ yathÃpariyantaæ dhammaæ vitthÃrena paresaæ desetà hoti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na dhÆmaæ kattà hoti. 6. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na titthaæ jÃnÃti: idha bhikkhave bhikkhu ye te bhikkhÆ bahussutà ÃgatÃgamà dhammadharà vinayadharà mÃtikÃdharÃ, te kÃlena kÃlaæ upasaækamitvà na paripucchati, na paripa¤hati, 'idaæ bhante kathaæ, imassa ko atthoti? Tassa te Ãyasmanto avivaÂa¤ceva na vivaranti, anuttÃnÅkata¤ca na uttÃnÅkaronti. Anekavivihitetasu ca kaÇkhÃÂhÃnÅyesu dhammesu kaÇkhaæ na paÂivinodenti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na titthaæ jÃnÃti. 7. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na pÅtaæ jÃnÃti: idha bhikkhave bhikkhu tathÃgatappavedite dhammavinaye desiyamÃne na labhati atthavedaæ, na labhati dhammavedaæ, na labhati dhammÆpasaæhitaæ pÃmujjaæ. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na pÅtaæ jÃnÃti. 8. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na vÅthiæ jÃnÃti: idha bhikkhave bhikkhu ariyaæ aÂÂhaÇgikaæ maggaæ yathÃbhÆtaæ nappajÃnÃti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na vÅthiæ jÃnÃti. 9. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na gocarakusalo hoti: idha bhikkhave bhikkhu cattÃro satipaÂÂhÃne yathÃbhÆtaæ nappajÃnÃti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na gocarakusalo hoti. 10. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu anavasesadohÅ hoti: idha bhikkhave bhikkhuæ saddhà gahapatikà abhihaÂÂhuæ pavÃrenti cÅvarapiï¬apÃtasenÃsanagilÃnapaccayabhesajjaparikkhÃrena. Tatra bhikkhu mattaæ na jÃnÃti paÂiggahanÃya, evaæ kho bhikkhave bhikkhu anavasesadohÅ hoti. 11. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu ye te bhikkhu therà ratta¤¤Æ cirapabbajità saÇgha pitaro saÇghaparinÃyakÃ, te na atireka pÆjÃya pÆjetà hoti. Idha bhikkhave bhikkhu ye te bhikkhu therà ratta¤¤Æ cirapabbajità saÇghapitaro saÇghaparinÃyakÃ, tesu na mettaæ kÃyakammaæ paccupaÂÂhÃpeti ÃvÅ ceva raho ca. Na mettaæ vacÅkammaæ paccupaÂÂhÃpeti ÃvÅ ceva raho ca. Na mettaæ manokammaæ pacacupaÂÂhÃpeti ÃvÅceva raho ca. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu ye te bhikkhÆ therà ratta¤¤Æ cirapabbajità saÇghapitaro saÇghaparinÃyakÃ, te na atireka pÆjÃya pÆjetà hoti. Imehi kho bhikkhave ekÃdasahi dhammehi samannÃgato bhikkhu abhabbo jivhÃya vayÃnupassÅ viharituæ. 11. 3. 30 VirÃgÃnupassanà suttaæ EkÃdasahi bhikkhave aÇgehi samannÃgato gopÃlako abhabbo gogaïaæ pariharituæ phÃtikattuæ, katamehi ekÃdasahi: idha bhikkhave gopÃlako na rÆpa¤¤u hoti, na lakkhaïa kusalo hoti, na ÃsÃÂikaæ sÃÂetà hoti, na vaïaæ paÂicchÃdetà hoti, na dhÆmaæ kattà hoti, na titthaæ jÃnÃti, na pÅtaæ jÃnÃti, na vÅthiæ jÃnÃti, na gocarakusalo hoti, anavasesadohi ca hoti, ye te usabhà gopitaro goparinÃyakà te na atirekapÆjÃya pÆjetà hoti, imehi kho bhikkhave ekÃdasahi aÇgehi samannÃgato gopÃlako abhabbo gogaïaæ pariharituæ phÃtikattuæ. Evameva kho bhikkhave ekÃdasahi dhammehi samannÃgato bhikkhu abhabbo jivhÃya virÃgÃnupassÅ viharituæ. Katamehi ekÃdasahi: Idha bhikkhave bhikkhu na rÆpa¤¤Æ hoti. Na lakkhaïakusalo hoti, na ÃsÃÂikaæ sÃÂetà hoti, na vaïaæ paÂicchÃdetà hoti, na dhÆmaæ kattà hoti, na titthaæ jÃnÃti, na pÅtaæ jÃnÃti, na gocarakusalo hoti. AnavasesadohÅ ca hoti. Ye te bhikkhu therà ratta¤¤Æ cirapabbajità saÇghapitaro saÇghaparinÃyakà te na atireka pÆjÃya pÆjetà hoti. 1. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na rÆpa¤¤Æ hoti: idha bhikkhave bhikkhu yaæ ki¤ci rÆpaæ sabbaæ taæ rÆpaæ cattÃri mahÃbhÆtÃni catunna¤ca mahÃbhÆtÃnaæ upÃdÃya rÆpanti yathÃbhÆtaæ nappajÃnÃti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhÆ na rÆpa¤¤Æ hoti. 2. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na lakkhaïakusalo hoti: idha bhikkhave bhikkhu, kamma lakkhaïo bÃlo, kammalakkhaïo paï¬ito'ti yathÃbhÆtaæ nappajÃnÃti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na lakkhaïakusalo hoti. 3. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na ÃsÃÂikaæ sÃÂetà hoti: idha bhikkhave bhikkhu uppannaæ kÃmavitakkaæ adhivÃseti nappajahati na vinodeti na byantÅkaroti na anabhÃvaæ gameti. Uppannaæ byÃpÃdavitakkaæ adhivÃseti nappajahati na vinodeti na byantÅkaroti na anabhÃvaæ gameti. Uppannaæ vihiæsÃvitakkaæ adhivÃseti nappajahati na vinodeti na byantÅkaroti, na anabhÃvaæ gameti. UppannÆppanne pÃpake akusale dhamme adhivÃseti nappajahati na vinodeti na byantÅkaroti na anabhÃvaæ gameti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na ÃsÃÂikaæ sÃÂetà hoti. 4. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na vaïaæ paÂicchÃdetà hoti: idha bhikkhave bhikkhu cakkhunà rÆpaæ disvà nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ, 'yatvÃdhikaraïametaæ cakkhundriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpakà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na paÂipajjati, na rakkhati cakkhundriyaæ, cakkhundriye na saævaraæ Ãpajjati. Sotena saddaæ sutvà nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ, 'yatvÃdhikaraïametaæ sotindriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpanà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na paÂipajjati, na rakkhati sotindriyaæ, sotindriye na saævaraæ Ãpajjati. GhÃnena gandhaæ ghÃyitvà nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ, 'yatvÃdhikaraïametaæ ghÃnindriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpanà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na paÂipajjati, na rakkhati ghÃnindriyaæ, ghÃnindriye na saævaraæ Ãpajjati. JivhÃya rasaæ sÃyitvà nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ, 'yatvÃdhikaraïametaæ1 jivhindriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpanà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na paÂipajjati, na rakkhati jivhindriyaæ, jivhindriye na saævaraæ Ãpajjati. KÃyena phoÂÂhabbaæ phusitvà nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ, 'yatvÃdhikaraïametaæ1 kÃyendriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpanà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na paÂipajjati, na rakkhati kÃyindriyaæ, kÃyindriye na saævaraæ Ãpajjati. ManasÃdhammaæ vi¤¤Ãya nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ, yatvÃdhikaraïametaæ manindriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpakà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na paÂipajjati, na rakkhati, manindriyaæ manindriye saævaraæ nÃpajjati. Evaæ bhikkhave bhikkhu na vaïaæ paÂicchÃdetà hoti. 5. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na dhÆmaæ kattà hoti: idha bhikkhave bhikkhu na yathÃsutaæ yathÃpariyantaæ dhammaæ vitthÃrena paresaæ desetà hoti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na dhÆmaæ kattà hoti. 6. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na titthaæ jÃnÃti: idha bhikkhave bhikkhu ye te bhikkhÆ bahussutà ÃgatÃgamà dhammadharà vinayadharà mÃtikÃdharÃ, te kÃlena kÃlaæ upasaækamitvà na paripucchati, na paripa¤hati, 'idaæ bhante kathaæ, imassa ko atthoti? Tassa te Ãyasmanto avivaÂa¤ceva na vivaranti, anuttÃnÅkata¤ca na uttÃnÅkaronti. Anekavivihitetasu ca kaÇkhÃÂhÃnÅyesu dhammesu kaÇkhaæ na paÂivinodenti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na titthaæ jÃnÃti. 7. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na pÅtaæ jÃnÃti: idha bhikkhave bhikkhu tathÃgatappavedite dhammavinaye desiyamÃne na labhati atthavedaæ, na labhati dhammavedaæ, na labhati dhammÆpasaæhitaæ pÃmujjaæ. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na pÅtaæ jÃnÃti. 8. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na vÅthiæ jÃnÃti: idha bhikkhave bhikkhu ariyaæ aÂÂhaÇgikaæ maggaæ yathÃbhÆtaæ nappajÃnÃti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na vÅthiæ jÃnÃti. 9. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na gocarakusalo hoti: idha bhikkhave bhikkhu cattÃro satipaÂÂhÃne yathÃbhÆtaæ nappajÃnÃti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na gocarakusalo hoti. 10. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu anavasesadohÅ hoti: idha bhikkhave bhikkhuæ saddhà gahapatikà abhihaÂÂhuæ pavÃrenti cÅvarapiï¬apÃtasenÃsanagilÃnapaccayabhesajjaparikkhÃrena. Tatra bhikkhu mattaæ na jÃnÃti paÂiggahanÃya, evaæ kho bhikkhave bhikkhu anavasesadohÅ hoti. 11. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu ye te bhikkhu therà ratta¤¤Æ cirapabbajità saÇgha pitaro saÇghaparinÃyakÃ, te na atireka pÆjÃya pÆjetà hoti. Idha bhikkhave bhikkhu ye te bhikkhu therà ratta¤¤Æ cirapabbajità saÇghapitaro saÇghaparinÃyakÃ, tesu na mettaæ kÃyakammaæ paccupaÂÂhÃpeti ÃvÅ ceva raho ca. Na mettaæ vacÅkammaæ paccupaÂÂhÃpeti ÃvÅ ceva raho ca. Na mettaæ manokammaæ pacacupaÂÂhÃpeti ÃvÅceva raho ca. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu ye te bhikkhÆ therà ratta¤¤Æ cirapabbajità saÇghapitaro saÇghaparinÃyakÃ, te na atireka pÆjÃya pÆjetà hoti. Imehi kho bhikkhave ekÃdasahi dhammehi samannÃgato bhikkhu abhabbo jivhÃya virÃgÃnupassÅ viharituæ. 11. 3. 31 NirodhÃnupassanà suttaæ EkÃdasahi bhikkhave aÇgehi samannÃgato gopÃlako abhabbo gogaïaæ pariharituæ phÃtikattuæ, katamehi ekÃdasahi: idha bhikkhave gopÃlako na rÆpa¤¤u hoti, na lakkhaïa kusalo hoti, na ÃsÃÂikaæ sÃÂetà hoti, na vaïaæ paÂicchÃdetà hoti, na dhÆmaæ kattà hoti, na titthaæ jÃnÃti, na pÅtaæ jÃnÃti, na vÅthiæ jÃnÃti, na gocarakusalo hoti, anavasesadohi ca hoti, ye te usabhà gopitaro goparinÃyakà te na atirekapÆjÃya pÆjetà hoti, imehi kho bhikkhave ekÃdasahi aÇgehi samannÃgato gopÃlako abhabbo gogaïaæ pariharituæ phÃtikattuæ. Evameva kho bhikkhave ekÃdasahi dhammehi samannÃgato bhikkhu abhabbo jivhÃya nirodhÃnupassÅ viharituæ. Katamehi ekÃdasahi: Idha bhikkhave bhikkhu na rÆpa¤¤Æ hoti. Na lakkhaïakusalo hoti, na ÃsÃÂikaæ sÃÂetà hoti, na vaïaæ paÂicchÃdetà hoti, na dhÆmaæ kattà hoti, na titthaæ jÃnÃti, na pÅtaæ jÃnÃti, na gocarakusalo hoti. AnavasesadohÅ ca hoti. Ye te bhikkhu therà ratta¤¤Æ cirapabbajità saÇghapitaro saÇghaparinÃyakà te na atireka pÆjÃya pÆjetà hoti. 1. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na rÆpa¤¤Æ hoti: idha bhikkhave bhikkhu yaæ ki¤ci rÆpaæ sabbaæ taæ rÆpaæ cattÃri mahÃbhÆtÃni catunna¤ca mahÃbhÆtÃnaæ upÃdÃya rÆpanti yathÃbhÆtaæ nappajÃnÃti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhÆ na rÆpa¤¤Æ hoti. 2. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na lakkhaïakusalo hoti: idha bhikkhave bhikkhu, kamma lakkhaïo bÃlo, kammalakkhaïo paï¬ito'ti yathÃbhÆtaæ nappajÃnÃti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na lakkhaïakusalo hoti. 3. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na ÃsÃÂikaæ sÃÂetà hoti: idha bhikkhave bhikkhu uppannaæ kÃmavitakkaæ adhivÃseti nappajahati na vinodeti na byantÅkaroti na anabhÃvaæ gameti. Uppannaæ byÃpÃdavitakkaæ adhivÃseti nappajahati na vinodeti na byantÅkaroti na anabhÃvaæ gameti. Uppannaæ vihiæsÃvitakkaæ adhivÃseti nappajahati na vinodeti na byantÅkaroti, na anabhÃvaæ gameti. UppannÆppanne pÃpake akusale dhamme adhivÃseti nappajahati na vinodeti na byantÅkaroti na anabhÃvaæ gameti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na ÃsÃÂikaæ sÃÂetà hoti. 4. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na vaïaæ paÂicchÃdetà hoti: idha bhikkhave bhikkhu cakkhunà rÆpaæ disvà nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ, 'yatvÃdhikaraïametaæ cakkhundriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpakà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na paÂipajjati, na rakkhati cakkhundriyaæ, cakkhundriye na saævaraæ Ãpajjati. Sotena saddaæ sutvà nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ, 'yatvÃdhikaraïametaæ sotindriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpanà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tasa saævarÃya na paÂipajjati, na rakkhati sotindriyaæ, sotindriye na saævaraæ Ãpajjati. GhÃnena gandhaæ ghÃyitvà nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ, 'yatvÃdhikaraïametaæ ghÃnindriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpanà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na paÂipajjati, na rakkhati ghÃnindriyaæ, ghÃnindriye na saævaraæ Ãpajjati. JivhÃya rasaæ sÃyitvà nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ, 'yatvÃdhikaraïametaæ1 jivhindriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpanà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na paÂipajjati, na rakkhati jivhindriyaæ, jivhindriye na saævaraæ Ãpajjati. KÃyena phoÂÂhabbaæ phusitvà nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ, 'yatvÃdhikaraïametaæ1 kÃyendriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpanà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na paÂipajjati, na rakkhati kÃyindriyaæ, kÃyindriye na saævaraæ Ãpajjati. ManasÃdhammaæ vi¤¤Ãya nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ, yatvÃdhikaraïametaæ manindriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpakà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na paÂipajjati, na rakkhati, manindriyaæ manindriye saævaraæ nÃpajjati. Evaæ bhikkhave bhikkhu na vaïaæ paÂicchÃdetà hoti. 5. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na dhÆmaæ kattà hoti: idha bhikkhave bhikkhu na yathÃsutaæ yathÃpariyantaæ dhammaæ vitthÃrena paresaæ desetà hoti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na dhÆmaæ kattà hoti. 6. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na titthaæ jÃnÃti: idha bhikkhave bhikkhu ye te bhikkhÆ bahussutà ÃgatÃgamà dhammadharà vinayadharà mÃtikÃdharÃ, te kÃlena kÃlaæ upasaækamitvà na paripucchati, na paripa¤hati, 'idaæ bhante kathaæ, imassa ko atthoti? Tassa te Ãyasmanto avivaÂa¤ceva na vivaranti, anuttÃnÅkata¤ca na uttÃnÅkaronti. Anekavivihitetasu ca kaÇkhÃÂhÃnÅyesu dhammesu kaÇkhaæ na paÂivinodenti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na titthaæ jÃnÃti. 7. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na pÅtaæ jÃnÃti: idha bhikkhave bhikkhu tathÃgatappavedite dhammavinaye desiyamÃne na labhati atthavedaæ, na labhati dhammavedaæ, na labhati dhammÆpasaæhitaæ pÃmujjaæ. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na pÅtaæ jÃnÃti. 8. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na vÅthiæ jÃnÃti: idha bhikkhave bhikkhu ariyaæ aÂÂhaÇgikaæ maggaæ yathÃbhÆtaæ nappajÃnÃti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na vÅthiæ jÃnÃti. 9. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na gocarakusalo hoti: idha bhikkhave bhikkhu cattÃro satipaÂÂhÃne yathÃbhÆtaæ nappajÃnÃti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na gocarakusalo hoti. 10. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu anavasesadohÅ hoti: idha bhikkhave bhikkhuæ saddhà gahapatikà abhihaÂÂhuæ pavÃrenti cÅvarapiï¬apÃtasenÃsanagilÃnapaccayabhesajjaparikkhÃrena. Tatra bhikkhu mattaæ na jÃnÃti paÂiggahanÃya, evaæ kho bhikkhave bhikkhu anavasesadohÅ hoti. 11. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu ye te bhikkhu therà ratta¤¤Æ cirapabbajità saÇgha pitaro saÇghaparinÃyakÃ, te na atireka pÆjÃya pÆjetà hoti. Idha bhikkhave bhikkhu ye te bhikkhu therà ratta¤¤Æ cirapabbajità saÇghapitaro saÇghaparinÃyakÃ, tesu na mettaæ kÃyakammaæ paccupaÂÂhÃpeti ÃvÅ ceva raho ca. Na mettaæ vacÅkammaæ paccupaÂÂhÃpeti ÃvÅ ceva raho ca. Na mettaæ manokammaæ pacacupaÂÂhÃpeti ÃvÅceva raho ca. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu ye te bhikkhÆ therà ratta¤¤Æ cirapabbajità saÇghapitaro saÇghaparinÃyakÃ, te na atireka pÆjÃya pÆjetà hoti. Imehi kho bhikkhave ekÃdasahi dhammehi samannÃgato bhikkhu abhabbo jivhÃya nirodhÃnupassÅ viharituæ. 11. 3. 32 PaÂinissaggÃnupassanà suttaæ EkÃdasahi bhikkhave aÇgehi samannÃgato gopÃlako abhabbo gogaïaæ pariharituæ phÃtikattuæ, katamehi ekÃdasahi: idha bhikkhave gopÃlako na rÆpa¤¤u hoti, na lakkhaïa kusalo hoti, na ÃsÃÂikaæ sÃÂetà hoti, na vaïaæ paÂicchÃdetà hoti, na dhÆmaæ kattà hoti, na titthaæ jÃnÃti, na pÅtaæ jÃnÃti, na vÅthiæ jÃnÃti, na gocarakusalo hoti, anavasesadohi ca hoti, ye te usabhà gopitaro goparinÃyakà te na atirekapÆjÃya pÆjetà hoti, imehi kho bhikkhave ekÃdasahi aÇgehi samannÃgato gopÃlako abhabbo gogaïaæ pariharituæ phÃtikattuæ. Evameva kho bhikkhave ekÃdasahi dhammehi samannÃgato bhikkhu abhabbo jivhÃya paÂinissaggÃnupassÅ viharituæ. Katamehi ekÃdasahi: Idha bhikkhave bhikkhu na rÆpa¤¤Æ hoti. Na lakkhaïakusalo hoti, na ÃsÃÂikaæ sÃÂetà hoti, na vaïaæ paÂicchÃdetà hoti, na dhÆmaæ kattà hoti, na titthaæ jÃnÃti, na pÅtaæ jÃnÃti, na gocarakusalo hoti. AnavasesadohÅ ca hoti. Ye te bhikkhu therà ratta¤¤Æ cirapabbajità saÇghapitaro saÇghaparinÃyakà te na atireka pÆjÃya pÆjetà hoti. 1. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na rÆpa¤¤Æ hoti: idha bhikkhave bhikkhu yaæ ki¤ci rÆpaæ sabbaæ taæ rÆpaæ cattÃri mahÃbhÆtÃni catunna¤ca mahÃbhÆtÃnaæ upÃdÃya rÆpanti yathÃbhÆtaæ nappajÃnÃti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhÆ na rÆpa¤¤Æ hoti. 2. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na lakkhaïakusalo hoti: idha bhikkhave bhikkhu, kamma lakkhaïo bÃlo, kammalakkhaïo paï¬ito'ti yathÃbhÆtaæ nappajÃnÃti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na lakkhaïakusalo hoti. 3. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na ÃsÃÂikaæ sÃÂetà hoti: idha bhikkhave bhikkhu uppannaæ kÃmavitakkaæ adhivÃseti nappajahati na vinodeti na byantÅkaroti na anabhÃvaæ gameti. Uppannaæ byÃpÃdavitakkaæ adhivÃseti nappajahati na vinodeti na byantÅkaroti na anabhÃvaæ gameti. Uppannaæ vihiæsÃvitakkaæ adhivÃseti nappajahati na vinodeti na byantÅkaroti, na anabhÃvaæ gameti. UppannÆppanne pÃpake akusale dhamme adhivÃseti nappajahati na vinodeti na byantÅkaroti na anabhÃvaæ gameti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na ÃsÃÂikaæ sÃÂetà hoti. 4. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na vaïaæ paÂicchÃdetà hoti: idha bhikkhave bhikkhu cakkhunà rÆpaæ disvà nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ, 'yatvÃdhikaraïametaæ cakkhundriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpakà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na paÂipajjati, na rakkhati cakkhundriyaæ, cakkhundriye na saævaraæ Ãpajjati. Sotena saddaæ sutvà nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ, 'yatvÃdhikaraïametaæ sotindriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpanà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na paÂipajjati, na rakkhati sotindriyaæ, sotindriye na saævaraæ Ãpajjati. GhÃnena gandhaæ ghÃyitvà nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ, 'yatvÃdhikaraïametaæ ghÃnindriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpanà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na paÂipajjati, na rakkhati ghÃnindriyaæ, ghÃnindriye na saævaraæ Ãpajjati. JivhÃya rasaæ sÃyitvà nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ, 'yatvÃdhikaraïametaæ1 jivhindriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpanà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na paÂipajjati, na rakkhati jivhindriyaæ, jivhindriye na saævaraæ Ãpajjati. KÃyena phoÂÂhabbaæ phusitvà nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ, 'yatvÃdhikaraïametaæ1 kÃyendriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpanà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na paÂipajjati, na rakkhati kÃyindriyaæ, kÃyindriye na saævaraæ Ãpajjati. ManasÃdhammaæ vi¤¤Ãya nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ, yatvÃdhikaraïametaæ manindriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpakà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na paÂipajjati, na rakkhati, manindriyaæ manindriye saævaraæ nÃpajjati. Evaæ bhikkhave bhikkhu na vaïaæ paÂicchÃdetà hoti. 5. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na dhÆmaæ kattà hoti: idha bhikkhave bhikkhu na yathÃsutaæ yathÃpariyantaæ dhammaæ vitthÃrena paresaæ desetà hoti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na dhÆmaæ kattà hoti. 6. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na titthaæ jÃnÃti: idha bhikkhave bhikkhu ye te bhikkhÆ bahussutà ÃgatÃgamà dhammadharà vinayadharà mÃtikÃdharÃ, te kÃlena kÃlaæ upasaækamitvà na paripucchati, na paripa¤hati, 'idaæ bhante kathaæ, imassa ko atthoti? Tassa te Ãyasmanto avivaÂa¤ceva na vivaranti, anuttÃnÅkata¤ca na uttÃnÅkaronti. Anekavivihitetasu ca kaÇkhÃÂhÃnÅyesu dhammesu kaÇkhaæ na paÂivinodenti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na titthaæ jÃnÃti. 7. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na pÅtaæ jÃnÃti: idha bhikkhave bhikkhu tathÃgatappavedite dhammavinaye desiyamÃne na labhati atthavedaæ, na labhati dhammavedaæ, na labhati dhammÆpasaæhitaæ pÃmujjaæ. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na pÅtaæ jÃnÃti. 8. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na vÅthiæ jÃnÃti: idha bhikkhave bhikkhu ariyaæ aÂÂhaÇgikaæ maggaæ yathÃbhÆtaæ nappajÃnÃti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na vÅthiæ jÃnÃti. 9. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na gocarakusalo hoti: idha bhikkhave bhikkhu cattÃro satipaÂÂhÃne yathÃbhÆtaæ nappajÃnÃti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na gocarakusalo hoti. 10. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu anavasesadohÅ hoti: idha bhikkhave bhikkhuæ saddhà gahapatikà abhihaÂÂhuæ pavÃrenti cÅvarapiï¬apÃtasenÃsanagilÃnapaccayabhesajjaparikkhÃrena. Tatra bhikkhu mattaæ na jÃnÃti paÂiggahanÃya, evaæ kho bhikkhave bhikkhu anavasesadohÅ hoti. 11. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu ye te bhikkhu therà ratta¤¤Æ cirapabbajità saÇgha pitaro saÇghaparinÃyakÃ, te na atireka pÆjÃya pÆjetà hoti. Idha bhikkhave bhikkhu ye te bhikkhu therà ratta¤¤Æ cirapabbajità saÇghapitaro saÇghaparinÃyakÃ, tesu na mettaæ kÃyakammaæ paccupaÂÂhÃpeti ÃvÅ ceva raho ca. Na mettaæ vacÅkammaæ paccupaÂÂhÃpeti ÃvÅ ceva raho ca. Na mettaæ manokammaæ pacacupaÂÂhÃpeti ÃvÅceva raho ca. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu ye te bhikkhÆ therà ratta¤¤Æ cirapabbajità saÇghapitaro saÇghaparinÃyakÃ, te na atireka pÆjÃya pÆjetà hoti. Imehi kho bhikkhave ekÃdasahi dhammehi samannÃgato bhikkhu abhabbo jivhÃya paÂinissaggÃnupassÅ viharituæ. 11. 3. 33 AniccÃnupassanà suttaæ EkÃdasahi bhikkhave aÇgehi samannÃgato gopÃlako abhabbo gogaïaæ pariharituæ phÃtikattuæ, katamehi ekÃdasahi: idha bhikkhave gopÃlako na rÆpa¤¤u hoti, na lakkhaïa kusalo hoti, na ÃsÃÂikaæ sÃÂetà hoti, na vaïaæ paÂicchÃdetà hoti, na dhÆmaæ kattà hoti, na titthaæ jÃnÃti, na pÅtaæ jÃnÃti, na vÅthiæ jÃnÃti, na gocarakusalo hoti, anavasesadohi ca hoti, ye te usabhà gopitaro goparinÃyakà te na atirekapÆjÃya pÆjetà hoti, imehi kho bhikkhave ekÃdasahi aÇgehi samannÃgato gopÃlako abhabbo gogaïaæ pariharituæ phÃtikattuæ. Evameva kho bhikkhave ekÃdasahi dhammehi samannÃgato bhikkhu abhabbo kÃyasmiæ aniccÃnupassÅ viharituæ. Katamehi ekÃdasahi: Idha bhikkhave bhikkhu na rÆpa¤¤Æ hoti. Na lakkhaïakusalo hoti, na ÃsÃÂikaæ sÃÂetà hoti, na vaïaæ paÂicchÃdetà hoti, na dhÆmaæ kattà hoti, na titthaæ jÃnÃti, na pÅtaæ jÃnÃti, na gocarakusalo hoti. AnavasesadohÅ ca hoti. Ye te bhikkhu therà ratta¤¤Æ cirapabbajità saÇghapitaro saÇghaparinÃyakà te na atireka pÆjÃya pÆjetà hoti. 1. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na rÆpa¤¤Æ hoti: idha bhikkhave bhikkhu yaæ ki¤ci rÆpaæ sabbaæ taæ rÆpaæ cattÃri mahÃbhÆtÃni catunna¤ca mahÃbhÆtÃnaæ upÃdÃya rÆpanti yathÃbhÆtaæ nappajÃnÃti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhÆ na rÆpa¤¤Æ hoti. 2. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na lakkhaïakusalo hoti: idha bhikkhave bhikkhu, kamma lakkhaïo bÃlo, kammalakkhaïo paï¬ito'ti yathÃbhÆtaæ nappajÃnÃti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na lakkhaïakusalo hoti. 3. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na ÃsÃÂikaæ sÃÂetà hoti: idha bhikkhave bhikkhu uppannaæ kÃmavitakkaæ adhivÃseti nappajahati na vinodeti na byantÅkaroti na anabhÃvaæ gameti. Uppannaæ byÃpÃdavitakkaæ adhivÃseti nappajahati na vinodeti na byantÅkaroti na anabhÃvaæ gameti. Uppannaæ vihiæsÃvitakkaæ adhivÃseti nappajahati na vinodeti na byantÅkaroti, na anabhÃvaæ gameti. UppannÆppanne pÃpake akusale dhamme adhivÃseti nappajahati na vinodeti na byantÅkaroti na anabhÃvaæ gameti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na ÃsÃÂikaæ sÃÂetà hoti. 4. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na vaïaæ paÂicchÃdetà hoti: idha bhikkhave bhikkhu cakkhunà rÆpaæ disvà nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ, 'yatvÃdhikaraïametaæ cakkhundriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpakà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na paÂipajjati, na rakkhati cakkhundriyaæ, cakkhundriye na saævaraæ Ãpajjati. Sotena saddaæ sutvà nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ, 'yatvÃdhikaraïametaæ sotindriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpanà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na paÂipajjati, na rakkhati sotindriyaæ, sotindriye na saævaraæ Ãpajjati. GhÃnena gandhaæ ghÃyitvà nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ, 'yatvÃdhikaraïametaæ ghÃnindriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpanà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na paÂipajjati, na rakkhati ghÃnindriyaæ, ghÃnindriye na saævaraæ Ãpajjati. JivhÃya rasaæ sÃyitvà nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ, 'yatvÃdhikaraïametaæ1 jivhindriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpanà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na paÂipajjati, na rakkhati jivhindriyaæ, jivhindriye na saævaraæ Ãpajjati. KÃyena phoÂÂhabbaæ phusitvà nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ, 'yatvÃdhikaraïametaæ1 kÃyendriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpanà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na paÂipajjati, na rakkhati kÃyindriyaæ, kÃyindriye na saævaraæ Ãpajjati. ManasÃdhammaæ vi¤¤Ãya nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ, yatvÃdhikaraïametaæ manindriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpakà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na paÂipajjati, na rakkhati, manindriyaæ manindriye saævaraæ nÃpajjati. Evaæ bhikkhave bhikkhu na vaïaæ paÂicchÃdetà hoti. 5. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na dhÆmaæ kattà hoti: idha bhikkhave bhikkhu na yathÃsutaæ yathÃpariyantaæ dhammaæ vitthÃrena paresaæ desetà hoti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na dhÆmaæ kattà hoti. 6. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na titthaæ jÃnÃti: idha bhikkhave bhikkhu ye te bhikkhÆ bahussutà ÃgatÃgamà dhammadharà vinayadharà mÃtikÃdharÃ, te kÃlena kÃlaæ upasaækamitvà na paripucchati, na paripa¤hati, 'idaæ bhante kathaæ, imassa ko atthoti? Tassa te Ãyasmanto avivaÂa¤ceva na vivaranti, anuttÃnÅkata¤ca na uttÃnÅkaronti. Anekavivihitetasu ca kaÇkhÃÂhÃnÅyesu dhammesu kaÇkhaæ na paÂivinodenti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na titthaæ jÃnÃti. 7. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na pÅtaæ jÃnÃti: idha bhikkhave bhikkhu tathÃgatappavedite dhammavinaye desiyamÃne na labhati atthavedaæ, na labhati dhammavedaæ, na labhati dhammÆpasaæhitaæ pÃmujjaæ. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na pÅtaæ jÃnÃti. 8. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na vÅthiæ jÃnÃti: idha bhikkhave bhikkhu ariyaæ aÂÂhaÇgikaæ maggaæ yathÃbhÆtaæ nappajÃnÃti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na vÅthiæ jÃnÃti. 9. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na gocarakusalo hoti: idha bhikkhave bhikkhu cattÃro satipaÂÂhÃne yathÃbhÆtaæ nappajÃnÃti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na gocarakusalo hoti. 10. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu anavasesadohÅ hoti: idha bhikkhave bhikkhuæ saddhà gahapatikà abhihaÂÂhuæ pavÃrenti cÅvarapiï¬apÃtasenÃsanagilÃnapaccayabhesajjaparikkhÃrena. Tatra bhikkhu mattaæ na jÃnÃti paÂiggahanÃya, evaæ kho bhikkhave bhikkhu anavasesadohÅ hoti. 11. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu ye te bhikkhu therà ratta¤¤Æ cirapabbajità saÇgha pitaro saÇghaparinÃyakÃ, te na atireka pÆjÃya pÆjetà hoti. Idha bhikkhave bhikkhu ye te bhikkhu therà ratta¤¤Æ cirapabbajità saÇghapitaro saÇghaparinÃyakÃ, tesu na mettaæ kÃyakammaæ paccupaÂÂhÃpeti ÃvÅ ceva raho ca. Na mettaæ vacÅkammaæ paccupaÂÂhÃpeti ÃvÅ ceva raho ca. Na mettaæ manokammaæ pacacupaÂÂhÃpeti ÃvÅceva raho ca. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu ye te bhikkhÆ therà ratta¤¤Æ cirapabbajità saÇghapitaro saÇghaparinÃyakÃ, te na atireka pÆjÃya pÆjetà hoti. Imehi kho bhikkhave ekÃdasahi dhammehi samannÃgato bhikkhu abhabbo kÃyasmiæ aniccÃnupassÅ viharituæ. 11. 3. 34 DukkhÃnupassanà suttaæ EkÃdasahi bhikkhave aÇgehi samannÃgato gopÃlako abhabbo gogaïaæ pariharituæ phÃtikattuæ, katamehi ekÃdasahi: idha bhikkhave gopÃlako na rÆpa¤¤u hoti, na lakkhaïa kusalo hoti, na ÃsÃÂikaæ sÃÂetà hoti, na vaïaæ paÂicchÃdetà hoti, na dhÆmaæ kattà hoti, na titthaæ jÃnÃti, na pÅtaæ jÃnÃti, na vÅthiæ jÃnÃti, na gocarakusalo hoti, anavasesadohi ca hoti, ye te usabhà gopitaro goparinÃyakà te na atirekapÆjÃya pÆjetà hoti, imehi kho bhikkhave ekÃdasahi aÇgehi samannÃgato gopÃlako abhabbo gogaïaæ pariharituæ phÃtikattuæ. Evameva kho bhikkhave ekÃdasahi dhammehi samannÃgato bhikkhu abhabbo kÃyasmiæ dukkhÃnupassÅ viharituæ. Katamehi ekÃdasahi: Idha bhikkhave bhikkhu na rÆpa¤¤Æ hoti. Na lakkhaïakusalo hoti, na ÃsÃÂikaæ sÃÂetà hoti, na vaïaæ paÂicchÃdetà hoti, na dhÆmaæ kattà hoti, na titthaæ jÃnÃti, na pÅtaæ jÃnÃti, na gocarakusalo hoti. AnavasesadohÅ ca hoti. Ye te bhikkhu therà ratta¤¤Æ cirapabbajità saÇghapitaro saÇghaparinÃyakà te na atireka pÆjÃya pÆjetà hoti. 1. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na rÆpa¤¤Æ hoti: idha bhikkhave bhikkhu yaæ ki¤ci rÆpaæ sabbaæ taæ rÆpaæ cattÃri mahÃbhÆtÃni catunna¤ca mahÃbhÆtÃnaæ upÃdÃya rÆpanti yathÃbhÆtaæ nappajÃnÃti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhÆ na rÆpa¤¤Æ hoti. 2. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na lakkhaïakusalo hoti: idha bhikkhave bhikkhu, kamma lakkhaïo bÃlo, kammalakkhaïo paï¬ito'ti yathÃbhÆtaæ nappajÃnÃti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na lakkhaïakusalo hoti. 3. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na ÃsÃÂikaæ sÃÂetà hoti: idha bhikkhave bhikkhu uppannaæ kÃmavitakkaæ adhivÃseti nappajahati na vinodeti na byantÅkaroti na anabhÃvaæ gameti. Uppannaæ byÃpÃdavitakkaæ adhivÃseti nappajahati na vinodeti na byantÅkaroti na anabhÃvaæ gameti. Uppannaæ vihiæsÃvitakkaæ adhivÃseti nappajahati na vinodeti na byantÅkaroti, na anabhÃvaæ gameti. UppannÆppanne pÃpake akusale dhamme adhivÃseti nappajahati na vinodeti na byantÅkaroti na anabhÃvaæ gameti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na ÃsÃÂikaæ sÃÂetà hoti. 4. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na vaïaæ paÂicchÃdetà hoti: idha bhikkhave bhikkhu cakkhunà rÆpaæ disvà nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ, 'yatvÃdhikaraïametaæ cakkhundriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpakà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na paÂipajjati, na rakkhati cakkhundriyaæ, cakkhundriye na saævaraæ Ãpajjati. Sotena saddaæ sutvà nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ, 'yatvÃdhikaraïametaæ sotindriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpanà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na paÂipajjati, na rakkhati sotindriyaæ, sotindriye na saævaraæ Ãpajjati. GhÃnena gandhaæ ghÃyitvà nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ, 'yatvÃdhikaraïametaæ ghÃnindriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpanà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na paÂipajjati, na rakkhati ghÃnindriyaæ, ghÃnindriye na saævaraæ Ãpajjati. JivhÃya rasaæ sÃyitvà nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ, 'yatvÃdhikaraïametaæ1 jivhindriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpanà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na paÂipajjati, na rakkhati jivhindriyaæ, jivhindriye na saævaraæ Ãpajjati. KÃyena phoÂÂhabbaæ phusitvà nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ, 'yatvÃdhikaraïametaæ1 kÃyendriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpanà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na paÂipajjati, na rakkhati kÃyindriyaæ, kÃyindriye na saævaraæ Ãpajjati. ManasÃdhammaæ vi¤¤Ãya nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ, yatvÃdhikaraïametaæ manindriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpakà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na paÂipajjati, na rakkhati, manindriyaæ manindriye saævaraæ nÃpajjati. Evaæ bhikkhave bhikkhu na vaïaæ paÂicchÃdetà hoti. 5. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na dhÆmaæ kattà hoti: idha bhikkhave bhikkhu na yathÃsutaæ yathÃpariyantaæ dhammaæ vitthÃrena paresaæ desetà hoti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na dhÆmaæ kattà hoti. 6. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na titthaæ jÃnÃti: idha bhikkhave bhikkhu ye te bhikkhÆ bahussutà ÃgatÃgamà dhammadharà vinayadharà mÃtikÃdharÃ, te kÃlena kÃlaæ upasaækamitvà na paripucchati, na paripa¤hati, 'idaæ bhante kathaæ, imassa ko atthoti? Tassa te Ãyasmanto avivaÂa¤ceva na vivaranti, anuttÃnÅkata¤ca na uttÃnÅkaronti. Anekavivihitetasu ca kaÇkhÃÂhÃnÅyesu dhammesu kaÇkhaæ na paÂivinodenti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na titthaæ jÃnÃti. 7. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na pÅtaæ jÃnÃti: idha bhikkhave bhikkhu tathÃgatappavedite dhammavinaye desiyamÃne na labhati atthavedaæ, na labhati dhammavedaæ, na labhati dhammÆpasaæhitaæ pÃmujjaæ. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na pÅtaæ jÃnÃti. 8. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na vÅthiæ jÃnÃti: idha bhikkhave bhikkhu ariyaæ aÂÂhaÇgikaæ maggaæ yathÃbhÆtaæ nappajÃnÃti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na vÅthiæ jÃnÃti. 9. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na gocarakusalo hoti: idha bhikkhave bhikkhu cattÃro satipaÂÂhÃne yathÃbhÆtaæ nappajÃnÃti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na gocarakusalo hoti. 10. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu anavasesadohÅ hoti: idha bhikkhave bhikkhuæ saddhà gahapatikà abhihaÂÂhuæ pavÃrenti cÅvarapiï¬apÃtasenÃsanagilÃnapaccayabhesajjaparikkhÃrena. Tatra bhikkhu mattaæ na jÃnÃti paÂiggahanÃya, evaæ kho bhikkhave bhikkhu anavasesadohÅ hoti. 11. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu ye te bhikkhu therà ratta¤¤Æ cirapabbajità saÇgha pitaro saÇghaparinÃyakÃ, te na atireka pÆjÃya pÆjetà hoti. Idha bhikkhave bhikkhu ye te bhikkhu therà ratta¤¤Æ cirapabbajità saÇghapitaro saÇghaparinÃyakÃ, tesu na mettaæ kÃyakammaæ paccupaÂÂhÃpeti ÃvÅ ceva raho ca. Na mettaæ vacÅkammaæ paccupaÂÂhÃpeti ÃvÅ ceva raho ca. Na mettaæ manokammaæ pacacupaÂÂhÃpeti ÃvÅceva raho ca. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu ye te bhikkhÆ therà ratta¤¤Æ cirapabbajità saÇghapitaro saÇghaparinÃyakÃ, te na atireka pÆjÃya pÆjetà hoti. Imehi kho bhikkhave ekÃdasahi dhammehi samannÃgato bhikkhu abhabbo kÃyasmiæ dukkhÃnupassÅ viharituæ. 11. 3. 35 AnattÃnupassanà suttaæ EkÃdasahi bhikkhave aÇgehi samannÃgato gopÃlako abhabbo gogaïaæ pariharituæ phÃtikattuæ, katamehi ekÃdasahi: idha bhikkhave gopÃlako na rÆpa¤¤u hoti, na lakkhaïa kusalo hoti, na ÃsÃÂikaæ sÃÂetà hoti, na vaïaæ paÂicchÃdetà hoti, na dhÆmaæ kattà hoti, na titthaæ jÃnÃti, na pÅtaæ jÃnÃti, na vÅthiæ jÃnÃti, na gocarakusalo hoti, anavasesadohi ca hoti, ye te usabhà gopitaro goparinÃyakà te na atirekapÆjÃya pÆjetà hoti, imehi kho bhikkhave ekÃdasahi aÇgehi samannÃgato gopÃlako abhabbo gogaïaæ pariharituæ phÃtikattuæ. Evameva kho bhikkhave ekÃdasahi dhammehi samannÃgato bhikkhu abhabbo kÃyasmiæ anattÃnupassÅ viharituæ. Katamehi ekÃdasahi: Idha bhikkhave bhikkhu na rÆpa¤¤Æ hoti. Na lakkhaïakusalo hoti, na ÃsÃÂikaæ sÃÂetà hoti, na vaïaæ paÂicchÃdetà hoti, na dhÆmaæ kattà hoti, na titthaæ jÃnÃti, na pÅtaæ jÃnÃti, na gocarakusalo hoti. AnavasesadohÅ ca hoti. Ye te bhikkhu therà ratta¤¤Æ cirapabbajità saÇghapitaro saÇghaparinÃyakà te na atireka pÆjÃya pÆjetà hoti. 1. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na rÆpa¤¤Æ hoti: idha bhikkhave bhikkhu yaæ ki¤ci rÆpaæ sabbaæ taæ rÆpaæ cattÃri mahÃbhÆtÃni catunna¤ca mahÃbhÆtÃnaæ upÃdÃya rÆpanti yathÃbhÆtaæ nappajÃnÃti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhÆ na rÆpa¤¤Æ hoti. 2. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na lakkhaïakusalo hoti: idha bhikkhave bhikkhu, kamma lakkhaïo bÃlo, kammalakkhaïo paï¬ito'ti yathÃbhÆtaæ nappajÃnÃti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na lakkhaïakusalo hoti. 3. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na ÃsÃÂikaæ sÃÂetà hoti: idha bhikkhave bhikkhu uppannaæ kÃmavitakkaæ adhivÃseti nappajahati na vinodeti na byantÅkaroti na anabhÃvaæ gameti. Uppannaæ byÃpÃdavitakkaæ adhivÃseti nappajahati na vinodeti na byantÅkaroti na anabhÃvaæ gameti. Uppannaæ vihiæsÃvitakkaæ adhivÃseti nappajahati na vinodeti na byantÅkaroti, na anabhÃvaæ gameti. UppannÆppanne pÃpake akusale dhamme adhivÃseti nappajahati na vinodeti na byantÅkaroti na anabhÃvaæ gameti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na ÃsÃÂikaæ sÃÂetà hoti. 4. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na vaïaæ paÂicchÃdetà hoti: idha bhikkhave bhikkhu cakkhunà rÆpaæ disvà nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ, 'yatvÃdhikaraïametaæ cakkhundriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpakà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na paÂipajjati, na rakkhati cakkhundriyaæ, cakkhundriye na saævaraæ Ãpajjati. Sotena saddaæ sutvà nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ, 'yatvÃdhikaraïametaæ sotindriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpanà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na paÂipajjati, na rakkhati sotindriyaæ, sotindriye na saævaraæ Ãpajjati. GhÃnena gandhaæ ghÃyitvà nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ, 'yatvÃdhikaraïametaæ ghÃnindriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpanà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na paÂipajjati, na rakkhati ghÃnindriyaæ, ghÃnindriye na saævaraæ Ãpajjati. JivhÃya rasaæ sÃyitvà nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ, 'yatvÃdhikaraïametaæ1 jivhindriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpanà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na paÂipajjati, na rakkhati jivhindriyaæ, jivhindriye na saævaraæ Ãpajjati. KÃyena phoÂÂhabbaæ phusitvà nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ, 'yatvÃdhikaraïametaæ1 kÃyendriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpanà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na paÂipajjati, na rakkhati kÃyindriyaæ, kÃyindriye na saævaraæ Ãpajjati. ManasÃdhammaæ vi¤¤Ãya nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ, yatvÃdhikaraïametaæ manindriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpakà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na paÂipajjati, na rakkhati, manindriyaæ manindriye saævaraæ nÃpajjati. Evaæ bhikkhave bhikkhu na vaïaæ paÂicchÃdetà hoti. 5. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na dhÆmaæ kattà hoti: idha bhikkhave bhikkhu na yathÃsutaæ yathÃpariyantaæ dhammaæ vitthÃrena paresaæ desetà hoti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na dhÆmaæ kattà hoti. 6. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na titthaæ jÃnÃti: idha bhikkhave bhikkhu ye te bhikkhÆ bahussutà ÃgatÃgamà dhammadharà vinayadharà mÃtikÃdharÃ, te kÃlena kÃlaæ upasaækamitvà na paripucchati, na paripa¤hati, 'idaæ bhante kathaæ, imassa ko atthoti? Tassa te Ãyasmanto avivaÂa¤ceva na vivaranti, anuttÃnÅkata¤ca na uttÃnÅkaronti. Anekavivihitetasu ca kaÇkhÃÂhÃnÅyesu dhammesu kaÇkhaæ na paÂivinodenti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na titthaæ jÃnÃti. 7. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na pÅtaæ jÃnÃti: idha bhikkhave bhikkhu tathÃgatappavedite dhammavinaye desiyamÃne na labhati atthavedaæ, na labhati dhammavedaæ, na labhati dhammÆpasaæhitaæ pÃmujjaæ. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na pÅtaæ jÃnÃti. 8. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na vÅthiæ jÃnÃti: idha bhikkhave bhikkhu ariyaæ aÂÂhaÇgikaæ maggaæ yathÃbhÆtaæ nappajÃnÃti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na vÅthiæ jÃnÃti. 9. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na gocarakusalo hoti: idha bhikkhave bhikkhu cattÃro satipaÂÂhÃne yathÃbhÆtaæ nappajÃnÃti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na gocarakusalo hoti. 10. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu anavasesadohÅ hoti: idha bhikkhave bhikkhuæ saddhà gahapatikà abhihaÂÂhuæ pavÃrenti cÅvarapiï¬apÃtasenÃsanagilÃnapaccayabhesajjaparikkhÃrena. Tatra bhikkhu mattaæ na jÃnÃti paÂiggahanÃya, evaæ kho bhikkhave bhikkhu anavasesadohÅ hoti. 11. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu ye te bhikkhu therà ratta¤¤Æ cirapabbajità saÇgha pitaro saÇghaparinÃyakÃ, te na atireka pÆjÃya pÆjetà hoti. Idha bhikkhave bhikkhu ye te bhikkhu therà ratta¤¤Æ cirapabbajità saÇghapitaro saÇghaparinÃyakÃ, tesu na mettaæ kÃyakammaæ paccupaÂÂhÃpeti ÃvÅ ceva raho ca. Na mettaæ vacÅkammaæ paccupaÂÂhÃpeti ÃvÅ ceva raho ca. Na mettaæ manokammaæ pacacupaÂÂhÃpeti ÃvÅceva raho ca. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu ye te bhikkhÆ therà ratta¤¤Æ cirapabbajità saÇghapitaro saÇghaparinÃyakÃ, te na atireka pÆjÃya pÆjetà hoti. Imehi kho bhikkhave ekÃdasahi dhammehi samannÃgato bhikkhu abhabbo kÃyasmiæ anattÃnupassÅ viharituæ. 11. 3. 36 KhayÃnupassanà suttaæ EkÃdasahi bhikkhave aÇgehi samannÃgato gopÃlako abhabbo gogaïaæ pariharituæ phÃtikattuæ, katamehi ekÃdasahi: idha bhikkhave gopÃlako na rÆpa¤¤u hoti, na lakkhaïa kusalo hoti, na ÃsÃÂikaæ sÃÂetà hoti, na vaïaæ paÂicchÃdetà hoti, na dhÆmaæ kattà hoti, na titthaæ jÃnÃti, na pÅtaæ jÃnÃti, na vÅthiæ jÃnÃti, na gocarakusalo hoti, anavasesadohi ca hoti, ye te usabhà gopitaro goparinÃyakà te na atirekapÆjÃya pÆjetà hoti, imehi kho bhikkhave ekÃdasahi aÇgehi samannÃgato gopÃlako abhabbo gogaïaæ pariharituæ phÃtikattuæ. Evameva kho bhikkhave ekÃdasahi dhammehi samannÃgato bhikkhu abhabbo kÃyasmiæ khayÃnupassÅ viharituæ. Katamehi ekÃdasahi: Idha bhikkhave bhikkhu na rÆpa¤¤Æ hoti. Na lakkhaïakusalo hoti, na ÃsÃÂikaæ sÃÂetà hoti, na vaïaæ paÂicchÃdetà hoti, na dhÆmaæ kattà hoti, na titthaæ jÃnÃti, na pÅtaæ jÃnÃti, na gocarakusalo hoti. AnavasesadohÅ ca hoti. Ye te bhikkhu therà ratta¤¤Æ cirapabbajità saÇghapitaro saÇghaparinÃyakà te na atireka pÆjÃya pÆjetà hoti. 1. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na rÆpa¤¤Æ hoti: idha bhikkhave bhikkhu yaæ ki¤ci rÆpaæ sabbaæ taæ rÆpaæ cattÃri mahÃbhÆtÃni catunna¤ca mahÃbhÆtÃnaæ upÃdÃya rÆpanti yathÃbhÆtaæ nappajÃnÃti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhÆ na rÆpa¤¤Æ hoti. 2. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na lakkhaïakusalo hoti: idha bhikkhave bhikkhu, kamma lakkhaïo bÃlo, kammalakkhaïo paï¬ito'ti yathÃbhÆtaæ nappajÃnÃti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na lakkhaïakusalo hoti. 3. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na ÃsÃÂikaæ sÃÂetà hoti: idha bhikkhave bhikkhu uppannaæ kÃmavitakkaæ adhivÃseti nappajahati na vinodeti na byantÅkaroti na anabhÃvaæ gameti. Uppannaæ byÃpÃdavitakkaæ adhivÃseti nappajahati na vinodeti na byantÅkaroti na anabhÃvaæ gameti. Uppannaæ vihiæsÃvitakkaæ adhivÃseti nappajahati na vinodeti na byantÅkaroti, na anabhÃvaæ gameti. UppannÆppanne pÃpake akusale dhamme adhivÃseti nappajahati na vinodeti na byantÅkaroti na anabhÃvaæ gameti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na ÃsÃÂikaæ sÃÂetà hoti. 4. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na vaïaæ paÂicchÃdetà hoti: idha bhikkhave bhikkhu cakkhunà rÆpaæ disvà nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ, 'yatvÃdhikaraïametaæ cakkhundriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpakà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na paÂipajjati, na rakkhati cakkhundriyaæ, cakkhundriye na saævaraæ Ãpajjati. Sotena saddaæ sutvà nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ, 'yatvÃdhikaraïametaæ sotindriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpanà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na paÂipajjati, na rakkhati sotindriyaæ, sotindriye na saævaraæ Ãpajjati. GhÃnena gandhaæ ghÃyitvà nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ, 'yatvÃdhikaraïametaæ ghÃnindriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpanà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na paÂipajjati, na rakkhati ghÃnindriyaæ, ghÃnindriye na saævaraæ Ãpajjati. JivhÃya rasaæ sÃyitvà nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ, 'yatvÃdhikaraïametaæ1 jivhindriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpanà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na paÂipajjati, na rakkhati jivhindriyaæ, jivhindriye na saævaraæ Ãpajjati. KÃyena phoÂÂhabbaæ phusitvà nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ, 'yatvÃdhikaraïametaæ1 kÃyendriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpanà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na paÂipajjati, na rakkhati kÃyindriyaæ, kÃyindriye na saævaraæ Ãpajjati. ManasÃdhammaæ vi¤¤Ãya nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ, yatvÃdhikaraïametaæ manindriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpakà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na paÂipajjati, na rakkhati, manindriyaæ manindriye saævaraæ nÃpajjati. Evaæ bhikkhave bhikkhu na vaïaæ paÂicchÃdetà hoti. 5. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na dhÆmaæ kattà hoti: idha bhikkhave bhikkhu na yathÃsutaæ yathÃpariyantaæ dhammaæ vitthÃrena paresaæ desetà hoti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na dhÆmaæ kattà hoti. 6. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na titthaæ jÃnÃti: idha bhikkhave bhikkhu ye te bhikkhÆ bahussutà ÃgatÃgamà dhammadharà vinayadharà mÃtikÃdharÃ, te kÃlena kÃlaæ upasaækamitvà na paripucchati, na paripa¤hati, 'idaæ bhante kathaæ, imassa ko atthoti? Tassa te Ãyasmanto avivaÂa¤ceva na vivaranti, anuttÃnÅkata¤ca na uttÃnÅkaronti. Anekavivihitetasu ca kaÇkhÃÂhÃnÅyesu dhammesu kaÇkhaæ na paÂivinodenti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na titthaæ jÃnÃti. 7. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na pÅtaæ jÃnÃti: idha bhikkhave bhikkhu tathÃgatappavedite dhammavinaye desiyamÃne na labhati atthavedaæ, na labhati dhammavedaæ, na labhati dhammÆpasaæhitaæ pÃmujjaæ. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na pÅtaæ jÃnÃti. 8. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na vÅthiæ jÃnÃti: idha bhikkhave bhikkhu ariyaæ aÂÂhaÇgikaæ maggaæ yathÃbhÆtaæ nappajÃnÃti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na vÅthiæ jÃnÃti. 9. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na gocarakusalo hoti: idha bhikkhave bhikkhu cattÃro satipaÂÂhÃne yathÃbhÆtaæ nappajÃnÃti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na gocarakusalo hoti. 10. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu anavasesadohÅ hoti: idha bhikkhave bhikkhuæ saddhà gahapatikà abhihaÂÂhuæ pavÃrenti cÅvarapiï¬apÃtasenÃsanagilÃnapaccayabhesajjaparikkhÃrena. Tatra bhikkhu mattaæ na jÃnÃti paÂiggahanÃya, evaæ kho bhikkhave bhikkhu anavasesadohÅ hoti. 11. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu ye te bhikkhu therà ratta¤¤Æ cirapabbajità saÇgha pitaro saÇghaparinÃyakÃ, te na atireka pÆjÃya pÆjetà hoti. Idha bhikkhave bhikkhu ye te bhikkhu therà ratta¤¤Æ cirapabbajità saÇghapitaro saÇghaparinÃyakÃ, tesu na mettaæ kÃyakammaæ paccupaÂÂhÃpeti ÃvÅ ceva raho ca. Na mettaæ vacÅkammaæ paccupaÂÂhÃpeti ÃvÅ ceva raho ca. Na mettaæ manokammaæ pacacupaÂÂhÃpeti ÃvÅceva raho ca. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu ye te bhikkhÆ therà ratta¤¤Æ cirapabbajità saÇghapitaro saÇghaparinÃyakÃ, te na atireka pÆjÃya pÆjetà hoti. Imehi kho bhikkhave ekÃdasahi dhammehi samannÃgato bhikkhu abhabbo kÃyasmiæ khayÃnupassÅ viharituæ. 11. 3. 37 VayÃnupassanà suttaæ EkÃdasahi bhikkhave aÇgehi samannÃgato gopÃlako abhabbo gogaïaæ pariharituæ phÃtikattuæ, katamehi ekÃdasahi: idha bhikkhave gopÃlako na rÆpa¤¤u hoti, na lakkhaïa kusalo hoti, na ÃsÃÂikaæ sÃÂetà hoti, na vaïaæ paÂicchÃdetà hoti, na dhÆmaæ kattà hoti, na titthaæ jÃnÃti, na pÅtaæ jÃnÃti, na vÅthiæ jÃnÃti, na gocarakusalo hoti, anavasesadohi ca hoti, ye te usabhà gopitaro goparinÃyakà te na atirekapÆjÃya pÆjetà hoti, imehi kho bhikkhave ekÃdasahi aÇgehi samannÃgato gopÃlako abhabbo gogaïaæ pariharituæ phÃtikattuæ. Evameva kho bhikkhave ekÃdasahi dhammehi samannÃgato bhikkhu abhabbo kÃyasmiæ vayÃnupassÅ viharituæ. Katamehi ekÃdasahi: Idha bhikkhave bhikkhu na rÆpa¤¤Æ hoti. Na lakkhaïakusalo hoti, na ÃsÃÂikaæ sÃÂetà hoti, na vaïaæ paÂicchÃdetà hoti, na dhÆmaæ kattà hoti, na titthaæ jÃnÃti, na pÅtaæ jÃnÃti, na gocarakusalo hoti. AnavasesadohÅ ca hoti. Ye te bhikkhu therà ratta¤¤Æ cirapabbajità saÇghapitaro saÇghaparinÃyakà te na atireka pÆjÃya pÆjetà hoti. 1. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na rÆpa¤¤Æ hoti: idha bhikkhave bhikkhu yaæ ki¤ci rÆpaæ sabbaæ taæ rÆpaæ cattÃri mahÃbhÆtÃni catunna¤ca mahÃbhÆtÃnaæ upÃdÃya rÆpanti yathÃbhÆtaæ nappajÃnÃti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhÆ na rÆpa¤¤Æ hoti. 2. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na lakkhaïakusalo hoti: idha bhikkhave bhikkhu, kamma lakkhaïo bÃlo, kammalakkhaïo paï¬ito'ti yathÃbhÆtaæ nappajÃnÃti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na lakkhaïakusalo hoti. 3. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na ÃsÃÂikaæ sÃÂetà hoti: idha bhikkhave bhikkhu uppannaæ kÃmavitakkaæ adhivÃseti nappajahati na vinodeti na byantÅkaroti na anabhÃvaæ gameti. Uppannaæ byÃpÃdavitakkaæ adhivÃseti nappajahati na vinodeti na byantÅkaroti na anabhÃvaæ gameti. Uppannaæ vihiæsÃvitakkaæ adhivÃseti nappajahati na vinodeti na byantÅkaroti, na anabhÃvaæ gameti. UppannÆppanne pÃpake akusale dhamme adhivÃseti nappajahati na vinodeti na byantÅkaroti na anabhÃvaæ gameti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na ÃsÃÂikaæ sÃÂetà hoti. 4. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na vaïaæ paÂicchÃdetà hoti: idha bhikkhave bhikkhu cakkhunà rÆpaæ disvà nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ, 'yatvÃdhikaraïametaæ cakkhundriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpakà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na paÂipajjati, na rakkhati cakkhundriyaæ, cakkhundriye na saævaraæ Ãpajjati. Sotena saddaæ sutvà nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ, 'yatvÃdhikaraïametaæ sotindriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpanà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na paÂipajjati, na rakkhati sotindriyaæ, sotindriye na saævaraæ Ãpajjati. GhÃnena gandhaæ ghÃyitvà nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ, 'yatvÃdhikaraïametaæ ghÃnindriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpanà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na paÂipajjati, na rakkhati ghÃnindriyaæ, ghÃnindriye na saævaraæ Ãpajjati. JivhÃya rasaæ sÃyitvà nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ, 'yatvÃdhikaraïametaæ1 jivhindriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpanà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na paÂipajjati, na rakkhati jivhindriyaæ, jivhindriye na saævaraæ Ãpajjati. KÃyena phoÂÂhabbaæ phusitvà nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ, 'yatvÃdhikaraïametaæ1 kÃyendriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpanà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na paÂipajjati, na rakkhati kÃyindriyaæ, kÃyindriye na saævaraæ Ãpajjati. ManasÃdhammaæ vi¤¤Ãya nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ, yatvÃdhikaraïametaæ manindriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpakà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na paÂipajjati, na rakkhati, manindriyaæ manindriye saævaraæ nÃpajjati. Evaæ bhikkhave bhikkhu na vaïaæ paÂicchÃdetà hoti. 5. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na dhÆmaæ kattà hoti: idha bhikkhave bhikkhu na yathÃsutaæ yathÃpariyantaæ dhammaæ vitthÃrena paresaæ desetà hoti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na dhÆmaæ kattà hoti. 6. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na titthaæ jÃnÃti: idha bhikkhave bhikkhu ye te bhikkhÆ bahussutà ÃgatÃgamà dhammadharà vinayadharà mÃtikÃdharÃ, te kÃlena kÃlaæ upasaækamitvà na paripucchati, na paripa¤hati, 'idaæ bhante kathaæ, imassa ko atthoti? Tassa te Ãyasmanto avivaÂa¤ceva na vivaranti, anuttÃnÅkata¤ca na uttÃnÅkaronti. Anekavivihitetasu ca kaÇkhÃÂhÃnÅyesu dhammesu kaÇkhaæ na paÂivinodenti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na titthaæ jÃnÃti. 7. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na pÅtaæ jÃnÃti: idha bhikkhave bhikkhu tathÃgatappavedite dhammavinaye desiyamÃne na labhati atthavedaæ, na labhati dhammavedaæ, na labhati dhammÆpasaæhitaæ pÃmujjaæ. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na pÅtaæ jÃnÃti. 8. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na vÅthiæ jÃnÃti: idha bhikkhave bhikkhu ariyaæ aÂÂhaÇgikaæ maggaæ yathÃbhÆtaæ nappajÃnÃti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na vÅthiæ jÃnÃti. 9. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na gocarakusalo hoti: idha bhikkhave bhikkhu cattÃro satipaÂÂhÃne yathÃbhÆtaæ nappajÃnÃti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na gocarakusalo hoti. 10. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu anavasesadohÅ hoti: idha bhikkhave bhikkhuæ saddhà gahapatikà abhihaÂÂhuæ pavÃrenti cÅvarapiï¬apÃtasenÃsanagilÃnapaccayabhesajjaparikkhÃrena. Tatra bhikkhu mattaæ na jÃnÃti paÂiggahanÃya, evaæ kho bhikkhave bhikkhu anavasesadohÅ hoti. 11. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu ye te bhikkhu therà ratta¤¤Æ cirapabbajità saÇgha pitaro saÇghaparinÃyakÃ, te na atireka pÆjÃya pÆjetà hoti. Idha bhikkhave bhikkhu ye te bhikkhu therà ratta¤¤Æ cirapabbajità saÇghapitaro saÇghaparinÃyakÃ, tesu na mettaæ kÃyakammaæ paccupaÂÂhÃpeti ÃvÅ ceva raho ca. Na mettaæ vacÅkammaæ paccupaÂÂhÃpeti ÃvÅ ceva raho ca. Na mettaæ manokammaæ pacacupaÂÂhÃpeti ÃvÅceva raho ca. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu ye te bhikkhÆ therà ratta¤¤Æ cirapabbajità saÇghapitaro saÇghaparinÃyakÃ, te na atireka pÆjÃya pÆjetà hoti. Imehi kho bhikkhave ekÃdasahi dhammehi samannÃgato bhikkhu abhabbo kÃyasmiæ vayÃnupassÅ viharituæ. 11. 3. 38 VirÃgÃnupassanà suttaæ EkÃdasahi bhikkhave aÇgehi samannÃgato gopÃlako abhabbo gogaïaæ pariharituæ phÃtikattuæ, katamehi ekÃdasahi: idha bhikkhave gopÃlako na rÆpa¤¤u hoti, na lakkhaïa kusalo hoti, na ÃsÃÂikaæ sÃÂetà hoti, na vaïaæ paÂicchÃdetà hoti, na dhÆmaæ kattà hoti, na titthaæ jÃnÃti, na pÅtaæ jÃnÃti, na vÅthiæ jÃnÃti, na gocarakusalo hoti, anavasesadohi ca hoti, ye te usabhà gopitaro goparinÃyakà te na atirekapÆjÃya pÆjetà hoti, imehi kho bhikkhave ekÃdasahi aÇgehi samannÃgato gopÃlako abhabbo gogaïaæ pariharituæ phÃtikattuæ. Evameva kho bhikkhave ekÃdasahi dhammehi samannÃgato bhikkhu abhabbo kÃyasmiæ virÃgÃnupassÅ viharituæ. Katamehi ekÃdasahi: Idha bhikkhave bhikkhu na rÆpa¤¤Æ hoti. Na lakkhaïakusalo hoti, na ÃsÃÂikaæ sÃÂetà hoti, na vaïaæ paÂicchÃdetà hoti, na dhÆmaæ kattà hoti, na titthaæ jÃnÃti, na pÅtaæ jÃnÃti, na gocarakusalo hoti. AnavasesadohÅ ca hoti. Ye te bhikkhu therà ratta¤¤Æ cirapabbajità saÇghapitaro saÇghaparinÃyakà te na atireka pÆjÃya pÆjetà hoti. 1. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na rÆpa¤¤Æ hoti: idha bhikkhave bhikkhu yaæ ki¤ci rÆpaæ sabbaæ taæ rÆpaæ cattÃri mahÃbhÆtÃni catunna¤ca mahÃbhÆtÃnaæ upÃdÃya rÆpanti yathÃbhÆtaæ nappajÃnÃti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhÆ na rÆpa¤¤Æ hoti. 2. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na lakkhaïakusalo hoti: idha bhikkhave bhikkhu, kamma lakkhaïo bÃlo, kammalakkhaïo paï¬ito'ti yathÃbhÆtaæ nappajÃnÃti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na lakkhaïakusalo hoti. 3. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na ÃsÃÂikaæ sÃÂetà hoti: idha bhikkhave bhikkhu uppannaæ kÃmavitakkaæ adhivÃseti nappajahati na vinodeti na byantÅkaroti na anabhÃvaæ gameti. Uppannaæ byÃpÃdavitakkaæ adhivÃseti nappajahati na vinodeti na byantÅkaroti na anabhÃvaæ gameti. Uppannaæ vihiæsÃvitakkaæ adhivÃseti nappajahati na vinodeti na byantÅkaroti, na anabhÃvaæ gameti. UppannÆppanne pÃpake akusale dhamme adhivÃseti nappajahati na vinodeti na byantÅkaroti na anabhÃvaæ gameti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na ÃsÃÂikaæ sÃÂetà hoti. 4. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na vaïaæ paÂicchÃdetà hoti: idha bhikkhave bhikkhu cakkhunà rÆpaæ disvà nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ, 'yatvÃdhikaraïametaæ cakkhundriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpakà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na paÂipajjati, na rakkhati cakkhundriyaæ, cakkhundriye na saævaraæ Ãpajjati. Sotena saddaæ sutvà nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ, 'yatvÃdhikaraïametaæ sotindriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpanà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na paÂipajjati, na rakkhati sotindriyaæ, sotindriye na saævaraæ Ãpajjati. GhÃnena gandhaæ ghÃyitvà nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ, 'yatvÃdhikaraïametaæ ghÃnindriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpanà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na paÂipajjati, na rakkhati ghÃnindriyaæ, ghÃnindriye na saævaraæ Ãpajjati. JivhÃya rasaæ sÃyitvà nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ, 'yatvÃdhikaraïametaæ1 jivhindriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpanà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na paÂipajjati, na rakkhati jivhindriyaæ, jivhindriye na saævaraæ Ãpajjati. KÃyena phoÂÂhabbaæ phusitvà nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ, 'yatvÃdhikaraïametaæ1 kÃyendriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpanà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na paÂipajjati, na rakkhati kÃyindriyaæ, kÃyindriye na saævaraæ Ãpajjati. ManasÃdhammaæ vi¤¤Ãya nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ, yatvÃdhikaraïametaæ manindriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpakà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na paÂipajjati, na rakkhati, manindriyaæ manindriye saævaraæ nÃpajjati. Evaæ bhikkhave bhikkhu na vaïaæ paÂicchÃdetà hoti. 5. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na dhÆmaæ kattà hoti: idha bhikkhave bhikkhu na yathÃsutaæ yathÃpariyantaæ dhammaæ vitthÃrena paresaæ desetà hoti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na dhÆmaæ kattà hoti. 6. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na titthaæ jÃnÃti: idha bhikkhave bhikkhu ye te bhikkhÆ bahussutà ÃgatÃgamà dhammadharà vinayadharà mÃtikÃdharÃ, te kÃlena kÃlaæ upasaækamitvà na paripucchati, na paripa¤hati, 'idaæ bhante kathaæ, imassa ko atthoti? Tassa te Ãyasmanto avivaÂa¤ceva na vivaranti, anuttÃnÅkata¤ca na uttÃnÅkaronti. Anekavivihitetasu ca kaÇkhÃÂhÃnÅyesu dhammesu kaÇkhaæ na paÂivinodenti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na titthaæ jÃnÃti. 7. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na pÅtaæ jÃnÃti: idha bhikkhave bhikkhu tathÃgatappavedite dhammavinaye desiyamÃne na labhati atthavedaæ, na labhati dhammavedaæ, na labhati dhammÆpasaæhitaæ pÃmujjaæ. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na pÅtaæ jÃnÃti. 8. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na vÅthiæ jÃnÃti: idha bhikkhave bhikkhu ariyaæ aÂÂhaÇgikaæ maggaæ yathÃbhÆtaæ nappajÃnÃti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na vÅthiæ jÃnÃti. 9. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na gocarakusalo hoti: idha bhikkhave bhikkhu cattÃro satipaÂÂhÃne yathÃbhÆtaæ nappajÃnÃti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na gocarakusalo hoti. 10. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu anavasesadohÅ hoti: idha bhikkhave bhikkhuæ saddhà gahapatikà abhihaÂÂhuæ pavÃrenti cÅvarapiï¬apÃtasenÃsanagilÃnapaccayabhesajjaparikkhÃrena. Tatra bhikkhu mattaæ na jÃnÃti paÂiggahanÃya, evaæ kho bhikkhave bhikkhu anavasesadohÅ hoti. 11. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu ye te bhikkhu therà ratta¤¤Æ cirapabbajità saÇgha pitaro saÇghaparinÃyakÃ, te na atireka pÆjÃya pÆjetà hoti. Idha bhikkhave bhikkhu ye te bhikkhu therà ratta¤¤Æ cirapabbajità saÇghapitaro saÇghaparinÃyakÃ, tesu na mettaæ kÃyakammaæ paccupaÂÂhÃpeti ÃvÅ ceva raho ca. Na mettaæ vacÅkammaæ paccupaÂÂhÃpeti ÃvÅ ceva raho ca. Na mettaæ manokammaæ pacacupaÂÂhÃpeti ÃvÅceva raho ca. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu ye te bhikkhÆ therà ratta¤¤Æ cirapabbajità saÇghapitaro saÇghaparinÃyakÃ, te na atireka pÆjÃya pÆjetà hoti. Imehi kho bhikkhave ekÃdasahi dhammehi samannÃgato bhikkhu abhabbo kÃyasmiæ virÃgÃnupassÅ viharituæ. 11. 3. 39 NirodhÃnupassanà suttaæ EkÃdasahi bhikkhave aÇgehi samannÃgato gopÃlako abhabbo gogaïaæ pariharituæ phÃtikattuæ, katamehi ekÃdasahi: idha bhikkhave gopÃlako na rÆpa¤¤u hoti, na lakkhaïa kusalo hoti, na ÃsÃÂikaæ sÃÂetà hoti, na vaïaæ paÂicchÃdetà hoti, na dhÆmaæ kattà hoti, na titthaæ jÃnÃti, na pÅtaæ jÃnÃti, na vÅthiæ jÃnÃti, na gocarakusalo hoti, anavasesadohi ca hoti, ye te usabhà gopitaro goparinÃyakà te na atirekapÆjÃya pÆjetà hoti, imehi kho bhikkhave ekÃdasahi aÇgehi samannÃgato gopÃlako abhabbo gogaïaæ pariharituæ phÃtikattuæ. Evameva kho bhikkhave ekÃdasahi dhammehi samannÃgato bhikkhu abhabbo kÃyasmiæ nirodhÃnupassÅ viharituæ. Katamehi ekÃdasahi: Idha bhikkhave bhikkhu na rÆpa¤¤Æ hoti. Na lakkhaïakusalo hoti, na ÃsÃÂikaæ sÃÂetà hoti, na vaïaæ paÂicchÃdetà hoti, na dhÆmaæ kattà hoti, na titthaæ jÃnÃti, na pÅtaæ jÃnÃti, na gocarakusalo hoti. AnavasesadohÅ ca hoti. Ye te bhikkhu therà ratta¤¤Æ cirapabbajità saÇghapitaro saÇghaparinÃyakà te na atireka pÆjÃya pÆjetà hoti. 1. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na rÆpa¤¤Æ hoti: idha bhikkhave bhikkhu yaæ ki¤ci rÆpaæ sabbaæ taæ rÆpaæ cattÃri mahÃbhÆtÃni catunna¤ca mahÃbhÆtÃnaæ upÃdÃya rÆpanti yathÃbhÆtaæ nappajÃnÃti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhÆ na rÆpa¤¤Æ hoti. 2. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na lakkhaïakusalo hoti: idha bhikkhave bhikkhu, kamma lakkhaïo bÃlo, kammalakkhaïo paï¬ito'ti yathÃbhÆtaæ nappajÃnÃti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na lakkhaïakusalo hoti. 3. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na ÃsÃÂikaæ sÃÂetà hoti: idha bhikkhave bhikkhu uppannaæ kÃmavitakkaæ adhivÃseti nappajahati na vinodeti na byantÅkaroti na anabhÃvaæ gameti. Uppannaæ byÃpÃdavitakkaæ adhivÃseti nappajahati na vinodeti na byantÅkaroti na anabhÃvaæ gameti. Uppannaæ vihiæsÃvitakkaæ adhivÃseti nappajahati na vinodeti na byantÅkaroti, na anabhÃvaæ gameti. UppannÆppanne pÃpake akusale dhamme adhivÃseti nappajahati na vinodeti na byantÅkaroti na anabhÃvaæ gameti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na ÃsÃÂikaæ sÃÂetà hoti. 4. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na vaïaæ paÂicchÃdetà hoti: idha bhikkhave bhikkhu cakkhunà rÆpaæ disvà nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ, 'yatvÃdhikaraïametaæ cakkhundriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpakà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na paÂipajjati, na rakkhati cakkhundriyaæ, cakkhundriye na saævaraæ Ãpajjati. Sotena saddaæ sutvà nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ, 'yatvÃdhikaraïametaæ sotindriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpanà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na paÂipajjati, na rakkhati sotindriyaæ, sotindriye na saævaraæ Ãpajjati. GhÃnena gandhaæ ghÃyitvà nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ, 'yatvÃdhikaraïametaæ ghÃnindriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpanà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na paÂipajjati, na rakkhati ghÃnindriyaæ, ghÃnindriye na saævaraæ Ãpajjati. JivhÃya rasaæ sÃyitvà nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ, 'yatvÃdhikaraïametaæ1 jivhindriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpanà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na paÂipajjati, na rakkhati jivhindriyaæ, jivhindriye na saævaraæ Ãpajjati. KÃyena phoÂÂhabbaæ phusitvà nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ, 'yatvÃdhikaraïametaæ1 kÃyendriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpanà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na paÂipajjati, na rakkhati kÃyindriyaæ, kÃyindriye na saævaraæ Ãpajjati. ManasÃdhammaæ vi¤¤Ãya nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ, yatvÃdhikaraïametaæ manindriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpakà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na paÂipajjati, na rakkhati, manindriyaæ manindriye saævaraæ nÃpajjati. Evaæ bhikkhave bhikkhu na vaïaæ paÂicchÃdetà hoti. 5. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na dhÆmaæ kattà hoti: idha bhikkhave bhikkhu na yathÃsutaæ yathÃpariyantaæ dhammaæ vitthÃrena paresaæ desetà hoti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na dhÆmaæ kattà hoti. 6. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na titthaæ jÃnÃti: idha bhikkhave bhikkhu ye te bhikkhÆ bahussutà ÃgatÃgamà dhammadharà vinayadharà mÃtikÃdharÃ, te kÃlena kÃlaæ upasaækamitvà na paripucchati, na paripa¤hati, 'idaæ bhante kathaæ, imassa ko atthoti? Tassa te Ãyasmanto avivaÂa¤ceva na vivaranti, anuttÃnÅkata¤ca na uttÃnÅkaronti. Anekavivihitetasu ca kaÇkhÃÂhÃnÅyesu dhammesu kaÇkhaæ na paÂivinodenti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na titthaæ jÃnÃti. 7. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na pÅtaæ jÃnÃti: idha bhikkhave bhikkhu tathÃgatappavedite dhammavinaye desiyamÃne na labhati atthavedaæ, na labhati dhammavedaæ, na labhati dhammÆpasaæhitaæ pÃmujjaæ. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na pÅtaæ jÃnÃti. 8. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na vÅthiæ jÃnÃti: idha bhikkhave bhikkhu ariyaæ aÂÂhaÇgikaæ maggaæ yathÃbhÆtaæ nappajÃnÃti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na vÅthiæ jÃnÃti. 9. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na gocarakusalo hoti: idha bhikkhave bhikkhu cattÃro satipaÂÂhÃne yathÃbhÆtaæ nappajÃnÃti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na gocarakusalo hoti. 10. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu anavasesadohÅ hoti: idha bhikkhave bhikkhuæ saddhà gahapatikà abhihaÂÂhuæ pavÃrenti cÅvarapiï¬apÃtasenÃsanagilÃnapaccayabhesajjaparikkhÃrena. Tatra bhikkhu mattaæ na jÃnÃti paÂiggahanÃya, evaæ kho bhikkhave bhikkhu anavasesadohÅ hoti. 11. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu ye te bhikkhu therà ratta¤¤Æ cirapabbajità saÇgha pitaro saÇghaparinÃyakÃ, te na atireka pÆjÃya pÆjetà hoti. Idha bhikkhave bhikkhu ye te bhikkhu therà ratta¤¤Æ cirapabbajità saÇghapitaro saÇghaparinÃyakÃ, tesu na mettaæ kÃyakammaæ paccupaÂÂhÃpeti ÃvÅ ceva raho ca. Na mettaæ vacÅkammaæ paccupaÂÂhÃpeti ÃvÅ ceva raho ca. Na mettaæ manokammaæ pacacupaÂÂhÃpeti ÃvÅceva raho ca. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu ye te bhikkhÆ therà ratta¤¤Æ cirapabbajità saÇghapitaro saÇghaparinÃyakÃ, te na atireka pÆjÃya pÆjetà hoti. Imehi kho bhikkhave ekÃdasahi dhammehi samannÃgato bhikkhu abhabbo kÃyasmiæ nirodhÃnupassÅ viharituæ. 11. 3. 40 PaÂinissaggÃnupassanà suttaæ EkÃdasahi bhikkhave aÇgehi samannÃgato gopÃlako abhabbo gogaïaæ pariharituæ phÃtikattuæ, katamehi ekÃdasahi: idha bhikkhave gopÃlako na rÆpa¤¤u hoti, na lakkhaïa kusalo hoti, na ÃsÃÂikaæ sÃÂetà hoti, na vaïaæ paÂicchÃdetà hoti, na dhÆmaæ kattà hoti, na titthaæ jÃnÃti, na pÅtaæ jÃnÃti, na vÅthiæ jÃnÃti, na gocarakusalo hoti, anavasesadohi ca hoti, ye te usabhà gopitaro goparinÃyakà te na atirekapÆjÃya pÆjetà hoti, imehi kho bhikkhave ekÃdasahi aÇgehi samannÃgato gopÃlako abhabbo gogaïaæ pariharituæ phÃtikattuæ. Evameva kho bhikkhave ekÃdasahi dhammehi samannÃgato bhikkhu abhabbo kÃyasmiæ paÂinissaggÃnupassÅ viharituæ. Katamehi ekÃdasahi: Idha bhikkhave bhikkhu na rÆpa¤¤Æ hoti. Na lakkhaïakusalo hoti, na ÃsÃÂikaæ sÃÂetà hoti, na vaïaæ paÂicchÃdetà hoti, na dhÆmaæ kattà hoti, na titthaæ jÃnÃti, na pÅtaæ jÃnÃti, na gocarakusalo hoti. AnavasesadohÅ ca hoti. Ye te bhikkhu therà ratta¤¤Æ cirapabbajità saÇghapitaro saÇghaparinÃyakà te na atireka pÆjÃya pÆjetà hoti. 1. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na rÆpa¤¤Æ hoti: idha bhikkhave bhikkhu yaæ ki¤ci rÆpaæ sabbaæ taæ rÆpaæ cattÃri mahÃbhÆtÃni catunna¤ca mahÃbhÆtÃnaæ upÃdÃya rÆpanti yathÃbhÆtaæ nappajÃnÃti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhÆ na rÆpa¤¤Æ hoti. 2. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na lakkhaïakusalo hoti: idha bhikkhave bhikkhu, kamma lakkhaïo bÃlo, kammalakkhaïo paï¬ito'ti yathÃbhÆtaæ nappajÃnÃti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na lakkhaïakusalo hoti. 3. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na ÃsÃÂikaæ sÃÂetà hoti: idha bhikkhave bhikkhu uppannaæ kÃmavitakkaæ adhivÃseti nappajahati na vinodeti na byantÅkaroti na anabhÃvaæ gameti. Uppannaæ byÃpÃdavitakkaæ adhivÃseti nappajahati na vinodeti na byantÅkaroti na anabhÃvaæ gameti. Uppannaæ vihiæsÃvitakkaæ adhivÃseti nappajahati na vinodeti na byantÅkaroti, na anabhÃvaæ gameti. UppannÆppanne pÃpake akusale dhamme adhivÃseti nappajahati na vinodeti na byantÅkaroti na anabhÃvaæ gameti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na ÃsÃÂikaæ sÃÂetà hoti. 4. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na vaïaæ paÂicchÃdetà hoti: idha bhikkhave bhikkhu cakkhunà rÆpaæ disvà nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ, 'yatvÃdhikaraïametaæ cakkhundriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpakà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na paÂipajjati, na rakkhati cakkhundriyaæ, cakkhundriye na saævaraæ Ãpajjati. Sotena saddaæ sutvà nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ, 'yatvÃdhikaraïametaæ sotindriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpanà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na paÂipajjati, na rakkhati sotindriyaæ, sotindriye na saævaraæ Ãpajjati. GhÃnena gandhaæ ghÃyitvà nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ, 'yatvÃdhikaraïametaæ ghÃnindriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpanà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na paÂipajjati, na rakkhati ghÃnindriyaæ, ghÃnindriye na saævaraæ Ãpajjati. JivhÃya rasaæ sÃyitvà nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ, 'yatvÃdhikaraïametaæ1 jivhindriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpanà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na paÂipajjati, na rakkhati jivhindriyaæ, jivhindriye na saævaraæ Ãpajjati. KÃyena phoÂÂhabbaæ phusitvà nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ, 'yatvÃdhikaraïametaæ1 kÃyendriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpanà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na paÂipajjati, na rakkhati kÃyindriyaæ, kÃyindriye na saævaraæ Ãpajjati. ManasÃdhammaæ vi¤¤Ãya nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ, yatvÃdhikaraïametaæ manindriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpakà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na paÂipajjati, na rakkhati, manindriyaæ manindriye saævaraæ nÃpajjati. Evaæ bhikkhave bhikkhu na vaïaæ paÂicchÃdetà hoti. 5. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na dhÆmaæ kattà hoti: idha bhikkhave bhikkhu na yathÃsutaæ yathÃpariyantaæ dhammaæ vitthÃrena paresaæ desetà hoti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na dhÆmaæ kattà hoti. 6. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na titthaæ jÃnÃti: idha bhikkhave bhikkhu ye te bhikkhÆ bahussutà ÃgatÃgamà dhammadharà vinayadharà mÃtikÃdharÃ, te kÃlena kÃlaæ upasaækamitvà na paripucchati, na paripa¤hati, 'idaæ bhante kathaæ, imassa ko atthoti? Tassa te Ãyasmanto avivaÂa¤ceva na vivaranti, anuttÃnÅkata¤ca na uttÃnÅkaronti. Anekavivihitetasu ca kaÇkhÃÂhÃnÅyesu dhammesu kaÇkhaæ na paÂivinodenti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na titthaæ jÃnÃti. 7. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na pÅtaæ jÃnÃti: idha bhikkhave bhikkhu tathÃgatappavedite dhammavinaye desiyamÃne na labhati atthavedaæ, na labhati dhammavedaæ, na labhati dhammÆpasaæhitaæ pÃmujjaæ. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na pÅtaæ jÃnÃti. 8. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na vÅthiæ jÃnÃti: idha bhikkhave bhikkhu ariyaæ aÂÂhaÇgikaæ maggaæ yathÃbhÆtaæ nappajÃnÃti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na vÅthiæ jÃnÃti. 9. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na gocarakusalo hoti: idha bhikkhave bhikkhu cattÃro satipaÂÂhÃne yathÃbhÆtaæ nappajÃnÃti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na gocarakusalo hoti. 10. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu anavasesadohÅ hoti: idha bhikkhave bhikkhuæ saddhà gahapatikà abhihaÂÂhuæ pavÃrenti cÅvarapiï¬apÃtasenÃsanagilÃnapaccayabhesajjaparikkhÃrena. Tatra bhikkhu mattaæ na jÃnÃti paÂiggahanÃya, evaæ kho bhikkhave bhikkhu anavasesadohÅ hoti. 11. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu ye te bhikkhu therà ratta¤¤Æ cirapabbajità saÇgha pitaro saÇghaparinÃyakÃ, te na atireka pÆjÃya pÆjetà hoti. Idha bhikkhave bhikkhu ye te bhikkhu therà ratta¤¤Æ cirapabbajità saÇghapitaro saÇghaparinÃyakÃ, tesu na mettaæ kÃyakammaæ paccupaÂÂhÃpeti ÃvÅ ceva raho ca. Na mettaæ vacÅkammaæ paccupaÂÂhÃpeti ÃvÅ ceva raho ca. Na mettaæ manokammaæ pacacupaÂÂhÃpeti ÃvÅceva raho ca. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu ye te bhikkhÆ therà ratta¤¤Æ cirapabbajità saÇghapitaro saÇghaparinÃyakÃ, te na atireka pÆjÃya pÆjetà hoti. Imehi kho bhikkhave ekÃdasahi dhammehi samannÃgato bhikkhu abhabbo kÃyasmiæ paÂinissaggÃnupassÅ viharituæ. 11. 3. 41 AniccÃnupassanà suttaæ EkÃdasahi bhikkhave aÇgehi samannÃgato gopÃlako abhabbo gogaïaæ pariharituæ phÃtikattuæ, katamehi ekÃdasahi: idha bhikkhave gopÃlako na rÆpa¤¤u hoti, na lakkhaïa kusalo hoti, na ÃsÃÂikaæ sÃÂetà hoti, na vaïaæ paÂicchÃdetà hoti, na dhÆmaæ kattà hoti, na titthaæ jÃnÃti, na pÅtaæ jÃnÃti, na vÅthiæ jÃnÃti, na gocarakusalo hoti, anavasesadohi ca hoti, ye te usabhà gopitaro goparinÃyakà te na atirekapÆjÃya pÆjetà hoti, imehi kho bhikkhave ekÃdasahi aÇgehi samannÃgato gopÃlako abhabbo gogaïaæ pariharituæ phÃtikattuæ. Evameva kho bhikkhave ekÃdasahi dhammehi samannÃgato bhikkhu abhabbo manasmiæ aniccÃnupassÅ viharituæ. Katamehi ekÃdasahi: Idha bhikkhave bhikkhu na rÆpa¤¤Æ hoti. Na lakkhaïakusalo hoti, na ÃsÃÂikaæ sÃÂetà hoti, na vaïaæ paÂicchÃdetà hoti, na dhÆmaæ kattà hoti, na titthaæ jÃnÃti, na pÅtaæ jÃnÃti, na gocarakusalo hoti. AnavasesadohÅ ca hoti. Ye te bhikkhu therà ratta¤¤Æ cirapabbajità saÇghapitaro saÇghaparinÃyakà te na atireka pÆjÃya pÆjetà hoti. 1. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na rÆpa¤¤Æ hoti: idha bhikkhave bhikkhu yaæ ki¤ci rÆpaæ sabbaæ taæ rÆpaæ cattÃri mahÃbhÆtÃni catunna¤ca mahÃbhÆtÃnaæ upÃdÃya rÆpanti yathÃbhÆtaæ nappajÃnÃti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhÆ na rÆpa¤¤Æ hoti. 2. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na lakkhaïakusalo hoti: idha bhikkhave bhikkhu, kamma lakkhaïo bÃlo, kammalakkhaïo paï¬ito'ti yathÃbhÆtaæ nappajÃnÃti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na lakkhaïakusalo hoti. 3. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na ÃsÃÂikaæ sÃÂetà hoti: idha bhikkhave bhikkhu uppannaæ kÃmavitakkaæ adhivÃseti nappajahati na vinodeti na byantÅkaroti na anabhÃvaæ gameti. Uppannaæ byÃpÃdavitakkaæ adhivÃseti nappajahati na vinodeti na byantÅkaroti na anabhÃvaæ gameti. Uppannaæ vihiæsÃvitakkaæ adhivÃseti nappajahati na vinodeti na byantÅkaroti, na anabhÃvaæ gameti. UppannÆppanne pÃpake akusale dhamme adhivÃseti nappajahati na vinodeti na byantÅkaroti na anabhÃvaæ gameti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na ÃsÃÂikaæ sÃÂetà hoti. 4. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na vaïaæ paÂicchÃdetà hoti: idha bhikkhave bhikkhu cakkhunà rÆpaæ disvà nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ, 'yatvÃdhikaraïametaæ cakkhundriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpakà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na paÂipajjati, na rakkhati cakkhundriyaæ, cakkhundriye na saævaraæ Ãpajjati. Sotena saddaæ sutvà nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ, 'yatvÃdhikaraïametaæ sotindriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpanà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na paÂipajjati, na rakkhati sotindriyaæ, sotindriye na saævaraæ Ãpajjati. GhÃnena gandhaæ ghÃyitvà nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ, 'yatvÃdhikaraïametaæ ghÃnindriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpanà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na paÂipajjati, na rakkhati ghÃnindriyaæ, ghÃnindriye na saævaraæ Ãpajjati. JivhÃya rasaæ sÃyitvà nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ, 'yatvÃdhikaraïametaæ1 jivhindriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpanà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na paÂipajjati, na rakkhati jivhindriyaæ, jivhindriye na saævaraæ Ãpajjati. KÃyena phoÂÂhabbaæ phusitvà nimittaggÃhÅ hota anubya¤janaggÃhÅ, 'yatvÃdhikaraïametaæ1 kÃyendriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpanà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na paÂipajjati, na rakkhati kÃyindriyaæ, kÃyindriye na saævaraæ Ãpajjati. ManasÃdhammaæ vi¤¤Ãya nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ, yatvÃdhikaraïametaæ manindriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpakà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na paÂipajjati, na rakkhati, manindriyaæ manindriye saævaraæ nÃpajjati. Evaæ bhikkhave bhikkhu na vaïaæ paÂicchÃdetà hoti. 5. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na dhÆmaæ kattà hoti: idha bhikkhave bhikkhu na yathÃsutaæ yathÃpariyantaæ dhammaæ vitthÃrena paresaæ desetà hoti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na dhÆmaæ kattà hoti. 6. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na titthaæ jÃnÃti: idha bhikkhave bhikkhu ye te bhikkhÆ bahussutà ÃgatÃgamà dhammadharà vinayadharà mÃtikÃdharÃ, te kÃlena kÃlaæ upasaækamitvà na paripucchati, na paripa¤hati, 'idaæ bhante kathaæ, imassa ko atthoti? Tassa te Ãyasmanto avivaÂa¤ceva na vivaranti, anuttÃnÅkata¤ca na uttÃnÅkaronti. Anekavivihitetasu ca kaÇkhÃÂhÃnÅyesu dhammesu kaÇkhaæ na paÂivinodenti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na titthaæ jÃnÃti. 7. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na pÅtaæ jÃnÃti: idha bhikkhave bhikkhu tathÃgatappavedite dhammavinaye desiyamÃne na labhati atthavedaæ, na labhati dhammavedaæ, na labhati dhammÆpasaæhitaæ pÃmujjaæ. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na pÅtaæ jÃnÃti. 8. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na vÅthiæ jÃnÃti: idha bhikkhave bhikkhu ariyaæ aÂÂhaÇgikaæ maggaæ yathÃbhÆtaæ nappajÃnÃti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na vÅthiæ jÃnÃti. 9. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na gocarakusalo hoti: idha bhikkhave bhikkhu cattÃro satipaÂÂhÃne yathÃbhÆtaæ nappajÃnÃti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na gocarakusalo hoti. 10. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu anavasesadohÅ hoti: idha bhikkhave bhikkhuæ saddhà gahapatikà abhihaÂÂhuæ pavÃrenti cÅvarapiï¬apÃtasenÃsanagilÃnapaccayabhesajjaparikkhÃrena. Tatra bhikkhu mattaæ na jÃnÃti paÂiggahanÃya, evaæ kho bhikkhave bhikkhu anavasesadohÅ hoti. 11. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu ye te bhikkhu therà ratta¤¤Æ cirapabbajità saÇgha pitaro saÇghaparinÃyakÃ, te na atireka pÆjÃya pÆjetà hoti. Idha bhikkhave bhikkhu ye te bhikkhu therà ratta¤¤Æ cirapabbajità saÇghapitaro saÇghaparinÃyakÃ, tesu na mettaæ kÃyakammaæ paccupaÂÂhÃpeti ÃvÅ ceva raho ca. Na mettaæ vacÅkammaæ paccupaÂÂhÃpeti ÃvÅ ceva raho ca. Na mettaæ manokammaæ pacacupaÂÂhÃpeti ÃvÅceva raho ca. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu ye te bhikkhÆ therà ratta¤¤Æ cirapabbajità saÇghapitaro saÇghaparinÃyakÃ, te na atireka pÆjÃya pÆjetà hoti. Imehi kho bhikkhave ekÃdasahi dhammehi samannÃgato bhikkhu abhabbo manasmiæ aniccÃnupassÅ viharituæ. 11. 3. 42 DukkhÃnupassanà suttaæ EkÃdasahi bhikkhave aÇgehi samannÃgato gopÃlako abhabbo gogaïaæ pariharituæ phÃtikattuæ, katamehi ekÃdasahi: idha bhikkhave gopÃlako na rÆpa¤¤u hoti, na lakkhaïa kusalo hoti, na ÃsÃÂikaæ sÃÂetà hoti, na vaïaæ paÂicchÃdetà hoti, na dhÆmaæ kattà hoti, na titthaæ jÃnÃti, na pÅtaæ jÃnÃti, na vÅthiæ jÃnÃti, na gocarakusalo hoti, anavasesadohi ca hoti, ye te usabhà gopitaro goparinÃyakà te na atirekapÆjÃya pÆjetà hoti, imehi kho bhikkhave ekÃdasahi aÇgehi samannÃgato gopÃlako abhabbo gogaïaæ pariharituæ phÃtikattuæ. Evameva kho bhikkhave ekÃdasahi dhammehi samannÃgato bhikkhu abhabbo manasmiæ dukkhÃnupassÅ viharituæ. Katamehi ekÃdasahi: Idha bhikkhave bhikkhu na rÆpa¤¤Æ hoti. Na lakkhaïakusalo hoti, na ÃsÃÂikaæ sÃÂetà hoti, na vaïaæ paÂicchÃdetà hoti, na dhÆmaæ kattà hoti, na titthaæ jÃnÃti, na pÅtaæ jÃnÃti, na gocarakusalo hoti. AnavasesadohÅ ca hoti. Ye te bhikkhu therà ratta¤¤Æ cirapabbajità saÇghapitaro saÇghaparinÃyakà te na atireka pÆjÃya pÆjetà hoti. 1. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na rÆpa¤¤Æ hoti: idha bhikkhave bhikkhu yaæ ki¤ci rÆpaæ sabbaæ taæ rÆpaæ cattÃri mahÃbhÆtÃni catunna¤ca mahÃbhÆtÃnaæ upÃdÃya rÆpanti yathÃbhÆtaæ nappajÃnÃti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhÆ na rÆpa¤¤Æ hoti. 2. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na lakkhaïakusalo hoti: idha bhikkhave bhikkhu, kamma lakkhaïo bÃlo, kammalakkhaïo paï¬ito'ti yathÃbhÆtaæ nappajÃnÃti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na lakkhaïakusalo hoti. 3. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na ÃsÃÂikaæ sÃÂetà hoti: idha bhikkhave bhikkhu uppannaæ kÃmavitakkaæ adhivÃseti nappajahati na vinodeti na byantÅkaroti na anabhÃvaæ gameti. Uppannaæ byÃpÃdavitakkaæ adhivÃseti nappajahati na vinodeti na byantÅkaroti na anabhÃvaæ gameti. Uppannaæ vihiæsÃvitakkaæ adhivÃseti nappajahati na vinodeti na byantÅkaroti, na anabhÃvaæ gameti. UppannÆppanne pÃpake akusale dhamme adhivÃseti nappajahati na vinodeti na byantÅkaroti na anabhÃvaæ gameti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na ÃsÃÂikaæ sÃÂetà hoti. 4. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na vaïaæ paÂicchÃdetà hoti: idha bhikkhave bhikkhu cakkhunà rÆpaæ disvà nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ, 'yatvÃdhikaraïametaæ cakkhundriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpakà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na paÂipajjati, na rakkhati cakkhundriyaæ, cakkhundriye na saævaraæ Ãpajjati. Sotena saddaæ sutvà nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ, 'yatvÃdhikaraïametaæ sotindriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpanà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na paÂipajjati, na rakkhati sotindriyaæ, sotindriye na saævaraæ Ãpajjati. GhÃnena gandhaæ ghÃyitvà nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ, 'yatvÃdhikaraïametaæ ghÃnindriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpanà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na paÂipajjati, na rakkhati ghÃnindriyaæ, ghÃnindriye na saævaraæ Ãpajjati. JivhÃya rasaæ sÃyitvà nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ, 'yatvÃdhikaraïametaæ1 jivhindriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpanà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na paÂipajjati, na rakkhati jivhindriyaæ, jivhindriye na saævaraæ Ãpajjati. KÃyena phoÂÂhabbaæ phusitvà nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ, 'yatvÃdhikaraïametaæ1 kÃyendriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpanà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na paÂipajjati, na rakkhati kÃyindriyaæ, kÃyindriye na saævaraæ Ãpajjati. ManasÃdhammaæ vi¤¤Ãya nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ, yatvÃdhikaraïametaæ manindriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpakà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na paÂipajjati, na rakkhati, manindriyaæ manindriye saævaraæ nÃpajjati. Evaæ bhikkhave bhikkhu na vaïaæ paÂicchÃdetà hoti. 5. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na dhÆmaæ kattà hoti: idha bhikkhave bhikkhu na yathÃsutaæ yathÃpariyantaæ dhammaæ vitthÃrena paresaæ desetà hoti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na dhÆmaæ kattà hoti. 6. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na titthaæ jÃnÃti: idha bhikkhave bhikkhu ye te bhikkhÆ bahussutà ÃgatÃgamà dhammadharà vinayadharà mÃtikÃdharÃ, te kÃlena kÃlaæ upasaækamitvà na paripucchati, na paripa¤hati, 'idaæ bhante kathaæ, imassa ko atthoti? Tassa te Ãyasmanto avivaÂa¤ceva na vivaranti, anuttÃnÅkata¤ca na uttÃnÅkaronti. Anekavivihitetasu ca kaÇkhÃÂhÃnÅyesu dhammesu kaÇkhaæ na paÂivinodenti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na titthaæ jÃnÃti. 7. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na pÅtaæ jÃnÃti: idha bhikkhave bhikkhu tathÃgatappavedite dhammavinaye desiyamÃne na labhati atthavedaæ, na labhati dhammavedaæ, na labhati dhammÆpasaæhitaæ pÃmujjaæ. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na pÅtaæ jÃnÃti. 8. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na vÅthiæ jÃnÃti: idha bhikkhave bhikkhu ariyaæ aÂÂhaÇgikaæ maggaæ yathÃbhÆtaæ nappajÃnÃti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na vÅthiæ jÃnÃti. 9. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na gocarakusalo hoti: idha bhikkhave bhikkhu cattÃro satipaÂÂhÃne yathÃbhÆtaæ nappajÃnÃti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na gocarakusalo hoti. 10. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu anavasesadohÅ hoti: idha bhikkhave bhikkhuæ saddhà gahapatikà abhihaÂÂhuæ pavÃrenti cÅvarapiï¬apÃtasenÃsanagilÃnapaccayabhesajjaparikkhÃrena. Tatra bhikkhu mattaæ na jÃnÃti paÂiggahanÃya, evaæ kho bhikkhave bhikkhu anavasesadohÅ hoti. 11. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu ye te bhikkhu therà ratta¤¤Æ cirapabbajità saÇgha pitaro saÇghaparinÃyakÃ, te na atireka pÆjÃya pÆjetà hoti. Idha bhikkhave bhikkhu ye te bhikkhu therà ratta¤¤Æ cirapabbajità saÇghapitaro saÇghaparinÃyakÃ, tesu na mettaæ kÃyakammaæ paccupaÂÂhÃpeti ÃvÅ ceva raho ca. Na mettaæ vacÅkammaæ paccupaÂÂhÃpeti ÃvÅ ceva raho ca. Na mettaæ manokammaæ pacacupaÂÂhÃpeti ÃvÅceva raho ca. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu ye te bhikkhÆ therà ratta¤¤Æ cirapabbajità saÇghapitaro saÇghaparinÃyakÃ, te na atireka pÆjÃya pÆjetà hoti. Imehi kho bhikkhave ekÃdasahi dhammehi samannÃgato bhikkhu abhabbo manasmiæ dukkhÃnupassÅ viharituæ. 11. 3. 43 AnattÃnupassanà suttaæ EkÃdasahi bhikkhave aÇgehi samannÃgato gopÃlako abhabbo gogaïaæ pariharituæ phÃtikattuæ, katamehi ekÃdasahi: idha bhikkhave gopÃlako na rÆpa¤¤u hoti, na lakkhaïa kusalo hoti, na ÃsÃÂikaæ sÃÂetà hoti, na vaïaæ paÂicchÃdetà hoti, na dhÆmaæ kattà hoti, na titthaæ jÃnÃti, na pÅtaæ jÃnÃti, na vÅthiæ jÃnÃti, na gocarakusalo hoti, anavasesadohi ca hoti, ye te usabhà gopitaro goparinÃyakà te na atirekapÆjÃya pÆjetà hoti, imehi kho bhikkhave ekÃdasahi aÇgehi samannÃgato gopÃlako abhabbo gogaïaæ pariharituæ phÃtikattuæ. Evameva kho bhikkhave ekÃdasahi dhammehi samannÃgato bhikkhu abhabbo manasmiæ anattÃnupassÅ viharituæ. Katamehi ekÃdasahi: Idha bhikkhave bhikkhu na rÆpa¤¤Æ hoti. Na lakkhaïakusalo hoti, na ÃsÃÂikaæ sÃÂetà hoti, na vaïaæ paÂicchÃdetà hoti, na dhÆmaæ kattà hoti, na titthaæ jÃnÃti, na pÅtaæ jÃnÃti, na gocarakusalo hoti. AnavasesadohÅ ca hoti. Ye te bhikkhu therà ratta¤¤Æ cirapabbajità saÇghapitaro saÇghaparinÃyakà te na atireka pÆjÃya pÆjetà hoti. 1. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na rÆpa¤¤Æ hoti: idha bhikkhave bhikkhu yaæ ki¤ci rÆpaæ sabbaæ taæ rÆpaæ cattÃri mahÃbhÆtÃni catunna¤ca mahÃbhÆtÃnaæ upÃdÃya rÆpanti yathÃbhÆtaæ nappajÃnÃti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhÆ na rÆpa¤¤Æ hoti. 2. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na lakkhaïakusalo hoti: idha bhikkhave bhikkhu, kamma lakkhaïo bÃlo, kammalakkhaïo paï¬ito'ti yathÃbhÆtaæ nappajÃnÃti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na lakkhaïakusalo hoti. 3. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na ÃsÃÂikaæ sÃÂetà hoti: idha bhikkhave bhikkhu uppannaæ kÃmavitakkaæ adhivÃseti nappajahati na vinodeti na byantÅkaroti na anabhÃvaæ gameti. Uppannaæ byÃpÃdavitakkaæ adhivÃseti nappajahati na vinodeti na byantÅkaroti na anabhÃvaæ gameti. Uppannaæ vihiæsÃvitakkaæ adhivÃseti nappajahati na vinodeti na byantÅkaroti, na anabhÃvaæ gameti. UppannÆppanne pÃpake akusale dhamme adhivÃseti nappajahati na vinodeti na byantÅkaroti na anabhÃvaæ gameti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na ÃsÃÂikaæ sÃÂetà hoti. 4. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na vaïaæ paÂicchÃdetà hoti: idha bhikkhave bhikkhu cakkhunà rÆpaæ disvà nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ, 'yatvÃdhikaraïametaæ cakkhundriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpakà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na paÂipajjati, na rakkhati cakkhundriyaæ, cakkhundriye na saævaraæ Ãpajjati. Sotena saddaæ sutvà nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ, 'yatvÃdhikaraïametaæ sotindriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpanà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na paÂipajjati, na rakkhati sotindriyaæ, sotindriye na saævaraæ Ãpajjati. GhÃnena gandhaæ ghÃyitvà nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ, 'yatvÃdhikaraïametaæ ghÃnindriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpanà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na paÂipajjati, na rakkhati ghÃnindriyaæ, ghÃnindriye na saævaraæ Ãpajjati. JivhÃya rasaæ sÃyitvà nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ, 'yatvÃdhikaraïametaæ1 jivhindriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpanà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na paÂipajjati, na rakkhati jivhindriyaæ, jivhindriye na saævaraæ Ãpajjati. KÃyena phoÂÂhabbaæ phusitvà nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ, 'yatvÃdhikaraïametaæ1 kÃyendriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpanà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na paÂipajjati, na rakkhati kÃyindriyaæ, kÃyindriye na saævaraæ Ãpajjati. ManasÃdhammaæ vi¤¤Ãya nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ, yatvÃdhikaraïametaæ manindriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpakà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na paÂipajjati, na rakkhati, manindriyaæ manindriye saævaraæ nÃpajjati. Evaæ bhikkhave bhikkhu na vaïaæ paÂicchÃdetà hoti. 5. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na dhÆmaæ kattà hoti: idha bhikkhave bhikkhu na yathÃsutaæ yathÃpariyantaæ dhammaæ vitthÃrena paresaæ desetà hoti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na dhÆmaæ kattà hoti. 6. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na titthaæ jÃnÃti: idha bhikkhave bhikkhu ye te bhikkhÆ bahussutà ÃgatÃgamà dhammadharà vinayadharà mÃtikÃdharÃ, te kÃlena kÃlaæ upasaækamitvà na paripucchati, na paripa¤hati, 'idaæ bhante kathaæ, imassa ko atthoti? Tassa te Ãyasmanto avivaÂa¤ceva na vivaranti, anuttÃnÅkata¤ca na uttÃnÅkaronti. Anekavivihitetasu ca kaÇkhÃÂhÃnÅyesu dhammesu kaÇkhaæ na paÂivinodenti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na titthaæ jÃnÃti. 7. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na pÅtaæ jÃnÃti: idha bhikkhave bhikkhu tathÃgatappavedite dhammavinaye desiyamÃne na labhati atthavedaæ, na labhati dhammavedaæ, na labhati dhammÆpasaæhitaæ pÃmujjaæ. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na pÅtaæ jÃnÃti. 8. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na vÅthiæ jÃnÃti: idha bhikkhave bhikkhu ariyaæ aÂÂhaÇgikaæ maggaæ yathÃbhÆtaæ nappajÃnÃti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na vÅthiæ jÃnÃti. 9. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na gocarakusalo hoti: idha bhikkhave bhikkhu cattÃro satipaÂÂhÃne yathÃbhÆtaæ nappajÃnÃti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na gocarakusalo hoti. 10. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu anavasesadohÅ hoti: idha bhikkhave bhikkhuæ saddhà gahapatikà abhihaÂÂhuæ pavÃrenti cÅvarapiï¬apÃtasenÃsanagilÃnapaccayabhesajjaparikkhÃrena. Tatra bhikkhu mattaæ na jÃnÃti paÂiggahanÃya, evaæ kho bhikkhave bhikkhu anavasesadohÅ hoti. 11. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu ye te bhikkhu therà ratta¤¤Æ cirapabbajità saÇgha pitaro saÇghaparinÃyakÃ, te na atireka pÆjÃya pÆjetà hoti. Idha bhikkhave bhikkhu ye te bhikkhu therà ratta¤¤Æ cirapabbajità saÇghapitaro saÇghaparinÃyakÃ, tesu na mettaæ kÃyakammaæ paccupaÂÂhÃpeti ÃvÅ ceva raho ca. Na mettaæ vacÅkammaæ paccupaÂÂhÃpeti ÃvÅ ceva raho ca. Na mettaæ manokammaæ pacacupaÂÂhÃpeti ÃvÅceva raho ca. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu ye te bhikkhÆ therà ratta¤¤Æ cirapabbajità saÇghapitaro saÇghaparinÃyakÃ, te na atireka pÆjÃya pÆjetà hoti. Imehi kho bhikkhave ekÃdasahi dhammehi samannÃgato bhikkhu abhabbo manasmiæ anattÃnupassÅ viharituæ. 11. 3. 44 KhayÃnupassanà suttaæ EkÃdasahi bhikkhave aÇgehi samannÃgato gopÃlako abhabbo gogaïaæ pariharituæ phÃtikattuæ, katamehi ekÃdasahi: idha bhikkhave gopÃlako na rÆpa¤¤u hoti, na lakkhaïa kusalo hoti, na ÃsÃÂikaæ sÃÂetà hoti, na vaïaæ paÂicchÃdetà hoti, na dhÆmaæ kattà hoti, na titthaæ jÃnÃti, na pÅtaæ jÃnÃti, na vÅthiæ jÃnÃti, na gocarakusalo hoti, anavasesadohi ca hoti, ye te usabhà gopitaro goparinÃyakà te na atirekapÆjÃya pÆjetà hoti, imehi kho bhikkhave ekÃdasahi aÇgehi samannÃgato gopÃlako abhabbo gogaïaæ pariharituæ phÃtikattuæ. Evameva kho bhikkhave ekÃdasahi dhammehi samannÃgato bhikkhu abhabbo manasmiæ khayÃnupassÅ viharituæ. Katamehi ekÃdasahi: Idha bhikkhave bhikkhu na rÆpa¤¤Æ hoti. Na lakkhaïakusalo hoti, na ÃsÃÂikaæ sÃÂetà hoti, na vaïaæ paÂicchÃdetà hoti, na dhÆmaæ kattà hoti, na titthaæ jÃnÃti, na pÅtaæ jÃnÃti, na gocarakusalo hoti. AnavasesadohÅ ca hoti. Ye te bhikkhu therà ratta¤¤Æ cirapabbajità saÇghapitaro saÇghaparinÃyakà te na atireka pÆjÃya pÆjetà hoti. 1. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na rÆpa¤¤Æ hoti: idha bhikkhave bhikkhu yaæ ki¤ci rÆpaæ sabbaæ taæ rÆpaæ cattÃri mahÃbhÆtÃni catunna¤ca mahÃbhÆtÃnaæ upÃdÃya rÆpanti yathÃbhÆtaæ nappajÃnÃti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhÆ na rÆpa¤¤Æ hoti. 2. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na lakkhaïakusalo hoti: idha bhikkhave bhikkhu, kamma lakkhaïo bÃlo, kammalakkhaïo paï¬ito'ti yathÃbhÆtaæ nappajÃnÃti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na lakkhaïakusalo hoti. 3. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na ÃsÃÂikaæ sÃÂetà hoti: idha bhikkhave bhikkhu uppannaæ kÃmavitakkaæ adhivÃseti nappajahati na vinodeti na byantÅkaroti na anabhÃvaæ gameti. Uppannaæ byÃpÃdavitakkaæ adhivÃseti nappajahati na vinodeti na byantÅkaroti na anabhÃvaæ gameti. Uppannaæ vihiæsÃvitakkaæ adhivÃseti nappajahati na vinodeti na byantÅkaroti, na anabhÃvaæ gameti. UppannÆppanne pÃpake akusale dhamme adhivÃseti nappajahati na vinodeti na byantÅkaroti na anabhÃvaæ gameti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na ÃsÃÂikaæ sÃÂetà hoti. 4. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na vaïaæ paÂicchÃdetà hoti: idha bhikkhave bhikkhu cakkhunà rÆpaæ disvà nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ, 'yatvÃdhikaraïametaæ cakkhundriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpakà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na paÂipajjati, na rakkhati cakkhundriyaæ, cakkhundriye na saævaraæ Ãpajjati. Sotena saddaæ sutvà nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ, 'yatvÃdhikaraïametaæ sotindriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpanà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na paÂipajjati, na rakkhati sotindriyaæ, sotindriye na saævaraæ Ãpajjati. GhÃnena gandhaæ ghÃyitvà nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ, 'yatvÃdhikaraïametaæ ghÃnindriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpanà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na paÂipajjati, na rakkhati ghÃnindriyaæ, ghÃnindriye na saævaraæ Ãpajjati. JivhÃya rasaæ sÃyitvà nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ, 'yatvÃdhikaraïametaæ1 jivhindriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpanà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na paÂipajjati, na rakkhati jivhindriyaæ, jivhindriye na saævaraæ Ãpajjati. KÃyena phoÂÂhabbaæ phusitvà nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ, 'yatvÃdhikaraïametaæ1 kÃyendriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpanà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na paÂipajjati, na rakkhati kÃyindriyaæ, kÃyindriye na saævaraæ Ãpajjati. ManasÃdhammaæ vi¤¤Ãya nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ, yatvÃdhikaraïametaæ manindriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpakà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na paÂipajjati, na rakkhati, manindriyaæ manindriye saævaraæ nÃpajjati. Evaæ bhikkhave bhikkhu na vaïaæ paÂicchÃdetà hoti. 5. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na dhÆmaæ kattà hoti: idha bhikkhave bhikkhu na yathÃsutaæ yathÃpariyantaæ dhammaæ vitthÃrena paresaæ desetà hoti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na dhÆmaæ kattà hoti. 6. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na titthaæ jÃnÃti: idha bhikkhave bhikkhu ye te bhikkhÆ bahussutà ÃgatÃgamà dhammadharà vinayadharà mÃtikÃdharÃ, te kÃlena kÃlaæ upasaækamitvà na paripucchati, na paripa¤hati, 'idaæ bhante kathaæ, imassa ko atthoti? Tassa te Ãyasmanto avivaÂa¤ceva na vivaranti, anuttÃnÅkata¤ca na uttÃnÅkaronti. Anekavivihitetasu ca kaÇkhÃÂhÃnÅyesu dhammesu kaÇkhaæ na paÂivinodenti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na titthaæ jÃnÃti. 7. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na pÅtaæ jÃnÃti: idha bhikkhave bhikkhu tathÃgatappavedite dhammavinaye desiyamÃne na labhati atthavedaæ, na labhati dhammavedaæ, na labhati dhammÆpasaæhitaæ pÃmujjaæ. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na pÅtaæ jÃnÃti. 8. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na vÅthiæ jÃnÃti: idha bhikkhave bhikkhu ariyaæ aÂÂhaÇgikaæ maggaæ yathÃbhÆtaæ nappajÃnÃti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na vÅthiæ jÃnÃti. 9. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na gocarakusalo hoti: idha bhikkhave bhikkhu cattÃro satipaÂÂhÃne yathÃbhÆtaæ nappajÃnÃti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na gocarakusalo hoti. 10. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu anavasesadohÅ hoti: idha bhikkhave bhikkhuæ saddhà gahapatikà abhihaÂÂhuæ pavÃrenti cÅvarapiï¬apÃtasenÃsanagilÃnapaccayabhesajjaparikkhÃrena. Tatra bhikkhu mattaæ na jÃnÃti paÂiggahanÃya, evaæ kho bhikkhave bhikkhu anavasesadohÅ hoti. 11. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu ye te bhikkhu therà ratta¤¤Æ cirapabbajità saÇgha pitaro saÇghaparinÃyakÃ, te na atireka pÆjÃya pÆjetà hoti. Idha bhikkhave bhikkhu ye te bhikkhu therà ratta¤¤Æ cirapabbajità saÇghapitaro saÇghaparinÃyakÃ, tesu na mettaæ kÃyakammaæ paccupaÂÂhÃpeti ÃvÅ ceva raho ca. Na mettaæ vacÅkammaæ paccupaÂÂhÃpeti ÃvÅ ceva raho ca. Na mettaæ manokammaæ pacacupaÂÂhÃpeti ÃvÅceva raho ca. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu ye te bhikkhÆ therà ratta¤¤Æ cirapabbajità saÇghapitaro saÇghaparinÃyakÃ, te na atireka pÆjÃya pÆjetà hoti. Imehi kho bhikkhave ekÃdasahi dhammehi samannÃgato bhikkhu abhabbo manasmiæ khayÃnupassÅ viharituæ. 11. 3. 45 VayÃnupassanà suttaæ EkÃdasahi bhikkhave aÇgehi samannÃgato gopÃlako abhabbo gogaïaæ pariharituæ phÃtikattuæ, katamehi ekÃdasahi: idha bhikkhave gopÃlako na rÆpa¤¤u hoti, na lakkhaïa kusalo hoti, na ÃsÃÂikaæ sÃÂetà hoti, na vaïaæ paÂicchÃdetà hoti, na dhÆmaæ kattà hoti, na titthaæ jÃnÃti, na pÅtaæ jÃnÃti, na vÅthiæ jÃnÃti, na gocarakusalo hoti, anavasesadohi ca hoti, ye te usabhà gopitaro goparinÃyakà te na atirekapÆjÃya pÆjetà hoti, imehi kho bhikkhave ekÃdasahi aÇgehi samannÃgato gopÃlako abhabbo gogaïaæ pariharituæ phÃtikattuæ. Evameva kho bhikkhave ekÃdasahi dhammehi samannÃgato bhikkhu abhabbo manasmiæ vayÃnupassÅ viharituæ. Katamehi ekÃdasahi: Idha bhikkhave bhikkhu na rÆpa¤¤Æ hoti. Na lakkhaïakusalo hoti, na ÃsÃÂikaæ sÃÂetà hoti, na vaïaæ paÂicchÃdetà hoti, na dhÆmaæ kattà hoti, na titthaæ jÃnÃti, na pÅtaæ jÃnÃti, na gocarakusalo hoti. AnavasesadohÅ ca hoti. Ye te bhikkhu therà ratta¤¤Æ cirapabbajità saÇghapitaro saÇghaparinÃyakà te na atireka pÆjÃya pÆjetà hoti. 1. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na rÆpa¤¤Æ hoti: idha bhikkhave bhikkhu yaæ ki¤ci rÆpaæ sabbaæ taæ rÆpaæ cattÃri mahÃbhÆtÃni catunna¤ca mahÃbhÆtÃnaæ upÃdÃya rÆpanti yathÃbhÆtaæ nappajÃnÃti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhÆ na rÆpa¤¤Æ hoti. 2. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na lakkhaïakusalo hoti: idha bhikkhave bhikkhu, kamma lakkhaïo bÃlo, kammalakkhaïo paï¬ito'ti yathÃbhÆtaæ nappajÃnÃti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na lakkhaïakusalo hoti. 3. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na ÃsÃÂikaæ sÃÂetà hoti: idha bhikkhave bhikkhu uppannaæ kÃmavitakkaæ adhivÃseti nappajahati na vinodeti na byantÅkaroti na anabhÃvaæ gameti. Uppannaæ byÃpÃdavitakkaæ adhivÃseti nappajahati na vinodeti na byantÅkaroti na anabhÃvaæ gameti. Uppannaæ vihiæsÃvitakkaæ adhivÃseti nappajahati na vinodeti na byantÅkaroti, na anabhÃvaæ gameti. UppannÆppanne pÃpake akusale dhamme adhivÃseti nappajahati na vinodeti na byantÅkaroti na anabhÃvaæ gameti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na ÃsÃÂikaæ sÃÂetà hoti. 4. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na vaïaæ paÂicchÃdetà hoti: idha bhikkhave bhikkhu cakkhunà rÆpaæ disvà nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ, 'yatvÃdhikaraïametaæ cakkhundriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpakà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na paÂipajjati, na rakkhati cakkhundriyaæ, cakkhundriye na saævaraæ Ãpajjati. Sotena saddaæ sutvà nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ, 'yatvÃdhikaraïametaæ sotindriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpanà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na paÂipajjati, na rakkhati sotindriyaæ, sotindriye na saævaraæ Ãpajjati. GhÃnena gandhaæ ghÃyitvà nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ, 'yatvÃdhikaraïametaæ ghÃnindriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpanà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na paÂipajjati, na rakkhati ghÃnindriyaæ, ghÃnindriye na saævaraæ Ãpajjati. JivhÃya rasaæ sÃyitvà nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ, 'yatvÃdhikaraïametaæ1 jivhindriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpanà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na paÂipajjati, na rakkhati jivhindriyaæ, jivhindriye na saævaraæ Ãpajjati. KÃyena phoÂÂhabbaæ phusitvà nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ, 'yatvÃdhikaraïametaæ1 kÃyendriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpanà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na paÂipajjati, na rakkhati kÃyindriyaæ, kÃyindriye na saævaraæ Ãpajjati. ManasÃdhammaæ vi¤¤Ãya nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ, yatvÃdhikaraïametaæ manindriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpakà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na paÂipajjati, na rakkhati, manindriyaæ manindriye saævaraæ nÃpajjati. Evaæ bhikkhave bhikkhu na vaïaæ paÂicchÃdetà hoti. 5. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na dhÆmaæ kattà hoti: idha bhikkhave bhikkhu na yathÃsutaæ yathÃpariyantaæ dhammaæ vitthÃrena paresaæ desetà hoti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na dhÆmaæ kattà hoti. 6. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na titthaæ jÃnÃti: idha bhikkhave bhikkhu ye te bhikkhÆ bahussutà ÃgatÃgamà dhammadharà vinayadharà mÃtikÃdharÃ, te kÃlena kÃlaæ upasaækamitvà na paripucchati, na paripa¤hati, 'idaæ bhante kathaæ, imassa ko atthoti? Tassa te Ãyasmanto avivaÂa¤ceva na vivaranti, anuttÃnÅkata¤ca na uttÃnÅkaronti. Anekavivihitetasu ca kaÇkhÃÂhÃnÅyesu dhammesu kaÇkhaæ na paÂivinodenti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na titthaæ jÃnÃti. 7. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na pÅtaæ jÃnÃti: idha bhikkhave bhikkhu tathÃgatappavedite dhammavinaye desiyamÃne na labhati atthavedaæ, na labhati dhammavedaæ, na labhati dhammÆpasaæhitaæ pÃmujjaæ. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na pÅtaæ jÃnÃti. 8. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na vÅthiæ jÃnÃti: idha bhikkhave bhikkhu ariyaæ aÂÂhaÇgikaæ maggaæ yathÃbhÆtaæ nappajÃnÃti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na vÅthiæ jÃnÃti. 9. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na gocarakusalo hoti: idha bhikkhave bhikkhu cattÃro satipaÂÂhÃne yathÃbhÆtaæ nappajÃnÃti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na gocarakusalo hoti. 10. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu anavasesadohÅ hoti: idha bhikkhave bhikkhuæ saddhà gahapatikà abhihaÂÂhuæ pavÃrenti cÅvarapiï¬apÃtasenÃsanagilÃnapaccayabhesajjaparikkhÃrena. Tatra bhikkhu mattaæ na jÃnÃti paÂiggahanÃya, evaæ kho bhikkhave bhikkhu anavasesadohÅ hoti. 11. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu ye te bhikkhu therà ratta¤¤Æ cirapabbajità saÇgha pitaro saÇghaparinÃyakÃ, te na atireka pÆjÃya pÆjetà hoti. Idha bhikkhave bhikkhu ye te bhikkhu therà ratta¤¤Æ cirapabbajità saÇghapitaro saÇghaparinÃyakÃ, tesu na mettaæ kÃyakammaæ paccupaÂÂhÃpeti ÃvÅ ceva raho ca. Na mettaæ vacÅkammaæ paccupaÂÂhÃpeti ÃvÅ ceva raho ca. Na mettaæ manokammaæ pacacupaÂÂhÃpeti ÃvÅceva raho ca. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu ye te bhikkhÆ therà ratta¤¤Æ cirapabbajità saÇghapitaro saÇghaparinÃyakÃ, te na atireka pÆjÃya pÆjetà hoti. Imehi kho bhikkhave ekÃdasahi dhammehi samannÃgato bhikkhu abhabbo manasmiæ vayÃnupassÅ viharituæ. 11. 3. 46 VirÃgÃnupassanà suttaæ EkÃdasahi bhikkhave aÇgehi samannÃgato gopÃlako abhabbo gogaïaæ pariharituæ phÃtikattuæ, katamehi ekÃdasahi: idha bhikkhave gopÃlako na rÆpa¤¤u hoti, na lakkhaïa kusalo hoti, na ÃsÃÂikaæ sÃÂetà hoti, na vaïaæ paÂicchÃdetà hoti, na dhÆmaæ kattà hoti, na titthaæ jÃnÃti, na pÅtaæ jÃnÃti, na vÅthiæ jÃnÃti, na gocarakusalo hoti, anavasesadohi ca hoti, ye te usabhà gopitaro goparinÃyakà te na atirekapÆjÃya pÆjetà hoti, imehi kho bhikkhave ekÃdasahi aÇgehi samannÃgato gopÃlako abhabbo gogaïaæ pariharituæ phÃtikattuæ. Evameva kho bhikkhave ekÃdasahi dhammehi samannÃgato bhikkhu abhabbo manasmiæ virÃgÃnupassÅ viharituæ. Katamehi ekÃdasahi: Idha bhikkhave bhikkhu na rÆpa¤¤Æ hoti. Na lakkhaïakusalo hoti, na ÃsÃÂikaæ sÃÂetà hoti, na vaïaæ paÂicchÃdetà hoti, na dhÆmaæ kattà hoti, na titthaæ jÃnÃti, na pÅtaæ jÃnÃti, na gocarakusalo hoti. AnavasesadohÅ ca hoti. Ye te bhikkhu therà ratta¤¤Æ cirapabbajità saÇghapitaro saÇghaparinÃyakà te na atireka pÆjÃya pÆjetà hoti. 1. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na rÆpa¤¤Æ hoti: idha bhikkhave bhikkhu yaæ ki¤ci rÆpaæ sabbaæ taæ rÆpaæ cattÃri mahÃbhÆtÃni catunna¤ca mahÃbhÆtÃnaæ upÃdÃya rÆpanti yathÃbhÆtaæ nappajÃnÃti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhÆ na rÆpa¤¤Æ hoti. 2. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na lakkhaïakusalo hoti: idha bhikkhave bhikkhu, kamma lakkhaïo bÃlo, kammalakkhaïo paï¬ito'ti yathÃbhÆtaæ nappajÃnÃti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na lakkhaïakusalo hoti. 3. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na ÃsÃÂikaæ sÃÂetà hoti: idha bhikkhave bhikkhu uppannaæ kÃmavitakkaæ adhivÃseti nappajahati na vinodeti na byantÅkaroti na anabhÃvaæ gameti. Uppannaæ byÃpÃdavitakkaæ adhivÃseti nappajahati na vinodeti na byantÅkaroti na anabhÃvaæ gameti. Uppannaæ vihiæsÃvitakkaæ adhivÃseti nappajahati na vinodeti na byantÅkaroti, na anabhÃvaæ gameti. UppannÆppanne pÃpake akusale dhamme adhivÃseti nappajahati na vinodeti na byantÅkaroti na anabhÃvaæ gameti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na ÃsÃÂikaæ sÃÂetà hoti. 4. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na vaïaæ paÂicchÃdetà hoti: idha bhikkhave bhikkhu cakkhunà rÆpaæ disvà nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ, 'yatvÃdhikaraïametaæ cakkhundriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpakà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na paÂipajjati, na rakkhati cakkhundriyaæ, cakkhundriye na saævaraæ Ãpajjati. Sotena saddaæ sutvà nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ, 'yatvÃdhikaraïametaæ sotindriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpanà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na paÂipajjati, na rakkhati sotindriyaæ, sotindriye na saævaraæ Ãpajjati. GhÃnena gandhaæ ghÃyitvà nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ, 'yatvÃdhikaraïametaæ ghÃnindriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpanà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na paÂipajjati, na rakkhati ghÃnindriyaæ, ghÃnindriye na saævaraæ Ãpajjati. JivhÃya rasaæ sÃyitvà nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ, 'yatvÃdhikaraïametaæ1 jivhindriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpanà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na paÂipajjati, na rakkhati jivhindriyaæ, jivhindriye na saævaraæ Ãpajjati. KÃyena phoÂÂhabbaæ phusitvà nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ, 'yatvÃdhikaraïametaæ1 kÃyendriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpanà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na paÂipajjati, na rakkhati kÃyindriyaæ, kÃyindriye na saævaraæ Ãpajjati. ManasÃdhammaæ vi¤¤Ãya nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ, yatvÃdhikaraïametaæ manindriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpakà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na paÂipajjati, na rakkhati, manindriyaæ manindriye saævaraæ nÃpajjati. Evaæ bhikkhave bhikkhu na vaïaæ paÂicchÃdetà hoti. 5. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na dhÆmaæ kattà hoti: idha bhikkhave bhikkhu na yathÃsutaæ yathÃpariyantaæ dhammaæ vitthÃrena paresaæ desetà hoti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na dhÆmaæ kattà hoti. 6. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na titthaæ jÃnÃti: idha bhikkhave bhikkhu ye te bhikkhÆ bahussutà ÃgatÃgamà dhammadharà vinayadharà mÃtikÃdharÃ, te kÃlena kÃlaæ upasaækamitvà na paripucchati, na paripa¤hati, 'idaæ bhante kathaæ, imassa ko atthoti? Tassa te Ãyasmanto avivaÂa¤ceva na vivaranti, anuttÃnÅkata¤ca na uttÃnÅkaronti. Anekavivihitetasu ca kaÇkhÃÂhÃnÅyesu dhammesu kaÇkhaæ na paÂivinodenti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na titthaæ jÃnÃti. 7. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na pÅtaæ jÃnÃti: idha bhikkhave bhikkhu tathÃgatappavedite dhammavinaye desiyamÃne na labhati atthavedaæ, na labhati dhammavedaæ, na labhati dhammÆpasaæhitaæ pÃmujjaæ. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na pÅtaæ jÃnÃti. 8. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na vÅthiæ jÃnÃti: idha bhikkhave bhikkhu ariyaæ aÂÂhaÇgikaæ maggaæ yathÃbhÆtaæ nappajÃnÃti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na vÅthiæ jÃnÃti. 9. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na gocarakusalo hoti: idha bhikkhave bhikkhu cattÃro satipaÂÂhÃne yathÃbhÆtaæ nappajÃnÃti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na gocarakusalo hoti. 10. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu anavasesadohÅ hoti: idha bhikkhave bhikkhuæ saddhà gahapatikà abhihaÂÂhuæ pavÃrenti cÅvarapiï¬apÃtasenÃsanagilÃnapaccayabhesajjaparikkhÃrena. Tatra bhikkhu mattaæ na jÃnÃti paÂiggahanÃya, evaæ kho bhikkhave bhikkhu anavasesadohÅ hoti. 11. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu ye te bhikkhu therà ratta¤¤Æ cirapabbajità saÇgha pitaro saÇghaparinÃyakÃ, te na atireka pÆjÃya pÆjetà hoti. Idha bhikkhave bhikkhu ye te bhikkhu therà ratta¤¤Æ cirapabbajità saÇghapitaro saÇghaparinÃyakÃ, tesu na mettaæ kÃyakammaæ paccupaÂÂhÃpeti ÃvÅ ceva raho ca. Na mettaæ vacÅkammaæ paccupaÂÂhÃpeti ÃvÅ ceva raho ca. Na mettaæ manokammaæ pacacupaÂÂhÃpeti ÃvÅceva raho ca. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu ye te bhikkhÆ therà ratta¤¤Æ cirapabbajità saÇghapitaro saÇghaparinÃyakÃ, te na atireka pÆjÃya pÆjetà hoti. Imehi kho bhikkhave ekÃdasahi dhammehi samannÃgato bhikkhu abhabbo manasmiæ virÃgÃnupassÅ viharituæ. 11. 3. 47 NirodhÃnupassanà suttaæ EkÃdasahi bhikkhave aÇgehi samannÃgato gopÃlako abhabbo gogaïaæ pariharituæ phÃtikattuæ, katamehi ekÃdasahi: idha bhikkhave gopÃlako na rÆpa¤¤u hoti, na lakkhaïa kusalo hoti, na ÃsÃÂikaæ sÃÂetà hoti, na vaïaæ paÂicchÃdetà hoti, na dhÆmaæ kattà hoti, na titthaæ jÃnÃti, na pÅtaæ jÃnÃti, na vÅthiæ jÃnÃti, na gocarakusalo hoti, anavasesadohi ca hoti, ye te usabhà gopitaro goparinÃyakà te na atirekapÆjÃya pÆjetà hoti, imehi kho bhikkhave ekÃdasahi aÇgehi samannÃgato gopÃlako abhabbo gogaïaæ pariharituæ phÃtikattuæ. Evameva kho bhikkhave ekÃdasahi dhammehi samannÃgato bhikkhu abhabbo manasmiæ nirodhÃnupassÅ viharituæ. Katamehi ekÃdasahi: Idha bhikkhave bhikkhu na rÆpa¤¤Æ hoti. Na lakkhaïakusalo hoti, na ÃsÃÂikaæ sÃÂetà hoti, na vaïaæ paÂicchÃdetà hoti, na dhÆmaæ kattà hoti, na titthaæ jÃnÃti, na pÅtaæ jÃnÃti, na gocarakusalo hoti. AnavasesadohÅ ca hoti. Ye te bhikkhu therà ratta¤¤Æ cirapabbajità saÇghapitaro saÇghaparinÃyakà te na atireka pÆjÃya pÆjetà hoti. 1. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na rÆpa¤¤Æ hoti: idha bhikkhave bhikkhu yaæ ki¤ci rÆpaæ sabbaæ taæ rÆpaæ cattÃri mahÃbhÆtÃni catunna¤ca mahÃbhÆtÃnaæ upÃdÃya rÆpanti yathÃbhÆtaæ nappajÃnÃti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhÆ na rÆpa¤¤Æ hoti. 2. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na lakkhaïakusalo hoti: idha bhikkhave bhikkhu, kamma lakkhaïo bÃlo, kammalakkhaïo paï¬ito'ti yathÃbhÆtaæ nappajÃnÃti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na lakkhaïakusalo hoti. 3. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na ÃsÃÂikaæ sÃÂetà hoti: idha bhikkhave bhikkhu uppannaæ kÃmavitakkaæ adhivÃseti nappajahati na vinodeti na byantÅkaroti na anabhÃvaæ gameti. Uppannaæ byÃpÃdavitakkaæ adhivÃseti nappajahati na vinodeti na byantÅkaroti na anabhÃvaæ gameti. Uppannaæ vihiæsÃvitakkaæ adhivÃseti nappajahati na vinodeti na byantÅkaroti, na anabhÃvaæ gameti. UppannÆppanne pÃpake akusale dhamme adhivÃseti nappajahati na vinodeti na byantÅkaroti na anabhÃvaæ gameti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na ÃsÃÂikaæ sÃÂetà hoti. 4. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na vaïaæ paÂicchÃdetà hoti: idha bhikkhave bhikkhu cakkhunà rÆpaæ disvà nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ, 'yatvÃdhikaraïametaæ cakkhundriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpakà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na paÂipajjati, na rakkhati cakkhundriyaæ, cakkhundriye na saævaraæ Ãpajjati. Sotena saddaæ sutvà nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ, 'yatvÃdhikaraïametaæ sotindriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpanà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na paÂipajjati, na rakkhati sotindriyaæ, sotindriye na saævaraæ Ãpajjati. GhÃnena gandhaæ ghÃyitvà nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ, 'yatvÃdhikaraïametaæ ghÃnindriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpanà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na paÂipajjati, na rakkhati ghÃnindriyaæ, ghÃnindriye na saævaraæ Ãpajjati. JivhÃya rasaæ sÃyitvà nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ, 'yatvÃdhikaraïametaæ1 jivhindriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpanà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na paÂipajjati, na rakkhati jivhindriyaæ, jivhindriye na saævaraæ Ãpajjati. KÃyena phoÂÂhabbaæ phusitvà nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ, 'yatvÃdhikaraïametaæ1 kÃyendriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpanà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na paÂipajjati, na rakkhati kÃyindriyaæ, kÃyindriye na saævaraæ Ãpajjati. ManasÃdhammaæ vi¤¤Ãya nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ, yatvÃdhikaraïametaæ manindriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpakà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na paÂipajjati, na rakkhati, manindriyaæ manindriye saævaraæ nÃpajjati. Evaæ bhikkhave bhikkhu na vaïaæ paÂicchÃdetà hoti. 5. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na dhÆmaæ kattà hoti: idha bhikkhave bhikkhu na yathÃsutaæ yathÃpariyantaæ dhammaæ vitthÃrena paresaæ desetà hoti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na dhÆmaæ kattà hoti. 6. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na titthaæ jÃnÃti: idha bhikkhave bhikkhu ye te bhikkhÆ bahussutà ÃgatÃgamà dhammadharà vinayadharà mÃtikÃdharÃ, te kÃlena kÃlaæ upasaækamitvà na paripucchati, na paripa¤hati, 'idaæ bhante kathaæ, imassa ko atthoti? Tassa te Ãyasmanto avivaÂa¤ceva na vivaranti, anuttÃnÅkata¤ca na uttÃnÅkaronti. Anekavivihitetasu ca kaÇkhÃÂhÃnÅyesu dhammesu kaÇkhaæ na paÂivinodenti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na titthaæ jÃnÃti. 7. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na pÅtaæ jÃnÃti: idha bhikkhave bhikkhu tathÃgatappavedite dhammavinaye desiyamÃne na labhati atthavedaæ, na labhati dhammavedaæ, na labhati dhammÆpasaæhitaæ pÃmujjaæ. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na pÅtaæ jÃnÃti. 8. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na vÅthiæ jÃnÃti: idha bhikkhave bhikkhu ariyaæ aÂÂhaÇgikaæ maggaæ yathÃbhÆtaæ nappajÃnÃti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na vÅthiæ jÃnÃti. 9. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na gocarakusalo hoti: idha bhikkhave bhikkhu cattÃro satipaÂÂhÃne yathÃbhÆtaæ nappajÃnÃti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na gocarakusalo hoti. 10. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu anavasesadohÅ hoti: idha bhikkhave bhikkhuæ saddhà gahapatikà abhihaÂÂhuæ pavÃrenti cÅvarapiï¬apÃtasenÃsanagilÃnapaccayabhesajjaparikkhÃrena. Tatra bhikkhu mattaæ na jÃnÃti paÂiggahanÃya, evaæ kho bhikkhave bhikkhu anavasesadohÅ hoti. 11. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu ye te bhikkhu therà ratta¤¤Æ cirapabbajità saÇgha pitaro saÇghaparinÃyakÃ, te na atireka pÆjÃya pÆjetà hoti. Idha bhikkhave bhikkhu ye te bhikkhu therà ratta¤¤Æ cirapabbajità saÇghapitaro saÇghaparinÃyakÃ, tesu na mettaæ kÃyakammaæ paccupaÂÂhÃpeti ÃvÅ ceva raho ca. Na mettaæ vacÅkammaæ paccupaÂÂhÃpeti ÃvÅ ceva raho ca. Na mettaæ manokammaæ pacacupaÂÂhÃpeti ÃvÅceva raho ca. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu ye te bhikkhÆ therà ratta¤¤Æ cirapabbajità saÇghapitaro saÇghaparinÃyakÃ, te na atireka pÆjÃya pÆjetà hoti. Imehi kho bhikkhave ekÃdasahi dhammehi samannÃgato bhikkhu abhabbo manasmiæ nirodhÃnupassÅ viharituæ. 11. 3. 48 PaÂinissaggÃnupassanà suttaæ EkÃdasahi bhikkhave aÇgehi samannÃgato gopÃlako abhabbo gogaïaæ pariharituæ phÃtikattuæ, katamehi ekÃdasahi: idha bhikkhave gopÃlako na rÆpa¤¤u hoti, na lakkhaïa kusalo hoti, na ÃsÃÂikaæ sÃÂetà hoti, na vaïaæ paÂicchÃdetà hoti, na dhÆmaæ kattà hoti, na titthaæ jÃnÃti, na pÅtaæ jÃnÃti, na vÅthiæ jÃnÃti, na gocarakusalo hoti, anavasesadohi ca hoti, ye te usabhà gopitaro goparinÃyakà te na atirekapÆjÃya pÆjetà hoti, imehi kho bhikkhave ekÃdasahi aÇgehi samannÃgato gopÃlako abhabbo gogaïaæ pariharituæ phÃtikattuæ. Evameva kho bhikkhave ekÃdasahi dhammehi samannÃgato bhikkhu abhabbo manasmiæ paÂinissaggÃnupassÅ viharituæ. Katamehi ekÃdasahi: Idha bhikkhave bhikkhu na rÆpa¤¤Æ hoti. Na lakkhaïakusalo hoti, na ÃsÃÂikaæ sÃÂetà hoti, na vaïaæ paÂicchÃdetà hoti, na dhÆmaæ kattà hoti, na titthaæ jÃnÃti, na pÅtaæ jÃnÃti, na gocarakusalo hoti. AnavasesadohÅ ca hoti. Ye te bhikkhu therà ratta¤¤Æ cirapabbajità saÇghapitaro saÇghaparinÃyakà te na atireka pÆjÃya pÆjetà hoti. 1. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na rÆpa¤¤Æ hoti: idha bhikkhave bhikkhu yaæ ki¤ci rÆpaæ sabbaæ taæ rÆpaæ cattÃri mahÃbhÆtÃni catunna¤ca mahÃbhÆtÃnaæ upÃdÃya rÆpanti yathÃbhÆtaæ nappajÃnÃti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhÆ na rÆpa¤¤Æ hoti. 2. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na lakkhaïakusalo hoti: idha bhikkhave bhikkhu, kamma lakkhaïo bÃlo, kammalakkhaïo paï¬ito'ti yathÃbhÆtaæ nappajÃnÃti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na lakkhaïakusalo hoti. 3. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na ÃsÃÂikaæ sÃÂetà hoti: idha bhikkhave bhikkhu uppannaæ kÃmavitakkaæ adhivÃseti nappajahati na vinodeti na byantÅkaroti na anabhÃvaæ gameti. Uppannaæ byÃpÃdavitakkaæ adhivÃseti nappajahati na vinodeti na byantÅkaroti na anabhÃvaæ gameti. Uppannaæ vihiæsÃvitakkaæ adhivÃseti nappajahati na vinodeti na byantÅkaroti, na anabhÃvaæ gameti. UppannÆppanne pÃpake akusale dhamme adhivÃseti nappajahati na vinodeti na byantÅkaroti na anabhÃvaæ gameti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na ÃsÃÂikaæ sÃÂetà hoti. 4. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na vaïaæ paÂicchÃdetà hoti: idha bhikkhave bhikkhu cakkhunà rÆpaæ disvà nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ, 'yatvÃdhikaraïametaæ cakkhundriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpakà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na paÂipajjati, na rakkhati cakkhundriyaæ, cakkhundriye na saævaraæ Ãpajjati. Sotena saddaæ sutvà nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ, 'yatvÃdhikaraïametaæ sotindriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpanà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na paÂipajjati, na rakkhati sotindriyaæ, sotindriye na saævaraæ Ãpajjati. GhÃnena gandhaæ ghÃyitvà nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ, 'yatvÃdhikaraïametaæ ghÃnindriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpanà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na paÂipajjati, na rakkhati ghÃnindriyaæ, ghÃnindriye na saævaraæ Ãpajjati. JivhÃya rasaæ sÃyitvà nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ, 'yatvÃdhikaraïametaæ1 jivhindriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpanà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na paÂipajjati, na rakkhati jivhindriyaæ, jivhindriye na saævaraæ Ãpajjati. KÃyena phoÂÂhabbaæ phusitvà nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ, 'yatvÃdhikaraïametaæ1 kÃyendriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpanà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na paÂipajjati, na rakkhati kÃyindriyaæ, kÃyindriye na saævaraæ Ãpajjati. ManasÃdhammaæ vi¤¤Ãya nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ, yatvÃdhikaraïametaæ manindriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpakà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na paÂipajjati, na rakkhati, manindriyaæ manindriye saævaraæ nÃpajjati. Evaæ bhikkhave bhikkhu na vaïaæ paÂicchÃdetà hoti. 5. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na dhÆmaæ kattà hoti: idha bhikkhave bhikkhu na yathÃsutaæ yathÃpariyantaæ dhammaæ vitthÃrena paresaæ desetà hoti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na dhÆmaæ kattà hoti. 6. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na titthaæ jÃnÃti: idha bhikkhave bhikkhu ye te bhikkhÆ bahussutà ÃgatÃgamà dhammadharà vinayadharà mÃtikÃdharÃ, te kÃlena kÃlaæ upasaækamitvà na paripucchati, na paripa¤hati, 'idaæ bhante kathaæ, imassa ko atthoti? Tassa te Ãyasmanto avivaÂa¤ceva na vivaranti, anuttÃnÅkata¤ca na uttÃnÅkaronti. Anekavivihitetasu ca kaÇkhÃÂhÃnÅyesu dhammesu kaÇkhaæ na paÂivinodenti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na titthaæ jÃnÃti. 7. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na pÅtaæ jÃnÃti: idha bhikkhave bhikkhu tathÃgatappavedite dhammavinaye desiyamÃne na labhati atthavedaæ, na labhati dhammavedaæ, na labhati dhammÆpasaæhitaæ pÃmujjaæ. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na pÅtaæ jÃnÃti. 8. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na vÅthiæ jÃnÃti: idha bhikkhave bhikkhu ariyaæ aÂÂhaÇgikaæ maggaæ yathÃbhÆtaæ nappajÃnÃti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na vÅthiæ jÃnÃti. 9. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na gocarakusalo hoti: idha bhikkhave bhikkhu cattÃro satipaÂÂhÃne yathÃbhÆtaæ nappajÃnÃti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na gocarakusalo hoti. 10. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu anavasesadohÅ hoti: idha bhikkhave bhikkhuæ saddhà gahapatikà abhihaÂÂhuæ pavÃrenti cÅvarapiï¬apÃtasenÃsanagilÃnapaccayabhesajjaparikkhÃrena. Tatra bhikkhu mattaæ na jÃnÃti paÂiggahanÃya, evaæ kho bhikkhave bhikkhu anavasesadohÅ hoti. 11. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu ye te bhikkhu therà ratta¤¤Æ cirapabbajità saÇgha pitaro saÇghaparinÃyakÃ, te na atireka pÆjÃya pÆjetà hoti. Idha bhikkhave bhikkhu ye te bhikkhu therà ratta¤¤Æ cirapabbajità saÇghapitaro saÇghaparinÃyakÃ, tesu na mettaæ kÃyakammaæ paccupaÂÂhÃpeti ÃvÅ ceva raho ca. Na mettaæ vacÅkammaæ paccupaÂÂhÃpeti ÃvÅ ceva raho ca. Na mettaæ manokammaæ pacacupaÂÂhÃpeti ÃvÅceva raho ca. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu ye te bhikkhÆ therà ratta¤¤Æ cirapabbajità saÇghapitaro saÇghaparinÃyakÃ, te na atireka pÆjÃya pÆjetà hoti. Imehi kho bhikkhave ekÃdasahi dhammehi samannÃgato bhikkhu abhabbo manasmiæ paÂinissaggÃnupassÅ viharituæ. 11. 3. 49 AniccÃnupassanà suttaæ EkÃdasahi bhikkhave aÇgehi samannÃgato gopÃlako abhabbo gogaïaæ pariharituæ phÃtikattuæ, katamehi ekÃdasahi: idha bhikkhave gopÃlako na rÆpa¤¤u hoti, na lakkhaïa kusalo hoti, na ÃsÃÂikaæ sÃÂetà hoti, na vaïaæ paÂicchÃdetà hoti, na dhÆmaæ kattà hoti, na titthaæ jÃnÃti, na pÅtaæ jÃnÃti, na vÅthiæ jÃnÃti, na gocarakusalo hoti, anavasesadohi ca hoti, ye te usabhà gopitaro goparinÃyakà te na atirekapÆjÃya pÆjetà hoti, imehi kho bhikkhave ekÃdasahi aÇgehi samannÃgato gopÃlako abhabbo gogaïaæ pariharituæ phÃtikattuæ. Evameva kho bhikkhave ekÃdasahi dhammehi samannÃgato bhikkhu abhabbo rÆpesu aniccÃnupassÅ viharituæ. Katamehi ekÃdasahi: Idha bhikkhave bhikkhu na rÆpa¤¤Æ hoti. Na lakkhaïakusalo hoti, na ÃsÃÂikaæ sÃÂetà hoti, na vaïaæ paÂicchÃdetà hoti, na dhÆmaæ kattà hoti, na titthaæ jÃnÃti, na pÅtaæ jÃnÃti, na gocarakusalo hoti. AnavasesadohÅ ca hoti. Ye te bhikkhu therà ratta¤¤Æ cirapabbajità saÇghapitaro saÇghaparinÃyakà te na atireka pÆjÃya pÆjetà hoti. 1. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na rÆpa¤¤Æ hoti: idha bhikkhave bhikkhu yaæ ki¤ci rÆpaæ sabbaæ taæ rÆpaæ cattÃri mahÃbhÆtÃni catunna¤ca mahÃbhÆtÃnaæ upÃdÃya rÆpanti yathÃbhÆtaæ nappajÃnÃti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhÆ na rÆpa¤¤Æ hoti. 2. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na lakkhaïakusalo hoti: idha bhikkhave bhikkhu, kamma lakkhaïo bÃlo, kammalakkhaïo paï¬ito'ti yathÃbhÆtaæ nappajÃnÃti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na lakkhaïakusalo hoti. 3. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na ÃsÃÂikaæ sÃÂetà hoti: idha bhikkhave bhikkhu uppannaæ kÃmavitakkaæ adhivÃseti nappajahati na vinodeti na byantÅkaroti na anabhÃvaæ gameti. Uppannaæ byÃpÃdavitakkaæ adhivÃseti nappajahati na vinodeti na byantÅkaroti na anabhÃvaæ gameti. Uppannaæ vihiæsÃvitakkaæ adhivÃseti nappajahati na vinodeti na byantÅkaroti, na anabhÃvaæ gameti. UppannÆppanne pÃpake akusale dhamme adhivÃseti nappajahati na vinodeti na byantÅkaroti na anabhÃvaæ gameti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na ÃsÃÂikaæ sÃÂetà hoti. 4. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na vaïaæ paÂicchÃdetà hoti: idha bhikkhave bhikkhu cakkhunà rÆpaæ disvà nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ, 'yatvÃdhikaraïametaæ cakkhundriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpakà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na paÂipajjati, na rakkhati cakkhundriyaæ, cakkhundriye na saævaraæ Ãpajjati. Sotena saddaæ sutvà nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ, 'yatvÃdhikaraïametaæ sotindriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpanà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na paÂipajjati, na rakkhati sotindriyaæ, sotindriye na saævaraæ Ãpajjati. GhÃnena gandhaæ ghÃyitvà nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ, 'yatvÃdhikaraïametaæ ghÃnindriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpanà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na paÂipajjati, na rakkhati ghÃnindriyaæ, ghÃnindriye na saævaraæ Ãpajjati. JivhÃya rasaæ sÃyitvà nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ, 'yatvÃdhikaraïametaæ1 jivhindriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpanà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na paÂipajjati, na rakkhati jivhindriyaæ, jivhindriye na saævaraæ Ãpajjati. KÃyena phoÂÂhabbaæ phusitvà nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ, 'yatvÃdhikaraïametaæ1 kÃyendriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpanà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na paÂipajjati, na rakkhati kÃyindriyaæ, kÃyindriye na saævaraæ Ãpajjati. ManasÃdhammaæ vi¤¤Ãya nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ, yatvÃdhikaraïametaæ manindriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpakà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na paÂipajjati, na rakkhati, manindriyaæ manindriye saævaraæ nÃpajjati. Evaæ bhikkhave bhikkhu na vaïaæ paÂicchÃdetà hoti. 5. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na dhÆmaæ kattà hoti: idha bhikkhave bhikkhu na yathÃsutaæ yathÃpariyantaæ dhammaæ vitthÃrena paresaæ desetà hoti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na dhÆmaæ kattà hoti. 6. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na titthaæ jÃnÃti: idha bhikkhave bhikkhu ye te bhikkhÆ bahussutà ÃgatÃgamà dhammadharà vinayadharà mÃtikÃdharÃ, te kÃlena kÃlaæ upasaækamitvà na paripucchati, na paripa¤hati, 'idaæ bhante kathaæ, imassa ko atthoti? Tassa te Ãyasmanto avivaÂa¤ceva na vivaranti, anuttÃnÅkata¤ca na uttÃnÅkaronti. Anekavivihitetasu ca kaÇkhÃÂhÃnÅyesu dhammesu kaÇkhaæ na paÂivinodenti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na titthaæ jÃnÃti. 7. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na pÅtaæ jÃnÃti: idha bhikkhave bhikkhu tathÃgatappavedite dhammavinaye desiyamÃne na labhati atthavedaæ, na labhati dhammavedaæ, na labhati dhammÆpasaæhitaæ pÃmujjaæ. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na pÅtaæ jÃnÃti. 8. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na vÅthiæ jÃnÃti: idha bhikkhave bhikkhu ariyaæ aÂÂhaÇgikaæ maggaæ yathÃbhÆtaæ nappajÃnÃti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na vÅthiæ jÃnÃti. 9. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na gocarakusalo hoti: idha bhikkhave bhikkhu cattÃro satipaÂÂhÃne yathÃbhÆtaæ nappajÃnÃti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na gocarakusalo hoti. 10. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu anavasesadohÅ hoti: idha bhikkhave bhikkhuæ saddhà gahapatikà abhihaÂÂhuæ pavÃrenti cÅvarapiï¬apÃtasenÃsanagilÃnapaccayabhesajjaparikkhÃrena. Tatra bhikkhu mattaæ na jÃnÃti paÂiggahanÃya, evaæ kho bhikkhave bhikkhu anavasesadohÅ hoti. 11. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu ye te bhikkhu therà ratta¤¤Æ cirapabbajità saÇgha pitaro saÇghaparinÃyakÃ, te na atireka pÆjÃya pÆjetà hoti. Idha bhikkhave bhikkhu ye te bhikkhu therà ratta¤¤Æ cirapabbajità saÇghapitaro saÇghaparinÃyakÃ, tesu na mettaæ kÃyakammaæ paccupaÂÂhÃpeti ÃvÅ ceva raho ca. Na mettaæ vacÅkammaæ paccupaÂÂhÃpeti ÃvÅ ceva raho ca. Na mettaæ manokammaæ pacacupaÂÂhÃpeti ÃvÅceva raho ca. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu ye te bhikkhÆ therà ratta¤¤Æ cirapabbajità saÇghapitaro saÇghaparinÃyakÃ, te na atireka pÆjÃya pÆjetà hoti. Imehi kho bhikkhave ekÃdasahi dhammehi samannÃgato bhikkhu abhabbo rÆpesu aniccÃnupassÅ viharituæ. 11. 03. 50 DukkhÃnupassanà suttaæ EkÃdasahi bhikkhave aÇgehi samannÃgato gopÃlako abhabbo gogaïaæ pariharituæ phÃtikattuæ, katamehi ekÃdasahi: idha bhikkhave gopÃlako na kà na rÆpa¤¤u hoti, na lakkhaïa kusalo hoti, na ÃsÃÂikaæ sÃÂetà hoti, na vaïaæ paÂicchÃdetà hoti, na dhÆmaæ kattà hoti, na titthaæ jÃnÃti, na pÅtaæ jÃnÃti, na vÅthiæ jÃnÃti, na gocarakusalo hoti, anavasesadohi ca hoti, ye te usabhà gopitaro goparinÃyakà te na atirekapÆjÃya pÆjetà hoti, imehi kho bhikkhave ekÃdasahi aÇgehi samannÃgato gopÃlako abhabbo gogaïaæ pariharituæ phÃtikattuæ. Evameva kho bhikkhave ekÃdasahi dhammehi samannÃgato bhikkhu abhabbo rÆpesu dukkhÃnupassÅ viharituæ. Katamehi ekÃdasahi: Idha bhikkhave bhikkhu na rÆpa¤¤Æ hoti. Na lakkhaïakusalo hoti, na ÃsÃÂikaæ sÃÂetà hoti, na vaïaæ paÂicchÃdetà hoti, na dhÆmaæ kattà hoti, na titthaæ jÃnÃti, na pÅtaæ jÃnÃti, na gocarakusalo hoti. AnavasesadohÅ ca hoti. Ye te bhikkhu therà ratta¤¤Æ cirapabbajità saÇghapitaro saÇghaparinÃyakà te na atireka pÆjÃya pÆjetà hoti. 1. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na rÆpa¤¤Æ hoti: idha bhikkhave bhikkhu yaæ ki¤ci rÆpaæ sabbaæ taæ rÆpaæ cattÃri mahÃbhÆtÃni catunna¤ca mahÃbhÆtÃnaæ upÃdÃya rÆpanti yathÃbhÆtaæ nappajÃnÃti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhÆ na rÆpa¤¤Æ hoti. 2. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na lakkhaïakusalo hoti: idha bhikkhave bhikkhu, kamma lakkhaïo bÃlo, kammalakkhaïo paï¬ito'ti yathÃbhÆtaæ nappajÃnÃti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na lakkhaïakusalo hoti. 3. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na ÃsÃÂikaæ sÃÂetà hoti: idha bhikkhave bhikkhu uppannaæ kÃmavitakkaæ adhivÃseti nappajahati na vinodeti na byantÅkaroti na anabhÃvaæ gameti. Uppannaæ byÃpÃdavitakkaæ adhivÃseti nappajahati na vinodeti na byantÅkaroti na anabhÃvaæ gameti. Uppannaæ vihiæsÃvitakkaæ adhivÃseti nappajahati na vinodeti na byantÅkaroti, na anabhÃvaæ gameti. UppannÆppanne pÃpake akusale dhamme adhivÃseti nappajahati na vinodeti na byantÅkaroti na anabhÃvaæ gameti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na ÃsÃÂikaæ sÃÂetà hoti. 4. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na vaïaæ paÂicchÃdetà hoti: idha bhikkhave bhikkhu cakkhunà rÆpaæ disvà nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ, 'yatvÃdhikaraïametaæ cakkhundriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpakà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na paÂipajjati, na rakkhati cakkhundriyaæ, cakkhundriye na saævaraæ Ãpajjati. Sotena saddaæ sutvà nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ, 'yatvÃdhikaraïametaæ sotindriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpanà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na paÂipajjati, na rakkhati sotindriyaæ, sotindriye na saævaraæ Ãpajjati. GhÃnena gandhaæ ghÃyitvà nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ, 'yatvÃdhikaraïametaæ ghÃnindriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpanà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na paÂipajjati, na rakkhati ghÃnindriyaæ, ghÃnindriye na saævaraæ Ãpajjati. JivhÃya rasaæ sÃyitvà nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ, 'yatvÃdhikaraïametaæ1 jivhindriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpanà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na paÂipajjati, na rakkhati jivhindriyaæ, jivhindriye na saævaraæ Ãpajjati. KÃyena phoÂÂhabbaæ phusitvà nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ, 'yatvÃdhikaraïametaæ1 kÃyendriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpanà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na paÂipajjati, na rakkhati kÃyindriyaæ, kÃyindriye na saævaraæ Ãpajjati. ManasÃdhammaæ vi¤¤Ãya nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ, yatvÃdhikaraïametaæ manindriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpakà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na paÂipajjati, na rakkhati, manindriyaæ manindriye saævaraæ nÃpajjati. Evaæ bhikkhave bhikkhu na vaïaæ paÂicchÃdetà hoti. 5. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na dhÆmaæ kattà hoti: idha bhikkhave bhikkhu na yathÃsutaæ yathÃpariyantaæ dhammaæ vitthÃrena paresaæ desetà hoti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na dhÆmaæ kattà hoti. 6. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na titthaæ jÃnÃti: idha bhikkhave bhikkhu ye te bhikkhÆ bahussutà ÃgatÃgamà dhammadharà vinayadharà mÃtikÃdharÃ, te kÃlena kÃlaæ upasaækamitvà na paripucchati, na paripa¤hati, 'idaæ bhante kathaæ, imassa ko atthoti? Tassa te Ãyasmanto avivaÂa¤ceva na vivaranti, anuttÃnÅkata¤ca na uttÃnÅkaronti. Anekavivihitetasu ca kaÇkhÃÂhÃnÅyesu dhammesu kaÇkhaæ na paÂivinodenti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na titthaæ jÃnÃti. 7. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na pÅtaæ jÃnÃti: idha bhikkhave bhikkhu tathÃgatappavedite dhammavinaye desiyamÃne na labhati atthavedaæ, na labhati dhammavedaæ, na labhati dhammÆpasaæhitaæ pÃmujjaæ. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na pÅtaæ jÃnÃti. 8. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na vÅthiæ jÃnÃti: idha bhikkhave bhikkhu ariyaæ aÂÂhaÇgikaæ maggaæ yathÃbhÆtaæ nappajÃnÃti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na vÅthiæ jÃnÃti. 9. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na gocarakusalo hoti: idha bhikkhave bhikkhu cattÃro satipaÂÂhÃne yathÃbhÆtaæ nappajÃnÃti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na gocarakusalo hoti. 10. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu anavasesadohÅ hoti: idha bhikkhave bhikkhuæ saddhà gahapatikà abhihaÂÂhuæ pavÃrenti cÅvarapiï¬apÃtasenÃsanagilÃnapaccayabhesajjaparikkhÃrena. Tatra bhikkhu mattaæ na jÃnÃti paÂiggahanÃya, evaæ kho bhikkhave bhikkhu anavasesadohÅ hoti. 11. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu ye te bhikkhu therà ratta¤¤Æ cirapabbajità saÇgha pitaro saÇghaparinÃyakÃ, te na atireka pÆjÃya pÆjetà hoti. Idha bhikkhave bhikkhu ye te bhikkhu therà ratta¤¤Æ cirapabbajità saÇghapitaro saÇghaparinÃyakÃ, tesu na mettaæ kÃyakammaæ paccupaÂÂhÃpeti ÃvÅ ceva raho ca. Na mettaæ vacÅkammaæ paccupaÂÂhÃpeti ÃvÅ ceva raho ca. Na mettaæ manokammaæ pacacupaÂÂhÃpeti ÃvÅceva raho ca. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu ye te bhikkhu therà ratta¤¤Æ cirapabbajità saÇghapitaro saÇghaparinÃyakÃ, te na atirekapÆjÃya pÆjetà ho ti. Imehi kho bhikkhave bhikkhu ekÃdasahi dhammehi samannÃgato bhikkhu abhabbo rÆpesu dukkhÃnupassÅ viharituæ. 11. 03. 51 AnattÃnupassanà suttaæ EkÃdasahi bhikkhave aÇgehi samannÃgato gopÃlako abhabbo gogaïaæ pariharituæ phÃtikattuæ, katamehi ekÃdasahi: idha bhikkhave gopÃlako na kà na rÆpa¤¤u hoti, na lakkhaïa kusalo hoti, na ÃsÃÂikaæ sÃÂetà hoti, na vaïaæ paÂicchÃdetà hoti, na dhÆmaæ kattà hoti, na titthaæ jÃnÃti, na pÅtaæ jÃnÃti, na vÅthiæ jÃnÃti, na gocarakusalo hoti, anavasesadohi ca hoti, ye te usabhà gopitaro goparinÃyakà te na atirekapÆjÃya pÆjetà hoti, imehi kho bhikkhave ekÃdasahi aÇgehi samannÃgato gopÃlako abhabbo gogaïaæ pariharituæ phÃtikattuæ. Evameva kho bhikkhave ekÃdasahi dhammehi samannÃgato bhikkhu abhabbo rÆpesu anattÃnupassÅ viharituæ. Katamehi ekÃdasahi: Idha bhikkhave bhikkhu na rÆpa¤¤Æ hoti. Na lakkhaïakusalo hoti, na ÃsÃÂikaæ sÃÂetà hoti, na vaïaæ paÂicchÃdetà hoti, na dhÆmaæ kattà hoti, na titthaæ jÃnÃti, na pÅtaæ jÃnÃti, na gocarakusalo hoti. AnavasesadohÅ ca hoti. Ye te bhikkhu therà ratta¤¤Æ cirapabbajità saÇghapitaro saÇghaparinÃyakà te na atireka pÆjÃya pÆjetà hoti. 1. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na rÆpa¤¤Æ hoti: idha bhikkhave bhikkhu yaæ ki¤ci rÆpaæ sabbaæ taæ rÆpaæ cattÃri mahÃbhÆtÃni catunna¤ca mahÃbhÆtÃnaæ upÃdÃya rÆpanti yathÃbhÆtaæ nappajÃnÃti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhÆ na rÆpa¤¤Æ hoti. 2. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na lakkhaïakusalo hoti: idha bhikkhave bhikkhu, kamma lakkhaïo bÃlo, kammalakkhaïo paï¬ito'ti yathÃbhÆtaæ nappajÃnÃti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na lakkhaïakusalo hoti. 3. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na ÃsÃÂikaæ sÃÂetà hoti: idha bhikkhave bhikkhu uppannaæ kÃmavitakkaæ adhivÃseti nappajahati na vinodeti na byantÅkaroti na anabhÃvaæ gameti. Uppannaæ byÃpÃdavitakkaæ adhivÃseti nappajahati na vinodeti na byantÅkaroti na anabhÃvaæ gameti. Uppannaæ vihiæsÃvitakkaæ adhivÃseti nappajahati na vinodeti na byantÅkaroti, na anabhÃvaæ gameti. UppannÆppanne pÃpake akusale dhamme adhivÃseti nappajahati na vinodeti na byantÅkaroti na anabhÃvaæ gameti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na ÃsÃÂikaæ sÃÂetà hoti. 4. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na vaïaæ paÂicchÃdetà hoti: idha bhikkhave bhikkhu cakkhunà rÆpaæ disvà nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ, 'yatvÃdhikaraïametaæ cakkhundriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpakà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na paÂipajjati, na rakkhati cakkhundriyaæ, cakkhundriye na saævaraæ Ãpajjati. Sotena saddaæ sutvà nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ, 'yatvÃdhikaraïametaæ sotindriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpanà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na paÂipajjati, na rakkhati sotindriyaæ, sotindriye na saævaraæ Ãpajjati. GhÃnena gandhaæ ghÃyitvà nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ, 'yatvÃdhikaraïametaæ ghÃnindriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpanà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na paÂipajjati, na rakkhati ghÃnindriyaæ, ghÃnindriye na saævaraæ Ãpajjati. JivhÃya rasaæ sÃyitvà nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ, 'yatvÃdhikaraïametaæ1 jivhindriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpanà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na paÂipajjati, na rakkhati jivhindriyaæ, jivhindriye na saævaraæ Ãpajjati. KÃyena phoÂÂhabbaæ phusitvà nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ, 'yatvÃdhikaraïametaæ1 kÃyendriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpanà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na paÂipajjati, na rakkhati kÃyindriyaæ, kÃyindriye na saævaraæ Ãpajjati. ManasÃdhammaæ vi¤¤Ãya nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ, yatvÃdhikaraïametaæ manindriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpakà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na paÂipajjati, na rakkhati, manindriyaæ manindriye saævaraæ nÃpajjati. Evaæ bhikkhave bhikkhu na vaïaæ paÂicchÃdetà hoti. 5. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na dhÆmaæ kattà hoti: idha bhikkhave bhikkhu na yathÃsutaæ yathÃpariyantaæ dhammaæ vitthÃrena paresaæ desetà hoti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na dhÆmaæ kattà hoti. 6. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na titthaæ jÃnÃti: idha bhikkhave bhikkhu ye te bhikkhÆ bahussutà ÃgatÃgamà dhammadharà vinayadharà mÃtikÃdharÃ, te kÃlena kÃlaæ upasaækamitvà na paripucchati, na paripa¤hati, 'idaæ bhante kathaæ, imassa ko atthoti? Tassa te Ãyasmanto avivaÂa¤ceva na vivaranti, anuttÃnÅkata¤ca na uttÃnÅkaronti. Anekavivihitetasu ca kaÇkhÃÂhÃnÅyesu dhammesu kaÇkhaæ na paÂivinodenti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na titthaæ jÃnÃti. 7. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na pÅtaæ jÃnÃti: idha bhikkhave bhikkhu tathÃgatappavedite dhammavinaye desiyamÃne na labhati atthavedaæ, na labhati dhammavedaæ, na labhati dhammÆpasaæhitaæ pÃmujjaæ. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na pÅtaæ jÃnÃti. 8. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na vÅthiæ jÃnÃti: idha bhikkhave bhikkhu ariyaæ aÂÂhaÇgikaæ maggaæ yathÃbhÆtaæ nappajÃnÃti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na vÅthiæ jÃnÃti. 9. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na gocarakusalo hoti: idha bhikkhave bhikkhu cattÃro satipaÂÂhÃne yathÃbhÆtaæ nappajÃnÃti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na gocarakusalo hoti. 10. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu anavasesadohÅ hoti: idha bhikkhave bhikkhuæ saddhà gahapatikà abhihaÂÂhuæ pavÃrenti cÅvarapiï¬apÃtasenÃsanagilÃnapaccayabhesajjaparikkhÃrena. Tatra bhikkhu mattaæ na jÃnÃti paÂiggahanÃya, evaæ kho bhikkhave bhikkhu anavasesadohÅ hoti. 11. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu ye te bhikkhu therà ratta¤¤Æ cirapabbajità saÇgha pitaro saÇghaparinÃyakÃ, te na atireka pÆjÃya pÆjetà hoti. Idha bhikkhave bhikkhu ye te bhikkhu therà ratta¤¤Æ cirapabbajità saÇghapitaro saÇghaparinÃyakÃ, tesu na mettaæ kÃyakammaæ paccupaÂÂhÃpeti ÃvÅ ceva raho ca. Na mettaæ vacÅkammaæ paccupaÂÂhÃpeti ÃvÅ ceva raho ca. Na mettaæ manokammaæ pacacupaÂÂhÃpeti ÃvÅceva raho ca. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu ye te bhikkhu therà ratta¤¤Æ cirapabbajità saÇghapitaro saÇghaparinÃyakÃ, te na atirekapÆjÃya pÆjetà ho ti. Imehi kho bhikkhave bhikkhu ekÃdasahi dhammehi samannÃgato bhikkhu abhabbo rÆpesu anattÃnupassÅ viharituæ. 11. 03. 52 KhayÃnupassanà suttaæ EkÃdasahi bhikkhave aÇgehi samannÃgato gopÃlako abhabbo gogaïaæ pariharituæ phÃtikattuæ, katamehi ekÃdasahi: idha bhikkhave gopÃlako na kà na rÆpa¤¤u hoti, na lakkhaïa kusalo hoti, na ÃsÃÂikaæ sÃÂetà hoti, na vaïaæ paÂicchÃdetà hoti, na dhÆmaæ kattà hoti, na titthaæ jÃnÃti, na pÅtaæ jÃnÃti, na vÅthiæ jÃnÃti, na gocarakusalo hoti, anavasesadohi ca hoti, ye te usabhà gopitaro goparinÃyakà te na atirekapÆjÃya pÆjetà hoti, imehi kho bhikkhave ekÃdasahi aÇgehi samannÃgato gopÃlako abhabbo gogaïaæ pariharituæ phÃtikattuæ. Evameva kho bhikkhave ekÃdasahi dhammehi samannÃgato bhikkhu abhabbo rÆpesu khayÃnupassÅ viharituæ. Katamehi ekÃdasahi: Idha bhikkhave bhikkhu na rÆpa¤¤Æ hoti. Na lakkhaïakusalo hoti, na ÃsÃÂikaæ sÃÂetà hoti, na vaïaæ paÂicchÃdetà hoti, na dhÆmaæ kattà hoti, na titthaæ jÃnÃti, na pÅtaæ jÃnÃti, na gocarakusalo hoti. AnavasesadohÅ ca hoti. Ye te bhikkhu therà ratta¤¤Æ cirapabbajità saÇghapitaro saÇghaparinÃyakà te na atireka pÆjÃya pÆjetà hoti. 1. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na rÆpa¤¤Æ hoti: idha bhikkhave bhikkhu yaæ ki¤ci rÆpaæ sabbaæ taæ rÆpaæ cattÃri mahÃbhÆtÃni catunna¤ca mahÃbhÆtÃnaæ upÃdÃya rÆpanti yathÃbhÆtaæ nappajÃnÃti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhÆ na rÆpa¤¤Æ hoti. 2. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na lakkhaïakusalo hoti: idha bhikkhave bhikkhu, kamma lakkhaïo bÃlo, kammalakkhaïo paï¬ito'ti yathÃbhÆtaæ nappajÃnÃti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na lakkhaïakusalo hoti. 3. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na ÃsÃÂikaæ sÃÂetà hoti: idha bhikkhave bhikkhu uppannaæ kÃmavitakka adhivÃseti nappajahati na vinodeti na byantÅkaroti na anabhÃvaæ gameti. Uppannaæ byÃpÃdavitakkaæ adhivÃseti nappajahati na vinodeti na byantÅkaroti na anabhÃvaæ gameti. Uppannaæ vihiæsÃvitakkaæ adhivÃseti nappajahati na vinodeti na byantÅkaroti, na anabhÃvaæ gameti. UppannÆppanne pÃpake akusale dhamme adhivÃseti nappajahati na vinodeti na byantÅkaroti na anabhÃvaæ gameti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na ÃsÃÂikaæ sÃÂetà hoti. 4. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na vaïaæ paÂicchÃdetà hoti: idha bhikkhave bhikkhu cakkhunà rÆpaæ disvà nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ, 'yatvÃdhikaraïametaæ cakkhundriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpakà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na paÂipajjati, na rakkhati cakkhundriyaæ, cakkhundriye na saævaraæ Ãpajjati. Sotena saddaæ sutvà nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ, 'yatvÃdhikaraïametaæ sotindriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpanà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na paÂipajjati, na rakkhati sotindriyaæ, sotindriye na saævaraæ Ãpajjati. GhÃnena gandhaæ ghÃyitvà nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ, 'yatvÃdhikaraïametaæ ghÃnindriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpanà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na paÂipajjati, na rakkhati ghÃnindriyaæ, ghÃnindriye na saævaraæ Ãpajjati. JivhÃya rasaæ sÃyitvà nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ, 'yatvÃdhikaraïametaæ1 jivhindriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpanà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na paÂipajjati, na rakkhati jivhindriyaæ, jivhindriye na saævaraæ Ãpajjati. KÃyena phoÂÂhabbaæ phusitvà nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ, 'yatvÃdhikaraïametaæ1 kÃyendriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpanà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na paÂipajjati, na rakkhati kÃyindriyaæ, kÃyindriye na saævaraæ Ãpajjati. ManasÃdhammaæ vi¤¤Ãya nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ, yatvÃdhikaraïametaæ manindriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpakà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na paÂipajjati, na rakkhati, manindriyaæ manindriye saævaraæ nÃpajjati. Evaæ bhikkhave bhikkhu na vaïaæ paÂicchÃdetà hoti. 5. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na dhÆmaæ kattà hoti: idha bhikkhave bhikkhu na yathÃsutaæ yathÃpariyantaæ dhammaæ vitthÃrena paresaæ desetà hoti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na dhÆmaæ kattà hoti. 6. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na titthaæ jÃnÃti: idha bhikkhave bhikkhu ye te bhikkhÆ bahussutà ÃgatÃgamà dhammadharà vinayadharà mÃtikÃdharÃ, te kÃlena kÃlaæ upasaækamitvà na paripucchati, na paripa¤hati, 'idaæ bhante kathaæ, imassa ko atthoti? Tassa te Ãyasmanto avivaÂa¤ceva na vivaranti, anuttÃnÅkata¤ca na uttÃnÅkaronti. Anekavivihitetasu ca kaÇkhÃÂhÃnÅyesu dhammesu kaÇkhaæ na paÂivinodenti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na titthaæ jÃnÃti. 7. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na pÅtaæ jÃnÃti: idha bhikkhave bhikkhu tathÃgatappavedite dhammavinaye desiyamÃne na labhati atthavedaæ, na labhati dhammavedaæ, na labhati dhammÆpasaæhitaæ pÃmujjaæ. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na pÅtaæ jÃnÃti. 8. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na vÅthiæ jÃnÃti: idha bhikkhave bhikkhu ariyaæ aÂÂhaÇgikaæ maggaæ yathÃbhÆtaæ nappajÃnÃti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na vÅthiæ jÃnÃti. 9. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na gocarakusalo hoti: idha bhikkhave bhikkhu cattÃro satipaÂÂhÃne yathÃbhÆtaæ nappajÃnÃti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na gocarakusalo hoti. 10. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu anavasesadohÅ hoti: idha bhikkhave bhikkhuæ saddhà gahapatikà abhihaÂÂhuæ pavÃrenti cÅvarapiï¬apÃtasenÃsanagilÃnapaccayabhesajjaparikkhÃrena. Tatra bhikkhu mattaæ na jÃnÃti paÂiggahanÃya, evaæ kho bhikkhave bhikkhu anavasesadohÅ hoti. 11. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu ye te bhikkhu therà ratta¤¤Æ cirapabbajità saÇgha pitaro saÇghaparinÃyakÃ, te na atireka pÆjÃya pÆjetà hoti. Idha bhikkhave bhikkhu ye te bhikkhu therà ratta¤¤Æ cirapabbajità saÇghapitaro saÇghaparinÃyakÃ, tesu na mettaæ kÃyakammaæ paccupaÂÂhÃpeti ÃvÅ ceva raho ca. Na mettaæ vacÅkammaæ paccupaÂÂhÃpeti ÃvÅ ceva raho ca. Na mettaæ manokammaæ pacacupaÂÂhÃpeti ÃvÅceva raho ca. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu ye te bhikkhu therà ratta¤¤Æ cirapabbajità saÇghapitaro saÇghaparinÃyakÃ, te na atirekapÆjÃya pÆjetà ho ti. Imehi kho bhikkhave bhikkhu ekÃdasahi dhammehi samannÃgato bhikkhu abhabbo rÆpesu khayÃnupassÅ viharituæ. 11. 03. 53 VayÃnupassanà suttaæ EkÃdasahi bhikkhave aÇgehi samannÃgato gopÃlako abhabbo gogaïaæ pariharituæ phÃtikattuæ, katamehi ekÃdasahi: idha bhikkhave gopÃlako na kà na rÆpa¤¤u hoti, na lakkhaïa kusalo hoti, na ÃsÃÂikaæ sÃÂetà hoti, na vaïaæ paÂicchÃdetà hoti, na dhÆmaæ kattà hoti, na titthaæ jÃnÃti, na pÅtaæ jÃnÃti, na vÅthiæ jÃnÃti, na gocarakusalo hoti, anavasesadohi ca hoti, ye te usabhà gopitaro goparinÃyakà te na atirekapÆjÃya pÆjetà hoti, imehi kho bhikkhave ekÃdasahi aÇgehi samannÃgato gopÃlako abhabbo gogaïaæ pariharituæ phÃtikattuæ. Evameva kho bhikkhave ekÃdasahi dhammehi samannÃgato bhikkhu abhabbo rÆpesu vayÃnupassÅ viharituæ. Katamehi ekÃdasahi: Idha bhikkhave bhikkhu na rÆpa¤¤Æ hoti. Na lakkhaïakusalo hoti, na ÃsÃÂikaæ sÃÂetà hoti, na vaïaæ paÂicchÃdetà hoti, na dhÆmaæ kattà hoti, na titthaæ jÃnÃti, na pÅtaæ jÃnÃti, na gocarakusalo hoti. AnavasesadohÅ ca hoti. Ye te bhikkhu therà ratta¤¤Æ cirapabbajità saÇghapitaro saÇghaparinÃyakà te na atireka pÆjÃya pÆjetà hoti. 1. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na rÆpa¤¤Æ hoti: idha bhikkhave bhikkhu yaæ ki¤ci rÆpaæ sabbaæ taæ rÆpaæ cattÃri mahÃbhÆtÃni catunna¤ca mahÃbhÆtÃnaæ upÃdÃya rÆpanti yathÃbhÆtaæ nappajÃnÃti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhÆ na rÆpa¤¤Æ hoti. 2. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na lakkhaïakusalo hoti: idha bhikkhave bhikkhu, kamma lakkhaïo bÃlo, kammalakkhaïo paï¬ito'ti yathÃbhÆtaæ nappajÃnÃti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na lakkhaïakusalo hoti. 3. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na ÃsÃÂikaæ sÃÂetà hoti: idha bhikkhave bhikkhu uppannaæ kÃmavitakkaæ adhivÃseti nappajahati na vinodeti na byantÅkaroti na anabhÃvaæ gameti. Uppannaæ byÃpÃdavitakkaæ adhivÃseti nappajahati na vinodeti na byantÅkaroti na anabhÃvaæ gameti. Uppannaæ vihiæsÃvitakkaæ adhivÃseti nappajahati na vinodeti na byantÅkaroti, na anabhÃvaæ gameti. UppannÆppanne pÃpake akusale dhamme adhivÃseti nappajahati na vinodeti na byantÅkaroti na anabhÃvaæ gameti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na ÃsÃÂikaæ sÃÂetà hoti. 4. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na vaïaæ paÂicchÃdetà hoti: idha bhikkhave bhikkhu cakkhunà rÆpaæ disvà nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ, 'yatvÃdhikaraïametaæ cakkhundriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpakà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na paÂipajjati, na rakkhati cakkhundriyaæ, cakkhundriye na saævaraæ Ãpajjati. Sotena saddaæ sutvà nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ, 'yatvÃdhikaraïametaæ sotindriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpanà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na paÂipajjati, na rakkhati sotindriyaæ, sotindriye na saævaraæ Ãpajjati. GhÃnena gandhaæ ghÃyitvà nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ, 'yatvÃdhikaraïametaæ ghÃnindriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpanà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na paÂipajjati, na rakkhati ghÃnindriyaæ, ghÃnindriye na saævaraæ Ãpajjati. JivhÃya rasaæ sÃyitvà nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ, 'yatvÃdhikaraïametaæ1 jivhindriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpanà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na paÂipajjati, na rakkhati jivhindriyaæ, jivhindriye na saævaraæ Ãpajjati. KÃyena phoÂÂhabbaæ phusitvà nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ, 'yatvÃdhikaraïametaæ1 kÃyendriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpanà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na paÂipajjati, na rakkhati kÃyindriyaæ, kÃyindriye na saævaraæ Ãpajjati. ManasÃdhammaæ vi¤¤Ãya nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ, yatvÃdhikaraïametaæ manindriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpakà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na paÂipajjati, na rakkhati, manindriyaæ manindriye saævaraæ nÃpajjati. Evaæ bhikkhave bhikkhu na vaïaæ paÂicchÃdetà hoti. 5. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na dhÆmaæ kattà hoti: idha bhikkhave bhikkhu na yathÃsutaæ yathÃpariyantaæ dhammaæ vitthÃrena paresaæ desetà hoti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na dhÆmaæ kattà hoti. 6. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na titthaæ jÃnÃti: idha bhikkhave bhikkhu ye te bhikkhÆ bahussutà ÃgatÃgamà dhammadharà vinayadharà mÃtikÃdharÃ, te kÃlena kÃlaæ upasaækamitvà na paripucchati, na paripa¤hati, 'idaæ bhante kathaæ, imassa ko atthoti? Tassa te Ãyasmanto avivaÂa¤ceva na vivaranti, anuttÃnÅkata¤ca na uttÃnÅkaronti. Anekavivihitetasu ca kaÇkhÃÂhÃnÅyesu dhammesu kaÇkhaæ na paÂivinodenti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na titthaæ jÃnÃti. 7. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na pÅtaæ jÃnÃti: idha bhikkhave bhikkhu tathÃgatappavedite dhammavinaye desiyamÃne na labhati atthavedaæ, na labhati dhammavedaæ, na labhati dhammÆpasaæhitaæ pÃmujjaæ. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na pÅtaæ jÃnÃti. 8. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na vÅthiæ jÃnÃti: idha bhikkhave bhikkhu ariyaæ aÂÂhaÇgikaæ maggaæ yathÃbhÆtaæ nappajÃnÃti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na vÅthiæ jÃnÃti. 9. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na gocarakusalo hoti: idha bhikkhave bhikkhu cattÃro satipaÂÂhÃne yathÃbhÆtaæ nappajÃnÃti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na gocarakusalo hoti. 10. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu anavasesadohÅ hoti: idha bhikkhave bhikkhuæ saddhà gahapatikà abhihaÂÂhuæ pavÃrenti cÅvarapiï¬apÃtasenÃsanagilÃnapaccayabhesajjaparikkhÃrena. Tatra bhikkhu mattaæ na jÃnÃti paÂiggahanÃya, evaæ kho bhikkhave bhikkhu anavasesadohÅ hoti. 11. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu ye te bhikkhu therà ratta¤¤Æ cirapabbajità saÇgha pitaro saÇghaparinÃyakÃ, te na atireka pÆjÃya pÆjetà hoti. Idha bhikkhave bhikkhu ye te bhikkhu therà ratta¤¤Æ cirapabbajità saÇghapitaro saÇghaparinÃyakÃ, tesu na mettaæ kÃyakammaæ paccupaÂÂhÃpeti ÃvÅ ceva raho ca. Na mettaæ vacÅkammaæ paccupaÂÂhÃpeti ÃvÅ ceva raho ca. Na mettaæ manokammaæ pacacupaÂÂhÃpeti ÃvÅceva raho ca. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu ye te bhikkhu therà ratta¤¤Æ cirapabbajità saÇghapitaro saÇghaparinÃyakÃ, te na atirekapÆjÃya pÆjetà ho ti. Imehi kho bhikkhave bhikkhu ekÃdasahi dhammehi samannÃgato bhikkhu abhabbo rÆpesu vayÃnupassÅ viharituæ. 11. 03. 54 VirÃgÃnupassanà suttaæ EkÃdasahi bhikkhave aÇgehi samannÃgato gopÃlako abhabbo gogaïaæ pariharituæ phÃtikattuæ, katamehi ekÃdasahi: idha bhikkhave gopÃlako na kà na rÆpa¤¤u hoti, na lakkhaïa kusalo hoti, na ÃsÃÂikaæ sÃÂetà hoti, na vaïaæ paÂicchÃdetà hoti, na dhÆmaæ kattà hoti, na titthaæ jÃnÃti, na pÅtaæ jÃnÃti, na vÅthiæ jÃnÃti, na gocarakusalo hoti, anavasesadohi ca hoti, ye te usabhà gopitaro goparinÃyakà te na atirekapÆjÃya pÆjetà hoti, imehi kho bhikkhave ekÃdasahi aÇgehi samannÃgato gopÃlako abhabbo gogaïaæ pariharituæ phÃtikattuæ. Evameva kho bhikkhave ekÃdasahi dhammehi samannÃgato bhikkhu abhabbo rÆpesu virÃgÃnupassÅ viharituæ. Katamehi ekÃdasahi: Idha bhikkhave bhikkhu na rÆpa¤¤Æ hoti. Na lakkhaïakusalo hoti, na ÃsÃÂikaæ sÃÂetà hoti, na vaïaæ paÂicchÃdetà hoti, na dhÆmaæ kattà hoti, na titthaæ jÃnÃti, na pÅtaæ jÃnÃti, na gocarakusalo hoti. AnavasesadohÅ ca hoti. Ye te bhikkhu therà ratta¤¤Æ cirapabbajità saÇghapitaro saÇghaparinÃyakà te na atireka pÆjÃya pÆjetà hoti. 1. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na rÆpa¤¤Æ hoti: idha bhikkhave bhikkhu yaæ ki¤ci rÆpaæ sabbaæ taæ rÆpaæ cattÃri mahÃbhÆtÃni catunna¤ca mahÃbhÆtÃnaæ upÃdÃya rÆpanti yathÃbhÆtaæ nappajÃnÃti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhÆ na rÆpa¤¤Æ hoti. 2. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na lakkhaïakusalo hoti: idha bhikkhave bhikkhu, kamma lakkhaïo bÃlo, kammalakkhaïo paï¬ito'ti yathÃbhÆtaæ nappajÃnÃti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na lakkhaïakusalo hoti. 3. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na ÃsÃÂikaæ sÃÂetà hoti: idha bhikkhave bhikkhu uppannaæ kÃmavitakkaæ adhivÃseti nappajahati na vinodeti na byantÅkaroti na anabhÃvaæ gameti. Uppannaæ byÃpÃdavitakkaæ adhivÃseti nappajahati na vinodeti na byantÅkaroti na anabhÃvaæ gameti. Uppannaæ vihiæsÃvitakkaæ adhivÃseti nappajahati na vinodeti na byantÅkaroti, na anabhÃvaæ gameti. UppannÆppanne pÃpake akusale dhamme adhivÃseti nappajahati na vinodeti na byantÅkaroti na anabhÃvaæ gameti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na ÃsÃÂikaæ sÃÂetà hoti. 4. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na vaïaæ paÂicchÃdetà hoti: idha bhikkhave bhikkhu cakkhunà rÆpaæ disvà nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ, 'yatvÃdhikaraïametaæ cakkhundriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpakà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na paÂipajjati, na rakkhati cakkhundriyaæ, cakkhundriye na saævaraæ Ãpajjati. Sotena saddaæ sutvà nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ, 'yatvÃdhikaraïametaæ sotindriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpanà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na paÂipajjati, na rakkhati sotindriyaæ, sotindriye na saævaraæ Ãpajjati. GhÃnena gandhaæ ghÃyitvà nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ, 'yatvÃdhikaraïametaæ ghÃnindriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpanà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na paÂipajjati, rakkhati ghÃnindriyaæ, ghÃnindriye na saævaraæ Ãpajjati. JivhÃya rasaæ sÃyitvà nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ, 'yatvÃdhikaraïametaæ1 jivhindriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpanà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na paÂipajjati, na rakkhati jivhindriyaæ, jivhindriye na saævaraæ Ãpajjati. KÃyena phoÂÂhabbaæ phusitvà nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ, 'yatvÃdhikaraïametaæ1 kÃyendriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpanà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na paÂipajjati, na rakkhati kÃyindriyaæ, kÃyindriye na saævaraæ Ãpajjati. ManasÃdhammaæ vi¤¤Ãya nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ, yatvÃdhikaraïametaæ manindriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpakà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na paÂipajjati, na rakkhati, manindriyaæ manindriye saævaraæ nÃpajjati. Evaæ bhikkhave bhikkhu na vaïaæ paÂicchÃdetà hoti. 5. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na dhÆmaæ kattà hoti: idha bhikkhave bhikkhu na yathÃsutaæ yathÃpariyantaæ dhammaæ vitthÃrena paresaæ desetà hoti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na dhÆmaæ kattà hoti. 6. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na titthaæ jÃnÃti: idha bhikkhave bhikkhu ye te bhikkhÆ bahussutà ÃgatÃgamà dhammadharà vinayadharà mÃtikÃdharÃ, te kÃlena kÃlaæ upasaækamitvà na paripucchati, na paripa¤hati, 'idaæ bhante kathaæ, imassa ko atthoti? Tassa te Ãyasmanto avivaÂa¤ceva na vivaranti, anuttÃnÅkata¤ca na uttÃnÅkaronti. Anekavivihitetasu ca kaÇkhÃÂhÃnÅyesu dhammesu kaÇkhaæ na paÂivinodenti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na titthaæ jÃnÃti. 7. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na pÅtaæ jÃnÃti: idha bhikkhave bhikkhu tathÃgatappavedite dhammavinaye desiyamÃne na labhati atthavedaæ, na labhati dhammavedaæ, na labhati dhammÆpasaæhitaæ pÃmujjaæ. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na pÅtaæ jÃnÃti. 8. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na vÅthiæ jÃnÃti: idha bhikkhave bhikkhu ariyaæ aÂÂhaÇgikaæ maggaæ yathÃbhÆtaæ nappajÃnÃti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na vÅthiæ jÃnÃti. 9. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na gocarakusalo hoti: idha bhikkhave bhikkhu cattÃro satipaÂÂhÃne yathÃbhÆtaæ nappajÃnÃti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na gocarakusalo hoti. 10. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu anavasesadohÅ hoti: idha bhikkhave bhikkhuæ saddhà gahapatikà abhihaÂÂhuæ pavÃrenti cÅvarapiï¬apÃtasenÃsanagilÃnapaccayabhesajjaparikkhÃrena. Tatra bhikkhu mattaæ na jÃnÃti paÂiggahanÃya, evaæ kho bhikkhave bhikkhu anavasesadohÅ hoti. 11. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu ye te bhikkhu therà ratta¤¤Æ cirapabbajità saÇgha pitaro saÇghaparinÃyakÃ, te na atireka pÆjÃya pÆjetà hoti. Idha bhikkhave bhikkhu ye te bhikkhu therà ratta¤¤Æ cirapabbajità saÇghapitaro saÇghaparinÃyakÃ, tesu na mettaæ kÃyakammaæ paccupaÂÂhÃpeti ÃvÅ ceva raho ca. Na mettaæ vacÅkammaæ paccupaÂÂhÃpeti ÃvÅ ceva raho ca. Na mettaæ manokammaæ pacacupaÂÂhÃpeti ÃvÅceva raho ca. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu ye te bhikkhu therà ratta¤¤Æ cirapabbajità saÇghapitaro saÇghaparinÃyakÃ, te na atirekapÆjÃya pÆjetà ho ti. Imehi kho bhikkhave bhikkhu ekÃdasahi dhammehi samannÃgato bhikkhu abhabbo rÆpesu virÃgÃnupassÅ viharituæ. 11. 03. 55 NirodhÃnupassanà suttaæ EkÃdasahi bhikkhave aÇgehi samannÃgato gopÃlako abhabbo gogaïaæ pariharituæ phÃtikattuæ, katamehi ekÃdasahi: idha bhikkhave gopÃlako na kà na rÆpa¤¤u hoti, na lakkhaïa kusalo hoti, na ÃsÃÂikaæ sÃÂetà hoti, na vaïaæ paÂicchÃdetà hoti, na dhÆmaæ kattà hoti, na titthaæ jÃnÃti, na pÅtaæ jÃnÃti, na vÅthiæ jÃnÃti, na gocarakusalo hoti, anavasesadohi ca hoti, ye te usabhà gopitaro goparinÃyakà te na atirekapÆjÃya pÆjetà hoti, imehi kho bhikkhave ekÃdasahi aÇgehi samannÃgato gopÃlako abhabbo gogaïaæ pariharituæ phÃtikattuæ. Evameva kho bhikkhave ekÃdasahi dhammehi samannÃgato bhikkhu abhabbo rÆpesu nirodhÃnupassÅ viharituæ. Katamehi ekÃdasahi: Idha bhikkhave bhikkhu na rÆpa¤¤Æ hoti. Na lakkhaïakusalo hoti, na ÃsÃÂikaæ sÃÂetà hoti, na vaïaæ paÂicchÃdetà hoti, na dhÆmaæ kattà hoti, na titthaæ jÃnÃti, na pÅtaæ jÃnÃti, na gocarakusalo hoti. AnavasesadohÅ ca hoti. Ye te bhikkhu therà ratta¤¤Æ cirapabbajità saÇghapitaro saÇghaparinÃyakà te na atireka pÆjÃya pÆjetà hoti. 1. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na rÆpa¤¤Æ hoti: idha bhikkhave bhikkhu yaæ ki¤ci rÆpaæ sabbaæ taæ rÆpaæ cattÃri mahÃbhÆtÃni catunna¤ca mahÃbhÆtÃnaæ upÃdÃya rÆpanti yathÃbhÆtaæ nappajÃnÃti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhÆ na rÆpa¤¤Æ hoti. 2. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na lakkhaïakusalo hoti: idha bhikkhave bhikkhu, kamma lakkhaïo bÃlo, kammalakkhaïo paï¬ito'ti yathÃbhÆtaæ nappajÃnÃti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na lakkhaïakusalo hoti. 3. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na ÃsÃÂikaæ sÃÂetà hoti: idha bhikkhave bhikkhu uppannaæ kÃmavitakkaæ adhivÃseti nappajahati na vinodeti na byantÅkaroti na anabhÃvaæ gameti. Uppannaæ byÃpÃdavitakkaæ adhivÃseti nappajahati na vinodeti na byantÅkaroti na anabhÃvaæ gameti. Uppannaæ vihiæsÃvitakkaæ adhivÃseti nappajahati na vinodeti na byantÅkaroti, na anabhÃvaæ gameti. UppannÆppanne pÃpake akusale dhamme adhivÃseti nappajahati na vinodeti na byantÅkaroti na anabhÃvaæ gameti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na ÃsÃÂikaæ sÃÂetà hoti. 4. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na vaïaæ paÂicchÃdetà hoti: idha bhikkhave bhikkhu cakkhunà rÆpaæ disvà nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ, 'yatvÃdhikaraïametaæ cakkhundriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpakà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na paÂipajjati, na rakkhati cakkhundriyaæ, cakkhundriye na saævaraæ Ãpajjati. Sotena saddaæ sutvà nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ, 'yatvÃdhikaraïametaæ sotindriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpanà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na paÂipajjati, na rakkhati sotindriyaæ, sotindriye na saævaraæ Ãpajjati. GhÃnena gandhaæ ghÃyitvà nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ, 'yatvÃdhikaraïametaæ ghÃnindriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpanà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na paÂipajjati, rakkhati ghÃnindriyaæ, ghÃnindriye na saævaraæ Ãpajjati. JivhÃya rasaæ sÃyitvà nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ, 'yatvÃdhikaraïametaæ1 jivhindriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpanà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na paÂipajjati, na rakkhati jivhindriyaæ, jivhindriye na saævaraæ Ãpajjati. KÃyena phoÂÂhabbaæ phusitvà nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ, 'yatvÃdhikaraïametaæ1 kÃyendriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpanà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na paÂipajjati, na rakkhati kÃyindriyaæ, kÃyindriye na saævaraæ Ãpajjati. ManasÃdhammaæ vi¤¤Ãya nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ, yatvÃdhikaraïametaæ manindriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpakà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na paÂipajjati, na rakkhati, manindriyaæ manindriye saævaraæ nÃpajjati. Evaæ bhikkhave bhikkhu na vaïaæ paÂicchÃdetà hoti. 5. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na dhÆmaæ kattà hoti: idha bhikkhave bhikkhu na yathÃsutaæ yathÃpariyantaæ dhammaæ vitthÃrena paresaæ desetà hoti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na dhÆmaæ kattà hoti. 6. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na titthaæ jÃnÃti: idha bhikkhave bhikkhu ye te bhikkhÆ bahussutà ÃgatÃgamà dhammadharà vinayadharà mÃtikÃdharÃ, te kÃlena kÃlaæ upasaækamitvà na paripucchati, na paripa¤hati, 'idaæ bhante kathaæ, imassa ko atthoti? Tassa te Ãyasmanto avivaÂa¤ceva na vivaranti, anuttÃnÅkata¤ca na uttÃnÅkaronti. Anekavivihitetasu ca kaÇkhÃÂhÃnÅyesu dhammesu kaÇkhaæ na paÂivinodenti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na titthaæ jÃnÃti. 7. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na pÅtaæ jÃnÃti: idha bhikkhave bhikkhu tathÃgatappavedite dhammavinaye desiyamÃne na labhati atthavedaæ, na labhati dhammavedaæ, na labhati dhammÆpasaæhitaæ pÃmujjaæ. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na pÅtaæ jÃnÃti. 8. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na vÅthiæ jÃnÃti: idha bhikkhave bhikkhu ariyaæ aÂÂhaÇgikaæ maggaæ yathÃbhÆtaæ nappajÃnÃti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na vÅthiæ jÃnÃti. 9. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na gocarakusalo hoti: idha bhikkhave bhikkhu cattÃro satipaÂÂhÃne yathÃbhÆtaæ nappajÃnÃti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na gocarakusalo hoti. 10. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu anavasesadohÅ hoti: idha bhikkhave bhikkhuæ saddhà gahapatikà abhihaÂÂhuæ pavÃrenti cÅvarapiï¬apÃtasenÃsanagilÃnapaccayabhesajjaparikkhÃrena. Tatra bhikkhu mattaæ na jÃnÃti paÂiggahanÃya, evaæ kho bhikkhave bhikkhu anavasesadohÅ hoti. 11. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu ye te bhikkhu therà ratta¤¤Æ cirapabbajità saÇgha pitaro saÇghaparinÃyakÃ, te na atireka pÆjÃya pÆjetà hoti. Idha bhikkhave bhikkhu ye te bhikkhu therà ratta¤¤Æ cirapabbajità saÇghapitaro saÇghaparinÃyakÃ, tesu na mettaæ kÃyakammaæ paccupaÂÂhÃpeti ÃvÅ ceva raho ca. Na mettaæ vacÅkammaæ paccupaÂÂhÃpeti ÃvÅ ceva raho ca. Na mettaæ manokammaæ pacacupaÂÂhÃpeti ÃvÅceva raho ca. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu ye te bhikkhu therà ratta¤¤Æ cirapabbajità saÇghapitaro saÇghaparinÃyakÃ, te na atirekapÆjÃya pÆjetà ho ti. Imehi kho bhikkhave bhikkhu ekÃdasahi dhammehi samannÃgato bhikkhu abhabbo rÆpesu nirodhÃnupassÅ viharituæ. 11. 03. 56 PaÂinissaggÃnupassanà suttaæ EkÃdasahi bhikkhave aÇgehi samannÃgato gopÃlako abhabbo gogaïaæ pariharituæ phÃtikattuæ, katamehi ekÃdasahi: idha bhikkhave gopÃlako na kà na rÆpa¤¤u hoti, na lakkhaïa kusalo hoti, na ÃsÃÂikaæ sÃÂetà hoti, na vaïaæ paÂicchÃdetà hoti, na dhÆmaæ kattà hoti, na titthaæ jÃnÃti, na pÅtaæ jÃnÃti, na vÅthiæ jÃnÃti, na gocarakusalo hoti, anavasesadohi ca hoti, ye te usabhà gopitaro goparinÃyakà te na atirekapÆjÃya pÆjetà hoti, imehi kho bhikkhave ekÃdasahi aÇgehi samannÃgato gopÃlako abhabbo gogaïaæ pariharituæ phÃtikattuæ. Evameva kho bhikkhave ekÃdasahi dhammehi samannÃgato bhikkhu abhabbo rÆpesu paÂinissaggÃnupassÅ viharituæ. Katamehi ekÃdasahi: Idha bhikkhave bhikkhu na rÆpa¤¤Æ hoti. Na lakkhaïakusalo hoti, na ÃsÃÂikaæ sÃÂetà hoti, na vaïaæ paÂicchÃdetà hoti, na dhÆmaæ kattà hoti, na titthaæ jÃnÃti, na pÅtaæ jÃnÃti, na gocarakusalo hoti. AnavasesadohÅ ca hoti. Ye te bhikkhu therà ratta¤¤Æ cirapabbajità saÇghapitaro saÇghaparinÃyakà te na atireka pÆjÃya pÆjetà hoti. 1. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na rÆpa¤¤Æ hoti: idha bhikkhave bhikkhu yaæ ki¤ci rÆpaæ sabbaæ taæ rÆpaæ cattÃri mahÃbhÆtÃni catunna¤ca mahÃbhÆtÃnaæ upÃdÃya rÆpanti yathÃbhÆtaæ nappajÃnÃti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhÆ na rÆpa¤¤Æ hoti. 2. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na lakkhaïakusalo hoti: idha bhikkhave bhikkhu, kamma lakkhaïo bÃlo, kammalakkhaïo paï¬ito'ti yathÃbhÆtaæ nappajÃnÃti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na lakkhaïakusalo hoti. 3. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na ÃsÃÂikaæ sÃÂetà hoti: idha bhikkhave bhikkhu uppannaæ kÃmavitakkaæ adhivÃseti nappajahati na vinodeti na byantÅkaroti na anabhÃvaæ gameti. Uppannaæ byÃpÃdavitakkaæ adhivÃseti nappajahati na vinodeti na byantÅkaroti na anabhÃvaæ gameti. Uppannaæ vihiæsÃvitakkaæ adhivÃseti nappajahati na vinodeti na byantÅkaroti, na anabhÃvaæ gameti. UppannÆppanne pÃpake akusale dhamme adhivÃseti nappajahati na vinodeti na byantÅkaroti na anabhÃvaæ gameti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na ÃsÃÂikaæ sÃÂetà hoti. 4. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na vaïaæ paÂicchÃdetà hoti: idha bhikkhave bhikkhu cakkhunà rÆpaæ disvà nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ, 'yatvÃdhikaraïametaæ cakkhundriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpakà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na paÂipajjati, na rakkhati cakkhundriyaæ, cakkhundriye na saævaraæ Ãpajjati. Sotena saddaæ sutvà nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ, 'yatvÃdhikaraïametaæ sotindriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpanà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na paÂipajjati, na rakkhati sotindriyaæ, sotindriye na saævaraæ Ãpajjati. GhÃnena gandhaæ ghÃyitvà nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ, 'yatvÃdhikaraïametaæ ghÃnindriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpanà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na paÂipajjati, rakkhati ghÃnindriyaæ, ghÃnindriye na saævaraæ Ãpajjati. JivhÃya rasaæ sÃyitvà nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ, 'yatvÃdhikaraïametaæ1 jivhindriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpanà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na paÂipajjati, na rakkhati jivhindriyaæ, jivhindriye na saævaraæ Ãpajjati. KÃyena phoÂÂhabbaæ phusitvà nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ, 'yatvÃdhikaraïametaæ1 kÃyendriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpanà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na paÂipajjati, na rakkhati kÃyindriyaæ, kÃyindriye na saævaraæ Ãpajjati. ManasÃdhammaæ vi¤¤Ãya nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ, yatvÃdhikaraïametaæ manindriyaæ asaævuta viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpakà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na paÂipajjati, na rakkhati, manindriyaæ manindriye saævaraæ nÃpajjati. Evaæ bhikkhave bhikkhu na vaïaæ paÂicchÃdetà hoti. 5. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na dhÆmaæ kattà hoti: idha bhikkhave bhikkhu na yathÃsutaæ yathÃpariyantaæ dhammaæ vitthÃrena paresaæ desetà hoti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na dhÆmaæ kattà hoti. 6. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na titthaæ jÃnÃti: idha bhikkhave bhikkhu ye te bhikkhÆ bahussutà ÃgatÃgamà dhammadharà vinayadharà mÃtikÃdharÃ, te kÃlena kÃlaæ upasaækamitvà na paripucchati, na paripa¤hati, 'idaæ bhante kathaæ, imassa ko atthoti? Tassa te Ãyasmanto avivaÂa¤ceva na vivaranti, anuttÃnÅkata¤ca na uttÃnÅkaronti. Anekavivihitetasu ca kaÇkhÃÂhÃnÅyesu dhammesu kaÇkhaæ na paÂivinodenti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na titthaæ jÃnÃti. 7. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na pÅtaæ jÃnÃti: idha bhikkhave bhikkhu tathÃgatappavedite dhammavinaye desiyamÃne na labhati atthavedaæ, na labhati dhammavedaæ, na labhati dhammÆpasaæhitaæ pÃmujjaæ. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na pÅtaæ jÃnÃti. 8. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na vÅthiæ jÃnÃti: idha bhikkhave bhikkhu ariyaæ aÂÂhaÇgikaæ maggaæ yathÃbhÆtaæ nappajÃnÃti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na vÅthiæ jÃnÃti. 9. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na gocarakusalo hoti: idha bhikkhave bhikkhu cattÃro satipaÂÂhÃne yathÃbhÆtaæ nappajÃnÃti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na gocarakusalo hoti. 10. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu anavasesadohÅ hoti: idha bhikkhave bhikkhuæ saddhà gahapatikà abhihaÂÂhuæ pavÃrenti cÅvarapiï¬apÃtasenÃsanagilÃnapaccayabhesajjaparikkhÃrena. Tatra bhikkhu mattaæ na jÃnÃti paÂiggahanÃya, evaæ kho bhikkhave bhikkhu anavasesadohÅ hoti. 11. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu ye te bhikkhu therà ratta¤¤Æ cirapabbajità saÇgha pitaro saÇghaparinÃyakÃ, te na atireka pÆjÃya pÆjetà hoti. Idha bhikkhave bhikkhu ye te bhikkhu therà ratta¤¤Æ cirapabbajità saÇghapitaro saÇghaparinÃyakÃ, tesu na mettaæ kÃyakammaæ paccupaÂÂhÃpeti ÃvÅ ceva raho ca. Na mettaæ vacÅkammaæ paccupaÂÂhÃpeti ÃvÅ ceva raho ca. Na mettaæ manokammaæ pacacupaÂÂhÃpeti ÃvÅceva raho ca. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu ye te bhikkhu therà ratta¤¤Æ cirapabbajità saÇghapitaro saÇghaparinÃyakÃ, te na atirekapÆjÃya pÆjetà ho ti. Imehi kho bhikkhave bhikkhu ekÃdasahi dhammehi samannÃgato bhikkhu abhabbo rÆpesu paÂinissaggÃnupassÅ viharituæ. 11. 3. 57 AniccÃnupassanà suttaæ EkÃdasahi bhikkhave aÇgehi samannÃgato gopÃlako abhabbo gogaïaæ pariharituæ phÃtikattuæ, katamehi ekÃdasahi: idha bhikkhave gopÃlako na rÆpa¤¤u hoti, na lakkhaïa kusalo hoti, na ÃsÃÂikaæ sÃÂetà hoti, na vaïaæ paÂicchÃdetà hoti, na dhÆmaæ kattà hoti, na titthaæ jÃnÃti, na pÅtaæ jÃnÃti, na vÅthiæ jÃnÃti, na gocarakusalo hoti, anavasesadohi ca hoti, ye te usabhà gopitaro goparinÃyakà te na atirekapÆjÃya pÆjetà hoti, imehi kho bhikkhave ekÃdasahi aÇgehi samannÃgato gopÃlako abhabbo gogaïaæ pariharituæ phÃtikattuæ. Evameva kho bhikkhave ekÃdasahi dhammehi samannÃgato bhikkhu abhabbo saddesu aniccÃnupassÅ viharituæ. Katamehi ekÃdasahi: Idha bhikkhave bhikkhu na rÆpa¤¤Æ hoti. Na lakkhaïakusalo hoti, na ÃsÃÂikaæ sÃÂetà hoti, na vaïaæ paÂicchÃdetà hoti, na dhÆmaæ kattà hoti, na titthaæ jÃnÃti, na pÅtaæ jÃnÃti, na gocarakusalo hoti. AnavasesadohÅ ca hoti. Ye te bhikkhu therà ratta¤¤Æ cirapabbajità saÇghapitaro saÇghaparinÃyakà te na atireka pÆjÃya pÆjetà hoti. 1. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na rÆpa¤¤Æ hoti: idha bhikkhave bhikkhu yaæ ki¤ci rÆpaæ sabbaæ taæ rÆpaæ cattÃri mahÃbhÆtÃni catunna¤ca mahÃbhÆtÃnaæ upÃdÃya rÆpanti yathÃbhÆtaæ nappajÃnÃti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhÆ na rÆpa¤¤Æ hoti. 2. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na lakkhaïakusalo hoti: idha bhikkhave bhikkhu, kamma lakkhaïo bÃlo, kammalakkhaïo paï¬ito'ti yathÃbhÆtaæ nappajÃnÃti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na lakkhaïakusalo hoti. 3. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na ÃsÃÂikaæ sÃÂetà hoti: idha bhikkhave bhikkhu uppannaæ kÃmavitakkaæ adhivÃseti nappajahati vinodeti na byantÅkaroti na anabhÃvaæ gameti. Uppannaæ byÃpÃdavitakkaæ adhivÃseti nappajahati na vinodeti na byantÅkaroti na anabhÃvaæ gameti. Uppannaæ vihiæsÃvitakkaæ adhivÃseti nappajahati na vinodeti na byantÅkaroti, na anabhÃvaæ gameti. UppannÆppanne pÃpake akusale dhamme adhivÃseti nappajahati na vinodeti na byantÅkaroti na anabhÃvaæ gameti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na ÃsÃÂikaæ sÃÂetà hoti. 4. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na vaïaæ paÂicchÃdetà hoti: idha bhikkhave bhikkhu cakkhunà rÆpaæ disvà nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ, 'yatvÃdhikaraïametaæ cakkhundriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpakà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na paÂipajjati, na rakkhati cakkhundriyaæ, cakkhundriye na saævaraæ Ãpajjati. Sotena saddaæ sutvà nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ, 'yatvÃdhikaraïametaæ sotindriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpanà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na paÂipajjati, na rakkhati sotindriyaæ, sotindriye na saævaraæ Ãpajjati. GhÃnena gandhaæ ghÃyitvà nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ, 'yatvÃdhikaraïametaæ ghÃnindriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpanà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na paÂipajjati, na rakkhati ghÃnindriyaæ, ghÃnindriye na saævaraæ Ãpajjati. JivhÃya rasaæ sÃyitvà nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ, 'yatvÃdhikaraïametaæ1 jivhindriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpanà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na paÂipajjati, na rakkhati jivhindriyaæ, jivhindriye na saævaraæ Ãpajjati. KÃyena phoÂÂhabbaæ phusitvà nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ, 'yatvÃdhikaraïametaæ1 kÃyendriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpanà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na paÂipajjati, na rakkhati kÃyindriyaæ, kÃyindriye na saævaraæ Ãpajjati. ManasÃdhammaæ vi¤¤Ãya nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ, yatvÃdhikaraïametaæ manindriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpakà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na paÂipajjati, na rakkhati, manindriyaæ manindriye saævaraæ nÃpajjati. Evaæ bhikkhave bhikkhu na vaïaæ paÂicchÃdetà hoti. 5. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na dhÆmaæ kattà hoti: idha bhikkhave bhikkhu na yathÃsutaæ yathÃpariyantaæ dhammaæ vitthÃrena paresaæ desetà hoti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na dhÆmaæ kattà hoti. 6. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na titthaæ jÃnÃti: idha bhikkhave bhikkhu ye te bhikkhÆ bahussutà ÃgatÃgamà dhammadharà vinayadharà mÃtikÃdharÃ, te kÃlena kÃlaæ upasaækamitvà na paripucchati, na paripa¤hati, 'idaæ bhante kathaæ, imassa ko atthoti? Tassa te Ãyasmanto avivaÂa¤ceva na vivaranti, anuttÃnÅkata¤ca na uttÃnÅkaronti. Anekavivihitetasu ca kaÇkhÃÂhÃnÅyesu dhammesu kaÇkhaæ na paÂivinodenti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na titthaæ jÃnÃti. 7. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na pÅtaæ jÃnÃti: idha bhikkhave bhikkhu tathÃgatappavedite dhammavinaye desiyamÃne na labhati atthavedaæ, na labhati dhammavedaæ, na labhati dhammÆpasaæhitaæ pÃmujjaæ. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na pÅtaæ jÃnÃti. 8. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na vÅthiæ jÃnÃti: idha bhikkhave bhikkhu ariyaæ aÂÂhaÇgikaæ maggaæ yathÃbhÆtaæ nappajÃnÃti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na vÅthiæ jÃnÃti. 9. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na gocarakusalo hoti: idha bhikkhave bhikkhu cattÃro satipaÂÂhÃne yathÃbhÆtaæ nappajÃnÃti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na gocarakusalo hoti. 10. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu anavasesadohÅ hoti: idha bhikkhave bhikkhuæ saddhà gahapatikà abhihaÂÂhuæ pavÃrenti cÅvarapiï¬apÃtasenÃsanagilÃnapaccayabhesajjaparikkhÃrena. Tatra bhikkhu mattaæ na jÃnÃti paÂiggahanÃya, evaæ kho bhikkhave bhikkhu anavasesadohÅ hoti. 11. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu ye te bhikkhu therà ratta¤¤Æ cirapabbajità saÇgha pitaro saÇghaparinÃyakÃ, te na atireka pÆjÃya pÆjetà hoti. Idha bhikkhave bhikkhu ye te bhikkhu therà ratta¤¤Æ cirapabbajità saÇghapitaro saÇghaparinÃyakÃ, tesu na mettaæ kÃyakammaæ paccupaÂÂhÃpeti ÃvÅ ceva raho ca. Na mettaæ vacÅkammaæ paccupaÂÂhÃpeti ÃvÅ ceva raho ca. Na mettaæ manokammaæ pacacupaÂÂhÃpeti ÃvÅceva raho ca. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu ye te bhikkhÆ therà ratta¤¤Æ cirapabbajità saÇghapitaro saÇghaparinÃyakÃ, te na atireka pÆjÃya pÆjetà hoti. Imehi kho bhikkhave ekÃdasahi dhammehi samannÃgato bhikkhu abhabbo saddesu aniccÃnupassÅ viharituæ. 11. 3. 58 DukkhÃnupassanà suttaæ EkÃdasahi bhikkhave aÇgehi samannÃgato gopÃlako abhabbo gogaïaæ pariharituæ phÃtikattuæ, katamehi ekÃdasahi: idha bhikkhave gopÃlako na rÆpa¤¤u hoti, na lakkhaïa kusalo hoti, na ÃsÃÂikaæ sÃÂetà hoti, na vaïaæ paÂicchÃdetà hoti, na dhÆmaæ kattà hoti, na titthaæ jÃnÃti, na pÅtaæ jÃnÃti, na vÅthiæ jÃnÃti, na gocarakusalo hoti, anavasesadohi ca hoti, ye te usabhà gopitaro goparinÃyakà te na atirekapÆjÃya pÆjetà hoti, imehi kho bhikkhave ekÃdasahi aÇgehi samannÃgato gopÃlako abhabbo gogaïaæ pariharituæ phÃtikattuæ. Evameva kho bhikkhave ekÃdasahi dhammehi samannÃgato bhikkhu abhabbo saddesu dukkhÃnupassÅ viharituæ. Katamehi ekÃdasahi: Idha bhikkhave bhikkhu na rÆpa¤¤Æ hoti. Na lakkhaïakusalo hoti, na ÃsÃÂikaæ sÃÂetà hoti, na vaïaæ paÂicchÃdetà hoti, na dhÆmaæ kattà hoti, na titthaæ jÃnÃti, na pÅtaæ jÃnÃti, na gocarakusalo hoti. AnavasesadohÅ ca hoti. Ye te bhikkhu therà ratta¤¤Æ cirapabbajità saÇghapitaro saÇghaparinÃyakà te na atireka pÆjÃya pÆjetà hoti. 1. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na rÆpa¤¤Æ hoti: idha bhikkhave bhikkhu yaæ ki¤ci rÆpaæ sabbaæ taæ rÆpaæ cattÃri mahÃbhÆtÃni catunna¤ca mahÃbhÆtÃnaæ upÃdÃya rÆpanti yathÃbhÆtaæ nappajÃnÃti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhÆ na rÆpa¤¤Æ hoti. 2. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na lakkhaïakusalo hoti: idha bhikkhave bhikkhu, kamma lakkhaïo bÃlo, kammalakkhaïo paï¬ito'ti yathÃbhÆtaæ nappajÃnÃti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na lakkhaïakusalo hoti. 3. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na ÃsÃÂikaæ sÃÂetà hoti: idha bhikkhave bhikkhu uppannaæ kÃmavitakkaæ adhivÃseti nappajahati na vinodeti na byantÅkaroti na anabhÃvaæ gameti. Uppannaæ byÃpÃdavitakkaæ adhivÃseti nappajahati na vinodeti na byantÅkaroti na anabhÃvaæ gameti. Uppannaæ vihiæsÃvitakkaæ adhivÃseti nappajahati na vinodeti na byantÅkaroti, na anabhÃvaæ gameti. UppannÆppanne pÃpake akusale dhamme adhivÃseti nappajahati na vinodeti na byantÅkaroti na anabhÃvaæ gameti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na ÃsÃÂikaæ sÃÂetà hoti. 4. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na vaïaæ paÂicchÃdetà hoti: idha bhikkhave bhikkhu cakkhunà rÆpaæ disvà nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ, 'yatvÃdhikaraïametaæ cakkhundriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpakà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na paÂipajjati, na rakkhati cakkhundriyaæ, cakkhundriye na saævaraæ Ãpajjati. Sotena saddaæ sutvà nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ, 'yatvÃdhikaraïametaæ sotindriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpanà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na paÂipajjati, na rakkhati sotindriyaæ, sotindriye na saævaraæ Ãpajjati. GhÃnena gandhaæ ghÃyitvà nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ, 'yatvÃdhikaraïametaæ ghÃnindriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpanà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na paÂipajjati, na rakkhati ghÃnindriyaæ, ghÃnindriye na saævaraæ Ãpajjati. JivhÃya rasaæ sÃyitvà nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ, 'yatvÃdhikaraïametaæ1 jivhindriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpanà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na paÂipajjati, na rakkhati jivhindriyaæ, jivhindriye na saævaraæ Ãpajjati. KÃyena phoÂÂhabbaæ phusitvà nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ, 'yatvÃdhikaraïametaæ1 kÃyendriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpanà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na paÂipajjati, na rakkhati kÃyindriyaæ, kÃyindriye na saævaraæ Ãpajjati. ManasÃdhammaæ vi¤¤Ãya nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ, yatvÃdhikaraïametaæ manindriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpakà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na paÂipajjati, na rakkhati, manindriyaæ manindriye saævaraæ nÃpajjati. Evaæ bhikkhave bhikkhu na vaïaæ paÂicchÃdetà hoti. 5. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na dhÆmaæ kattà hoti: idha bhikkhave bhikkhu na yathÃsutaæ yathÃpariyantaæ dhammaæ vitthÃrena paresaæ desetà hoti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na dhÆmaæ kattà hoti. 6. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na titthaæ jÃnÃti: idha bhikkhave bhikkhu ye te bhikkhÆ bahussutà ÃgatÃgamà dhammadharà vinayadharà mÃtikÃdharÃ, te kÃlena kÃlaæ upasaækamitvà na paripucchati, na paripa¤hati, 'idaæ bhante kathaæ, imassa ko atthoti? Tassa te Ãyasmanto avivaÂa¤ceva na vivaranti, anuttÃnÅkata¤ca na uttÃnÅkaronti. Anekavivihitetasu ca kaÇkhÃÂhÃnÅyesu dhammesu kaÇkhaæ na paÂivinodenti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na titthaæ jÃnÃti. 7. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na pÅtaæ jÃnÃti: idha bhikkhave bhikkhu tathÃgatappavedite dhammavinaye desiyamÃne na labhati atthavedaæ, na labhati dhammavedaæ, na labhati dhammÆpasaæhitaæ pÃmujjaæ. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na pÅtaæ jÃnÃti. 8. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na vÅthiæ jÃnÃti: idha bhikkhave bhikkhu ariyaæ aÂÂhaÇgikaæ maggaæ yathÃbhÆtaæ nappajÃnÃti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na vÅthiæ jÃnÃti. 9. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na gocarakusalo hoti: idha bhikkhave bhikkhu cattÃro satipaÂÂhÃne yathÃbhÆtaæ nappajÃnÃti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na gocarakusalo hoti. 10. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu anavasesadohÅ hoti: idha bhikkhave bhikkhuæ saddhà gahapatikà abhihaÂÂhuæ pavÃrenti cÅvarapiï¬apÃtasenÃsanagilÃnapaccayabhesajjaparikkhÃrena. Tatra bhikkhu mattaæ na jÃnÃti paÂiggahanÃya, evaæ kho bhikkhave bhikkhu anavasesadohÅ hoti. 11. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu ye te bhikkhu therà ratta¤¤Æ cirapabbajità saÇgha pitaro saÇghaparinÃyakÃ, te na atireka pÆjÃya pÆjetà hoti. Idha bhikkhave bhikkhu ye te bhikkhu therà ratta¤¤Æ cirapabbajità saÇghapitaro saÇghaparinÃyakÃ, tesu na mettaæ kÃyakammaæ paccupaÂÂhÃpeti ÃvÅ ceva raho ca. Na mettaæ vacÅkammaæ paccupaÂÂhÃpeti ÃvÅ ceva raho ca. Na mettaæ manokammaæ pacacupaÂÂhÃpeti ÃvÅceva raho ca. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu ye te bhikkhÆ therà ratta¤¤Æ cirapabbajità saÇghapitaro saÇghaparinÃyakÃ, te na atireka pÆjÃya pÆjetà hoti. Imehi kho bhikkhave ekÃdasahi dhammehi samannÃgato bhikkhu abhabbo saddesu dukkhÃnupassÅ viharituæ. 11. 3. 59 AnattÃnupassanà suttaæ EkÃdasahi bhikkhave aÇgehi samannÃgato gopÃlako abhabbo gogaïaæ pariharituæ phÃtikattuæ, katamehi ekÃdasahi: idha bhikkhave gopÃlako na rÆpa¤¤u hoti, na lakkhaïa kusalo hoti, na ÃsÃÂikaæ sÃÂetà hoti, na vaïaæ paÂicchÃdetà hoti, na dhÆmaæ kattà hoti, na titthaæ jÃnÃti, na pÅtaæ jÃnÃti, na vÅthiæ jÃnÃti, na gocarakusalo hoti, anavasesadohi ca hoti, ye te usabhà gopitaro goparinÃyakà te na atirekapÆjÃya pÆjetà hoti, imehi kho bhikkhave ekÃdasahi aÇgehi samannÃgato gopÃlako abhabbo gogaïaæ pariharituæ phÃtikattuæ. Evameva kho bhikkhave ekÃdasahi dhammehi samannÃgato bhikkhu abhabbo saddesu anattÃnupassÅ viharituæ. Katamehi ekÃdasahi: Idha bhikkhave bhikkhu na rÆpa¤¤Æ hoti. Na lakkhaïakusalo hoti, na ÃsÃÂikaæ sÃÂetà hoti, na vaïaæ paÂicchÃdetà hoti, na dhÆmaæ kattà hoti, na titthaæ jÃnÃti, na pÅtaæ jÃnÃti, na gocarakusalo hoti. AnavasesadohÅ ca hoti. Ye te bhikkhu therà ratta¤¤Æ cirapabbajità saÇghapitaro saÇghaparinÃyakà te na atireka pÆjÃya pÆjetà hoti. 1. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na rÆpa¤¤Æ hoti: idha bhikkhave bhikkhu yaæ ki¤ci rÆpaæ sabbaæ taæ rÆpaæ cattÃri mahÃbhÆtÃni catunna¤ca mahÃbhÆtÃnaæ upÃdÃya rÆpanti yathÃbhÆtaæ nappajÃnÃti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhÆ na rÆpa¤¤Æ hoti. 2. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na lakkhaïakusalo hoti: idha bhikkhave bhikkhu, kamma lakkhaïo bÃlo, kammalakkhaïo paï¬ito'ti yathÃbhÆtaæ nappajÃnÃti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na lakkhaïakusalo hoti. 3. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na ÃsÃÂikaæ sÃÂetà hoti: idha bhikkhave bhikkhu uppannaæ kÃmavitakkaæ adhivÃseti nappajahati na vinodeti na byantÅkaroti na anabhÃvaæ gameti. Uppannaæ byÃpÃdavitakkaæ adhivÃseti nappajahati na vinodeti na byantÅkaroti na anabhÃvaæ gameti. Uppannaæ vihiæsÃvitakkaæ adhivÃseti nappajahati na vinodeti na byantÅkaroti, na anabhÃvaæ gameti. UppannÆppanne pÃpake akusale dhamme adhivÃseti nappajahati na vinodeti na byantÅkaroti na anabhÃvaæ gameti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na ÃsÃÂikaæ sÃÂetà hoti. 4. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na vaïaæ paÂicchÃdetà hoti: idha bhikkhave bhikkhu cakkhunà rÆpaæ disvà nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ, 'yatvÃdhikaraïametaæ cakkhundriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpakà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na paÂipajjati, na rakkhati cakkhundriyaæ, cakkhundriye na saævaraæ Ãpajjati. Sotena saddaæ sutvà nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ, 'yatvÃdhikaraïametaæ sotindriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpanà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na paÂipajjati, na rakkhati sotindriyaæ, sotindriye na saævaraæ Ãpajjati. GhÃnena gandhaæ ghÃyitvà nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ, 'yatvÃdhikaraïametaæ ghÃnindriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpanà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na paÂipajjati, na rakkhati ghÃnindriyaæ, ghÃnindriye na saævaraæ Ãpajjati. JivhÃya rasaæ sÃyitvà nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ, 'yatvÃdhikaraïametaæ1 jivhindriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpanà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na paÂipajjati, na rakkhati jivhindriyaæ, jivhindriye na saævaraæ Ãpajjati. KÃyena phoÂÂhabbaæ phusitvà nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ, 'yatvÃdhikaraïametaæ1 kÃyendriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpanà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na paÂipajjati, na rakkhati kÃyindriyaæ, kÃyindriye na saævaraæ Ãpajjati. ManasÃdhammaæ vi¤¤Ãya nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ, yatvÃdhikaraïametaæ manindriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpakà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na paÂipajjati, na rakkhati, manindriyaæ manindriye saævaraæ nÃpajjati. Evaæ bhikkhave bhikkhu na vaïaæ paÂicchÃdetà hoti. 5. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na dhÆmaæ kattà hoti: idha bhikkhave bhikkhu na yathÃsutaæ yathÃpariyantaæ dhammaæ vitthÃrena paresaæ desetà hoti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na dhÆmaæ kattà hoti. 6. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na titthaæ jÃnÃti: idha bhikkhave bhikkhu ye te bhikkhÆ bahussutà ÃgatÃgamà dhammadharà vinayadharà mÃtikÃdharÃ, te kÃlena kÃlaæ upasaækamitvà na paripucchati, na paripa¤hati, 'idaæ bhante kathaæ, imassa ko atthoti? Tassa te Ãyasmanto avivaÂa¤ceva na vivaranti, anuttÃnÅkata¤ca na uttÃnÅkaronti. Anekavivihitetasu ca kaÇkhÃÂhÃnÅyesu dhammesu kaÇkhaæ na paÂivinodenti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na titthaæ jÃnÃti. 7. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na pÅtaæ jÃnÃti: idha bhikkhave bhikkhu tathÃgatappavedite dhammavinaye desiyamÃne na labhati atthavedaæ, na labhati dhammavedaæ, na labhati dhammÆpasaæhitaæ pÃmujjaæ. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na pÅtaæ jÃnÃti. 8. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na vÅthiæ jÃnÃti: idha bhikkhave bhikkhu ariyaæ aÂÂhaÇgikaæ maggaæ yathÃbhÆtaæ nappajÃnÃti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na vÅthiæ jÃnÃti. 9. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na gocarakusalo hoti: idha bhikkhave bhikkhu cattÃro satipaÂÂhÃne yathÃbhÆtaæ nappajÃnÃti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na gocarakusalo hoti. 10. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu anavasesadohÅ hoti: idha bhikkhave bhikkhuæ saddhà gahapatikà abhihaÂÂhuæ pavÃrenti cÅvarapiï¬apÃtasenÃsanagilÃnapaccayabhesajjaparikkhÃrena. Tatra bhikkhu mattaæ na jÃnÃti paÂiggahanÃya, evaæ kho bhikkhave bhikkhu anavasesadohÅ hoti. 11. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu ye te bhikkhu therà ratta¤¤Æ cirapabbajità saÇgha pitaro saÇghaparinÃyakÃ, te na atireka pÆjÃya pÆjetà hoti. Idha bhikkhave bhikkhu ye te bhikkhu therà ratta¤¤Æ cirapabbajità saÇghapitaro saÇghaparinÃyakÃ, tesu na mettaæ kÃyakammaæ paccupaÂÂhÃpeti ÃvÅ ceva raho ca. Na mettaæ vacÅkammaæ paccupaÂÂhÃpeti ÃvÅ ceva raho ca. Na mettaæ manokammaæ pacacupaÂÂhÃpeti ÃvÅceva raho ca. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu ye te bhikkhÆ therà ratta¤¤Æ cirapabbajità saÇghapitaro saÇghaparinÃyakÃ, te na atireka pÆjÃya pÆjetà hoti. Imehi kho bhikkhave ekÃdasahi dhammehi samannÃgato bhikkhu abhabbo saddesu anattÃnupassÅ viharituæ. 11. 3. 60 KhayÃnupassanà suttaæ EkÃdasahi bhikkhave aÇgehi samannÃgato gopÃlako abhabbo gogaïaæ pariharituæ phÃtikattuæ, katamehi ekÃdasahi: idha bhikkhave gopÃlako na rÆpa¤¤u hoti, na lakkhaïa kusalo hoti, na ÃsÃÂikaæ sÃÂetà hoti, na vaïaæ paÂicchÃdetà hoti, na dhÆmaæ kattà hoti, na titthaæ jÃnÃti, na pÅtaæ jÃnÃti, na vÅthiæ jÃnÃti, na gocarakusalo hoti, anavasesadohi ca hoti, ye te usabhà gopitaro goparinÃyakà te na atirekapÆjÃya pÆjetà hoti, imehi kho bhikkhave ekÃdasahi aÇgehi samannÃgato gopÃlako abhabbo gogaïaæ pariharituæ phÃtikattuæ. Evameva kho bhikkhave ekÃdasahi dhammehi samannÃgato bhikkhu abhabbo saddesu khayÃnupassÅ viharituæ. Katamehi ekÃdasahi: Idha bhikkhave bhikkhu na rÆpa¤¤Æ hoti. Na lakkhaïakusalo hoti, na ÃsÃÂikaæ sÃÂetà hoti, na vaïaæ paÂicchÃdetà hoti, na dhÆmaæ kattà hoti, na titthaæ jÃnÃti, na pÅtaæ jÃnÃti, na gocarakusalo hoti. AnavasesadohÅ ca hoti. Ye te bhikkhu therà ratta¤¤Æ cirapabbajità saÇghapitaro saÇghaparinÃyakà te na atireka pÆjÃya pÆjetà hoti. 1. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na rÆpa¤¤Æ hoti: idha bhikkhave bhikkhu yaæ ki¤ci rÆpaæ sabbaæ taæ rÆpaæ cattÃri mahÃbhÆtÃni catunna¤ca mahÃbhÆtÃnaæ upÃdÃya rÆpanti yathÃbhÆtaæ nappajÃnÃti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhÆ na rÆpa¤¤Æ hoti. 2. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na lakkhaïakusalo hoti: idha bhikkhave bhikkhu, kamma lakkhaïo bÃlo, kammalakkhaïo paï¬ito'ti yathÃbhÆtaæ nappajÃnÃti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na lakkhaïakusalo hoti. 3. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na ÃsÃÂikaæ sÃÂetà hoti: idha bhikkhave bhikkhu uppannaæ kÃmavitakkaæ adhivÃseti nappajahati na vinodeti na byantÅkaroti na anabhÃvaæ gameti. Uppannaæ byÃpÃdavitakkaæ adhivÃseti nappajahati na vinodeti na byantÅkaroti na anabhÃvaæ gameti. Uppannaæ vihiæsÃvitakkaæ adhivÃseti nappajahati na vinodeti na byantÅkaroti, na anabhÃvaæ gameti. UppannÆppanne pÃpake akusale dhamme adhivÃseti nappajahati na vinodeti na byantÅkaroti na anabhÃvaæ gameti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na ÃsÃÂikaæ sÃÂetà hoti. 4. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na vaïaæ paÂicchÃdetà hoti: idha bhikkhave bhikkhu cakkhunà rÆpaæ disvà nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ, 'yatvÃdhikaraïametaæ cakkhundriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpakà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na paÂipajjati, na rakkhati cakkhundriyaæ, cakkhundriye na saævaraæ Ãpajjati. Sotena saddaæ sutvà nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ, 'yatvÃdhikaraïametaæ sotindriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpanà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na paÂipajjati, na rakkhati sotindriyaæ, sotindriye na saævaraæ Ãpajjati. GhÃnena gandhaæ ghÃyitvà nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ, 'yatvÃdhikaraïametaæ ghÃnindriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpanà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na paÂipajjati, na rakkhati ghÃnindriyaæ, ghÃnindriye na saævaraæ Ãpajjati. JivhÃya rasaæ sÃyitvà nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ, 'yatvÃdhikaraïametaæ1 jivhindriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpanà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na paÂipajjati, na rakkhati jivhindriyaæ, jivhindriye na saævaraæ Ãpajjati. KÃyena phoÂÂhabbaæ phusitvà nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ, 'yatvÃdhikaraïametaæ1 kÃyendriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpanà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na paÂipajjati, na rakkhati kÃyindriyaæ, kÃyindriye na saævaraæ Ãpajjati. ManasÃdhammaæ vi¤¤Ãya nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ, yatvÃdhikaraïametaæ manindriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpakà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na paÂipajjati, na rakkhati, manindriyaæ manindriye saævaraæ nÃpajjati. Evaæ bhikkhave bhikkhu na vaïaæ paÂicchÃdetà hoti. 5. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na dhÆmaæ kattà hoti: idha bhikkhave bhikkhu na yathÃsutaæ yathÃpariyantaæ dhammaæ vitthÃrena paresaæ desetà hoti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na dhÆmaæ kattà hoti. 6. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na titthaæ jÃnÃti: idha bhikkhave bhikkhu ye te bhikkhÆ bahussutà ÃgatÃgamà dhammadharà vinayadharà mÃtikÃdharÃ, te kÃlena kÃlaæ upasaækamitvà na paripucchati, na paripa¤hati, 'idaæ bhante kathaæ, imassa ko atthoti? Tassa te Ãyasmanto avivaÂa¤ceva na vivaranti, anuttÃnÅkata¤ca na uttÃnÅkaronti. Anekavivihitetasu ca kaÇkhÃÂhÃnÅyesu dhammesu kaÇkhaæ na paÂivinodenti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na titthaæ jÃnÃti. 7. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na pÅtaæ jÃnÃti: idha bhikkhave bhikkhu tathÃgatappavedite dhammavinaye desiyamÃne na labhati atthavedaæ, na labhati dhammavedaæ, na labhati dhammÆpasaæhitaæ pÃmujjaæ. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na pÅtaæ jÃnÃti. 8. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na vÅthiæ jÃnÃti: idha bhikkhave bhikkhu ariyaæ aÂÂhaÇgikaæ maggaæ yathÃbhÆtaæ nappajÃnÃti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na vÅthiæ jÃnÃti. 9. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na gocarakusalo hoti: idha bhikkhave bhikkhu cattÃro satipaÂÂhÃne yathÃbhÆtaæ nappajÃnÃti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na gocarakusalo hoti. 10. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu anavasesadohÅ hoti: idha bhikkhave bhikkhuæ saddhà gahapatikà abhihaÂÂhuæ pavÃrenti cÅvarapiï¬apÃtasenÃsanagilÃnapaccayabhesajjaparikkhÃrena. Tatra bhikkhu mattaæ na jÃnÃti paÂiggahanÃya, evaæ kho bhikkhave bhikkhu anavasesadohÅ hoti. 11. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu ye te bhikkhu therà ratta¤¤Æ cirapabbajità saÇgha pitaro saÇghaparinÃyakÃ, te na atireka pÆjÃya pÆjetà hoti. Idha bhikkhave bhikkhu ye te bhikkhu therà ratta¤¤Æ cirapabbajità saÇghapitaro saÇghaparinÃyakÃ, tesu na mettaæ kÃyakammaæ paccupaÂÂhÃpeti ÃvÅ ceva raho ca. Na mettaæ vacÅkammaæ paccupaÂÂhÃpeti ÃvÅ ceva raho ca. Na mettaæ manokammaæ pacacupaÂÂhÃpeti ÃvÅceva raho ca. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu ye te bhikkhÆ therà ratta¤¤Æ cirapabbajità saÇghapitaro saÇghaparinÃyakÃ, te na atireka pÆjÃya pÆjetà hoti. Imehi kho bhikkhave ekÃdasahi dhammehi samannÃgato bhikkhu abhabbo saddesu khayÃnupassÅ viharituæ. 11. 3. 61 VayÃnupassanà suttaæ EkÃdasahi bhikkhave aÇgehi samannÃgato gopÃlako abhabbo gogaïaæ pariharituæ phÃtikattuæ, katamehi ekÃdasahi: idha bhikkhave gopÃlako na rÆpa¤¤u hoti, na lakkhaïa kusalo hoti, na ÃsÃÂikaæ sÃÂetà hoti, na vaïaæ paÂicchÃdetà hoti, na dhÆmaæ kattà hoti, na titthaæ jÃnÃti, na pÅtaæ jÃnÃti, na vÅthiæ jÃnÃti, na gocarakusalo hoti, anavasesadohi ca hoti, ye te usabhà gopitaro goparinÃyakà te na atirekapÆjÃya pÆjetà hoti, imehi kho bhikkhave ekÃdasahi aÇgehi samannÃgato gopÃlako abhabbo gogaïaæ pariharituæ phÃtikattuæ. Evameva kho bhikkhave ekÃdasahi dhammehi samannÃgato bhikkhu abhabbo saddesu vayÃnupassÅ viharituæ. Katamehi ekÃdasahi: Idha bhikkhave bhikkhu na rÆpa¤¤Æ hoti. Na lakkhaïakusalo hoti, na ÃsÃÂikaæ sÃÂetà hoti, na vaïaæ paÂicchÃdetà hoti, na dhÆmaæ kattà hoti, na titthaæ jÃnÃti, na pÅtaæ jÃnÃti, na gocarakusalo hoti. AnavasesadohÅ ca hoti. Ye te bhikkhu therà ratta¤¤Æ cirapabbajità saÇghapitaro saÇghaparinÃyakà te na atireka pÆjÃya pÆjetà hoti. 1. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na rÆpa¤¤Æ hoti: idha bhikkhave bhikkhu yaæ ki¤ci rÆpaæ sabbaæ taæ rÆpaæ cattÃri mahÃbhÆtÃni catunna¤ca mahÃbhÆtÃnaæ upÃdÃya rÆpanti yathÃbhÆtaæ nappajÃnÃti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhÆ na rÆpa¤¤Æ hoti. 2. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na lakkhaïakusalo hoti: idha bhikkhave bhikkhu, kamma lakkhaïo bÃlo, kammalakkhaïo paï¬ito'ti yathÃbhÆtaæ nappajÃnÃti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na lakkhaïakusalo hoti. 3. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na ÃsÃÂikaæ sÃÂetà hoti: idha bhikkhave bhikkhu uppannaæ kÃmavitakkaæ adhivÃseti nappajahati na vinodeti na byantÅkaroti na anabhÃvaæ gameti. Uppannaæ byÃpÃdavitakkaæ adhivÃseti nappajahati na vinodeti na byantÅkaroti na anabhÃvaæ gameti. Uppannaæ vihiæsÃvitakkaæ adhivÃseti nappajahati na vinodeti na byantÅkaroti, na anabhÃvaæ gameti. UppannÆppanne pÃpake akusale dhamme adhivÃseti nappajahati na vinodeti na byantÅkaroti na anabhÃvaæ gameti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na ÃsÃÂikaæ sÃÂetà hoti. 4. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na vaïaæ paÂicchÃdetà hoti: idha bhikkhave bhikkhu cakkhunà rÆpaæ disvà nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ, 'yatvÃdhikaraïametaæ cakkhundriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpakà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na paÂipajjati, na rakkhati cakkhundriyaæ, cakkhundriye na saævaraæ Ãpajjati. Sotena saddaæ sutvà nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ, 'yatvÃdhikaraïametaæ sotindriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpanà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na paÂipajjati, na rakkhati sotindriyaæ, sotindriye na saævaraæ Ãpajjati. GhÃnena gandhaæ ghÃyitvà nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ, 'yatvÃdhikaraïametaæ ghÃnindriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpanà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na paÂipajjati, na rakkhati ghÃnindriyaæ, ghÃnindriye na saævaraæ Ãpajjati. JivhÃya rasaæ sÃyitvà nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ, 'yatvÃdhikaraïametaæ1 jivhindriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpanà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na paÂipajjati, na rakkhati jivhindriyaæ, jivhindriye na saævaraæ Ãpajjati. KÃyena phoÂÂhabbaæ phusitvà nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ, 'yatvÃdhikaraïametaæ1 kÃyendriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpanà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na paÂipajjati, na rakkhati kÃyindriyaæ, kÃyindriye na saævaraæ Ãpajjati. ManasÃdhammaæ vi¤¤Ãya nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ, yatvÃdhikaraïametaæ manindriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpakà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na paÂipajjati, na rakkhati, manindriyaæ manindriye saævaraæ nÃpajjati. Evaæ bhikkhave bhikkhu na vaïaæ paÂicchÃdetà hoti. 5. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na dhÆmaæ kattà hoti: idha bhikkhave bhikkhu na yathÃsutaæ yathÃpariyantaæ dhammaæ vitthÃrena paresaæ desetà hoti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na dhÆmaæ kattà hoti. 6. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na titthaæ jÃnÃti: idha bhikkhave bhikkhu ye te bhikkhÆ bahussutà ÃgatÃgamà dhammadharà vinayadharà mÃtikÃdharÃ, te kÃlena kÃlaæ upasaækamitvà na paripucchati, na paripa¤hati, 'idaæ bhante kathaæ, imassa ko atthoti? Tassa te Ãyasmanto avivaÂa¤ceva na vivaranti, anuttÃnÅkata¤ca na uttÃnÅkaronti. Anekavivihitetasu ca kaÇkhÃÂhÃnÅyesu dhammesu kaÇkhaæ na paÂivinodenti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na titthaæ jÃnÃti. 7. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na pÅtaæ jÃnÃti: idha bhikkhave bhikkhu tathÃgatappavedite dhammavinaye desiyamÃne na labhati atthavedaæ, na labhati dhammavedaæ, na labhati dhammÆpasaæhitaæ pÃmujjaæ. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na pÅtaæ jÃnÃti. 8. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na vÅthiæ jÃnÃti: idha bhikkhave bhikkhu ariyaæ aÂÂhaÇgikaæ maggaæ yathÃbhÆtaæ nappajÃnÃti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na vÅthiæ jÃnÃti. 9. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na gocarakusalo hoti: idha bhikkhave bhikkhu cattÃro satipaÂÂhÃne yathÃbhÆtaæ nappajÃnÃti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na gocarakusalo hoti. 10. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu anavasesadohÅ hoti: idha bhikkhave bhikkhuæ saddhà gahapatikà abhihaÂÂhuæ pavÃrenti cÅvarapiï¬apÃtasenÃsanagilÃnapaccayabhesajjaparikkhÃrena. Tatra bhikkhu mattaæ na jÃnÃti paÂiggahanÃya, evaæ kho bhikkhave bhikkhu anavasesadohÅ hoti. 11. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu ye te bhikkhu therà ratta¤¤Æ cirapabbajità saÇgha pitaro saÇghaparinÃyakÃ, te na atireka pÆjÃya pÆjetà hoti. Idha bhikkhave bhikkhu ye te bhikkhu therà ratta¤¤Æ cirapabbajità saÇghapitaro saÇghaparinÃyakÃ, tesu na mettaæ kÃyakammaæ paccupaÂÂhÃpeti ÃvÅ ceva raho ca. Na mettaæ vacÅkammaæ paccupaÂÂhÃpeti ÃvÅ ceva raho ca. Na mettaæ manokammaæ pacacupaÂÂhÃpeti ÃvÅceva raho ca. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu ye te bhikkhÆ therà ratta¤¤Æ cirapabbajità saÇghapitaro saÇghaparinÃyakÃ, te na atireka pÆjÃya pÆjetà hoti. Imehi kho bhikkhave ekÃdasahi dhammehi samannÃgato bhikkhu abhabbo saddesu vayÃnupassÅ viharituæ. 11. 3. 62 VirÃgÃnupassanà suttaæ EkÃdasahi bhikkhave aÇgehi samannÃgato gopÃlako abhabbo gogaïaæ pariharituæ phÃtikattuæ, katamehi ekÃdasahi: idha bhikkhave gopÃlako na rÆpa¤¤u hoti, na lakkhaïa kusalo hoti, na ÃsÃÂikaæ sÃÂetà hoti, na vaïaæ paÂicchÃdetà hoti, na dhÆmaæ kattà hoti, na titthaæ jÃnÃti, na pÅtaæ jÃnÃti, na vÅthiæ jÃnÃti, na gocarakusalo hoti, anavasesadohi ca hoti, ye te usabhà gopitaro goparinÃyakà te na atirekapÆjÃya pÆjetà hoti, imehi kho bhikkhave ekÃdasahi aÇgehi samannÃgato gopÃlako abhabbo gogaïaæ pariharituæ phÃtikattuæ. Evameva kho bhikkhave ekÃdasahi dhammehi samannÃgato bhikkhu abhabbo saddesu virÃgÃnupassÅ viharituæ. Katamehi ekÃdasahi: Idha bhikkhave bhikkhu na rÆpa¤¤Æ hoti. Na lakkhaïakusalo hoti, na ÃsÃÂikaæ sÃÂetà hoti, na vaïaæ paÂicchÃdetà hoti, na dhÆmaæ kattà hoti, na titthaæ jÃnÃti, na pÅtaæ jÃnÃti, na gocarakusalo hoti. AnavasesadohÅ ca hoti. Ye te bhikkhu therà ratta¤¤Æ cirapabbajità saÇghapitaro saÇghaparinÃyakà te na atireka pÆjÃya pÆjetà hoti. 1. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na rÆpa¤¤Æ hoti: idha bhikkhave bhikkhu yaæ ki¤ci rÆpaæ sabbaæ taæ rÆpaæ cattÃri mahÃbhÆtÃni catunna¤ca mahÃbhÆtÃnaæ upÃdÃya rÆpanti yathÃbhÆtaæ nappajÃnÃti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhÆ na rÆpa¤¤Æ hoti. 2. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na lakkhaïakusalo hoti: idha bhikkhave bhikkhu, kamma lakkhaïo bÃlo, kammalakkhaïo paï¬ito'ti yathÃbhÆtaæ nappajÃnÃti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na lakkhaïakusalo hoti. 3. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na ÃsÃÂikaæ sÃÂetà hoti: idha bhikkhave bhikkhu uppannaæ kÃmavitakkaæ adhivÃseti nappajahati na vinodeti na byantÅkaroti na anabhÃvaæ gameti. Uppannaæ byÃpÃdavitakkaæ adhivÃseti nappajahati na vinodeti na byantÅkaroti na anabhÃvaæ gameti. Uppannaæ vihiæsÃvitakkaæ adhivÃseti nappajahati na vinodeti na byantÅkaroti, na anabhÃvaæ gameti. UppannÆppanne pÃpake akusale dhamme adhivÃseti nappajahati na vinodeti na byantÅkaroti na anabhÃvaæ gameti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na ÃsÃÂikaæ sÃÂetà hoti. 4. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na vaïaæ paÂicchÃdetà hoti: idha bhikkhave bhikkhu cakkhunà rÆpaæ disvà nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ, 'yatvÃdhikaraïametaæ cakkhundriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpakà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na paÂipajjati, na rakkhati cakkhundriyaæ, cakkhundriye na saævaraæ Ãpajjati. Sotena saddaæ sutvà nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ, 'yatvÃdhikaraïametaæ sotindriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpanà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na paÂipajjati, na rakkhati sotindriyaæ, sotindriye na saævaraæ Ãpajjati. GhÃnena gandhaæ ghÃyitvà nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ, 'yatvÃdhikaraïametaæ ghÃnindriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpanà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na paÂipajjati, na rakkhati ghÃnindriyaæ, ghÃnindriye na saævaraæ Ãpajjati. JivhÃya rasaæ sÃyitvà nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ, 'yatvÃdhikaraïametaæ1 jivhindriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpanà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na paÂipajjati, na rakkhati jivhindriyaæ, jivhindriye na saævaraæ Ãpajjati. KÃyena phoÂÂhabbaæ phusitvà nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ, 'yatvÃdhikaraïametaæ1 kÃyendriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpanà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na paÂipajjati, na rakkhati kÃyindriyaæ, kÃyindriye na saævaraæ Ãpajjati. ManasÃdhammaæ vi¤¤Ãya nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ, yatvÃdhikaraïametaæ manindriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpakà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na paÂipajjati, na rakkhati, manindriyaæ manindriye saævaraæ nÃpajjati. Evaæ bhikkhave bhikkhu na vaïaæ paÂicchÃdetà hoti. 5. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na dhÆmaæ kattà hoti: idha bhikkhave bhikkhu na yathÃsutaæ yathÃpariyantaæ dhammaæ vitthÃrena paresaæ desetà hoti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na dhÆmaæ kattà hoti. 6. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na titthaæ jÃnÃti: idha bhikkhave bhikkhu ye te bhikkhÆ bahussutà ÃgatÃgamà dhammadharà vinayadharà mÃtikÃdharÃ, te kÃlena kÃlaæ upasaækamitvà na paripucchati, na paripa¤hati, 'idaæ bhante kathaæ, imassa ko atthoti? Tassa te Ãyasmanto avivaÂa¤ceva na vivaranti, anuttÃnÅkata¤ca na uttÃnÅkaronti. Anekavivihitetasu ca kaÇkhÃÂhÃnÅyesu dhammesu kaÇkhaæ na paÂivinodenti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na titthaæ jÃnÃti. 7. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na pÅtaæ jÃnÃti: idha bhikkhave bhikkhu tathÃgatappavedite dhammavinaye desiyamÃne na labhati atthavedaæ, na labhati dhammavedaæ, na labhati dhammÆpasaæhitaæ pÃmujjaæ. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na pÅtaæ jÃnÃti. 8. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na vÅthiæ jÃnÃti: idha bhikkhave bhikkha ariyaæ aÂÂhaÇgikaæ maggaæ yathÃbhÆtaæ nappajÃnÃti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na vÅthiæ jÃnÃti. 9. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na gocarakusalo hoti: idha bhikkhave bhikkhu cattÃro satipaÂÂhÃne yathÃbhÆtaæ nappajÃnÃti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na gocarakusalo hoti. 10. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu anavasesadohÅ hoti: idha bhikkhave bhikkhuæ saddhà gahapatikà abhihaÂÂhuæ pavÃrenti cÅvarapiï¬apÃtasenÃsanagilÃnapaccayabhesajjaparikkhÃrena. Tatra bhikkhu mattaæ na jÃnÃti paÂiggahanÃya, evaæ kho bhikkhave bhikkhu anavasesadohÅ hoti. 11. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu ye te bhikkhu therà ratta¤¤Æ cirapabbajità saÇgha pitaro saÇghaparinÃyakÃ, te na atireka pÆjÃya pÆjetà hoti. Idha bhikkhave bhikkhu ye te bhikkhu therà ratta¤¤Æ cirapabbajità saÇghapitaro saÇghaparinÃyakÃ, tesu na mettaæ kÃyakammaæ paccupaÂÂhÃpeti ÃvÅ ceva raho ca. Na mettaæ vacÅkammaæ paccupaÂÂhÃpeti ÃvÅ ceva raho ca. Na mettaæ manokammaæ pacacupaÂÂhÃpeti ÃvÅceva raho ca. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu ye te bhikkhÆ therà ratta¤¤Æ cirapabbajità saÇghapitaro saÇghaparinÃyakÃ, te na atireka pÆjÃya pÆjetà hoti. Imehi kho bhikkhave ekÃdasahi dhammehi samannÃgato bhikkhu abhabbo saddesu virÃgÃnupassÅ viharituæ. 11. 3. 63 NirodhÃnupassanà suttaæ EkÃdasahi bhikkhave aÇgehi samannÃgato gopÃlako abhabbo gogaïaæ pariharituæ phÃtikattuæ, katamehi ekÃdasahi: idha bhikkhave gopÃlako na rÆpa¤¤u hoti, na lakkhaïa kusalo hoti, na ÃsÃÂikaæ sÃÂetà hoti, na vaïaæ paÂicchÃdetà hoti, na dhÆmaæ kattà hoti, na titthaæ jÃnÃti, na pÅtaæ jÃnÃti, na vÅthiæ jÃnÃti, na gocarakusalo hoti, anavasesadohi ca hoti, ye te usabhà gopitaro goparinÃyakà te na atirekapÆjÃya pÆjetà hoti, imehi kho bhikkhave ekÃdasahi aÇgehi samannÃgato gopÃlako abhabbo gogaïaæ pariharituæ phÃtikattuæ. Evameva kho bhikkhave ekÃdasahi dhammehi samannÃgato bhikkhu abhabbo saddesu nirodhÃnupassÅ viharituæ. Katamehi ekÃdasahi: Idha bhikkhave bhikkhu na rÆpa¤¤Æ hoti. Na lakkhaïakusalo hoti, na ÃsÃÂikaæ sÃÂetà hoti, na vaïaæ paÂicchÃdetà hoti, na dhÆmaæ kattà hoti, na titthaæ jÃnÃti, na pÅtaæ jÃnÃti, na gocarakusalo hoti. AnavasesadohÅ ca hoti. Ye te bhikkhu therà ratta¤¤Æ cirapabbajità saÇghapitaro saÇghaparinÃyakà te na atireka pÆjÃya pÆjetà hoti. 1. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na rÆpa¤¤Æ hoti: idha bhikkhave bhikkhu yaæ ki¤ci rÆpaæ sabbaæ taæ rÆpaæ cattÃri mahÃbhÆtÃni catunna¤ca mahÃbhÆtÃnaæ upÃdÃya rÆpanti yathÃbhÆtaæ nappajÃnÃti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhÆ na rÆpa¤¤Æ hoti. 2. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na lakkhaïakusalo hoti: idha bhikkhave bhikkhu, kamma lakkhaïo bÃlo, kammalakkhaïo paï¬ito'ti yathÃbhÆtaæ nappajÃnÃti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na lakkhaïakusalo hoti. 3. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na ÃsÃÂikaæ sÃÂetà hoti: idha bhikkhave bhikkhu uppannaæ kÃmavitakkaæ adhivÃseti nappajahati na vinodeti na byantÅkaroti na anabhÃvaæ gameti. Uppannaæ byÃpÃdavitakkaæ adhivÃseti nappajahati na vinodeti na byantÅkaroti na anabhÃvaæ gameti. Uppannaæ vihiæsÃvitakkaæ adhivÃseti nappajahati na vinodeti na byantÅkaroti, na anabhÃvaæ gameti. UppannÆppanne pÃpake akusale dhamme adhivÃseti nappajahati na vinodeti na byantÅkaroti na anabhÃvaæ gameti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na ÃsÃÂikaæ sÃÂetà hoti. 4. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na vaïaæ paÂicchÃdetà hoti: idha bhikkhave bhikkhu cakkhunà rÆpaæ disvà nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ, 'yatvÃdhikaraïametaæ cakkhundriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpakà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na paÂipajjati, na rakkhati cakkhundriyaæ, cakkhundriye na saævaraæ Ãpajjati. Sotena saddaæ sutvà nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ, 'yatvÃdhikaraïametaæ sotindriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpanà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na paÂipajjati, na rakkhati sotindriyaæ, sotindriye na saævaraæ Ãpajjati. GhÃnena gandhaæ ghÃyitvà nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ, 'yatvÃdhikaraïametaæ ghÃnindriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpanà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na paÂipajjati, na rakkhati ghÃnindriyaæ, ghÃnindriye na saævaraæ Ãpajjati. JivhÃya rasaæ sÃyitvà nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ, 'yatvÃdhikaraïametaæ1 jivhindriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpanà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na paÂipajjati, na rakkhati jivhindriyaæ, jivhindriye na saævaraæ Ãpajjati. KÃyena phoÂÂhabbaæ phusitvà nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ, 'yatvÃdhikaraïametaæ1 kÃyendriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpanà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na paÂipajjati, na rakkhati kÃyindriyaæ, kÃyindriye na saævaraæ Ãpajjati. ManasÃdhammaæ vi¤¤Ãya nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ yatvÃdhikaraïametaæ manindriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpakà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na paÂipajjati, na rakkhati, manindriyaæ manindriye saævaraæ nÃpajjati. Evaæ bhikkhave bhikkhu na vaïaæ paÂicchÃdetà hoti. 5. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na dhÆmaæ kattà hoti: idha bhikkhave bhikkhu na yathÃsutaæ yathÃpariyantaæ dhammaæ vitthÃrena paresaæ desetà hoti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na dhÆmaæ kattà hoti. 6. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na titthaæ jÃnÃti: idha bhikkhave bhikkhu ye te bhikkhÆ bahussutà ÃgatÃgamà dhammadharà vinayadharà mÃtikÃdharÃ, te kÃlena kÃlaæ upasaækamitvà na paripucchati, na paripa¤hati, 'idaæ bhante kathaæ, imassa ko atthoti? Tassa te Ãyasmanto avivaÂa¤ceva na vivaranti, anuttÃnÅkata¤ca na uttÃnÅkaronti. Anekavivihitetasu ca kaÇkhÃÂhÃnÅyesu dhammesu kaÇkhaæ na paÂivinodenti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na titthaæ jÃnÃti. 7. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na pÅtaæ jÃnÃti: idha bhikkhave bhikkhu tathÃgatappavedite dhammavinaye desiyamÃne na labhati atthavedaæ, na labhati dhammavedaæ, na labhati dhammÆpasaæhitaæ pÃmujjaæ. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na pÅtaæ jÃnÃti. 8. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na vÅthiæ jÃnÃti: idha bhikkhave bhikkhu ariyaæ aÂÂhaÇgikaæ maggaæ yathÃbhÆtaæ nappajÃnÃti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na vÅthiæ jÃnÃti. 9. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na gocarakusalo hoti: idha bhikkhave bhikkhu cattÃro satipaÂÂhÃne yathÃbhÆtaæ nappajÃnÃti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na gocarakusalo hoti. 10. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu anavasesadohÅ hoti: idha bhikkhave bhikkhuæ saddhà gahapatikà abhihaÂÂhuæ pavÃrenti cÅvarapiï¬apÃtasenÃsanagilÃnapaccayabhesajjaparikkhÃrena. Tatra bhikkhu mattaæ na jÃnÃti paÂiggahanÃya, evaæ kho bhikkhave bhikkhu anavasesadohÅ hoti. 11. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu ye te bhikkhu therà ratta¤¤Æ cirapabbajità saÇgha pitaro saÇghaparinÃyakÃ, te na atireka pÆjÃya pÆjetà hoti. Idha bhikkhave bhikkhu ye te bhikkhu therà ratta¤¤Æ cirapabbajità saÇghapitaro saÇghaparinÃyakÃ, tesu na mettaæ kÃyakammaæ paccupaÂÂhÃpeti ÃvÅ ceva raho ca. Na mettaæ vacÅkammaæ paccupaÂÂhÃpeti ÃvÅ ceva raho ca. Na mettaæ manokammaæ pacacupaÂÂhÃpeti ÃvÅceva raho ca. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu ye te bhikkhÆ therà ratta¤¤Æ cirapabbajità saÇghapitaro saÇghaparinÃyakÃ, te na atireka pÆjÃya pÆjetà hoti. Imehi kho bhikkhave ekÃdasahi dhammehi samannÃgato bhikkhu abhabbo saddesu nirodhÃnupassÅ viharituæ. 11. 3. 64 PaÂinissaggÃnupassanà suttaæ EkÃdasahi bhikkhave aÇgehi samannÃgato gopÃlako abhabbo gogaïaæ pariharituæ phÃtikattuæ, katamehi ekÃdasahi: idha bhikkhave gopÃlako na rÆpa¤¤u hoti, na lakkhaïa kusalo hoti, na ÃsÃÂikaæ sÃÂetà hoti, na vaïaæ paÂicchÃdetà hoti, na dhÆmaæ kattà hoti, na titthaæ jÃnÃti, na pÅtaæ jÃnÃti, na vÅthiæ jÃnÃti, na gocarakusalo hoti, anavasesadohi ca hoti, ye te usabhà gopitaro goparinÃyakà te na atirekapÆjÃya pÆjetà hoti, imehi kho bhikkhave ekÃdasahi aÇgehi samannÃgato gopÃlako abhabbo gogaïaæ pariharituæ phÃtikattuæ. Evameva kho bhikkhave ekÃdasahi dhammehi samannÃgato bhikkhu abhabbo saddesu paÂinissaggÃnupassÅ viharituæ. Katamehi ekÃdasahi: Idha bhikkhave bhikkhu na rÆpa¤¤Æ hoti. Na lakkhaïakusalo hoti, na ÃsÃÂikaæ sÃÂetà hoti, na vaïaæ paÂicchÃdetà hoti, na dhÆmaæ kattà hoti, na titthaæ jÃnÃti, na pÅtaæ jÃnÃti, na gocarakusalo hoti. AnavasesadohÅ ca hoti. Ye te bhikkhu therà ratta¤¤Æ cirapabbajità saÇghapitaro saÇghaparinÃyakà te na atireka pÆjÃya pÆjetà hoti. 1. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na rÆpa¤¤Æ hoti: idha bhikkhave bhikkhu yaæ ki¤ci rÆpaæ sabbaæ taæ rÆpaæ cattÃri mahÃbhÆtÃni catunna¤ca mahÃbhÆtÃnaæ upÃdÃya rÆpanti yathÃbhÆtaæ nappajÃnÃti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhÆ na rÆpa¤¤Æ hoti. 2. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na lakkhaïakusalo hoti: idha bhikkhave bhikkhu, kamma lakkhaïo bÃlo, kammalakkhaïo paï¬ito'ti yathÃbhÆtaæ nappajÃnÃti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na lakkhaïakusalo hoti. 3. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na ÃsÃÂikaæ sÃÂetà hoti: idha bhikkhave bhikkhu uppannaæ kÃmavitakkaæ adhivÃseti nappajahati na vinodeti na byantÅkaroti na anabhÃvaæ gameti. Uppannaæ byÃpÃdavitakkaæ adhivÃseti nappajahati na vinodeti na byantÅkaroti na anabhÃvaæ gameti. Uppannaæ vihiæsÃvitakkaæ adhivÃseti nappajahati na vinodeti na byantÅkaroti, na anabhÃvaæ gameti. UppannÆppanne pÃpake akusale dhamme adhivÃseti nappajahati na vinodeti na byantÅkaroti na anabhÃvaæ gameti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na ÃsÃÂikaæ sÃÂetà hoti. 4. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na vaïaæ paÂicchÃdetà hoti: idha bhikkhave bhikkhu cakkhunà rÆpaæ disvà nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ, 'yatvÃdhikaraïametaæ cakkhundriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpakà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na paÂipajjati, na rakkhati cakkhundriyaæ, cakkhundriye na saævaraæ Ãpajjati. Sotena saddaæ sutvà nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ, 'yatvÃdhikaraïametaæ sotindriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpanà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na paÂipajjati, na rakkhati sotindriyaæ, sotindriye na saævaraæ Ãpajjati. GhÃnena gandhaæ ghÃyitvà nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ, 'yatvÃdhikaraïametaæ ghÃnindriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpanà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na paÂipajjati, na rakkhati ghÃnindriyaæ, ghÃnindriye na saævaraæ Ãpajjati. JivhÃya rasaæ sÃyitvà nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ, 'yatvÃdhikaraïametaæ1 jivhindriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpanà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na paÂipajjati, na rakkhati jivhindriyaæ, jivhindriye na saævaraæ Ãpajjati. KÃyena phoÂÂhabbaæ phusitvà nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ, 'yatvÃdhikaraïametaæ1 kÃyendriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpanà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na paÂipajjati, na rakkhati kÃyindriyaæ, kÃyindriye na saævaraæ Ãpajjati. ManasÃdhammaæ vi¤¤Ãya nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ, yatvÃdhikaraïametaæ manindriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpakà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na paÂipajjati, na rakkhati, manindriyaæ manindriye saævaraæ nÃpajjati. Evaæ bhikkhave bhikkhu na vaïaæ paÂicchÃdetà hoti. 5. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na dhÆmaæ kattà hoti: idha bhikkhave bhikkhu na yathÃsutaæ yathÃpariyantaæ dhammaæ vitthÃrena paresaæ desetà hoti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na dhÆmaæ kattà hoti. 6. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na titthaæ jÃnÃti: idha bhikkhave bhikkhu ye te bhikkhÆ bahussutà ÃgatÃgamà dhammadharà vinayadharà mÃtikÃdharÃ, te kÃlena kÃlaæ upasaækamitvà na paripucchati, na paripa¤hati, 'idaæ bhante kathaæ, imassa ko atthoti? Tassa te Ãyasmanto avivaÂa¤ceva na vivaranti, anuttÃnÅkata¤ca na uttÃnÅkaronti. Anekavivihitetasu ca kaÇkhÃÂhÃnÅyesu dhammesu kaÇkhaæ na paÂivinodenti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na titthaæ jÃnÃti. 7. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na pÅtaæ jÃnÃti: idha bhikkhave bhikkhu tathÃgatappavedite dhammavinaye desiyamÃne na labhati atthavedaæ, na labhati dhammavedaæ, na labhati dhammÆpasaæhitaæ pÃmujjaæ. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na pÅtaæ jÃnÃti. 8. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na vÅthiæ jÃnÃti: idha bhikkhave bhikkhu ariyaæ aÂÂhaÇgikaæ maggaæ yathÃbhÆtaæ nappajÃnÃti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na vÅthiæ jÃnÃti. 9. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na gocarakusalo hoti: idha bhikkhave bhikkhu cattÃro satipaÂÂhÃne yathÃbhÆtaæ nappajÃnÃti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na gocarakusalo hoti. 10. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu anavasesadohÅ hoti: idha bhikkhave bhikkhuæ saddhà gahapatikà abhihaÂÂhuæ pavÃrenti cÅvarapiï¬apÃtasenÃsanagilÃnapaccayabhesajjaparikkhÃrena. Tatra bhikkhu mattaæ na jÃnÃti paÂiggahanÃya, evaæ kho bhikkhave bhikkhu anavasesadohÅ hoti. 11. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu ye te bhikkhu therà ratta¤¤Æ cirapabbajità saÇgha pitaro saÇghaparinÃyakÃ, te na atireka pÆjÃya pÆjetà hoti. Idha bhikkhave bhikkhu ye te bhikkhu therà ratta¤¤Æ cirapabbajità saÇghapitaro saÇghaparinÃyakÃ, tesu na mettaæ kÃyakammaæ paccupaÂÂhÃpeti ÃvÅ ceva raho ca. Na mettaæ vacÅkammaæ paccupaÂÂhÃpeti ÃvÅ ceva raho ca. Na mettaæ manokammaæ pacacupaÂÂhÃpeti ÃvÅceva raho ca. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu ye te bhikkhÆ therà ratta¤¤Æ cirapabbajità saÇghapitaro saÇghaparinÃyakÃ, te na atireka pÆjÃya pÆjetà hoti. Imehi kho bhikkhave ekÃdasahi dhammehi samannÃgato bhikkhu abhabbo saddesu paÂinissaggÃnupassÅ viharituæ. 11. 3. 65 AniccÃnupassanà suttaæ EkÃdasahi bhikkhave aÇgehi samannÃgato gopÃlako abhabbo gogaïaæ pariharituæ phÃtikattuæ, katamehi ekÃdasahi: idha bhikkhave gopÃlako na rÆpa¤¤u hoti, na lakkhaïa kusalo hoti, na ÃsÃÂikaæ sÃÂetà hoti, na vaïaæ paÂicchÃdetà hoti, na dhÆmaæ kattà hoti, na titthaæ jÃnÃti, na pÅtaæ jÃnÃti, na vÅthiæ jÃnÃti, na gocarakusalo hoti, anavasesadohi ca hoti, ye te usabhà gopitaro goparinÃyakà te na atirekapÆjÃya pÆjetà hoti, imehi kho bhikkhave ekÃdasahi aÇgehi samannÃgato gopÃlako abhabbo gogaïaæ pariharituæ phÃtikattuæ. Evameva kho bhikkhave ekÃdasahi dhammehi samannÃgato bhikkhu abhabbo rasesu aniccÃnupassÅ viharituæ. Katamehi ekÃdasahi: Idha bhikkhave bhikkhu na rÆpa¤¤Æ hoti. Na lakkhaïakusalo hoti, na ÃsÃÂikaæ sÃÂetà hoti, na vaïaæ paÂicchÃdetà hoti, na dhÆmaæ kattà hoti, na titthaæ jÃnÃti, na pÅtaæ jÃnÃti, na gocarakusalo hoti. AnavasesadohÅ ca hoti. Ye te bhikkhu therà ratta¤¤Æ cirapabbajità saÇghapitaro saÇghaparinÃyakà te na atireka pÆjÃya pÆjetà hoti. 1. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na rÆpa¤¤Æ hoti: idha bhikkhave bhikkhu yaæ ki¤ci rÆpaæ sabbaæ taæ rÆpaæ cattÃri mahÃbhÆtÃni catunna¤ca mahÃbhÆtÃnaæ upÃdÃya rÆpanti yathÃbhÆtaæ nappajÃnÃti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhÆ na rÆpa¤¤Æ hoti. 2. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na lakkhaïakusalo hoti: idha bhikkhave bhikkhu, kamma lakkhaïo bÃlo, kammalakkhaïo paï¬ito'ti yathÃbhÆtaæ nappajÃnÃti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na lakkhaïakusalo hoti. 3. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na ÃsÃÂikaæ sÃÂetà hoti: idha bhikkhave bhikkhu uppannaæ kÃmavitakkaæ adhivÃseti nappajahati na vinodeti na byantÅkaroti na anabhÃvaæ gameti. Uppannaæ byÃpÃdavitakkaæ adhivÃseti nappajahati na vinodeti na byantÅkaroti na anabhÃvaæ gameti. Uppannaæ vihiæsÃvitakkaæ adhivÃseti nappajahati na vinodeti na byantÅkaroti, na anabhÃvaæ gameti. UppannÆppanne pÃpake akusale dhamme adhivÃseti nappajahati na vinodeti na byantÅkaroti na anabhÃvaæ gameti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na ÃsÃÂikaæ sÃÂetà hoti. 4. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na vaïaæ paÂicchÃdetà hoti: idha bhikkhave bhikkhu cakkhunà rÆpaæ disvà nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ, 'yatvÃdhikaraïametaæ cakkhundriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpakà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na paÂipajjati, na rakkhati cakkhundriyaæ, cakkhundriye na saævaraæ Ãpajjati. Sotena saddaæ sutvà nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ, 'yatvÃdhikaraïametaæ sotindriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpanà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na paÂipajjati, na rakkhati sotindriyaæ, sotindriye na saævaraæ Ãpajjati. GhÃnena gandhaæ ghÃyitvà nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ, 'yatvÃdhikaraïametaæ ghÃnindriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpanà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na paÂipajjati, na rakkhati ghÃnindriyaæ, ghÃnindriye na saævaraæ Ãpajjati. JivhÃya rasaæ sÃyitvà nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ, 'yatvÃdhikaraïametaæ1 jivhindriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpanà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na paÂipajjati, na rakkhati jivhindriyaæ, jivhindriye na saævaraæ Ãpajjati. KÃyena phoÂÂhabbaæ phusitvà nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ, 'yatvÃdhikaraïametaæ1 kÃyendriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpanà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na paÂipajjati, na rakkhati kÃyindriyaæ, kÃyindriye na saævaraæ Ãpajjati. ManasÃdhammaæ vi¤¤Ãya nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ, yatvÃdhikaraïametaæ manindriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpakà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na paÂipajjati, na rakkhati, manindriyaæ manindriye saævaraæ nÃpajjati. Evaæ bhikkhave bhikkhu na vaïaæ paÂicchÃdetà hoti. 5. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na dhÆmaæ kattà hoti: idha bhikkhave bhikkhu na yathÃsutaæ yathÃpariyantaæ dhammaæ vitthÃrena paresaæ desetà hoti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na dhÆmaæ kattà hoti. 6. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na titthaæ jÃnÃti: idha bhikkhave bhikkhu ye te bhikkhÆ bahussutà ÃgatÃgamà dhammadharà vinayadharà mÃtikÃdharÃ, te kÃlena kÃlaæ upasaækamitvà na paripucchati, na paripa¤hati, 'idaæ bhante kathaæ, imassa ko atthoti? Tassa te Ãyasmanto avivaÂa¤ceva na vivaranti, anuttÃnÅkata¤ca na uttÃnÅkaronti. Anekavivihitetasu ca kaÇkhÃÂhÃnÅyesu dhammesu kaÇkhaæ na paÂivinodenti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na tittha jÃnÃti. 7. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na pÅtaæ jÃnÃti: idha bhikkhave bhikkhu tathÃgatappavedite dhammavinaye desiyamÃne na labhati atthavedaæ, na labhati dhammavedaæ, na labhati dhammÆpasaæhitaæ pÃmujjaæ. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na pÅtaæ jÃnÃti. 8. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na vÅthiæ jÃnÃti: idha bhikkhave bhikkhu ariyaæ aÂÂhaÇgikaæ maggaæ yathÃbhÆtaæ nappajÃnÃti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na vÅthiæ jÃnÃti. 9. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na gocarakusalo hoti: idha bhikkhave bhikkhu cattÃro satipaÂÂhÃne yathÃbhÆtaæ nappajÃnÃti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na gocarakusalo hoti. 10. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu anavasesadohÅ hoti: idha bhikkhave bhikkhuæ saddhà gahapatikà abhihaÂÂhuæ pavÃrenti cÅvarapiï¬apÃtasenÃsanagilÃnapaccayabhesajjaparikkhÃrena. Tatra bhikkhu mattaæ na jÃnÃti paÂiggahanÃya, evaæ kho bhikkhave bhikkhu anavasesadohÅ hoti. 11. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu ye te bhikkhu therà ratta¤¤Æ cirapabbajità saÇgha pitaro saÇghaparinÃyakÃ, te na atireka pÆjÃya pÆjetà hoti. Idha bhikkhave bhikkhu ye te bhikkhu therà ratta¤¤Æ cirapabbajità saÇghapitaro saÇghaparinÃyakÃ, tesu na mettaæ kÃyakammaæ paccupaÂÂhÃpeti ÃvÅ ceva raho ca. Na mettaæ vacÅkammaæ paccupaÂÂhÃpeti ÃvÅ ceva raho ca. Na mettaæ manokammaæ pacacupaÂÂhÃpeti ÃvÅceva raho ca. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu ye te bhikkhÆ therà ratta¤¤Æ cirapabbajità saÇghapitaro saÇghaparinÃyakÃ, te na atireka pÆjÃya pÆjetà hoti. Imehi kho bhikkhave ekÃdasahi dhammehi samannÃgato bhikkhu abhabbo rasesu aniccÃnupassÅ viharituæ. 11. 3. 66 DukkhÃnupassanà suttaæ EkÃdasahi bhikkhave aÇgehi samannÃgato gopÃlako abhabbo gogaïaæ pariharituæ phÃtikattuæ, katamehi ekÃdasahi: idha bhikkhave gopÃlako na rÆpa¤¤u hoti, na lakkhaïa kusalo hoti, na ÃsÃÂikaæ sÃÂetà hoti, na vaïaæ paÂicchÃdetà hoti, na dhÆmaæ kattà hoti, na titthaæ jÃnÃti, na pÅtaæ jÃnÃti, na vÅthiæ jÃnÃti, na gocarakusalo hoti, anavasesadohi ca hoti, ye te usabhà gopitaro goparinÃyakà te na atirekapÆjÃya pÆjetà hoti, imehi kho bhikkhave ekÃdasahi aÇgehi samannÃgato gopÃlako abhabbo gogaïaæ pariharituæ phÃtikattuæ. Evameva kho bhikkhave ekÃdasahi dhammehi samannÃgato bhikkhu abhabbo rasesu dukkhÃnupassÅ viharituæ. Katamehi ekÃdasahi: Idha bhikkhave bhikkhu na rÆpa¤¤Æ hoti. Na lakkhaïakusalo hoti, na ÃsÃÂikaæ sÃÂetà hoti, na vaïaæ paÂicchÃdetà hoti, na dhÆmaæ kattà hoti, na titthaæ jÃnÃti, na pÅtaæ jÃnÃti, na gocarakusalo hoti. AnavasesadohÅ ca hoti. Ye te bhikkhu therà ratta¤¤Æ cirapabbajità saÇghapitaro saÇghaparinÃyakà te na atireka pÆjÃya pÆjetà hoti. 1. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na rÆpa¤¤Æ hoti: idha bhikkhave bhikkhu yaæ ki¤ci rÆpaæ sabbaæ taæ rÆpaæ cattÃri mahÃbhÆtÃni catunna¤ca mahÃbhÆtÃnaæ upÃdÃya rÆpanti yathÃbhÆtaæ nappajÃnÃti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhÆ na rÆpa¤¤Æ hoti. 2. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na lakkhaïakusalo hoti: idha bhikkhave bhikkhu, kamma lakkhaïo bÃlo, kammalakkhaïo paï¬ito'ti yathÃbhÆtaæ nappajÃnÃti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na lakkhaïakusalo hoti. 3. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na ÃsÃÂikaæ sÃÂetà hoti: idha bhikkhave bhikkhu uppannaæ kÃmavitakkaæ adhivÃseti nappajahati na vinodeti na byantÅkaroti na anabhÃvaæ gameti. Uppannaæ byÃpÃdavitakkaæ adhivÃseti nappajahati na vinodeti na byantÅkaroti na anabhÃvaæ gameti. Uppannaæ vihiæsÃvitakkaæ adhivÃseti nappajahati na vinodeti na byantÅkaroti, na anabhÃvaæ gameti. UppannÆppanne pÃpake akusale dhamme adhivÃseti nappajahati na vinodeti na byantÅkaroti na anabhÃvaæ gameti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na ÃsÃÂikaæ sÃÂetà hoti. 4. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na vaïaæ paÂicchÃdetà hoti: idha bhikkhave bhikkhu cakkhunà rÆpaæ disvà nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ, 'yatvÃdhikaraïametaæ cakkhundriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpakà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na paÂipajjati, na rakkhati cakkhundriyaæ, cakkhundriye na saævaraæ Ãpajjati. Sotena saddaæ sutvà nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ, 'yatvÃdhikaraïametaæ sotindriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpanà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na paÂipajjati, na rakkhati sotindriyaæ, sotindriye na saævaraæ Ãpajjati. GhÃnena gandhaæ ghÃyitvà nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ, 'yatvÃdhikaraïametaæ ghÃnindriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpanà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na paÂipajjati, na rakkhati ghÃnindriyaæ, ghÃnindriye na saævaraæ Ãpajjati. JivhÃya rasaæ sÃyitvà nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ, 'yatvÃdhikaraïametaæ1 jivhindriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpanà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na paÂipajjati, na rakkhati jivhindriyaæ, jivhindriye na saævaraæ Ãpajjati. KÃyena phoÂÂhabbaæ phusitvà nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ, 'yatvÃdhikaraïametaæ1 kÃyendriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpanà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na paÂipajjati, na rakkhati kÃyindriyaæ, kÃyindriye na saævaraæ Ãpajjati. ManasÃdhammaæ vi¤¤Ãya nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ, yatvÃdhikaraïametaæ manindriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpakà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na paÂipajjati, na rakkhati, manindriyaæ manindriye saævara nÃpajjati. Evaæ bhikkhave bhikkhu na vaïaæ paÂicchÃdetà hoti. 5. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na dhÆmaæ kattà hoti: idha bhikkhave bhikkhu na yathÃsutaæ yathÃpariyantaæ dhammaæ vitthÃrena paresaæ desetà hoti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na dhÆmaæ kattà hoti. 6. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na titthaæ jÃnÃti: idha bhikkhave bhikkhu ye te bhikkhÆ bahussutà ÃgatÃgamà dhammadharà vinayadharà mÃtikÃdharÃ, te kÃlena kÃlaæ upasaækamitvà na paripucchati, na paripa¤hati, 'idaæ bhante kathaæ, imassa ko atthoti? Tassa te Ãyasmanto avivaÂa¤ceva na vivaranti, anuttÃnÅkata¤ca na uttÃnÅkaronti. Anekavivihitetasu ca kaÇkhÃÂhÃnÅyesu dhammesu kaÇkhaæ na paÂivinodenti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na titthaæ jÃnÃti. 7. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na pÅtaæ jÃnÃti: idha bhikkhave bhikkhu tathÃgatappavedite dhammavinaye desiyamÃne na labhati atthavedaæ, na labhati dhammavedaæ, na labhati dhammÆpasaæhitaæ pÃmujjaæ. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na pÅtaæ jÃnÃti. 8. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na vÅthiæ jÃnÃti: idha bhikkhave bhikkhu ariyaæ aÂÂhaÇgikaæ maggaæ yathÃbhÆtaæ nappajÃnÃti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na vÅthiæ jÃnÃti. 9. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na gocarakusalo hoti: idha bhikkhave bhikkhu cattÃro satipaÂÂhÃne yathÃbhÆtaæ nappajÃnÃti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na gocarakusalo hoti. 10. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu anavasesadohÅ hoti: idha bhikkhave bhikkhuæ saddhà gahapatikà abhihaÂÂhuæ pavÃrenti cÅvarapiï¬apÃtasenÃsanagilÃnapaccayabhesajjaparikkhÃrena. Tatra bhikkhu mattaæ na jÃnÃti paÂiggahanÃya, evaæ kho bhikkhave bhikkhu anavasesadohÅ hoti. 11. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu ye te bhikkhu therà ratta¤¤Æ cirapabbajità saÇgha pitaro saÇghaparinÃyakÃ, te na atireka pÆjÃya pÆjetà hoti. Idha bhikkhave bhikkhu ye te bhikkhu therà ratta¤¤Æ cirapabbajità saÇghapitaro saÇghaparinÃyakÃ, tesu na mettaæ kÃyakammaæ paccupaÂÂhÃpeti ÃvÅ ceva raho ca. Na mettaæ vacÅkammaæ paccupaÂÂhÃpeti ÃvÅ ceva raho ca. Na mettaæ manokammaæ pacacupaÂÂhÃpeti ÃvÅceva raho ca. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu ye te bhikkhÆ therà ratta¤¤Æ cirapabbajità saÇghapitaro saÇghaparinÃyakÃ, te na atireka pÆjÃya pÆjetà hoti. Imehi kho bhikkhave ekÃdasahi dhammehi samannÃgato bhikkhu abhabbo rasesu dukkhÃnupassÅ viharituæ. 11. 3. 67 AnattÃnupassanà suttaæ EkÃdasahi bhikkhave aÇgehi samannÃgato gopÃlako abhabbo gogaïaæ pariharituæ phÃtikattuæ, katamehi ekÃdasahi: idha bhikkhave gopÃlako na rÆpa¤¤u hoti, na lakkhaïa kusalo hoti, na ÃsÃÂikaæ sÃÂetà hoti, na vaïaæ paÂicchÃdetà hoti, na dhÆmaæ kattà hoti, na titthaæ jÃnÃti, na pÅtaæ jÃnÃti, na vÅthiæ jÃnÃti, na gocarakusalo hoti, anavasesadohi ca hoti, ye te usabhà gopitaro goparinÃyakà te na atirekapÆjÃya pÆjetà hoti, imehi kho bhikkhave ekÃdasahi aÇgehi samannÃgato gopÃlako abhabbo gogaïaæ pariharituæ phÃtikattuæ. Evameva kho bhikkhave ekÃdasahi dhammehi samannÃgato bhikkhu abhabbo rasesu anattÃnupassÅ viharituæ. Katamehi ekÃdasahi: Idha bhikkhave bhikkhu na rÆpa¤¤Æ hoti. Na lakkhaïakusalo hoti, na ÃsÃÂikaæ sÃÂetà hoti, na vaïaæ paÂicchÃdetà hoti, na dhÆmaæ kattà hoti, na titthaæ jÃnÃti, na pÅtaæ jÃnÃti, na gocarakusalo hoti. AnavasesadohÅ ca hoti. Ye te bhikkhu therà ratta¤¤Æ cirapabbajità saÇghapitaro saÇghaparinÃyakà te na atireka pÆjÃya pÆjetà hoti. 1. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na rÆpa¤¤Æ hoti: idha bhikkhave bhikkhu yaæ ki¤ci rÆpaæ sabbaæ taæ rÆpaæ cattÃri mahÃbhÆtÃni catunna¤ca mahÃbhÆtÃnaæ upÃdÃya rÆpanti yathÃbhÆtaæ nappajÃnÃti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhÆ na rÆpa¤¤Æ hoti. 2. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na lakkhaïakusalo hoti: idha bhikkhave bhikkhu, kamma lakkhaïo bÃlo, kammalakkhaïo paï¬ito'ti yathÃbhÆtaæ nappajÃnÃti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na lakkhaïakusalo hoti. 3. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na ÃsÃÂikaæ sÃÂetà hoti: idha bhikkhave bhikkhu uppannaæ kÃmavitakkaæ adhivÃseti nappajahati na vinodeti na byantÅkaroti na anabhÃvaæ gameti. Uppannaæ byÃpÃdavitakkaæ adhivÃseti nappajahati na vinodeti na byantÅkaroti na anabhÃvaæ gameti. Uppannaæ vihiæsÃvitakkaæ adhivÃseti nappajahati na vinodeti na byantÅkaroti, na anabhÃvaæ gameti. UppannÆppanne pÃpake akusale dhamme adhivÃseti nappajahati na vinodeti na byantÅkaroti na anabhÃvaæ gameti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na ÃsÃÂikaæ sÃÂetà hoti. 4. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na vaïaæ paÂicchÃdetà hoti: idha bhikkhave bhikkhu cakkhunà rÆpaæ disvà nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ, 'yatvÃdhikaraïametaæ cakkhundriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpakà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na paÂipajjati, na rakkhati cakkhundriyaæ, cakkhundriye na saævaraæ Ãpajjati. Sotena saddaæ sutvà nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ, 'yatvÃdhikaraïametaæ sotindriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpanà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na paÂipajjati, na rakkhati sotindriyaæ, sotindriye na saævaraæ Ãpajjati. GhÃnena gandhaæ ghÃyitvà nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ, 'yatvÃdhikaraïametaæ ghÃnindriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpanà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na paÂipajjati, na rakkhati ghÃnindriyaæ, ghÃnindriye na saævaraæ Ãpajjati. JivhÃya rasaæ sÃyitvà nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ, 'yatvÃdhikaraïametaæ1 jivhindriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpanà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na paÂipajjati, na rakkhati jivhindriyaæ, jivhindriye na saævaraæ Ãpajjati. KÃyena phoÂÂhabbaæ phusitvà nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ, 'yatvÃdhikaraïametaæ1 kÃyendriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpanà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na paÂipajjati, na rakkhati kÃyindriyaæ, kÃyindriye na saævaraæ Ãpajjati. ManasÃdhammaæ vi¤¤Ãya nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ, yatvÃdhikaraïametaæ manindriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpakà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na paÂipajjati, na rakkhati, manindriyaæ manindriye saævaraæ nÃpajjati. Evaæ bhikkhave bhikkhu na vaïaæ paÂicchÃdetà hoti. 5. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na dhÆmaæ kattà hoti: idha bhikkhave bhikkhu na yathÃsutaæ yathÃpariyantaæ dhammaæ vitthÃrena paresaæ desetà hoti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na dhÆmaæ kattà hoti. 6. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na titthaæ jÃnÃti: idha bhikkhave bhikkhu ye te bhikkhÆ bahussutà ÃgatÃgamà dhammadharà vinayadharà mÃtikÃdharÃ, te kÃlena kÃlaæ upasaækamitvà na paripucchati, na paripa¤hati, 'idaæ bhante kathaæ, imassa ko atthoti? Tassa te Ãyasmanto avivaÂa¤ceva na vivaranti, anuttÃnÅkata¤ca na uttÃnÅkaronti. Anekavivihitetasu ca kaÇkhÃÂhÃnÅyesu dhammesu kaÇkhaæ na paÂivinodenti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na titthaæ jÃnÃti. 7. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na pÅtaæ jÃnÃti: idha bhikkhave bhikkhu tathÃgatappavedite dhammavinaye desiyamÃne na labhati atthavedaæ, na labhati dhammavedaæ, na labhati dhammÆpasaæhitaæ pÃmujjaæ. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na pÅtaæ jÃnÃti. 8. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na vÅthiæ jÃnÃti: idha bhikkhave bhikkhu ariyaæ aÂÂhaÇgikaæ maggaæ yathÃbhÆtaæ nappajÃnÃti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na vÅthiæ jÃnÃti. 9. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na gocarakusalo hoti: idha bhikkhave bhikkhu cattÃro satipaÂÂhÃne yathÃbhÆtaæ nappajÃnÃti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na gocarakusalo hoti. 10. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu anavasesadohÅ hoti: idha bhikkhave bhikkhuæ saddhà gahapatikà abhihaÂÂhuæ pavÃrenti cÅvarapiï¬apÃtasenÃsanagilÃnapaccayabhesajjaparikkhÃrena. Tatra bhikkhu mattaæ na jÃnÃti paÂiggahanÃya, evaæ kho bhikkhave bhikkhu anavasesadohÅ hoti. 11. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu ye te bhikkhu therà ratta¤¤Æ cirapabbajità saÇgha pitaro saÇghaparinÃyakÃ, te na atireka pÆjÃya pÆjetà hoti. Idha bhikkhave bhikkhu ye te bhikkhu therà ratta¤¤Æ cirapabbajità saÇghapitaro saÇghaparinÃyakÃ, tesu na mettaæ kÃyakammaæ paccupaÂÂhÃpeti ÃvÅ ceva raho ca. Na mettaæ vacÅkammaæ paccupaÂÂhÃpeti ÃvÅ ceva raho ca. Na mettaæ manokammaæ pacacupaÂÂhÃpeti ÃvÅceva raho ca. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu ye te bhikkhÆ therà ratta¤¤Æ cirapabbajità saÇghapitaro saÇghaparinÃyakÃ, te na atireka pÆjÃya pÆjetà hoti. Imehi kho bhikkhave ekÃdasahi dhammehi samannÃgato bhikkhu abhabbo rasesu anattÃnupassÅ viharituæ. 11. 3. 68 KhayÃnupassanà suttaæ EkÃdasahi bhikkhave aÇgehi samannÃgato gopÃlako abhabbo gogaïaæ pariharituæ phÃtikattuæ, katamehi ekÃdasahi: idha bhikkhave gopÃlako na rÆpa¤¤u hoti, na lakkhaïa kusalo hoti, na ÃsÃÂikaæ sÃÂetà hoti, na vaïaæ paÂicchÃdetà hoti, na dhÆmaæ kattà hoti, na titthaæ jÃnÃti, na pÅtaæ jÃnÃti, na vÅthiæ jÃnÃti, na gocarakusalo hoti, anavasesadohi ca hoti, ye te usabhà gopitaro goparinÃyakà te na atirekapÆjÃya pÆjetà hoti, imehi kho bhikkhave ekÃdasahi aÇgehi samannÃgato gopÃlako abhabbo gogaïaæ pariharituæ phÃtikattuæ. Evameva kho bhikkhave ekÃdasahi dhammehi samannÃgato bhikkhu abhabbo rasesu khayÃnupassÅ viharituæ. Katamehi ekÃdasahi: Idha bhikkhave bhikkhu na rÆpa¤¤Æ hoti. Na lakkhaïakusalo hoti, na ÃsÃÂikaæ sÃÂetà hoti, na vaïaæ paÂicchÃdetà hoti, na dhÆmaæ kattà hoti, na titthaæ jÃnÃti, na pÅtaæ jÃnÃti, na gocarakusalo hoti. AnavasesadohÅ ca hoti. Ye te bhikkhu therà ratta¤¤Æ cirapabbajità saÇghapitaro saÇghaparinÃyakà te na atireka pÆjÃya pÆjetà hoti. 1. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na rÆpa¤¤Æ hoti: idha bhikkhave bhikkhu yaæ ki¤ci rÆpaæ sabbaæ taæ rÆpaæ cattÃri mahÃbhÆtÃni catunna¤ca mahÃbhÆtÃnaæ upÃdÃya rÆpanti yathÃbhÆtaæ nappajÃnÃti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhÆ na rÆpa¤¤Æ hoti. 2. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na lakkhaïakusalo hoti: idha bhikkhave bhikkhu, kamma lakkhaïo bÃlo, kammalakkhaïo paï¬ito'ti yathÃbhÆtaæ nappajÃnÃti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na lakkhaïakusalo hoti. 3. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na ÃsÃÂikaæ sÃÂetà hoti: idha bhikkhave bhikkhu uppannaæ kÃmavitakkaæ adhivÃseti nappajahati na vinodeti na byantÅkaroti na anabhÃvaæ gameti. Uppannaæ byÃpÃdavitakkaæ adhivÃseti nappajahati na vinodeti na byantÅkaroti na anabhÃvaæ gameti. Uppannaæ vihiæsÃvitakkaæ adhivÃseti nappajahati na vinodeti na byantÅkaroti, na anabhÃvaæ gameti. UppannÆppanne pÃpake akusale dhamme adhivÃseti nappajahati na vinodeti na byantÅkaroti na anabhÃvaæ gameti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na ÃsÃÂikaæ sÃÂetà hoti. 4. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na vaïaæ paÂicchÃdetà hoti: idha bhikkhave bhikkhu cakkhunà rÆpaæ disvà nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ, 'yatvÃdhikaraïametaæ cakkhundriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpakà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na paÂipajjati, na rakkhati cakkhundriyaæ, cakkhundriye na saævaraæ Ãpajjati. Sotena saddaæ sutvà nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ, 'yatvÃdhikaraïametaæ sotindriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpanà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na paÂipajjati, na rakkhati sotindriyaæ, sotindriye na saævaraæ Ãpajjati. GhÃnena gandhaæ ghÃyitvà nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ, 'yatvÃdhikaraïametaæ ghÃnindriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpanà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na paÂipajjati, na rakkhati ghÃnindriyaæ, ghÃnindriye na saævaraæ Ãpajjati. JivhÃya rasaæ sÃyitvà nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ, 'yatvÃdhikaraïametaæ1 jivhindriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpanà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na paÂipajjati, na rakkhati jivhindriyaæ, jivhindriye na saævaraæ Ãpajjati. KÃyena phoÂÂhabbaæ phusitvà nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ, 'yatvÃdhikaraïametaæ1 kÃyendriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpanà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na paÂipajjati, na rakkhati kÃyindriyaæ, kÃyindriye na saævaraæ Ãpajjati. ManasÃdhammaæ vi¤¤Ãya nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ, yatvÃdhikaraïametaæ manindriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpakà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na paÂipajjati, na rakkhati, manindriyaæ manindriye saævaraæ nÃpajjati. Evaæ bhikkhave bhikkhu na vaïaæ paÂicchÃdetà hoti. 5. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na dhÆmaæ kattà hoti: idha bhikkhave bhikkhu na yathÃsutaæ yathÃpariyantaæ dhammaæ vitthÃrena paresaæ desetà hoti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na dhÆmaæ kattà hoti. 6. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na titthaæ jÃnÃti: idha bhikkhave bhikkhu ye te bhikkhÆ bahussutà ÃgatÃgamà dhammadharà vinayadharà mÃtikÃdharÃ, te kÃlena kÃlaæ upasaækamitvà na paripucchati, na paripa¤hati, 'idaæ bhante kathaæ, imassa ko atthoti? Tassa te Ãyasmanto avivaÂa¤ceva na vivaranti, anuttÃnÅkata¤ca na uttÃnÅkaronti. Anekavivihitetasu ca kaÇkhÃÂhÃnÅyesu dhammesu kaÇkhaæ na paÂivinodenti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na titthaæ jÃnÃti. 7. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na pÅtaæ jÃnÃti: idha bhikkhave bhikkhu tathÃgatappavedite dhammavinaye desiyamÃne na labhati atthavedaæ, na labhati dhammavedaæ, na labhati dhammÆpasaæhitaæ pÃmujjaæ. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na pÅtaæ jÃnÃti. 8. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na vÅthiæ jÃnÃti: idha bhikkhave bhikkhu ariyaæ aÂÂhaÇgikaæ maggaæ yathÃbhÆtaæ nappajÃnÃti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na vÅthiæ jÃnÃti. 9. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na gocarakusalo hoti: idha bhikkhave bhikkhu cattÃro satipaÂÂhÃne yathÃbhÆtaæ nappajÃnÃti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na gocarakusalo hoti. 10. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu anavasesadohÅ hoti: idha bhikkhave bhikkhuæ saddhà gahapatikà abhihaÂÂhuæ pavÃrenti cÅvarapiï¬apÃtasenÃsanagilÃnapaccayabhesajjaparikkhÃrena. Tatra bhikkhu mattaæ na jÃnÃti paÂiggahanÃya, evaæ kho bhikkhave bhikkhu anavasesadohÅ hoti. 11. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu ye te bhikkhu therà ratta¤¤Æ cirapabbajità saÇgha pitaro saÇghaparinÃyakÃ, te na atireka pÆjÃya pÆjetà hoti. Idha bhikkhave bhikkhu ye te bhikkhu therà ratta¤¤Æ cirapabbajità saÇghapitaro saÇghaparinÃyakÃ, tesu na mettaæ kÃyakammaæ paccupaÂÂhÃpeti ÃvÅ ceva raho ca. Na mettaæ vacÅkammaæ paccupaÂÂhÃpeti ÃvÅ ceva raho ca. Na mettaæ manokammaæ pacacupaÂÂhÃpeti ÃvÅceva raho ca. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu ye te bhikkhÆ therà ratta¤¤Æ cirapabbajità saÇghapitaro saÇghaparinÃyakÃ, te na atireka pÆjÃya pÆjetà hoti. Imehi kho bhikkhave ekÃdasahi dhammehi samannÃgato bhikkhu abhabbo rasesu khayÃnupassÅ viharituæ. 11. 3. 69 VayÃnupassanà suttaæ EkÃdasahi bhikkhave aÇgehi samannÃgato gopÃlako abhabbo gogaïaæ pariharituæ phÃtikattuæ, katamehi ekÃdasahi: idha bhikkhave gopÃlako na rÆpa¤¤u hoti, na lakkhaïa kusalo hoti, na ÃsÃÂikaæ sÃÂetà hoti, na vaïaæ paÂicchÃdetà hoti, na dhÆmaæ kattà hoti, na titthaæ jÃnÃti, na pÅtaæ jÃnÃti, na vÅthiæ jÃnÃti, na gocarakusalo hoti, anavasesadohi ca hoti, ye te usabhà gopitaro goparinÃyakà te na atirekapÆjÃya pÆjetà hoti, imehi kho bhikkhave ekÃdasahi aÇgehi samannÃgato gopÃlako abhabbo gogaïaæ pariharituæ phÃtikattuæ. Evameva kho bhikkhave ekÃdasahi dhammehi samannÃgato bhikkhu abhabbo rasesu vayÃnupassÅ viharituæ. Katamehi ekÃdasahi: Idha bhikkhave bhikkhu na rÆpa¤¤Æ hoti. Na lakkhaïakusalo hoti, na ÃsÃÂikaæ sÃÂetà hoti, na vaïaæ paÂicchÃdetà hoti, na dhÆmaæ kattà hoti, na titthaæ jÃnÃti, na pÅtaæ jÃnÃti, na gocarakusalo hoti. AnavasesadohÅ ca hoti. Ye te bhikkhu therà ratta¤¤Æ cirapabbajità saÇghapitaro saÇghaparinÃyakà te na atireka pÆjÃya pÆjetà hoti. 1. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na rÆpa¤¤Æ hoti: idha bhikkhave bhikkhu yaæ ki¤ci rÆpaæ sabbaæ taæ rÆpaæ cattÃri mahÃbhÆtÃni catunna¤ca mahÃbhÆtÃnaæ upÃdÃya rÆpanti yathÃbhÆtaæ nappajÃnÃti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhÆ na rÆpa¤¤Æ hoti. 2. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na lakkhaïakusalo hoti: idha bhikkhave bhikkhu, kamma lakkhaïo bÃlo, kammalakkhaïo paï¬ito'ti yathÃbhÆtaæ nappajÃnÃti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na lakkhaïakusalo hoti. 3. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na ÃsÃÂikaæ sÃÂetà hoti: idha bhikkhave bhikkhu uppannaæ kÃmavitakkaæ adhivÃseti nappajahati na vinodeti na byantÅkaroti na anabhÃvaæ gameti. Uppannaæ byÃpÃdavitakkaæ adhivÃseti nappajahati na vinodeti na byantÅkaroti na anabhÃvaæ gameti. Uppannaæ vihiæsÃvitakkaæ adhivÃseti nappajahati na vinodeti na byantÅkaroti, na anabhÃvaæ gameti. UppannÆppanne pÃpake akusale dhamme adhivÃseti nappajahati na vinodeti na byantÅkaroti na anabhÃvaæ gameti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na ÃsÃÂikaæ sÃÂetà hoti. 4. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na vaïaæ paÂicchÃdetà hoti: idha bhikkhave bhikkhu cakkhunà rÆpaæ disvà nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ, 'yatvÃdhikaraïametaæ cakkhundriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpakà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na paÂipajjati, na rakkhati cakkhundriyaæ, cakkhundriye na saævaraæ Ãpajjati. Sotena saddaæ sutvà nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ, 'yatvÃdhikaraïametaæ sotindriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpanà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na paÂipajjati, na rakkhati sotindriyaæ, sotindriye na saævaraæ Ãpajjati. GhÃnena gandhaæ ghÃyitvà nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ, 'yatvÃdhikaraïametaæ ghÃnindriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpanà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na paÂipajjati, na rakkhati ghÃnindriyaæ, ghÃnindriye na saævaraæ Ãpajjati. JivhÃya rasaæ sÃyitvà nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ, 'yatvÃdhikaraïametaæ1 jivhindriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpanà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na paÂipajjati, na rakkhati jivhindriyaæ, jivhindriye na saævaraæ Ãpajjati. KÃyena phoÂÂhabbaæ phusitvà nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ, 'yatvÃdhikaraïametaæ1 kÃyendriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpanà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na paÂipajjati, na rakkhati kÃyindriyaæ, kÃyindriye na saævaraæ Ãpajjati. ManasÃdhammaæ vi¤¤Ãya nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ, yatvÃdhikaraïametaæ manindriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpakà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na paÂipajjati, na rakkhati, manindriyaæ manindriye saævaraæ nÃpajjati. Evaæ bhikkhave bhikkhu na vaïaæ paÂicchÃdetà hoti. 5. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na dhÆmaæ kattà hoti: idha bhikkhave bhikkhu na yathÃsutaæ yathÃpariyantaæ dhammaæ vitthÃrena paresaæ desetà hoti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na dhÆmaæ kattà hoti. 6. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na titthaæ jÃnÃti: idha bhikkhave bhikkhu ye te bhikkhÆ bahussutà ÃgatÃgamà dhammadharà vinayadharà mÃtikÃdharÃ, te kÃlena kÃlaæ upasaækamitvà na paripucchati, na paripa¤hati, 'idaæ bhante kathaæ, imassa ko atthoti? Tassa te Ãyasmanto avivaÂa¤ceva na vivaranti, anuttÃnÅkata¤ca na uttÃnÅkaronti. Anekavivihitetasu ca kaÇkhÃÂhÃnÅyesu dhammesu kaÇkhaæ na paÂivinodenti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na titthaæ jÃnÃti. 7. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na pÅtaæ jÃnÃti: idha bhikkhave bhikkhu tathÃgatappavedite dhammavinaye desiyamÃne na labhati atthavedaæ, na labhati dhammavedaæ, na labhati dhammÆpasaæhitaæ pÃmujjaæ. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na pÅtaæ jÃnÃti. 8. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na vÅthiæ jÃnÃti: idha bhikkhave bhikkhu ariyaæ aÂÂhaÇgikaæ maggaæ yathÃbhÆtaæ nappajÃnÃti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na vÅthiæ jÃnÃti. 9. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na gocarakusalo hoti: idha bhikkhave bhikkhu cattÃro satipaÂÂhÃne yathÃbhÆtaæ nappajÃnÃti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na gocarakusalo hoti. 10. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu anavasesadohÅ hoti: idha bhikkhave bhikkhuæ saddhà gahapatikà abhihaÂÂhuæ pavÃrenti cÅvarapiï¬apÃtasenÃsanagilÃnapaccayabhesajjaparikkhÃrena. Tatra bhikkhu mattaæ na jÃnÃti paÂiggahanÃya, evaæ kho bhikkhave bhikkhu anavasesadohÅ hoti. 11. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu ye te bhikkhu therà ratta¤¤Æ cirapabbajità saÇgha pitaro saÇghaparinÃyakÃ, te na atireka pÆjÃya pÆjetà hoti. Idha bhikkhave bhikkhu ye te bhikkhu therà Ratta¤¤Æ cirapabbajità saÇghapitaro saÇghaparinÃyakÃ, tesu na mettaæ kÃyakammaæ paccupaÂÂhÃpeti ÃvÅ ceva raho ca. Na mettaæ vacÅkammaæ paccupaÂÂhÃpeti ÃvÅ ceva raho ca. Na mettaæ manokammaæ pacacupaÂÂhÃpeti ÃvÅceva raho ca. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu ye te bhikkhÆ therà ratta¤¤Æ cirapabbajità saÇghapitaro saÇghaparinÃyakÃ, te na atireka pÆjÃya pÆjetà hoti. Imehi kho bhikkhave ekÃdasahi dhammehi samannÃgato bhikkhu abhabbo rasesu vayÃnupassÅ viharituæ. 11. 3. 70 VirÃgÃnupassanà suttaæ EkÃdasahi bhikkhave aÇgehi samannÃgato gopÃlako abhabbo gogaïaæ pariharituæ phÃtikattuæ, katamehi ekÃdasahi: idha bhikkhave gopÃlako na rÆpa¤¤u hoti, na lakkhaïa kusalo hoti, na ÃsÃÂikaæ sÃÂetà hoti, na vaïaæ paÂicchÃdetà hoti, na dhÆmaæ kattà hoti, na titthaæ jÃnÃti, na pÅtaæ jÃnÃti, na vÅthiæ jÃnÃti, na gocarakusalo hoti, anavasesadohi ca hoti, ye te usabhà gopitaro goparinÃyakà te na atirekapÆjÃya pÆjetà hoti, imehi kho bhikkhave ekÃdasahi aÇgehi samannÃgato gopÃlako abhabbo gogaïaæ pariharituæ phÃtikattuæ. Evameva kho bhikkhave ekÃdasahi dhammehi samannÃgato bhikkhu abhabbo rasesu virÃgÃnupassÅ viharituæ. Katamehi ekÃdasahi: Idha bhikkhave bhikkhu na rÆpa¤¤Æ hoti. Na lakkhaïakusalo hoti, na ÃsÃÂikaæ sÃÂetà hoti, na vaïaæ paÂicchÃdetà hoti, na dhÆmaæ kattà hoti, na titthaæ jÃnÃti, na pÅtaæ jÃnÃti, na gocarakusalo hoti. AnavasesadohÅ ca hoti. Ye te bhikkhu therà ratta¤¤Æ cirapabbajità saÇghapitaro saÇghaparinÃyakà te na atireka pÆjÃya pÆjetà hoti. 1. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na rÆpa¤¤Æ hoti: idha bhikkhave bhikkhu yaæ ki¤ci rÆpaæ sabbaæ taæ rÆpaæ cattÃri mahÃbhÆtÃni catunna¤ca mahÃbhÆtÃnaæ upÃdÃya rÆpanti yathÃbhÆtaæ nappajÃnÃti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhÆ na rÆpa¤¤Æ hoti. 2. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na lakkhaïakusalo hoti: idha bhikkhave bhikkhu, kamma lakkhaïo bÃlo, kammalakkhaïo paï¬ito'ti yathÃbhÆtaæ nappajÃnÃti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na lakkhaïakusalo hoti. 3. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na ÃsÃÂikaæ sÃÂetà hoti: idha bhikkhave bhikkhu uppannaæ kÃmavitakkaæ adhivÃseti nappajahati na vinodeti na byantÅkaroti na anabhÃvaæ gameti. Uppannaæ byÃpÃdavitakkaæ adhivÃseti nappajahati na vinodeti na byantÅkaroti na anabhÃvaæ gameti. Uppannaæ vihiæsÃvitakkaæ adhivÃseti nappajahati na vinodeti na byantÅkaroti, na anabhÃvaæ gameti. UppannÆppanne pÃpake akusale dhamme adhivÃseti nappajahati na vinodeti na byantÅkaroti na anabhÃvaæ gameti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na ÃsÃÂikaæ sÃÂetà hoti. 4. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na vaïaæ paÂicchÃdetà hoti: idha bhikkhave bhikkhu cakkhunà rÆpaæ disvà nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ, 'yatvÃdhikaraïametaæ cakkhundriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpakà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na paÂipajjati, na rakkhati cakkhundriyaæ, cakkhundriye na saævaraæ Ãpajjati. Sotena saddaæ sutvà nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ, 'yatvÃdhikaraïametaæ sotindriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpanà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na paÂipajjati, na rakkhati sotindriyaæ, sotindri na saævaraæ Ãpajjati. GhÃnena gandhaæ ghÃyitvà nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ, 'yatvÃdhikaraïametaæ ghÃnindriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpanà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na paÂipajjati, na rakkhati ghÃnindriyaæ, ghÃnindriye na saævaraæ Ãpajjati. JivhÃya rasaæ sÃyitvà nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ, 'yatvÃdhikaraïametaæ1 jivhindriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpanà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na paÂipajjati, na rakkhati jivhindriyaæ, jivhindriye na saævaraæ Ãpajjati. KÃyena phoÂÂhabbaæ phusitvà nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ, 'yatvÃdhikaraïametaæ1 kÃyendriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpanà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na paÂipajjati, na rakkhati kÃyindriyaæ, kÃyindriye na saævaraæ Ãpajjati. ManasÃdhammaæ vi¤¤Ãya nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ, yatvÃdhikaraïametaæ manindriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpakà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na paÂipajjati, na rakkhati, manindriyaæ manindriye saævaraæ nÃpajjati. Evaæ bhikkhave bhikkhu na vaïaæ paÂicchÃdetà hoti. 5. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na dhÆmaæ kattà hoti: idha bhikkhave bhikkhu na yathÃsutaæ yathÃpariyantaæ dhammaæ vitthÃrena paresaæ desetà hoti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na dhÆmaæ kattà hoti. 6. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na titthaæ jÃnÃti: idha bhikkhave bhikkhu ye te bhikkhÆ bahussutà ÃgatÃgamà dhammadharà vinayadharà mÃtikÃdharÃ, te kÃlena kÃlaæ upasaækamitvà na paripucchati, na paripa¤hati, 'idaæ bhante kathaæ, imassa ko atthoti? Tassa te Ãyasmanto avivaÂa¤ceva na vivaranti, anuttÃnÅkata¤ca na uttÃnÅkaronti. Anekavivihitetasu ca kaÇkhÃÂhÃnÅyesu dhammesu kaÇkhaæ na paÂivinodenti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na titthaæ jÃnÃti. 7. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na pÅtaæ jÃnÃti: idha bhikkhave bhikkhu tathÃgatappavedite dhammavinaye desiyamÃne na labhati atthavedaæ, na labhati dhammavedaæ, na labhati dhammÆpasaæhitaæ pÃmujjaæ. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na pÅtaæ jÃnÃti. 8. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na vÅthiæ jÃnÃti: idha bhikkhave bhikkhu ariyaæ aÂÂhaÇgikaæ maggaæ yathÃbhÆtaæ nappajÃnÃti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na vÅthiæ jÃnÃti. 9. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na gocarakusalo hoti: idha bhikkhave bhikkhu cattÃro satipaÂÂhÃne yathÃbhÆtaæ nappajÃnÃti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na gocarakusalo hoti. 10. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu anavasesadohÅ hoti: idha bhikkhave bhikkhuæ saddhà gahapatikà abhihaÂÂhuæ pavÃrenti cÅvarapiï¬apÃtasenÃsanagilÃnapaccayabhesajjaparikkhÃrena. Tatra bhikkhu mattaæ na jÃnÃti paÂiggahanÃya, evaæ kho bhikkhave bhikkhu anavasesadohÅ hoti. 11. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu ye te bhikkhu therà ratta¤¤Æ cirapabbajità saÇgha pitaro saÇghaparinÃyakÃ, te na atireka pÆjÃya pÆjetà hoti. Idha bhikkhave bhikkhu ye te bhikkhu therà ratta¤¤Æ cirapabbajità saÇghapitaro saÇghaparinÃyakÃ, tesu na mettaæ kÃyakammaæ paccupaÂÂhÃpeti ÃvÅ ceva raho ca. Na mettaæ vacÅkammaæ paccupaÂÂhÃpeti ÃvÅ ceva raho ca. Na mettaæ manokammaæ pacacupaÂÂhÃpeti ÃvÅceva raho ca. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu ye te bhikkhÆ therà ratta¤¤Æ cirapabbajità saÇghapitaro saÇghaparinÃyakÃ, te na atireka pÆjÃya pÆjetà hoti. Imehi kho bhikkhave ekÃdasahi dhammehi samannÃgato bhikkhu abhabbo rasesu virÃgÃnupassÅ viharituæ. 11. 3. 71 NirodhÃnupassanà suttaæ EkÃdasahi bhikkhave aÇgehi samannÃgato gopÃlako abhabbo gogaïaæ pariharituæ phÃtikattuæ, katamehi ekÃdasahi: idha bhikkhave gopÃlako na rÆpa¤¤u hoti, na lakkhaïa kusalo hoti, na ÃsÃÂikaæ sÃÂetà hoti, na vaïaæ paÂicchÃdetà hoti, na dhÆmaæ kattà hoti, na titthaæ jÃnÃti, na pÅtaæ jÃnÃti, na vÅthiæ jÃnÃti, na gocarakusalo hoti, anavasesadohi ca hoti, ye te usabhà gopitaro goparinÃyakà te na atirekapÆjÃya pÆjetà hoti, imehi kho bhikkhave ekÃdasahi aÇgehi samannÃgato gopÃlako abhabbo gogaïaæ pariharituæ phÃtikattuæ. Evameva kho bhikkhave ekÃdasahi dhammehi samannÃgato bhikkhu abhabbo rasesu nirodhÃnupassÅ viharituæ. Katamehi ekÃdasahi: Idha bhikkhave bhikkhu na rÆpa¤¤Æ hoti. Na lakkhaïakusalo hoti, na ÃsÃÂikaæ sÃÂetà hoti, na vaïaæ paÂicchÃdetà hoti, na dhÆmaæ kattà hoti, na titthaæ jÃnÃti, na pÅtaæ jÃnÃti, na gocarakusalo hoti. AnavasesadohÅ ca hoti. Ye te bhikkha therà ratta¤¤Æ cirapabbajità saÇghapitaro saÇghaparinÃyakà te na atireka pÆjÃya pÆjetà hoti. 1. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na rÆpa¤¤Æ hoti: idha bhikkhave bhikkhu yaæ ki¤ci rÆpaæ sabbaæ taæ rÆpaæ cattÃri mahÃbhÆtÃni catunna¤a mahÃbhÆtÃnaæ upÃdÃya rÆpanti yathÃbhÆtaæ nappajÃnÃti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhÆ na rÆpa¤¤Æ hoti. 2. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na lakkhaïakusalo hoti: idha bhikkhave bhikkhu, kamma lakkhaïo bÃlo, kammalakkhaïo paï¬ito'ti yathÃbhÆtaæ nappajÃnÃti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na lakkhaïakusalo hoti. 3. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na ÃsÃÂikaæ sÃÂetà hoti: idha bhikkhave bhikkhu uppannaæ kÃmavitakkaæ adhivÃseti nappajahati na vinodeti na byantÅkaroti na anabhÃvaæ gameti. Uppannaæ byÃpÃdavitakkaæ adhivÃseti nappajahati na vinodeti na byantÅkaroti na anabhÃvaæ gameti. Uppannaæ vihiæsÃvitakkaæ adhivÃseti nappajahati na vinodeti na byantÅkaroti, na anabhÃvaæ gameti. UppannÆppanne pÃpake akusale dhamme adhivÃseti nappajahati na vinodeti na byantÅkaroti na anabhÃvaæ gameti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na ÃsÃÂikaæ sÃÂetà hoti. 4. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na vaïaæ paÂicchÃdetà hoti: idha bhikkhave bhikkhu cakkhunà rÆpaæ disvà nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ, 'yatvÃdhikaraïametaæ cakkhundriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpakà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na paÂipajjati, na rakkhati cakkhundriyaæ, cakkhundriye na saævaraæ Ãpajjati. Sotena saddaæ sutvà nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ, 'yatvÃdhikaraïametaæ sotindriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpanà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na paÂipajjati, na rakkhati sotindriyaæ, sotindriye na saævaraæ Ãpajjati. GhÃnena gandhaæ ghÃyitvà nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ, 'yatvÃdhikaraïametaæ ghÃnindriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpanà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na paÂipajjati, na rakkhati ghÃnindriyaæ, ghÃnindriye na saævaraæ Ãpajjati. JivhÃya rasaæ sÃyitvà nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ, 'yatvÃdhikaraïametaæ1 jivhindriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpanà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na paÂipajjati, na rakkhati jivhindriyaæ, jivhindriye na saævaraæ Ãpajjati. KÃyena phoÂÂhabbaæ phusitvà nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ, 'yatvÃdhikaraïametaæ1 kÃyendriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpanà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na paÂipajjati, na rakkhati kÃyindriyaæ, kÃyindriye na saævaraæ Ãpajjati. ManasÃdhammaæ vi¤¤Ãya nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ, yatvÃdhikaraïametaæ manindriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpakà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na paÂipajjati, na rakkhati, manindriyaæ manindriye saævaraæ nÃpajjati. Evaæ bhikkhave bhikkhu na vaïaæ paÂicchÃdetà hoti. 5. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na dhÆmaæ kattà hoti: idha bhikkhave bhikkhu na yathÃsutaæ yathÃpariyantaæ dhammaæ vitthÃrena paresaæ desetà hoti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na dhÆmaæ kattà hoti. 6. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na titthaæ jÃnÃti: idha bhikkhave bhikkhu ye te bhikkhÆ bahussutà ÃgatÃgamà dhammadharà vinayadharà mÃtikÃdharÃ, te kÃlena kÃlaæ upasaækamitvà na paripucchati, na paripa¤hati, 'idaæ bhante kathaæ, imassa ko atthoti? Tassa te Ãyasmanto avivaÂa¤ceva na vivaranti, anuttÃnÅkata¤ca na uttÃnÅkaronti. Anekavivihitetasu ca kaÇkhÃÂhÃnÅyesu dhammesu kaÇkhaæ na paÂivinodenti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na titthaæ jÃnÃti. 7. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na pÅtaæ jÃnÃti: idha bhikkhave bhikkhu tathÃgatappavedite dhammavinaye desiyamÃne na labhati atthavedaæ, na labhati dhammavedaæ, na labhati dhammÆpasaæhitaæ pÃmujjaæ. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na pÅtaæ jÃnÃti. 8. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na vÅthiæ jÃnÃti: idha bhikkhave bhikkhu ariyaæ aÂÂhaÇgikaæ maggaæ yathÃbhÆtaæ nappajÃnÃti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na vÅthiæ jÃnÃti. 9. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na gocarakusalo hoti: idha bhikkhave bhikkhu cattÃro satipaÂÂhÃne yathÃbhÆtaæ nappajÃnÃti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na gocarakusalo hoti. 10. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu anavasesadohÅ hoti: idha bhikkhave bhikkhuæ saddhà gahapatikà abhihaÂÂhuæ pavÃrenti cÅvarapiï¬apÃtasenÃsanagilÃnapaccayabhesajjaparikkhÃrena. Tatra bhikkhu mattaæ na jÃnÃti paÂiggahanÃya, evaæ kho bhikkhave bhikkhu anavasesadohÅ hoti. 11. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu ye te bhikkhu therà ratta¤¤Æ cirapabbajità saÇgha pitaro saÇghaparinÃyakÃ, te na atireka pÆjÃya pÆjetà hoti. Idha bhikkhave bhikkhu ye te bhikkhu therà ratta¤¤Æ cirapabbajità saÇghapitaro saÇghaparinÃyakÃ, tesu na mettaæ kÃyakammaæ paccupaÂÂhÃpeti ÃvÅ ceva raho ca. Na mettaæ vacÅkammaæ paccupaÂÂhÃpeti ÃvÅ ceva raho ca. Na mettaæ manokammaæ pacacupaÂÂhÃpeti ÃvÅceva raho ca. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu ye te bhikkhÆ therà ratta¤¤Æ cirapabbajità saÇghapitaro saÇghaparinÃyakÃ, te na atireka pÆjÃya pÆjetà hoti. Imehi kho bhikkhave ekÃdasahi dhammehi samannÃgato bhikkhu abhabbo rasesu nirodhÃnupassÅ viharituæ. 11. 3. 72 PaÂinissaggÃnupassanà suttaæ EkÃdasahi bhikkhave aÇgehi samannÃgato gopÃlako abhabbo gogaïaæ pariharituæ phÃtikattuæ, katamehi ekÃdasahi: idha bhikkhave gopÃlako na rÆpa¤¤u hoti, na lakkhaïa kusalo hoti, na ÃsÃÂikaæ sÃÂetà hoti, na vaïaæ paÂicchÃdetà hoti, na dhÆmaæ kattà hoti, na titthaæ jÃnÃti, na pÅtaæ jÃnÃti, na vÅthiæ jÃnÃti, na gocarakusalo hoti, anavasesadohi ca hoti, ye te usabhà gopitaro goparinÃyakà te na atirekapÆjÃya pÆjetà hoti, imehi kho bhikkhave ekÃdasahi aÇgehi samannÃgato gopÃlako abhabbo gogaïaæ pariharituæ phÃtikattuæ. Evameva kho bhikkhave ekÃdasahi dhammehi samannÃgato bhikkhu abhabbo rasesu paÂinissaggÃnupassÅ viharituæ. Katamehi ekÃdasahi: Idha bhikkhave bhikkhu na rÆpa¤¤Æ hoti. Na lakkhaïakusalo hoti, na ÃsÃÂikaæ sÃÂetà hoti, na vaïaæ paÂicchÃdetà hoti, na dhÆmaæ kattà hoti, na titthaæ jÃnÃti, na pÅtaæ jÃnÃti, na gocarakusalo hoti. AnavasesadohÅ ca hoti. Ye te bhikkhu therà ratta¤¤Æ cirapabbajità saÇghapitaro saÇghaparinÃyakà te na atireka pÆjÃya pÆjetà hoti. 1. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na rÆpa¤¤Æ hoti: idha bhikkhave bhikkhu yaæ ki¤ci rÆpaæ sabbaæ taæ rÆpaæ cattÃri mahÃbhÆtÃni catunna¤ca mahÃbhÆtÃnaæ upÃdÃya rÆpanti yathÃbhÆtaæ nappajÃnÃti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhÆ na rÆpa¤¤Æ hoti. 2. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na lakkhaïakusalo hoti: idha bhikkhave bhikkhu, kamma lakkhaïo bÃlo, kammalakkhaïo paï¬ito'ti yathÃbhÆtaæ nappajÃnÃti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na lakkhaïakusalo hoti. 3. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na ÃsÃÂikaæ sÃÂetà hoti: idha bhikkhave bhikkhu uppannaæ kÃmavitakkaæ adhivÃseti nappajahati na vinodeti na byantÅkaroti na anabhÃvaæ gameti. Uppannaæ byÃpÃdavitakkaæ adhivÃseti nappajahati na vinodeti na byantÅkaroti na anabhÃvaæ gameti. Uppannaæ vihiæsÃvitakkaæ adhivÃseti nappajahati na vinodeti na byantÅkaroti, na anabhÃvaæ gameti. UppannÆppanne pÃpake akusale dhamme adhivÃseti nappajahati na vinodeti na byantÅkaroti na anabhÃvaæ gameti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na ÃsÃÂikaæ sÃÂetà hoti. 4. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na vaïaæ paÂicchÃdetà hoti: idha bhikkhave bhikkhu cakkhunà rÆpaæ disvà nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ, 'yatvÃdhikaraïametaæ cakkhundriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpakà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na paÂipajjati, na rakkhati cakkhundriyaæ, cakkhundriye na saævaraæ Ãpajjati. Sotena saddaæ sutvà nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ, 'yatvÃdhikaraïametaæ sotindriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpanà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na paÂipajjati, na rakkhati sotindriyaæ, sotindriye na saævaraæ Ãpajjati. GhÃnena gandhaæ ghÃyitvà nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ, 'yatvÃdhikaraïametaæ ghÃnindriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpanà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na paÂipajjati, na rakkhati ghÃnindriyaæ, ghÃnindriye na saævaraæ Ãpajjati. JivhÃya rasaæ sÃyitvà nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ, 'yatvÃdhikaraïametaæ1 jivhindriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpanà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na paÂipajjati, na rakkhati jivhindriyaæ, jivhindriye na saævaraæ Ãpajjati. KÃyena phoÂÂhabbaæ phusitvà nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ, 'yatvÃdhikaraïametaæ1 kÃyendriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpanà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na paÂipajjati, na rakkhati kÃyindriyaæ, kÃyindriye na saævaraæ Ãpajjati. ManasÃdhammaæ vi¤¤Ãya nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ, yatvÃdhikaraïametaæ manindriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpakà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na paÂipajjati, na rakkhati, manindriyaæ manindriye saævaraæ nÃpajjati. Evaæ bhikkhave bhikkhu na vaïaæ paÂicchÃdetà hoti. 5. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na dhÆmaæ kattà hoti: idha bhikkhave bhikkhu na yathÃsutaæ yathÃpariyantaæ dhammaæ vitthÃrena paresaæ desetà hoti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na dhÆmaæ kattà hoti. 6. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na titthaæ jÃnÃti: idha bhikkhave bhikkhu ye te bhikkhÆ bahussutà ÃgatÃgamà dhammadharà vinayadharà mÃtikÃdharÃ, te kÃlena kÃlaæ upasaækamitvà na paripucchati, na paripa¤hati, 'idaæ bhante kathaæ, imassa ko atthoti? Tassa te Ãyasmanto avivaÂa¤ceva na vivaranti, anuttÃnÅkata¤ca na uttÃnÅkaronti. Anekavivihitetasu ca kaÇkhÃÂhÃnÅyesu dhammesu kaÇkhaæ na paÂivinodenti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na titthaæ jÃnÃti. 7. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na pÅtaæ jÃnÃti: idha bhikkhave bhikkhu tathÃgatappavedite dhammavinaye desiyamÃne na labhati atthavedaæ, na labhati dhammavedaæ, na labhati dhammÆpasaæhitaæ pÃmujjaæ. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na pÅtaæ jÃnÃti. 8. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na vÅthiæ jÃnÃti: idha bhikkhave bhikkhu ariyaæ aÂÂhaÇgikaæ maggaæ yathÃbhÆtaæ nappajÃnÃti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na vÅthiæ jÃnÃti. 9. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na gocarakusalo hoti: idha bhikkhave bhikkhu cattÃro satipaÂÂhÃne yathÃbhÆtaæ nappajÃnÃti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na gocarakusalo hoti. 10. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu anavasesadohÅ hoti: idha bhikkhave bhikkhuæ saddhà gahapatikà abhihaÂÂhuæ pavÃrenti cÅvarapiï¬apÃtasenÃsanagilÃnapaccayabhesajjaparikkhÃrena. Tatra bhikkhu mattaæ na jÃnÃti paÂiggahanÃya, evaæ kho bhikkhave bhikkhu anavasesadohÅ hoti. 11. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu ye te bhikkhu therà ratta¤¤Æ cirapabbajità saÇgha pitaro saÇghaparinÃyakÃ, te na atireka pÆjÃya pÆjetà hoti. Idha bhikkhave bhikkhu ye te bhikkhu therà ratta¤¤Æ cirapabbajità saÇghapitaro saÇghaparinÃyakÃ, tesu na mettaæ kÃyakammaæ paccupaÂÂhÃpeti ÃvÅ ceva raho ca. Na mettaæ vacÅkammaæ paccupaÂÂhÃpeti ÃvÅ ceva raho ca. Na mettaæ manokammaæ pacacupaÂÂhÃpeti ÃvÅceva raho ca. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu ye te bhikkhÆ therà ratta¤¤Æ cirapabbajità saÇghapitaro saÇghaparinÃyakÃ, te na atireka pÆjÃya pÆjetà hoti. Imehi kho bhikkhave ekÃdasahi dhammehi samannÃgato bhikkhu abhabbo rasesu paÂinissaggÃnupassÅ viharituæ. 11. 3. 73 AniccÃnupassanà suttaæ EkÃdasahi bhikkhave aÇgehi samannÃgato gopÃlako abhabbo gogaïaæ pariharituæ phÃtikattuæ, katamehi ekÃdasahi: idha bhikkhave gopÃlako na rÆpa¤¤u hoti, na lakkhaïa kusalo hoti, na ÃsÃÂikaæ sÃÂetà hoti, na vaïaæ paÂicchÃdetà hoti, na dhÆmaæ kattà hoti, na titthaæ jÃnÃti, na pÅtaæ jÃnÃti, na vÅthiæ jÃnÃti, na gocarakusalo hoti, anavasesadohi ca hoti, ye te usabhà gopitaro goparinÃyakà te na atirekapÆjÃya pÆjetà hoti, imehi kho bhikkhave ekÃdasahi aÇgehi samannÃgato gopÃlako abhabbo gogaïaæ pariharituæ phÃtikattuæ. Evameva kho bhikkhave ekÃdasahi dhammehi samannÃgato bhikkhu abhabbo rasesu aniccÃnupassÅ viharituæ. Katamehi ekÃdasahi: Idha bhikkhave bhikkhu na rÆpa¤¤Æ hoti. Na lakkhaïakusalo hoti, na ÃsÃÂikaæ sÃÂetà hoti, na vaïaæ paÂicchÃdetà hoti, na dhÆmaæ kattà hoti, na titthaæ jÃnÃti, na pÅtaæ jÃnÃti, na gocarakusalo hoti. AnavasesadohÅ ca hoti. Ye te bhikkhu therà ratta¤¤Æ cirapabbajità saÇghapitaro saÇghaparinÃyakà te na atireka pÆjÃya pÆjetà hoti. 1. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na rÆpa¤¤Æ hoti: idha bhikkhave bhikkhu yaæ ki¤ci rÆpaæ sabbaæ taæ rÆpaæ cattÃri mahÃbhÆtÃni catunna¤ca mahÃbhÆtÃnaæ upÃdÃya rÆpanti yathÃbhÆtaæ nappajÃnÃti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhÆ na rÆpa¤¤Æ hoti. 2. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na lakkhaïakusalo hoti: idha bhikkhave bhikkhu, kamma lakkhaïo bÃlo, kammalakkhaïo paï¬ito'ti yathÃbhÆtaæ nappajÃnÃti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na lakkhaïakusalo hoti. 3. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na ÃsÃÂikaæ sÃÂetà hoti: idha bhikkhave bhikkhu uppannaæ kÃmavitakkaæ adhivÃseti nappajahati na vinodeti na byantÅkaroti na anabhÃvaæ gameti. Uppannaæ byÃpÃdavitakkaæ adhivÃseti nappajahati na vinodeti na byantÅkaroti na anabhÃvaæ gameti. Uppannaæ vihiæsÃvitakkaæ adhivÃseti nappajahati na vinodeti na byantÅkaroti, na anabhÃvaæ gameti. UppannÆppanne pÃpake akusale dhamme adhivÃseti nappajahati na vinodeti na byantÅkaroti na anabhÃvaæ gameti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na ÃsÃÂikaæ sÃÂetà hoti. 4. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na vaïaæ paÂicchÃdetà hoti: idha bhikkhave bhikkhu cakkhunà rÆpaæ disvà nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ, 'yatvÃdhikaraïametaæ cakkhundriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpakà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na paÂipajjati, na rakkhati cakkhundriyaæ, cakkhundriye na saævaraæ Ãpajjati. Sotena saddaæ sutvà nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ, 'yatvÃdhikaraïametaæ sotindriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpanà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na paÂipajjati, na rakkhati sotindriyaæ, sotindriye na saævaraæ Ãpajjati. GhÃnena gandhaæ ghÃyitvà nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ, 'yatvÃdhikaraïametaæ ghÃnindriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpanà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na paÂipajjati, na rakkhati ghÃnindriyaæ, ghÃnindriye na saævaraæ Ãpajjati. JivhÃya rasaæ sÃyitvà nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ, 'yatvÃdhikaraïametaæ1 jivhindriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpanà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na paÂipajjati, na rakkhati jivhindriyaæ, jivhindriye na saævaraæ Ãpajjati. KÃyena phoÂÂhabbaæ phusitvà nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ, 'yatvÃdhikaraïametaæ1 kÃyendriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpanà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na paÂipajjati, na rakkhati kÃyindriyaæ, kÃyindriye na saævaraæ Ãpajjati. ManasÃdhammaæ vi¤¤Ãya nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ, yatvÃdhikaraïametaæ manindriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpakà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na paÂipajjati, na rakkhati, manindriyaæ manindriye saævaraæ nÃpajjati. Evaæ bhikkhave bhikkhu na vaïaæ paÂicchÃdetà hoti. 5. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na dhÆmaæ kattà hoti: idha bhikkhave bhikkhu na yathÃsutaæ yathÃpariyantaæ dhammaæ vitthÃrena paresaæ desetà hoti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na dhÆmaæ kattà hoti. 6. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na titthaæ jÃnÃti: idha bhikkhave bhikkhu ye te bhikkhÆ bahussutà ÃgatÃgamà dhammadharà vinayadharà mÃtikÃdharÃ, te kÃlena kÃlaæ upasaækamitvà na paripucchati, na paripa¤hati, 'idaæ bhante kathaæ, imassa ko atthoti? Tassa te Ãyasmanto avivaÂa¤ceva na vivaranti, anuttÃnÅkata¤ca na uttÃnÅkaronti. Anekavivihitetasu ca kaÇkhÃÂhÃnÅyesu dhammesa kaÇkhaæ na paÂivinodenti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na titthaæ jÃnÃti. 7. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na pÅtaæ jÃnÃti: idha bhikkhave bhikkhu tathÃgatappavedite dhammavinaye desiyamÃne na labhati atthavedaæ, na labhati dhammavedaæ, na labhati dhammÆpasaæhitaæ pÃmujjaæ. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na pÅtaæ jÃnÃti. 8. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na vÅthiæ jÃnÃti: idha bhikkhave bhikkhu ariyaæ aÂÂhaÇgikaæ maggaæ yathÃbhÆtaæ nappajÃnÃti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na vÅthiæ jÃnÃti. 9. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na gocarakusalo hoti: idha bhikkhave bhikkhu cattÃro satipaÂÂhÃne yathÃbhÆtaæ nappajÃnÃti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na gocarakusalo hoti. 10. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu anavasesadohÅ hoti: idha bhikkhave bhikkhuæ saddhà gahapatikà abhihaÂÂhuæ pavÃrenti cÅvarapiï¬apÃtasenÃsanagilÃnapaccayabhesajjaparikkhÃrena. Tatra bhikkhu mattaæ na jÃnÃti paÂiggahanÃya, evaæ kho bhikkhave bhikkhu anavasesadohÅ hoti. 11. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu ye te bhikkhu therà ratta¤¤Æ cirapabbajità saÇgha pitaro saÇghaparinÃyakÃ, te na atireka pÆjÃya pÆjetà hoti. Idha bhikkhave bhikkhu ye te bhikkhu therà ratta¤¤Æ cirapabbajità saÇghapitaro saÇghaparinÃyakÃ, tesu na mettaæ kÃyakammaæ paccupaÂÂhÃpeti ÃvÅ ceva raho ca. Na mettaæ vacÅkammaæ paccupaÂÂhÃpeti ÃvÅ ceva raho ca. Na mettaæ manokammaæ pacacupaÂÂhÃpeti ÃvÅceva raho ca. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu ye te bhikkhÆ therà ratta¤¤Æ cirapabbajità saÇghapitaro saÇghaparinÃyakÃ, te na atireka pÆjÃya pÆjetà hoti. Imehi kho bhikkhave ekÃdasahi dhammehi samannÃgato bhikkhu abhabbo rasesu aniccÃnupassÅ viharituæ. 11. 3. 74 DukkhÃnupassanà suttaæ EkÃdasahi bhikkhave aÇgehi samannÃgato gopÃlako abhabbo gogaïaæ pariharituæ phÃtikattuæ, katamehi ekÃdasahi: idha bhikkhave gopÃlako na rÆpa¤¤u hoti, na lakkhaïa kusalo hoti, na ÃsÃÂikaæ sÃÂetà hoti, na vaïaæ paÂicchÃdetà hoti, na dhÆmaæ kattà hoti, na titthaæ jÃnÃti, na pÅtaæ jÃnÃti, na vÅthiæ jÃnÃti, na gocarakusalo hoti, anavasesadohi ca hoti, ye te usabhà gopitaro goparinÃyakà te na atirekapÆjÃya pÆjetà hoti, imehi kho bhikkhave ekÃdasahi aÇgehi samannÃgato gopÃlako abhabbo gogaïaæ pariharituæ phÃtikattuæ. Evameva kho bhikkhave ekÃdasahi dhammehi samannÃgato bhikkhu abhabbo rasesu dukkhÃnupassÅ viharituæ. Katamehi ekÃdasahi: Idha bhikkhave bhikkhu na rÆpa¤¤Æ hoti. Na lakkhaïakusalo hoti, na ÃsÃÂikaæ sÃÂetà hoti, na vaïaæ paÂicchÃdetà hoti, na dhÆmaæ kattà hoti, na titthaæ jÃnÃti, na pÅtaæ jÃnÃti, na gocarakusalo hoti. AnavasesadohÅ ca hoti. Ye te bhikkhu therà ratta¤¤Æ cirapabbajità saÇghapitaro saÇghaparinÃyakà te na atireka pÆjÃya pÆjetà hoti. 1. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na rÆpa¤¤Æ hoti: idha bhikkhave bhikkhu yaæ ki¤ci rÆpaæ sabbaæ taæ rÆpaæ cattÃri mahÃbhÆtÃni catunna¤ca mahÃbhÆtÃnaæ upÃdÃya rÆpanti yathÃbhÆtaæ nappajÃnÃti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhÆ na rÆpa¤¤Æ hoti. 2. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na lakkhaïakusalo hoti: idha bhikkhave bhikkhu, kamma lakkhaïo bÃlo, kammalakkhaïo paï¬ito'ti yathÃbhÆtaæ nappajÃnÃti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na lakkhaïakusalo hoti. 3. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na ÃsÃÂikaæ sÃÂetà hoti: idha bhikkhave bhikkhu uppannaæ kÃmavitakkaæ adhivÃseti nappajahati na vinodeti na byantÅkaroti na anabhÃvaæ gameti. Uppannaæ byÃpÃdavitakkaæ adhivÃseti nappajahati na vinodeti na byantÅkaroti na anabhÃvaæ gameti. Uppannaæ vihiæsÃvitakkaæ adhivÃseti nappajahati na vinodeti na byantÅkaroti, na anabhÃvaæ gameti. UppannÆppanne pÃpake akusale dhamme adhivÃseti nappajahati na vinodeti na byantÅkaroti na anabhÃvaæ gameti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na ÃsÃÂikaæ sÃÂetà hoti. 4. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na vaïaæ paÂicchÃdetà hoti: idha bhikkhave bhikkhu cakkhunà rÆpaæ disvà nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ, 'yatvÃdhikaraïametaæ cakkhundriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpakà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na paÂipajjati, na rakkhati cakkhundriyaæ, cakkhundriye na saævaraæ Ãpajjati. Sotena saddaæ sutvà nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ, 'yatvÃdhikaraïametaæ sotindriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpanà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na paÂipajjati, na rakkhati sotindriyaæ, sotindriye na saævaraæ Ãpajjati. GhÃnena gandhaæ ghÃyitvà nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ, 'yatvÃdhikaraïametaæ ghÃnindriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpanà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na paÂipajjati, na rakkhati ghÃnindriyaæ, ghÃnindriye na saævaraæ Ãpajjati. JivhÃya rasaæ sÃyitvà nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ, 'yatvÃdhikaraïametaæ1 jivhindriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjha domanassà pÃpanà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na paÂipajjati, na rakkhati jivhindriyaæ, jivhindriye saævaraæ Ãpajjati. KÃyena phoÂÂhabbaæ phusitvà nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ, 'yatvÃdhikaraïametaæ1 kÃyendriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpanà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na paÂipajjati, na rakkhati kÃyindriyaæ, kÃyindriye na saævaraæ Ãpajjati. ManasÃdhammaæ vi¤¤Ãya nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ, yatvÃdhikaraïametaæ manindriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpakà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na paÂipajjati, na rakkhati, manindriyaæ manindriye saævaraæ nÃpajjati. Evaæ bhikkhave bhikkhu na vaïaæ paÂicchÃdetà hoti. 5. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na dhÆmaæ kattà hoti: idha bhikkhave bhikkhu na yathÃsutaæ yathÃpariyantaæ dhammaæ vitthÃrena paresaæ desetà hoti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na dhÆmaæ kattà hoti. 6. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na titthaæ jÃnÃti: idha bhikkhave bhikkhu ye te bhikkhÆ bahussutà ÃgatÃgamà dhammadharà vinayadharà mÃtikÃdharÃ, te kÃlena kÃlaæ upasaækamitvà na paripucchati, na paripa¤hati, 'idaæ bhante kathaæ, imassa ko atthoti? Tassa te Ãyasmanto avivaÂa¤ceva na vivaranti, anuttÃnÅkata¤ca na uttÃnÅkaronti. Anekavivihitetasu ca kaÇkhÃÂhÃnÅyesu dhammesu kaÇkhaæ na paÂivinodenti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na titthaæ jÃnÃti. 7. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na pÅtaæ jÃnÃti: idha bhikkhave bhikkhu tathÃgatappavedite dhammavinaye desiyamÃne na labhati atthavedaæ, na labhati dhammavedaæ, na labhati dhammÆpasaæhitaæ pÃmujjaæ. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na pÅtaæ jÃnÃti. 8. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na vÅthiæ jÃnÃti: idha bhikkhave bhikkhu ariyaæ aÂÂhaÇgikaæ maggaæ yathÃbhÆtaæ nappajÃnÃti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na vÅthiæ jÃnÃti. 9. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na gocarakusalo hoti: idha bhikkhave bhikkhu cattÃro satipaÂÂhÃne yathÃbhÆtaæ nappajÃnÃti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na gocarakusalo hoti. 10. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu anavasesadohÅ hoti: idha bhikkhave bhikkhuæ saddhà gahapatikà abhihaÂÂhuæ pavÃrenti cÅvarapiï¬apÃtasenÃsanagilÃnapaccayabhesajjaparikkhÃrena. Tatra bhikkhu mattaæ na jÃnÃti paÂiggahanÃya, evaæ kho bhikkhave bhikkhu anavasesadohÅ hoti. 11. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu ye te bhikkhu therà ratta¤¤Æ cirapabbajità saÇgha pitaro saÇghaparinÃyakÃ, te na atireka pÆjÃya pÆjetà hoti. Idha bhikkhave bhikkhu ye te bhikkhu therà ratta¤¤Æ cirapabbajità saÇghapitaro saÇghaparinÃyakÃ, tesu na mettaæ kÃyakammaæ paccupaÂÂhÃpeti ÃvÅ ceva raho ca. Na mettaæ vacÅkammaæ paccupaÂÂhÃpeti ÃvÅ ceva raho ca. Na mettaæ manokammaæ pacacupaÂÂhÃpeti ÃvÅceva raho ca. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu ye te bhikkhÆ therà ratta¤¤Æ cirapabbajità saÇghapitaro saÇghaparinÃyakÃ, te na atireka pÆjÃya pÆjetà hoti. Imehi kho bhikkhave ekÃdasahi dhammehi samannÃgato bhikkhu abhabbo rasesu dukkhÃnupassÅ viharituæ. 11. 3. 75 AnattÃnupassanà suttaæ EkÃdasahi bhikkhave aÇgehi samannÃgato gopÃlako abhabbo gogaïaæ pariharituæ phÃtikattuæ, katamehi ekÃdasahi: idha bhikkhave gopÃlako na rÆpa¤¤u hoti, na lakkhaïa kusalo hoti, na ÃsÃÂikaæ sÃÂetà hoti, na vaïaæ paÂicchÃdetà hoti, na dhÆmaæ kattà hoti, na titthaæ jÃnÃti, na pÅtaæ jÃnÃti, na vÅthiæ jÃnÃti, na gocarakusalo hoti, anavasesadohi ca hoti, ye te usabhà gopitaro goparinÃyakà te na atirekapÆjÃya pÆjetà hoti, imehi kho bhikkhave ekÃdasahi aÇgehi samannÃgato gopÃlako abhabbo gogaïaæ pariharituæ phÃtikattuæ. Evameva kho bhikkhave ekÃdasahi dhammehi samannÃgato bhikkhu abhabbo rasesu anattÃnupassÅ viharituæ. Katamehi ekÃdasahi: Idha bhikkhave bhikkhu na rÆpa¤¤Æ hoti. Na lakkhaïakusalo hoti, na ÃsÃÂikaæ sÃÂetà hoti, na vaïaæ paÂicchÃdetà hoti, na dhÆmaæ kattà hoti, na titthaæ jÃnÃti, na pÅtaæ jÃnÃti, na gocarakusalo hoti. AnavasesadohÅ ca hoti. Ye te bhikkhu therà ratta¤¤Æ cirapabbajità saÇghapitaro saÇghaparinÃyakà te na atireka pÆjÃya pÆjetà hoti. 1. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na rÆpa¤¤Æ hoti: idha bhikkhave bhikkhu yaæ ki¤ci rÆpaæ sabbaæ taæ rÆpaæ cattÃri mahÃbhÆtÃni catunna¤ca mahÃbhÆtÃnaæ upÃdÃya rÆpanti yathÃbhÆtaæ nappajÃnÃti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhÆ na rÆpa¤¤Æ hoti. 2. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na lakkhaïakusalo hoti: idha bhikkhave bhikkhu, kamma lakkhaïo bÃlo, kammalakkhaïo paï¬ito'ti yathÃbhÆtaæ nappajÃnÃti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na lakkhaïakusalo hoti. 3. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na ÃsÃÂikaæ sÃÂetà hoti: idha bhikkhave bhikkhu uppannaæ kÃmavitakkaæ adhivÃseti nappajahati na vinodeti na byantÅkaroti na anabhÃvaæ gameti. Uppannaæ byÃpÃdavitakkaæ adhivÃseti nappajahati na vinodeti na byantÅkaroti na anabhÃvaæ gameti. Uppannaæ vihiæsÃvitakkaæ adhivÃseti nappajahati na vinodeti na byantÅkaroti, na anabhÃvaæ gameti. UppannÆppanne pÃpake akusale dhamme adhivÃseti nappajahati na vinodeti na byantÅkaroti na anabhÃvaæ gameti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na ÃsÃÂikaæ sÃÂetà hoti. 4. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na vaïaæ paÂicchÃdetà hoti: idha bhikkhave bhikkhu cakkhunà rÆpaæ disvà nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ, 'yatvÃdhikaraïametaæ cakkhundriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpakà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na paÂipajjati, na rakkhati cakkhundriyaæ, cakkhundriye na saævaraæ Ãpajjati. Sotena saddaæ sutvà nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ, 'yatvÃdhikaraïametaæ sotindriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpanà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na paÂipajjati, na rakkhati sotindriyaæ, sotindriye na saævaraæ Ãpajjati. GhÃnena gandhaæ ghÃyitvà nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ, 'yatvÃdhikaraïametaæ ghÃnindriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpanà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na paÂipajjati, na rakkhati ghÃnindriyaæ, ghÃnindriye na saævaraæ Ãpajjati. JivhÃya rasaæ sÃyitvà nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ, 'yatvÃdhikaraïametaæ1 jivhindriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpanà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na paÂipajjati, na rakkhati jivhindriyaæ, jivhindriye na saævaraæ Ãpajjati. KÃyena phoÂÂhabbaæ phusitvà nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ, 'yatvÃdhikaraïametaæ1 kÃyendriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpanà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na paÂipajjati, na rakkhati kÃyindriyaæ, kÃyindriye na saævaraæ Ãpajjati. ManasÃdhammaæ vi¤¤Ãya nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ, yatvÃdhikaraïametaæ manindriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpakà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na paÂipajjati, na rakkhati, manindriyaæ manindriye saævaraæ nÃpajjati. Evaæ bhikkhave bhikkhu na vaïaæ paÂicchÃdetà hoti. 5. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na dhÆmaæ kattà hoti: idha bhikkhave bhikkhu na yathÃsutaæ yathÃpariyantaæ dhammaæ vitthÃrena paresaæ desetà hoti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na dhÆmaæ kattà hoti. 6. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na titthaæ jÃnÃti: idha bhikkhave bhikkhu ye te bhikkhÆ bahussutà ÃgatÃgamà dhammadharà vinayadharà mÃtikÃdharÃ, te kÃlena kÃlaæ upasaækamitvà na paripucchati, na paripa¤hati, 'idaæ bhante kathaæ, imassa ko atthoti? Tassa te Ãyasmanto avivaÂa¤ceva na vivaranti, anuttÃnÅkata¤ca na uttÃnÅkaronti. Anekavivihitetasu ca kaÇkhÃÂhÃnÅyesu dhammesu kaÇkhaæ na paÂivinodenti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na titthaæ jÃnÃti. 7. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na pÅtaæ jÃnÃti: idha bhikkhave bhikkhu tathÃgatappavedite dhammavinaye desiyamÃne na labhati atthavedaæ, na labhati dhammavedaæ, na labhati dhammÆpasaæhitaæ pÃmujjaæ. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na pÅtaæ jÃnÃti. 8. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na vÅthiæ jÃnÃti: idha bhikkhave bhikkhu ariyaæ aÂÂhaÇgikaæ maggaæ yathÃbhÆtaæ nappajÃnÃti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na vÅthiæ jÃnÃti. 9. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na gocarakusalo hoti: idha bhikkhave bhikkhu cattÃro satipaÂÂhÃne yathÃbhÆtaæ nappajÃnÃti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na gocarakusalo hoti. 10. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu anavasesadohÅ hoti: idha bhikkhave bhikkhuæ saddhà gahapatikà abhihaÂÂhuæ pavÃrenti cÅvarapiï¬apÃtasenÃsanagilÃnapaccayabhesajjaparikkhÃrena. Tatra bhikkhu mattaæ na jÃnÃti paÂiggahanÃya, evaæ kho bhikkhave bhikkhu anavasesadohÅ hoti. 11. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu ye te bhikkhu therà ratta¤¤Æ cirapabbajità saÇgha pitaro saÇghaparinÃyakÃ, te na atireka pÆjÃya pÆjetà hoti. Idha bhikkhave bhikkhu ye te bhikkhu therà ratta¤¤Æ cirapabbajità saÇghapitaro saÇghaparinÃyakÃ, tesu na mettaæ kÃyakammaæ paccupaÂÂhÃpeti ÃvÅ ceva raho ca. Na mettaæ vacÅkammaæ paccupaÂÂhÃpeti ÃvÅ ceva raho ca. Na mettaæ manokammaæ pacacupaÂÂhÃpeti ÃvÅceva raho ca. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu ye te bhikkhÆ therà ratta¤¤Æ cirapabbajità saÇghapitaro saÇghaparinÃyakÃ, te na atireka pÆjÃya pÆjetà hoti. Imehi kho bhikkhave ekÃdasahi dhammehi samannÃgato bhikkhu abhabbo rasesu anattÃnupassÅ viharituæ. 11. 3. 76 KhayÃnupassanà suttaæ EkÃdasahi bhikkhave aÇgehi samannÃgato gopÃlako abhabbo gogaïaæ pariharituæ phÃtikattuæ, katamehi ekÃdasahi: idha bhikkhave gopÃlako na rÆpa¤¤u hoti, na lakkhaïa kusalo hoti, na ÃsÃÂikaæ sÃÂetà hoti, na vaïaæ paÂicchÃdetà hoti, na dhÆmaæ kattà hoti, na titthaæ jÃnÃti, na pÅtaæ jÃnÃti, na vÅthiæ jÃnÃti, na gocarakusalo hoti, anavasesadohi ca hoti, ye te usabhà gopitaro goparinÃyakà te na atirekapÆjÃya pÆjetà hoti, imehi kho bhikkhave ekÃdasahi aÇgehi samannÃgato gopÃlako abhabbo gogaïaæ pariharituæ phÃtikattuæ. Evameva kho bhikkhave ekÃdasahi dhammehi samannÃgato bhikkhu abhabbo rasesu khayÃnupassÅ viharituæ. Katamehi ekÃdasahi: Idha bhikkhave bhikkhu na rÆpa¤¤Æ hoti. Na lakkhaïakusalo hoti, na ÃsÃÂikaæ sÃÂetà hoti, na vaïaæ paÂicchÃdetà hoti, na dhÆmaæ kattà hoti, na titthaæ jÃnÃti, na pÅtaæ jÃnÃti, na gocarakusalo hoti. AnavasesadohÅ ca hoti. Ye te bhikkhu therà ratta¤¤Æ cirapabbajità saÇghapitaro saÇghaparinÃyakà te na atireka pÆjÃya pÆjetà hoti. 1. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na rÆpa¤¤Æ hoti: idha bhikkhave bhikkha yaæ ki¤ci rÆpaæ sabbaæ taæ rÆpaæ cattÃri mahÃbhÆtÃni catunna¤ca mahÃbhÆtÃnaæ upÃdÃya rÆpanti yathÃbhÆtaæ nappajÃnÃti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhÆ na rÆpa¤¤Æ hoti. 2. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na lakkhaïakusalo hoti: idha bhikkhave bhikkhu, kamma lakkhaïo bÃlo, kammalakkhaïo paï¬ito'ti yathÃbhÆtaæ nappajÃnÃti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na lakkhaïakusalo hoti. 3. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na ÃsÃÂikaæ sÃÂetà hoti: idha bhikkhave bhikkhu uppannaæ kÃmavitakkaæ adhivÃseti nappajahati na vinodeti na byantÅkaroti na anabhÃvaæ gameti. Uppannaæ byÃpÃdavitakkaæ adhivÃseti nappajahati na vinodeti na byantÅkaroti na anabhÃvaæ gameti. Uppannaæ vihiæsÃvitakkaæ adhivÃseti nappajahati na vinodeti na byantÅkaroti, na anabhÃvaæ gameti. UppannÆppanne pÃpake akusale dhamme adhivÃseti nappajahati na vinodeti na byantÅkaroti na anabhÃvaæ gameti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na ÃsÃÂikaæ sÃÂetà hoti. 4. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na vaïaæ paÂicchÃdetà hoti: idha bhikkhave bhikkhu cakkhunà rÆpaæ disvà nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ, 'yatvÃdhikaraïametaæ cakkhundriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpakà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na paÂipajjati, na rakkhati cakkhundriyaæ, cakkhundriye na saævaraæ Ãpajjati. Sotena saddaæ sutvà nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ, 'yatvÃdhikaraïametaæ sotindriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpanà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na paÂipajjati, na rakkhati sotindriyaæ, sotindriye na saævaraæ Ãpajjati. GhÃnena gandhaæ ghÃyitvà nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ, 'yatvÃdhikaraïametaæ ghÃnindriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpanà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na paÂipajjati, na rakkhati ghÃnindriyaæ, ghÃnindriye na saævaraæ Ãpajjati. JivhÃya rasaæ sÃyitvà nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ, 'yatvÃdhikaraïametaæ1 jivhindriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpanà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na paÂipajjati, na rakkhati jivhindriyaæ, jivhindriye na saævaraæ Ãpajjati. KÃyena phoÂÂhabbaæ phusitvà nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ, 'yatvÃdhikaraïametaæ1 kÃyendriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpanà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na paÂipajjati, na rakkhati kÃyindriyaæ, kÃyindriye na saævaraæ Ãpajjati. ManasÃdhammaæ vi¤¤Ãya nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ, yatvÃdhikaraïametaæ manindriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpakà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na paÂipajjati, na rakkhati, manindriyaæ manindriye saævaraæ nÃpajjati. Evaæ bhikkhave bhikkhu na vaïaæ paÂicchÃdetà hoti. 5. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na dhÆmaæ kattà hoti: idha bhikkhave bhikkhu na yathÃsutaæ yathÃpariyantaæ dhammaæ vitthÃrena paresaæ desetà hoti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na dhÆmaæ kattà hoti. 6. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na titthaæ jÃnÃti: idha bhikkhave bhikkhu ye te bhikkhÆ bahussutà ÃgatÃgamà dhammadharà vinayadharà mÃtikÃdharÃ, te kÃlena kÃlaæ upasaækamitvà na paripucchati, na paripa¤hati, 'idaæ bhante kathaæ, imassa ko atthoti? Tassa te Ãyasmanto avivaÂa¤ceva na vivaranti, anuttÃnÅkata¤ca na uttÃnÅkaronti. Anekavivihitetasu ca kaÇkhÃÂhÃnÅyesu dhammesu kaÇkhaæ na paÂivinodenti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na titthaæ jÃnÃti. 7. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na pÅtaæ jÃnÃti: idha bhikkhave bhikkhu tathÃgatappavedite dhammavinaye desiyamÃne na labhati atthavedaæ, labhati dhammavedaæ, na labhati dhammÆpasaæhitaæ pÃmujjaæ. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na pÅtaæ jÃnÃti. 8. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na vÅthiæ jÃnÃti: idha bhikkhave bhikkhu ariyaæ aÂÂhaÇgikaæ maggaæ yathÃbhÆtaæ nappajÃnÃti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na vÅthiæ jÃnÃti. 9. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na gocarakusalo hoti: idha bhikkhave bhikkhu cattÃro satipaÂÂhÃne yathÃbhÆtaæ nappajÃnÃti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na gocarakusalo hoti. 10. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu anavasesadohÅ hoti: idha bhikkhave bhikkhuæ saddhà gahapatikà abhihaÂÂhuæ pavÃrenti cÅvarapiï¬apÃtasenÃsanagilÃnapaccayabhesajjaparikkhÃrena. Tatra bhikkhu mattaæ na jÃnÃti paÂiggahanÃya, evaæ kho bhikkhave bhikkhu anavasesadohÅ hoti. 11. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu ye te bhikkhu therà ratta¤¤Æ cirapabbajità saÇgha pitaro saÇghaparinÃyakÃ, te na atireka pÆjÃya pÆjetà hoti. Idha bhikkhave bhikkhu ye te bhikkhu therà ratta¤¤Æ cirapabbajità saÇghapitaro saÇghaparinÃyakÃ, tesu na mettaæ kÃyakammaæ paccupaÂÂhÃpeti ÃvÅ ceva raho ca. Na mettaæ vacÅkammaæ paccupaÂÂhÃpeti ÃvÅ ceva raho ca. Na mettaæ manokammaæ pacacupaÂÂhÃpeti ÃvÅceva raho ca. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu ye te bhikkhÆ therà ratta¤¤Æ cirapabbajità saÇghapitaro saÇghaparinÃyakÃ, te na atireka pÆjÃya pÆjetà hoti. Imehi kho bhikkhave ekÃdasahi dhammehi samannÃgato bhikkhu abhabbo rasesu khayÃnupassÅ viharituæ. 11. 3. 77 VayÃnupassanà suttaæ EkÃdasahi bhikkhave aÇgehi samannÃgato gopÃlako abhabbo gogaïaæ pariharituæ phÃtikattuæ, katamehi ekÃdasahi: idha bhikkhave gopÃlako na rÆpa¤¤u hoti, na lakkhaïa kusalo hoti, na ÃsÃÂikaæ sÃÂetà hoti, na vaïaæ paÂicchÃdetà hoti, na dhÆmaæ kattà hoti, na titthaæ jÃnÃti, na pÅtaæ jÃnÃti, na vÅthiæ jÃnÃti, na gocarakusalo hoti, anavasesadohi ca hoti, ye te usabhà gopitaro goparinÃyakà te na atirekapÆjÃya pÆjetà hoti, imehi kho bhikkhave ekÃdasahi aÇgehi samannÃgato gopÃlako abhabbo gogaïaæ pariharituæ phÃtikattuæ. Evameva kho bhikkhave ekÃdasahi dhammehi samannÃgato bhikkhu abhabbo rasesu vayÃnupassÅ viharituæ. Katamehi ekÃdasahi: Idha bhikkhave bhikkhu na rÆpa¤¤Æ hoti. Na lakkhaïakusalo hoti, na ÃsÃÂikaæ sÃÂetà hoti, na vaïaæ paÂicchÃdetà hoti, na dhÆmaæ kattà hoti, na titthaæ jÃnÃti, na pÅtaæ jÃnÃti, na gocarakusalo hoti. AnavasesadohÅ ca hoti. Ye te bhikkhu therà ratta¤¤Æ cirapabbajità saÇghapitaro saÇghaparinÃyakà te na atireka pÆjÃya pÆjetà hoti. 1. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na rÆpa¤¤Æ hoti: idha bhikkhave bhikkhu yaæ ki¤ci rÆpaæ sabbaæ taæ rÆpaæ cattÃri mahÃbhÆtÃni catunna¤ca mahÃbhÆtÃnaæ upÃdÃya rÆpanti yathÃbhÆtaæ nappajÃnÃti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhÆ na rÆpa¤¤Æ hoti. 2. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na lakkhaïakusalo hoti: idha bhikkhave bhikkhu, kamma lakkhaïo bÃlo, kammalakkhaïo paï¬ito'ti yathÃbhÆtaæ nappajÃnÃti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na lakkhaïakusalo hoti. 3. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na ÃsÃÂikaæ sÃÂetà hoti: idha bhikkhave bhikkhu uppannaæ kÃmavitakkaæ adhivÃseti nappajahati na vinodeti na byantÅkaroti na anabhÃvaæ gameti. Uppannaæ byÃpÃdavitakkaæ adhivÃseti nappajahati na vinodeti na byantÅkaroti na anabhÃvaæ gameti. Uppannaæ vihiæsÃvitakkaæ adhivÃseti nappajahati na vinodeti na byantÅkaroti, na anabhÃvaæ gameti. UppannÆppanne pÃpake akusale dhamme adhivÃseti nappajahati na vinodeti na byantÅkaroti na anabhÃvaæ gameti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na ÃsÃÂikaæ sÃÂetà hoti. 4. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na vaïaæ paÂicchÃdetà hoti: idha bhikkhave bhikkhu cakkhunà rÆpaæ disvà nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ, 'yatvÃdhikaraïametaæ cakkhundriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpakà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na paÂipajjati, na rakkhati cakkhundriyaæ, cakkhundriye na saævaraæ Ãpajjati. Sotena saddaæ sutvà nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ, 'yatvÃdhikaraïametaæ sotindriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpanà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na paÂipajjati, na rakkhati sotindriyaæ, sotindriye na saævaraæ Ãpajjati. GhÃnena gandhaæ ghÃyitvà nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ, 'yatvÃdhikaraïametaæ ghÃnindriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpanà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na paÂipajjati, na rakkhati ghÃnindriyaæ, ghÃnindriye na saævaraæ Ãpajjati. JivhÃya rasaæ sÃyitvà nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ, 'yatvÃdhikaraïametaæ1 jivhindriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpanà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na paÂipajjati, na rakkhati jivhindriyaæ, jivhindriye na saævaraæ Ãpajjati. KÃyena phoÂÂhabbaæ phusitvà nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ, 'yatvÃdhikaraïametaæ1 kÃyendriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpanà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na paÂipajjati, na rakkhati kÃyindriyaæ, kÃyindriye na saævaraæ Ãpajjati. ManasÃdhammaæ vi¤¤Ãya nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ, yatvÃdhikaraïametaæ manindriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpakà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na paÂipajjati, na rakkhati, manindriyaæ manindriye saævaraæ nÃpajjati. Evaæ bhikkhave bhikkhu na vaïaæ paÂicchÃdetà hoti. 5. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na dhÆmaæ kattà hoti: idha bhikkhave bhikkhu na yathÃsutaæ yathÃpariyantaæ dhammaæ vitthÃrena paresaæ desetà hoti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na dhÆmaæ kattà hoti. 6. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na titthaæ jÃnÃti: idha bhikkhave bhikkhu ye te bhikkhÆ bahussutà ÃgatÃgamà dhammadharà vinayadharà mÃtikÃdharÃ, te kÃlena kÃlaæ upasaækamitvà na paripucchati, na paripa¤hati, 'idaæ bhante kathaæ, imassa ko atthoti? Tassa te Ãyasmanto avivaÂa¤ceva na vivaranti, anuttÃnÅkata¤ca na uttÃnÅkaronti. Anekavivihitetasu ca kaÇkhÃÂhÃnÅyesu dhammesu kaÇkhaæ na paÂivinodenti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na titthaæ jÃnÃti. 7. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na pÅtaæ jÃnÃti: idha bhikkhave bhikkhu tathÃgatappavedite dhammavinaye desiyamÃne na labhati atthavedaæ, na labhati dhammavedaæ, na labhati dhammÆpasaæhitaæ pÃmujjaæ. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na pÅtaæ jÃnÃti. 8. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na vÅthiæ jÃnÃti: idha bhikkhave bhikkhu ariyaæ aÂÂhaÇgikaæ maggaæ yathÃbhÆtaæ nappajÃnÃti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na vÅthiæ jÃnÃti. 9. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na gocarakusalo hoti: idha bhikkhave bhikkhu cattÃro satipaÂÂhÃne yathÃbhÆtaæ nappajÃnÃti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na gocarakusalo hoti. 10. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu anavasesadohÅ hoti: idha bhikkhave bhikkhuæ saddhà gahapatikà abhihaÂÂhuæ pavÃrenti cÅvarapiï¬apÃtasenÃsanagilÃnapaccayabhesajjaparikkhÃrena. Tatra bhikkhu mattaæ na jÃnÃti paÂiggahanÃya, evaæ kho bhikkhave bhikkhu anavasesadohÅ hoti. 11. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu ye te bhikkhu therà ratta¤¤Æ cirapabbajità saÇgha pitaro saÇghaparinÃyakÃ, te na atireka pÆjÃya pÆjetà hoti. Idha bhikkhave bhikkhu ye te bhikkhu therà ratta¤¤Æ cirapabbajità saÇghapitaro saÇghaparinÃyakÃ, tesu na mettaæ kÃyakammaæ paccupaÂÂhÃpeti ÃvÅ ceva raho ca. Na mettaæ vacÅkammaæ paccupaÂÂhÃpeti ÃvÅ ceva raho ca. Na mettaæ manokammaæ pacacupaÂÂhÃpeti ÃvÅceva raho ca. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu ye te bhikkhÆ therà ratta¤¤Æ cirapabbajità saÇghapitaro saÇghaparinÃyakÃ, te na atireka pÆjÃya pÆjetà hoti. Imehi kho bhikkhave ekÃdasahi dhammehi samannÃgato bhikkhu abhabbo rasesu vayÃnupassÅ viharituæ. 11. 3. 78 VirÃgÃnupassanà suttaæ EkÃdasahi bhikkhave aÇgehi samannÃgato gopÃlako abhabbo gogaïaæ pariharituæ phÃtikattuæ, katamehi ekÃdasahi: idha bhikkhave gopÃlako na rÆpa¤¤u hoti, na lakkhaïa kusalo hoti, na ÃsÃÂikaæ sÃÂetà hoti, na vaïaæ paÂicchÃdetà hoti, na dhÆmaæ kattà hoti, na titthaæ jÃnÃti, na pÅtaæ jÃnÃti, na vÅthiæ jÃnÃti, na gocarakusalo hoti, anavasesadohi ca hoti, ye te usabhà gopitaro goparinÃyakà te na atirekapÆjÃya pÆjetà hoti, imehi kho bhikkhave ekÃdasahi aÇgehi samannÃgato gopÃlako abhabbo gogaïaæ pariharituæ phÃtikattuæ. Evameva kho bhikkhave ekÃdasahi dhammehi samannÃgato bhikkhu abhabbo rasesu virÃgÃnupassÅ viharituæ. Katamehi ekÃdasahi: Idha bhikkhave bhikkhu na rÆpa¤¤Æ hoti. Na lakkhaïakusalo hoti, na ÃsÃÂikaæ sÃÂetà hoti, na vaïaæ paÂicchÃdetà hoti, na dhÆmaæ kattà hoti, na titthaæ jÃnÃti, na pÅtaæ jÃnÃti, na gocarakusalo hoti. AnavasesadohÅ ca hoti. Ye te bhikkhu therà ratta¤¤Æ cirapabbajità saÇghapitaro saÇghaparinÃyakà te na atireka pÆjÃya pÆjetà hoti. 1. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na rÆpa¤¤Æ hoti: idha bhikkhave bhikkhu yaæ ki¤ci rÆpaæ sabbaæ taæ rÆpaæ cattÃri mahÃbhÆtÃni catunna¤ca mahÃbhÆtÃnaæ upÃdÃya rÆpanti yathÃbhÆtaæ nappajÃnÃti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhÆ na rÆpa¤¤Æ hoti. 2. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na lakkhaïakusalo hoti: idha bhikkhave bhikkhu, kamma lakkhaïo bÃlo, kammalakkhaïo paï¬ito'ti yathÃbhÆtaæ nappajÃnÃti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na lakkhaïakusalo hoti. 3. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na ÃsÃÂikaæ sÃÂetà hoti: idha bhikkhave bhikkhu uppannaæ kÃmavitakkaæ adhivÃseti nappajahati na vinodeti na byantÅkaroti na anabhÃvaæ gameti. Uppannaæ byÃpÃdavitakkaæ adhivÃseti nappajahati na vinodeti na byantÅkaroti na anabhÃvaæ gameti. Uppannaæ vihiæsÃvitakkaæ adhivÃseti nappajahati na vinodeti na byantÅkaroti, na anabhÃvaæ gameti. UppannÆppanne pÃpake akusale dhamme adhivÃseti nappajahati na vinodeti na byantÅkaroti na anabhÃvaæ gameti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na ÃsÃÂikaæ sÃÂetà hoti. 4. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na vaïaæ paÂicchÃdetà hoti: idha bhikkhave bhikkhu cakkhunà rÆpaæ disvà nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ, 'yatvÃdhikaraïametaæ cakkhundriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpakà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na paÂipajjati, na rakkhati cakkhundriyaæ, cakkhundriye na saævaraæ Ãpajjati. Sotena saddaæ sutvà nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ, 'yatvÃdhikaraïametaæ sotindriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpanà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na paÂipajjati, na rakkhati sotindriyaæ, sotindriye na saævaraæ Ãpajjati. GhÃnena gandhaæ ghÃyitvà nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ, 'yatvÃdhikaraïametaæ ghÃnindriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpanà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na paÂipajjati, na rakkhati ghÃnindriyaæ, ghÃnindriye na saævaraæ Ãpajjati. JivhÃya rasaæ sÃyitvà nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ, 'yatvÃdhikaraïametaæ1 jivhindriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpanà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na paÂipajjati, na rakkhati jivhindriyaæ, jivhindriye na saævaraæ Ãpajjati. KÃyena phoÂÂhabbaæ phusitvà nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ, 'yatvÃdhikaraïametaæ1 kÃyendriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpanà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na paÂipajjati, na rakkhata kÃyindriyaæ, kÃyindriye na saævaraæ Ãpajjati. ManasÃdhammaæ vi¤¤Ãya nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ, yatvÃdhikaraïametaæ manindriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpakà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na paÂipajjati, na rakkhati, manindriyaæ manindriye saævaraæ nÃpajjati. Evaæ bhikkhave bhikkhu na vaïaæ paÂicchÃdetà hoti. 5. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na dhÆmaæ kattà hoti: idha bhikkhave bhikkhu na yathÃsutaæ yathÃpariyantaæ dhammaæ vitthÃrena paresaæ desetà hoti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na dhÆmaæ kattà hoti. 6. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na titthaæ jÃnÃti: idha bhikkhave bhikkhu ye te bhikkhÆ bahussutà ÃgatÃgamà dhammadharà vinayadharà mÃtikÃdharÃ, te kÃlena kÃlaæ upasaækamitvà na paripucchati, na paripa¤hati, 'idaæ bhante kathaæ, imassa ko atthoti? Tassa te Ãyasmanto avivaÂa¤ceva na vivaranti, anuttÃnÅkata¤ca na uttÃnÅkaronti. Anekavivihitetasu ca kaÇkhÃÂhÃnÅyesu dhammesu kaÇkhaæ na paÂivinodenti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na titthaæ jÃnÃti. 7. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na pÅtaæ jÃnÃti: idha bhikkhave bhikkhu tathÃgatappavedite dhammavinaye desiyamÃne na labhati atthavedaæ, na labhati dhammavedaæ, na labhati dhammÆpasaæhitaæ pÃmujjaæ. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na pÅtaæ jÃnÃti. 8. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na vÅthiæ jÃnÃti: idha bhikkhave bhikkhu ariyaæ aÂÂhaÇgikaæ maggaæ yathÃbhÆtaæ nappajÃnÃti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na vÅthiæ jÃnÃti. 9. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na gocarakusalo hoti: idha bhikkhave bhikkhu cattÃro satipaÂÂhÃne yathÃbhÆtaæ nappajÃnÃti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na gocarakusalo hoti. 10. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu anavasesadohÅ hoti: idha bhikkhave bhikkhuæ saddhà gahapatikà abhihaÂÂhuæ pavÃrenti cÅvarapiï¬apÃtasenÃsanagilÃnapaccayabhesajjaparikkhÃrena. Tatra bhikkhu mattaæ na jÃnÃti paÂiggahanÃya, evaæ kho bhikkhave bhikkhu anavasesadohÅ hoti. 11. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu ye te bhikkhu therà ratta¤¤Æ cirapabbajità saÇgha pitaro saÇghaparinÃyakÃ, te na atireka pÆjÃya pÆjetà hoti. Idha bhikkhave bhikkhu ye te bhikkhu therà ratta¤¤Æ cirapabbajità saÇghapitaro saÇghaparinÃyakÃ, tesu na mettaæ kÃyakammaæ paccupaÂÂhÃpeti ÃvÅ ceva raho ca. Na mettaæ vacÅkammaæ paccupaÂÂhÃpeti ÃvÅ ceva raho ca. Na mettaæ manokammaæ pacacupaÂÂhÃpeti ÃvÅceva raho ca. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu ye te bhikkhÆ therà ratta¤¤Æ cirapabbajità saÇghapitaro saÇghaparinÃyakÃ, te na atireka pÆjÃya pÆjetà hoti. Imehi kho bhikkhave ekÃdasahi dhammehi samannÃgato bhikkhu abhabbo rasesu virÃgÃnupassÅ viharituæ. 11. 3. 79 NirodhÃnupassanà suttaæ EkÃdasahi bhikkhave aÇgehi samannÃgato gopÃlako abhabbo gogaïaæ pariharituæ phÃtikattuæ, katamehi ekÃdasahi: idha bhikkhave gopÃlako na rÆpa¤¤u hoti, na lakkhaïa kusalo hoti, na ÃsÃÂikaæ sÃÂetà hoti, na vaïaæ paÂicchÃdetà hoti, na dhÆmaæ kattà hoti, na titthaæ jÃnÃti, na pÅtaæ jÃnÃti, na vÅthiæ jÃnÃti, na gocarakusalo hoti, anavasesadohi ca hoti, ye te usabhà gopitaro goparinÃyakà te na atirekapÆjÃya pÆjetà hoti, imehi kho bhikkhave ekÃdasahi aÇgehi samannÃgato gopÃlako abhabbo gogaïaæ pariharituæ phÃtikattuæ. Evameva kho bhikkhave ekÃdasahi dhammehi samannÃgato bhikkhu abhabbo rasesu nirodhÃnupassÅ viharituæ. Katamehi ekÃdasahi: Idha bhikkhave bhikkhu na rÆpa¤¤Æ hoti. Na lakkhaïakusalo hoti, na ÃsÃÂikaæ sÃÂetà hoti, na vaïaæ paÂicchÃdetà hoti, na dhÆmaæ kattà hoti, na titthaæ jÃnÃti, na pÅtaæ jÃnÃti, na gocarakusalo hoti. AnavasesadohÅ ca hoti. Ye te bhikkhu therà ratta¤¤Æ cirapabbajità saÇghapitaro saÇghaparinÃyakà te na atireka pÆjÃya pÆjetà hoti. 1. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na rÆpa¤¤Æ hoti: idha bhikkhave bhikkhu yaæ ki¤ci rÆpaæ sabbaæ taæ rÆpaæ cattÃri mahÃbhÆtÃni catunna¤ca mahÃbhÆtÃnaæ upÃdÃya rÆpanti yathÃbhÆtaæ nappajÃnÃti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhÆ na rÆpa¤¤Æ hoti. 2. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na lakkhaïakusalo hoti: idha bhikkhave bhikkhu, kamma lakkhaïo bÃlo, kammalakkhaïo paï¬ito'ti yathÃbhÆtaæ nappajÃnÃti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na lakkhaïakusalo hoti. 3. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na ÃsÃÂikaæ sÃÂetà hoti: idha bhikkhave bhikkhu uppannaæ kÃmavitakkaæ adhivÃseti nappajahati na vinodeti na byantÅkaroti na anabhÃvaæ gameti. Uppannaæ byÃpÃdavitakkaæ adhivÃseti nappajahati na vinodeti na byantÅkaroti na anabhÃvaæ gameti. Uppannaæ vihiæsÃvitakkaæ adhivÃseti nappajahati na vinodeti na byantÅkaroti, na anabhÃvaæ gameti. UppannÆppanne pÃpake akusale dhamme adhivÃseti nappajahati na vinodeti na byantÅkaroti na anabhÃvaæ gameti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na ÃsÃÂikaæ sÃÂetà hoti. 4. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na vaïaæ paÂicchÃdetà hoti: idha bhikkhave bhikkhu cakkhunà rÆpaæ disvà nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ, 'yatvÃdhikaraïametaæ cakkhundriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpakà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na paÂipajjati, na rakkhati cakkhundriyaæ, cakkhundriye na saævaraæ Ãpajjati. Sotena saddaæ sutvà nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ, 'yatvÃdhikaraïametaæ sotindriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpanà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tasa saævarÃya na paÂipajjati, na rakkhati sotindriyaæ, sotindriye na saævaraæ Ãpajjati. GhÃnena gandhaæ ghÃyitvà nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ, 'yatvÃdhikaraïametaæ ghÃnindriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpanà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na paÂipajjati, na rakkhati ghÃnindriyaæ, ghÃnindriye na saævaraæ Ãpajjati. JivhÃya rasaæ sÃyitvà nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ, 'yatvÃdhikaraïametaæ1 jivhindriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpanà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na paÂipajjati, na rakkhati jivhindriyaæ, jivhindriye na saævaraæ Ãpajjati. KÃyena phoÂÂhabbaæ phusitvà nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ, 'yatvÃdhikaraïametaæ1 kÃyendriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpanà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na paÂipajjati, na rakkhati kÃyindriyaæ, kÃyindriye na saævaraæ Ãpajjati. ManasÃdhammaæ vi¤¤Ãya nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ, yatvÃdhikaraïametaæ manindriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpakà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na paÂipajjati, na rakkhati, manindriyaæ manindriye saævaraæ nÃpajjati. Evaæ bhikkhave bhikkhu na vaïaæ paÂicchÃdetà hoti. 5. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na dhÆmaæ kattà hoti: idha bhikkhave bhikkhu na yathÃsutaæ yathÃpariyantaæ dhammaæ vitthÃrena paresaæ desetà hoti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na dhÆmaæ kattà hoti. 6. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na titthaæ jÃnÃti: idha bhikkhave bhikkhu ye te bhikkhÆ bahussutà ÃgatÃgamà dhammadharà vinayadharà mÃtikÃdharÃ, te kÃlena kÃlaæ upasaækamitvà na paripucchati, na paripa¤hati, 'idaæ bhante kathaæ, imassa ko atthoti? Tassa te Ãyasmanto avivaÂa¤ceva na vivaranti, anuttÃnÅkata¤ca na uttÃnÅkaronti. Anekavivihitetasu ca kaÇkhÃÂhÃnÅyesu dhammesu kaÇkhaæ na paÂivinodenti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na titthaæ jÃnÃti. 7. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na pÅtaæ jÃnÃti: idha bhikkhave bhikkhu tathÃgatappavedite dhammavinaye desiyamÃne na labhati atthavedaæ, na labhati dhammavedaæ, na labhati dhammÆpasaæhitaæ pÃmujjaæ. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na pÅtaæ jÃnÃti. 8. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na vÅthiæ jÃnÃti: idha bhikkhave bhikkhu ariyaæ aÂÂhaÇgikaæ maggaæ yathÃbhÆtaæ nappajÃnÃti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na vÅthiæ jÃnÃti. 9. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na gocarakusalo hoti: idha bhikkhave bhikkhu cattÃro satipaÂÂhÃne yathÃbhÆtaæ nappajÃnÃti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na gocarakusalo hoti. 10. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu anavasesadohÅ hoti: idha bhikkhave bhikkhuæ saddhà gahapatikà abhihaÂÂhuæ pavÃrenti cÅvarapiï¬apÃtasenÃsanagilÃnapaccayabhesajjaparikkhÃrena. Tatra bhikkhu mattaæ na jÃnÃti paÂiggahanÃya, evaæ kho bhikkhave bhikkhu anavasesadohÅ hoti. 11. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu ye te bhikkhu therà ratta¤¤Æ cirapabbajità saÇgha pitaro saÇghaparinÃyakÃ, te na atireka pÆjÃya pÆjetà hoti. Idha bhikkhave bhikkhu ye te bhikkhu therà ratta¤¤Æ cirapabbajità saÇghapitaro saÇghaparinÃyakÃ, tesu na mettaæ kÃyakammaæ paccupaÂÂhÃpeti ÃvÅ ceva raho ca. Na mettaæ vacÅkammaæ paccupaÂÂhÃpeti ÃvÅ ceva raho ca. Na mettaæ manokammaæ pacacupaÂÂhÃpeti ÃvÅceva raho ca. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu ye te bhikkhÆ therà ratta¤¤Æ cirapabbajità saÇghapitaro saÇghaparinÃyakÃ, te na atireka pÆjÃya pÆjetà hoti. Imehi kho bhikkhave ekÃdasahi dhammehi samannÃgato bhikkhu abhabbo rasesu nirodhÃnupassÅ viharituæ. 11. 3. 80 PaÂinissaggÃnupassanà suttaæ EkÃdasahi bhikkhave aÇgehi samannÃgato gopÃlako abhabbo gogaïaæ pariharituæ phÃtikattuæ, katamehi ekÃdasahi: idha bhikkhave gopÃlako na rÆpa¤¤u hoti, na lakkhaïa kusalo hoti, na ÃsÃÂikaæ sÃÂetà hoti, na vaïaæ paÂicchÃdetà hoti, na dhÆmaæ kattà hoti, na titthaæ jÃnÃti, na pÅtaæ jÃnÃti, na vÅthiæ jÃnÃti, na gocarakusalo hoti, anavasesadohi ca hoti, ye te usabhà gopitaro goparinÃyakà te na atirekapÆjÃya pÆjetà hoti, imehi kho bhikkhave ekÃdasahi aÇgehi samannÃgato gopÃlako abhabbo gogaïaæ pariharituæ phÃtikattuæ. Evameva kho bhikkhave ekÃdasahi dhammehi samannÃgato bhikkhu abhabbo rasesu paÂinissaggÃnupassÅ viharituæ. Katamehi ekÃdasahi: Idha bhikkhave bhikkhu na rÆpa¤¤Æ hoti. Na lakkhaïakusalo hoti, na ÃsÃÂikaæ sÃÂetà hoti, na vaïaæ paÂicchÃdetà hoti, na dhÆmaæ kattà hoti, na titthaæ jÃnÃti, na pÅtaæ jÃnÃti, na gocarakusalo hoti. AnavasesadohÅ ca hoti. Ye te bhikkhu therà ratta¤¤Æ cirapabbajità saÇghapitaro saÇghaparinÃyakà te na atireka pÆjÃya pÆjetà hoti. 1. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na rÆpa¤¤Æ hoti: idha bhikkhave bhikkhu yaæ ki¤ci rÆpaæ sabbaæ taæ rÆpaæ cattÃri mahÃbhÆtÃni catunna¤ca mahÃbhÆtÃnaæ upÃdÃya rÆpanti yathÃbhÆtaæ nappajÃnÃti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhÆ na rÆpa¤¤Æ hoti. 2. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na lakkhaïakusalo hoti: idha bhikkhave bhikkhu, kamma lakkhaïo bÃlo, kammalakkhaïo paï¬ito'ti yathÃbhÆtaæ nappajÃnÃti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na lakkhaïakusalo hoti. 3. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na ÃsÃÂikaæ sÃÂetà hoti: idha bhikkhave bhikkhu uppannaæ kÃmavitakkaæ adhivÃseti nappajahati na vinodeti na byantÅkaroti na anabhÃvaæ gameti. Uppannaæ byÃpÃdavitakkaæ adhivÃseti nappajahati na vinodeti na byantÅkaroti na anabhÃvaæ gameti. Uppannaæ vihiæsÃvitakkaæ adhivÃseti nappajahati na vinodeti na byantÅkaroti, na anabhÃvaæ gameti. UppannÆppanne pÃpake akusale dhamme adhivÃseti nappajahati na vinodeti na byantÅkaroti na anabhÃvaæ gameti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na ÃsÃÂikaæ sÃÂetà hoti. 4. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na vaïaæ paÂicchÃdetà hoti: idha bhikkhave bhikkhu cakkhunà rÆpaæ disvà nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ, 'yatvÃdhikaraïametaæ cakkhundriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpakà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na paÂipajjati, na rakkhati cakkhundriyaæ, cakkhundriye na saævaraæ Ãpajjati. Sotena saddaæ sutvà nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ, 'yatvÃdhikaraïametaæ sotindriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpanà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na paÂipajjati, na rakkhati sotindriyaæ, sotindriye na saævaraæ Ãpajjati. GhÃnena gandhaæ ghÃyitvà nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ, 'yatvÃdhikaraïametaæ ghÃnindriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpanà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na paÂipajjati, na rakkhati ghÃnindriyaæ, ghÃnindriye na saævaraæ Ãpajjati. JivhÃya rasaæ sÃyitvà nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ, 'yatvÃdhikaraïametaæ1 jivhindriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpanà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na paÂipajjati, na rakkhati jivhindriyaæ, jivhindriye na saævaraæ Ãpajjati. KÃyena phoÂÂhabbaæ phusitvà nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ, 'yatvÃdhikaraïametaæ1 kÃyendriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpanà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na paÂipajjati, na rakkhati kÃyindriyaæ, kÃyindriye na saævaraæ Ãpajjati. ManasÃdhammaæ vi¤¤Ãya nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ, yatvÃdhikaraïametaæ manindriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpakà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na paÂipajjati, na rakkhati, manindriyaæ manindriye saævaraæ nÃpajjati. Evaæ bhikkhave bhikkhu na vaïaæ paÂicchÃdetà hoti. 5. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na dhÆmaæ kattà hoti: idha bhikkhave bhikkhu na yathÃsutaæ yathÃpariyantaæ dhammaæ vitthÃrena paresaæ desetà hoti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na dhÆmaæ kattà hoti. 6. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na titthaæ jÃnÃti: idha bhikkhave bhikkhu ye te bhikkhÆ bahussutà ÃgatÃgamà dhammadharà vinayadharà mÃtikÃdharÃ, te kÃlena kÃlaæ upasaækamitvà na paripucchati, na paripa¤hati, 'idaæ bhante kathaæ, imassa ko atthoti? Tassa te Ãyasmanto avivaÂa¤ceva na vivaranti, anuttÃnÅkata¤ca na uttÃnÅkaronti. Anekavivihitetasu ca kaÇkhÃÂhÃnÅyesu dhammesu kaÇkhaæ na paÂivinodenti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na titthaæ jÃnÃti. 7. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na pÅtaæ jÃnÃti: idha bhikkhave bhikkhu tathÃgatappavedite dhammavinaye desiyamÃne na labhati atthavedaæ, na labhati dhammavedaæ, na labhati dhammÆpasaæhitaæ pÃmujjaæ. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na pÅtaæ jÃnÃti. 8. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na vÅthiæ jÃnÃti: idha bhikkhave bhikkhu ariyaæ aÂÂhaÇgikaæ maggaæ yathÃbhÆtaæ nappajÃnÃti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na vÅthiæ jÃnÃti. 9. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na gocarakusalo hoti: idha bhikkhave bhikkhu cattÃro satipaÂÂhÃne yathÃbhÆtaæ nappajÃnÃti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na gocarakusalo hoti. 10. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu anavasesadohÅ hoti: idha bhikkhave bhikkhuæ saddhà gahapatikà abhihaÂÂhuæ pavÃrenti cÅvarapiï¬apÃtasenÃsanagilÃnapaccayabhesajjaparikkhÃrena. Tatra bhikkhu mattaæ na jÃnÃti paÂiggahanÃya, evaæ kho bhikkhave bhikkhu anavasesadohÅ hoti. 11. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu ye te bhikkhu therà ratta¤¤Æ cirapabbajità saÇgha pitaro saÇghaparinÃyakÃ, te na atireka pÆjÃya pÆjetà hoti. Idha bhikkhave bhikkhu ye te bhikkhu therà ratta¤¤Æ cirapabbajità saÇghapitaro saÇghaparinÃyakÃ, tesu na mettaæ kÃyakammaæ paccupaÂÂhÃpeti ÃvÅ ceva raho ca. Na mettaæ vacÅkammaæ paccupaÂÂhÃpeti ÃvÅ ceva raho ca. Na mettaæ manokammaæ pacacupaÂÂhÃpeti ÃvÅceva raho ca. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu ye te bhikkhÆ therà ratta¤¤Æ cirapabbajità saÇghapitaro saÇghaparinÃyakÃ, te na atireka pÆjÃya pÆjetà hoti. Imehi kho bhikkhave ekÃdasahi dhammehi samannÃgato bhikkhu abhabbo rasesu paÂinissaggÃnupassÅ viharituæ. 11. 3. 81 AniccÃnupassanà suttaæ EkÃdasahi bhikkhave aÇgehi samannÃgato gopÃlako abhabbo gogaïaæ pariharituæ phÃtikattuæ, katamehi ekÃdasahi: idha bhikkhave gopÃlako na rÆpa¤¤u hoti, na lakkhaïa kusalo hoti, na ÃsÃÂikaæ sÃÂetà hoti, na vaïaæ paÂicchÃdetà hoti, na dhÆmaæ kattà hoti, na titthaæ jÃnÃti, na pÅtaæ jÃnÃti, na vÅthiæ jÃnÃti, na gocarakusalo hoti, anavasesadohi ca hoti, ye te usabhà gopitaro goparinÃyakà te na atirekapÆjÃya pÆjetà hoti, imehi kho bhikkhave ekÃdasahi aÇgehi samannÃgato gopÃlako abhabbo gogaïaæ pariharituæ phÃtikattuæ. Evameva kho bhikkhave ekÃdasahi dhammehi samannÃgato bhikkhu abhabbo phoÂÂhabbesu aniccÃnupassÅ viharituæ. Katamehi ekÃdasahi: Idha bhikkhave bhikkhu na rÆpa¤¤Æ hoti. Na lakkhaïakusalo hoti, na ÃsÃÂikaæ sÃÂetà hoti, na vaïaæ paÂicchÃdetà hoti, na dhÆmaæ kattà hoti, na titthaæ jÃnÃti, na pÅtaæ jÃnÃti, na gocarakusalo hoti. AnavasesadohÅ ca hoti. Ye te bhikkhu therà ratta¤¤Æ cirapabbajità saÇghapitaro saÇghaparinÃyakà te na atireka pÆjÃya pÆjetà hoti. 1. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na rÆpa¤¤Æ hoti: idha bhikkhave bhikkhu yaæ ki¤ci rÆpaæ sabbaæ taæ rÆpaæ cattÃri mahÃbhÆtÃni catunna¤ca mahÃbhÆtÃnaæ upÃdÃya rÆpanti yathÃbhÆtaæ nappajÃnÃti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhÆ na rÆpa¤¤Æ hoti. 2. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na lakkhaïakusalo hoti: idha bhikkhave bhikkhu, kamma lakkhaïo bÃlo, kammalakkhaïo paï¬ito'ti yathÃbhÆtaæ nappajÃnÃti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na lakkhaïakusalo hoti. 3. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na ÃsÃÂikaæ sÃÂetà hoti: idha bhikkhave bhikkhu uppannaæ kÃmavitakkaæ adhivÃseti nappajahati na vinodeti na byantÅkaroti na anabhÃvaæ gameti. Uppannaæ byÃpÃdavitakkaæ adhivÃseti nappajahati na vinodeti na byantÅkaroti na anabhÃvaæ gameti. Uppannaæ vihiæsÃvitakkaæ adhivÃseti nappajahati na vinodeti na byantÅkaroti, na anabhÃvaæ gameti. UppannÆppanne pÃpake akusale dhamme adhivÃseti nappajahati na vinodeti na byantÅkaroti na anabhÃvaæ gameti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na ÃsÃÂikaæ sÃÂetà hoti. 4. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na vaïaæ paÂicchÃdetà hoti: idha bhikkhave bhikkhu cakkhunà rÆpaæ disvà nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ, 'yatvÃdhikaraïametaæ cakkhundriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpakà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na paÂipajjati, na rakkhati cakkhundriyaæ, cakkhundriye na saævaraæ Ãpajjati. Sotena saddaæ sutvà nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ, 'yatvÃdhikaraïametaæ sotindriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpanà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na paÂipajjati, na rakkhati sotindriyaæ, sotindriye na saævaraæ Ãpajjati. GhÃnena gandhaæ ghÃyitvà nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ, 'yatvÃdhikaraïametaæ ghÃnindriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpanà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na paÂipajjati, na rakkhati ghÃnindriyaæ, ghÃnindriye na saævaraæ Ãpajjati. JivhÃya rasaæ sÃyitvà nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ, 'yatvÃdhikaraïametaæ1 jivhindriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpanà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na paÂipajjati, na rakkhati jivhindriyaæ, jivhindriye na saævaraæ Ãpajjati. KÃyena phoÂÂhabbaæ phusitvà nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ, 'yatvÃdhikaraïametaæ1 kÃyendriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpanà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na paÂipajjati, na rakkhati kÃyindriyaæ, kÃyindriye na saævaraæ Ãpajjati. ManasÃdhammaæ vi¤¤Ãya nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ, yatvÃdhikaraïametaæ manindriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpakà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na paÂipajjati, na rakkhati, manindriyaæ manindriye saævaraæ nÃpajjati. Evaæ bhikkhave bhikkhu na vaïaæ paÂicchÃdetà hoti. 5. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na dhÆmaæ kattà hoti: idha bhikkhave bhikkhu na yathÃsutaæ yathÃpariyantaæ dhammaæ vitthÃrena paresaæ desetà hoti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na dhÆmaæ kattà hoti. 6. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na titthaæ jÃnÃti: idha bhikkhave bhikkhu ye te bhikkhÆ bahussutà ÃgatÃgamà dhammadharà vinayadharà mÃtikÃdharÃ, te kÃlena kÃlaæ upasaækamitvà na paripucchati, na paripa¤hati, 'idaæ bhante kathaæ, imassa ko atthoti? Tassa te Ãyasmanto avivaÂa¤ceva na vivaranti, anuttÃnÅkata¤ca na uttÃnÅkaronti. Anekavivihitetasu ca kaÇkhÃÂhÃnÅyesu dhammesu kaÇkhaæ na paÂivinodenti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na titthaæ jÃnÃti. 7. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na pÅtaæ jÃnÃti: idha bhikkhave bhikkhu tathÃgatappavedite dhammavinaye desiyamÃne na labhati atthavedaæ, na labhati dhammavedaæ, na labhati dhammÆpasaæhitaæ pÃmujjaæ. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na pÅtaæ jÃnÃti. 8. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na vÅthiæ jÃnÃti: idha bhikkhave bhikkhu ariyaæ aÂÂhaÇgikaæ maggaæ yathÃbhÆtaæ nappajÃnÃti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na vÅthiæ jÃnÃti. 9. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na gocarakusalo hoti: idha bhikkhave bhikkhu cattÃro satipaÂÂhÃne yathÃbhÆtaæ nappajÃnÃti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na gocarakusalo hoti. 10. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu anavasesadohÅ hoti: idha bhikkhave bhikkhuæ saddhà gahapatikà abhihaÂÂhuæ pavÃrenti cÅvarapiï¬apÃtasenÃsanagilÃnapaccayabhesajjaparikkhÃrena. Tatra bhikkhu mattaæ na jÃnÃti paÂiggahanÃya, evaæ kho bhikkhave bhikkhu anavasesadohÅ hoti. 11. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu ye te bhikkhu therà ratta¤¤Æ cirapabbajità saÇgha pitaro saÇghaparinÃyakÃ, te na atireka pÆjÃya pÆjetà hoti. Idha bhikkhave bhikkhu ye te bhikkhu therà ratta¤¤Æ cirapabbajità saÇghapitaro saÇghaparinÃyakÃ, tesu na mettaæ kÃyakammaæ paccupaÂÂhÃpeti ÃvÅ ceva raho ca. Na mettaæ vacÅkammaæ paccupaÂÂhÃpeti ÃvÅ ceva raho ca. Na mettaæ manokammaæ pacacupaÂÂhÃpeti ÃvÅceva raho ca. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu ye te bhikkhÆ therà ratta¤¤Æ cirapabbajità saÇghapitaro saÇghaparinÃyakÃ, te na atireka pÆjÃya pÆjetà hoti. Imehi kho bhikkhave ekÃdasahi dhammehi samannÃgato bhikkhu abhabbo phoÂÂhabbesu aniccÃnupassÅ viharituæ. 11. 3. 82 DukkhÃnupassanà suttaæ EkÃdasahi bhikkhave aÇgehi samannÃgato gopÃlako abhabbo gogaïaæ pariharituæ phÃtikattuæ, katamehi ekÃdasahi: idha bhikkhave gopÃlako na rÆpa¤¤u hoti, na lakkhaïa kusalo hoti, na ÃsÃÂikaæ sÃÂetà hoti, na vaïaæ paÂicchÃdetà hoti, na dhÆmaæ kattà hoti, na titthaæ jÃnÃti, na pÅtaæ jÃnÃti, na vÅthiæ jÃnÃti, na gocarakusalo hoti, anavasesadohi ca hoti, ye te usabhà gopitaro goparinÃyakà te na atirekapÆjÃya pÆjetà hoti, imehi kho bhikkhave ekÃdasahi aÇgehi samannÃgato gopÃlako abhabbo gogaïaæ pariharituæ phÃtikattuæ. Evameva kho bhikkhave ekÃdasahi dhammehi samannÃgato bhikkhu abhabbo phoÂÂhabbesu dukkhÃnupassÅ viharituæ. Katamehi ekÃdasahi: Idha bhikkhave bhikkhu na rÆpa¤¤Æ hoti. Na lakkhaïakusalo hoti, na ÃsÃÂikaæ sÃÂetà hoti, na vaïaæ paÂicchÃdetà hoti, na dhÆmaæ kattà hoti, na titthaæ jÃnÃti, na pÅtaæ jÃnÃti, na gocarakusalo hoti. AnavasesadohÅ ca hoti. Ye te bhikkhu therà ratta¤¤Æ cirapabbajità saÇghapitaro saÇghaparinÃyakà te na atireka pÆjÃya pÆjetà hoti. 1. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na rÆpa¤¤Æ hoti: idha bhikkhave bhikkhu yaæ ki¤ci rÆpaæ sabbaæ taæ rÆpaæ cattÃri mahÃbhÆtÃni catunna¤ca mahÃbhÆtÃnaæ upÃdÃya rÆpanti yathÃbhÆtaæ nappajÃnÃti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhÆ na rÆpa¤¤Æ hoti. 2. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na lakkhaïakusalo hoti: idha bhikkhave bhikkhu, kamma lakkhaïo bÃlo, kammalakkhaïo paï¬ito'ti yathÃbhÆtaæ nappajÃnÃti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na lakkhaïakusalo hoti. 3. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na ÃsÃÂikaæ sÃÂetà hoti: idha bhikkhave bhikkhu uppannaæ kÃmavitakkaæ adhivÃseti nappajahati na vinodeti na byantÅkaroti na anabhÃvaæ gameti. Uppannaæ byÃpÃdavitakkaæ adhivÃseti nappajahati na vinodeti na byantÅkaroti na anabhÃvaæ gameti. Uppannaæ vihiæsÃvitakkaæ adhivÃseti nappajahati na vinodeti na byantÅkaroti, na anabhÃvaæ gameti. UppannÆppanne pÃpake akusale dhamme adhivÃseti nappajahati na vinodeti na byantÅkaroti na anabhÃvaæ gameti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na ÃsÃÂikaæ sÃÂetà hoti. 4. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na vaïaæ paÂicchÃdetà hoti: idha bhikkhave bhikkhu cakkhunà rÆpaæ disvà nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ, 'yatvÃdhikaraïametaæ cakkhundriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpakà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na paÂipajjati, na rakkhati cakkhundriyaæ, cakkhundriye na saævaraæ Ãpajjati. Sotena saddaæ sutvà nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ, 'yatvÃdhikaraïametaæ sotindriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpanà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na paÂipajjati, na rakkhati sotindriyaæ, sotindriye na saævaraæ Ãpajjati. GhÃnena gandhaæ ghÃyitvà nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ, 'yatvÃdhikaraïametaæ ghÃnindriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpanà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na paÂipajjati, na rakkhati ghÃnindriyaæ, ghÃnindriye na saævaraæ Ãpajjati. JivhÃya rasaæ sÃyitvà nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ, 'yatvÃdhikaraïametaæ1 jivhindriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpanà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na paÂipajjati, na rakkhati jivhindriyaæ, jivhindriye na saævaraæ Ãpajjati. KÃyena phoÂÂhabbaæ phusitvà nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ, 'yatvÃdhikaraïametaæ1 kÃyendriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpanà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na paÂipajjati, na rakkhati kÃyindriyaæ, kÃyindriye na saævaraæ Ãpajjati. ManasÃdhammaæ vi¤¤Ãya nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ, yatvÃdhikaraïametaæ manindriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpakà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na paÂipajjati, na rakkhati, manindriyaæ manindriye saævaraæ nÃpajjati. Evaæ bhikkhave bhikkhu na vaïaæ paÂicchÃdetà hoti. 5. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na dhÆmaæ kattà hoti: idha bhikkhave bhikkhu na yathÃsutaæ yathÃpariyantaæ dhammaæ vitthÃrena paresaæ desetà hoti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na dhÆmaæ kattà hoti. 6. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na titthaæ jÃnÃti: idha bhikkhave bhikkhu ye te bhikkhÆ bahussutà ÃgatÃgamà dhammadharà vinayadharà mÃtikÃdharÃ, te kÃlena kÃlaæ upasaækamitvà na paripucchati, na paripa¤hati, 'idaæ bhante kathaæ, imassa ko atthoti? Tassa te Ãyasmanto avivaÂa¤ceva na vivaranti, anuttÃnÅkata¤ca na uttÃnÅkaronti. Anekavivihitetasu ca kaÇkhÃÂhÃnÅyesu dhammesu kaÇkhaæ na paÂivinodenti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na titthaæ jÃnÃti. 7. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na pÅtaæ jÃnÃti: idha bhikkhave bhikkhu tathÃgatappavedite dhammavinaye desiyamÃne na labhati atthavedaæ, na labhati dhammavedaæ, na labhati dhammÆpasaæhitaæ pÃmujjaæ. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na pÅtaæ jÃnÃti. 8. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na vÅthiæ jÃnÃti: idha bhikkhave bhikkhu ariyaæ aÂÂhaÇgikaæ maggaæ yathÃbhÆtaæ nappajÃnÃti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na vÅthiæ jÃnÃti. 9. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na gocarakusalo hoti: idha bhikkhave bhikkhu cattÃro satipaÂÂhÃne yathÃbhÆtaæ nappajÃnÃti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na gocarakusalo hoti. 10. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu anavasesadohÅ hoti: idha bhikkhave bhikkhuæ saddhà gahapatikà abhihaÂÂhuæ pavÃrenti cÅvarapiï¬apÃtasenÃsanagilÃnapaccayabhesajjaparikkhÃrena. Tatra bhikkhu mattaæ na jÃnÃti paÂiggahanÃya, evaæ kho bhikkhave bhikkhu anavasesadohÅ hoti. 11. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu ye te bhikkhu therà ratta¤¤Æ cirapabbajità saÇgha pitaro saÇghaparinÃyakÃ, te na atireka pÆjÃya pÆjetà hoti. Idha bhikkhave bhikkhu ye te bhikkhu therà ratta¤¤Æ cirapabbajità saÇghapitaro saÇghaparinÃyakÃ, tesu na mettaæ kÃyakammaæ paccupaÂÂhÃpeti ÃvÅ ceva raho ca. Na mettaæ vacÅkammaæ paccupaÂÂhÃpeti ÃvÅ ceva raho ca. Na mettaæ manokammaæ pacacupaÂÂhÃpeti ÃvÅceva raho ca. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu ye te bhikkhÆ therà ratta¤¤Æ cirapabbajità saÇghapitaro saÇghaparinÃyakÃ, te na atireka pÆjÃya pÆjetà hoti. Imehi kho bhikkhave ekÃdasahi dhammehi samannÃgato bhikkhu abhabbo phoÂÂhabbesu dukkhÃnupassÅ viharituæ. 11. 3. 83 AnattÃnupassanà suttaæ EkÃdasahi bhikkhave aÇgehi samannÃgato gopÃlako abhabbo gogaïaæ pariharituæ phÃtikattuæ, katamehi ekÃdasahi: idha bhikkhave gopÃlako na rÆpa¤¤u hoti, na lakkhaïa kusalo hoti, na ÃsÃÂikaæ sÃÂetà hoti, na vaïaæ paÂicchÃdetà hoti, na dhÆmaæ kattà hoti, na titthaæ jÃnÃti, na pÅtaæ jÃnÃti, na vÅthiæ jÃnÃti, na gocarakusalo hoti, anavasesadohi ca hoti, ye te usabhà gopitaro goparinÃyakà te na atirekapÆjÃya pÆjetà hoti, imehi kho bhikkhave ekÃdasahi aÇgehi samannÃgato gopÃlako abhabbo gogaïaæ pariharituæ phÃtikattuæ. Evameva kho bhikkhave ekÃdasahi dhammehi samannÃgato bhikkhu abhabbo phoÂÂhabbesu anattÃnupassÅ viharituæ. Katamehi ekÃdasahi: Idha bhikkhave bhikkhu na rÆpa¤¤Æ hoti. Na lakkhaïakusalo hoti, na ÃsÃÂikaæ sÃÂetà hoti, na vaïaæ paÂicchÃdetà hoti, na dhÆmaæ kattà hoti, na titthaæ jÃnÃti, na pÅtaæ jÃnÃti, na gocarakusalo hoti. AnavasesadohÅ ca hoti. Ye te bhikkhu therà ratta¤¤Æ cirapabbajità saÇghapitaro saÇghaparinÃyakà te na atireka pÆjÃya pÆjetà hoti. 1. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na rÆpa¤¤Æ hoti: idha bhikkhave bhikkhu yaæ ki¤ci rÆpaæ sabbaæ taæ rÆpaæ cattÃri mahÃbhÆtÃni catunna¤ca mahÃbhÆtÃnaæ upÃdÃya rÆpanti yathÃbhÆtaæ nappajÃnÃti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhÆ na rÆpa¤¤Æ hoti. 2. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na lakkhaïakusalo hoti: idha bhikkhave bhikkhu, kamma lakkhaïo bÃlo, kammalakkhaïo paï¬ito'ti yathÃbhÆtaæ nappajÃnÃti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na lakkhaïakusalo hoti. 3. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na ÃsÃÂikaæ sÃÂetà hoti: idha bhikkhave bhikkhu uppannaæ kÃmavitakkaæ adhivÃseti nappajahati na vinodeti na byantÅkaroti na anabhÃvaæ gameti. Uppannaæ byÃpÃdavitakkaæ adhivÃseti nappajahati na vinodeti na byantÅkaroti na anabhÃvaæ gameti. Uppannaæ vihiæsÃvitakkaæ adhivÃseti nappajahati na vinodeti na byantÅkaroti, na anabhÃvaæ gameti. UppannÆppanne pÃpake akusale dhamme adhivÃseti nappajahati na vinodeti na byantÅkaroti na anabhÃvaæ gameti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na ÃsÃÂikaæ sÃÂetà hoti. 4. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na vaïaæ paÂicchÃdetà hoti: idha bhikkhave bhikkhu cakkhunà rÆpaæ disvà nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ, 'yatvÃdhikaraïametaæ cakkhundriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpakà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na paÂipajjati, na rakkhati cakkhundriyaæ, cakkhundriye na saævaraæ Ãpajjati. Sotena saddaæ sutvà nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ, 'yatvÃdhikaraïametaæ sotindriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpanà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na paÂipajjati, na rakkhati sotindriyaæ, sotindriye na saævaraæ Ãpajjati. GhÃnena gandhaæ ghÃyitvà nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ, 'yatvÃdhikaraïametaæ ghÃnindriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpanà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na paÂipajjati, na rakkhati ghÃnindriyaæ, ghÃnindriye na saævaraæ Ãpajjati. JivhÃya rasaæ sÃyitvà nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ, 'yatvÃdhikaraïametaæ1 jivhindriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpanà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na paÂipajjati, na rakkhati jivhindriyaæ, jivhindriye na saævaraæ Ãpajjati. KÃyena phoÂÂhabbaæ phusitvà nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ, 'yatvÃdhikaraïametaæ1 kÃyendriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpanà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na paÂipajjati, na rakkhati kÃyindriyaæ, kÃyindriye na saævaraæ Ãpajjati. ManasÃdhammaæ vi¤¤Ãya nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ, yatvÃdhikaraïametaæ manindriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpakà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na paÂipajjati, na rakkhati, manindriyaæ manindriye saævaraæ nÃpajjati. Evaæ bhikkhave bhikkhu na vaïaæ paÂicchÃdetà hoti. 5. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na dhÆmaæ kattà hoti: idha bhikkhave bhikkhu na yathÃsutaæ yathÃpariyantaæ dhammaæ vitthÃrena paresaæ desetà hoti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na dhÆmaæ kattà hoti. 6. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na titthaæ jÃnÃti: idha bhikkhave bhikkhu ye te bhikkhÆ bahussutà ÃgatÃgamà dhammadharà vinayadharà mÃtikÃdharÃ, te kÃlena kÃlaæ upasaækamitvà na paripucchati, na paripa¤hati, 'idaæ bhante kathaæ, imassa ko atthoti? Tassa te Ãyasmanto avivaÂa¤ceva na vivaranti, anuttÃnÅkata¤ca na uttÃnÅkaronti. Anekavivihitetasu ca kaÇkhÃÂhÃnÅyesu dhammesu kaÇkhaæ na paÂivinodenti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na titthaæ jÃnÃti. 7. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na pÅtaæ jÃnÃti: idha bhikkhave bhikkhu tathÃgatappavedite dhammavinaye desiyamÃne na labhati atthavedaæ, na labhati dhammavedaæ, na labhati dhammÆpasaæhitaæ pÃmujjaæ. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na pÅtaæ jÃnÃti. 8. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na vÅthiæ jÃnÃti: idha bhikkhave bhikkhu ariyaæ aÂÂhaÇgikaæ maggaæ yathÃbhÆtaæ nappajÃnÃti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na vÅthiæ jÃnÃti. 9. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na gocarakusalo hoti: idha bhikkhave bhikkhu cattÃro satipaÂÂhÃne yathÃbhÆtaæ nappajÃnÃti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na gocarakusalo hoti. 10. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu anavasesadohÅ hoti: idha bhikkhave bhikkhuæ saddhà gahapatikà abhihaÂÂhuæ pavÃrenti cÅvarapiï¬apÃtasenÃsanagilÃnapaccayabhesajjaparikkhÃrena. Tatra bhikkhu mattaæ na jÃnÃti paÂiggahanÃya, evaæ kho bhikkhave bhikkhu anavasesadohÅ hoti. 11. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu ye te bhikkhu therà ratta¤¤Æ cirapabbajità saÇgha pitaro saÇghaparinÃyakÃ, te na atireka pÆjÃya pÆjetà hoti. Idha bhikkhave bhikkhu ye te bhikkhu therà ratta¤¤Æ cirapabbajità saÇghapitaro saÇghaparinÃyakÃ, tesu na mettaæ kÃyakammaæ paccupaÂÂhÃpeti ÃvÅ ceva raho ca. Na mettaæ vacÅkammaæ paccupaÂÂhÃpeti ÃvÅ ceva raho ca. Na mettaæ manokammaæ pacacupaÂÂhÃpeti ÃvÅceva raho ca. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu ye te bhikkhÆ therà ratta¤¤Æ cirapabbajità saÇghapitaro saÇghaparinÃyakÃ, te na atireka pÆjÃya pÆjetà hoti. Imehi kho bhikkhave ekÃdasahi dhammehi samannÃgato bhikkhu abhabbo phoÂÂhabbesu anattÃnupassÅ viharituæ. 11. 3. 84 KhayÃnupassanà suttaæ EkÃdasahi bhikkhave aÇgehi samannÃgato gopÃlako abhabbo gogaïaæ pariharituæ phÃtikattuæ, katamehi ekÃdasahi: idha bhikkhave gopÃlako na rÆpa¤¤u hoti, na lakkhaïa kusalo hoti, na ÃsÃÂikaæ sÃÂetà hoti, na vaïaæ paÂicchÃdetà hoti, na dhÆmaæ kattà hoti, na titthaæ jÃnÃti, na pÅtaæ jÃnÃti, na vÅthiæ jÃnÃti, na gocarakusalo hoti, anavasesadohi ca hoti, ye te usabhà gopitaro goparinÃyakà te na atirekapÆjÃya pÆjetà hoti, imehi kho bhikkhave ekÃdasahi aÇgehi samannÃgato gopÃlako abhabbo gogaïaæ pariharituæ phÃtikattuæ. Evameva kho bhikkhave ekÃdasahi dhammehi samannÃgato bhikkhu abhabbo phoÂÂhabbesu khayÃnupassÅ viharituæ. Katamehi ekÃdasahi: Idha bhikkhave bhikkhu na rÆpa¤¤Æ hoti. Na lakkhaïakusalo hoti, na ÃsÃÂikaæ sÃÂetà hoti, na vaïaæ paÂicchÃdetà hoti, na dhÆmaæ kattà hoti, na titthaæ jÃnÃti, na pÅtaæ jÃnÃti, na gocarakusalo hoti. AnavasesadohÅ ca hoti. Ye te bhikkhu therà ratta¤¤Æ cirapabbajità saÇghapitaro saÇghaparinÃyakà te na atireka pÆjÃya pÆjetà hoti. 1. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na rÆpa¤¤Æ hoti: idha bhikkhave bhikkhu yaæ ki¤ci rÆpaæ sabbaæ taæ rÆpaæ cattÃri mahÃbhÆtÃni catunna¤ca mahÃbhÆtÃnaæ upÃdÃya rÆpanti yathÃbhÆtaæ nappajÃnÃti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhÆ na rÆpa¤¤Æ hoti. 2. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na lakkhaïakusalo hoti: idha bhikkhave bhikkhu, kamma lakkhaïo bÃlo, kammalakkhaïo paï¬ito'ti yathÃbhÆtaæ nappajÃnÃti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na lakkhaïakusalo hoti. 3. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na ÃsÃÂikaæ sÃÂetà hoti: idha bhikkhave bhikkhu uppannaæ kÃmavitakkaæ adhivÃseti nappajahati na vinodeti na byantÅkaroti na anabhÃvaæ gameti. Uppannaæ byÃpÃdavitakkaæ adhivÃseti nappajahati na vinodeti na byantÅkaroti na anabhÃvaæ gameti. Uppannaæ vihiæsÃvitakkaæ adhivÃseti nappajahati na vinodeti na byantÅkaroti, na anabhÃvaæ gameti. UppannÆppanne pÃpake akusale dhamme adhivÃseti nappajahati na vinodeti na byantÅkaroti na anabhÃvaæ gameti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na ÃsÃÂikaæ sÃÂetà hoti. 4. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na vaïaæ paÂicchÃdetà hoti: idha bhikkhave bhikkhu cakkhunà rÆpaæ disvà nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ, 'yatvÃdhikaraïametaæ cakkhundriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpakà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na paÂipajjati, na rakkhati cakkhundriyaæ, cakkhundriye na saævaraæ Ãpajjati. Sotena saddaæ sutvà nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ, 'yatvÃdhikaraïametaæ sotindriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpanà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na paÂipajjati, na rakkhati sotindriyaæ, sotindriye na saævaraæ Ãpajjati. GhÃnena gandhaæ ghÃyitvà nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ, 'yatvÃdhikaraïametaæ ghÃnindriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpanà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na paÂipajjati, na rakkhati ghÃnindriyaæ, ghÃnindriye na saævaraæ Ãpajjati. JivhÃya rasaæ sÃyitvà nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ, 'yatvÃdhikaraïametaæ1 jivhindriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpanà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na paÂipajjati, na rakkhati jivhindriyaæ, jivhindriye na saævaraæ Ãpajjati. KÃyena phoÂÂhabbaæ phusitvà nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ, 'yatvÃdhikaraïametaæ1 kÃyendriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpanà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na paÂipajjati, na rakkhati kÃyindriyaæ, kÃyindriye na saævaraæ Ãpajjati. ManasÃdhammaæ vi¤¤Ãya nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ, yatvÃdhikaraïametaæ manindriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpakà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na paÂipajjati, na rakkhati, manindriyaæ manindriye saævaraæ nÃpajjati. Evaæ bhikkhave bhikkhu na vaïaæ paÂicchÃdetà hoti. 5. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na dhÆmaæ kattà hoti: idha bhikkhave bhikkhu na yathÃsutaæ yathÃpariyantaæ dhammaæ vitthÃrena paresaæ desetà hoti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na dhÆmaæ kattà hoti. 6. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na titthaæ jÃnÃti: idha bhikkhave bhikkhu ye te bhikkhÆ bahussutà ÃgatÃgamà dhammadharà vinayadharà mÃtikÃdharÃ, te kÃlena kÃlaæ upasaækamitvà na paripucchati, na paripa¤hati, 'idaæ bhante kathaæ, imassa ko atthoti? Tassa te Ãyasmanto avivaÂa¤ceva na vivaranti, anuttÃnÅkata¤ca na uttÃnÅkaronti. Anekavivihitetasu ca kaÇkhÃÂhÃnÅyesu dhammesa kaÇkhaæ na paÂivinodenti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na titthaæ jÃnÃti. 7. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na pÅtaæ jÃnÃti: idha bhikkhave bhikkhu tathÃgatappavedite dhammavinaye desiyamÃne na labhati atthavedaæ, na labhati dhammavedaæ, na labhati dhammÆpasaæhitaæ pÃmujjaæ. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na pÅtaæ jÃnÃti. 8. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na vÅthiæ jÃnÃti: idha bhikkhave bhikkhu ariyaæ aÂÂhaÇgikaæ maggaæ yathÃbhÆtaæ nappajÃnÃti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na vÅthiæ jÃnÃti. 9. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na gocarakusalo hoti: idha bhikkhave bhikkhu cattÃro satipaÂÂhÃne yathÃbhÆtaæ nappajÃnÃti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na gocarakusalo hoti. 10. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu anavasesadohÅ hoti: idha bhikkhave bhikkhuæ saddhà gahapatikà abhihaÂÂhuæ pavÃrenti cÅvarapiï¬apÃtasenÃsanagilÃnapaccayabhesajjaparikkhÃrena. Tatra bhikkhu mattaæ na jÃnÃti paÂiggahanÃya, evaæ kho bhikkhave bhikkhu anavasesadohÅ hoti. 11. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu ye te bhikkhu therà ratta¤¤Æ cirapabbajità saÇgha pitaro saÇghaparinÃyakÃ, te na atireka pÆjÃya pÆjetà hoti. Idha bhikkhave bhikkhu ye te bhikkhu therà ratta¤¤Æ cirapabbajità saÇghapitaro saÇghaparinÃyakÃ, tesu na mettaæ kÃyakammaæ paccupaÂÂhÃpeti ÃvÅ ceva raho ca. Na mettaæ vacÅkammaæ paccupaÂÂhÃpeti ÃvÅ ceva raho ca. Na mettaæ manokammaæ pacacupaÂÂhÃpeti ÃvÅceva raho ca. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu ye te bhikkhÆ therà ratta¤¤Æ cirapabbajità saÇghapitaro saÇghaparinÃyakÃ, te na atireka pÆjÃya pÆjetà hoti. Imehi kho bhikkhave ekÃdasahi dhammehi samannÃgato bhikkhu abhabbo phoÂÂhabbesu khayÃnupassÅ viharituæ. 11. 3. 85 VayÃnupassanà suttaæ EkÃdasahi bhikkhave aÇgehi samannÃgato gopÃlako abhabbo gogaïaæ pariharituæ phÃtikattuæ, katamehi ekÃdasahi: idha bhikkhave gopÃlako na rÆpa¤¤u hoti, na lakkhaïa kusalo hoti, na ÃsÃÂikaæ sÃÂetà hoti, na vaïaæ paÂicchÃdetà hoti, na dhÆmaæ kattà hoti, na titthaæ jÃnÃti, na pÅtaæ jÃnÃti, na vÅthiæ jÃnÃti, na gocarakusalo hoti, anavasesadohi ca hoti, ye te usabhà gopitaro goparinÃyakà te na atirekapÆjÃya pÆjetà hoti, imehi kho bhikkhave ekÃdasahi aÇgehi samannÃgato gopÃlako abhabbo gogaïaæ pariharituæ phÃtikattuæ. Evameva kho bhikkhave ekÃdasahi dhammehi samannÃgato bhikkhu abhabbo phoÂÂhabbesu vayÃnupassÅ viharituæ. Katamehi ekÃdasahi: Idha bhikkhave bhikkhu na rÆpa¤¤Æ hoti. Na lakkhaïakusalo hoti, na ÃsÃÂikaæ sÃÂetà hoti, na vaïaæ paÂicchÃdetà hoti, na dhÆmaæ kattà hoti, na titthaæ jÃnÃti, na pÅtaæ jÃnÃti, na gocarakusalo hoti. AnavasesadohÅ ca hoti. Ye te bhikkhu therà ratta¤¤Æ cirapabbajità saÇghapitaro saÇghaparinÃyakà te na atireka pÆjÃya pÆjetà hoti. 1. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na rÆpa¤¤Æ hoti: idha bhikkhave bhikkhu yaæ ki¤ci rÆpaæ sabbaæ taæ rÆpaæ cattÃri mahÃbhÆtÃni catunna¤ca mahÃbhÆtÃnaæ upÃdÃya rÆpanti yathÃbhÆtaæ nappajÃnÃti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhÆ na rÆpa¤¤Æ hoti. 2. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na lakkhaïakusalo hoti: idha bhikkhave bhikkhu, kamma lakkhaïo bÃlo, kammalakkhaïo paï¬ito'ti yathÃbhÆtaæ nappajÃnÃti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na lakkhaïakusalo hoti. 3. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na ÃsÃÂikaæ sÃÂetà hoti: idha bhikkhave bhikkhu uppannaæ kÃmavitakkaæ adhivÃseti nappajahati na vinodeti na byantÅkaroti na anabhÃvaæ gameti. Uppannaæ byÃpÃdavitakkaæ adhivÃseti nappajahati na vinodeti na byantÅkaroti na anabhÃvaæ gameti. Uppannaæ vihiæsÃvitakkaæ adhivÃseti nappajahati na vinodeti na byantÅkaroti, na anabhÃvaæ gameti. UppannÆppanne pÃpake akusale dhamme adhivÃseti nappajahati na vinodeti na byantÅkaroti na anabhÃvaæ gameti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na ÃsÃÂikaæ sÃÂetà hoti. 4. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na vaïaæ paÂicchÃdetà hoti: idha bhikkhave bhikkhu cakkhunà rÆpaæ disvà nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ, 'yatvÃdhikaraïametaæ cakkhundriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpakà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na paÂipajjati, na rakkhati cakkhundriyaæ, cakkhundriye na saævaraæ Ãpajjati. Sotena saddaæ sutvà nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ, 'yatvÃdhikaraïametaæ sotindriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpanà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na paÂipajjati, na rakkhati sotindriyaæ, sotindriye na saævaraæ Ãpajjati. GhÃnena gandhaæ ghÃyitvà nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ, 'yatvÃdhikaraïametaæ ghÃnindriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpanà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na paÂipajjati, na rakkhati ghÃnindriyaæ, ghÃnindriye na saævaraæ Ãpajjati. JivhÃya rasaæ sÃyitvà nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ, 'yatvÃdhikaraïametaæ1 jivhindriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpanà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na paÂipajjati, na rakkhati jivhindriyaæ, jivhindriye na saævaraæ Ãpajjati. KÃyena phoÂÂhabbaæ phusitvà nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ, 'yatvÃdhikaraïametaæ1 kÃyendriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpanà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na paÂipajjati, na rakkhati kÃyindriyaæ, kÃyindriye na saævaraæ Ãpajjati. ManasÃdhammaæ vi¤¤Ãya nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ, yatvÃdhikaraïametaæ manindriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpakà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na paÂipajjati, na rakkhati, manindriyaæ manindriye saævaraæ nÃpajjati. Evaæ bhikkhave bhikkhu na vaïaæ paÂicchÃdetà hoti. 5. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na dhÆmaæ kattà hoti: idha bhikkhave bhikkhu na yathÃsutaæ yathÃpariyantaæ dhammaæ vitthÃrena paresaæ desetà hoti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na dhÆmaæ kattà hoti. 6. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na titthaæ jÃnÃti: idha bhikkhave bhikkhu ye te bhikkhÆ bahussutà ÃgatÃgamà dhammadharà vinayadharà mÃtikÃdharÃ, te kÃlena kÃlaæ upasaækamitvà na paripucchati, na paripa¤hati, 'idaæ bhante kathaæ, imassa ko atthoti? Tassa te Ãyasmanto avivaÂa¤ceva na vivaranti, anuttÃnÅkata¤ca na uttÃnÅkaronti. Anekavivihitetasu ca kaÇkhÃÂhÃnÅyesu dhammesu kaÇkhaæ na paÂivinodenti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na titthaæ jÃnÃti. 7. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na pÅtaæ jÃnÃti: idha bhikkhave bhikkhu tathÃgatappavedite dhammavinaye desiyamÃne na labhati atthavedaæ, na labhati dhammavedaæ, na labhati dhammÆpasaæhitaæ pÃmujjaæ. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na pÅtaæ jÃnÃti. 8. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na vÅthiæ jÃnÃti: idha bhikkhave bhikkhu ariyaæ aÂÂhaÇgikaæ maggaæ yathÃbhÆtaæ nappajÃnÃti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na vÅthiæ jÃnÃti. 9. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na gocarakusalo hoti: idha bhikkhave bhikkhu cattÃro satipaÂÂhÃne yathÃbhÆtaæ nappajÃnÃti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na gocarakusalo hoti. 10. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu anavasesadohÅ hoti: idha bhikkhave bhikkhuæ saddhà gahapatikà abhihaÂÂhuæ pavÃrenti cÅvarapiï¬apÃtasenÃsanagilÃnapaccayabhesajjaparikkhÃrena. Tatra bhikkhu mattaæ na jÃnÃti paÂiggahanÃya, evaæ kho bhikkhave bhikkhu anavasesadohÅ hoti. 11. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu ye te bhikkhu therà ratta¤¤Æ cirapabbajità saÇgha pitaro saÇghaparinÃyakÃ, te na atireka pÆjÃya pÆjetà hoti. Idha bhikkhave bhikkhu ye te bhikkhu therà ratta¤¤Æ cirapabbajità saÇghapitaro saÇghaparinÃyakÃ, tesu na mettaæ kÃyakammaæ paccupaÂÂhÃpeti ÃvÅ ceva raho ca. Na mettaæ vacÅkammaæ paccupaÂÂhÃpeti ÃvÅ ceva raho ca. Na mettaæ manokammaæ pacacupaÂÂhÃpeti ÃvÅceva raho ca. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu ye te bhikkhÆ therà ratta¤¤Æ cirapabbajità saÇghapitaro saÇghaparinÃyakÃ, te na atireka pÆjÃya pÆjetà hoti. Imehi kho bhikkhave ekÃdasahi dhammehi samannÃgato bhikkhu abhabbo phoÂÂhabbesu vayÃnupassÅ viharituæ. 11. 3. 86 VirÃgÃnupassanà suttaæ EkÃdasahi bhikkhave aÇgehi samannÃgato gopÃlako abhabbo gogaïaæ pariharituæ phÃtikattuæ, katamehi ekÃdasahi: idha bhikkhave gopÃlako na rÆpa¤¤u hoti, na lakkhaïa kusalo hoti, na ÃsÃÂikaæ sÃÂetà hoti, na vaïaæ paÂicchÃdetà hoti, na dhÆmaæ kattà hoti, na titthaæ jÃnÃti, na pÅtaæ jÃnÃti, na vÅthiæ jÃnÃti, na gocarakusalo hoti, anavasesadohi ca hoti, ye te usabhà gopitaro goparinÃyakà te na atirekapÆjÃya pÆjetà hoti, imehi kho bhikkhave ekÃdasahi aÇgehi samannÃgato gopÃlako abhabbo gogaïaæ pariharituæ phÃtikattuæ. Evameva kho bhikkhave ekÃdasahi dhammehi samannÃgato bhikkhu abhabbo phoÂÂhabbesu virÃgÃnupassÅ viharituæ. Katamehi ekÃdasahi: Idha bhikkhave bhikkhu na rÆpa¤¤Æ hoti. Na lakkhaïakusalo hoti, na ÃsÃÂikaæ sÃÂetà hoti, na vaïaæ paÂicchÃdetà hoti, na dhÆmaæ kattà hoti, na titthaæ jÃnÃti, na pÅtaæ jÃnÃti, na gocarakusalo hoti. AnavasesadohÅ ca hoti. Ye te bhikkhu therà ratta¤¤Æ cirapabbajità saÇghapitaro saÇghaparinÃyakà te na atireka pÆjÃya pÆjetà hoti. 1. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na rÆpa¤¤Æ hoti: idha bhikkhave bhikkhu yaæ ki¤ci rÆpaæ sabbaæ taæ rÆpaæ cattÃri mahÃbhÆtÃni catunna¤ca mahÃbhÆtÃnaæ upÃdÃya rÆpanti yathÃbhÆtaæ nappajÃnÃti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhÆ na rÆpa¤¤Æ hoti. 2. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na lakkhaïakusalo hoti: idha bhikkhave bhikkhu, kamma lakkhaïo bÃlo, kammalakkhaïo paï¬ito'ti yathÃbhÆtaæ nappajÃnÃti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na lakkhaïakusalo hoti. 3. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na ÃsÃÂikaæ sÃÂetà hoti: idha bhikkhave bhikkhu uppannaæ kÃmavitakkaæ adhivÃseti nappajahati na vinodeti na byantÅkaroti na anabhÃvaæ gameti. Uppannaæ byÃpÃdavitakkaæ adhivÃseti nappajahati na vinodeti na byantÅkaroti na anabhÃvaæ gameti. Uppannaæ vihiæsÃvitakkaæ adhivÃseti nappajahati na vinodeti na byantÅkaroti, na anabhÃvaæ gameti. UppannÆppanne pÃpake akusale dhamme adhivÃseti nappajahati na vinodeti na byantÅkaroti na anabhÃvaæ gameti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na ÃsÃÂikaæ sÃÂetà hoti. 4. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na vaïaæ paÂicchÃdetà hoti: idha bhikkhave bhikkhu cakkhunà rÆpaæ disvà nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ, 'yatvÃdhikaraïametaæ cakkhundriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpakà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na paÂipajjati, na rakkhati cakkhundriyaæ, cakkhundriye na saævaraæ Ãpajjati. Sotena saddaæ sutvà nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ, 'yatvÃdhikaraïametaæ sotindriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpanà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na paÂipajjati, na rakkhati sotindriyaæ, sotindriye na saævaraæ Ãpajjati. GhÃnena gandhaæ ghÃyitvà nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ, 'yatvÃdhikaraïametaæ ghÃnindriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpanà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na paÂipajjati, na rakkhati ghÃnindriyaæ, ghÃnindriye na saævaraæ Ãpajjati. JivhÃya rasaæ sÃyitvà nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ, 'yatvÃdhikaraïametaæ1 jivhindriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpanà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na paÂipajjati, na rakkhati jivhindriyaæ, jivhindriye na saævaraæ Ãpajjati. KÃyena phoÂÂhabbaæ phusitvà nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ, 'yatvÃdhikaraïametaæ1 kÃyendriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpanà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na paÂipajjati, na rakkhati kÃyindriyaæ, kÃyindriye na saævaraæ Ãpajjati. ManasÃdhammaæ vi¤¤Ãya nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ, yatvÃdhikaraïametaæ manindriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpakà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na paÂipajjati, na rakkhati, manindriyaæ manindriye saævaraæ nÃpajjati. Evaæ bhikkhave bhikkhu na vaïaæ paÂicchÃdetà hoti. 5. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na dhÆmaæ kattà hoti: idha bhikkhave bhikkhu na yathÃsutaæ yathÃpariyantaæ dhammaæ vitthÃrena paresaæ desetà hoti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na dhÆmaæ kattà hoti. 6. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na titthaæ jÃnÃti: idha bhikkhave bhikkhu ye te bhikkhÆ bahussutà ÃgatÃgamà dhammadharà vinayadharà mÃtikÃdharÃ, te kÃlena kÃlaæ upasaækamitvà na paripucchati, na paripa¤hati, 'idaæ bhante kathaæ, imassa ko atthoti? Tassa te Ãyasmanto avivaÂa¤ceva na vivaranti, anuttÃnÅkata¤ca na uttÃnÅkaronti. Anekavivihitetasu ca kaÇkhÃÂhÃnÅyesu dhammesu kaÇkhaæ na paÂivinodenti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na titthaæ jÃnÃti. 7. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na pÅtaæ jÃnÃti: idha bhikkhave bhikkhu tathÃgatappavedite dhammavinaye desiyamÃne na labhati atthavedaæ, na labhati dhammavedaæ, na labhati dhammÆpasaæhitaæ pÃmujjaæ. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na pÅtaæ jÃnÃti. 8. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na vÅthiæ jÃnÃti: idha bhikkhave bhikkhu ariyaæ aÂÂhaÇgikaæ maggaæ yathÃbhÆtaæ nappajÃnÃti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na vÅthiæ jÃnÃti. 9. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na gocarakusalo hoti: idha bhikkhave bhikkhu cattÃro satipaÂÂhÃne yathÃbhÆtaæ nappajÃnÃti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na gocarakusalo hoti. 10. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu anavasesadohÅ hoti: idha bhikkhave bhikkhuæ saddhà gahapatikà abhihaÂÂhuæ pavÃrenti cÅvarapiï¬apÃtasenÃsanagilÃnapaccayabhesajjaparikkhÃrena. Tatra bhikkhu mattaæ na jÃnÃti paÂiggahanÃya, evaæ kho bhikkhave bhikkhu anavasesadohÅ hoti. 11. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu ye te bhikkhu therà ratta¤¤Æ cirapabbajità saÇgha pitaro saÇghaparinÃyakÃ, te na atireka pÆjÃya pÆjetà hoti. Idha bhikkhave bhikkhu ye te bhikkhu therà ratta¤¤Æ cirapabbajità saÇghapitaro saÇghaparinÃyakÃ, tesu na mettaæ kÃyakammaæ paccupaÂÂhÃpeti ÃvÅ ceva raho ca. Na mettaæ vacÅkammaæ paccupaÂÂhÃpeti ÃvÅ ceva raho ca. Na mettaæ manokammaæ pacacupaÂÂhÃpeti ÃvÅceva raho ca. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu ye te bhikkhÆ therà ratta¤¤Æ cirapabbajità saÇghapitaro saÇghaparinÃyakÃ, te na atireka pÆjÃya pÆjetà hoti. Imehi kho bhikkhave ekÃdasahi dhammehi samannÃgato bhikkhu abhabbo phoÂÂhabbesu virÃgÃnupassÅ viharituæ. 11. 3. 87 NirodhÃnupassanà suttaæ EkÃdasahi bhikkhave aÇgehi samannÃgato gopÃlako abhabbo gogaïaæ pariharituæ phÃtikattuæ, katamehi ekÃdasahi: idha bhikkhave gopÃlako na rÆpa¤¤u hoti, na lakkhaïa kusalo hoti, na ÃsÃÂikaæ sÃÂetà hoti, na vaïaæ paÂicchÃdetà hoti, na dhÆmaæ kattà hoti, na titthaæ jÃnÃti, na pÅtaæ jÃnÃti, na vÅthiæ jÃnÃti, na gocarakusalo hoti, anavasesadohi ca hoti, ye te usabhà gopitaro goparinÃyakà te na atirekapÆjÃya pÆjetà hoti, imehi kho bhikkhave ekÃdasahi aÇgehi samannÃgato gopÃlako abhabbo gogaïaæ pariharituæ phÃtikattuæ. Evameva kho bhikkhave ekÃdasahi dhammehi samannÃgato bhikkhu abhabbo phoÂÂhabbesu nirodhÃnupassÅ viharituæ. Katamehi ekÃdasahi: Idha bhikkhave bhikkhu na rÆpa¤¤Æ hoti. Na lakkhaïakusalo hoti, na ÃsÃÂikaæ sÃÂetà hoti, na vaïaæ paÂicchÃdetà hoti, na dhÆmaæ kattà hoti, na titthaæ jÃnÃti, na pÅtaæ jÃnÃti, na gocarakusalo hoti. AnavasesadohÅ ca hoti. Ye te bhikkhu therà ratta¤¤Æ cirapabbajità saÇghapitaro saÇghaparinÃyakà te na atireka pÆjÃya pÆjetà hoti. 1. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na rÆpa¤¤Æ hoti: idha bhikkhave bhikkhu yaæ ki¤ci rÆpaæ sabbaæ taæ rÆpaæ cattÃri mahÃbhÆtÃni catunna¤ca mahÃbhÆtÃnaæ upÃdÃya rÆpanti yathÃbhÆtaæ nappajÃnÃti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhÆ na rÆpa¤¤Æ hoti. 2. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na lakkhaïakusalo hoti: idha bhikkhave bhikkhu, kamma lakkhaïo bÃlo, kammalakkhaïo paï¬ito'ti yathÃbhÆtaæ nappajÃnÃti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na lakkhaïakusalo hoti. 3. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na ÃsÃÂikaæ sÃÂetà hoti: idha bhikkhave bhikkhu uppannaæ kÃmavitakkaæ adhivÃseti nappajahati na vinodeti na byantÅkaroti na anabhÃvaæ gameti. Uppannaæ byÃpÃdavitakkaæ adhivÃseti nappajahati na vinodeti na byantÅkaroti na anabhÃvaæ gameti. Uppannaæ vihiæsÃvitakkaæ adhivÃseti nappajahati na vinodeti na byantÅkaroti, na anabhÃvaæ gameti. UppannÆppanne pÃpake akusale dhamme adhivÃseti nappajahati na vinodeti na byantÅkaroti na anabhÃvaæ gameti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na ÃsÃÂikaæ sÃÂetà hoti. 4. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na vaïaæ paÂicchÃdetà hoti: idha bhikkhave bhikkhu cakkhunà rÆpaæ disvà nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ, 'yatvÃdhikaraïametaæ cakkhundriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpakà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na paÂipajjati, na rakkhati cakkhundriyaæ, cakkhundriye na saævaraæ Ãpajjati. Sotena saddaæ sutvà nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ, 'yatvÃdhikaraïametaæ sotindriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpanà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na paÂipajjati, na rakkhati sotindriyaæ, sotindriye na saævaraæ Ãpajjati. GhÃnena gandhaæ ghÃyitvà nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ, 'yatvÃdhikaraïametaæ ghÃnindriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpanà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na paÂipajjati, na rakkhati ghÃnindriyaæ, ghÃnindriye na saævaraæ Ãpajjati. JivhÃya rasaæ sÃyitvà nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ, 'yatvÃdhikaraïametaæ1 jivhindriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpanà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na paÂipajjati, na rakkhati jivhindriyaæ, jivhindriye na saævaraæ Ãpajjati. KÃyena phoÂÂhabbaæ phusitvà nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ, 'yatvÃdhikaraïametaæ1 kÃyendriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpanà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na paÂipajjati, na rakkhati kÃyindriyaæ, kÃyindriye na saævaraæ Ãpajjati. ManasÃdhammaæ vi¤¤Ãya nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ, yatvÃdhikaraïametaæ manindriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpakà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na paÂipajjati, na rakkhati, manindriyaæ manindriye saævaraæ nÃpajjati. Evaæ bhikkhave bhikkhu na vaïaæ paÂicchÃdetà hoti. 5. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na dhÆmaæ kattà hoti: idha bhikkhave bhikkhu na yathÃsutaæ yathÃpariyantaæ dhammaæ vitthÃrena paresaæ desetà hoti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na dhÆmaæ kattà hoti. 6. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na titthaæ jÃnÃti: idha bhikkhave bhikkhu ye te bhikkhÆ bahussutà ÃgatÃgamà dhammadharà vinayadharà mÃtikÃdharÃ, te kÃlena kÃlaæ upasaækamitvà na paripucchati, na paripa¤hati, 'idaæ bhante kathaæ, imassa ko atthoti? Tassa te Ãyasmanto avivaÂa¤ceva na vivaranti, anuttÃnÅkata¤ca na uttÃnÅkaronti. Anekavivihitetasu ca kaÇkhÃÂhÃnÅyesu dhammesu kaÇkhaæ na paÂivinodenti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na titthaæ jÃnÃti. 7. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na pÅtaæ jÃnÃti: idha bhikkhave bhikkhu tathÃgatappavedite dhammavinaye desiyamÃne na labhati atthavedaæ, na labhati dhammavedaæ, na labhati dhammÆpasaæhitaæ pÃmujjaæ. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na pÅtaæ jÃnÃti. 8. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na vÅthiæ jÃnÃti: idha bhikkhave bhikkhu ariyaæ aÂÂhaÇgikaæ maggaæ yathÃbhÆtaæ nappajÃnÃti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na vÅthiæ jÃnÃti. 9. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na gocarakusalo hoti: idha bhikkhave bhikkhu cattÃro satipaÂÂhÃne yathÃbhÆtaæ nappajÃnÃti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na gocarakusalo hoti. 10. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu anavasesadohÅ hoti: idha bhikkhave bhikkhuæ saddhà gahapatikà abhihaÂÂhuæ pavÃrenti cÅvarapiï¬apÃtasenÃsanagilÃnapaccayabhesajjaparikkhÃrena. Tatra bhikkhu mattaæ na jÃnÃti paÂiggahanÃya, evaæ kho bhikkhave bhikkhu anavasesadohÅ hoti. 11. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu ye te bhikkhu therà ratta¤¤Æ cirapabbajità saÇgha pitaro saÇghaparinÃyakÃ, te na atireka pÆjÃya pÆjetà hoti. Idha bhikkhave bhikkhu ye te bhikkhu therà ratta¤¤Æ cirapabbajità saÇghapitaro saÇghaparinÃyakÃ, tesu na mettaæ kÃyakammaæ paccupaÂÂhÃpeti ÃvÅ ceva raho ca. Na mettaæ vacÅkammaæ paccupaÂÂhÃpeti ÃvÅ ceva raho ca. Na mettaæ manokammaæ pacacupaÂÂhÃpeti ÃvÅceva raho ca. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu ye te bhikkhÆ therà ratta¤¤Æ cirapabbajità saÇghapitaro saÇghaparinÃyakÃ, te na atireka pÆjÃya pÆjetà hoti. Imehi kho bhikkhave ekÃdasahi dhammehi samannÃgato bhikkhu abhabbo kÃyasmiæ phoÂÂhabbesu viharituæ. 11. 3. 88 PaÂinissaggÃnupassanà suttaæ EkÃdasahi bhikkhave aÇgehi samannÃgato gopÃlako abhabbo gogaïaæ pariharituæ phÃtikattuæ, katamehi ekÃdasahi: idha bhikkhave gopÃlako na rÆpa¤¤u hoti, na lakkhaïa kusalo hoti, na ÃsÃÂikaæ sÃÂetà hoti, na vaïaæ paÂicchÃdetà hoti, na dhÆmaæ kattà hoti, na titthaæ jÃnÃti, na pÅta jÃnÃti, na vÅthiæ jÃnÃti, na gocarakusalo hoti, anavasesadohi ca hoti, ye te usabhà gopitaro goparinÃyakà te na atirekapÆjÃya pÆjetà hoti, imehi kho bhikkhave ekÃdasahi aÇgehi samannÃgato gopÃlako abhabbo gogaïaæ pariharituæ phÃtikattuæ. Evameva kho bhikkhave ekÃdasahi dhammehi samannÃgato bhikkhu abhabbo phoÂÂhabbesu paÂinissaggÃnupassÅ viharituæ. Katamehi ekÃdasahi: Idha bhikkhave bhikkhu na rÆpa¤¤Æ hoti. Na lakkhaïakusalo hoti, na ÃsÃÂikaæ sÃÂetà hoti, na vaïaæ paÂicchÃdetà hoti, na dhÆmaæ kattà hoti, na titthaæ jÃnÃti, na pÅtaæ jÃnÃti, na gocarakusalo hoti. AnavasesadohÅ ca hoti. Ye te bhikkhu therà ratta¤¤Æ cirapabbajità saÇghapitaro saÇghaparinÃyakà te na atireka pÆjÃya pÆjetà hoti. 1. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na rÆpa¤¤Æ hoti: idha bhikkhave bhikkhu yaæ ki¤ci rÆpaæ sabbaæ taæ rÆpaæ cattÃri mahÃbhÆtÃni catunna¤ca mahÃbhÆtÃnaæ upÃdÃya rÆpanti yathÃbhÆtaæ nappajÃnÃti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhÆ na rÆpa¤¤Æ hoti. 2. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na lakkhaïakusalo hoti: idha bhikkhave bhikkhu, kamma lakkhaïo bÃlo, kammalakkhaïo paï¬ito'ti yathÃbhÆtaæ nappajÃnÃti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na lakkhaïakusalo hoti. 3. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na ÃsÃÂikaæ sÃÂetà hoti: idha bhikkhave bhikkhu uppannaæ kÃmavitakkaæ adhivÃseti nappajahati na vinodeti na byantÅkaroti na anabhÃvaæ gameti. Uppannaæ byÃpÃdavitakkaæ adhivÃseti nappajahati na vinodeti na byantÅkaroti na anabhÃvaæ gameti. Uppannaæ vihiæsÃvitakkaæ adhivÃseti nappajahati na vinodeti na byantÅkaroti, na anabhÃvaæ gameti. UppannÆppanne pÃpake akusale dhamme adhivÃseti nappajahati na vinodeti na byantÅkaroti na anabhÃvaæ gameti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na ÃsÃÂikaæ sÃÂetà hoti. 4. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na vaïaæ paÂicchÃdetà hoti: idha bhikkhave bhikkhu cakkhunà rÆpaæ disvà nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ, 'yatvÃdhikaraïametaæ cakkhundriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpakà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na paÂipajjati, na rakkhati cakkhundriyaæ, cakkhundriye na saævaraæ Ãpajjati. Sotena saddaæ sutvà nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ, 'yatvÃdhikaraïametaæ sotindriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpanà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na paÂipajjati, na rakkhati sotindriyaæ, sotindriye na saævaraæ Ãpajjati. GhÃnena gandhaæ ghÃyitvà nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ, 'yatvÃdhikaraïametaæ ghÃnindriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpanà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na paÂipajjati, na rakkhati ghÃnindriyaæ, ghÃnindriye na saævaraæ Ãpajjati. JivhÃya rasaæ sÃyitvà nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ, 'yatvÃdhikaraïametaæ1 jivhindriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpanà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na paÂipajjati, na rakkhati jivhindriyaæ, jivhindriye na saævaraæ Ãpajjati. KÃyena phoÂÂhabbaæ phusitvà nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ, 'yatvÃdhikaraïametaæ1 kÃyendriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpanà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na paÂipajjati, na rakkhati kÃyindriyaæ, kÃyindriye na saævaraæ Ãpajjati. ManasÃdhammaæ vi¤¤Ãya nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ, yatvÃdhikaraïametaæ manindriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpakà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na paÂipajjati, na rakkhati, manindriyaæ manindriye saævaraæ nÃpajjati. Evaæ bhikkhave bhikkhu na vaïaæ paÂicchÃdetà hoti. 5. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na dhÆmaæ kattà hoti: idha bhikkhave bhikkhu na yathÃsutaæ yathÃpariyantaæ dhammaæ vitthÃrena paresaæ desetà hoti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na dhÆmaæ kattà hoti. 6. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na titthaæ jÃnÃti: idha bhikkhave bhikkhu ye te bhikkhÆ bahussutà ÃgatÃgamà dhammadharà vinayadharà mÃtikÃdharÃ, te kÃlena kÃlaæ upasaækamitvà na paripucchati, na paripa¤hati, 'idaæ bhante kathaæ, imassa ko atthoti? Tassa te Ãyasmanto avivaÂa¤ceva na vivaranti, anuttÃnÅkata¤ca na uttÃnÅkaronti. Anekavivihitetasu ca kaÇkhÃÂhÃnÅyesu dhammesu kaÇkhaæ na paÂivinodenti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na titthaæ jÃnÃti. 7. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na pÅtaæ jÃnÃti: idha bhikkhave bhikkhu tathÃgatappavedite dhammavinaye desiyamÃne na labhati atthavedaæ, na labhati dhammavedaæ, na labhati dhammÆpasaæhitaæ pÃmujjaæ. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na pÅtaæ jÃnÃti. 8. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na vÅthiæ jÃnÃti: idha bhikkhave bhikkhu ariyaæ aÂÂhaÇgikaæ maggaæ yathÃbhÆtaæ nappajÃnÃti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na vÅthiæ jÃnÃti. 9. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na gocarakusalo hoti: idha bhikkhave bhikkhu cattÃro satipaÂÂhÃne yathÃbhÆtaæ nappajÃnÃti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na gocarakusalo hoti. 10. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu anavasesadohÅ hoti: idha bhikkhave bhikkhuæ saddhà gahapatikà abhihaÂÂhuæ pavÃrenti cÅvarapiï¬apÃtasenÃsanagilÃnapaccayabhesajjaparikkhÃrena. Tatra bhikkhu mattaæ na jÃnÃti paÂiggahanÃya, evaæ kho bhikkhave bhikkhu anavasesadohÅ hoti. 11. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu ye te bhikkhu therà ratta¤¤Æ cirapabbajità saÇgha pitaro saÇghaparinÃyakÃ, te na atireka pÆjÃya pÆjetà hoti. Idha bhikkhave bhikkhu ye te bhikkhu therà ratta¤¤Æ cirapabbajità saÇghapitaro saÇghaparinÃyakÃ, tesu na mettaæ kÃyakammaæ paccupaÂÂhÃpeti ÃvÅ ceva raho ca. Na mettaæ vacÅkammaæ paccupaÂÂhÃpeti ÃvÅ ceva raho ca. Na mettaæ manokammaæ pacacupaÂÂhÃpeti ÃvÅceva raho ca. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu ye te bhikkhÆ therà ratta¤¤Æ cirapabbajità saÇghapitaro saÇghaparinÃyakÃ, te na atireka pÆjÃya pÆjetà hoti. Imehi kho bhikkhave ekÃdasahi dhammehi samannÃgato bhikkhu abhabbo phoÂÂhabbesu paÂinissaggÃnupassÅ viharituæ. 11. 3. 89 AniccÃnupassanà suttaæ EkÃdasahi bhikkhave aÇgehi samannÃgato gopÃlako abhabbo gogaïaæ pariharituæ phÃtikattuæ, katamehi ekÃdasahi: idha bhikkhave gopÃlako na rÆpa¤¤u hoti, na lakkhaïa kusalo hoti, na ÃsÃÂikaæ sÃÂetà hoti, na vaïaæ paÂicchÃdetà hoti, na dhÆmaæ kattà hoti, na titthaæ jÃnÃti, na pÅtaæ jÃnÃti, na vÅthiæ jÃnÃti, na gocarakusalo hoti, anavasesadohi ca hoti, ye te usabhà gopitaro goparinÃyakà te na atirekapÆjÃya pÆjetà hoti, imehi kho bhikkhave ekÃdasahi aÇgehi samannÃgato gopÃlako abhabbo gogaïaæ pariharituæ phÃtikattuæ. Evameva kho bhikkhave ekÃdasahi dhammehi samannÃgato bhikkhu abhabbo dhammesu aniccÃnupassÅ viharituæ. Katamehi ekÃdasahi: Idha bhikkhave bhikkhu na rÆpa¤¤Æ hoti. Na lakkhaïakusalo hoti, na ÃsÃÂikaæ sÃÂetà hoti, na vaïaæ paÂicchÃdetà hoti, na dhÆmaæ kattà hoti, na titthaæ jÃnÃti, na pÅtaæ jÃnÃti, na gocarakusalo hoti. AnavasesadohÅ ca hoti. Ye te bhikkhu therà ratta¤¤Æ cirapabbajità saÇghapitaro saÇghaparinÃyakà te na atireka pÆjÃya pÆjetà hoti. 1. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na rÆpa¤¤Æ hoti: idha bhikkhave bhikkhu yaæ ki¤ci rÆpaæ sabbaæ taæ rÆpaæ cattÃri mahÃbhÆtÃni catunna¤ca mahÃbhÆtÃnaæ upÃdÃya rÆpanti yathÃbhÆtaæ nappajÃnÃti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhÆ na rÆpa¤¤Æ hoti. 2. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na lakkhaïakusalo hoti: idha bhikkhave bhikkhu, kamma lakkhaïo bÃlo, kammalakkhaïo paï¬ito'ti yathÃbhÆtaæ nappajÃnÃti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na lakkhaïakusalo hoti. 3. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na ÃsÃÂikaæ sÃÂetà hoti: idha bhikkhave bhikkhu uppannaæ kÃmavitakkaæ adhivÃseti nappajahati na vinodeti na byantÅkaroti na anabhÃvaæ gameti. Uppannaæ byÃpÃdavitakkaæ adhivÃseti nappajahati na vinodeti na byantÅkaroti na anabhÃvaæ gameti. Uppannaæ vihiæsÃvitakkaæ adhivÃseti nappajahati na vinodeti na byantÅkaroti, na anabhÃvaæ gameti. UppannÆppanne pÃpake akusale dhamme adhivÃseti nappajahati na vinodeti na byantÅkaroti na anabhÃvaæ gameti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na ÃsÃÂikaæ sÃÂetà hoti. 4. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na vaïaæ paÂicchÃdetà hoti: idha bhikkhave bhikkhu cakkhunà rÆpaæ disvà nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ, 'yatvÃdhikaraïametaæ cakkhundriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpakà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na paÂipajjati, na rakkhati cakkhundriyaæ, cakkhundriye na saævaraæ Ãpajjati. Sotena saddaæ sutvà nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ, 'yatvÃdhikaraïametaæ sotindriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpanà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na paÂipajjati, na rakkhati sotindriyaæ, sotindriye na saævaraæ Ãpajjati. GhÃnena gandhaæ ghÃyitvà nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ, 'yatvÃdhikaraïametaæ ghÃnindriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpanà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na paÂipajjati, na rakkhati ghÃnindriyaæ, ghÃnindriye na saævaraæ Ãpajjati. JivhÃya rasaæ sÃyitvà nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ, 'yatvÃdhikaraïametaæ1 jivhindriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpanà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na paÂipajjati, na rakkhati jivhindriyaæ, jivhindriye na saævaraæ Ãpajjati. KÃyena phoÂÂhabbaæ phusitvà nimittaggÃhÅ hota anubya¤janaggÃhÅ, 'yatvÃdhikaraïametaæ1 kÃyendriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpanà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na paÂipajjati, na rakkhati kÃyindriyaæ, kÃyindriye na saævaraæ Ãpajjati. ManasÃdhammaæ vi¤¤Ãya nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ, yatvÃdhikaraïametaæ manindriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpakà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na paÂipajjati, na rakkhati, manindriyaæ manindriye saævaraæ nÃpajjati. Evaæ bhikkhave bhikkhu na vaïaæ paÂicchÃdetà hoti. 5. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na dhÆmaæ kattà hoti: idha bhikkhave bhikkhu na yathÃsutaæ yathÃpariyantaæ dhammaæ vitthÃrena paresa desetà hoti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na dhÆmaæ kattà hoti. 6. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na titthaæ jÃnÃti: idha bhikkhave bhikkhu ye te bhikkhÆ bahussutà ÃgatÃgamà dhammadharà vinayadharà mÃtikÃdharÃ, te kÃlena kÃlaæ upasaækamitvà na paripucchati, na paripa¤hati, 'idaæ bhante kathaæ, imassa ko atthoti? Tassa te Ãyasmanto avivaÂa¤ceva na vivaranti, anuttÃnÅkata¤ca na uttÃnÅkaronti. Anekavivihitetasu ca kaÇkhÃÂhÃnÅyesu dhammesu kaÇkhaæ na paÂivinodenti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na titthaæ jÃnÃti. 7. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na pÅtaæ jÃnÃti: idha bhikkhave bhikkhu tathÃgatappavedite dhammavinaye desiyamÃne na labhati atthavedaæ, na labhati dhammavedaæ, na labhati dhammÆpasaæhitaæ pÃmujjaæ. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na pÅtaæ jÃnÃti. 8. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na vÅthiæ jÃnÃti: idha bhikkhave bhikkhu ariyaæ aÂÂhaÇgikaæ maggaæ yathÃbhÆtaæ nappajÃnÃti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na vÅthiæ jÃnÃti. 9. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na gocarakusalo hoti: idha bhikkhave bhikkhu cattÃro satipaÂÂhÃne yathÃbhÆtaæ nappajÃnÃti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na gocarakusalo hoti. 10. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu anavasesadohÅ hoti: idha bhikkhave bhikkhuæ saddhà gahapatikà abhihaÂÂhuæ pavÃrenti cÅvarapiï¬apÃtasenÃsanagilÃnapaccayabhesajjaparikkhÃrena. Tatra bhikkhu mattaæ na jÃnÃti paÂiggahanÃya, evaæ kho bhikkhave bhikkhu anavasesadohÅ hoti. 11. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu ye te bhikkhu therà ratta¤¤Æ cirapabbajità saÇgha pitaro saÇghaparinÃyakÃ, te na atireka pÆjÃya pÆjetà hoti. Idha bhikkhave bhikkhu ye te bhikkhu therà ratta¤¤Æ cirapabbajità saÇghapitaro saÇghaparinÃyakÃ, tesu na mettaæ kÃyakammaæ paccupaÂÂhÃpeti ÃvÅ ceva raho ca. Na mettaæ vacÅkammaæ paccupaÂÂhÃpeti ÃvÅ ceva raho ca. Na mettaæ manokammaæ pacacupaÂÂhÃpeti ÃvÅceva raho ca. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu ye te bhikkhÆ therà ratta¤¤Æ cirapabbajità saÇghapitaro saÇghaparinÃyakÃ, te na atireka pÆjÃya pÆjetà hoti. Imehi kho bhikkhave ekÃdasahi dhammehi samannÃgato bhikkhu abhabbo dhammesu aniccÃnupassÅ viharituæ. 11. 3. 90 DukkhÃnupassanà suttaæ EkÃdasahi bhikkhave aÇgehi samannÃgato gopÃlako abhabbo gogaïaæ pariharituæ phÃtikattuæ, katamehi ekÃdasahi: idha bhikkhave gopÃlako na rÆpa¤¤u hoti, na lakkhaïa kusalo hoti, na ÃsÃÂikaæ sÃÂetà hoti, na vaïaæ paÂicchÃdetà hoti, na dhÆmaæ kattà hoti, na titthaæ jÃnÃti, na pÅtaæ jÃnÃti, na vÅthiæ jÃnÃti, na gocarakusalo hoti, anavasesadohi ca hoti, ye te usabhà gopitaro goparinÃyakà te na atirekapÆjÃya pÆjetà hoti, imehi kho bhikkhave ekÃdasahi aÇgehi samannÃgato gopÃlako abhabbo gogaïaæ pariharituæ phÃtikattuæ. Evameva kho bhikkhave ekÃdasahi dhammehi samannÃgato bhikkhu abhabbo dhammesu dukkhÃnupassÅ viharituæ. Katamehi ekÃdasahi: Idha bhikkhave bhikkhu na rÆpa¤¤Æ hoti. Na lakkhaïakusalo hoti, na ÃsÃÂikaæ sÃÂetà hoti, na vaïaæ paÂicchÃdetà hoti, na dhÆmaæ kattà hoti, na titthaæ jÃnÃti, na pÅtaæ jÃnÃti, na gocarakusalo hoti. AnavasesadohÅ ca hoti. Ye te bhikkhu therà ratta¤¤Æ cirapabbajità saÇghapitaro saÇghaparinÃyakà te na atireka pÆjÃya pÆjetà hoti. 1. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na rÆpa¤¤Æ hoti: idha bhikkhave bhikkhu yaæ ki¤ci rÆpaæ sabbaæ taæ rÆpaæ cattÃri mahÃbhÆtÃni catunna¤ca mahÃbhÆtÃnaæ upÃdÃya rÆpanti yathÃbhÆtaæ nappajÃnÃti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhÆ na rÆpa¤¤Æ hoti. 2. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na lakkhaïakusalo hoti: idha bhikkhave bhikkhu, kamma lakkhaïo bÃlo, kammalakkhaïo paï¬ito'ti yathÃbhÆtaæ nappajÃnÃti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na lakkhaïakusalo hoti. 3. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na ÃsÃÂikaæ sÃÂetà hoti: idha bhikkhave bhikkhu uppannaæ kÃmavitakkaæ adhivÃseti nappajahati na vinodeti na byantÅkaroti na anabhÃvaæ gameti. Uppannaæ byÃpÃdavitakkaæ adhivÃseti nappajahati na vinodeti na byantÅkaroti na anabhÃvaæ gameti. Uppannaæ vihiæsÃvitakkaæ adhivÃseti nappajahati na vinodeti na byantÅkaroti, na anabhÃvaæ gameti. UppannÆppanne pÃpake akusale dhamme adhivÃseti nappajahati na vinodeti na byantÅkaroti na anabhÃvaæ gameti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na ÃsÃÂikaæ sÃÂetà hoti. 4. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na vaïaæ paÂicchÃdetà hoti: idha bhikkhave bhikkhu cakkhunà rÆpaæ disvà nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ, 'yatvÃdhikaraïametaæ cakkhundriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpakà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na paÂipajjati, na rakkhati cakkhundriyaæ, cakkhundriye na saævaraæ Ãpajjati. Sotena saddaæ sutvà nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ, 'yatvÃdhikaraïametaæ sotindriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpanà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na paÂipajjati, na rakkhati sotindriyaæ, sotindriye na saævaraæ Ãpajjati. GhÃnena gandhaæ ghÃyitvà nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ, 'yatvÃdhikaraïametaæ ghÃnindriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpanà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na paÂipajjati, na rakkhati ghÃnindriyaæ, ghÃnindriye saævaraæ Ãpajjati. JivhÃya rasaæ sÃyitvà nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ, 'yatvÃdhikaraïametaæ1 jivhindriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpanà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na paÂipajjati, na rakkhati jivhindriyaæ, jivhindriye na saævaraæ Ãpajjati. KÃyena phoÂÂhabbaæ phusitvà nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ, 'yatvÃdhikaraïametaæ1 kÃyendriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpanà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na paÂipajjati, na rakkhati kÃyindriyaæ, kÃyindriye na saævaraæ Ãpajjati. ManasÃdhammaæ vi¤¤Ãya nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ, yatvÃdhikaraïametaæ manindriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpakà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na paÂipajjati, na rakkhati, manindriyaæ manindriye saævaraæ nÃpajjati. Evaæ bhikkhave bhikkhu na vaïaæ paÂicchÃdetà hoti. 5. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na dhÆmaæ kattà hoti: idha bhikkhave bhikkhu na yathÃsutaæ yathÃpariyantaæ dhammaæ vitthÃrena paresaæ desetà hoti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na dhÆmaæ kattà hoti. 6. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na titthaæ jÃnÃti: idha bhikkhave bhikkhu ye te bhikkhÆ bahussutà ÃgatÃgamà dhammadharà vinayadharà mÃtikÃdharÃ, te kÃlena kÃlaæ upasaækamitvà na paripucchati, na paripa¤hati, 'idaæ bhante kathaæ, imassa ko atthoti? Tassa te Ãyasmanto avivaÂa¤ceva na vivaranti, anuttÃnÅkata¤ca na uttÃnÅkaronti. Anekavivihitetasu ca kaÇkhÃÂhÃnÅyesu dhammesu kaÇkhaæ na paÂivinodenti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na titthaæ jÃnÃti. 7. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na pÅtaæ jÃnÃti: idha bhikkhave bhikkhu tathÃgatappavedite dhammavinaye desiyamÃne na labhati atthavedaæ, na labhati dhammavedaæ, na labhati dhammÆpasaæhitaæ pÃmujjaæ. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na pÅtaæ jÃnÃti. 8. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na vÅthiæ jÃnÃti: idha bhikkhave bhikkhu ariyaæ aÂÂhaÇgikaæ maggaæ yathÃbhÆtaæ nappajÃnÃti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na vÅthiæ jÃnÃti. 9. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na gocarakusalo hoti: idha bhikkhave bhikkhu cattÃro satipaÂÂhÃne yathÃbhÆtaæ nappajÃnÃti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na gocarakusalo hoti. 10. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu anavasesadohÅ hoti: idha bhikkhave bhikkhuæ saddhà gahapatikà abhihaÂÂhuæ pavÃrenti cÅvarapiï¬apÃtasenÃsanagilÃnapaccayabhesajjaparikkhÃrena. Tatra bhikkhu mattaæ na jÃnÃti paÂiggahanÃya, evaæ kho bhikkhave bhikkhu anavasesadohÅ hoti. 11. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu ye te bhikkhu therà ratta¤¤Æ cirapabbajità saÇgha pitaro saÇghaparinÃyakÃ, te na atireka pÆjÃya pÆjetà hoti. Idha bhikkhave bhikkhu ye te bhikkhu therà ratta¤¤Æ cirapabbajità saÇghapitaro saÇghaparinÃyakÃ, tesu na mettaæ kÃyakammaæ paccupaÂÂhÃpeti ÃvÅ ceva raho ca. Na mettaæ vacÅkammaæ paccupaÂÂhÃpeti ÃvÅ ceva raho ca. Na mettaæ manokammaæ pacacupaÂÂhÃpeti ÃvÅceva raho ca. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu ye te bhikkhÆ therà ratta¤¤Æ cirapabbajità saÇghapitaro saÇghaparinÃyakÃ, te na atireka pÆjÃya pÆjetà hoti. Imehi kho bhikkhave ekÃdasahi dhammehi samannÃgato bhikkhu abhabbo dhammesu dukkhÃnupassÅ viharituæ. 11. 3. 91 AnattÃnupassanà suttaæ EkÃdasahi bhikkhave aÇgehi samannÃgato gopÃlako abhabbo gogaïaæ pariharituæ phÃtikattuæ, katamehi ekÃdasahi: idha bhikkhave gopÃlako na rÆpa¤¤u hoti, na lakkhaïa kusalo hoti, na ÃsÃÂikaæ sÃÂetà hoti, na vaïaæ paÂicchÃdetà hoti, na dhÆmaæ kattà hoti, na titthaæ jÃnÃti, na pÅtaæ jÃnÃti, na vÅthiæ jÃnÃti, na gocarakusalo hoti, anavasesadohi ca hoti, ye te usabhà gopitaro goparinÃyakà te na atirekapÆjÃya pÆjetà hoti, imehi kho bhikkhave ekÃdasahi aÇgehi samannÃgato gopÃlako abhabbo gogaïaæ pariharituæ phÃtikattuæ. Evameva kho bhikkhave ekÃdasahi dhammehi samannÃgato bhikkhu abhabbo dhammesu anattÃnupassÅ viharituæ. Katamehi ekÃdasahi: Idha bhikkhave bhikkhu na rÆpa¤¤Æ hoti. Na lakkhaïakusalo hoti, na ÃsÃÂikaæ sÃÂetà hoti, na vaïaæ paÂicchÃdetà hoti, na dhÆmaæ kattà hoti, na titthaæ jÃnÃti, na pÅtaæ jÃnÃti, na gocarakusalo hoti. AnavasesadohÅ ca hoti. Ye te bhikkhu therà ratta¤¤Æ cirapabbajità saÇghapitaro saÇghaparinÃyakà te na atireka pÆjÃya pÆjetà hoti. 1. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na rÆpa¤¤Æ hoti: idha bhikkhave bhikkhu yaæ ki¤ci rÆpaæ sabbaæ taæ rÆpaæ cattÃri mahÃbhÆtÃni catunna¤ca mahÃbhÆtÃnaæ upÃdÃya rÆpanti yathÃbhÆtaæ nappajÃnÃti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhÆ na rÆpa¤¤Æ hoti. 2. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na lakkhaïakusalo hoti: idha bhikkhave bhikkhu, kamma lakkhaïo bÃlo, kammalakkhaïo paï¬ito'ti yathÃbhÆtaæ nappajÃnÃti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na lakkhaïakusalo hoti. 3. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na ÃsÃÂikaæ sÃÂetà hoti: idha bhikkhave bhikkhu uppannaæ kÃmavitakkaæ adhivÃseti nappajahati na vinodeti na byantÅkaroti na anabhÃvaæ gameti. Uppannaæ byÃpÃdavitakkaæ adhivÃseti nappajahati na vinodeti na byantÅkaroti na anabhÃvaæ gameti. Uppannaæ vihiæsÃvitakkaæ adhivÃseti nappajahati na vinodeti na byantÅkaroti, na anabhÃvaæ gameti. UppannÆppanne pÃpake akusale dhamme adhivÃseti nappajahati na vinodeti na byantÅkaroti na anabhÃvaæ gameti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na ÃsÃÂikaæ sÃÂetà hoti. 4. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na vaïaæ paÂicchÃdetà hoti: idha bhikkhave bhikkhu cakkhunà rÆpaæ disvà nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ, 'yatvÃdhikaraïametaæ cakkhundriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpakà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na paÂipajjati, na rakkhati cakkhundriyaæ, cakkhundriye na saævaraæ Ãpajjati. Sotena saddaæ sutvà nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ, 'yatvÃdhikaraïametaæ sotindriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpanà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na paÂipajjati, na rakkhati sotindriyaæ, sotindriye na saævaraæ Ãpajjati. GhÃnena gandhaæ ghÃyitvà nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ, 'yatvÃdhikaraïametaæ ghÃnindriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpanà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na paÂipajjati, na rakkhati ghÃnindriyaæ, ghÃnindriye na saævaraæ Ãpajjati. JivhÃya rasaæ sÃyitvà nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ, 'yatvÃdhikaraïametaæ1 jivhindriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpanà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na paÂipajjati, na rakkhati jivhindriyaæ, jivhindriye na saævaraæ Ãpajjati. KÃyena phoÂÂhabbaæ phusitvà nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ, 'yatvÃdhikaraïametaæ1 kÃyendriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpanà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na paÂipajjati, na rakkhati kÃyindriyaæ, kÃyindriye na saævaraæ Ãpajjati. ManasÃdhammaæ vi¤¤Ãya nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ, yatvÃdhikaraïametaæ manindriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpakà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na paÂipajjati, na rakkhati, manindriyaæ manindriye saævaraæ nÃpajjati. Evaæ bhikkhave bhikkhu na vaïaæ paÂicchÃdetà hoti. 5. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na dhÆmaæ kattà hoti: idha bhikkhave bhikkhu na yathÃsutaæ yathÃpariyantaæ dhammaæ vitthÃrena paresaæ desetà hoti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na dhÆmaæ kattà hoti. 6. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na titthaæ jÃnÃti: idha bhikkhave bhikkhu ye te bhikkhÆ bahussutà ÃgatÃgamà dhammadharà vinayadharà mÃtikÃdharÃ, te kÃlena kÃlaæ upasaækamitvà na paripucchati, na paripa¤hati, 'idaæ bhante kathaæ, imassa ko atthoti? Tassa te Ãyasmanto avivaÂa¤ceva na vivaranti, anuttÃnÅkata¤ca na uttÃnÅkaronti. Anekavivihitetasu ca kaÇkhÃÂhÃnÅyesu dhammesu kaÇkhaæ na paÂivinodenti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na titthaæ jÃnÃti. 7. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na pÅtaæ jÃnÃti: idha bhikkhave bhikkhu tathÃgatappavedite dhammavinaye desiyamÃne na labhati atthavedaæ, na labhati dhammavedaæ, na labhati dhammÆpasaæhitaæ pÃmujjaæ. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na pÅtaæ jÃnÃti. 8. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na vÅthiæ jÃnÃti: idha bhikkhave bhikkhu ariyaæ aÂÂhaÇgikaæ maggaæ yathÃbhÆtaæ nappajÃnÃti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na vÅthiæ jÃnÃti. 9. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na gocarakusalo hoti: idha bhikkhave bhikkhu cattÃro satipaÂÂhÃne yathÃbhÆtaæ nappajÃnÃti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na gocarakusalo hoti. 10. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu anavasesadohÅ hoti: idha bhikkhave bhikkhuæ saddhà gahapatikà abhihaÂÂhuæ pavÃrenti cÅvarapiï¬apÃtasenÃsanagilÃnapaccayabhesajjaparikkhÃrena. Tatra bhikkhu mattaæ na jÃnÃti paÂiggahanÃya, evaæ kho bhikkhave bhikkhu anavasesadohÅ hoti. 11. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu ye te bhikkhu therà ratta¤¤Æ cirapabbajità saÇgha pitaro saÇghaparinÃyakÃ, te na atireka pÆjÃya pÆjetà hoti. Idha bhikkhave bhikkhu ye te bhikkhu therà ratta¤¤Æ cirapabbajità saÇghapitaro saÇghaparinÃyakÃ, tesu na mettaæ kÃyakammaæ paccupaÂÂhÃpeti ÃvÅ ceva raho ca. Na mettaæ vacÅkammaæ paccupaÂÂhÃpeti ÃvÅ ceva raho ca. Na mettaæ manokammaæ pacacupaÂÂhÃpeti ÃvÅceva raho ca. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu ye te bhikkhÆ therà ratta¤¤Æ cirapabbajità saÇghapitaro saÇghaparinÃyakÃ, te na atireka pÆjÃya pÆjetà hoti. Imehi kho bhikkhave ekÃdasahi dhammehi samannÃgato bhikkhu abhabbo dhammesu anattÃnupassÅ viharituæ. 11. 3. 92 KhayÃnupassanà suttaæ EkÃdasahi bhikkhave aÇgehi samannÃgato gopÃlako abhabbo gogaïaæ pariharituæ phÃtikattuæ, katamehi ekÃdasahi: idha bhikkhave gopÃlako na rÆpa¤¤u hoti, na lakkhaïa kusalo hoti, na ÃsÃÂikaæ sÃÂetà hoti, na vaïaæ paÂicchÃdetà hoti, na dhÆmaæ kattà hoti, na titthaæ jÃnÃti, na pÅtaæ jÃnÃti, na vÅthiæ jÃnÃti, na gocarakusalo hoti, anavasesadohi ca hoti, ye te usabhà gopitaro goparinÃyakà te na atirekapÆjÃya pÆjetà hoti, imehi kho bhikkhave ekÃdasahi aÇgehi samannÃgato gopÃlako abhabbo gogaïaæ pariharituæ phÃtikattuæ. Evameva kho bhikkhave ekÃdasahi dhammehi samannÃgato bhikkhu abhabbo dhammesu khayÃnupassÅ viharituæ. Katamehi ekÃdasahi: Idha bhikkhave bhikkhu na rÆpa¤¤Æ hoti. Na lakkhaïakusalo hoti, na ÃsÃÂikaæ sÃÂetà hoti, na vaïaæ paÂicchÃdetà hoti, na dhÆmaæ kattà hoti, na titthaæ jÃnÃti, na pÅtaæ jÃnÃti, na gocarakusalo hoti. AnavasesadohÅ ca hoti. Ye te bhikkhu therà ratta¤¤Æ cirapabbajità saÇghapitaro saÇghaparinÃyakà te na atireka pÆjÃya pÆjetà hoti. 1. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na rÆpa¤¤Æ hoti: idha bhikkhave bhikkhu yaæ ki¤ci rÆpaæ sabbaæ taæ rÆpaæ cattÃri mahÃbhÆtÃni catunna¤ca mahÃbhÆtÃnaæ upÃdÃya rÆpanti yathÃbhÆtaæ nappajÃnÃti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhÆ na rÆpa¤¤Æ hoti. 2. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na lakkhaïakusalo hoti: idha bhikkhave bhikkhu, kamma lakkhaïo bÃlo, kammalakkhaïo paï¬ito'ti yathÃbhÆtaæ nappajÃnÃti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na lakkhaïakusalo hoti. 3. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na ÃsÃÂikaæ sÃÂetà hoti: idha bhikkhave bhikkhu uppannaæ kÃmavitakkaæ adhivÃseti nappajahati na vinodeti na byantÅkaroti na anabhÃvaæ gameti. Uppannaæ byÃpÃdavitakkaæ adhivÃseti nappajahati na vinodeti na byantÅkaroti na anabhÃvaæ gameti. Uppannaæ vihiæsÃvitakkaæ adhivÃseti nappajahati na vinodeti na byantÅkaroti, na anabhÃvaæ gameti. UppannÆppanne pÃpake akusale dhamme adhivÃseti nappajahati na vinodeti na byantÅkaroti na anabhÃvaæ gameti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na ÃsÃÂikaæ sÃÂetà hoti. 4. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na vaïaæ paÂicchÃdetà hoti: idha bhikkhave bhikkhu cakkhunà rÆpaæ disvà nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ, 'yatvÃdhikaraïametaæ cakkhundriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpakà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na paÂipajjati, na rakkhati cakkhundriyaæ, cakkhundriye na saævaraæ Ãpajjati. Sotena saddaæ sutvà nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ, 'yatvÃdhikaraïametaæ sotindriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpanà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na paÂipajjati, na rakkhati sotindriyaæ, sotindriye na saævaraæ Ãpajjati. GhÃnena gandhaæ ghÃyitvà nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ, 'yatvÃdhikaraïametaæ ghÃnindriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpanà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na paÂipajjati, na rakkhati ghÃnindriyaæ, ghÃnindriye na saævaraæ Ãpajjati. JivhÃya rasaæ sÃyitvà nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ, 'yatvÃdhikaraïametaæ1 jivhindriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpanà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na paÂipajjati, na rakkhati jivhindriyaæ, jivhindriye na saævaraæ Ãpajjati. KÃyena phoÂÂhabbaæ phusitvà nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ, 'yatvÃdhikaraïametaæ1 kÃyendriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpanà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na paÂipajjati, na rakkhati kÃyindriyaæ, kÃyindriye na saævaraæ Ãpajjati. ManasÃdhammaæ vi¤¤Ãya nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ, yatvÃdhikaraïametaæ manindriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpakà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na paÂipajjati, na rakkhati, manindriyaæ manindriye saævaraæ nÃpajjati. Evaæ bhikkhave bhikkhu na vaïaæ paÂicchÃdetà hoti. 5. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na dhÆmaæ kattà hoti: idha bhikkhave bhikkhu na yathÃsutaæ yathÃpariyantaæ dhammaæ vitthÃrena paresaæ desetà hoti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na dhÆmaæ kattà hoti. 6. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na titthaæ jÃnÃti: idha bhikkhave bhikkhu ye te bhikkhÆ bahussutà ÃgatÃgamà dhammadharà vinayadharà mÃtikÃdharÃ, te kÃlena kÃlaæ upasaækamitvà na paripucchati, na paripa¤hati, 'idaæ bhante kathaæ, imassa ko atthoti? Tassa te Ãyasmanto avivaÂa¤ceva na vivaranti, anuttÃnÅkata¤ca na uttÃnÅkaronti. Anekavivihitetasu ca kaÇkhÃÂhÃnÅyesu dhammesu kaÇkhaæ na paÂivinodenti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na titthaæ jÃnÃti. 7. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na pÅtaæ jÃnÃti: idha bhikkhave bhikkhu tathÃgatappavedite dhammavinaye desiyamÃne na labhati atthavedaæ, na labhati dhammavedaæ, na labhati dhammÆpasaæhitaæ pÃmujjaæ. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na pÅtaæ jÃnÃti. 8. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na vÅthiæ jÃnÃti: idha bhikkhave bhikkhu ariyaæ aÂÂhaÇgikaæ maggaæ yathÃbhÆtaæ nappajÃnÃti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na vÅthiæ jÃnÃti. 9. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na gocarakusalo hoti: idha bhikkhave bhikkhu cattÃro satipaÂÂhÃne yathÃbhÆtaæ nappajÃnÃti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na gocarakusalo hoti. 10. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu anavasesadohÅ hoti: idha bhikkhave bhikkhuæ saddhà gahapatikà abhihaÂÂhuæ pavÃrenti cÅvarapiï¬apÃtasenÃsanagilÃnapaccayabhesajjaparikkhÃrena. Tatra bhikkhu mattaæ na jÃnÃti paÂiggahanÃya, evaæ kho bhikkhave bhikkhu anavasesadohÅ hoti. 11. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu ye te bhikkhu therà ratta¤¤Æ cirapabbajità saÇgha pitaro saÇghaparinÃyakÃ, te na atireka pÆjÃya pÆjetà hoti. Idha bhikkhave bhikkhu ye te bhikkhu therà ratta¤¤Æ cirapabbajità saÇghapitaro saÇghaparinÃyakÃ, tesu na mettaæ kÃyakammaæ paccupaÂÂhÃpeti ÃvÅ ceva raho ca. Na mettaæ vacÅkammaæ paccupaÂÂhÃpeti ÃvÅ ceva raho ca. Na mettaæ manokammaæ pacacupaÂÂhÃpeti ÃvÅceva raho ca. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu ye te bhikkhÆ therà ratta¤¤Æ cirapabbajità saÇghapitaro saÇghaparinÃyakÃ, te na atireka pÆjÃya pÆjetà hoti. Imehi kho bhikkhave ekÃdasahi dhammehi samannÃgato bhikkhu abhabbo dhammesu khayÃnupassÅ viharituæ. 11. 3. 93 VayÃnupassanà suttaæ EkÃdasahi bhikkhave aÇgehi samannÃgato gopÃlako abhabbo gogaïaæ pariharituæ phÃtikattuæ, katamehi ekÃdasahi: idha bhikkhave gopÃlako na rÆpa¤¤u hoti, na lakkhaïa kusalo hoti, na ÃsÃÂikaæ sÃÂetà hoti, na vaïaæ paÂicchÃdetà hoti, na dhÆmaæ kattà hoti, na titthaæ jÃnÃti, na pÅtaæ jÃnÃti, na vÅthiæ jÃnÃti, na gocarakusalo hoti, anavasesadohi ca hoti, ye te usabhà gopitaro goparinÃyakà te na atirekapÆjÃya pÆjetà hoti, imehi kho bhikkhave ekÃdasahi aÇgehi samannÃgato gopÃlako abhabbo gogaïaæ pariharituæ phÃtikattuæ. Evameva kho bhikkhave ekÃdasahi dhammehi samannÃgato bhikkhu abhabbo dhammesu vayÃnupassÅ viharituæ. Katamehi ekÃdasahi: Idha bhikkhave bhikkhu na rÆpa¤¤Æ hoti. Na lakkhaïakusalo hoti, na ÃsÃÂikaæ sÃÂetà hoti, na vaïaæ paÂicchÃdetà hoti, na dhÆmaæ kattà hoti, na titthaæ jÃnÃti, na pÅtaæ jÃnÃti, na gocarakusalo hoti. AnavasesadohÅ ca hoti. Ye te bhikkhu therà ratta¤¤Æ cirapabbajità saÇghapitaro saÇghaparinÃyakà te na atireka pÆjÃya pÆjetà hoti. 1. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na rÆpa¤¤Æ hoti: idha bhikkhave bhikkhu yaæ ki¤ci rÆpaæ sabbaæ taæ rÆpaæ cattÃri mahÃbhÆtÃni catunna¤ca mahÃbhÆtÃnaæ upÃdÃya rÆpanti yathÃbhÆtaæ nappajÃnÃti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhÆ na rÆpa¤¤Æ hoti. 2. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na lakkhaïakusalo hoti: idha bhikkhave bhikkhu, kamma lakkhaïo bÃlo, kammalakkhaïo paï¬ito'ti yathÃbhÆtaæ nappajÃnÃti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na lakkhaïakusalo hoti. 3. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na ÃsÃÂikaæ sÃÂetà hoti: idha bhikkhave bhikkhu uppannaæ kÃmavitakkaæ adhivÃseti nappajahati na vinodeti na byantÅkaroti na anabhÃvaæ gameti. Uppannaæ byÃpÃdavitakkaæ adhivÃseti nappajahati na vinodeti na byantÅkaroti na anabhÃvaæ gameti. Uppannaæ vihiæsÃvitakkaæ adhivÃseti nappajahati na vinodeti na byantÅkaroti, na anabhÃvaæ gameti. UppannÆppanne pÃpake akusale dhamme adhivÃseti nappajahati na vinodeti na byantÅkaroti na anabhÃvaæ gameti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na ÃsÃÂikaæ sÃÂetà hoti. 4. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na vaïaæ paÂicchÃdetà hoti: idha bhikkhave bhikkhu cakkhunà rÆpaæ disvà nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ, 'yatvÃdhikaraïametaæ cakkhundriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpakà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na paÂipajjati, na rakkhati cakkhundriyaæ, cakkhundriye na saævaraæ Ãpajjati. Sotena saddaæ sutvà nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ, 'yatvÃdhikaraïametaæ sotindriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpanà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na paÂipajjati, na rakkhati sotindriyaæ, sotindriye na saævaraæ Ãpajjati. GhÃnena gandhaæ ghÃyitvà nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ, 'yatvÃdhikaraïametaæ ghÃnindriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpanà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na paÂipajjati, na rakkhati ghÃnindriyaæ, ghÃnindriye na saævaraæ Ãpajjati. JivhÃya rasaæ sÃyitvà nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ, 'yatvÃdhikaraïametaæ1 jivhindriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpanà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na paÂipajjati, na rakkhati jivhindriyaæ, jivhindriye na saævaraæ Ãpajjati. KÃyena phoÂÂhabbaæ phusitvà nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ, 'yatvÃdhikaraïametaæ1 kÃyendriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpanà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na paÂipajjati, na rakkhati kÃyindriyaæ, kÃyindriye na saævaraæ Ãpajjati. ManasÃdhammaæ vi¤¤Ãya nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ, yatvÃdhikaraïametaæ manindriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpakà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na paÂipajjati, na rakkhati, manindriyaæ manindriye saævaraæ nÃpajjati. Evaæ bhikkhave bhikkhu na vaïaæ paÂicchÃdetà hoti. 5. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na dhÆmaæ kattà hoti: idha bhikkhave bhikkhu na yathÃsutaæ yathÃpariyantaæ dhammaæ vitthÃrena paresaæ desetà hoti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na dhÆmaæ kattà hoti. 6. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na titthaæ jÃnÃti: idha bhikkhave bhikkhu ye te bhikkhÆ bahussutà ÃgatÃgamà dhammadharà vinayadharà mÃtikÃdharÃ, te kÃlena kÃlaæ upasaækamitvà na paripucchati, na paripa¤hati, 'idaæ bhante kathaæ, imassa ko atthoti? Tassa te Ãyasmanto avivaÂa¤ceva na vivaranti, anuttÃnÅkata¤ca na uttÃnÅkaronti. Anekavivihitetasu ca kaÇkhÃÂhÃnÅyesu dhammesu kaÇkhaæ na paÂivinodenti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na titthaæ jÃnÃti. 7. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na pÅtaæ jÃnÃti: idha bhikkhave bhikkhu tathÃgatappavedite dhammavinaye desiyamÃne na labhati atthavedaæ, na labhati dhammavedaæ, na labhati dhammÆpasaæhitaæ pÃmujjaæ. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na pÅtaæ jÃnÃti. 8. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na vÅthiæ jÃnÃti: idha bhikkhave bhikkhu ariyaæ aÂÂhaÇgikaæ maggaæ yathÃbhÆtaæ nappajÃnÃti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na vÅthiæ jÃnÃti. 9. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na gocarakusalo hoti: idha bhikkhave bhikkhu cattÃro satipaÂÂhÃne yathÃbhÆtaæ nappajÃnÃti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na gocarakusalo hoti. 10. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu anavasesadohÅ hoti: idha bhikkhave bhikkhuæ saddhà gahapatikà abhihaÂÂhuæ pavÃrenti cÅvarapiï¬apÃtasenÃsanagilÃnapaccayabhesajjaparikkhÃrena. Tatra bhikkhu mattaæ na jÃnÃti paÂiggahanÃya, evaæ kho bhikkhave bhikkhu anavasesadohÅ hoti. 11. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu ye te bhikkhu therà ratta¤¤Æ cirapabbajità saÇgha pitaro saÇghaparinÃyakÃ, te na atireka pÆjÃya pÆjetà hoti. Idha bhikkhave bhikkhu ye te bhikkhu therà ratta¤¤Æ cirapabbajità saÇghapitaro saÇghaparinÃyakÃ, tesu na mettaæ kÃyakammaæ paccupaÂÂhÃpeti ÃvÅ ceva raho ca. Na mettaæ vacÅkammaæ paccupaÂÂhÃpeti ÃvÅ ceva raho ca. Na mettaæ manokammaæ pacacupaÂÂhÃpeti ÃvÅceva raho ca. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu ye te bhikkhÆ therà ratta¤¤Æ cirapabbajità saÇghapitaro saÇghaparinÃyakÃ, te na atireka pÆjÃya pÆjetà hoti. Imehi kho bhikkhave ekÃdasahi dhammehi samannÃgato bhikkhu abhabbo dhammesu vayÃnupassÅ viharituæ. 11. 3. 94 VirÃgÃnupassanà suttaæ EkÃdasahi bhikkhave aÇgehi samannÃgato gopÃlako abhabbo gogaïaæ pariharituæ phÃtikattuæ, katamehi ekÃdasahi: idha bhikkhave gopÃlako na rÆpa¤¤u hoti, na lakkhaïa kusalo hoti, na ÃsÃÂikaæ sÃÂetà hoti, na vaïaæ paÂicchÃdetà hoti, na dhÆmaæ kattà hoti, na titthaæ jÃnÃti, na pÅtaæ jÃnÃti, na vÅthiæ jÃnÃti, na gocarakusalo hoti, anavasesadohi hoti, ye te usabhà gopitaro goparinÃyakà te na atirekapÆjÃya pÆjetà hoti, imehi kho bhikkhave ekÃdasahi aÇgehi samannÃgato gopÃlako abhabbo gogaïaæ pariharituæ phÃtikattuæ. Evameva kho bhikkhave ekÃdasahi dhammehi samannÃgato bhikkhu abhabbo dhammesu virÃgÃnupassÅ viharituæ. Katamehi ekÃdasahi: Idha bhikkhave bhikkhu na rÆpa¤¤Æ hoti. Na lakkhaïakusalo hoti, na ÃsÃÂikaæ sÃÂetà hoti, na vaïaæ paÂicchÃdetà hoti, na dhÆmaæ kattà hoti, na titthaæ jÃnÃti, na pÅtaæ jÃnÃti, na gocarakusalo hoti. AnavasesadohÅ ca hoti. Ye te bhikkhu therà ratta¤¤Æ cirapabbajità saÇghapitaro saÇghaparinÃyakà te na atireka pÆjÃya pÆjetà hoti. 1. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na rÆpa¤¤Æ hoti: idha bhikkhave bhikkhu yaæ ki¤ci rÆpaæ sabbaæ taæ rÆpaæ cattÃri mahÃbhÆtÃni catunna¤ca mahÃbhÆtÃnaæ upÃdÃya rÆpanti yathÃbhÆtaæ nappajÃnÃti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhÆ na rÆpa¤¤Æ hoti. 2. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na lakkhaïakusalo hoti: idha bhikkhave bhikkhu, kamma lakkhaïo bÃlo, kammalakkhaïo paï¬ito'ti yathÃbhÆtaæ nappajÃnÃti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na lakkhaïakusalo hoti. 3. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na ÃsÃÂikaæ sÃÂetà hoti: idha bhikkhave bhikkhu uppannaæ kÃmavitakkaæ adhivÃseti nappajahati na vinodeti na byantÅkaroti na anabhÃvaæ gameti. Uppannaæ byÃpÃdavitakkaæ adhivÃseti nappajahati na vinodeti na byantÅkaroti na anabhÃvaæ gameti. Uppannaæ vihiæsÃvitakkaæ adhivÃseti nappajahati na vinodeti na byantÅkaroti, na anabhÃvaæ gameti. UppannÆppanne pÃpake akusale dhamme adhivÃseti nappajahati na vinodeti na byantÅkaroti na anabhÃvaæ gameti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na ÃsÃÂikaæ sÃÂetà hoti. 4. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na vaïaæ paÂicchÃdetà hoti: idha bhikkhave bhikkhu cakkhunà rÆpaæ disvà nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ, 'yatvÃdhikaraïametaæ cakkhundriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpakà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na paÂipajjati, na rakkhati cakkhundriyaæ, cakkhundriye na saævaraæ Ãpajjati. Sotena saddaæ sutvà nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ, 'yatvÃdhikaraïametaæ sotindriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpanà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na paÂipajjati, na rakkhati sotindriyaæ, sotindriye na saævaraæ Ãpajjati. GhÃnena gandhaæ ghÃyitvà nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ, 'yatvÃdhikaraïametaæ ghÃnindriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpanà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na paÂipajjati, na rakkhati ghÃnindriyaæ, ghÃnindriye na saævaraæ Ãpajjati. JivhÃya rasaæ sÃyitvà nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ, 'yatvÃdhikaraïametaæ1 jivhindriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpanà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na paÂipajjati, na rakkhati jivhindriyaæ, jivhindriye na saævaraæ Ãpajjati. KÃyena phoÂÂhabbaæ phusitvà nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ, 'yatvÃdhikaraïametaæ1 kÃyendriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpanà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na paÂipajjati, na rakkhati kÃyindriyaæ, kÃyindriye na saævaraæ Ãpajjati. ManasÃdhammaæ vi¤¤Ãya nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ, yatvÃdhikaraïametaæ manindriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpakà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na paÂipajjati, na rakkhati, manindriyaæ manindriye saævaraæ nÃpajjati. Evaæ bhikkhave bhikkhu na vaïaæ paÂicchÃdetà hoti. 5. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na dhÆmaæ kattà hoti: idha bhikkhave bhikkhu na yathÃsutaæ yathÃpariyantaæ dhammaæ vitthÃrena paresaæ desetà hoti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na dhÆmaæ kattà hoti. 6. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na titthaæ jÃnÃti: idha bhikkhave bhikkhu ye te bhikkhÆ bahussutà ÃgatÃgamà dhammadharà vinayadharà mÃtikÃdharÃ, te kÃlena kÃlaæ upasaækamitvà na paripucchati, na paripa¤hati, 'idaæ bhante kathaæ, imassa ko atthoti? Tassa te Ãyasmanto avivaÂa¤ceva na vivaranti, anuttÃnÅkata¤ca na uttÃnÅkaronti. Anekavivihitetasu ca kaÇkhÃÂhÃnÅyesu dhammesu kaÇkhaæ na paÂivinodenti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na titthaæ jÃnÃti. 7. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na pÅtaæ jÃnÃti: idha bhikkhave bhikkhu tathÃgatappavedite dhammavinaye desiyamÃne na labhati atthavedaæ, na labhati dhammavedaæ, na labhati dhammÆpasaæhitaæ pÃmujjaæ. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na pÅtaæ jÃnÃti. 8. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na vÅthiæ jÃnÃti: idha bhikkhave bhikkhu ariyaæ aÂÂhaÇgikaæ maggaæ yathÃbhÆtaæ nappajÃnÃti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na vÅthiæ jÃnÃti. 9. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na gocarakusalo hoti: idha bhikkhave bhikkhu cattÃro satipaÂÂhÃne yathÃbhÆtaæ nappajÃnÃti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na gocarakusalo hoti. 10. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu anavasesadohÅ hoti: idha bhikkhave bhikkhuæ saddhà gahapatikà abhihaÂÂhuæ pavÃrenti cÅvarapiï¬apÃtasenÃsanagilÃnapaccayabhesajjaparikkhÃrena. Tatra bhikkhu mattaæ na jÃnÃti paÂiggahanÃya, evaæ kho bhikkhave bhikkhu anavasesadohÅ hoti. 11. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu ye te bhikkhu therà ratta¤¤Æ cirapabbajità saÇgha pitaro saÇghaparinÃyakÃ, te na atireka pÆjÃya pÆjetà hoti. Idha bhikkhave bhikkhu ye te bhikkhu therà ratta¤¤Æ cirapabbajità saÇghapitaro saÇghaparinÃyakÃ, tesu na mettaæ kÃyakammaæ paccupaÂÂhÃpeti ÃvÅ ceva raho ca. Na mettaæ vacÅkammaæ paccupaÂÂhÃpeti ÃvÅ ceva raho ca. Na mettaæ manokammaæ pacacupaÂÂhÃpeti ÃvÅceva raho ca. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu ye te bhikkhÆ therà ratta¤¤Æ cirapabbajità saÇghapitaro saÇghaparinÃyakÃ, te na atireka pÆjÃya pÆjetà hoti. Imehi kho bhikkhave ekÃdasahi dhammehi samannÃgato bhikkhu abhabbo dhammesu virÃgÃnupassÅ viharituæ. 11. 3. 95 NirodhÃnupassanà suttaæ EkÃdasahi bhikkhave aÇgehi samannÃgato gopÃlako abhabbo gogaïaæ pariharituæ phÃtikattuæ, katamehi ekÃdasahi: idha bhikkhave gopÃlako na rÆpa¤¤u hoti, na lakkhaïa kusalo hoti, na ÃsÃÂikaæ sÃÂetà hoti, na vaïaæ paÂicchÃdetà hoti, na dhÆmaæ kattà hoti, na titthaæ jÃnÃti, na pÅtaæ jÃnÃti, na vÅthiæ jÃnÃti, na gocarakusalo hoti, anavasesadohi ca hoti, ye te usabhà gopitaro goparinÃyakà te na atirekapÆjÃya pÆjetà hoti, imehi kho bhikkhave ekÃdasahi aÇgehi samannÃgato gopÃlako abhabbo gogaïaæ pariharituæ phÃtikattuæ. Evameva kho bhikkhave ekÃdasahi dhammehi samannÃgato bhikkhu abhabbo dhammesu nirodhÃnupassÅ viharituæ. Katamehi ekÃdasahi: Idha bhikkhave bhikkhu na rÆpa¤¤Æ hoti. Na lakkhaïakusalo hoti, na ÃsÃÂikaæ sÃÂetà hoti, na vaïaæ paÂicchÃdetà hoti, na dhÆmaæ kattà hoti, na titthaæ jÃnÃti, na pÅtaæ jÃnÃti, na gocarakusalo hoti. AnavasesadohÅ ca hoti. Ye te bhikkhu therà ratta¤¤Æ cirapabbajità saÇghapitaro saÇghaparinÃyakà te na atireka pÆjÃya pÆjetà hoti. 1. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na rÆpa¤¤Æ hoti: idha bhikkhave bhikkhu yaæ ki¤ci rÆpaæ sabbaæ taæ rÆpaæ cattÃri mahÃbhÆtÃni catunna¤ca mahÃbhÆtÃnaæ upÃdÃya rÆpanti yathÃbhÆtaæ nappajÃnÃti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhÆ na rÆpa¤¤Æ hoti. 2. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na lakkhaïakusalo hoti: idha bhikkhave bhikkhu, kamma lakkhaïo bÃlo, kammalakkhaïo paï¬ito'ti yathÃbhÆtaæ nappajÃnÃti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na lakkhaïakusalo hoti. 3. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na ÃsÃÂikaæ sÃÂetà hoti: idha bhikkhave bhikkhu uppannaæ kÃmavitakkaæ adhivÃseti nappajahati na vinodeti na byantÅkaroti na anabhÃvaæ gameti. Uppannaæ byÃpÃdavitakkaæ adhivÃseti nappajahati na vinodeti na byantÅkaroti na anabhÃvaæ gameti. Uppannaæ vihiæsÃvitakkaæ adhivÃseti nappajahati na vinodeti na byantÅkaroti, na anabhÃvaæ gameti. UppannÆppanne pÃpake akusale dhamme adhivÃseti nappajahati na vinodeti na byantÅkaroti na anabhÃvaæ gameti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na ÃsÃÂikaæ sÃÂetà hoti. 4. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na vaïaæ paÂicchÃdetà hoti: idha bhikkhave bhikkhu cakkhunà rÆpaæ disvà nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ, 'yatvÃdhikaraïametaæ cakkhundriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpakà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na paÂipajjati, na rakkhati cakkhundriyaæ, cakkhundriye na saævaraæ Ãpajjati. Sotena saddaæ sutvà nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ, 'yatvÃdhikaraïametaæ sotindriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpanà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na paÂipajjati, na rakkhati sotindriyaæ, sotindriye na saævaraæ Ãpajjati. GhÃnena gandhaæ ghÃyitvà nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ, 'yatvÃdhikaraïametaæ ghÃnindriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpanà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na paÂipajjati, na rakkhati ghÃnindriyaæ, ghÃnindriye na saævaraæ Ãpajjati. JivhÃya rasaæ sÃyitvà nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ, 'yatvÃdhikaraïametaæ1 jivhindriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpanà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na paÂipajjati, na rakkhati jivhindriyaæ, jivhindriye na saævaraæ Ãpajjati. KÃyena phoÂÂhabbaæ phusitvà nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ, 'yatvÃdhikaraïametaæ1 kÃyendriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpanà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na paÂipajjati, na rakkhati kÃyindriyaæ, kÃyindriye na saævaraæ Ãpajjati. ManasÃdhammaæ vi¤¤Ãya nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ, yatvÃdhikaraïametaæ manindriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpakà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na paÂipajjati, na rakkhati, manindriyaæ manindriye saævaraæ nÃpajjati. Evaæ bhikkhave bhikkhu na vaïaæ paÂicchÃdetà hoti. 5. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na dhÆmaæ kattà hoti: idha bhikkhave bhikkhu na yathÃsutaæ yathÃpariyantaæ dhammaæ vitthÃrena paresaæ desetà hoti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na dhÆmaæ kattà hoti. 6. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na titthaæ jÃnÃti: idha bhikkhave bhikkhu ye te bhikkhÆ bahussutà ÃgatÃgamà dhammadharà vinayadhara mÃtikÃdharÃ, te kÃlena kÃlaæ upasaækamitvà na paripucchati, na paripa¤hati, 'idaæ bhante kathaæ, imassa ko atthoti? Tassa te Ãyasmanto avivaÂa¤ceva na vivaranti, anuttÃnÅkata¤ca na uttÃnÅkaronti. Anekavivihitetasu ca kaÇkhÃÂhÃnÅyesu dhammesu kaÇkhaæ na paÂivinodenti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na titthaæ jÃnÃti. 7. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na pÅtaæ jÃnÃti: idha bhikkhave bhikkhu tathÃgatappavedite dhammavinaye desiyamÃne na labhati atthavedaæ, na labhati dhammavedaæ, na labhati dhammÆpasaæhitaæ pÃmujjaæ. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na pÅtaæ jÃnÃti. 8. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na vÅthiæ jÃnÃti: idha bhikkhave bhikkhu ariyaæ aÂÂhaÇgikaæ maggaæ yathÃbhÆtaæ nappajÃnÃti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na vÅthiæ jÃnÃti. 9. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na gocarakusalo hoti: idha bhikkhave bhikkhu cattÃro satipaÂÂhÃne yathÃbhÆtaæ nappajÃnÃti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na gocarakusalo hoti. 10. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu anavasesadohÅ hoti: idha bhikkhave bhikkhuæ saddhà gahapatikà abhihaÂÂhuæ pavÃrenti cÅvarapiï¬apÃtasenÃsanagilÃnapaccayabhesajjaparikkhÃrena. Tatra bhikkhu mattaæ na jÃnÃti paÂiggahanÃya, evaæ kho bhikkhave bhikkhu anavasesadohÅ hoti. 11. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu ye te bhikkhu therà ratta¤¤Æ cirapabbajità saÇgha pitaro saÇghaparinÃyakÃ, te na atireka pÆjÃya pÆjetà hoti. Idha bhikkhave bhikkhu ye te bhikkhu therà ratta¤¤Æ cirapabbajità saÇghapitaro saÇghaparinÃyakÃ, tesu na mettaæ kÃyakammaæ paccupaÂÂhÃpeti ÃvÅ ceva raho ca. Na mettaæ vacÅkammaæ paccupaÂÂhÃpeti ÃvÅ ceva raho ca. Na mettaæ manokammaæ pacacupaÂÂhÃpeti ÃvÅceva raho ca. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu ye te bhikkhÆ therà ratta¤¤Æ cirapabbajità saÇghapitaro saÇghaparinÃyakÃ, te na atireka pÆjÃya pÆjetà hoti. Imehi kho bhikkhave ekÃdasahi dhammehi samannÃgato bhikkhu abhabbo dhammesu nirodhÃnupassÅ viharituæ. 11. 3. 96 PaÂinissaggÃnupassanà suttaæ EkÃdasahi bhikkhave aÇgehi samannÃgato gopÃlako abhabbo gogaïaæ pariharituæ phÃtikattuæ, katamehi ekÃdasahi: idha bhikkhave gopÃlako na rÆpa¤¤u hoti, na lakkhaïa kusalo hoti, na ÃsÃÂikaæ sÃÂetà hoti, na vaïaæ paÂicchÃdetà hoti, na dhÆmaæ kattà hoti, na titthaæ jÃnÃti, na pÅtaæ jÃnÃti, na vÅthiæ jÃnÃti, na gocarakusalo hoti, anavasesadohi ca hoti, ye te usabhà gopitaro goparinÃyakà te na atirekapÆjÃya pÆjetà hoti, imehi kho bhikkhave ekÃdasahi aÇgehi samannÃgato gopÃlako abhabbo gogaïaæ pariharituæ phÃtikattuæ. Evameva kho bhikkhave ekÃdasahi dhammehi samannÃgato bhikkhu abhabbo dhammesu paÂinissaggÃnupassÅ viharituæ. Katamehi ekÃdasahi: Idha bhikkhave bhikkhu na rÆpa¤¤Æ hoti. Na lakkhaïakusalo hoti, na ÃsÃÂikaæ sÃÂetà hoti, na vaïaæ paÂicchÃdetà hoti, na dhÆmaæ kattà hoti, na titthaæ jÃnÃti, na pÅtaæ jÃnÃti, na gocarakusalo hoti. AnavasesadohÅ ca hoti. Ye te bhikkhu therà ratta¤¤Æ cirapabbajità saÇghapitaro saÇghaparinÃyakà te na atireka pÆjÃya pÆjetà hoti. 1. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na rÆpa¤¤Æ hoti: idha bhikkhave bhikkhu yaæ ki¤ci rÆpaæ sabbaæ taæ rÆpaæ cattÃri mahÃbhÆtÃni catunna¤ca mahÃbhÆtÃnaæ upÃdÃya rÆpanti yathÃbhÆtaæ nappajÃnÃti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhÆ na rÆpa¤¤Æ hoti. 2. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na lakkhaïakusalo hoti: idha bhikkhave bhikkhu, kamma lakkhaïo bÃlo, kammalakkhaïo paï¬ito'ti yathÃbhÆtaæ nappajÃnÃti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na lakkhaïakusalo hoti. 3. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na ÃsÃÂikaæ sÃÂetà hoti: idha bhikkhave bhikkhu uppannaæ kÃmavitakkaæ adhivÃseti nappajahati na vinodeti na byantÅkaroti na anabhÃvaæ gameti. Uppannaæ byÃpÃdavitakkaæ adhivÃseti nappajahati na vinodeti na byantÅkaroti na anabhÃvaæ gameti. Uppannaæ vihiæsÃvitakkaæ adhivÃseti nappajahati na vinodeti na byantÅkaroti, na anabhÃvaæ gameti. UppannÆppanne pÃpake akusale dhamme adhivÃseti nappajahati na vinodeti na byantÅkaroti na anabhÃvaæ gameti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na ÃsÃÂikaæ sÃÂetà hoti. 4. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na vaïaæ paÂicchÃdetà hoti: idha bhikkhave bhikkhu cakkhunà rÆpaæ disvà nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ, 'yatvÃdhikaraïametaæ cakkhundriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpakà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na paÂipajjati, na rakkhati cakkhundriyaæ, cakkhundriye na saævaraæ Ãpajjati. Sotena saddaæ sutvà nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ, 'yatvÃdhikaraïametaæ sotindriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpanà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na paÂipajjati, na rakkhati sotindriyaæ, sotindriye na saævaraæ Ãpajjati. GhÃnena gandhaæ ghÃyitvà nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ, 'yatvÃdhikaraïametaæ ghÃnindriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpanà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na paÂipajjati, na rakkhati ghÃnindriyaæ, ghÃnindriye saævaraæ Ãpajjati. JivhÃya rasaæ sÃyitvà nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ, 'yatvÃdhikaraïametaæ1 jivhindriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpanà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na paÂipajjati, na rakkhati jivhindriyaæ, jivhindriye na saævaraæ Ãpajjati. KÃyena phoÂÂhabbaæ phusitvà nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ, 'yatvÃdhikaraïametaæ1 kÃyendriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpanà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na paÂipajjati, na rakkhati kÃyindriyaæ, kÃyindriye na saævaraæ Ãpajjati. ManasÃdhammaæ vi¤¤Ãya nimittaggÃhÅ hoti anubya¤janaggÃhÅ, yatvÃdhikaraïametaæ manindriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhà domanassà pÃpakà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na paÂipajjati, na rakkhati, manindriyaæ manindriye saævaraæ nÃpajjati. Evaæ bhikkhave bhikkhu na vaïaæ paÂicchÃdetà hoti. 5. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na dhÆmaæ kattà hoti: idha bhikkhave bhikkhu na yathÃsutaæ yathÃpariyantaæ dhammaæ vitthÃrena paresaæ desetà hoti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na dhÆmaæ kattà hoti. 6. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na titthaæ jÃnÃti: idha bhikkhave bhikkhu ye te bhikkhÆ bahussutà ÃgatÃgamà dhammadharà vinayadharà mÃtikÃdharÃ, te kÃlena kÃlaæ upasaækamitvà na paripucchati, na paripa¤hati, 'idaæ bhante kathaæ, imassa ko atthoti? Tassa te Ãyasmanto avivaÂa¤ceva na vivaranti, anuttÃnÅkata¤ca na uttÃnÅkaronti. Anekavivihitetasu ca kaÇkhÃÂhÃnÅyesu dhammesu kaÇkhaæ na paÂivinodenti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na titthaæ jÃnÃti. 7. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na pÅtaæ jÃnÃti: idha bhikkhave bhikkhu tathÃgatappavedite dhammavinaye desiyamÃne na labhati atthavedaæ, na labhati dhammavedaæ, na labhati dhammÆpasaæhitaæ pÃmujjaæ. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na pÅtaæ jÃnÃti. 8. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na vÅthiæ jÃnÃti: idha bhikkhave bhikkhu ariyaæ aÂÂhaÇgikaæ maggaæ yathÃbhÆtaæ nappajÃnÃti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na vÅthiæ jÃnÃti. 9. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu na gocarakusalo hoti: idha bhikkhave bhikkhu cattÃro satipaÂÂhÃne yathÃbhÆtaæ nappajÃnÃti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na gocarakusalo hoti. 10. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu anavasesadohÅ hoti: idha bhikkhave bhikkhuæ saddhà gahapatikà abhihaÂÂhuæ pavÃrenti cÅvarapiï¬apÃtasenÃsanagilÃnapaccayabhesajjaparikkhÃrena. Tatra bhikkhu mattaæ na jÃnÃti paÂiggahanÃya, evaæ kho bhikkhave bhikkhu anavasesadohÅ hoti. 11. Katha¤ca bhikkhave bhikkhu ye te bhikkhu therà ratta¤¤Æ cirapabbajità saÇgha pitaro saÇghaparinÃyakÃ, te na atireka pÆjÃya pÆjetà hoti. Idha bhikkhave bhikkhu ye te bhikkhu therà ratta¤¤Æ cirapabbajità saÇghapitaro saÇghaparinÃyakÃ, tesu na mettaæ kÃyakammaæ paccupaÂÂhÃpeti ÃvÅ ceva raho ca. Na mettaæ vacÅkammaæ paccupaÂÂhÃpeti ÃvÅ ceva raho ca. Na mettaæ manokammaæ pacacupaÂÂhÃpeti ÃvÅceva raho ca. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu ye te bhikkhÆ therà ratta¤¤Æ cirapabbajità saÇghapitaro saÇghaparinÃyakÃ, te na atireka pÆjÃya pÆjetà hoti. Imehi kho bhikkhave ekÃdasahi dhammehi samannÃgato bhikkhu abhabbo dhammesu paÂinissaggÃnupassÅ viharituæ. 11. 3. 97144 Cakkhuvi¤¤Ãïe pe sotavi¤¤Ãïe pe ghÃnavi¤¤Ãïe pejivhÃvi¤¤Ãïe pe kÃyavi¤¤Ãïe pe manovi¤¤Ãïe pe 11. 3. 145192 Cakkhusamphasse pe sotasamphasse pe ghÃïasamphasse pe jivhÃsamphasse pe kÃyasamphasse pe manosamphasse pe 11. 3. 193240 CakkhusamphassajÃya vedanÃya pe sotasamphassajÃya vedanÃya pe ghÃïasamphassajÃya vedanÃya pe jivhÃsamphassajÃya vedanÃya pe kÃyasamphassajÃya vedanÃya pemanosamphassajÃya vedanÃya pe 11. 3. 241288 RÆpasa¤¤Ãya pe saddasa¤¤Ãya pe gandhasa¤¤Ãya pe rasasa¤¤Ãya pe phoÂÂhabba [PTS Page 360] [\q 360/] sa¤¤Ãya pe dhammasa¤¤Ãya pe 11. 3. 289 336 RÆpasa¤cetanÃya pe saddasa¤cetanÃya pe gandhasa¤cetanÃya pe rasasa¤cetanÃya pephoÂÂhabbasa¤cetanÃya pe dhammasa¤cetanÃya pe 11. 3. 337 384 RÆpataïhÃya pe saddataïhÃya pe gandha taïhÃya pe rasataïhÃya pe phoÂÂhabba taïhÃya pe dhammataïhÃya pe 11. 3. 285432 RÆpavitakke pe saddavitakke pe gandhavitakke pe rasavitakke pe phoÂÂhabbavitakke pe dhammavitakke pe 678 11. 3. 433480 RÆpavicÃre pe saddavicÃrepe gandhavicÃre perasavicÃrepe phoÂÂhabbavicÃre pe dhammavicÃre pe aniccÃnupassÅ viharituæ pe dukkhÃnupassÅ viharituæ pe anattÃnupassÅ viharaÅtuæ pe khayÃnupassÅ viharituæ pe vayÃnupassÅ viharituæ pe virÃgÃnupassÅ viharituæ pe nirodhÃnupassÅ viharituæ pe paÂinissaggÃnupassÅ viharitunti. 11. 3. 481 960 EkÃdasahi bhikkhave aÇgehi samannÃgato gopÃlako bhabbo gogaïaæ pariharituæ, phÃtikattuæ. Katamehi ekÃdasahi: idha bhikkhave gopÃlako rÆpa¤¤Æ hoti pe Evameva kho bhikkhave ekÃdasahi dhammehi samannÃgato bhikkhu bhabbo cakkhusmiæ aniccÃnupassÅ viharituæ pe paÂinissaggÃnupassÅ viharitunti. SÃma¤¤avaggo tatiyo. [BJT Page 682. [\x 682/] ] RÃgÃdipeyyÃlo 11. 4. 1 RÃgassa bhikkhave abhi¤¤Ãya ekÃdasadhammà bhÃvetabbÃ. Katame ekÃdasa: paÂhamaæ jhÃïaæ, dutiyaæ jhÃïaæ, tatiyaæ jhÃïaæ, catutthaæ jhÃïaæ, mettÃcetovimutti, karuïÃcetovimutti, muditÃcetovimutti upekkhÃcetovimutti, ÃkÃsÃna¤cÃyatanaæ, vi¤¤Ãïa¤cÃyatanaæ Ãki¤ca¤¤Ãyatanaæ, rÃgassa bhikkhave abhi¤¤Ãya ime ekÃdasadhammà bhÃvetabbÃti. 11. 4. 210 RÃgassa bhikkhave pari¤¤Ãya pe parikkhayÃya pe pahÃnÃya pe khayÃya pe vayÃya pe virÃgÃya pe nirodhÃya pe cÃgÃya pe paÂinissaggÃya ime ekÃdasadhammà bhÃvetabbÃti. [PTS Page 361] [\q 361/] 11. 4. 11170 Dosassa pe mohassa pe kodhassa pe upanÃhassa pe makkhassa pepalÃsassa pe issÃya pe macchariyassa pe mÃyÃya pe sÃÂheyyassa pe thambhassa pesÃrambhassa pe mÃnassa pe atimÃnassa pe madassa pepamÃssa abhi¤¤Ãya pe pari¤¤Ãya pe parikkhayÃya pepahÃnÃnÃya pe khayÃya pe vayÃya pe virÃgÃya pe nirodhÃya pecÃgÃya pe paÂinissaggÃya ime ekÃdasadhammà bhÃvetabbÃti. Idamavoca bhagavÃ. Attamanà te bhikkhu bhagavato bhÃsitaæ abhinandunti. RÃgÃdipeyyÃlo niÂÂhito. Nava suttasahassÃni bhÅyo pa¤casatÃni ca, Sattapa¤¤ÃsasuttÃni 1 aÇguttarasamÃyutÃti. EkÃdasanipÃto niÂÂhito. AÇguttaranikÃyo samatto. 1. Sattapa¤¤Ãsasuttà machasaæ. *****************************************