Anguttara-Nikaya of the Sutta-Pitaka, Part V: Dasakanipata, Ekadasakanipata Based on the edition by E. Hardy, London : Pali Text Society 1900 (reprinted 1958). Input by the Dhammakaya Foundation, Thailand, 1989-1996 [GRETIL-Version vom 8.9.2014] NOTICE This file is (C) Copyright the Pali Text Society and the Dhammakaya Foundation, 2015. This work is licensed under a Creative Commons Attribution-ShareAlike 4.0 International License. These files are provided by courtesy of the Pali Text Society for scholarly purposes only. In principle they represent a digital edition (without revision or correction) of the printed editions of the complete set of Pali canonical texts published by the PTS. While they have been subject to a process of checking, it should not be assumed that there is no divergence from the printed editions and it is strongly recommended that they are checked against the printed editions before quoting. PLAIN TEXT VERSION (In order to fascilitate word search, all annotations have been remove, and the line breaks of the printed edition have been converted into floating text.) #<...># = BOLD %<...>% = ITALICS \<...>\ = REDLINE ___________________________________________________________________ THIS TEXT FILE IS FOR REFERENCE PURPOSES ONLY! COPYRIGHT AND TERMS OF USAGE AS FOR SOURCE FILE. Text converted to Ronald E. Emmerick's encoding for WordPerfect 5.1 DOS and related utility programmes BHELA, CARAKA etc. (DOS versions): description character =ASCII long a à 195 long A ù 249 long i Å 197 long I ý 253 long u Æ 198 long U ô 244 vocalic r ­ 173 vocalic R ã 227 long vocalic r Ì 204 vocalic l Ê 202 long vocalic l Ë 203 velar n Ç 199 velar N § 167 palatal n ¤ 164 palatal N ¥ 165 retroflex t  194 retroflex T è 232 retroflex d ¬ 172 retroflex D Ö 214 retroflex n ï 239 retroflex N × 215 palatal s Ó 211 palatal S Á 193 retroflex s « 171 retroflex S å 229 anusvara æ 230 capital anusvara õ 245 visarga ÷ 247 capital visarga ê 234 Other characters of the REE encoding table are not included. Unless indicated otherwise, accents have been dropped in order to facilitate word search. For a comprehensive list of REE and other GRETIL encodings and formats see: http://gretil.sub.uni-goettingen.de/gretil/gretdiac.pdf and http://gretil.sub.uni-goettingen.de/gretil/gretdias.pdf For further information see: http://gretil.sub.uni-goettingen.de/gretil.htm ___________________________________________________________________ AÇguttara-NikÃya Vol. V #<[page 001]># %< 1>% A§GUTTARA-NIKùYA. DASAKA-NIPùTA. Namo Tassa Bhagavato Arahato SammÃsam- buddhassa. I. 1. Evam me sutaæ. Ekaæ samayaæ Bhagavà SÃvatthiyaæ viharati Jetavane AnÃthapiï¬ikassa ÃrÃme. Atha kho Ãyasmà ùnando yena Bhagavà ten' upasaÇkami, upasaÇkamitvà Bhagavantaæ abhivÃdetvà ekamantaæ nisÅdi. Ekamantaæ nisinno kho Ãyasmà ùnando Bhagavantaæ etad avoca `kimatthiyÃni bhante kusalÃni sÅlÃni kimÃnisaæsÃnÅ' ti? `AvippaÂisÃratthÃni kho ùnanda kusalÃni sÅlÃni avippaÂisÃrÃnisaæsÃnÅ' ti. `AvippaÂisÃro pana bhante kimatthiyo kimÃnisaæso' ti? `AvippaÂisÃro kho ùnanda pÃmujjattho pÃmujjÃnisaæso' ti. `PÃmujjaæ pana bhante kimatthiyaæ kimÃnisaæsan' ti? `PÃmujjaæ kho ùnanda pÅtatthaæ pÅtÃnisaæsan' ti. `PÅti pana bhante kimatthiyà kimÃnisaæsÃ' ti? `PÅti kho ùnanda passaddhatthà passaddhÃnisaæsÃ' ti. `Passaddhi pana bhante kimatthiyà kimÃnisaæsÃ' ti? `Passaddhi kho ùnanda sukhatthà sukhÃnisaæsÃ' ti. `Sukhaæ pana bhante kimatthiyaæ kimÃnisaæsan' ti? `Sukhaæ kho ùnanda samÃdhatthaæ samÃdhÃnisaæsan' ti. #<[page 002]># %<2 AÇguttara-NikÃya. I. 1-II. 1>% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ `SamÃdhi pana bhante kimatthiyo kimÃnisaæso' ti? `SamÃdhi kho ùnanda yathÃbhÆta¤Ãïadassanattho yathÃbhÆta¤ÃïadassanÃnisaæso' ti. `YathÃbhÆta¤Ãïadassanaæ pana bhante kimatthiyaæ kimÃnisaæsan' ti? `YathÃbhÆta¤Ãïadassanaæ kho ùnanda nibbidÃvirÃgatthaæ nibbidÃvirÃgÃnisaæsan' ti. NibbidÃvirÃgo pana bhante kimatthiyo kimÃnisaæso' ti? `NibbidÃvirÃgo kho ùnanda vimutti¤Ãïadassanattho vimutti¤ÃïadassanÃnisaæso' ti. 2. Iti kho ùnanda kusalÃni sÅlÃni avippaÂisÃratthÃni avippaÂisÃrÃnisaæsÃni, avippaÂisÃro pÃmujjattho pÃmujjÃnisaæso, pÃmujjaæ pÅtatthaæ pÅtÃnisaæsaæ, pÅti passaddhatthà passaddhÃnisaæsÃ, passaddhi sukhatthà sukhÃnisaæsÃ, sukhaæ samÃdhatthaæ samÃdhÃnisaæsaæ, samÃdhi yathÃbhÆta¤Ãïadassanattho yathÃbhÆta¤ÃïadassanÃnisaæso, yathÃbhÆta¤Ãïadassanaæ nibbidÃvirÃgatthaæ nibbidÃvirÃgÃnisaæsaæ, nibbidÃvirÃgo vimutti¤Ãïadassanattho vimutti¤ÃïadassanÃnisaæso. Iti kho ùnanda kusalÃni sÅlÃni anupubbena aggÃya parentÅ ti. II. 1. SÅlavato bhikkhave sÅlasampannassa na cetanÃya karaïÅyaæ `avippaÂisÃro me uppajjatÆ' ti. Dhammatà esà bhikkhave, yaæ sÅlavato sÅlasampannassa avippaÂisÃro uppajjati. AvippaÂisÃrissa bhikkhave na cetanÃya karaïÅyaæ `pÃmujjaæ me uppajjatÆ' ti. Dhammatà esà bhikkhave, yaæ avippaÂisÃrissa pÃmujjaæ uppajjati. Pamuditassa bhikkhave na cetanÃya karaïÅyaæ `pÅti me uppajjatÆ' ti. Dhammatà esà bhikkhave, yaæ pamuditassa pÅti uppajjati. #<[page 003]># %% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ PÅtimanassa bhikkhave na cetanÃya karaïÅyaæ `kÃyo me passambhatÆ' ti. Dhammatà esà bhikkhave, yaæ pÅtimanassa kÃyo passambhati. PassaddhakÃyassa bhikkhave na cetanÃya karaïÅyaæ `sukhaæ vediyÃmÅ' ti. Dhammatà esà bhikkhave, yaæ passaddhakÃyo sukhaæ vediyati. Sukhino bhikkhave na cetanÃya karaïÅyaæ `cittaæ me samÃdhiyatÆ' ti. Dhammatà esà bhikkhave, yaæ sukhino cittaæ samÃdhiyati. SamÃhitassa bhikkhave na cetanÃya karaïÅyaæ `yathÃbhÆtaæ jÃnÃmi passÃmÅ' ti. Dhammatà esà bhikkhave, yaæ samÃhito yathÃbhÆtaæ jÃnÃti passati. YathÃbhÆtaæ bhikkhave jÃnato passato na cetanÃya karaïÅyaæ `nibbindÃmi virajjÃmÅ' ti. Dhammatà esà bhikkhave, yaæ yathÃbhÆtaæ jÃnaæ passaæ nibbindati virajjati. Nibbindassa bhikkhave virattassa na cetanÃya karaïÅyaæ `vimutti¤Ãïadassanaæ sacchikaromÅ' ti. Dhammatà esà bhikkhave, yaæ nibbindo viratto vimutti¤Ãïadassanaæ sacchikaroti. 2. Iti kho bhikkhave nibbidÃvirÃgo vimutti¤Ãïadassanattho vimutti¤ÃïadassanÃnisaæso, yathÃbhÆta¤Ãïadassanaæ nibbidÃvirÃgatthaæ nibbidÃvirÃgÃnisaæsaæ, samÃdhi yathÃbhÆta¤Ãïadassanattho yathÃbhÆta¤ÃïadassanÃnisaæso, sukhaæ samÃdhatthaæ samÃdhÃnisaæsaæ, passaddhi sukhatthà sukhÃnisaæsÃ, pÅti passaddhatthà passaddhÃnisaæsÃ, pÃmujjaæ pÅtatthaæ pÅtÃnisaæsaæ, avippaÂisÃro pÃmujjattho pÃmujjÃnisaæso, kusalÃni sÅlÃni avippaÂisÃratthÃni avippaÂisÃrÃnisaæsÃni. Iti kho bhikkhave dhammà 'va dhamme abhisandenti, #<[page 004]># %<4 AÇguttara-NikÃya. II.2-III.2>% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ dhammà 'va dhamme paripÆrenti apÃrà pÃraæ gamanÃyà ti. III. 1. DussÅlassa bhikkhave sÅlavipannassa hatupaniso hoti avippaÂisÃro, avippaÂisÃre asati avippaÂisÃravipannassa hatupanisaæ hoti pÃmujjaæ, pÃmujje asati pÃmujjavipannassa hatupanisà hoti pÅti, pÅtiyà asati pÅtivipannassa hatupanisà hoti passaddhi, passaddhiyà asati passaddhivipannassa hatupanisaæ hoti sukhaæ, sukhe asati sukhavipannassa hatupaniso hoti sammÃsamÃdhi, sammÃsamÃdhimhi asati sammÃsamÃdhivipannassa hatupanisaæ hoti yathÃbhÆta¤Ãïadassanaæ, yathÃbhÆta¤Ãïadassane asati yathÃbhÆta¤Ãïadassanavipannassa hatupaniso hoti nibbidÃvirÃgo, nibbidÃvirÃge asati nibbidÃvirÃgavipannassa hatupanisaæ hoti vimutti¤Ãïadassanaæ. Seyyathà pi bhikkhave rukkho sÃkhÃpalÃsavipanno, tassa papaÂikà pi na pÃripÆriæ gacchati, taco pi pheggu pi sÃro pi na pÃripÆriæ gacchati, evam eva kho bhikkhave dussÅlassa sÅlavipannassa hatupaniso hoti avippaÂisÃro, avippaÂisÃre asati avippaÂisÃravipannassa hatupanisaæ hoti . . . pe . . . vimutti¤Ãïadassanaæ. 2. SÅlavato bhikkhave sÅlasampannassa upanisasampanno hoti avippaÂisÃro, avippaÂisÃre sati avippaÂisÃrasampannassa upanisasampannaæ hoti pÃmujjaæ, pÃmujje sati pÃmujjasampannassa upanisasampannà hoti pÅti, pÅtiyà sati pÅtisampannassa upanisasampannà hoti passaddhi, passaddhiyà sati passaddhisampannassa upanisasampannaæ hoti sukhaæ, sukhe sati sukhasampannassa upanisasampanno hoti sammÃsamÃdhi, #<[page 005]># %% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ sammÃsamÃdhimhi sati sammÃsamÃdhisampannassa upanisasampannaæ hoti yathÃbhÆta¤Ãïadassanaæ, yathÃbhÆta¤Ãïadassane sati yathÃbhÆta¤Ãïadassanasampannassa upanisampanno hoti nibbidÃvirÃgo, nibbidÃvirÃge sati nibbidÃvirÃgasampannassa upanisasampannaæ hoti vimutti¤Ãïadassanaæ. Seyyathà pi bhikkhave rukkho sÃkhÃpalÃsasampanno, tassa papaÂikà pi pÃripÆriæ gacchati, taco pi pheggu pi sÃro pi pÃripÆriæ gacchati, evam eva kho bhikkhave sÅlavato sÅlasampannassa upanisasampanno hoti avippaÂisÃro, avippaÂisÃre sati avippaÂisÃrasampannassa upanisasampannaæ hoti . . . pe . . . vimutti¤Ãïadassanan ti. IV. 1. Tatra kho Ãyasmà SÃriputto bhikkhÆ Ãmantesi:-- DussÅlassa Ãvuso sÅlavipannassa hatupaniso hoti avippaÂisÃro, avippaÂisÃre asati avippaÂisÃravipannassa hatupanisaæ hoti . . . pe . . . vimutti¤Ãïadassanaæ. Seyyathà pi Ãvuso rukkho sÃkhÃpalÃsavipanno, tassa papaÂikà pi na pÃripÆriæ gacchati, taco pi pheggu pi sÃro pi na pÃripÆriæ gacchati, evam eva kho Ãvuso dussÅlassa sÅlavipannassa hatupaniso hoti avippaÂisÃro, avippaÂisÃre asati avippaÂisÃravipannassa hatupanisaæ hoti . . . pe . . . vimutti¤Ãïadassanaæ. 2. SÅlavato Ãvuso sÅlasampannassa upanisasampanno hoti avippaÂisÃro, avippaÂisÃre sati avippaÂisÃrasampannassa upanisasampannaæ hoti . . . pe . . . vimutti¤Ãïadassanaæ. Seyyathà pi Ãvuso rukkho sÃkhÃpalÃsasampanno, tassa papaÂikà pi pÃripÆriæ gacchati, taco pi pheggu pi sÃro pi pÃripÆriæ gacchati, evam eva kho Ãvuso sÅlavato sÅlasampannassa upanisasampanno hoti avippaÂisÃro, avippaÂisÃre sati avippaÂisÃrasampannassa upanisasampannaæ hoti . . . pe . . . vimutti¤Ãïadassanan ti. #<[page 006]># %<6 AÇguttara-NikÃya. V. 1-2>% V. 1. Tatra kho Ãyasmà ùnando bhikkhÆ Ãmantesi:-- DussÅlassa Ãvuso sÅlavipannassa hatupaniso hoti avippaÂisÃro, avippaÂisÃre asati avippaÂisÃravipannassa hatupanisaæ hoti pÃmujjaæ, pÃmujje asati pÃmujjavipannassa hatupanisà hoti pÅti, pÅtiyà asati pÅtivipannassa hatupanisà hoti passaddhi, passaddhiyà asati passaddhivipannassa hatupanisaæ hoti sukhaæ, sukhe asati sukhavipannassa hatupaniso hoti sammÃsamÃdhi, sammÃsamÃdhimhi asati sammÃsamÃdhivipannassa hatupanisaæ hoti yathÃbhÆta¤Ãïadassanaæ, yathÃbhÆta¤Ãïadassane asati yathÃbhÆta¤Ãïadassanavipannassa hatupaniso hoti nibbidÃvirÃgo, nibbidÃvirÃge asati nibbidÃvirÃgavipannassa hatupanisaæ hoti vimutti¤Ãïadassanaæ. Seyyathà pi Ãvuso rukkho sÃkhÃpalÃsavipanno, tassa papaÂikà pi na pÃripÆriæ gacchati, taco pi pheggu pi sÃro pi na pÃripÆriæ gacchati, evam eva kho Ãvuso dussÅlassa sÅlavipannassa hatupaniso hoti avippaÂisÃro, avippaÂisÃre asati avippaÂisÃravipannassa hatupanisaæ hoti . . . pe . . . vimutti¤Ãïadassanaæ. 2. SÅlavato Ãvuso sÅlasampannassa upanisasampanno hoti avippaÂisÃro, avippaÂisÃre sati avippaÂisÃrasampannassa upanisasampannaæ hoti pÃmujjaæ, pÃmujje sati pÃmujjasampannassa upanisasampannà hoti pÅti, pÅtiyà sati pÅtisampannassa upanisasampannà hoti passaddhi, passaddhiyà sati passaddhisampannassa upanisasampannaæ hoti sukhaæ, sukhe sati sukhasampannassa upanisasampanno hoti sammÃsamÃdhi, sammÃsamÃdhimhi sati sammÃsamÃdhisampannassa upanisasampannaæ hoti yathÃbhÆta¤Ãïadassanaæ, yathÃbhÆta¤Ãïadassane sati yathÃbhÆta¤Ãïadassanasampannassa upanisasampanno hoti nibbidÃvirÃgo, nibbidÃvirÃge sati nibbidÃvirÃgasampannassa upanisasampannaæ hoti vimutti¤Ãïadassanaæ. Seyyathà pi Ãvuso rukkho sÃkhÃpalÃsasampanno, #<[page 007]># %% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ tassa papaÂikà pi pÃripÆriæ gacchati, taco pi pheggu pi sÃro pi pÃripÆriæ gacchati, evam eva kho Ãvuso sÅlavato sÅlasampannassa upanisasampanno hoti avippaÂisÃro, avippaÂisÃre sati avippaÂisÃrasampannassa upanisasampannaæ hoti . . . pe . . . vimutti¤Ãïadassanan ti. VI. 1. Atha kho Ãyasmà ùnando yena Bhagavà ten' upasaÇkami, upasaÇkamitvà Bhagavantaæ abhivÃdetvà ekamantaæ nisÅdi. Ekamantaæ nisinno kho Ãyasmà ùnando Bhagavantaæ etad avoca `siyà nu kho bhante bhikkhuno tathÃrÆpo samÃdhipaÂilÃbho, yathà neva paÂhaviyaæ paÂhavisa¤¤Å assa, na Ãpasmiæ Ãposa¤¤Å assa, na tejasmiæ tejosa¤¤Å assa, na vÃyasmiæ vÃyosa¤¤Å assa, na ÃkÃsÃna¤cÃyatane ÃkÃsÃna¤cÃyatanasa¤¤Å assa, na vi¤¤Ãïa¤cÃyatane vi¤¤Ãïa¤cÃyatanasa¤¤Å assa, na Ãki¤ca¤¤Ãyatane Ãki¤ca¤¤Ãyatanasa¤¤Å assa, na nevasa¤¤ÃnÃsa¤¤Ãyatane nevasa¤¤ÃnÃsa¤¤Ãyatanasa¤¤Å assa, na idhaloke idhalokasa¤¤Å assa, na paraloke paralokasa¤¤Å assa, sa¤¤Å ca pana assÃ' ti? `Siyà ùnanda bhikkhuno tathÃrÆpo samÃdhipaÂilÃbho, yathà neva paÂhaviyaæ paÂhavisa¤¤Å assa, na Ãpasmiæ Ãposa¤¤Å assa, na tejasmiæ tejosa¤¤Å assa, na vÃyasmiæ vÃyosa¤¤Å assa, na ÃkÃsÃna¤cÃyatane ÃkÃsÃna¤cÃyatanasa¤¤Å assa, na vi¤¤Ãïa¤cÃyatane vi¤¤Ãïa¤cÃyatanasa¤¤Å assa, na Ãki¤ca¤¤Ãyatane Ãki¤ca¤¤Ãyatanasa¤¤Å assa, na nevasa¤¤ÃnÃsa¤¤Ãyatane nevasa¤¤ÃnÃsa¤¤Ãyatanasa¤¤Å assa, na idhaloke idhalokasa¤¤Å assa, na paraloke paralokasa¤¤Å assa, sa¤¤Å ca pana assÃ' ti. 2. `YathÃkathaæ pana bhante siyà bhikkhuno tathÃrÆpo samÃdhipaÂilÃbho, yathà neva paÂhaviyaæ paÂhavisa¤¤Å assa, na Ãpasmiæ Ãposa¤¤Å assa, na tejasmiæ tejosa¤¤Å assa, #<[page 008]># %<8 AÇguttara-NikÃya. VI.2-VII.1>% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ na vÃyasmiæ vÃyosa¤¤Å assa, na ÃkÃsÃna¤cÃyatane ÃkÃsÃna¤cÃyatanasa¤¤Å assa, na vi¤¤Ãïa¤cÃyatane vi¤¤Ãïa¤cÃyatanasa¤¤Å assa, na Ãki¤ca¤¤Ãyatane Ãki¤ca¤¤Ãyatanasa¤¤Å assa, na nevasa¤¤ÃnÃsa¤¤Ãyatane nevasa¤¤ÃnÃsa¤¤Ãyatanasa¤¤Å assa, na idhaloke idhalokasa¤¤Å assa, na paraloke paralokasa¤¤Å assa, sa¤¤Å ca pana assÃ' ti? `Idh' ùnanda bhikkhu evaæsa¤¤Å hoti: etaæ santaæ, etaæ païÅtaæ, yad idaæ sabbasaÇkhÃrasamatho sabbÆpadhipaÂinissaggo taïhakkhayo virÃgo nirodho nibbÃnan ti. Evaæ kho ùnanda siyà bhikkhuno yathÃrÆpo samÃdhipaÂilÃbho, yathà neva paÂhaviyaæ paÂhavisa¤¤Å assa, na Ãpasmiæ Ãposa¤¤Å assa, na tejasmiæ tejosa¤¤Å assa, na vÃyasmiæ vÃyosa¤¤Å assa, na ÃkÃsÃna¤cÃyatane ÃkÃsÃna¤cÃyatanasa¤¤Å assa, na vi¤¤Ãïa¤cÃyatane vi¤¤Ãïa¤cÃyatanasa¤¤Å assa, na Ãki¤ca¤¤Ãyatane Ãki¤ca¤¤Ãyatanasa¤¤Å assa, na nevasa¤¤ÃnÃsa¤¤Ãyatane nevasa¤¤ÃnÃsa¤¤Ãyatanasa¤¤Å assa, na idhaloke idhalokasa¤¤Å assa, na paraloke paralokasa¤¤Å assa, sa¤¤Å ca pana assÃ' ti. VII. 1. Atha kho Ãyasmà ùnando yenÃyasmà SÃriputto ten' upasaÇkami, upasaÇkamitvà Ãyasmatà SÃriputtena saddhiæ sammodi, sammodanÅyaæ kathaæ sÃrÃïÅyaæ vÅtisÃretvà ekamantaæ nisÅdi. Ekamantaæ nisinno kho Ãyasmà ùnando Ãyasmantaæ SÃriputtaæ etad avoca `siyà nu kho Ãvuso SÃriputta bhikkhuno tathÃrÆpo samÃdhipaÂilÃbho, yathà neva paÂhaviyaæ paÂhavisa¤¤Å assa, na Ãpasmiæ Ãposa¤¤Å assa, na tejasmiæ tejosa¤¤Å assa, na vÃyasmiæ vÃyosa¤¤Å assa, na ÃkÃsÃna¤cÃyatane ÃkÃsÃna¤cÃyatanasa¤¤Å assa, #<[page 009]># %% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ na vi¤¤Ãïa¤cÃyatane vi¤¤Ãïa¤cÃyatanasa¤¤Å assa, na Ãki¤ca¤¤Ãyatane Ãki¤ca¤¤Ãyatanasa¤¤Å assa, na nevasa¤¤ÃnÃsa¤¤Ãyatane nevasa¤¤ÃnÃsa¤¤Ãyatanasa¤¤Å assa, na idhaloke idhalokasa¤¤Å assa, na paraloke paralokasa¤¤Å assa, sa¤¤Å ca pana assÃ' ti? `Siyà Ãvuso ùnanda bhikkhuno tathÃrÆpo samÃdhipaÂilÃbho, yathà neva paÂhaviyaæ paÂhavisa¤¤Å assa . . . pe . . . na paraloke paralokasa¤¤Å assa, sa¤¤Å ca pana assÃ' ti. 2. `YathÃkathaæ panÃvuso SÃriputta siyà bhikkhuno tathÃrÆpo samÃdhipaÂilÃbho, yathà neva paÂhaviyaæ paÂhavisa¤¤Å assa . . . pe . . . na paraloke paralokasa¤¤Å assa, sa¤¤Å ca pana assÃ' ti? `Ekam idÃhaæ Ãvuso ùnanda samayaæ idh' eva SÃvatthiyaæ viharÃmi Andhavanasmiæ, tatthÃhaæ tathÃrÆpaæ samÃdhiæ samÃpajjiæ, yathà neva paÂhaviyaæ paÂhavisa¤¤Å ahosiæ, na Ãpasmiæ Ãposa¤¤Å ahosiæ, na tejasmiæ tejosa¤¤Å ahosiæ, na vÃyasmiæ vÃyosa¤¤Å ahosiæ, na ÃkÃsÃna¤cÃyatane ÃkÃsÃna¤cÃyatanasa¤¤Å ahosiæ, na vi¤¤Ãïa¤cÃyatane vi¤¤Ãïa¤cÃyatanasa¤¤Å ahosiæ, na Ãki¤ca¤¤Ãyatane Ãki¤ca¤¤Ãyatanasa¤¤Å ahosiæ, na nevasa¤¤ÃnÃsa¤¤Ãyatane nevasa¤¤ÃnÃsa¤¤Ãyatanasa¤¤Å ahosiæ, na idhaloke idhalokasa¤¤Å ahosiæ, na paraloke paralokasa¤¤Å ahosiæ, sa¤¤Å ca pana ahosin' ti. 3. `Kiæsa¤¤Å panÃyasmà SÃriputto tasmiæ samaye ahosÅ' ti? `Bhavanirodho nibbÃnaæ, bhavanirodho nibbÃnan ti kho me Ãvuso a¤¤Ã 'va sa¤¤Ã uppajjati, a¤¤Ã 'va sa¤¤Ã nirujjhati. Seyyathà pi Ãvuso sakalikaggissa jhÃyamÃnassa a¤¤Ã 'va acci uppajjati, a¤¤Ã 'va acci nirujjhati, evam eva kho me Ãvuso bhavanirodho nibbÃnaæ, bhavanirodho nibbÃnan ti a¤¤Ã 'va sa¤¤Ã uppajjati, #<[page 010]># %<10 AÇguttara-NikÃya. VII.3-VIII.2>% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ a¤¤Ã 'va sa¤¤Ã nirujjhati, bhavanirodho nibbÃnaæ-sa¤¤Å ca panÃhaæ Ãvuso tasmiæ samaye ahosin' ti. VIII. 1. Saddho ca bhikkhave bhikkhu hoti no ca sÅlavÃ. Evaæ so ten' aÇgena aparipÆro hoti. Tena taæ aÇgaæ paripÆretabbaæ `kintÃhaæ saddho ca assaæ sÅlavà cÃ' ti. Yato ca kho bhikkhave bhikkhu saddho ca hoti sÅlavà ca, evaæ so ten' aÇgena paripÆro hoti. 2. Saddho ca bhikkhave bhikkhu hoti sÅlavà ca no ca bahussuto . . . pe . . . bahussuto ca no ca dhammakathiko, dhammakathiko ca no ca parisÃvacaro, parisÃvacaro ca no ca visÃrado parisÃya dhammaæ deseti, visÃrado ca parisÃya dhammaæ deseti no ca vinayadharo, vinayadharo ca no ca Ãra¤¤ako pantasenÃsano, Ãra¤¤ako ca pantasenÃsano no ca catunnaæ jhÃnÃnaæ abhicetasikÃnaæ diÂÂhadhammasukhavihÃrÃnaæ nikÃmalÃbhÅ hoti akicchalÃbhÅ akasiralÃbhÅ, catunna¤ ca jhÃnÃnaæ abhicetasikÃnaæ diÂÂhadhammasukhavihÃrÃnaæ nikÃmalÃbhÅ hoti akicchalÃbhÅ akasiralÃbhÅ no ca ÃsavÃnaæ khayà anÃsavaæ cetovimuttiæ pa¤¤Ãvimuttiæ diÂÂh' eva dhamme sayaæ abhi¤¤Ã sacchikatvà upasampajja viharati. Evaæ so ten' aÇgena aparipÆro hoti. Tena taæ aÇgaæ paripÆretabbaæ `kintÃhaæ saddho ca assaæ sÅlavà ca bahussuto ca dhammakathiko ca parisÃvacaro ca visÃrado ca parisÃya dhammaæ deseyyaæ vinayadharo ca Ãra¤¤ako ca pantasenÃsano catunna¤ ca jhÃnÃnaæ abhicetasikÃnaæ diÂÂhadhammasukhavihÃrÃnaæ nikÃmalÃbhÅ assaæ akicchalÃbhÅ akasiralÃbhÅ ÃsavÃna¤ ca khayà anÃsavaæ cetovimuttiæ pa¤¤Ãvimuttiæ diÂÂh' eva dhamme sayaæ abhi¤¤Ã sacchikatvà upasampajja vihareyyan' ti. #<[page 011]># %% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ Yato ca kho bhikkhave bhikkhu saddho ca hoti sÅlavà ca bahussuto ca dhammakathiko ca parisÃvacaro ca visÃrado ca parisÃya dhammaæ deseti vinayadharo ca Ãra¤¤ako ca pantasenÃsano catunna¤ ca jhÃnÃnaæ abhicetasikÃnaæ diÂÂhadhammasukhavihÃrÃnaæ nikÃmalÃbhÅ hoti akicchalÃbhÅ akasiralÃbhÅ ÃsavÃna¤ ca khayà anÃsavaæ cetovimuttiæ pa¤¤Ãvimuttiæ diÂÂh' eva dhamme sayaæ abhi¤¤Ã sacchikatvà upasampajja viharati, evaæ so ten' aÇgena paripÆro hoti. Imehi kho bhikkhave dasahi dhammehi samannÃgato bhikkhu samantapÃsÃdiko ca hoti sabbÃkÃraparipÆro cà ti. IX. Saddho ca bhikkhave bhikkhu hoti no ca sÅlavà . . . pe . . . sÅlavà ca no ca bahussuto, bahussuto ca no ca dhammakathiko, dhammakathiko ca no ca parisÃvacaro, parisÃvacaro ca no ca visÃrado parisÃya dhammaæ deseti, visÃrado ca parisÃya dhammaæ deseti no ca vinayadharo, vinayadharo ca no ca Ãra¤¤ako pantasenÃsano, Ãra¤¤ako ca pantasenÃsano no ca ye te santà vimokhà atikkamma rÆpe Ãruppà te kÃyena phusitvà viharati, ye te santà vimokhà atikkamma rÆpe Ãruppà te ca kÃyena phusitvà viharati no ca ÃsavÃnaæ khayà anÃsavaæ cetovimuttiæ pa¤¤Ãvimuttiæ diÂÂh' eva dhamme sayaæ abhi¤¤Ã sacchikatvà upasampajja viharati. #<[page 012]># %<12 AÇguttara-NikÃya. IX-X.1>% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ Evaæ so ten' aÇgena aparipÆro hoti. Tena taæ aÇgaæ paripÆretabbaæ `kintÃhaæ saddho ca assaæ sÅlavà ca bahussuto ca dhammakathiko ca parisÃvacaro ca visÃrado ca parisÃya dhammaæ deseyyaæ vinayadharo ca Ãra¤¤ako ca pantasenÃsano ye te santà vimokhà atikkamma rÆpe Ãruppà te ca kÃyena phusitvà vihareyyaæ ÃsavÃna¤ ca khayà anÃsavaæ cetovimuttiæ pa¤¤Ãvimuttiæ diÂÂh' eva dhamme sayaæ abhi¤¤Ã sacchikatvà upasampajja vihareyyan' ti. Yato ca kho bhikkhave bhikkhu saddho ca hoti sÅlavà ca bahussuto ca dhammakathiko ca parisÃvacaro ca visÃrado ca parisÃya dhammaæ deseti vinayadharo ca Ãra¤¤ako ca pantasenÃsano ye te santà vimokhà atikkamma rÆpe Ãruppà te ca kÃyena phusitvà viharati ÃsavÃna¤ ca khayà anÃsavaæ cetovimuttiæ pa¤¤Ãvimuttiæ diÂÂh' eva dhamme sayaæ abhi¤¤Ã sacchikatvà upasampajja viharati, evaæ so ten' aÇgena paripÆro hoti. Imehi kho bhikkhave dasahi dhammehi samannÃgato bhikkhu samantapÃsÃdiko ca hoti sabbÃkÃraparipÆro cà ti. X. 1. Saddho ca bhikkhave bhikkhu hoti no ca sÅlavÃ. Evaæ so ten' aÇgena aparipÆro hoti. Tena taæ aÇgaæ paripÆretabbaæ `kintÃhaæ saddho ca assaæ sÅlavà cà ti. #<[page 013]># %% Yato ca kho bhikkhave bhikkhu saddho ca hoti sÅlavà ca, evaæ so ten' aÇgena paripÆro hoti. 2. Saddho ca bhikkhave bhikkhu hoti sÅlavà ca no ca bahussuto, bahussuto ca no ca dhammakathiko, dhammakathiko ca no ca parisÃvacaro, parisÃvacaro ca no ca visÃrado parisÃya dhammaæ deseti, visÃrado ca parisÃya dhammaæ deseti no ca vinayadharo, vinayadharo ca no ca anekavihitaæ pubbenivÃsaæ anussarati, seyyathÅdaæ ekam pi jÃtiæ dve pi jÃtiyo . . . pe . . . iti sÃkÃraæ sa-uddesaæ anekavihitaæ pubbenivÃsaæ anussarati anekavihita¤ ca pubbenivÃsaæ anussarati, seyyathÅdaæ ekam pi jÃtiæ dve pi jÃtiyo . . . pe . . . iti sÃkÃraæ sa-uddesaæ anekavihitaæ pubbenivÃsaæ anussarati, no ca dibbena cakkhunà visuddhena atikkantamÃnusakena . . . pe . . . yathÃkammÆpage satte pajÃnÃti, dibbena ca cakkhunà visuddhena atikkantamÃnusakena . . . pe . . . yathÃkammÆpage satte pajÃnÃti no ca ÃsavÃnaæ khayà . . . pe . . . sacchikatvà upasampajja viharati. Evaæ so ten' aÇgena aparipÆro hoti. Tena taæ aÇgaæ paripÆretabbaæ `kintÃhaæ saddho ca assaæ sÅlavà ca bahussuto ca dhammakathiko ca parisÃvacaro ca visÃrado ca parisÃya dhammaæ deseyyaæ vinayadharo ca anekavihita¤ ca pubbenivÃsaæ anussareyyaæ, seyyathÅdaæ ekam pi jÃtiæ dve pi jÃtiyo . . . pe . . . iti sÃkÃraæ sa-uddesaæ anekavihitaæ pubbenivÃsaæ anussareyyaæ, dibbena ca cakkhunà visuddhena atikkantamÃnusakena . #<[page 014]># %<14 AÇguttara-NikÃya. X.2>% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ . . pe . . . yathÃkammÆpage satte pajÃneyyaæ ÃsavÃna¤ ca khayà . . . pe . . . sacchikatvà upasampajja vihareyyan' ti. Yato ca kho bhikkhave bhikkhu saddho ca hoti sÅlavà ca bahussuto ca dhammakathiko ca parisÃvacaro ca visÃrado ca parisÃya dhammaæ deseti vinayadharo ca anekavihita¤ ca pubbenivÃsaæ anussarati, seyyathÅdaæ ekam pi jÃtiæ dve pi jÃtiyo . . . pe . . . iti sÃkÃraæ sa-uddesaæ anekavihitaæ pubbenivÃsaæ anussarati, dibbena ca cakkhunà visuddhena atikkantamÃnusakena . . . pe . . . yathÃkammÆpage satte pajÃnÃti ÃsavÃna¤ ca khayà anÃsavaæ cetovimuttiæ pa¤¤Ãvimuttiæ diÂÂh' eva dhamme sayaæ abhi¤¤Ã sacchikatvà upasampajja viharati, evaæ so ten' aÇgena paripÆro hoti. Imehi kho bhikkhave dasahi dhammehi samannÃgato bhikkhu samantapÃsÃdiko ca hoti sabbÃkÃraparipÆro cà ti. ùnisaæsavaggo paÂhamo. Tatr' uddÃnaæ: Kimatthiyaæ cetanà sÅlaæ upanisà ùnanda-pa¤camaæ SamÃdhi SÃriputto ca saddho santena vijjayà ti. #<[page 015]># %% XI. 1. Pa¤caÇgasamannÃgato bhikkhave bhikkhu pa¤caÇgasamannÃgataæ senÃsanaæ sevamÃno bhajamÃno na cirass' eva ÃsavÃnaæ khayà anÃsavaæ cetovimuttiæ pa¤¤Ãvimuttiæ diÂÂh' eva dhamme sayaæ abhi¤¤Ã sacchikatvà upasampajja vihareyya. Katha¤ ca bhikkhave bhikkhu pa¤caÇgasamannÃgato hoti? 2. Idha bhikkhave bhikkhu saddho hoti saddahati TathÃgatassa bodhiæ `iti pi so Bhagavà arahaæ sammÃsambuddho vijjÃcaraïasampanno sugato lokavidÆ anuttaro purisadammasÃrathi Satthà devamanussÃnaæ buddho BhagavÃ' ti, appÃbÃdho hoti appÃtaÇko samavepÃkiniyà gahaïiyà samannÃgato nÃtisÅtÃya nÃccuïhÃya majjhimÃya padhÃnakkhamÃya, asaÂho hoti amÃyÃvÅ yathÃbhÆtaæ attÃnaæ Ãvikattà Satthari và vi¤¤Æsu và sabrahmacÃrÅsu, Ãraddhaviriyo viharati akusalÃnaæ dhammÃnaæ pahÃnÃya kusalÃnaæ dhammÃnaæ upasampadÃya thÃmavà daÊhaparakkamo anikkhittadhuro kusalesu dhammesu, pa¤¤avà hoti udayatthagÃminiyà pa¤¤Ãya samannÃgato ariyÃya nibbedhikÃya sammÃdukkhakkhayagÃminiyÃ. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu pa¤caÇgasamannÃgato hoti. Katha¤ ca bhikkhave senÃsanaæ pa¤caÇgasamannÃgataæ hoti? 3. Idha bhikkhave senÃsanaæ nÃtidÆraæ hoti nÃccÃsannaæ gamanÃgamanasampannaæ, divà appakiïïaæ rattiæ appasaddaæ appanigghosaæ, appa¬aæsamakasavÃtÃtapasiriæsapasamphassaæ, tasmiæ kho pana senÃsane viharantassa appakasiren' eva uppajjanti cÅvarapiï¬apÃtasenÃsanagilÃnapaccayabhesajjaparikkhÃrÃ, tasmiæ kho pana senÃsane therà bhikkhÆ viharanti bahussutà ÃgatÃgamà dhammadharà vinayadharà mÃtikÃdharÃ, #<[page 016]># %<16 AÇguttara-NikÃya. XI. 3-XII. 3>% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ te kÃlena kÃlaæ upasaÇkamitvà paripucchati paripa¤hati `idaæ bhante kathaæ, imassa ko attho' ti? Tassa te Ãyasmanto avivaÂa¤ c' eva vivaranti anuttÃnikata¤ ca uttÃnikaronte anekavihitesu ca kaÇkhÃÂÂhÃniyesu dhammesu kaÇkhaæ paÂivinodenti. Evaæ kho bhikkhave senÃsanaæ pa¤caÇgasamannÃgataæ hoti. Pa¤caÇgasamannÃgato kho bhikkhave bhikkhu pa¤caÇgasamannÃgataæ senÃsanaæ sevamÃno bhajamÃno na cirass' eva ÃsavÃnaæ khayà . . . pe . . . sacchikatvà upasampajja vihareyyà ti. XII. 1. Pa¤caÇgavippahÅno bhikkhave bhikkhu pa¤caÇgasamannÃgato imasmiæ dhammavinaye `kevalÅ vusitavà uttamapuriso' ti vuccati. Katha¤ ca bhikkhave bhikkhu pa¤caÇgavippahÅno hoti? 2. Idha bhikkhave bhikkhuno kÃmacchando pahÅno hoti, vyÃpÃdo pahÅno hoti, thÅnamiddhaæ pahÅnaæ hoti, uddhaccakukkuccaæ pahÅnaæ hoti, vicikicchà pahÅnà hoti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu pa¤caÇgavippahÅno hoti. Katha¤ ca bhikkhave bhikkhu pa¤caÇgasamannÃgato hoti? 3. Idha bhikkhave bhikkhu asekhena sÅlakkhandhena samannÃgato hoti, asekhena samÃdhikkhandhena samannÃgato hoti, asekhena pa¤¤Ãkkhandhena samannÃgato hoti, asekhena vimuttikkhandhena samannÃgato hoti, asekhena vimutti¤Ãïadassanakkhandhena samannÃgato hoti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu pa¤caÇgasamannÃgato hoti. Pa¤caÇgavippahÅno kho bhikkhave bhikkhu pa¤caÇgasamannÃgato imasmiæ dhammavinaye `kevalÅ vusitavà uttamapuriso' ti vuccatÅ ti. KÃmacchando ca vyÃpÃdo thÅnamiddha¤ ca bhikkhuno uddhaccaæ vicikicchà ca sabbaso 'va na vijjati, #<[page 017]># %% asekhena ca sÅlena asekhena samÃdhinà vimuttiyà ca sampanno ¤Ãïena ca tathÃvidho: sa ve pa¤caÇgasampanno pa¤ca aÇge vivajjayaæ imasmiæ dhammavinaye kevalÅ iti vuccatÅ ti. XIII. 1. Dasa yimÃni bhikkhave saæyojanÃni. KatamÃni dasa? 2. Pa¤c' orambhÃgiyÃni saæyojanÃni pa¤c' uddhambhÃgiyÃni saæyojanÃni. KatamÃni pa¤c' orambhÃgiyÃni saæyojanÃni? 3. SakkÃyadiÂÂhi vicikicchà sÅlabbataparÃmÃso kÃmacchando vyÃpÃdo. ImÃni pa¤c' orambhÃgiyÃni saæyojanÃni. KatamÃni pa¤c' uddhambhÃgiyÃni saæyojanÃni? 4. RÆparÃgo arÆparÃgo mÃno uddhaccaæ avijjÃ. ImÃni pa¤c' uddhambhÃgiyÃni saæyojanÃni. ImÃni kho bhikkhave dasa saæyojanÃnÅ ti. XIV. 1. Yassa kassaci bhikkhave bhikkhussa và bhikkhuniyà và pa¤ca cetokhilà appahÅnà pa¤ca cetaso vinibandhà asamucchinnÃ, tassa yà ratti và divaso và Ãgacchati, hÃni yeva pÃÂikaÇkhà kusalesu dhammesu no vuddhi. Katamassa pa¤ca cetokhilà appahÅnà honti? 2. Idha bhikkhave bhikkhu Satthari kaÇkhati vicikicchati nÃdhimuccati na sampasÅdati. Yo so bhikkhave bhikkhu Satthari kaÇkhati vicikicchati nÃdhimuccati na sampasÅdati, tassa cittaæ na namati ÃtappÃya anuyogÃya sÃtaccÃya padhÃnÃya. Yassa cittaæ na namati ÃtappÃya anuyogÃya sÃtaccÃya padhÃnÃya, #<[page 018]># %<18 AÇguttara-NikÃya. XIV.2-5>% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ evam assÃyaæ paÂhamo cetokhilo appahÅno hoti. 3. Puna ca paraæ bhikkhave bhikkhu dhamme kaÇkhati . . . pe . . . saÇghe kaÇkhati . . . sikkhÃya kaÇkhati . . . sabrahmacÃrÅsu kupito hoti anattamano Ãhatacitto khilajÃto. Yo so bhikkhave bhikkhu sabrahmacÃrÅsu kupito hoti anattamano Ãhatacitto khilajÃto, tassa cittaæ na namati ÃtappÃya anuyogÃya sÃtaccÃya padhÃnÃya. Yassa cittaæ na namati ÃtappÃya anuyogÃya sÃtaccÃya padhÃnÃya, evam assÃyaæ pa¤camo cetokhilo appahÅno hoti. Imassa pa¤ca cetokhilà appahÅnà honti. Katamassa pa¤ca cetaso vinibandhà asamucchinnà honti? 4. Idha bhikkhave bhikkhu kÃmesu avÅtarÃgo hoti avigatacchando avigatapemo avigatapipÃso avigatapariÊÃho avigatataïho. Yo so bhikkhave bhikkhu kÃmesu avÅtarÃgo hoti avigatacchando avigatapemo avigatapipÃso avigatapariÊÃho avigatataïho, tassa cittaæ na namati ÃtappÃya anuyogÃya sÃtaccÃya padhÃnÃya. Yassa cittaæ na namati ÃtappÃya anuyogÃya sÃtaccÃya padhÃnÃya, evam assÃyaæ paÂhamo cetaso vinibandho asamucchinno hoti. 5. Puna ca paraæ bhikkhave bhikkhu kÃye avÅtarÃgo hoti . . . pe . . . rÆpe avÅtarÃgo hoti, yÃvadatthaæ udarÃvadehakaæ bhu¤jitvà seyyasukhaæ passasukhaæ middhasukhaæ anuyutto viharati, a¤¤ataraæ devanikÃyaæ païidhÃya brahmacariyaæ carati `iminÃhaæ sÅlena và vatena và tapena và brahmacariyena và devo và bhavissÃmi deva¤¤ataro vÃ' ti. Yo so bhikkhave bhikkhu a¤¤ataraæ devanikÃyaæ païidhÃya brahmacariyaæ carati `iminÃhaæ sÅlena và vatena và tapena và brahmacariyena và devo và bhavissÃmi deva¤¤ataro vÃ' ti, tassa cittaæ na namati ÃtappÃya anuyogÃya sÃtaccÃya padhÃnÃya. #<[page 019]># %% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ Yassa cittaæ na namati ÃtappÃya anuyogÃya sÃtaccÃya padhÃnÃya, evam assÃyaæ pa¤camo cetaso vinibandho asamucchinno hoti. Imassa pa¤ca cetaso vinibandhà asamucchinnà honti. Yassa kassaci bhikkhave bhikkhussa và bhikkhuniyà và ime pa¤ca cetokhilà appahÅnà ime pa¤ca cetaso vinibandhà asamucchinnÃ, tassa yà ratti và divaso và Ãgacchati, hÃni yeva pÃÂikaÇkhà kusalesu dhammesu no vuddhi. Seyyathà pi bhikkhave kÃÊapakkhe candassa yà ratti và divaso và Ãgacchati hÃyat' eva vaïïena hÃyati maï¬alena hÃyati ÃbhÃya hÃyati ÃrohapariïÃhena, evam eva kho bhikkhave yassa kassaci bhikkhussa và bhikkhuniyà và ime pa¤ca cetokhilà appahÅnà ime pa¤ca cetaso vinibandhà asamucchinnÃ, tassa yà ratti và divaso và Ãgacchati, hÃni yeva pÃÂikaÇkhà kusalesu dhammesu no vuddhi. 6. Yassa kassaci bhikkhave bhikkhussa và bhikkhuniyà và pa¤ca cetokhilà pahÅnà pa¤ca cetaso vinibandhà samucchinnÃ, tassa yà ratti và divaso và Ãgacchati, vuddhi yeva pÃÂikaÇkhà kusalesu dhammesu no parihÃni. Katamassa pa¤ca cetokhilà pahÅnà honti? 7. Idha bhikkhave bhikkhu Satthari na kaÇkhati na vicikicchati adhimuccati sampasÅdati. Yo so bhikkhave bhikkhu Satthari na kaÇkhati na vicikicchati adhimuccati sampasÅdati, tassa cittaæ namati ÃtappÃya anuyogÃya sÃtaccÃya padhÃnÃya. Yassa cittaæ namati ÃtappÃya anuyogÃya sÃtaccÃya padhÃnÃya, evam assÃyaæ paÂhamo cetokhilo pahÅno hoti. 8. Puna ca paraæ bhikkhave bhikkhu dhamme na kaÇkhati . . . pe . . . saÇghe na kaÇkhati . . . sikhÃya na kaÇkhati . #<[page 020]># %<20 AÇguttara-NikÃya. XIV.8-10>% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ . . sabrahmacÃrÅsu na kupito hoti attamano na Ãhatacitto na khilajÃto. Yo so bhikkhave bhikkhu sabrahmacÃrÅsu na kupito hoti . . . pe . . . evam assÃyaæ pa¤camo cetokhilo pahÅno hoti. Imassa pa¤ca cetokhilà pahÅnà honti. Katamassa pa¤ca cetaso vinibandhà susamucchinnà honti? 9. Idha bhikkhave bhikkhu kÃmesu vÅtarÃgo hoti vigatacchando vigatapemo vigatapipÃso vigatapariÊÃho vigatataïho. Yo so bhikkhave bhikkhu kÃmesu vÅtarÃgo hoti vigatacchando vigatapemo vigatapipÃso vigatapariÊÃho vigatataïho, tassa cittaæ namati ÃtappÃya anuyogÃya sÃtaccÃya padhÃnÃya. Yassa cittaæ namati ÃtappÃya anuyogÃya sÃtaccÃya padhÃnÃya, evam assÃyaæ paÂhamo cetaso vinibandho susamucchinno hoti. 10. Puna ca paraæ bhikkhave bhikkhu kÃye vÅtarÃgo hoti . . . pe . . . rÆpe vÅtarÃgo hoti, na yÃvadatthaæ udarÃvadehakaæ bhu¤jitvà seyyasukhaæ passasukhaæ middhasukhaæ anuyutto viharati, na a¤¤ataraæ devanikÃyaæ païidhÃya brahmacariyaæ carati `iminÃhaæ sÅlena và vatena và tapena và brahmacariyena và devo và bhavissÃmi deva¤¤ataro vÃ' ti. Yo so bhikkhave bhikkhu na a¤¤ataraæ devanikÃyaæ païidhÃya brahmacariyaæ carati `iminÃhaæ sÅlena và vatena và tapena và brahmacariyena và devo và bhavissÃmi deva¤¤ataro vÃ' ti, tassa cittaæ namati ÃtappÃya anuyogÃya sÃtaccÃya padhÃnÃya. Yassa cittaæ namati ÃtappÃya anuyogÃya sÃtaccÃya padhÃnÃya, evam assÃyaæ pa¤camo cetaso vinibandho susamucchinno hoti. Imassa pa¤ca cetaso vinibandhà susamucchinnà honti. Yassa kassaci bhikkhave bhikkhussa và bhikkhuniyà và ime pa¤ca cetokhilà pahÅnà ime pa¤ca cetaso vinibandhà susamucchinnÃ, #<[page 021]># %% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ tassa yà ratti và divaso và Ãgacchati, vuddhi yeva pÃÂikaÇkhà kusalesu dhammesu no parihÃni. Seyyathà pi bhikkhave juïhapakkhe candassa yà ratti và divaso và Ãgacchati, va¬¬hat' eva vaïïena va¬¬hati maï¬alena va¬¬hati ÃbhÃya va¬¬hati ÃrohapariïÃhena, evam eva kho bhikkhave yassa kassaci bhikkhussa và bhikkhuniyà và ime pa¤ca cetokhilà pahÅnà ime pa¤ca cetaso vinibandhà susamucchinnÃ, tassa yà ratti và divaso và Ãgacchati, vuddhi yeva pÃÂikaÇkhà kusalesu dhammesu no parihÃnÅ ti. XV. 1. YÃvatà bhikkhave sattà apadà và dipadà và catuppadà và bahuppadà và rÆpino và arÆpino và sa¤¤ino và asa¤¤ino và nevasa¤¤inÃsa¤¤ino vÃ, TathÃgato tesaæ aggam akkhÃyati arahaæ sammÃsambuddho: evam eva kho bhikkhave ye keci kusalà dhammÃ, sabbe te appamÃdamÆlakà appamÃdasamosaraïÃ, appamÃdo tesaæ dhammÃnaæ aggam akkhÃyati. 2. Seyyathà pi bhikkhave yÃni kÃnici jaÇgalÃnaæ pÃïÃnaæ padajÃtÃni, sabbÃni tÃni hatthipade samodhÃnaæ gacchanti, hatthipadaæ tesaæ aggam akkhÃyati, yad idaæ mahantattena: evam eva kho bhikkhave ye keci kusalà dhammÃ, sabbe te appamÃdamÆlakà appamÃdasamosaraïÃ, appamÃdo tesaæ dhammÃnaæ aggam akkhÃyati. Seyyathà pi bhikkhave kÆÂÃgÃrassa yà kÃci gopÃnasiyo, sabbà tà kÆÂaÇgamà kÆÂaninnà kÆÂasamosaraïÃ, kÆÂaæ tÃsaæ aggam akkhÃyati: evam eva kho bhikkhave ye keci kusalà dhammÃ, sabbe te appamÃdamÆlakà appamÃdasamosaraïÃ, appamÃdo tesaæ dhammÃnaæ aggam akkhÃyati. #<[page 022]># %<22 AÇguttara-NikÃya. XV.2>% Seyyathà pi bhikkhave ye keci mÆlagandhÃ, kÃÊÃnusÃriyaæ tesaæ aggam akkhÃyati: evam eva kho bhikkhave ye keci kusalà . . . pe . . . Seyyathà pi bhikkhave ye keci sÃragandhÃ, lohitacandanaæ tesaæ aggam akkhÃyati: evam eva kho bhikkhave . . . pe . . . Seyyathà pi bhikkhave ye keci pupphagandhÃ, vassikaæ tesaæ aggam akkhÃyati: evam eva kho bhikkhave . . . pe . . . Seyyathà pi bhikkhave ye keci ku¬¬arÃjÃno, sabbe te ra¤¤o cakkavattissa anuyantà bhavanti, rÃjà tesaæ cakkavatti aggam akkhÃyati: evam eva kho bhikkhave . . . pe . . . Seyyathà pi bhikkhave yà kÃci tÃrakarÆpÃnaæ pabhÃ, sabbà tà candappabhÃya kalaæ nÃgghanti soÊasiæ, candappabhà tÃsaæ aggam akkhÃyati: evam eva bhikkhave . . . pe . . . Seyyathà pi bhikkhave saradasamaye viddhe vigatavalÃhake deve Ãdicco nabhaæ abbhussukkamÃno sabbaæ ÃkÃsagataæ tamagataæ abhivihacca bhÃsate ca tapate ca virocati ca: evam eva kho bhikkhave . . . pe . . . Seyyathà pi bhikkhave yà kÃci mahÃnadiyo, seyyathÅdaæ GaÇgà Yamunà AciravatÅ SarabhÆ MahÅ, sabbà tà samuddaÇgamà samuddaninnà samuddapoïà samuddapabbhÃrÃ, mahÃsamuddo tÃsaæ aggam akkhÃyati: evam eva kho bhikkhave ye keci kusalà dhammÃ, sabbe te appamÃdamÆlakà appamÃdasamosaraïÃ, appamÃdo tesaæ dhammÃnaæ aggam akkhÃyatÅ ti. #<[page 023]># %% XVI. 1. Dasa yime bhikkhave puggalà Ãhuneyyà pÃhuneyyà dakkhiïeyyà a¤jalikaraïÅyà anuttaraæ pu¤¤akkhettaæ lokassa. Katame dasa? 2. TathÃgato arahaæ sammÃsambuddho, paccekasambuddho, ubhatobhÃgavimutto. pa¤¤Ãvimutto, kÃyasakkhi, diÂÂhippatto, saddhÃvimutto, dhammÃnusÃrÅ, saddhÃnusÃrÅ, gotrabhÆ. Ime kho bhikkhave dasa puggalà Ãhuneyyà . . . pe . . . anuttaraæ pu¤¤akkhettaæ lokassà ti. XVII. 1. SanÃthà bhikkhave viharatha, mà anÃthÃ. Dukkhaæ bhikkhave anÃtho viharati. Dasa yime bhikkhave nÃthakaraïà dhammÃ. Katame dasa? 2. Idha bhikkhave bhikkhu sÅlavà hoti, pÃtimokkhasaævarasaævuto viharati ÃcÃragocarasampanno, anumattesu vajjesu bhayadassÃvÅ samÃdÃya sikkhati sikkhÃpadesu. Yam pi bhikkhave bhikkhu sÅlavà hoti . . . pe . . . samÃdÃya sikkhati sikkhÃpadesu: ayam pi dhammo nÃthakaraïo. 3. Puna ca paraæ bhikkhave bhikkhu bahussuto hoti sutadharo sutasannicayo, ye te dhammà ÃdikalyÃïà majjhe kalyÃïà pariyosÃnakalyÃïà sÃtthaæ savya¤janaæ kevalaparipuïïaæ parisuddhaæ brahmacariyaæ abhivadanti, tathÃrÆpÃssa dhammà bahussutà honti dhatà vacasà paricità manasÃnupekkhità diÂÂhiyà suppaÂividdhÃ. Yam pi bhikkhave bhikkhu bahussuto hoti . . . pe . . . diÂÂhiyà suppaÂividdhÃ: ayam pi dhammo nÃthakaraïo. 4. Puna ca paraæ bhikkhave bhikkhu kalyÃïamitto hoti kalyÃïasahÃyo kalyÃïasampavaÇko. #<[page 024]># %<24 AÇguttara-NikÃya. XVII.4-8>% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ Yam pi bhikkhave bhikkhu kalyÃïamitto hoti kalyÃïasahÃyo kalyÃïasampavaÇko: ayam pi dhammo nÃthakaraïo. 5. Puna ca paraæ bhikkhave bhikkhu suvaco hoti sovacassakaraïehi dhammehi samannÃgato khamo padakkhiïaggÃhÅ anusÃsaniæ. Yam pi bhikkhave bhikkhu suvaco hoti sovacassakaraïehi dhammehi samannÃgato khamo padakkhiïaggÃhÅ anusÃsaniæ: ayam pi dhammo nÃthakaraïo. 6. Puna ca paraæ bhikkhave bhikkhu, yÃni tÃni sabrahmacÃrÅnaæ uccÃvacÃni kiækaraïÅyÃni, tattha dakkho hoti analaso tatrupÃyÃya vÅmaæsÃya samannÃgato alaæ kÃtuæ alaæ saævidhÃtum. Yam pi bhikkhave bhikkhu, yÃni tÃni sabrahmacÃrÅnaæ . . . pe . . . alaæ kÃtuæ alaæ saævidhÃtuæ: ayam pi dhammo nÃthakaraïo. 7. Puna ca paraæ bhikkhave bhikkhu dhammakÃmo hoti piyasamudÃhÃro abhidhamme abhivinaye uÊÃrapÃmujjo. Yam pi bhikkhave bhikkhu dhammakÃmo hoti piyasamudÃhÃro abhidhamme abhivinaye uÊÃrapÃmujjo: ayam pi dhammo nÃthakaraïo. 8. Puna ca paraæ bhikkhave bhikkhu Ãraddhaviriyo viharati akusalÃnaæ dhammÃnaæ pahÃnÃya, kusalÃnaæ dhammÃnaæ upasampadÃya, thÃmavà daÊhaparakkamo anikkhittadhuro kusalesu dhammesu. Yam pi bhikkhave bhikkhu Ãraddhaviriyo viharati akusalÃnaæ dhammÃnaæ pahÃnÃya kusalÃnaæ dhammÃnaæ upasampadÃya, thÃmavà daÊhaparakkamo anikkhittadhuro kusalesu dhammesu: ayam pi dhammo nÃthakaraïo. #<[page 025]># %% 9. Puna ca paraæ bhikkhave bhikkhu santuÂÂho hoti itarÅtaracÅvarapiï¬apÃtasenÃsanagilÃnapaccayabhesajjaparikkhÃrena. Yam pi bhikkhave bhikkhu santuÂÂho hoti itarÅtaracÅvarapiï¬apÃtasenÃsanagilÃnapaccayabhesajjaparikkhÃrena: ayam pi dhammo nÃthakaraïo. 10. Puna ca paraæ bhikkhave bhikkhu satimà hoti paramena satinepakkena samannÃgato cirakatam pi cirabhÃsitam pi sarità anussaritÃ. Yam pi bhikkhave bhikkhu satimà hoti paramena satinepakkena samannÃgato cirakatam pi cirabhÃsitam pi sarità anussaritÃ: ayam pi dhammo nÃthakaraïo. 11. Puna ca paraæ bhikkhave bhikkhu pa¤¤avà hoti udayatthagÃminiyà pa¤¤Ãya samannÃgato ariyÃya nibbedhikÃya sammÃdukkhakkhayagÃminiyÃ. Yam pi bhikkhave bhikkhu pa¤¤avà hoti udayatthagÃminiyà pa¤¤Ãya samannÃgato ariyÃya nibbedhikÃya sammÃdukkhakkhayagÃminiyÃ: ayam pi dhammo nÃthakaraïo. SanÃthà bhikkhave viharatha, mà anÃthÃ. Dukkhaæ bhikkhave anÃtho viharati. Ime kho bhikkhave dasa nÃthakaraïà dhammà ti. XVIII. 1. SanÃthà bhikkhave viharatha, mà anÃthÃ. Dukkhaæ bhikkhave anÃtho viharati. Dasa yime bhikkhave nÃthakaraïà dhammÃ. Katame dasa? 2. Idha bhikkhave bhikkhu sÅlavà hoti . . . pe . . . samÃdÃya sikkhati sikkhÃpadesu. `SÅlavà vatÃyaæ bhikkhu hoti, pÃtimokkhasaævarasaævuto viharati ÃcÃragocarasampanno, anumattesu vajjesu bhayadassÃvÅ samÃdÃya sikkhati sikkhÃpadesÆ' ti therà pi naæ bhikkhÆ vattabbaæ anusÃsitabbaæ ma¤¤anti, #<[page 026]># %<26 AÇguttara-NikÃya. XVIII.2-5>% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ majjhimà pi bhikkhÆ . . . navà pi bhikkhÆ vattabbaæ anusÃsitabbaæ ma¤¤anti. Tassa therÃnukampitassa majjhimÃnukampitassa navÃnukampitassa vuddhi yeva pÃÂikaÇkhà kusalesu dhammesu no parihÃni: ayam pi dhammo nÃthakaraïo. 3. Puna ca paraæ bhikkhave bhikkhu bahussuto hoti . . . pe . . . diÂÂhiyà suppaÂividdhÃ. `Bahussuto vatÃyaæ bhikkhu sutadharo sutasannicayo, ye te dhammà ÃdikalyÃïà majjhe kalyÃïà pariyosÃnakalyÃïà sÃtthaæ savya¤janaæ kevalaparipuïïaæ parisuddhaæ brahmacariyaæ abhivadanti, tathÃrÆpÃssa dhammà bahussutà honti dhatà vacasà paricita manasÃnupekkhità diÂÂhiyà suppaÂividdhÃ' ti therà pi naæ bhikkhÆ vattabbaæ anusÃsitabbaæ ma¤¤anti, majjhimà pi bhikkhÆ . . . navà pi bhikkhÆ vattabbaæ anusÃsitabbaæ ma¤¤anti. Tassa therÃnukampitassa majjhimÃnukampitassa navÃnukampitassa vuddhi yeva pÃÂikaÇkhà kusalesu dhammesu no parihÃni: ayam pi dhammo nÃthakaraïo. 4. Puna ca paraæ bhikkhave bhikkhu kalyÃïamitto hoti kalyÃïasahÃyo kalyÃïasampavaÇko. `KalyÃïamitto vatÃyaæ bhikkhu kalyÃïasahÃyo kalyÃïasampavaÇko' ti therà pi naæ bhikkhÆ vattabbaæ anusÃsitabbaæ ma¤¤anti, majjhimà pi bhikkhÆ . . . navà pi bhikkhÆ vattabbaæ anusÃsitabbaæ ma¤¤anti. Tassa therÃnukampitassa majjhimÃnukampitassa navÃnukampitassa vuddhi yeva pÃÂikaÇkhà kusalesu dhammesu no parihÃni: ayam pi dhammo nÃthakaraïo. 5. Puna ca paraæ bhikkhave bhikkhu suvaco hoti sovacassakaraïehi dhammehi samannÃgato khamo padakkhiïaggÃhÅ anusÃsaniæ. `Suvaco vatÃyaæ bhikkhu sovacassakaraïehi dhammehi samannÃgato khamo padakkhiïaggÃhÅ anusÃsanin' ti therà pi naæ bhikkhÆ vattabbaæ anusÃsitabbaæ ma¤¤anti, #<[page 027]># %% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ majjhimà pi bhikkhÆ . . . navà pi bhikkhÆ vattabbaæ anusÃsitabbaæ ma¤¤anti. Tassa therÃnukampitassa . . . pe . . . ayam pi dhammo nÃthakaraïo. 6. Puna ca paraæ bhikkhave bhikkhu, yÃni tÃni sabrahmacÃrÅnaæ uccÃvacÃni kiækaraïÅyÃni, tattha dakkho hoti analaso tatrupÃyÃya vÅmaæsÃya samannÃgato alaæ kÃtuæ alaæ saævidhÃtuæ. `YÃni tÃni sabrahmacÃrÅnaæ uccÃvacÃni kiækaraïÅyÃni, tattha dakkho vatÃyaæ bhikkhu analaso tatrupÃyÃya vÅmaæsÃya samannÃgato alaæ kÃtuæ alaæ saævidhÃtun' ti therà pi naæ bhikkhÆ vattabbaæ anusÃsitabbaæ ma¤¤anti, majjhimà pi bhikkhÆ . . . navà pi bhikkhÆ vattabbaæ anusÃsitabbaæ ma¤¤anti. Tassa therÃnukampitassa majjhimÃnukampitassa navÃnukampitassa vuddhi yeva pÃÂikaÇkhà kusalesu dhammesu no parihÃni: ayam pi dhammo nÃthakaraïo. 7. Puna ca paraæ bhikkhave bhikkhu dhammakÃmo hoti piyasamudÃhÃro abhidhamme abhivinaye uÊÃrapÃmujjo. `DhammakÃmo vatÃyaæ bhikkhu piyasamudÃhÃro abhidhamme abhivinaye uÊÃrapÃmujjo' ti therà pi naæ bhikkhÆ vattabbaæ anusÃsitabbaæ ma¤¤anti, majjhimà pi bhikkhÆ . . . navà pi bhikkhÆ vattabbaæ anusÃsitabbaæ ma¤¤anti. Tassa therÃnukampitassa majjhimÃnukampitassa navÃnukampitassa vuddhi yeva pÃÂikaÇkhà kusalesu dhammesu no parihÃni: ayam pi dhammo nÃthakaraïo. 8. Puna ca paraæ bhikkhave bhikkhu Ãraddhaviriyo viharati akusalÃnaæ dhammÃnaæ pahÃnÃya kusalÃnaæ dhammÃnaæ upasampadÃya thÃmavà daÊhaparakkamo anikkhittadhuro kusalesu dhammesu. `ùraddhaviriyo vatÃyaæ bhikkhu viharati akusalÃnaæ dhammÃnaæ pahÃnÃya kusalÃnaæ dhammÃnaæ upasampadÃya thÃmavà daÊhaparakkamo anikkhittadhuro kusalesu dhammesÆ' ti therà pi naæ bhikkhÆ vattabbaæ anusÃsitabbaæ ma¤¤anti, #<[page 028]># %<28 AÇguttara-NikÃya. XVIII.8-11>% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ majjhimà pi bhikkhÆ . . . navà pi bhikkhÆ vattabbaæ anusÃsitabbaæ ma¤¤anti. Tassa therÃnukampitassa majjhimÃnukampitassa navÃnukampitassa vuddhi yeva pÃÂikaÇkhà kusalesu dhammesu no parihÃni: ayam pi dhammo nÃthakaraïo. 9. Puna ca paraæ bhikkhave bhikkhu santuÂÂho hoti itarÅtaracÅvarapiï¬apÃtasenÃsanagilÃnapaccayabhesajjaparikkhÃrena. `SantuÂÂho vatÃyaæ bhikkhu itarÅtaracÅvarapiï¬apÃtasenÃsanagilÃnapaccayabhesajjaparikkhÃrenÃ' ti therà pi naæ bhikkhÆ vattabbaæ anusÃsitabbaæ ma¤¤anti, majjhimà pi bhikkhÆ . . . navà pi bhikkhÆ vattabbaæ anusÃsitabbaæ ma¤¤anti. Tassa therÃnukampitassa majjhimÃnukampitassa navÃnukampitassa vuddhi yeva pÃÂikaÇkhà kusalesu dhammesu no parihÃni: ayam pi dhammo nÃthakaraïo. 10. Puna ca paraæ bhikkhave bhikkhu satimà hoti paramena satinepakkena samannÃgato cirakatam pi cirabhÃsitam pi sarità anussaritÃ. `Satimà vatÃyaæ bhikkhu paramena satinepakkena samannÃgato cirakatam pi cirabhÃsitam pi sarità anussaritÃ' ti therà pi naæ bhikkhÆ vattabbaæ anusÃsitabbaæ ma¤¤anti, majjhimà pi bhikkhÆ . . . navà pi bhikkhÆ vattabbaæ anusÃsitabbaæ ma¤¤anti. Tassa therÃnukampitassa majjhimÃnukampitassa navÃnukampitassa vuddhi yeva pÃÂikaÇkhà kusalesu dhammesu no parihÃni: ayam pi dhammo nÃthakaraïo. 11. Puna ca paraæ bhikkhave bhikkhu pa¤¤avà hoti udayatthagÃminiyà pa¤¤Ãya samannÃgato ariyÃya nibbedhikÃya sammÃdukkhakkhayagÃminiyÃ. `Pa¤¤avà vatÃyaæ bhikkhu udayatthagÃminiyà pa¤¤Ãya samannÃgato ariyÃya nibbedhikÃya sammÃdukkhakkhayagÃminiyÃ' ti therà pi naæ bhikkhÆ vattabbaæ anusÃsitabbaæ ma¤¤anti, majjhimà pi bhikkhÆ . . . navà pi bhikkhÆ vattabbam anusÃsitabbaæ ma¤¤anti. #<[page 029]># %% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ Tassa therÃnukampitassa majjhimÃnukampitassa navÃnukampitassa vuddhi yeva pÃÂikaÇkhà kusalesu dhammesu no parihÃni: ayam pi dhammo nÃthakaraïo. SanÃthà bhikkhave viharatha, mà anÃthÃ. Dukkhaæ bhikkhave anÃtho viharati. Ime kho bhikkhave dasa nÃthakaraïà dhammà ti. XIX. 1. Dasa yime bhikkhave ariyavÃsÃ, ye ariyà Ãvasiæsu và Ãvasanti và Ãvasissanti vÃ. Katame dasa? 2. Idha bhikkhave bhikkhu pa¤caÇgavippahÅno hoti, chaÊaÇgasamannÃgato, ekÃrakkho, caturÃpasseno, panuïïapaccekasacco, samavayasaÂÂhesano, anÃvilasaÇkappo, passaddhakÃyasaÇkhÃro, suvimuttacitto, suvimuttapa¤¤o. Ime kho bhikkhave dasa ariyavÃsÃ, ye ariyà Ãvasiæsu và Ãvasanti và Ãvasissanti và ti. XX. 1. Ekaæ samayaæ Bhagavà KurÆsu viharati KammÃsadhammaæ nÃma KurÆnaæ nigamo. #<[page 030]># %<30 AÇguttara-NikÃya. XX.1-7>% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ Tatra kho Bhagavà bhikkhÆ Ãmantesi . . . Bhagavà etad avoca:-- 2. Dasa yime bhikkhave ariyavÃsÃ, ye ariyà Ãvasiæsu và Ãvasanti và Ãvasissanti vÃ. Katame dasa? 3. Idha bhikkhave bhikkhu pa¤caÇgavippÃhÅno hoti, chaÊaÇgasamannÃgato, ekÃrakkho, caturÃpasseno, panuïïapaccekasacco, samavayasaÂÂhesano, anÃvilasaÇkappo, passaddhakÃyasaÇkhÃro, suvimuttacitto, suvimuttapa¤¤o. Katha¤ ca bhikkhave bhikkhu pa¤caÇgavippahÅno hoti? 4. Idha bhikkhave bhikkhuno kÃmacchando pahÅno hoti, vyÃpÃdo pahÅno hoti, thÅnamiddhaæ pahÅnaæ hoti, uddhaccakukkaccaæ pahÅnaæ hoti, vicikicchà pahÅnà hoti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu pa¤caÇgavippahÅno hoti. Katha¤ ca bhikkhave bhikkhu chaÊaÇgasamannÃgato hoti? 5. Idha bhikkhave bhikkhu cakkhunà rÆpaæ disvà neva sumano hoti na dummano upekhako viharati sato sampajÃno, sotena saddaæ sutvà . . . pe . . . ghÃnena gandhaæ ghÃyitvÃ, jivhÃya rasaæ sÃyitvÃ, kÃyena phoÂÂhabbaæ phusitvÃ, manasà dhammaæ vi¤¤Ãya neva sumano hoti na dummano upekhako viharati sato sampajÃno. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu chaÊaÇgasamannÃgato hoti. Katha¤ ca bhikkhave bhikkhu ekÃrakkho hoti? 6. Idha bhikkhave bhikkhu satÃrakkhena cetasà samannÃgato hoti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu ekÃrakkho hoti. Katha¤ ca bhikkhave bhikkhu caturÃpasseno hoti? 7. Idha bhikkhave bhikkhu saÇkhÃy' ekaæ paÂisevati, saÇkhÃy' ekaæ adhivÃseti, saÇkhÃy' ekaæ parivajjeti, saÇkhÃy' ekaæ vinodeti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu caturÃpasseno hoti. #<[page 031]># %% Katha¤ ca bhikkhave bhikkhu panuïïapaccekasacco hoti? 8. Idha bhikkhave bhikkhuno, yÃni tÃni puthusamaïabrÃhmaïÃnaæ puthupaccekasaccÃni, seyyathÅdaæ sassato loko ti và asassato loko ti và antavà loko ti và anantavà loko ti vÃ, taæ jÅvaæ taæ sarÅran ti vÃ, a¤¤aæ jÅvaæ a¤¤aæ sarÅran ti vÃ, hoti TathÃgato parammaraïà ti vÃ, na hoti TathÃgato parammaraïà ti vÃ, hoti ca na ca hoti TathÃgato parammaraïà ti vÃ, neva hoti na na hoti TathÃgato parammaraïà ti vÃ, sabbÃni tÃni nuïïÃni honti panuïïÃni cattÃni vantÃni muttÃni pahÅnÃni paÂinissaÂÂhÃni. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu panuïïapaccekasacco hoti. Katha¤ ca bhikkhave bhikkhu samavayasaÂÂhesano hoti? 9. Idha bhikkhave bhikkhuno kÃmesanà pahÅnà hoti, bhavesanà pahÅnà hoti, brahmacariyesanà paÂippassaddhÃ. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu samavayasaÂÂhesano hoti. Katha¤ ca bhikkhave bhikkhu anÃvilasaÇkappo hoti? 10. Idha bhikkhave bhikkhuno kÃmasaÇkappo pahÅno hoti, vyÃpÃdasaÇkappo pahÅno hoti, vihiæsÃsaÇkappo pahÅno hoti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu anÃvilasaÇkappo hoti. Katha¤ ca bhikkhave bhikkhu passaddhakÃyasaÇkhÃro hoti? 11. Idha bhikkhave bhikkhu sukhassa ca pahÃnà dukkhassa ca pahÃnà pubb' eva somanassadomanassÃnaæ atthaÇgamà adukkhamasukhaæ upekhÃsatipÃrisuddhiæ catutthaæ jhÃnaæ upasampajja viharati. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu passaddhakÃyasaÇkhÃro hoti. Katha¤ ca bhikkhave bhikkhu. suvimuttacitto hoti? 12. Idha bhikkhave bhikkhuno rÃgà cittaæ vimuttaæ hoti, dosà cittaæ vimuttaæ hoti, mohà cittaæ vimuttaæ hoti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu suvimuttacitto hoti. Katha¤ ca bhikkhave bhikkhu suvimuttapa¤¤o hoti? #<[page 032]># %<32 AÇguttara-NikÃya. XX. 13-XXI. 1>% 13. Idha bhikkhave bhikkhu `rÃgo me pahÅno ucchinnamÆlo tÃlÃvatthukato anabhÃvaæ kato Ãyatiæ anuppÃdadhammo' ti pajÃnÃti, `doso me pahÅno . . . pe . . . moho me pahÅno ucchinnamÆlo tÃlÃvatthukato anabhÃvaæ kato Ãyatiæ anuppÃdadhammo' ti pajÃnÃti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu suvimuttapa¤¤o hoti. 14. Ye hi keci bhikkhave atÅtam addhÃnaæ ariyà ariyavÃse Ãvasiæsu, sabbe te im' eva dasa ariyavÃse Ãvasiæsu. Ye hi keci bhikkhave anÃgatam addhÃnaæ ariyà ariyavÃse Ãvasissanti, sabbe te im' eva dasa ariyavÃse Ãvasissanti. Ye hi keci bhikkhave etarahi ariyà ariyavÃse Ãvasanti, sabbe te im' eva dasa ariyavÃse Ãvasanti. Ime kho bhikkhave dasa ariyavÃsÃ, ye ariyà Ãvasiæsu và Ãvasanti và Ãvasissanti và ti. NÃthavaggo dutiyo. Tatr' uddÃnaæ: SenÃsanà ca aÇgÃni saæyojanakhilena ca AppamÃdo Ãhuneyyo dve nÃthà dve ariyavÃsena cà ti. XXI. 1. SÅho bhikkhave migarÃjà sÃyaïhasamayaæ Ãsayà nikkhamati, Ãsayà nikkhamitvà vijambhati, vijambhitvà samantà catuddisà anuviloketi, samantà catuddisà anuviloketvà tikkhattuæ sÅhanÃdaæ nadati, #<[page 033]># %% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ tikkhattuæ sÅhanÃdaæ naditvà gocarÃya pakkamati. Taæ kissa hetu? `MÃhaæ khuddake pÃïe visamagate saæghÃtaæ ÃpÃdesin' ti. SÅho ti kho bhikkhave TathÃgatass' etaæ adhivacanaæ arahato sammÃsambuddhassa. Yaæ kho bhikkhave TathÃgato parisÃya dhammaæ deseti, idam assa hoti sÅhanÃdasmiæ. Dasa yimÃni bhikkhave TathÃgatassa TathÃgatabalÃni, yehi balehi samannÃgato TathÃgato ÃsabhaïÂhÃnaæ paÂijÃnÃti parisÃsu sÅhanÃdaæ nadati brahmacakkaæ pavatteti. KatamÃni dasa? 2. Idha bhikkhave TathÃgato ÂhÃna¤ ca ÂhÃnato aÂÂhÃna¤ ca aÂÂhÃnato yathÃbhÆtaæ pajÃnÃti. Yam pi bhikkhave TathÃgato ÂhÃna¤ ca ÂhÃnato aÂÂhÃna¤ ca aÂÂhÃnato yathÃbhÆtaæ pajÃnÃti, idam pi bhikkhave TathÃgatassa TathÃgatabalaæ hoti, yaæ balaæ Ãgamma TathÃgato ÃsabhaïÂhÃnaæ paÂijÃnÃti parisÃsu sÅhanÃdaæ nadati brahmacakkaæ pavatteti. 3. Puna ca paraæ bhikkhave TathÃgato atÅtÃnÃgatapaccuppannÃnaæ kammasamÃdÃnÃnaæ ÂhÃnaso hetuso vipÃkaæ yathÃbhÆtaæ pajÃnÃti. Yam pi bhikkhave TathÃgato atÅtÃnÃgatapaccuppannÃnaæ kammasamÃdÃnÃnaæ ÂhÃnaso hetuso vipÃkaæ yathÃbhÆtaæ pajÃnÃti, idam pi bhikkhave TathÃgatassa TathÃgatabalaæ hoti, yaæ balaæ Ãgamma TathÃgato ÃsabhaïÂhÃnaæ paÂijÃnÃti parisÃsu sÅhanÃdaæ nadati brahmacakkaæ pavatteti. 4. Puna ca paraæ bhikkhave TathÃgato sabbatthagÃminipaÂipadaæ yathÃbhÆtaæ pajÃnÃti. Yam pi bhikkhave TathÃgato sabbatthagÃminipaÂipadaæ yathÃbhÆtaæ pajÃnÃti, idam pi bhikkhave TathÃgatassa TathÃgatabalaæ hoti, yaæ balaæ Ãgamma TathÃgato ÃsabhaïÂhÃnaæ paÂijÃnÃti parisÃsu sÅhanÃdaæ nadati brahmacakkaæ pavatteti. 5. Puna ca paraæ bhikkhave TathÃgato anekadhÃtunÃnÃdhÃtu-lokaæ yathÃbhÆtaæ pajÃnÃti. #<[page 034]># %<34 AÇguttara-NikÃya. XXI.5-9>% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ Yam pi bhikkhave TathÃgato anekadhÃtu-nÃnÃdhÃtu-lokaæ yathÃbhÆtaæ pajÃnÃti, idam pi bhikkhave TathÃgatassa TathÃgatabalaæ hoti, yaæ balaæ Ãgamma TathÃgato ÃsabhaïÂhÃnaæ paÂijÃnÃti parisÃsu sÅhanÃdaæ nadati brahmacakkaæ pavatteti. 6. Puna ca paraæ bhikkhave TathÃgato sattÃnaæ nÃnÃdhimuttikataæ yathÃbhÆtaæ pajÃnÃti. Yam pi bhikkhave TathÃgato sattÃnaæ nÃnÃdhimuttikataæ yathÃbhÆtaæ pajÃnÃti, idam pi bhikkhave TathÃgatassa TathÃgatabalaæ hoti, yaæ balaæ Ãgamma TathÃgato ÃsabhaïÂhÃnaæ paÂijÃnÃti parisÃsu sÅhanÃdaæ nadati brahmacakkaæ pavatteti. 7. Puna ca paraæ bhikkhave TathÃgato parasattÃnaæ parapuggalÃnaæ indriyaparopariyattaæ yathÃbhÆtaæ pajÃnÃti. Yam pi bhikkhave TathÃgato parasattÃnaæ parapuggalÃnaæ indriyaparopariyattaæ yathÃbhÆtaæ pajÃnÃti, idam pi bhikkhave TathÃgatassa TathÃgatabalaæ hoti, yaæ balaæ Ãgamma TathÃgato ÃsabhaïÂhÃnaæ paÂijÃnÃti parisÃsu sÅhanÃdaæ nadati brahmacakkaæ pavatteti. 8. Puna ca paraæ bhikkhave TathÃgato jhÃnavimokhasamÃdhisamÃpattÅnaæ saækilesaæ vodÃnaæ vuÂÂhÃnaæ yathÃbhÆtaæ pajÃnÃti. Yam pi bhikkhave TathÃgato jhÃnavimokhasamÃdhisamÃpattÅnaæ saækilesaæ vodÃnaæ vuÂÂhÃnaæ yathÃbhÆtaæ pajÃnÃti, idam pi bhikkhave TathÃgatassa TathÃgatabalaæ hoti, yaæ balaæ Ãgamma TathÃgato ÃsabhaïÂhÃnaæ paÂijÃnÃti parisÃsu sÅhanÃdaæ nadati brahmacakkaæ pavatteti. 9. Puna ca paraæ bhikkhave TathÃgato anekavihitaæ pubbenivÃsaæ anussarati, seyyathÅdaæ `ekam pi jÃtiæ dve pi jÃtiyo tisso pi jÃtiyo catasso pi jÃtiyo pa¤ca pi jÃtiyo dasa pi jÃtiyo vÅsam pi jÃtiyo tiæsam pi jÃtiyo cattÃrisam pi jÃtiyo pa¤¤Ãsam pi jÃtiyo jÃtisatam pi jÃtisahassam pi jÃtisatasahassam pi aneke pi saævaÂÂakappe aneke pi vivaÂÂakappe aneke pi saævaÂÂavivaÂÂakappe amutrÃsiæ evaænÃmo evaægotto evaævaïïo evamÃhÃro evaæsukhadukkhapaÂisaævedÅ evamÃyupariyanto, #<[page 035]># %% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ so tato cuto amutra udapÃdiæ, tatrÃpÃsiæ evaænÃmo evaægotto evaævaïïo evamÃhÃro evaæsukhadukkhapaÂisaævedÅ evamÃyupariyanto, so tato cuto idh' upapanno' ti. Iti sÃkÃraæ sa-uddesaæ anekavihitaæ pubbenivÃsaæ anussarati. Yam pi bhikkhave TathÃgato anekavihitaæ pubbenivÃsaæ anussarati, seyyathÅdaæ ekam pi jÃtiæ dve pi jÃtiyo . . . pe . . . iti sÃkÃraæ sa-uddesaæ anekavihitaæ pubbenivÃsaæ anussarati, idam pi bhikkhave TathÃgatassa TathÃgatabalaæ hoti, yaæ balaæ Ãgamma TathÃgato ÃsabhaïÂhÃnaæ paÂijÃnÃti parisÃsu sÅhanÃdaæ nadati brahmacakkaæ pavatteti. 10. Puna ca paraæ bhikkhave TathÃgato dibbena cakkhunà visuddhena atikkantamÃnusakena satte passati cavamÃne upapajjamÃne hÅne païÅte suvaïïe dubbaïïe sugate duggate yathÃkammÆpage satte pajÃnÃti `ime vata bhonto sattà kÃyaduccaritena samannÃgatà vacÅduccaritena samannÃgatà manoduccaritena samannÃgatà ariyÃnaæ upavÃdakà micchÃdiÂÂhikà micchÃditthikammasamÃdÃnÃ, te kÃyassa bhedà parammaraïà apÃyaæ duggatiæ vinipÃtaæ nirayaæ upapannÃ; ime và pana bhonto sattà kÃyasucaritena samannÃgatà vacÅsucaritena samannÃgatà manosucaritena samannÃgatà ariyÃnaæ anupavÃdakà sammÃdiÂÂhikà sammÃdiÂÂhikammasamÃdÃnÃ, te kÃyassa bhedà parammaraïà sugatiæ saggaæ lokaæ upapannÃ' ti. Iti dibbena cakkhunà visuddhena atikkantamÃnusakena satte passati cavamÃne upapajjamÃne hÅne païÅte suvaïïe dubbaïïe sugate duggate yathÃkammÆpage satte pajÃnÃti. #<[page 036]># %<36 AÇguttara-NikÃya. XXI.10-XXII.2>% Yam pi bhikkhave TathÃgato dibbena cakkhunà visuddhena atikkantamÃnusakena . . . pe . . . yathÃkammÆpage satte pajÃnÃti, idam pi bhikkhave TathÃgatassa TathÃgatabalaæ hoti, yaæ balaæ Ãgamma TathÃgato ÃsabhaïÂhÃnaæ paÂijÃnÃti parisÃsu sÅhanÃdaæ nadati brahmacakkaæ pavatteti. 11. Puna ca paraæ bhikkhave TathÃgato ÃsavÃnaæ khayà anÃsavaæ cetovimuttiæ pa¤¤Ãvimuttiæ diÂÂh' eva dhamme sayaæ abhi¤¤Ã sacchikatvà upasampajja viharati. Yam pi bhikkhave TathÃgato ÃsavÃnaæ khayà anÃsavaæ cetovimuttiæ pa¤¤Ãvimuttiæ diÂÂh' eva dhamme sayaæ abhi¤¤Ã sacchikatvà upasampajja viharati, idam pi bhikkhave TathÃgatassa TathÃgatabalaæ hoti, yaæ balaæ Ãgamma TathÃgato ÃsabhaïÂhÃnaæ paÂijÃnÃti parisÃsu sÅhanÃdaæ nadati brahmacakkaæ pavatteti. ImÃni kho bhikkhave TathÃgatassa TathÃgatabalÃni, yehi balehi samannÃgato TathÃgato ÃsabhaïÂhÃnaæ paÂijÃnÃti parisÃsu sÅhanÃdaæ nadati brahmacakkaæ pavattetÅ ti. XXII. 1. Atha kho Ãyasmà ùnando yena Bhagavà ten' upasaÇkami, upasaÇkamitvà Bhagavantaæ abhivÃdetvà ekamantaæ nisÅdi. Ekamantaæ nisinnaæ kho Ãyasmantaæ ùnandaæ Bhagavà etad avoca:-- 2. Ye te ùnanda dhammà tesaæ tesaæ adhimuttipadÃnaæ abhi¤¤Ã sacchikiriyÃya saævattanti, visÃrado ahaæ ùnanda tattha paÂijÃnÃmi tesaæ tesaæ tathà tathà dhammaæ desetuæ, yathà yathà paÂipanno santaæ và `atthÅ' ti ¤assati, asantaæ và `natthÅ' ti ¤assati, hÅnaæ và `hÅnan' ti ¤assati, païÅtaæ và `païÅtan' ti ¤assati, sa-uttaraæ và `sa-uttaran' ti ¤assati, anuttaraæ và `anuttaran' ti ¤assati, yathà yathà và pana taæ ¤Ãteyyaæ và diÂÂheyyaæ và sacchikÃtayyaæ vÃ, #<[page 037]># %% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ tathà tathà ¤assati và dakkhati và sacchikarissati và ti: ÂhÃnam etaæ vijjati. Etad Ãnuttariyaæ ùnanda ¤ÃïÃnaæ, yad idaæ tattha tattha yathÃbhÆta¤Ãïaæ. Etasmà 'vÃhaæ ùnanda ¤Ãïà a¤¤aæ ¤Ãïaæ uttaritaraæ và païÅtataraæ và natthÅ ti vadÃmi. Dasa yimÃni ùnanda TathÃgatassa TathÃgatabalÃni, yehi balehi samannÃgato TathÃgato ÃsabhaïÂhÃnaæ paÂijÃnÃti parisÃsu sÅhanÃdaæ nadati brahmacakkaæ pavatteti. KatamÃni dasa? 3. Idh' ùnanda TathÃgato ÂhÃna¤ ca ÂhÃnato aÂÂhÃna¤ ca aÂÂhÃnato yathÃbhÆtaæ pajÃnÃti. Yam p' ùnanda TathÃgato ÂhÃna¤ ca ÂhÃnato aÂÂhÃna¤ ca aÂÂhÃnato yathÃbhÆtaæ pajÃnÃti, idam p' ùnanda TathÃgatassa TathÃgatabalaæ hoti, yaæ balaæ Ãgamma TathÃgato ÃsabhaïÂhÃnaæ paÂijÃnÃti parisÃsu sÅhanÃdaæ nadati brahmacakkaæ pavatteti. 4. Puna ca paraæ ùnanda TathÃgato atÅtÃnÃgatapaccuppannÃnaæ kammasamÃdÃnÃnaæ ÂhÃnaso hetuso vipÃkam yathÃbhÆtaæ pajÃnÃti. Yam p' ùnanda . . . pe . . . idam p' ùnanda . . . pe . . . 5. Puna ca paraæ ùnanda TathÃgato sabbatthagÃminipaÂipadaæ yathÃbhÆtaæ pajÃnÃti. Yam p' ùnanda.. pe . . . idam p' ùnanda . . . pe . . . 6. Puna ca paraæ ùnanda TathÃgato anekadhÃtunÃnÃdhÃtu-lokaæ yathÃbhÆtaæ pajÃnÃti. Yam p' ùnanda . . . pe . . . idam p' ùnanda . . . pe . . . #<[page 038]># %<38 AÇguttara-NikÃya. XXII.7-12>% 7. Puna ca paraæ ùnanda TathÃgato sattÃnaæ nÃnÃdhimuttikataæ yathÃbhÆtaæ pajÃnÃti. Yam p' ùnanda . . . pe . . . idam p' ùnanda . . . pe . . . 8. Puna ca paraæ ùnanda TathÃgato parasattÃnaæ parapuggalÃnaæ indriyaparopariyattaæ yathÃbhÆtaæ pajÃnÃti. Yam p' ùnanda . . . pe . . . idam p' ùnanda . . . pe . . . 9. Puna ca paraæ ùnanda TathÃgato jhÃnavimokhasamÃdhisamÃpattÅnaæ saækilesaæ vodÃnaæ vuÂÂhÃnaæ yathÃbhÆtaæ pajÃnÃti. Yam p' ùnanda . . . pe . . . idam p' ùnanda . . . pe . . . 10. Puna ca paraæ ùnanda TathÃgato anekavihitaæ pubbenivÃsaæ anussarati, seyyathÅdaæ ekam pi jÃtiæ dve pi jÃtiyo . . . pe . . . iti sÃkÃraæ sa-uddesaæ anekavihitaæ pubbenivÃsaæ anussarati. Yam p' ùnanda . . . pe . . . idam p' ùnanda . . . pe . . . 11. Puna ca paraæ ùnanda TathÃgato dibbena cakkhunà visuddhena atikkantamÃnusakena . . . pe . . . yathÃkammÆpage satte pajÃnÃti. Yam p' ùnanda . . . pe idam p' ùnanda . . . pe . . . 12. Puna ca paraæ ùnanda TathÃgato ÃsavÃnaæ khayà anÃsavaæ cetovimuttiæ pa¤¤Ãvimuttiæ diÂÂh' eva dhamme sayaæ abhi¤¤Ã sacchikatvà upasampajja viharati. Yam p' ùnanda TathÃgato ÃsavÃnaæ khayà . . . pe . . . sacchikatvà upasampajja viharati, idam p' ùnanda TathÃgatassa TathÃgatabalaæ hoti, yaæ balaæ Ãgamma TathÃgato ÃsabhaïÂhÃnaæ paÂijÃnÃti parisÃsu sÅhanÃdaæ nadati brahmacakkaæ pavatteti. ImÃni kho ùnanda dasa TathÃgatassa TathÃgatabalÃni, yehi balehi samannÃgato TathÃgato ÃsabhaïÂhÃnaæ paÂijÃnÃti parisÃsu sÅhanÃdaæ nadati brahmacakkaæ pavattetÅ ti. #<[page 039]># %% XXIII. 1. Atthi bhikkhave dhammà kÃyena pahÃtabbà no vÃcÃya, atthi bhikkhave dhammà vÃcÃya pahÃtabbà no kÃyena, atthi bhikkhave dhammà neva kÃyena pahÃtabbà no vÃcÃya, pa¤¤Ãya disvà disvà pahÃtabbÃ. Katame ca bhikkhave dhammà kÃyena pahÃtabbà no vÃcÃya? 2. Idha bhikkhave bhikkhu akusalaæ Ãpanno hoti ka¤ci-d-eva desaæ kÃyena. Tam enaæ anuvicca vi¤¤Æ sabrahmacÃrÅ evam Ãhaæsu `Ãyasmà kho akusalaæ Ãpanno ka¤ci-d-eva desaæ kÃyena, sÃdhu vatÃyasmà kÃyaduccaritaæ pahÃya kÃyasucaritaæ bhÃvetÆ' ti. So anuvicca vi¤¤Æhi sabrahmacÃrÅhi vuccamÃno kÃyaduccaritaæ pahÃya kÃyasucaritaæ bhÃveti. Ime vuccanti bhikkhave dhammà kÃyena pahÃtabbà no vÃcÃya. Katame ca bhikkhave dhammà vÃcÃya pahÃtabbà no kÃyena? 3. Idha bhikkhave bhikkhu akusalaæ Ãpanno hoti ka¤ci-d-eva desaæ vÃcÃya. Tam enaæ anuvicca vi¤¤Æ sabrahmacÃrÅ evam Ãhaæsu `Ãyasmà kho akusalaæ Ãpanno ka¤ci-d-eva desaæ vÃcÃya, sÃdhu vatÃyasmà vacÅduccaritaæ pahÃya vacÅsucaritaæ bhÃvetÆ' ti. So anuvicca vi¤¤Æhi sabrahmacÃrÅhi vuccamÃno vacÅduccaritaæ pahÃya vacÅsucaritaæ bhÃveti. Ime vuccanti bhikkhave dhammà vÃcÃya pahÃtabbà no kÃyena. Katame ca bhikkhave dhammà neva kÃyena pahÃtabbà no vÃcÃya, pa¤¤Ãya disvà disvà pahÃtabbÃ? 4. Lobho bhikkhave neva kÃyena pahÃtabbo no vÃcÃya, pa¤¤Ãya disvà disvà pahÃtabbo. Doso bhikkhave . . . pe . . . Moho bhikkhave . . . Kodho bhikkhave . . . UpanÃho bhikkhave . . . Makkho bhikkhave . . . PaÊÃso bhikkhave . #<[page 040]># %<40 AÇguttara-NikÃya. XXIII. 4-7>% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ . . Macchariyaæ bhikkhave neva kÃyena pahÃtabbaæ no vÃcÃya, pa¤¤Ãya disvà disvà pahÃtabbaæ. PÃpikà bhikkhave issà neva kÃyena pahÃtabbà no vÃcÃya, pa¤¤Ãya disvà disvà pahÃtabbÃ. Katamà ca bhikkhave pÃpikà issÃ? 5. Idha bhikkhave ijjhati gahapatissa và gahapatiputtassa và dhanena và dha¤¤ena và rajatena và jÃtarÆpena vÃ. Tatr' a¤¤atarassa dÃsassa và upavÃsassa và evaæ hoti `aho vat' imassa gahapatissa và gahapatiputtassa và na ijjheyya dhanena và dha¤¤ena và rajatena và jÃtarÆpena vÃ' ti. Samaïo và pana brÃhmaïo và lÃbhÅ hoti cÅvarapiï¬apÃtasenÃsanagilÃnapaccayabhesajjaparikkhÃrÃnaæ. Tatr' a¤¤atarassa samaïassa và brÃhmaïassa và evaæ hoti `aho vata ayam Ãyasmà na lÃbhÅ assa cÅvarapiï¬apÃtasenÃsanagilÃnapaccayabhesajjaparikkhÃrÃnan' ti. Ayaæ vuccati bhikkhave pÃpikà issÃ. PÃpikà bhikkhave issà neva kÃyena pahÃtabbà no vÃcÃya, pa¤¤Ãya disvà disvà pahÃtabbÃ. 6. PÃpikà bhikkhave icchà neva kÃyena pahÃtabbà no vÃcÃya, pa¤¤Ãya disvà disvà pahÃtabbÃ. Katamà ca bhikkhave pÃpikà icchÃ? 7. Idha bhikkhave ekacco assaddho samÃno `saddho ti maæ jÃneyyun' ti icchati, dussÅlo samÃno `sÅlavà ti maæ jÃneyyun' ti icchati, appassuto samÃno `bahussuto ti maæ jÃneyyun' ti icchati, saÇgaïikÃrÃmo samÃno `pavivitto ti maæ jÃneyyun' ti icchati, kusÅto samÃno `Ãraddhaviriyo ti maæ jÃneyyun' ti icchati, muÂÂhassati samÃno `upaÂÂhitasatÅ ti maæ jÃneyyun' ti icchati, asamÃhito samÃno `samÃhito ti maæ jÃneyyun' ti icchati, duppa¤¤o samÃno `pa¤¤avà ti maæ jÃneyyun' ti icchati, akhÅnÃsavo samÃno `khÅïÃsavo ti maæ jÃneyyun' ti icchati. #<[page 041]># %% Ayaæ vuccati bhikkhave pÃpikà icchÃ. PÃpikà bhikkhave icchà neva kÃyena pahÃtabbà no vÃcÃya, pa¤¤Ãya disvà disvà pahÃtabbÃ. 8. Ta¤ ce bhikkhave bhikkhuæ lobho abhibhuyya iriyati, doso . . . pe . . . moho . . . kodho . . . upanÃho . . . makkho . . . paÊÃso . . . macchariyaæ . . . pÃpikà issà . . . pÃpikà icchà abhibhuyya iriyati, so evam assa veditabbo: Na ayam Ãyasmà tathà pajÃnÃti, yathà pajÃnato lobho na hoti; tathà h' imaæ Ãyasmantaæ lobho abhibhuyya iriyati. Na ayam Ãyasmà tathà pajÃnÃti, yathà pajÃnato doso na hoti . . . moho . . . kodho . . . upanÃho . . . makkho . . . paÊÃso . . . macchariyaæ . . . pÃpikà issà . . . pÃpikà icchà na hoti; tathà h' imaæ Ãyasmantaæ pÃpikà icchà abhibhuyya iriyati. 9. Ta¤ ce bhikkhave bhikkhuæ lobho nÃbhibhuyya iriyati, doso . . . moho . . . kodho . . . upanÃho . . . makkho . . . paÊÃso . . . macchariyaæ . . . pÃpikà issà . . . pÃpikà icchà nÃbhibhuyya iriyati, so evam assa veditabbo: Tathà ayam Ãyasmà pajÃnÃti, yathà pajÃnato lobho na hoti; tathà h' imaæ Ãyasmantaæ lobho nÃbhibhuyya iriyati. Tathà ayam Ãyasmà pajÃnÃti, yathà pajÃnato doso na hoti . . . moho . . . kodho . . . upanÃho . . . makkho . . . paÊÃso . . . macchariyaæ . . . pÃpikà issà . . . pÃpikà icchà na hoti; tathà h' imaæ Ãyasmantaæ pÃpikà icchà nÃbhibhuyya iriyatÅ ti. XXIV. 1. Ekaæ samayaæ Ãyasmà MahÃcundo CetÅsu viharati SahajÃtiyaæ. Tatra kho Ãyasmà MahÃcundo bhikkhÆ Ãmantesi:-- ùvuso bhikkhavo ti. ùvuso ti kho te bhikkhÆ Ãyasmato MahÃcundassa paccassosuæ. #<[page 042]># %<42 AÇguttara-NikÃya. XXIV.1-4>% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ ùyasmà MahÃcundo etad avoca:-- 2. ¥ÃïavÃdaæ Ãvuso bhikkhu vadamÃno `jÃnÃm' imaæ dhammaæ passÃm' imaæ dhamman' ti. Ta¤ ce Ãvuso bhikkhuæ lobho abhibhuyya tiÂÂhati, doso . . . pe . . . moho . . . kodho . . . upanÃho . . . makkho . . . paÊÃso . . . macchariyaæ . . . pÃpikà issà . . . pÃpikà icchà abhibhuyya tiÂÂhati, so evam assa veditabbo: Na ayam Ãyasmà tathà pajÃnÃti, yathà pajÃnato lobho na hoti; tathà h' imaæ Ãyasmantaæ lobho abhibhuyya tiÂÂhati. Na ayam Ãyasmà tathà pajÃnÃti, yathà pajÃnato doso na hoti . . . moho . . . kodho . . . upanÃho . . . makkho . . . paÊÃso . . . macchariyaæ . . . pÃpikà issà . . . pÃpikà icchà na hoti; tathà h' imaæ Ãyasmantaæ pÃpikà icchà abhibhuyya tiÂÂhati. 3. BhÃvanÃvÃdaæ Ãvuso bhikkhu vadamÃno 'bhÃvitakÃyo' mhi bhÃvitasÅlo bhÃvitacitto bhÃvitapa¤¤o' ti. Ta¤ ce Ãvuso bhikkhuæ lobho abhibhuyya tiÂÂhati, doso . . . moho . . . kodho . . . upanÃho . . . makkho . . . paÊÃso . . . macchariyaæ . . . pÃpikà issà . . . pÃpikà icchà abhibhuyya tiÂÂhati, so evam assa veditabbo: Na ayam Ãyasmà tathà pajÃnÃti, yathà pajÃnato lobho na hoti; tathà h' imaæ Ãyasmantaæ lobho abhibhuyya tiÂÂhati. Na ayam Ãyasmà tathà pajÃnÃti, yathà pajÃnato doso na hoti . . . moho . . . kodho . . . upanÃho . . . makkho . . . paÊÃso . . . macchariyaæ . . . pÃpikà issà . . . pÃpikà icchà na hoti; tathà h' imaæ Ãyasmantaæ pÃpikà icchà abhibhuyya tiÂÂhati. 4. ¥ÃïavÃda¤ ca Ãvuso bhikkhu vadamÃno bhÃvanÃvÃda¤ ca `jÃnÃm' imaæ dhammaæ passÃm' imaæ dhammaæ, bhÃvitakÃyo 'mhi bhÃvitasÅlo bhÃvitacitto bhÃvitapa¤¤o' ti. Ta¤ ce Ãvuso bhikkhuæ lobho abhibhuyya tiÂÂhati, doso . . . moho . . . kodho . . . upanÃho . . . makkho . . . paÊÃso . . . macchariyaæ . . . pÃpikà issà . . . pÃpikà icchà abhibhuyya tiÂÂhati, #<[page 043]># %% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ so evam assa veditabbo: Na ayam Ãyasmà tathà pajÃnÃti, yathà pajÃnato lobho na hoti; tathà h' imaæ Ãyasmantaæ lobho abhibhuyya tiÂÂhati. Na ayam Ãyasmà tathà pajÃnÃti, yathà pajÃnato doso na hoti . . . moho . . . kodho . . . upanÃho . . . makkho . . . paÊÃso . . . macchariyaæ . . . pÃpikà issà . . . pÃpikà icchà na hoti; tathà h' imaæ Ãyasmantaæ pÃpikà icchà abhibhuyya tiÂÂhati. 5. Seyyathà pi Ãvuso puriso daliddo 'va samÃno a¬¬havÃdaæ vadeyya, adhano 'va samÃno dhanavÃdaæ vadeyya, abhogavà 'va samÃno bhogavÃdaæ vadeyya; so kismi¤cid-eva dhanakaraïÅye samuppanne na sakkuïeyya upanÅhÃtuæ dhanaæ và dha¤¤aæ và rajataæ và jÃtarÆpaæ vÃ; tam enaæ evaæ jÃneyyuæ `daliddo 'va ayam Ãyasmà samÃno a¬¬havÃdaæ vadeti, adhano 'va ayam Ãyasmà samÃno dhanavÃdaæ vadeti, abhogavà 'va ayam Ãyasmà samÃno bhogavÃdaæ vadeti. Taæ kissa hetu? Tathà hi ayam Ãyasmà kismi¤ci-d-eva dhanakaraïÅye samuppanne na sakkoti upanÅhÃtuæ dhanaæ và dha¤¤aæ và rajataæ và jÃtarÆpaæ vÃ' ti. Evam eva kho Ãvuso ¤ÃïavÃda¤ ca bhikkhu vadamÃno bhÃvanÃvÃda¤ ca `jÃnÃm' imaæ dhammaæ passÃm' imaæ dhammaæ, bhÃvitakÃyo 'mhi bhÃvitasÅlo bhÃvitacitto bhÃvitapa¤¤o' ti. Ta¤ ce Ãvuso bhikkhuæ lobho abhibhuyya tiÂÂhati, doso . . . moho . . . kodho . . . upanÃho . . . makkho . . . paÊÃso . . . macchariyaæ . . . pÃpikà issà . . . pÃpikà icchà abhibhuyya tiÂÂhati, so evam assa veditabbo: Na ayam Ãyasmà tathà pajÃnÃti, yathà pajÃnato lobho na hoti; tathà h' imaæ Ãyasmantaæ lobho abhibhuyya tiÂÂhati. Na ayam Ãyasmà tathà pajÃnÃti, yathà pajÃnato doso na hoti . . . moho . . . kodho . . . upanÃho . . . makkho . . . paÊÃso . . . macchariyaæ . . . pÃpikà issà . #<[page 044]># %<44 AÇguttara-NikÃya. XXIV.5-8>% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ . . pÃpikà icchà na hoti; tathà h' imaæ Ãyasmantaæ pÃpikà icchà abhibhuyya tiÂÂhati. 6. ¥ÃïavÃdaæ Ãvuso bhikkhu vadamÃno `jÃnÃm' imaæ dhammaæ passÃm' imaæ dhamman' ti. Ta¤ ce Ãvuso bhikkhuæ lobho nÃbhibhuyya tiÂÂhati, doso . . . moho . . . kodho . . . upanÃho . . . makkho . . . paÊÃso . . . macchariyaæ . . . pÃpikà issà . . . pÃpikà icchà nÃbhibhuyya tiÂÂhati, so evam assa veditabbo: Tathà ayam Ãyasmà pajÃnÃti, yathà pajÃnato lobho na hoti; tathà h' imaæ Ãyasmantaæ lobho nÃbhibhuyya tiÂÂhati. Tathà ayam Ãyasmà pajÃnÃti, yathà pajÃnato doso na hoti . . . moho . . . kodho . . . upanÃho . . . makkho . . . paÊÃso . . . macchariyaæ . . . pÃpikà issà . . . pÃpikà icchà na hoti; tathà h' imaæ Ãyasmantaæ pÃpikà icchà nÃbhibhuyya tiÂÂhati. 7. BhÃvanÃvÃdaæ Ãvuso bhikkhu vadamÃno `bhÃvitakÃyo 'mhi bhÃvitasÅlo bhÃvitacitto bhÃvitapa¤¤o' ti. Ta¤ ce Ãvuso bhikkhuæ lobho nÃbhibhuyya tiÂÂhati, doso . . . moho . . . kodho . . . upanÃho . . . makkho . . . paÊÃso . . . macchariyaæ . . . pÃpikà issà . . . pÃpikà icchà nÃbhibhuyya tiÂÂhati, so evam assa veditabbo: Tathà ayam Ãyasmà pajÃnÃti, yathà pajÃnato lobho na hoti; tathà h' imaæ Ãyasmantaæ lobho nÃbhibhuyya tiÂÂhati. Tathà ayam Ãyasmà pajÃnÃti, yathà pajÃnato doso na hoti . . . moho . . . kodho . . . upanÃho . . . makkho . . . paÊÃso . . . macchariyaæ . . . pÃpikà issà . . . pÃpikà icchà na hoti; tathà h' imaæ Ãyasmantaæ pÃpikà icchà nÃbhibhuyya tiÂÂhati. 8. ¥ÃïavÃda¤ ca Ãvuso bhikkhu vadamÃno bhÃvanÃvÃda¤ ca `jÃnÃm' imaæ dhammaæ passÃm' imaæ dhammaæ, bhÃvitakÃyo 'mhi bhÃvitasÅlo bhÃvitacitto bhÃvitapa¤¤o' ti. Ta¤ ce Ãvuso bhikkhuæ lobho nÃbhibhuyya tiÂÂhati, doso . . . moho . . . kodho . . . upanÃho . . . makkho . . . paÊÃso . . . macchariyaæ . . . pÃpikà issà . . . pÃpikà icchà nÃbhibhuyya tiÂÂhati, so evam assa veditabbo: Tathà ayam Ãyasmà pajÃnÃti, yathà pajÃnato lobho na hoti; tathà h' imaæ Ãyasmantaæ lobho nÃbhibhuyya tiÂÂhati. #<[page 045]># %% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ Tathà ayam Ãyasmà pajÃnÃti, yathà pajÃnato doso na hoti . . . moho . . . kodho . . . upanÃho . . . makkho . . . paÊÃso . . . macchariyaæ . . . pÃpikà issà . . . pÃpikà icchà na hoti; tathà h' imaæ Ãyasmantaæ pÃpikà icchà nÃbhibhuyya tiÂÂhati. 9. Seyyathà pi Ãvuso puriso a¬¬ho 'va samÃno a¬¬havÃdaæ vadeyya, dhanavà 'va samÃno dhanavÃdaæ vadeyya, bhogavà 'va samÃno bhogavÃdaæ vadeyya; so kismi¤ci-d-eva dhanakaraïÅye samuppanne sakkuïeyya upanÅhÃtuæ dhanaæ và dha¤¤aæ và rajataæ và jÃtarÆpaæ vÃ; tam enaæ evaæ jÃneyyuæ `a¬¬ho 'va ayam Ãyasmà samÃno a¬¬havÃdaæ vadeti, dhanavà 'va ayam Ãyasmà samÃno dhanavÃdaæ vadeti, bhogavà 'va ayam Ãyasmà samÃno bhogavÃdaæ vadeti. Taæ kissa hetu? Tathà hi ayam Ãyasmà kismi¤ci-d-eva dhanakaraïÅye samuppanne sakkoti upanÅhÃtuæ dhanaæ và dha¤¤aæ và rajataæ và jÃtarÆpaæ vÃ' ti. Evam eva kho Ãvuso ¤ÃïavÃda¤ ca bhikkhu vadamÃno bhÃvanÃvÃda¤ ca `jÃnÃm' imaæ dhammaæ passÃm' imaæ dhammaæ, bhÃvitakÃyo 'mhi bhÃvitasÅlo bhÃvitacitto bhÃvitapa¤¤o' ti. Ta¤ ce Ãvuso bhikkhuæ lobho nÃbhibhuyya tiÂÂhati, doso . . . moho . . . kodho . . . upanÃho . . . makkho . . . paÊÃso . . . macchariyaæ . . . pÃpikà issà . . . pÃpikà icchà nÃbhibhuyya tiÂÂhati, so evam assa veditabbo: Tathà ayam Ãyasmà pajÃnÃti, yathà pajÃnato lobho na hoti; tathà h' imaæ Ãyasmantaæ lobho nÃbhibhuyya tiÂÂhati. Tathà ayam Ãyasmà pajÃnÃti, yathà pajÃnato doso na hoti . . . moho . . . kodho . . . upanÃho . . . makkho . . . paÊÃso . . . macchariyaæ . . . pÃpikà issà . . . pÃpikà icchà na hoti; tathà h' imaæ Ãyasmantaæ pÃpikà icchà nÃbhibhuyya tiÂÂhatÅ ti. #<[page 046]># %<46 AÇguttara-NikÃya. XXV. 1-XXVI. 2>% XXV. 1. Dasa yimÃni bhikkhave kasiïÃyatanÃni. KatamÃni dasa? 2. PaÂhavÅkasiïam eko sa¤jÃnÃti uddhaæ adho tiriyaæ advayaæ appamÃïaæ, Ãpokasiïam eko sa¤jÃnÃti . . . tejokasiïam eko sa¤jÃnÃti . . . vÃyokasiïam eko sa¤jÃnÃti . . . nÅlakasiïam eko sa¤jÃnÃti . . . pÅtakasiïam eko sa¤jÃnÃti . . . lohitakasiïam eko sa¤jÃnÃti . . . odÃtakasiïam eko sa¤jÃnÃti . . . ÃkÃsakasiïam eko sa¤jÃnÃti . . . vi¤¤Ãïakasiïam eko sa¤jÃnÃti uddhaæ adho tiriyaæ advayaæ appamÃïaæ. ImÃni kho bhikkhave dasa kasiïÃyatanÃnÅ ti. XXVI. 1. Ekaæ samayaæ Ãyasmà MahÃkaccÃno AvantÅsu viharati Kuraraghare pavatte pabbate. Atha kho KÃlÅ upÃsikà Kuraragharikà yenÃyasmà MahÃkaccÃno ten' upasaÇkami, upasaÇkamitvà Ãyasmantaæ MahÃkaccÃnaæ abhivÃdetvà ekamantaæ nisÅdi. Ekamantaæ nisinnà kho KÃlÅ upÃsikà Kuraragharikà Ãyasmantaæ MahÃkaccÃnaæ etad avoca:-- 2. Vuttam idaæ bhante Bhagavatà KumÃripa¤hesu (Cf. S. I, p. 126): Atthassa pattiæ hadayassa santiæ jetvÃna senaæ piyasÃtarÆpaæ eko 'haæ jhÃyÅ sukham anubodhiæ, tasmà janena na karomi sakkhiæ sakkhÅ na sampajjati kenaci me ti. #<[page 047]># %% Imassa nu kho bhante Bhagavatà saækhittena bhÃsitassa kathaæ vitthÃrena attho daÂÂhabbo ti? 3. PaÂhavÅkasiïasamÃpattiparamà kho bhagini eke samaïabrÃhmaïà atthÃbhinibbattesuæ. YÃvatà kho bhagini paÂhavÅkasiïasamÃpattiparamatà tad abhi¤¤Ãsi BhagavÃ, tad abhi¤¤Ãya Bhagavà Ãdim addasa ÃdÅnavam addasa nissaraïam addasa maggÃmagga¤Ãïadassanam addasa. Tassa Ãdidassanahetu ÃdÅnavadassanahetu nissaraïadassanahetu maggÃmagga¤Ãïadassanahetu atthassa patti hadayassa santi vidità hoti. ùpokasiïasamÃpattiparamà kho bhagini . . . tejokasiïasamÃpattiparamà kho bhagini . . . vÃyokasiïasamÃpattiparamà kho bhagini . . . nÅlakasiïasamÃpattiparamà kho bhagini . . . pÅtakasiïasamÃpattiparamà kho bhagini . . . lohitakasiïasamÃpattiparamà kho bhagini . . . odÃtakasiïasamÃpattiparamà kho bhagini . . . ÃkÃsakasiïasamÃpattiparamà kho bhagini . . . vi¤¤ÃïakasiïasamÃpattiparamà kho bhagini eke samaïabrÃhmaïà atthÃbhinibbattesuæ. YÃvatà kho bhagini vi¤¤ÃïakasiïasamÃpattiparamatà tad abhi¤¤Ãsi BhagavÃ, tad abhi¤¤Ãya Bhagavà Ãdim addasa ÃdÅnavam addasa nissaraïam addasa maggÃmagga¤Ãïadassanam addasa. Tassa Ãdidassanahetu ÃdÅnavadassanahetu nissaraïadassanahetu maggÃmagga¤Ãïadassanahetu atthassa patti hadayassa santi vidità hoti. Iti kho bhagini yan taæ vuttaæ Bhagavatà KumÃripa¤hesu Atthassa pattiæ hadayassa santiæ jetvÃna senaæ piyasÃtarÆpaæ eko 'haæ jhÃyÅ sukham anubodhiæ, #<[page 048]># %<48 AÇguttara-NikÃya. XXVI. 3-XXVII. 2>% tasmà janena na karomi sakkhiæ sakkhÅ na sampajjati kenaci me ti imassa kho bhagini Bhagavatà saækhittena bhÃsitassa evaæ vitthÃrena attho daÂÂhabbo ti. XXVII. 1. Ekaæ samayaæ Bhagavà SÃvatthiyaæ viharati Jetavane AnÃthapiï¬ikassa ÃrÃme. Atha kho sambahulà bhikkhÆ pubbaïhasamayaæ nivÃsetvà pattacÅvaram ÃdÃya SÃvatthiyaæ piï¬Ãya pÃvisiæsu. Atha kho tesaæ bhikkhÆnaæ etad ahosi `atippago kho tÃva SÃvatthiyaæ piï¬Ãya carituæ, yan nÆna mayaæ yena a¤¤atitthiyÃnaæ paribbÃjakÃnaæ ÃrÃmo ten' upasaÇkameyyÃmÃ' ti. Atha kho te bhikkhÆ yena a¤¤atitthiyÃnaæ paribbÃjakÃnaæ ÃrÃmo ten' upasaÇkamiæsu, upasaÇkamitvà tehi a¤¤atitthiyehi paribbÃjakehi saddhiæ sammodiæsu, sammodanÅyaæ kathaæ sÃrÃïÅyaæ vÅtisÃretvà ekamantaæ nisÅdiæsu. Ekamantaæ nisinne kho te bhikkhÆ te a¤¤atitthiyà paribbÃjakà etad avocuæ:-- 2. Samaïo Ãvuso Gotamo sÃvakÃnaæ evaæ dhammaæ deseti `etha tumhe bhikkhave sabbaæ dhammaæ abhijÃnÃtha, sabbaæ dhammaæ abhi¤¤Ãya abhi¤¤Ãya viharathÃ' ti. Mayam pi kho Ãvuso sÃvakÃnaæ evaæ dhammaæ desema `etha tumhe Ãvuso sabbaæ dhammaæ abhijÃnÃtha, sabbaæ dhammaæ abhi¤¤Ãya abhi¤¤Ãya viharathÃ' ti. Idha no Ãvuso ko viseso ko adhippÃyoso kiæ nÃnÃkaraïaæ samaïassa và Gotamassa amhÃkaæ vÃ, yad idaæ dhammadesanÃya và dhammadesanaæ anusÃsaniyà và anusÃsanin ti? #<[page 049]># %% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ 3. Atha kho te bhikkhÆ tesaæ a¤¤atitthiyÃnaæ paribbÃjakÃnaæ bhÃsitaæ neva abhinandiæsu na ppaÂikkosiæsu, anabhinanditvà appaÂikkositvà uÂÂhÃyÃsanà pakkamiæsu `Bhagavato santike etassa bhÃsitassa atthaæ ÃjÃnissÃmÃ' ti. Atha kho te bhikkhÆ SÃvatthiyaæ piï¬Ãya caritvà pacchÃbhattaæ piï¬apÃtapaÂikkantà yena Bhagavà ten' upasaÇkamiæsu, upasaÇkamitvà Bhagavantaæ abhivÃdetvà ekamantaæ nisÅdiæsu. Ekamantaæ nisinnà kho te bhikkhÆ Bhagavantaæ etad avocuæ:-- 4. Idha mayaæ bhante pubbaïhasamayaæ nivÃsetvà pattacÅvaram ÃdÃya SÃvatthiyaæ piï¬Ãya pÃvisimha. Tesaæ no bhante amhÃkaæ etad ahosi `atippago kho tÃva SÃvatthiyaæ piï¬Ãya carituæ, yan nÆna mayaæ yena a¤¤atitthiyÃnaæ paribbÃjakÃnaæ ÃrÃmo ten' upasaÇkameyyÃmÃ' ti. Atha kho mayaæ bhante yena a¤¤atitthiyÃnaæ paribbÃjakÃnaæ ÃrÃmo ten' upasaÇkamimha, upasaÇkamitvà tehi a¤¤atitthiyehi paribbÃjakehi saddhiæ sammodimha, sammodanÅyaæ kathaæ sÃrÃïÅyaæ vÅtisÃretvà ekamantaæ nisÅdimha. Ekamantaæ nisinne kho bhante a¤¤atitthiyà paribbÃjakà amhe etad avocuæ: Samaïo Ãvuso Gotamo sÃvakÃnaæ evaæ dhammaæ deseti `etha tumhe bhikkhave sabbaæ dhammaæ abhijÃnÃtha, sabbaæ dhammaæ abhi¤¤Ãya abhi¤¤Ãya viharathÃ' ti. Mayam pi kho Ãvuso sÃvakÃnaæ evaæ dhammaæ desema `etha tumhe Ãvuso sabbaæ dhammaæ abhijÃnÃtha, sabbaæ dhammaæ abhi¤¤Ãya abhi¤¤Ãya viharathÃ' ti. Idha no Ãvuso ko viseso ko adhippÃyoso kiæ nÃnÃkaraïaæ samaïassa và Gotamassa amhÃkaæ vÃ, yad idaæ dhammadesanÃya và dhammadesanaæ anusÃsaniyà và anusÃsanin ti? Atha kho mayaæ bhante tesaæ a¤¤atitthiyÃnaæ paribbÃjakÃnaæ bhÃsitaæ neva abhinandimha na ppaÂikkosimha, #<[page 050]># %<50 AÇguttara-NikÃya. XXVII.4-6>% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ anabhinanditvà appaÂikkositvà uÂÂhÃyÃsanà pakkamimha `Bhagavato santike etassa bhÃsitassa atthaæ ÃjÃnissÃmÃ' ti. 5. Evaæ vÃdino bhikkhave a¤¤atitthiyà paribbÃjakà evam assu vacanÅyÃ: Eko Ãvuso pa¤ho eko uddeso ekaæ veyyÃkaraïaæ, dve pa¤hà dve uddesà dve veyyÃkaraïÃni, tayo pa¤hà tayo uddesà tÅïi veyyÃkaraïÃni, cattÃro pa¤hà cattaro uddesà cattari veyyÃkaraïÃni, pa¤ca pa¤hà pa¤c' uddesà pa¤ca veyyÃkaraïÃni, cha pa¤hà cha uddesà cha veyyÃkaraïÃni, satta pa¤hà satt' uddesà satta veyyÃkaraïÃni, aÂÂha pa¤hà aÂÂh' uddesà aÂÂha veyyÃkaraïÃni, nava pa¤hà nav' uddesà nava veyyÃkaraïÃni, dasa pa¤hà das' uddesà dasa veyyÃkaraïÃnÅ ti? Evaæ puÂÂhà bhikkhave a¤¤atitthiyà paribbÃjakà na c' eva sampÃyissanti uttari¤ ca vighÃtaæ Ãpajjissanti. Taæ kissa hetu? Yathà taæ bhikkhave avisayasmiæ. NÃhan taæ bhikkhave passÃmi sadevake loke samÃrake sabrahmake sassamaïabrÃhmaïiyà pajÃya sadevamanussÃya yo imesam pa¤hÃnaæ veyyÃkaraïena cittaæ ÃrÃdheyya a¤¤atra TathÃgatena và TathÃgatasÃvakena và ito và pana sutvÃ. 6. Eko pa¤ho eko uddeso ekaæ veyyÃkaraïan ti iti kho pan' etaæ vuttaæ, ki¤ c' etaæ paÂicca vuttaæ? Ekadhamme bhikkhave bhikkhu sammà nibbindamÃno sammà virajjamÃno sammà vimuccamÃno sammà pariyantadassÃvÅ sammatthÃbhisamecca diÂÂh' eva dhamme dukkhass' antakaro hoti. Katamasmiæ ekadhamme? Sabbe sattà ÃhÃraÂÂhitikÃ. #<[page 051]># %% Imasmiæ kho bhikkhave ekadhamme bhikkhu sammà nibbindamÃno sammà virajjamÃno sammà vimuccamÃno sammà pariyantadassÃvÅ sammatthÃbhisamecca diÂÂh' eva dhamme dukkhass' antakaro hoti. Eko pa¤ho eko uddeso ekaæ veyyÃkaraïan ti iti yan taæ vuttaæ, idam etaæ paÂicca vuttaæ. 7. Dve pa¤hà dve uddesà dve veyyÃkaraïÃnÅ ti iti kho pan' etaæ vuttaæ, ki¤ c' etaæ paÂicca vuttaæ? DvÅsu bhikkhave dhammesu bhikkhu sammà nibbindamÃno sammà virajjamÃno sammà vimuccamÃno sammà pariyantadassÃvÅ sammatthÃbhisamecca diÂÂh' eva dhamme dukkhass' antakaro hoti. Katamesu dvÅsu? NÃme ca rÆpe ca. Imesu kho bhikkhave dvÅsu dhammesu bhikkhu sammà nibbindamÃno sammà virajjamÃno sammà vimuccamÃno sammà pariyantadassÃvÅ sammatthÃbhisamecca diÂÂh' eva dhamme dukkhass' antakaro hoti. Dve pa¤hà dve uddesà dve veyyÃkaraïÃnÅ ti iti yan taæ vuttaæ, idam etaæ paÂicca vuttaæ. 8. Tayo pa¤hà tayo uddesà tÅïi veyyÃkaraïÃnÅ ti iti kho pan' etaæ vuttaæ, ki¤ c' etaæ paÂicca vuttaæ? TÅsu bhikkhave dhammesu bhikkhu sammà nibbindamÃno sammà virajjamÃno sammà vimuccamÃno sammà pariyantadassÃvÅ sammatthÃbhisamecca diÂÂh' eva dhamme dukkhass' antakaro hoti. Katamesu tÅsu? TÅsu vedanÃsu. Imesu kho bhikkhave tÅsu dhammesu bhikkhu sammà nibbindamÃno sammà virajjamÃno sammà vimuccamÃno sammà pariyantadassÃvÅ sammatthÃbhisamecca diÂÂh' eva dhamme dukkhass' antakaro hoti. Tayo pa¤hà tayo uddesà tÅïi veyyÃkaraïÃnÅ ti iti yan taæ vuttaæ, idam etaæ paÂicca vuttaæ. 9. CattÃro pa¤hà cattÃro uddesà cattÃri veyyÃkaraïÃnÅ ti iti kho pan' etaæ vuttaæ, ki¤ c' etaæ paÂicca vuttaæ? #<[page 052]># %<52 AÇguttara-NikÃya. XXVII. 9-11>% CatÆsu bhikkhave dhammesu bhikkhu sammà nibbindamÃno sammà virajjamÃno sammà vimuccamÃno sammà pariyantadassÃvÅ sammatthÃbhisamecca diÂÂh' eva dhamme dukkhass' antakaro hoti. Katamesu catÆsu? CatÆsu ÃhÃresu. Imesu kho bhikkhave catÆsu dhammesu bhikkhu sammà nibbindamÃno sammà virajjamÃno sammà vimuccamÃno sammà pariyantadassÃvÅ samatthÃbhisamecca diÂÂh' eva dhamme dukkhass' antakaro hoti. CattÃro pa¤hà cattÃro uddesà cattÃri veyyÃkaraïÃnÅ ti iti yan taæ vuttaæ, idam etaæ paÂicca vuttaæ. 10. Pa¤ca pa¤hà pa¤c' uddesà pa¤ca veyyÃkaraïÃnÅ ti iti kho pan' etaæ vuttaæ, ki¤ c' etaæ paÂicca vuttaæ? Pa¤casu bhikkhave dhammesu bhikkhu sammà nibbindamÃno sammà virajjamÃno sammà vimuccamÃno sammà pariyantadassÃvÅ sammatthÃbhisamecca diÂÂh' eva dhamme dukkhass' antakaro hoti. Katamesu pa¤casu? Pa¤casu upÃdÃnakkhandesu. Imesu kho bhikkhave pa¤casu dhammesu bhikkhu sammà nibbindamÃno sammà virajjamÃno sammà vimuccamÃno sammà pariyantadassÃvÅ sammatthÃbhisamecca diÂÂh' eva dhamme dukkhass' antakaro hoti. Pa¤ca pa¤hà pa¤c' uddesà pa¤ca veyyÃkaraïÃnÅ ti iti yan taæ vuttaæ, idam etaæ paÂicca vuttaæ. 11. Cha pa¤hà cha uddesà cha veyyÃkaraïÃnÅ ti iti kho pan' etaæ vuttaæ, ki¤ c' etaæ paÂicca vuttaæ? Chasu bhikkhave dhammesu bhikkhu sammà nibbindamÃno sammà virajjamÃno sammà vimuccamÃno sammà pariyantadassÃvÅ sammatthÃbhisamecca diÂÂh' eva dhamme dukkhass' antakaro hoti. Katamesu chasu? Chasu ajjhattikesu Ãyatanesu. Imesu kho bhikkhave chasu dhammesu bhikkhu sammà nibbindamÃno sammà virajjamÃno sammà vimuccamÃno sammà pariyantadassÃvÅ sammatthÃbhisamecca diÂÂh' eva dhamme dukkhass' antakaro hoti. #<[page 053]># %% Cha pa¤hà cha uddesà cha veyyÃkaraïÃnÅ ti iti yan taæ vuttaæ, idam etaæ paÂicca vuttaæ. 12. Satta pa¤hà satt' uddesà satta veyyÃkaraïÃnÅ ti iti kho pan' etaæ vuttaæ, ki¤ c' etaæ paÂicca vuttaæ? Sattasu bhikkhave dhammesu bhikkhu sammà nibbindamÃno sammà virajjamÃno sammà vimuccamÃno sammà pariyantadassÃvÅ sammatthÃbhisamecca diÂÂh' eva dhamme dukkhass' antakaro hoti. Katamesu sattasu? Sattasu vi¤¤ÃïaÂÂhitÅsu. Imesu kho bhikkhave sattasu dhammesu bhikkhu sammà nibbindamÃno sammà virajjamÃno sammà vimuccamÃno sammà pariyantadassÃvÅ sammatthÃbhisamecca diÂÂh' eva dhamme dukkhass' antakaro hoti. Satta pa¤hà satt' uddesà satta veyyÃkaraïÃnÅ ti iti yan taæ vuttaæ, idam etaæ paÂicca vuttaæ. 13. AÂÂha pa¤hà aÂÂh' uddesà aÂÂha veyyÃkaraïÃnÅ ti iti kho pan' etaæ vuttaæ, ki¤ c' etaæ paÂicca vuttaæ? AÂÂhasu bhikkhave dhammesu bhikkhu sammà nibbindamÃno sammà virajjamÃno sammà vimuccamÃno sammà pariyantadassÃvÅ sammatthÃbhisamecca diÂÂh' eva dhamme dukkhass' antakaro hoti. Katamesu aÂÂhasu? AÂÂhasu lokadhammesu. Imesu kho bhikkhave aÂÂhasu dhammesu bhikkhu sammà nibbindamÃno sammà virajjamÃno sammà vimuccamÃno sammà pariyantadassÃvÅ sammatthÃbhisamecca diÂÂh' eva dhamme dukkhass' antakaro hoti. AÂÂha pa¤hà aÂÂh' uddesà aÂÂha veyyÃkaraïÃnÅ ti iti yan taæ vuttaæ, idam etaæ paÂicca vuttaæ. 14. Nava pa¤hà nav' uddesà nava veyyÃkaraïÃnÅ ti iti kho pan' etaæ vuttaæ, ki¤ c' etaæ paÂicca vuttaæ? Navasu bhikkhave dhammesu bhikkhu sammà nibbindamÃno sammà virajjamÃno sammà vimuccamÃno sammà pariyantadassÃvÅ sammatthÃbhisamecca diÂÂh' eva dhamme dukkhass' antakaro hoti. Katamesu navasu? Navasu sattÃvÃsesu. #<[page 054]># %<54 AÇguttara-NikÃya. XXVII. 14-XXVIII. 2>% Imesu kho bhikkhave navasu dhammesu bhikkhu sammà nibbindamÃno sammà virajjamÃno sammà vimuccamÃno sammà pariyantadassÃvÅ sammatthÃbhisamecca diÂÂh' eva dhamme dukkhass' antakaro hoti. Nava pa¤hà nav' uddesà nava veyyÃkaraïÃnÅ ti iti yan taæ vuttaæ, idam etaæ paÂicca vuttaæ. 15. Dasa pa¤hà das' uddesà dasa veyyÃkaraïÃnÅ ti iti kho pan' etaæ vuttaæ, ki¤ c' etaæ paÂicca vuttaæ? Dasasu bhikkhave dhammesu bhikkhu sammà nibbindamÃno sammà virajjamÃno sammà vimuccamÃno sammà pariyantadassÃvÅ sammatthÃbhisamecca diÂÂh' eva dhamme dukkhass' antakaro hoti. Katamesu dasasu? Dasasu akusalesu kammapathesu. Imesu kho bhikkhave dasasu dhammesu bhikkhu sammà nibbindamÃno sammà virajjamÃno sammà vimuccamÃno sammà pariyantadassÃvÅ sammatthÃbhisamecca diÂÂh' eva dhamme dukkhass' antakaro hoti. Dasa pa¤hà das' uddesà dasa veyyÃkaraïÃnÅ ti iti yan taæ vuttaæ, idam etaæ paÂicca vuttan ti. XXVIII. 1. Ekaæ samayaæ Bhagavà KajaÇgalÃyaæ viharati VeÊuvane. Atha kho sambahulà KajaÇgalà upÃsakà yena KajaÇgalà bhikkhunÅ ten' upasaÇkamiæsu, upasaÇkamitvà KajaÇgalaæ bhikkhuniæ abhivÃdetvà ekamantaæ nisÅdiæsu. Ekamantaæ nisinnà kho KajaÇgalà upÃsakà KajaÇgalaæ bhikkhuniæ etad avocuæ:-- 2. Vuttam idaæ ayye Bhagavatà MahÃpa¤hesu: eko pa¤ho eko uddeso ekaæ veyyÃkaraïaæ, dve pa¤hà dve uddesà dve veyyÃkaraïÃni, tayo pa¤hà tayo uddesà tÅïi veyyÃkaraïÃni, cattÃro pa¤hà cattÃro uddesà cattÃri veyyÃkaraïÃni, #<[page 055]># %% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ pa¤ca pa¤hà pa¤c' uddesà pa¤ca veyyÃkaraïÃni, cha pa¤hà cha uddesà cha veyyÃkaraïÃni, satta pa¤hà satt' uddesà satta veyyÃkaraïÃni, aÂÂha pa¤hà aÂÂh' uddesà aÂÂha veyyÃkaraïÃni, nava pa¤hà nav' uddesà nava veyyÃkaraïÃni, dasa pa¤hà das' uddesà dasa veyyÃkaraïÃnÅ ti. Imassa nu kho ayye Bhagavatà saækhittena bhÃsitassa kathaæ vitthÃrena attho daÂÂhabbo ti? 3. Na kho pan' etaæ Ãvuso Bhagavato sammukhà sutaæ sammukhà paÂiggahÅtaæ, na pi manobhÃvanÅyÃnaæ bhikkhÆnaæ sammukhà sutaæ samukhà paÂiggahÅtaæ; api ca yathà m' ettha khÃyati, taæ suïÃtha sÃdhukaæ manasikarotha, bhÃsissÃmÅ ti. `Evaæ ayye' ti kho KajaÇgalà upÃsakà KajaÇgalÃya bhikkhuniyà paccassosuæ. KajaÇgalà bhikkhunÅ etad avoca:-- 4. Eko pa¤ho eko uddeso ekaæ veyyÃkaraïan ti iti kho pan' etaæ vuttaæ BhagavatÃ, ki¤ c' etaæ paÂicca vuttaæ? Ekadhamme Ãvuso bhikkhu sammà nibbindamÃno sammà virajjamÃno sammà vimuccamÃno sammà pariyantadassÃvÅ sammatthÃbhisamecca diÂÂh' eva dhamme dukkhass' antakaro hoti. Katamasmiæ ekadhamme? Sabbe sattà ÃhÃraÂÂhitikÃ. Imasmiæ kho Ãvuso ekadhamme bhikkhu sammà nibbindamÃno sammà virajjamÃno sammà vimuccamÃno sammà pariyantadassÃvÅ sammatthÃbhisamecca ditth' eva dhamme dukkhass' antakaro hoti. Eko pa¤ho eko uddeso ekaæ veyyÃkaraïan ti iti yan taæ vuttaæ BhagavatÃ, idam etaæ paÂicca vuttaæ. #<[page 056]># %<56 AÇguttara-NikÃya. XXVIII. 5-7>% 5. Dve pa¤hà dve uddesà dve veyyÃkaraïÃnÅ ti iti kho pan' etaæ vuttaæ BhagavatÃ, ki¤ c' etaæ paÂicca vuttaæ? DvÅsu Ãvuso dhammesu bhikkhu sammà nibbindamÃno sammà virajjamÃno sammà vimuccamÃno sammà pariyantadassÃvÅ sammatthÃbhisamecca diÂÂh' eva dhamme dukkhass' antakaro hoti. Katamesu dvÅsu? NÃme ca rÆpe ca . . . pe . . . Katamesu tÅsu? TÅsu vedanÃsu. Imesu kho Ãvuso tÅsu dhammesu bhikkhu sammà nibbindamÃno sammà virajjamÃno sammà vimuccamÃno sammà pariyantadassÃvÅ sammatthÃbhisamecca diÂÂh' eva dhamme dukkhass' antakaro hoti. Tayo pa¤hà tayo uddesà tÅïi veyyÃkaraïÃnÅ ti iti yan taæ vuttaæ BhagavatÃ, idam etaæ paÂicca vuttaæ. 6. CattÃro pa¤hà cattÃro uddesà cattÃri veyyÃkaraïÃnÅ ti iti kho pan' etaæ vuttaæ BhagavatÃ, ki¤ c' etaæ paÂicca vuttaæ? CatÆsu Ãvuso dhammesu bhikkhu sammà subhÃvitacitto sammà pariyantadassÃvÅ sammatthÃbhisamecca ditth' eva dhamme dukkhass' antakaro hoti. Katamesu catÆsu? CatÆsu satipaÂÂhÃnesu. Imesu kho Ãvuso catÆsu dhammesu bhikkhu sammà subhÃvitacitto sammà pariyantadassÃvÅ sammatthÃbhisamecca diÂÂh' eva dhamme dukkhass' antakaro hoti. CattÃro pa¤hà cattÃro uddesà cattÃri veyyÃkaraïÃnÅ ti iti yan taæ vuttaæ BhagavatÃ, idam etaæ paÂicca vuttaæ. 7. Pa¤ca pa¤hà pa¤c' uddesà pa¤ca veyyÃkaraïÃnÅ ti iti kho pan' etaæ vuttaæ BhagavatÃ, ki¤ c' etaæ paÂicca vuttaæ? Pa¤casu Ãvuso dhammesu bhikkhu sammà subhÃvitacitto sammà pariyantadassÃvÅ sammatthÃbhisamecca diÂÂh' eva dhamme dukkhass' antakaro hoti. Katamesu pa¤casu? Pa¤casu indriyesu . . . pe . . . Katamesu chasu? #<[page 057]># %% Chasu nissaraïÅyÃsu dhÃtÆsu . . . Katamesu sattasu? Sattasu bojjhaÇgesu . . . Katamesu aÂÂhasu? Ariye aÂÂhaÇgike magge. Imesu kho Ãvuso aÂÂhasu dhammesu bhikkhu sammà subhÃvitacitto sammà pariyantadassÃvÅ sammatthÃbhisamecca diÂÂh' eva dhamme dukkhass' antakaro hoti. AÂÂha pa¤hà aÂÂh' uddesà aÂÂha veyyÃkaraïÃni ti iti yan taæ vuttaæ BhagavatÃ, idam etaæ paÂicca vuttaæ. 8. Nava pa¤hà nav' uddesà nava veyyÃkaraïÃnÅ ti iti kho pan' etaæ vuttaæ BhagavatÃ, ki¤ c' etaæ paÂicca vuttaæ? Navasu Ãvuso dhammesu bhikkhu sammà nibbindamÃno sammà virajjamÃno sammà vimuccamÃno sammà pariyantadassÃvÅ sammatthÃbhisamecca diÂÂh' eva dhamme dukkhass' antakaro hoti. Katamesu navasu? Navasu sattÃvÃsesu. Imesu kho Ãvuso navasu dhammesu bhikkhu sammà nibbindamÃno sammà virajjamÃno sammà vimuccamÃno sammà pariyantadassÃvÅ sammatthÃbhisamecca diÂÂh' eva dhamme dukkhass' antakaro hoti. Nava pa¤hà nav' uddesà nava veyyÃkaraïÃnÅ ti iti yan taæ vuttaæ BhagavatÃ, idam etaæ paÂicca vuttaæ. 9. Dasa pa¤hà das' uddesà dasa veyyÃkaraïÃnÅ ti iti kho pan' etaæ vuttaæ BhagavatÃ, ki¤ c' etaæ paÂicca vuttaæ? Dasasu Ãvuso dhammesu bhikkhu sammà subhÃvitacitto sammà pariyantadassÃvÅ sammatthÃbhisamecca diÂÂh' eva dhamme dukkhass' antakaro hoti. Katamesu dasasu? Dasasu kusalesu kammapathesu. #<[page 058]># %<58 AÇguttara-NikÃya. XXVIII.9-11>% Imesu kho Ãvuso dasasu dhammesu bhikkhu sammà subhÃvitacitto sammà pariyantadassÃvÅ sammatthÃbhisamecca diÂÂh' eva dhamme dukkhass' antakaro hoti. Dasa pa¤hà das' uddesà dasa veyyÃkaraïÃnÅ ti iti yan taæ vuttaæ BhagavatÃ, idam etaæ paÂicca vuttaæ. 10. Iti kho Ãvuso yan taæ vuttaæ Bhagavatà MahÃpa¤hesu: Eko pa¤ho eko uddeso ekaæ veyyÃkaraïaæ . . . pe . . . dasa veyyÃkaraïÃnÅ ti imassa kho ahaæ Ãvuso Bhagavatà saækhittena bhÃsitassa evaæ vitthÃrena atthaæ ÃjÃnÃmi. ùkaÇkhamÃnà ca pana tumhe Ãvuso Bhagavantaæ yeva upasaÇkamitvà etam atthaæ paÂipuccheyyÃtha. Yathà no Bhagavà vyÃkaroti, tathà naæ dhÃreyyÃthà ti. `Evaæ ayye' ti kho KajaÇgalà upÃsakà KajaÇgalÃya bhikkhuniyà bhÃsitaæ abhinanditvà anumoditvà uÂÂhÃyÃsanà KajaÇgalaæ bhikkhuniæ abhivÃdetvà padakkhiïaæ katvà yena Bhagavà ten' upasaÇkamiæsu, upasaÇkamitvà Bhagavantaæ abhivÃdetvà ekamantaæ nisÅdiæsu. Ekamantaæ nisinnà kho KajaÇgalà upÃsakÃ, yÃvatako ahosi KajaÇgalÃya bhikkhuniyà saddhiæ kathÃsallÃpo, taæ sabbaæ Bhagavato Ãrocesuæ. 11. SÃdhu sÃdhu gahapatayo. Paï¬ità gahapatayo KajaÇgalà bhikkhunÅ, mahÃpa¤¤Ã gahapatayo KajaÇgalà bhikkhunÅ. Sace pi tumhe gahapatayo maæ upasaÇkamitvà etam atthaæ puccheyyÃtha, aham pi c' etaæ evam eva vyÃkareyyaæ, #<[page 059]># %% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ yathà taæ KajaÇgalÃya bhikkhuniyà vyÃkataæ. Eso c' eva tassa attho, eva¤ ca naæ dhÃreyyÃthà ti. XXIX. 1. YÃvatà bhikkhave KÃsi-KosalÃ, yÃvatà ra¤¤o Pasenadissa Kosalassa vijitaæ, rÃjà tattha Pasenadi Kosalo aggam akkhÃyati. Ra¤¤o pi kho bhikkhave Pasenadissa Kosalassa atth' eva a¤¤athattaæ, atthi vipariïÃmo. Evaæ passaæ bhikkhave sutavà ariyasÃvako tasmiæ pi nibbindati, tasmiæ nibbindanto agge virajjati, pageva hÅnasmiæ. 2. YÃvatà bhikkhave candimasuriyà pariharanti, disà bhanti virocamÃnÃ, tÃva sahassadhÃloko, tasmiæ sahassadhÃloke sahassaæ candÃnaæ, sahassaæ suriyÃnaæ, sahassaæ SinerupabbatarÃjÃnaæ, sahassaæ JambudÅpÃnaæ, sahassaæ AparagoyÃnÃnaæ, sahassaæ UttarakurÆnaæ, sahassaæ PubbavidehÃnaæ, cattÃri mahÃsamuddasahassÃni, cattÃri mahÃrÃjasahassÃni, sahassaæ CÃtummahÃrÃjikanaæ, sahassaæ TÃvatiæsÃnaæ, sahassaæ YÃmÃnaæ, sahassaæ TusitÃnaæ, sahassaæ NimmÃnaratÅnaæ, sahassaæ ParanimmitavasavattÅnaæ, sahassaæ BrahmalokÃnaæ; yÃvatà bhikkhave sahassalokadhÃtu, MahÃbrahmà tattha aggam akkhÃyati. #<[page 060]># %<60 AÇguttara-NikÃya. XXIX.2-5>% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ MahÃbrahmuno pi kho bhikkhave atth' eva a¤¤athattaæ, atthi vipariïÃmo. Evaæ passaæ bhikkhave sutavà ariyasÃvako tasmiæ pi nibbindati, tasmiæ nibbindanto agge virajjati, pageva hÅnasmiæ. 3. Hoti so bhikkhave samayo, yaæ ayaæ loko saævaÂÂati, saævaÂÂamÃne bhikkhave loke yebhuyyena sattà Ãbhassaravattanikà bhavanti. Te tattha honti manomayà pÅtibhakkhà sayampabhà antalikkhe carà subhaÂÂhÃyino ciraæ dÅgham addhÃnaæ tiÂÂhanti. SaævaÂÂamÃne bhikkhave loke ùbhassarà devà aggam akkhÃyanti. ùbhassarÃnaæ pi kho bhikkhave devÃnaæ atth' eva a¤¤athattaæ, atthi vipariïÃmo. Evaæ passaæ bhikkhave sutavà ariyasÃvako tasmiæ pi nibbindati, tasmiæ nibbindanto agge virajjati, pageva hÅnasmiæ. 4. Dasa yimÃni bhikkhave kasiïÃyatanÃni. KatamÃni dasa? PaÂhavÅkasiïam eko sa¤jÃnÃti uddhaæ adho tiriyaæ advayaæ appamÃïaæ. ùpokasiïam eko sa¤jÃnÃti . . . Tejokasiïam eko sa¤jÃnÃti . . . VÃyokasiïam eko sa¤jÃnÃti . . . NÅlakasiïam eko sa¤jÃnÃti . . . PÅtakasiïam eko sa¤jÃnÃti . . . Lohitakasiïam eko sa¤jÃnÃti . . . OdÃtakasiïam eko sa¤jÃnÃti . . . ùkÃsakasiïam eko sa¤jÃnÃti . . . Vi¤¤Ãïakasiïam eko sa¤jÃnÃti uddhaæ adho tiriyaæ advayaæ appamÃïaæ. ImÃni kho bhikkhave dasa kasiïÃyatanÃni. 5. Etad aggaæ bhikkhave imesaæ dasannaæ kasiïÃyatanÃnaæ, yad idaæ vi¤¤Ãïakasiïam eko sa¤jÃnÃti uddhaæ adho tiriyaæ advayaæ appamÃïaæ. Evaæsa¤¤ino pi kho bhikkhave santi sattÃ. Evaæsa¤¤Ånaæ pi kho bhikkhave sattÃnaæ atth' eva a¤¤athattaæ, atthi vipariïÃmo. Evaæ passaæ bhikkhave sutavà ariyasÃvako tasmiæ pi nibbindati, #<[page 061]># %% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ tasmiæ nibbindanto agge virajjati, pageva hÅnasmiæ. 6. AÂÂh' imÃni bhikkhave abhibhÃyatanÃni. KatamÃni aÂÂha? Ajjhattaæ rÆpasa¤¤Å eko bahiddhà rÆpÃni passati parittÃni suvaïïadubbaïïÃni. TÃni abhibhuyya jÃnÃmi passÃmÅ ti evaæsa¤¤Å hoti. Idaæ paÂhamaæ abhibhÃyatanaæ. Ajjhattaæ rÆpasa¤¤Å eko bahiddhà rÆpÃni passati appamÃïÃni suvaïïadubbaïïÃni, tÃni abhibhuyya jÃnÃmi passÃmÅ ti evaæsa¤¤Å hoti. Idaæ dutiyaæ abhibhÃyatanaæ. Ajjhattaæ arÆpasa¤¤Å eko bahiddhà rÆpÃni passati parittÃni suvaïïadubbaïïÃni, tÃni abhibhuyya jÃnÃmi passÃmÅ ti evaæsa¤¤Å hoti. Idaæ tatiyaæ abhibhÃyatanaæ. Ajjhattaæ arÆpasa¤¤Å eko bahiddhà rÆpÃni passati appamÃïÃni suvaïïadubbaïïÃni, tÃni abhibhuyya jÃnÃmi passÃmÅ ti evaæsa¤¤Å hoti. Idaæ catutthaæ abhibhÃyatanaæ. Ajjhattaæ arÆpasa¤¤Å eko bahiddhà rÆpÃni passati nÅlÃni nÅlavaïïÃni nÅlanidassanÃni nÅlanibhÃsÃni. Seyyathà pi nÃma ummÃpupphaæ nÅlaæ nÅlavaïïaæ nÅlanidassanaæ nÅlanibhÃsaæ, seyyathà và pana taæ vatthaæ bÃrÃïaseyyakaæ ubhatobhÃgavimaÂÂhaæ nÅlaæ nÅlavaïïaæ nÅlanidassanaæ nÅlanibhÃsaæ: evam evaæ ajjhattaæ arÆpasa¤¤Å eko bahiddhà rÆpÃni passati nÅlÃni nÅlavaïïÃni nÅlanidassanÃni nÅlanibhÃsÃni, tÃni abhibhuyya jÃnÃmi passÃmÅ ti evaæsa¤¤Å hoti. Idaæ pa¤camaæ abhibhÃyatanaæ. Ajjhattaæ arÆpasa¤¤Å eko bahiddhà rÆpÃni passati pÅtÃni pÅtavaïïÃni pÅtanidassanÃni pÅtanibhÃsÃni. Seyyathà pi nÃma kaïïikÃrapupphaæ pÅtaæ pÅtavaïïaæ pÅtanidassanaæ pÅtanibhÃsaæ, seyyathà và pana taæ vatthaæ bÃrÃïaseyyakaæ ubhatobhÃgavimaÂÂhaæ pÅtaæ pÅtavaïïaæ pÅtanidassanaæ pÅtanibhÃsaæ: #<[page 062]># %<62 AÇguttara-NikÃya. XXIX.6-7>% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ evam evaæ ajjhattaæ arÆpasa¤¤Å eko bahiddhà rÆpÃni passati pÅtÃni pÅtavaïïÃni pÅtanidassanÃni pÅtanibhÃsÃni, tÃni abhibhuyya jÃnÃmi passÃmÅ ti evaæsa¤¤Å hoti. Idaæ chaÂÂhaæ abhibhÃyatanaæ. Ajjhattaæ arÆpasa¤¤Å eko bahiddhà rÆpÃni passati lohitakÃni lohitakavaïïÃni lohitakanidassanÃni lohitakanibhÃsÃni. Seyyathà pi nÃma bandhujÅvakapupphaæ lohitakaæ lohitakavaïïaæ lohitakanidassanaæ lohitakanibhÃsaæ, seyyathà và pana taæ vatthaæ bÃrÃïaseyyakaæ ubhatobhÃgavimaÂÂhaæ lohitakaæ lohitakavaïïaæ lohitakanidassanaæ lohitakanibhÃsaæ: evam evaæ ajjhattaæ arÆpasa¤¤Å eko bahiddhà rÆpÃni passati lohitakÃni lohitakavaïïÃni lohitakanidassanÃni lohitakanibhÃsÃni, tÃni abhibhuyya jÃnÃmi passÃmÅ ti evaæsa¤¤Å hoti. Idaæ sattamaæ abhibhÃyatanaæ. Ajjhattaæ arÆpasa¤¤Å eko bahiddhà rÆpÃni passati odÃtÃni odÃtavaïïÃni odÃtanidassanÃni odÃtanibhÃsÃni. Seyyathà pi nÃma osadhitÃrakà odÃtà odÃtavaïïà odÃtanidassanà odÃtanibhÃsÃ, seyyathà và pana taæ vatthaæ bÃrÃïaseyyakaæ ubhatobhÃgavimaÂÂhaæ odÃtaæ odÃtavaïïaæ odÃtanidassanaæ odÃtanibhÃsaæ: evam evaæ ajjhattaæ arÆpasa¤¤Å eko bahiddhà rÆpÃni passati odÃtÃni odÃtavaïïÃni odÃtanidassanÃni odÃtanibhÃsÃni, tÃni abhibhuyya jÃnÃmi passÃmÅ ti evaæsa¤¤Å hoti. Idaæ aÂÂhamaæ abhibhÃyatanaæ. ImÃni kho bhikkhave aÂÂha abhibhÃyatanÃni. 7. Etad aggaæ bhikkhave imesaæ aÂÂhannaæ abhibhÃyatanÃnaæ, yad idaæ ajjhattaæ arÆpasa¤¤Å eko bahiddhà rÆpÃni passati odÃtÃni odÃtavaïïÃni odÃtanidassanÃni odÃtanibhÃsÃni, tÃni abhibhuyya jÃnÃmi passÃmÅ ti evaæsa¤¤Å hoti. Evaæsa¤¤ino pi kho bhikkhave santi sattÃ. Evaæsa¤¤Ånaæ pi kho bhikkhave sattÃnaæ atth' eva a¤¤athattaæ, #<[page 063]># %% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ atthi vipariïÃmo. Evaæ passaæ bhikkhave sutavà ariyasÃvako tasmiæ pi nibbindati, tasmiæ nibbindanto agge virajjati, pageva hÅnasmiæ. 8. Catasso imà bhikkhave paÂipadÃ. Katamà catasso? Dukkhà paÂipadà dandhÃbhi¤¤Ã, dukkhà paÂipadà khippÃbhi¤¤Ã, sukhà paÂipadà dandhÃbhi¤¤Ã, sukhà paÂipadà khippÃbhi¤¤Ã. Imà kho bhikkhave catasso paÂipadÃ. 9. Etad aggaæ bhikkhave imÃsaæ catunnaæ paÂipadÃnaæ, yad idaæ sukhà paÂipadà khippÃbhi¤¤Ã. EvaæpaÂipannà pi kho bhikkhave santi sattÃ. EvaæpaÂipannÃnaæ pi kho bhikkhave sattÃnaæ atth' eva a¤¤athattaæ, atthi vipariïÃmo. Evaæ passaæ bhikkhave sutavà ariyasÃvako tasmim pi nibbindati, tasmiæ nibbindanto agge virajjati, pageva hÅnasmiæ. 10. Catasso imà bhikkhave sa¤¤Ã. Katamà catasso? Parittam eko sa¤jÃnÃti, mahaggatam eko sa¤jÃnÃti, appamÃïam eko sa¤jÃnÃti, `natthi ki¤cÅ' ti Ãki¤ca¤¤Ãyatanam eko sa¤jÃnÃti. Imà kho bhikkhave catasso sa¤¤Ã. 11. Etad aggaæ bhikkhave imÃsaæ catunnaæ sa¤¤Ãnaæ, yad idaæ `natthi ki¤cÅ' ti Ãki¤ca¤¤Ãyatanam eko sa¤jÃnÃti. Evaæsa¤¤ino pi kho bhikkhave santi sattÃ. Evaæsa¤¤Ånaæ pi kho bhikkhave sattÃnaæ atth' eva a¤¤athattaæ, atthi vipariïÃmo. Evaæ passaæ bhikkhave sutavà ariyasÃvako tasmiæ pi nibbindati, tasmiæ nibbindanto agge virajjati, pageva hÅnasmiæ. 12. Etad aggaæ bhikkhave bÃhirakÃnaæ diÂÂhigatÃnaæ, yad idaæ `no c' assaæ, no ca me siyÃ, na bhavissÃmi, na me bhavissatÅ' ti. EvaædiÂÂhino bhikkhave etaæ pÃÂikaÇkhaæ: yà cÃyaæ bhave appaÂikulyatÃ, sà c' assa na bhavissati, #<[page 064]># %<64 AÇguttara-NikÃya. XXIX. 12-16>% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ yà cÃyaæ bhavanirodhe pÃÂikulyatÃ, sà c' assa na bhavissatÅ ti. EvaædiÂÂhino pi kho bhikkhave santi sattÃ. EvaædiÂÂhÅnaæ pi kho bhikkhave sattÃnaæ atth' eva a¤¤athattaæ, atthi vipariïÃmo. Evaæ passaæ bhikkhave sutavà ariyasÃvako tasmiæ pi nibbindati, tasmiæ nibbindanto agge virajjati, pageva hÅnasmiæ. 13. Santi bhikkhave eke samaïabrÃhmaïà . . . paramatthavisuddhiæ pa¤¤Ãpenti. 14. Etad aggaæ bhikkhave paramatthavisuddhiæ pa¤¤ÃpentÃnaæ, yad idaæ sabbaso Ãki¤ca¤¤Ãyatanaæ samatikkamma nevasa¤¤ÃnÃsa¤¤Ãyatanaæ upasampajja viharati. Te tad abhi¤¤Ãya tassa sacchikiriyÃya dhammaæ desenti. EvaævÃdino pi kho bhikkhave santi sattÃ. EvaævadÅnaæ pi kho bhikkhave sattÃnaæ atth' eva a¤¤athattaæ, atthi vipariïÃmo. Evaæ passaæ bhikkhave sutavà ariyasÃvako tasmiæ pi nibbindati, tasmiæ nibbindanto agge virajjati, pageva hÅnasmiæ. 15. Santi bhikkhave eke samaïabrÃhmaïà . . . paramadiÂÂhadhammanibbÃnaæ pa¤¤Ãpenti. 16. Etad aggaæ bhikkhave paramadiÂÂhadhammanibbÃnaæ pa¤¤ÃpentÃnaæ, yad idaæ channaæ phassÃyatanÃnaæ samudaya¤ ca aÂÂhaÇgama¤ ca assÃda¤ ca ÃdÅnava¤ ca nissaraïa¤ ca yathÃbhÆtaæ viditvà anupÃdÃ-vimokho. EvaævÃdiæ kho maæ bhikkhave evamakkhÃyiæ eke samaïabrÃhmaïà asatà tucchà musà abhÆtena abbhÃcikkhanti `na samaïo Gotamo kÃmÃnaæ pari¤¤aæ pa¤¤Ãpeti, na rÆpÃnaæ pari¤¤aæ pa¤¤Ãpeti, na vedanÃnaæ pari¤¤aæ pa¤¤ÃpetÅ' ti. #<[page 065]># %% 17. KÃmÃna¤ cÃhaæ bhikkhave pari¤¤aæ pa¤¤Ãpemi, rÆpÃna¤ ca pari¤¤aæ pa¤¤Ãpemi, ve danÃna¤ ca pari¤¤aæ pa¤¤Ãpemi, diÂÂh' eva dhamme nicchÃto nibbuto sÅtibhÆto anupÃdÃ-parinibbÃnaæ pa¤¤ÃpemÅ ti. XXX. 1. Ekaæ samayaæ Bhagavà SÃvatthiyaæ viharati Jetavane AnÃthapiï¬ikassa ÃrÃme. Tena kho pana samayena rÃjà Pasenadi Kosalo uyyodhikÃya nivatto hoti vijitasaÇgÃmo laddhÃdhippÃyo. Atha kho rÃjà Pasenadi Kosalo yenÃrÃmo tena pÃyÃsi. YÃvatikà yÃnassa bhÆmi, yÃnena gantvà yÃnà paccorohitvà pattiko 'va ÃrÃmaæ pÃvisi. 2. Tena kho pana samayena sambahulà bhikkhÆ abbhokÃse caÇkamanti. Atha kho rÃjà Pasenadi Kosalo yena te bhikkhÆ ten' upasaÇkami, upasaÇkamitvà te bhikkhÆ etad avoca `kahaæ nu kho bhante Bhagavà etarahi viharati arahaæ sammÃsambuddho, dassanakÃmà hi mayaæ bhante taæ Bhagavantaæ arahantaæ sammÃsambuddhan' ti. `Eso mahÃrÃja vihÃro saævutadvÃro. Tena appasaddo upasaÇkamitvà ataramÃno Ãlindaæ pavisitvà ukkÃsitvà aggaÊaæ ÃkoÂehi. Vivarissati te Bhagavà dvÃran' ti. 3. Atha kho rÃjà Pasenadi Kosalo yena so vihÃro saævutadvÃro tena appasaddo upasaÇkamitvà ataramÃno Ãlindaæ pavisitvà ukkÃsitvà aggaÊaæ Ãkotesi. Vivari Bhagavà dvÃraæ. Atha kho rÃjà Pasenadi Kosalo vihÃraæ pavisitvà Bhagavato pÃdesu sirasà nipatitvà Bhagavato pÃdÃni mukhena ca paricumbati pÃïÅhi ca parisambÃhati nÃma¤ ca sÃveti `rÃjÃhaæ bhante Pasenadi Kosalo, rÃjÃhaæ bhante Pasenadi Kosalo' ti. #<[page 066]># %<66 AÇguttara-NikÃya. XXX.3-6>% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ `Kam pana tvaæ mahÃrÃja atthavasaæ sampassamÃno imasmiæ sarÅre evarÆpaæ paramanipaccÃkÃraæ karosi, mettupahÃraæ upadaæsesÅ' ti? 4. Kata¤¤utaæ kho ahaæ bhante kataveditaæ sampassamÃno Bhagavati evarÆpaæ paramanipaccÃkÃraæ karomi, mettupahÃraæ upadaæsemi. Bhagavà hi bhante bahujanahitÃya paÂipanno bahujanasukhÃya bahuno janassa ariye ¤Ãye patiÂÂhÃpitÃ, yad idaæ kalyÃïadhammatÃya kusaladhammatÃya. Yam pi bhante Bhagavà bahujanahitÃya paÂipanno bahujanasukhÃya bahuno janassa ariye ¤Ãye patiÂÂhÃpitÃ, yad idaæ kalyÃïadhammatÃya kusaladhammatÃya: imam pi kho ahaæ bhante atthavasaæ sampassamÃno Bhagavati evarÆpaæ paramanipaccÃkÃraæ karomi, mettupahÃraæ upadaæsemi. 5. Puna ca paraæ bhante Bhagavà sÅlavà buddhasÅlo ariyasÅlo kusalasÅlo kusalasÅlena samannÃgato. Yam pi bhante Bhagavà sÅlavà buddhasÅlo ariyasÅlo kusalasÅlo kusalasÅlena samannÃgato: imam pi kho ahaæ bhante atthavasaæ sampassamÃno Bhagavati evarÆpaæ paramanipaccÃkÃraæ karomi, mettupahÃraæ upadaæsemi. 6. Puna ca paraæ bhante Bhagavà dÅgharattaæ Ãra¤¤ako ara¤¤avanapatthÃni pantÃni senÃsanÃni paÂisevati. Yam pi bhante Bhagavà dÅgharattaæ Ãra¤¤ako ara¤¤avanapatthÃni pantÃni senÃsanÃni paÂisevati: #<[page 067]># %% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ imam pi kho ahaæ bhante atthavasaæ sampassamÃno Bhagavati evarÆpaæ paramanipaccÃkÃraæ karomi, mettupahÃraæ upadaæsemi. 7. Puna ca paraæ bhante Bhagavà santuÂÂho itarÅtaracÅvarapiï¬apÃtasenÃsanagilÃnapaccayabhesajjaparikkhÃrena. Yam pi bhante Bhagavà santuÂÂho itarÅtaracÅvarapiï¬apÃtasenÃsanagilÃnapaccayabhesajjaparikkhÃrena: imam pi kho ahaæ bhante atthavasaæ sampassamÃno Bhagavati evarÆpaæ paramanipaccÃkÃraæ karomi, mettupahÃraæ upadaæsemi. 8. Puna ca paraæ bhante Bhagavà Ãhuneyyo pÃhuneyyo dakkhiïeyyo a¤jalikaraïÅyo anuttaraæ pu¤¤akkhettaæ lokassa. Yam pi bhante Bhagavà Ãhuneyyo pÃhuneyyo dakkhiïeyyo a¤jalikaraïÅyo anuttaraæ pu¤¤akkhettaæ lokassa: imam pi kho ahaæ bhante atthavasaæ sampassamÃno Bhagavati evarÆpaæ paramanipaccÃkÃraæ karomi, mettupahÃraæ upadaæsemi. 9. Puna ca paraæ bhante BhagavÃ, yÃyaæ kathà abhisallekhikà cetovivaraïasappÃyÃ, seyyathÅdaæ appicchakathà santuÂÂhikathà pavivekakathà asaæsaggakathà viriyÃrambhakathà sÅlakathà samÃdhikathà pa¤¤Ãkathà vimuttikathà vimutti¤ÃïadassanakathÃ, evarÆpiyà kathÃya nikÃmalÃbhÅ akicchalÃbhÅ akasiralÃbhÅ. Yam pi bhante BhagavÃ, yÃyaæ kathà abhisallekhikà cetovivaraïasappÃyÃ, seyyathÅdaæ appicchakathà . . . pe . . . vimutti¤ÃïadassanakathÃ, evarÆpiyà kathÃya nikÃmalÃbhÅ akasiralÃbhÅ: imam pi kho ahaæ bhante atthavasaæ sampassamÃno Bhagavati evarÆpaæ paramanipaccÃkÃraæ karomi, mettupahÃraæ upadaæsemi. 10. Puna ca paraæ bhante Bhagavà catunnaæ jhÃnÃnaæ abhicetasikÃnaæ diÂÂhadhammasukhavihÃrÃnaæ nikÃmalÃbhÅ akicchalÃbhÅ akasiralÃbhÅ. #<[page 068]># %<68 AÇguttara-NikÃya. XXX. 10-12>% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ Yam pi bhante Bhagavà catunnaæ jhÃnÃnaæ abhicetasikÃnaæ diÂÂhadhammasukhavihÃrÃnaæ nikÃmalÃbhÅ akicchalÃbhÅ akasiralÃbhÅ: imam pi kho ahaæ bhante atthavasaæ sampassamÃno Bhagavati evarÆpaæ paramanipaccÃkÃraæ karomi, mettupahÃraæ upadaæsemi. 11. Puna ca paraæ bhante Bhagavà anekavihitaæ pubbenivÃsaæ anussarati, seyyathÅdaæ `ekam pi jÃtiæ dve pi jÃtiyo tisso pi jÃtiyo catasso pi jÃtiyo pa¤ca pi jÃtiyo dasa pi jÃtiyo vÅsam pi jÃtiyo tiæsam pi jÃtiyo cattÃÊÅsam pi jÃtiyo pa¤¤Ãsam pi jÃtiyo jÃtisatam pi jÃtisahassam pi jÃtisatasahassam pi aneke pi saævaÂÂakappe aneke pi vivaÂÂakappe aneke pi saævaÂÂavivaÂÂakappe amutrÃsiæ evaænÃmo evaægotto evaævaïïo evamÃhÃro evaæsukhadukkhapaÂisaævedÅ evamÃyupariyanto, so tato cuto amutra udapÃdiæ, tatrÃpÃsiæ evaænÃmo evaægotto evaævaïïo evamÃhÃro evaæsukhadukkhapaÂisaævedÅ evamÃyupariyanto, so tato cuto idh' upapanno' ti: iti sÃkÃraæ sa-uddesaæ anekavihitaæ pubbenivÃsaæ anussarati. Yam pi bhante Bhagavà anekavihitaæ pubbenivÃsaæ anussarati, seyyathÅdaæ ekam pi jÃtiæ dve pi jÃtiyo . . . pe . . . iti sÃkÃraæ sauddesaæ anekavihitaæ pubbenivÃsaæ anussarati: imam pi kho ahaæ bhante atthavasaæ sampassamÃno Bhagavati evarÆpaæ paramanipaccÃkÃraæ karomi, mettupahÃraæ upadaæsemi. 12. Puna ca paraæ bhante Bhagavà dibbena cakkhunà visuddhena atikkantamÃnusakena satte passati cavamÃne upapajjamÃne hÅne païÅte suvaïïe dubbaïïe duggate yathÃkammupage satte pajÃnÃti `ime vata bhonto sattà kÃyaduccaritena samannÃgatà vacÅduccaritena samannÃgatà manoduccaritena samannÃgatà ariyÃnaæ upavÃdakà micchÃdiÂÂhikà micchÃdiÂÂhikammasamÃdÃnÃ, #<[page 069]># %% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ te kÃyassa bhedà parammaraïà apÃyaæ duggatiæ vinipÃtaæ nirayaæ upapannÃ; ime và pana bhonto sattà kÃyasucaritena samannÃgatà vacÅsucaritena samannÃgatà manosucaritena samannÃgatà ariyÃnaæ anupavÃdakà sammÃdiÂÂhikà sammÃdiÂÂhikammasamÃdÃnÃ, te kÃyassa bhedà parammaraïà sugatiæ saggaæ lokaæ upapannÃ' ti: iti dibbena cakkhunà visuddhena atikkantamÃnusakena satte passati cavamÃne upapajjamÃne hÅne païÅte suvaïïe dubbaïïe sugate duggate yathÃkammupage satte pajÃnÃti. Yam pi bhante Bhagavà dibbena cakkhunà visuddhena atikkantamÃnusakena . . . yathÃkammupage satte pajÃnÃti: imam pi kho ahaæ bhante atthavasaæ sampassamÃno Bhagavati evarÆpaæ paramanipaccÃkÃraæ karomi, mettupahÃraæ upadaæsemi. 13. Puna ca paraæ bhante Bhagavà ÃsavÃnaæ khayà anÃsavaæ cetovimuttiæ pa¤¤Ãvimuttiæ diÂÂh' eva dhamme sayaæ abhi¤¤Ã sacchikatvà upasampajja viharati. Yam pi bhante Bhagavà ÃsavÃnaæ khayà . . . pe . . . sacchikatvà upasampajja viharati: imam pi kho ahaæ bhante atthavasaæ sampassamÃno Bhagavati evarÆpaæ paramanipaccÃkÃraæ karomi, mettupahÃraæ upadaæsemi. 14. `Handa dÃni mayaæ bhante gacchÃma bahukiccà mayaæ bahukaraïÅyÃ' ti. `Yassa dÃni tvaæ mahÃrÃja kÃlaæ ma¤¤asÅ' ti. Atha kho rÃjà Pasenadi Kosalo uÂÂhÃyÃsanà Bhagavantaæ abhivÃdetvà padakkhiïaæ katvà pakkÃmÅ ti. MahÃvaggo tatiyo. Tatr' uddÃnaæ: #<[page 070]># %<70 AÇguttara-NikÃya. XXX. 14-XXXI. 5>% SÅhÃdhimuttikÃyena Cundena kasiïena ca KÃli dve mahÃpa¤hà Kosalehi pare duve ti. XXXI. 1. Atha kho Ãyasmà UpÃli yena Bhagavà ten' upasaÇkami, upasaÇkamitvà Bhagavantaæ abhivÃdetvà ekamantaæ nisÅdi. Ekamantaæ nisinno kho Ãyasmà UpÃli Bhagavantaæ etad avoca:-- 2. Kati nu kho bhante atthavase paÂicca TathÃgatassa sÃvakÃnaæ sikkhÃpadaæ pa¤¤attaæ, pÃtimokkhaæ uddiÂÂhan ti? Dasa kho UpÃli atthavase paÂicca TathÃgatena sÃvakÃnaæ sikkhÃpadaæ pa¤¤attaæ, pÃtimokkhaæ uddiÂÂhaæ. Katame dasa? 3. SaÇghasuÂÂhutÃya saÇghaphÃsutÃya dummaÇkÆnaæ puggalÃnaæ niggahÃya pesalÃnaæ bhikkhÆnaæ phÃsuvihÃrÃya diÂÂhadhammikÃnaæ ÃsavÃnaæ saævarÃya samparÃyikÃnaæ ÃsavÃnaæ paÂighÃtÃya appasannÃnaæ pasÃdÃya pasannÃnaæ bhÅyobhÃvÃya saddhammaÂÂhitiyà vinayÃnuggahÃya. Ime kho UpÃli dasa atthavase paÂicca TathÃgatena sÃvakÃnaæ sikkhÃpadaæ pa¤¤attaæ pÃtimokkhaæ uddiÂÂhan ti. 4. Kati nu kho bhante pÃtimokkhaÂÂhapanà ti? Dasa kho UpÃli pÃtimokkhaÂÂhapanÃ. Katame dasa? 5. PÃrÃjiko tassaæ parisÃyaæ nisinno hoti. PÃrÃjikakathà vippakatà hoti. Anupasampanno tassaæ parisÃyaæ nisinno hoti. #<[page 071]># %% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ Anupasampannakathà vippakatà hoti. Sikkhaæ paccakkhÃtako tassaæ parisÃyaæ nisinno hoti. Sikkhaæ paccakkhÃtakathà vippakatà hoti. Paï¬ako tassaæ parisÃyaæ nisinno hoti. Paï¬akakathà vippakatà hoti. BhikkhunÅdÆsako tassaæ parisÃyaæ nisinno hoti. BhikkhunÅdÆsakakathà vippakatà hoti. Ime kho UpÃli dasa pÃtimokkhaÂÂhapanà ti. XXXII. 1. KatÅhi nu kho bhante dhammehi samannÃgato bhikkhu ubbÃhikÃya sammannitabbo ti? Dasahi kho UpÃli dhammehi samannÃgato bhikkhu ubbÃhikÃya sammannitabbo. Katamehi dasahi? 2. Idh' UpÃli bhikkhu sÅlavà hoti, pÃtimokkhasaævarasaævuto viharati ÃcÃragocarasampanno, anumattesu vajjesu bhayadassÃvÅ samÃdÃya sikkhati sikkhÃpadesu. Bahussuto hoti sutadharo sutasannicayo, ye te dhammà ÃdikalyÃïà majjhe kalyÃïà pariyosÃnakalyÃïà sÃtthaæ savya¤janaæ kevalaparipuïïaæ parisuddhaæ brahmacariyaæ abhivadanti, tathÃrÆpÃssa dhammà bahussutà honti dhatà vacasà paricità manasÃnupekkhità diÂÂhiyà suppaÂividdhÃ. UbhayÃni kho pan' assa pÃtimokkhÃni vitthÃrena svÃgatÃni honti suvibhattÃni suppavattÅni suvinicchitÃni suttaso anuvya¤janaso. Vinaye kho pana Âhito hoti asaæhiro. PaÂibalo hoti ubho atthapaccatthike sa¤¤Ãpetuæ nijjhÃpetuæ pekkhetuæ pasÃdetuæ. AdhikaraïasamuppÃdavÆpasamakusalo hoti, #<[page 072]># %<72 AÇguttara-NikÃya. XXXII. 2-XXXIII. 2>% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ adhikaraïaæ jÃnÃti, adhikaraïasamudayaæ jÃnÃti, adhikaraïanirodhaæ jÃnÃti, adhikaraïanirodhagÃminiæ paÂipadaæ jÃnÃti. Imehi kho UpÃli dasahi dhammehi samannÃgato bhikkhu ubbÃhikÃya sammannitabbo ti. XXXIII. 1. KatÅhi nu kho bhante dhammehi samannÃgatena bhikkhunà upasampÃdetabban ti? Dasahi kho UpÃli dhammehi samannÃgatena bhikkhunà upasampÃdetabbaæ. Katamehi dasahi? 2. Idh' UpÃli bhikkhu sÅlavà hoti, pÃtimokkhasaævarasaævuto viharati ÃcÃragocarasampanno, anumattesu vajjesu bhayadassÃvÅ samÃdÃya sikkhati sikkhÃpadesu. Bahussuto hoti sutadharo sutasannicayo, ye te dhammà ÃdikalyÃïà majjhe kalyÃïà pariyosÃnakalyÃïà sÃtthaæ savya¤janaæ kevalaparipuïïaæ parisuddhaæ brahmacariyaæ abhivadanti, tathÃrÆpÃssa dhammà bahussutà honti dhatà vacasà paricità manasÃnupekkhità diÂÂhiyà suppaÂividdhÃ. PÃtimokkhaæ kho pan' assa vitthÃrena svÃgataæ hoti suvibhattaæ suppavattaæ suvinicchitaæ suttaso anuvya¤janaso. PaÂibalo hoti gilÃnaæ upaÂÂhÃtuæ và upaÂÂhÃpetuæ vÃ. PaÂibalo hoti anabhiratiæ vÆpakÃsetuæ và vÆpakÃsÃpetuæ vÃ. PaÂibalo hoti uppannaæ kukkuccaæ dhammato vinodetuæ. PaÂibalo hoti uppannaæ diÂÂhigataæ dhammato vivecetuæ. PaÂibalo hoti adhisÅle samÃdapetuæ. PaÂibalo hoti adhicitte samÃdapetuæ. PaÂibalo hoti adhipa¤¤Ãya samÃdapetuæ. Imehi kho UpÃli dasahi dhammehi samannÃgatena bhikkhunà upasampÃdetabban ti. #<[page 073]># %% XXXIV. 1. KatÅhi nu kho bhante dhammehi samannÃgatena bhikkhunà nissayo dÃtabbo ti? . . . pe . . . sÃmaïero upaÂÂhÃpetabbo ti? Dasahi kho UpÃli dhammehi samannÃgatena bhikkhunà sÃmaïero upaÂÂhÃpetabbo. Katamehi dasahi? 2. Idh' UpÃli bhikkhu sÅlavà hoti . . . pe . . . samÃdÃya sikkhati sikkhÃpadesu. Bahussuto hoti . . . pe . . . diÂÂhiyà suppaÂividdhÃ. PÃtimokkhaæ kho pan' assa vitthÃrena svÃgataæ hoti suvibhattaæ suppavattaæ suvinicchitaæ suttaso anuvya¤janaso. PaÂibalo hoti gilÃnaæ upaÂÂhÃtuæ và upaÂÂhÃpetuæ vÃ. PaÂibalo hoti anabhiratiæ vÆpakÃsetuæ và vÆpakÃsÃpetuæ vÃ. PaÂibalo hoti uppannaæ kukkuccaæ dhammato vinodetuæ. PaÂibalo hoti uppannaæ diÂÂhigataæ dhammato vivecetuæ. PaÂibalo hoti adhisÅle samÃdapetuæ. PaÂibalo hoti adhicitte samÃdapetuæ. PaÂibalo hoti adhipa¤¤Ãya samÃdapetuæ. Imehi kho UpÃli dasahi dhammehi samannÃgatena bhikkhunà sÃmaïero upaÂÂhÃpetabbo ti. XXXV. 1. `SaÇghabhedo saÇghabhedo' ti bhante vuccati. KittÃvatà nu kho bhante saÇgho bhinno hotÅ ti? 2. Idh' UpÃli bhikkhÆ adhammaæ dhammo ti dÅpenti, dhammaæ adhammo ti dÅpenti, avinayaæ vinayo ti dÅpenti, #<[page 074]># %<74 AÇguttara-NikÃya. XXXV.2-XXXVI.2>% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ vinayaæ avinayo ti dÅpenti, abhÃsitaæ alapitaæ TathÃgatena bhÃsitaæ lapitaæ TathÃgatenà ti dÅpenti, bhÃsitaæ lapitaæ TathÃgatena abhÃsitaæ alapitaæ TathÃgatenà ti dÅpenti, anÃciïïaæ TathÃgatena Ãciïïaæ TathÃgatenà ti dÅpenti, Ãciïïaæ TathÃgatena anÃciïïaæ TathÃgatenà ti dÅpenti, appa¤¤attaæ TathÃgatena pa¤¤attaæ TathÃgatenà ti dÅpenti, pa¤¤attaæ TathÃgatena appa¤¤attaæ TathÃgatenà ti dÅpenti. Te imehi dasahi vatthÆhi avakassanti, vavakassanti, ÃvenikammÃni karonti, ÃvenipÃtimokkhaæ uddisanti. EttÃvatà kho UpÃli saÇgho bhinno hotÅ ti. XXXVI. 1. `SaÇghasÃmaggÅ saÇghasÃmaggÅ' ti bhante vuccati. KittÃvatà nu kho bhante saÇgho samaggo hotÅ ti? 2. Idh' UpÃli bhikkhÆ adhammaæ adhammo ti dÅpenti, dhammaæ dhammo ti dÅpenti, avinayaæ avinayo ti dÅpenti, vinayaæ vinayo ti dÅpenti, abhÃsitaæ alapitaæ TathÃgatena abhÃsitaæ alapitaæ TathÃgatenà ti dÅpenti, bhÃsitaæ lapitaæ TathÃgatena bhÃsitaæ lapitaæ TathÃgatenà ti dÅpenti, anÃciïïaæ TathÃgatena anÃciïïaæ TathÃgatenà ti dÅpenti, Ãciïïaæ TathÃgatena Ãciïïaæ TathÃgatenà ti dÅpenti, appa¤¤attaæ TathÃgatena appa¤¤attaæ TathÃgatenà ti dÅpenti, pa¤¤attaæ TathÃgatena pa¤¤attaæ TathÃgatenà ti dÅpenti. Te imehi dasahi vatthÆhi na avakassanti, na vavakassanti, na ÃvenikammÃni karonti, na ÃvenipÃtimokkhaæ uddisanti. EttÃvatà kho UpÃli saÇgho samaggo hotÅ ti. #<[page 075]># %% 1. Atha kho Ãyasmà ùnando yena Bhagavà ten' upasaÇkami, upasaÇkamitvà Bhagavantaæ abhivÃdetvà ekamantaæ nisÅdi. Ekamantaæ nisinno kho Ãyasmà ùnando Bhagavantaæ etad avoca:-- 2. `SaÇghabhedo saÇghabhedo' ti bhante vuccati. KittÃvatà nu kho bhante saÇgho bhinno hotÅ ti? 3. Idh' ùnanda bhikkhÆ adhammaæ dhammo ti dÅpenti, dhammaæ adhammo ti dÅpenti, avinayaæ vinayo ti dÅpenti, vinayaæ avinayo ti dÅpenti, abhÃsitaæ alapitaæ TathÃgatena bhÃsitaæ lapitaæ TathÃgatenà ti dÅpenti, bhÃsitaæ lapitaæ TathÃgatena abhÃsitaæ alapitaæ TathÃgatenà ti dÅpenti, anÃciïïaæ TathÃgatena Ãciïïaæ TathÃgatenà ti dÅpenti, Ãciïïaæ TathÃgatena anÃciïïaæ TathÃgatenà ti dÅpenti, appa¤¤attaæ TathÃgatena pa¤¤attaæ TathÃgatenà ti dÅpenti, pa¤¤attaæ TathÃgatena appa¤¤attaæ TathÃgatenà ti dÅpenti. Te imehi dasahi vatthÆhi avakassanti, vavakassanti, ÃvenikammÃni karonti, ÃvenipÃtimokkhaæ uddisanti. EttÃvatà kho ùnanda saÇgho bhinno hotÅ ti. XXXVIII. 1. Samaggaæ pana bhante saÇghaæ bhetvà kiæ so pasavatÅ ti? 2. KappaÂÂhiyaæ ùnanda kibbisaæ pasavatÅ ti. 3. Kiæ pana bhante kappaÂÂhiyaæ kibbisan ti? 4. Kappaæ ùnanda nirayamhi paccatÅ ti. #<[page 076]># %<76 AÇguttara-NikÃya. XXXVIII.4-XL. 4>% ùpÃyiko nerayiko kappaÂÂho saÇghabhedako vaggarato adhammaÂÂho yogakkhemato dhaæsaÂi saÇghaæ samaggaæ bhetvÃna kappaæ nirayamhi paccatÅti. XXXIX. 1. `SaÇghasÃmaggÅ saÇghasÃmaggÅ' ti bhante vuccati. KittÃvatà nu kho bhante saÇgho samaggo hotÅ ti? 2. Idh' ùnanda bhikkhÆ adhammaæ adhammo ti dÅpenti, dhammaæ dhammo ti dÅpenti, avinayaæ avinayo ti dÅpenti, vinayaæ vinayo ti dÅpenti, abhÃsitaæ alapitaæ TathÃgatena abhÃsitaæ alapitaæ TathÃgatenà ti dÅpenti, bhÃsitaæ lapitaæ TathÃgatena bhÃsitaæ lapitaæ TathÃgatenà ti dÅpenti, anÃciïïaæ TathÃgatena anÃciïïaæ TathÃgatenà ti dÅpenti, Ãciïïaæ TathÃgatena Ãciïïaæ TathÃgatenà ti dÅpenti, appa¤¤attaæ TathÃgatena appa¤¤attaæ TathÃgatenà ti dÅpenti, pa¤¤attaæ TathÃgatena pa¤¤attaæ TathÃgatenà ti dÅpenti. Te imehi dasahi vatthÆhi na avakassanti, na vavakassanti, na ÃvenikammÃni karonti, na ÃvenipÃtimokkhaæ uddisanti. EttÃvatà kho ùnanda saÇgho samaggo hotÅ ti. XL. 1. Bhinnaæ pana bhante saÇghaæ samaggaæ katvà kiæ so pasavatÅ ti? 2. Brahmaæ ùnanda pu¤¤aæ pasavatÅ ti. 3. Kiæ pana bhante brahmaæ pu¤¤an ti? 4. Kappaæ ùnanda saggamhi modatÅ ti. #<[page 077]># %% Sukhà saÇghassa sÃmaggÅ samaggÃna¤ ca anuggaho samaggarato dhammaÂÂho yogakkhemà na dhaæsati saÇghaæ samaggaæ katvÃna kappaæ saggamhi modatÅ ti. UpÃlivaggo catuttho. Tatr' uddÃnaæ: UpÃli ÂÂhapana ubbÃho upasampadanissayena ca SÃmaïero ca dve bhedà ùnandehi apare dve ti. XLI. 1. Atha kho Ãyasmà UpÃli yena Bhagavà ten' upasaÇkami, upasaÇkamitvà Bhagavantaæ abhivÃdetvà ekamantaæ nisÅdi. Ekamantaæ nisinno kho Ãyasmà UpÃli Bhagavantaæ etad avoca:-- 2. Ko nu kho bhante hetu ko paccayo, yena saÇghe bhaï¬anakalahaviggahavivÃdà uppajjanti, bhikkhÆ ca na phÃsu viharantÅ ti? 3. Idh' UpÃli bhikkhÆ adhammaæ dhammo ti dÅpenti, dhammaæ adhammo ti dÅpenti, avinayaæ vinayo ti dÅpenti, vinayaæ avinayo ti dÅpenti, abhÃsitaæ alapitaæ TathÃgatena bhÃsitaæ lapitaæ TathÃgatenà ti dÅpenti, bhÃsitaæ lapitaæ TathÃgatena abhÃsitaæ alapitaæ TathÃgatenà ti dÅpenti, anÃciïïaæ TathÃgatena Ãciïïaæ TathÃgatenà ti dÅpenti, Ãciïïaæ TathÃgatena anÃciïïaæ TathÃgatenà ti dÅpenti, appa¤¤attaæ TathÃgatena pa¤¤attaæ TathÃgatenà ti dÅpenti, #<[page 078]># %<78 AÇguttara-NikÃya. XLI. 3-XLIII. 3>% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ pa¤¤attaæ TathÃgatena appa¤¤attaæ TathÃgatenà ti dÅpenti. Ayaæ kho UpÃli hetu ayaæ paccayo, yena saÇghe bhaï¬anakalahaviggahavivÃdà uppajjanti, bhikkhÆ ca na phÃsu viharantÅ ti. XLII. 1. Kati nu kho bhante vivÃdamÆlÃnÅ ti? 2. Dasa kho UpÃli vivÃdamÆlÃni. KatamÃni dasa? 3. Idh' UpÃli bhikkhÆ adhammaæ dhammo ti dÅpenti, dhammaæ adhammo ti dÅpenti, avinayaæ vinayo ti dÅpenti, vinayaæ avinayo ti dÅpenti, abhÃsitaæ alapitaæ TathÃgatena bhÃsitaæ lapitaæ TathÃgatenà ti dÅpenti, bhÃsitaæ lapitaæ TathÃgatena abhÃsitaæ alapitaæ TathÃgatenà ti dÅpenti, anÃciïïaæ TathÃgatena Ãciïïaæ TathÃgatenà ti dÅpenti, Ãciïïaæ TathÃgatena anÃciïïaæ TathÃgatenà ti dÅpenti, appa¤¤attaæ TathÃgatena pa¤¤attaæ TathÃgatenà ti dÅpenti, pa¤¤attaæ TathÃgatena appa¤¤attaæ TathÃgatenà ti dÅpenti. ImÃni kho UpÃli dasa vivÃdamÆlÃnÅ ti. XLIII. 1. Kati nu kho bhante vivÃdamÆlÃnÅ ti? 2. Dasa kho UpÃli vivÃdamÆlÃni. KatamÃni dasa? 3. Idh' UpÃli bhikkhÆ anÃpattiæ ÃpattÅ ti dÅpenti, Ãpattiæ anÃpattÅ ti dÅpenti, lahukaæ Ãpattiæ garukÃpattÅ ti dÅpenti, garukaæ Ãpattiæ lahukÃpattÅ ti dÅpenti, duÂÂhullaæ Ãpattiæ aduÂÂhullÃpattÅ ti dÅpenti, aduÂÂhullaæ Ãpattiæ duÂÂhullÃpattÅ ti dÅpenti, sÃvasesaæ Ãpattiæ anavasesÃpattÅ ti dÅpenti, anavasesaæ Ãpattiæ sÃvasesÃpattÅ ti dÅpenti, #<[page 079]># %% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ sappaÂikammaæ Ãpattiæ appaÂikammÃpattÅ ti dÅpenti, appaÂikammaæ Ãpattiæ sappaÂikammÃpattÅ ti dÅpenti. ImÃni kho UpÃli dasa vivÃdamÆlÃnÅ ti. XLIV. 1. Ekaæ samayaæ Bhagavà KusinÃrÃyaæ viharati baliharaïe vanasaï¬e. Tatra kho Bhagavà bhikkhÆ Ãmantesi:-- Bhikkhavo ti. Bhadante ti te bhikkhÆ Bhagavato paccassosuæ. Bhagavà etad avoca:-- 2. Codakena bhikkhave bhikkhunà paraæ codetukÃmena pa¤ca dhamme ajjhattaæ paccavekkhitvà pa¤ca dhamme ajjhattaæ upaÂÂhapetvà paro codetabbo. Katame pa¤ca dhammà ajjhattaæ paccavekkhitabbÃ? 3. Codakena bhikkhave bhikkhunà paraæ codetukÃmena evaæ paccavekkhitabbaæ: parisuddhakÃyasamÃcÃro nu kho 'mhi, parisuddhen' amhi kÃyasamÃcÃrena samannÃgato acchiddena appaÂimaæsena, saævijjati nu kho me eso dhammo, udÃhu no ti? No ce bhikkhave bhikkhu parisuddhakÃyasamÃcÃro hoti parisuddhena kÃyasamÃcÃrena samannÃgato acchiddena appaÂimaæsena, tassa bhavanti vattÃro: iÇgha tÃva Ãyasmà kÃyikaæ sikkhassÆ ti. Iti 'ssa bhavanti vattÃro. 4. Puna ca paraæ bhikkhave codakena bhikkhunà paraæ codetukÃmena evaæ paccavekkhitabbaæ: parisuddhavacÅsamÃcÃro nu kho 'mhi, parisuddhen' amhi vacÅsamÃcÃrena samannÃgato acchiddena appaÂimaæsena, saævijjati nu kho me eso dhammo, udÃhu no ti? No ce bhikkhave bhikkhu parisuddhavacÅsamÃcÃro hoti parisuddhena vacÅsamÃcÃrena samannÃgato acchiddena appaÂimaæsena, tassa bhavanti vattÃro: iÇgha tÃva Ãyasmà vÃcasikaæ sikkhassÆ ti. Iti 'ssa bhavanti vattÃro. #<[page 080]># %<80 AÇguttara-NikÃya. XLIV.5-7>% 5. Puna ca paraæ bhikkhave codakena bhikkhunà paraæ codetukÃmena evaæ paccavekkhitabbaæ: mettaæ nu kho me cittaæ paccupaÂÂhitaæ sabrahmacÃrÅsu anÃghÃtaæ, saævijjati nu kho me eso dhammo, udÃhu no ti? No ce bhikkhave bhikkhuno mettaæ cittaæ paccupaÂÂhitaæ hoti sabrahmacÃrÅsu anÃghÃtaæ, tassa bhavanti vattÃro: iÇgha tÃva Ãyasmà sabrahmacÃrÅsu mettaæ cittaæ upaÂÂhapehÅ ti. Iti 'ssa bhavanti vattÃro. 6. Puna ca paraæ bhikkhave codakena bhikkhunà paraæ codetukÃmena evaæ paccavekkhitabbaæ: bahussuto nu kho 'mhi sutadharo sutasannicayo, ye te dhammà ÃdikalyÃïà majjhe kalyÃïà pariyosÃnakalyÃïà sÃtthaæ savya¤janaæ kevalaparipuïïaæ parisuddhaæ brahmacariyaæ abhivadanti, tathÃrÆpà me dhammà bahussutà honti dhatà vacasà paricità manasÃnupekkhità diÂÂhiyà suppaÂividdhÃ, saævijjati nu kho me eso dhammo, udÃhu no ti? No ce bhikkhave bhikkhu bahussuto hoti sutadharo sutasannicayo, ye te dhammà ÃdikalyÃïà majjhe kalyÃïà pariyosÃnakalyÃïà sÃtthaæ savya¤janaæ kevalaparipuïïaæ parisuddhaæ brahmacariyaæ abhivadanti, tathÃrÆpÃssa dhammà bahussutà honti dhatà vacasà paricità manasÃnupekkhità diÂÂhiyà suppaÂividdhÃ, tassa bhavanti vattÃro: iÇgha tÃva Ãyasmà Ãgamaæ pariyÃpuïassÆ ti. Iti 'ssa bhavanti vattÃro. 7. Puna ca paraæ bhikkhave codakena bhikkhunà paraæ codetukÃmena evaæ paccavekkhitabbaæ: ubhayÃni nu kho me pÃtimokkhÃni vitthÃrena svÃgatÃni honti suvibhattÃni suppavattÅni suvinicchitÃni suttaso anuvya¤janaso, saævijjati nu kho me eso dhammo, udÃhu no ti? No ce bhikkhave bhikkhuno ubhayÃni pÃtimokkhÃni vitthÃrena svÃgatÃni honti suvibhattÃni suppavattÅni suvinicchitÃni suttaso anuvya¤janaso, #<[page 081]># %% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ `idam panÃyasmà kattha vuttaæ BhagavatÃ' ti iti puÂÂho na sampÃyati, tassa bhavanti vattÃro: iÇgha tÃva Ãyasmà vinayaæ sikkhassÆ ti. Iti 'ssa bhavanti vattÃro. Ime pa¤ca dhammà ajjhattaæ paccavekkhitabbÃ. 8. Katame pa¤ca dhammà ajjhattaæ upaÂÂhÃpetabbÃ? 9. KÃlena vakkhÃmi no akÃlena, bhÆtena vakkhÃmi no abhÆtena, saïhena vakkhÃmi no pharusena, atthasaæhitena vakkhÃmi no anatthasaæhitena, mettacitto vakkhÃmi no dosantaro ti. Ime pa¤ca dhammà ajjhattaæ upaÂÂhÃpetabbÃ. Codakena bhikkhave bhikkhunà paraæ codetukÃmena ime pa¤ca dhamme ajjhattaæ paccavekkhitvà ime pa¤ca dhamme ajjhattaæ upaÂÂhapetvà paro codetabbo ti. XLV. 1. Dasa yime bhikkhave ÃdÅnavà rÃjantepurappavesane. Katame dasa? 2. Idha bhikkhave rÃjà mahesiyà saddhiæ nisinno hoti, tatra bhikkhu pavisati, mahesÅ và bhikkhuæ disvà sitaæ pÃtukaroti, bhikkhu và mahesiæ disvà sitaæ pÃtukaroti. Tattha ra¤¤o evaæ hoti: addhà imesaæ kataæ và karissanti và ti. Ayaæ bhikkhave paÂhamo ÃdÅnavo rÃjantepurappavesane. 3. Puna ca paraæ bhikkhave rÃjà bahukicco bahukaraïÅyo a¤¤ataraæ itthiæ gantvà na sarati. Sà tena gabbhaæ gaïhÃti. Tattha ra¤¤o evaæ hoti: na kho idha a¤¤o koci pavisati a¤¤atra pabbajitena, #<[page 082]># %<82 AÇguttara-NikÃya. XLV. 3-10>% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ siyà nu kho pabbajitassa kamman ti. Ayaæ bhikkhave dutiyo ÃdÅnavo rÃjantepurappavesane. 4. Puna ca paraæ bhikkhave ra¤¤o antepure a¤¤ataraæ ratanaæ nassati. Tattha ra¤¤o evaæ hoti: na kho idha a¤¤o koci pavisati a¤¤atra pabbajitena, siyà nu kho pabbajitassa kamman ti. Ayaæ bhikkhave tatiyo ÃdÅnavo rÃjantepurappavesane. 5. Puna ca paraæ bhikkhave ra¤¤o antepure abbhantarà guyhamantà bahiddhà sambhedaæ gacchanti. Tattha ra¤¤o evaæ hoti: na kho idha a¤¤o koci pavisati a¤¤atra pabbajitena, siyà nu kho pabbajitassa kamman ti. Ayaæ bhikkhave catuttho ÃdÅnavo rÃjantepurappavesane. 6. Puna ca paraæ bhikkhave ra¤¤o antepure pità và puttaæ pattheti putto và pitaraæ pattheti. Tesaæ evaæ hoti: na kho idha a¤¤o koci pavisati a¤¤atra pabbajitena, siyà nu kho pabbajitassa kamman ti. Ayaæ kho bhikkhave pa¤camo ÃdÅnavo rÃjantepurappavesane. 7. Puna ca paraæ bhikkhave rÃjà nÅcaÂhÃniyaæ ucce ÂhÃne Âhapeti. Yesan taæ amanÃpaæ, tesaæ evaæ hoti: rÃjà kho pabbajitena saæsaÂÂho, siyà nu kho pabbajitassa kamman ti. Ayaæ bhikkhave chaÂÂho ÃdÅnavo rÃjantepurappavesane. 8. Puna ca paraæ bhikkhave rÃjà uccaÂhÃniyaæ nÅce ÂhÃne Âhapeti. Yesan taæ amanÃpaæ, tesaæ evaæ hoti: rÃjà kho pabbajitena saæsaÂÂho, siyà nu kho pabbajitassa kamman ti. Ayaæ kho bhikkhave sattamo ÃdÅnavo rÃjantepurappavesane. 9. Puna ca paraæ bhikkhave rÃjà akÃle senaæ uyyojeti. Yesan taæ amanÃpaæ, tesaæ evaæ hoti: rÃjà kho pabbajitena saæsaÂÂho, siyà nu kho pabbajitassa kamman ti. Ayaæ bhikkhave aÂÂhamo ÃdÅnavo rÃjantepurappavesane. 10. Puna ca paraæ bhikkhave rÃjà kÃle senaæ uyyojetvà antarÃmaggato nivattÃpeti. Yesan taæ amanÃpaæ, tesaæ evaæ hoti: #<[page 083]># %% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ rÃjà kho pabbajitena saæsaÂÂho, siyà nu kho pabbajitassa kamman ti. Ayaæ bhikkhave navamo ÃdÅnavo rÃjantepurappavesane. 11. Puna ca paraæ bhikkhave ra¤¤o antepuraæ hatthisammadaæ assasammadaæ rathasammadaæ, rajanÅyÃni rÆpasaddagandharasaphoÂÂhabbÃni, yÃni na pabbajitasÃruppÃni. Ayaæ bhikkhave dasamo ÃdÅnavo rÃjantepurappavesane. Ime kho bhikkhave dasa ÃdÅnavà rÃjantepurappavesane ti. XLVI. 1. Ekaæ samayaæ Bhagavà Sakkesu viharati Kapilavatthusmiæ NigrodhÃrÃme. Atha kho sambahulà Sakkà upÃsakà tadah' uposathe yena Bhagavà ten' upasaÇkamiæsu, upasaÇkamitvà Bhagavantaæ abhivÃdetvà ekamantaæ nisÅdiæsu. Ekamantaæ nisinne kho Sakke upÃsake Bhagavà etad avoca:-- 2. Api nu kho tumhe Sakkà aÂÂhaÇgasamannÃgataæ uposathaæ upavasathà ti? App ekadà mayaæ bhante aÂÂhaÇgasamannÃgataæ uposathaæ upavasÃma, app ekadà na upavasÃmà ti. Tesaæ vo Sakkà alÃbhà tesaæ dulladdhaæ, ye tumhe evaæ sokasabhaye jÅvite maraïasabhaye jÅvite app ekadà aÂÂhaÇgasamannÃgataæ uposathaæ upavasatha, app ekadà na upavasatha. Taæ kiæ ma¤¤atha SakkÃ? Idha puriso yena kenaci kammaÂÂhÃnena anÃpajja akusalaæ divasaæ a¬¬hakahÃpaïaæ nibbiseyya, `dakkho puriso uÂÂhÃnasampanno' ti alaæ vacanÃyà ti? #<[page 084]># %<84 AÇguttara-NikÃya. XLVI.2-3>% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ Evaæ bhante. Taæ kiæ ma¤¤atha SakkÃ? Idha puriso yena kenaci kammaÂÂhÃnena anÃpajja akusalaæ divasaæ kahÃpaïaæ nibbiseyya, `dakkho puriso uÂÂhÃnasampanno' ti alaæ vacanÃyà ti? Evaæ bhante. Taæ kiæ ma¤¤atha SakkÃ? Idha puriso yena kenaci kammaÂÂhÃnena anÃpajja akusalaæ divasaæ dve kahÃpaïe nibbiseyya . . . pe . . . tayo kahÃpaïe nibbiseyya . . . cattÃro kahÃpaïe nibbiseyya . . . pa¤ca kahÃpaïe nibbiseyya . . . cha kahÃpaïe nibbiseyya . . . satta kahÃpaïe nibbiseyya . . . aÂÂha kahÃpaïe nibbiseyya . . . nava kahÃpaïe nibbiseyya . . . dasa kahÃpaïe nibbiseyya . . . vÅsa kahÃpaïe nibbiseyya . . . tiæsa kahÃpaïe nibbiseyya . . . cattÃrisaæ kahÃpaïe nibbiseyya . . . pa¤¤Ãsaæ kahÃpaïe nibbiseyya, `dakkho puriso uÂÂhÃnasampanno' ti alaæ vacanÃyà ti? Evaæ bhante. Taæ kiæ ma¤¤atha SakkÃ? Api nu so puriso divase divase kahÃpaïasataæ kahÃpaïasahassaæ nibbisamÃno laddhaæ laddhaæ nikkhipanto vassatÃyuko vassasatajÅvÅ mahantaæ bhogakkhandhaæ adhigaccheyyà ti? Evaæ bhante. Taæ kiæ ma¤¤atha SakkÃ? Api nu so puriso bhogahetu bhoganidÃnaæ bhogÃdhikaraïaæ ekaæ và rattiæ ekaæ và divasaæ upa¬¬haæ và rattiæ upa¬¬haæ và divasaæ ekantasukhapaÂisaævedÅ vihareyyà ti? No h' etaæ bhante. Taæ kissa hetu? KÃmà hi bhante aniccà tucchà musà mosadhammà ti. 3. Idha kho pana vo Sakkà mama sÃvako dasa vassÃni appamatto ÃtÃpÅ pahitatto viharanto yathà mayÃnusiÂÂhaæ tathà paÂipajjamÃno, satam pi vassÃni satam pi vassasatÃni satam pi vassasahassÃni satam pi vassasatasahassÃni ekantasukhapaÂisaævedÅ vihareyya. #<[page 085]># %% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ So ca khvassa sakadÃgÃmÅ và anÃgÃmÅ và apaïïakaæ và sotÃpanno. TiÂÂhantu Sakkà dasa vassÃni. Idha mama sÃvako nava vassÃni aÂÂha vassÃni satta vassÃni cha vassÃni pa¤ca vassÃni cattÃri vassÃni tÅïi vassÃni dve vassÃni ekaæ vassaæ appamatto ÃtÃpÅ pahitatto viharanto yathà mayÃnusiÂÂhaæ tathà paÂipajjamÃno, satam pi vassÃni satam pi vassasatÃni satam pi vassasahassÃni satam pi vassasatasahassÃni ekantasukhapaÂisaævedÅ vihareyya. So ca khvassa sakadÃgÃmÅ và anÃgÃmÅ và apaïïakaæ và sotÃpanno. TiÂÂhatu Sakkà ekaæ vassaæ. Idha mama sÃvako dasa mÃse appamatto ÃtÃpÅ pahitatto viharanto yathà mayÃnusiÂÂhaæ tathà paÂipajjamÃno, satam pi vassÃni satam pi vassasatÃni satam pi vassasahassÃni satam pi vassasatasahassÃni ekantasukhapaÂisaævedÅ vihareyya. So ca khvassa sakadÃgÃmÅ và anÃgÃmÅ và apaïïakaæ và sotÃpanno. TiÂÂhantu Sakkà dasa mÃsÃ. Idha mama sÃvako nava mÃse aÂÂha mÃse satta mÃse cha mÃse pa¤ca mÃse cattÃro mÃse tayo mÃse dve mÃse ekaæ mÃsaæ a¬¬hamÃsaæ appamatto ÃtÃpÅ pahitatto viharanto yathà mayÃnusiÂÂhaæ tathà paÂipajjamÃno, satam pi vassÃni satam pi vassasatÃni satam pi vassasahassÃni satam pi vassasatasahassÃni ekantasukhapaÂisaævedÅ vihareyya. So ca khvassa sakadÃgÃmÅ và anÃgÃmÅ và apaïïakaæ và sotÃpanno. TiÂÂhatu Sakkà a¬¬hamÃso. Idha mama sÃvako dasa rattindive appamatto ÃtÃpÅ pahitatto viharanto yathà mayÃnusiÂÂhaæ tathà paÂipajjamÃno satam pi vassÃni satam pi vassasatÃni satam pi vassasahassÃnÅ satam pi vassasatasahassÃni ekantasukhapaÂisaævedÅ vihareyya. So ca khvassa sakadÃhÃmÅ và anÃgÃmÅ và apaïïakaæ và sotÃpanno. TiÂÂhantu Sakkà dasa rattindivÃ. Idha mama sÃvako nava rattindive aÂÂha rattindive satta rattindive cha rattindive pa¤ca rattindive cattÃro rattindive tayo rattindive dve rattindive ekaæ rattindivaæ appamatto ÃtÃpÅ pahitatto viharanto yathà mayÃnusiÂÂhaæ tathà paÂipajjamÃno, #<[page 086]># %<86 AÇguttara-NikÃya. XLVI. 3-XLVII. 2>% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ satam pi vassÃni satam pi vassasatÃni satam pi vassasahassÃni satam pi vassasatasahassÃni ekantasukhapaÂisaævedÅ vihareyya. So ca khvassa sakadÃgÃmÅ và anÃgÃmÅ và apaïïakaæ và sotÃpanno. Tesaæ vo Sakkà alÃbhà tesaæ dulladdhaæ, ye tumhe evaæ sokasabhaye jÅvite maraïasabhaye jÅvite app ekadà aÂÂhaÇgasamannÃgataæ uposathaæ upavasatha, app ekadà na upavasathà ti Ete mayaæ bhante ajja-t-agge aÂÂhaÇgasamannÃgataæ uposathaæ upavasissÃmà ti. XLVII. 1. Ekaæ samayaæ Bhagavà VesÃliyaæ viharati MahÃvane KÆÂÃgÃrasÃlÃyaæ. Atha kho MahÃli Licchavi yena Bhagavà ten' upasaÇkami, upasaÇkamitvà Bhagavantaæ abhivÃdetvà ekamantaæ nisÅdi. Ekamantaæ nisinno kho MahÃli Licchavi Bhagavantaæ etad avoca:-- 2. Ko nu kho bhante hetu ko paccayo pÃpassa kammassa kiriyÃya pÃpassa kammassa pavattiyà ti? Lobho kho MahÃli hetu lobho paccayo pÃpassa kammassa kiriyÃya pÃpassa kammassa pavattiyÃ, doso kho MahÃli hetu doso paccayo pÃpassa kammassa kiriyÃya pÃpassa kammassa pavattiyÃ, moho kho MahÃli hetu moho paccayo pÃpassa kammassa kiriyÃya pÃpassa kammassa pavattiyÃ, ayonisomanasikÃro kho MahÃli hetu ayonisomanasikÃro paccayo pÃpassa kammassa kiriyÃya pÃpassa kammassa pavattiyÃ, #<[page 087]># %% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ micchÃpaïihitaæ kho MahÃli cittaæ hetu micchÃpaïihitaæ cittaæ paccayo pÃpassa kammassa kiriyÃya pÃpassa kammassa pavattiyÃ. Ayaæ kho MahÃli hetu ayaæ paccayo pÃpassa kammassa kiriyÃya pÃpassa kammassa pavattiyà ti. 3. Ko pana bhante hetu ko paccayo kalyÃïassa kammassa kiriyÃya kalyÃïassa kammassa pavattiyà ti? Alobho kho MahÃli hetu alobho paccayo kalyÃïassa kammassa kiriyÃya kalyÃïassa kammassa pavattiyÃ, adoso kho MahÃli hetu adoso paccayo kalyÃïassa kammassa kiriyÃya kalyÃïassa kammassa pavattiyÃ, amoho kho MahÃli hetu amoho paccayo kalyÃïassa kammassa kiriyÃya kalyÃïassa kammassa pavattiyÃ, yonisomanasikÃro kho MahÃli hetu yonisomanasikÃro paccayo kalyÃïassa kammassa kiriyÃya kalyÃïassa kammassa pavattiyÃ, sammÃpaïihitaæ kho MahÃli cittaæ hetu sammÃpaïihitaæ cittaæ paccayo kalyÃïassa kammassa kiriyÃya kalyÃïassa kammassa pavattiyÃ. Ayaæ kho MahÃli hetu ayaæ paccayo kalyÃïassa kammassa kiriyÃya kalyÃïassa kammassa pavattiyÃ. Ime ca MahÃli dasa dhammà loke na saævijjeyyuæ, na yidha pa¤¤Ãyetha: adhammacariyà visamacariyà ti và dhammacariyà samacariyà ti vÃ. Yasmà ca kho MahÃli ime dasa dhammà loke saævijjanti, tasmà pa¤¤Ãyati adhammacariyà visamacariyà ti và dhammacariyà samacariyà ti và ti. XLVIII. 1. Dasa yime bhikkhave dhammà pabbajitena abhiïhaæ paccavekkhitabbÃ. Katame dasa? 2. Vevaïïiyamhi ajjhÆpagato ti pabbajitena abhiïhaæ paccavekkhitabbaæ. ParapaÂibaddhà me jÅvikà ti pabbajitena abhiïhaæ paccavekkhitabbaæ. #<[page 088]># %<88 AÇguttara-NikÃya. XLVIII.2-L.1>% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ A¤¤o me Ãkappo karaïÅyo ti pabbajitena abhiïhaæ paccavekkhitabbaæ. Kacci nu kho me attà sÅlato na upavadatÅ ti pabbajitena abhiïhaæ paccavekkhitabbaæ. Kacci nu kho maæ anuvicca vi¤¤Æ sabrahmacÃrÅ sÅlato na upavadantÅ ti pabbajitena abhiïhaæ paccavekkhitabbaæ. Sabbehi me piyehi manÃpehi nÃnÃbhÃvo vinÃbhÃvo ti pabbajitena abhiïhaæ paccavekkhitabbaæ. Kammassako 'mhi kammadÃyÃdo kammayoni kammabandhu kammapaÂisaraïo, yaæ kammaæ karissÃmi kalyÃïaæ và pÃpakaæ vÃ, tassa dÃyÃdo bhavissÃmÅ ti pabbajitena abhiïhaæ paccavekkhitabbaæ. KathambhÆtassa me rattindivà vÅtipatantÅ ti pabbajitena abhiïhaæ paccavekkhitabbaæ. Kacci no kho 'haæ su¤¤ÃgÃre abhiramÃmÅ ti pabbajitena abhiïhaæ paccavekkhitabbaæ. Atthi nu kho me uttarimanussadhammà alamariya¤Ãïadassanaviseso adhigato, so 'haæ pacchime kÃle sabrahmacÃrÅhi puÂÂho na maÇku bhavissÃmÅ ti pabbajitena abhiïhaæ paccavekkhitabbaæ. Ime kho bhikkhave dasa dhammà pabbajitena abhiïhaæ paccavekkhitabbà ti. XLIX. 1. Dasa yime bhikkhave dhammà sarÅraÂÂhÃ. Katame dasa? 2. SÅtaæ uïhaæ jighacchà pipÃsà uccÃro passÃvo kÃyasaævaro. vacÅsaævaro ÃjÅvasaævaro ponobhaviko bhavasaÇkÃro. Ime kho bhikkhave dasa dhammà sarÅraÂÂhà ti. L. 1. Ekaæ samayaæ Bhagavà SÃvatthiyaæ viharati Jetavane AnÃthapiï¬ikassa ÃrÃme. Tena kho pana samayena sambahulà bhikkhÆ pacchÃbhattaæ piï¬apÃtapaÂikkantà upaÂÂhÃnasÃlÃyaæ sannisinnà sannipatità bhaï¬anajÃtà kalahajÃtà vivÃdÃpannà a¤¤ama¤¤aæ mukhasattÅhi vitudantà viharanti. #<[page 089]># %% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ Atha kho Bhagavà sÃyaïhasamayaæ paÂisallÃnà vuÂÂhito yen' upaÂÂhÃnasÃlà ten' upasaÇkami, upasaÇkamitvà pa¤¤atte Ãsane nisÅdi. Nisajja kho Bhagavà bhikkhÆ Ãmantesi:-- 2. KÃya nu' ttha bhikkhave etarahi kathÃya sannisinnÃ, kà ca pana vo antarÃkathà vippakatà ti? Idha mayaæ bhante pacchÃbhattaæ piï¬apÃtapaÂikkantà upaÂÂhÃnasÃlÃyaæ sannisinnà sannipatità bhaï¬anajÃtà kalahajÃtà vivÃdÃpannà a¤¤ama¤¤aæ mukhasattÅhi vitudantà viharÃmà ti. Na kho pan' etaæ bhikkhave tumhÃkaæ patirÆpaæ kulaputtÃnaæ saddhà agÃrasmà anagÃriyaæ pabbajitÃnaæ, yaæ tumhe bhaï¬anajÃtà kalahajÃtà vivÃdÃpannà a¤¤ama¤¤aæ mukhasattÅhi vitudantà vihareyyÃtha. Dasa yime bhikkhave dhammà sÃrÃïÅyà piyakaraïà garukaraïà saÇgahÃya avivÃdÃya sÃmaggiyà ekÅbhÃvÃya saævattanti. Katame dasa? 3. Idha bhikkhave bhikkhu sÅlavà hoti, pÃtimokkhasaævarasaævuto viharati ÃcÃragocarasampanno, anumattesu vajjesu bhayadassÃvÅ samÃdÃya sikkhati sikkhÃpadesu. Yam pi bhikkhave bhikkhu sÅlavà hoti . . . pe . . . samÃdÃya sikkhati sikkhÃpadesu: ayaæ pi dhammo sÃrÃïÅyo piyakaraïo garukaraïo saÇgahÃya avivÃdÃya sÃmaggiyà ekÅbhÃvÃya saævattati. 4. Puna ca paraæ bhikkhave bhikkhu bahussuto hoti sutadharo sutasannicayo, ye te dhammà ÃdikalyÃïà majjhe kalyÃïà pariyosÃnakalyÃïà sÃtthaæ savya¤janaæ kevalaparipuïïaæ parisuddhaæ brahmacariyaæ abhivadanti, tathÃrÆpÃssa dhammà bahussutà honti dhatà vacasà paricità manasÃnupekkhità diÂÂhiyà suppaÂividdhÃ. #<[page 090]># %<90 AÇguttara-NikÃya. L.4-9>% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ Yam pi bhikkhave bhikkhu bahussuto hoti . . . diÂÂhiyà suppaÂividdhÃ: ayam pi dhammo sÃrÃïÅyo piyakaraïo garukaraïo saÇgahÃya avivÃdÃya sÃmaggiyà ekÅbhÃvÃya saævattati. 5. Puna ca paraæ bhikkhave bhikkhu kalyÃïamitto hoti kalyÃïasahÃyo kalyÃïasampavaÇko. Yam pi bhikkhave bhikkhu kalyÃïamitto hoti kalyÃïasahÃyo kalyÃïasampavaÇko: ayam pi dhammo sÃrÃïÅyo piyakaraïo garukaraïo saÇgahÃya avivÃdÃya sÃmaggiyà ekÅbhÃvÃya saævattati. 6. Puna ca paraæ bhikkhave bhikkhu suvaco hoti sovacassakaraïehi dhammehi samannÃgato khamo padakkhiïaggÃhÅ anusÃsaniæ. Yam pi bhikkhave bhikkhu suvaco hoti sovacassakaraïehi dhammehi samannÃgato khamo padakkhiïaggÃhÅ anusÃsaniæ: ayam pi dhammo sÃrÃïÅyo piyakaraïo garukaraïo saÇgahÃya avivÃdÃya sÃmaggiyà ekÅbhÃvÃya saævattati. 7. Puna ca paraæ bhikkhave bhikkhu yÃni tÃni sabrahmacÃrÅnaæ uccÃvacÃni kiækaraïÅyÃni, tattha dakkho hoti analaso tatrupÃyÃya vÅmaæsÃya samannÃgato alaæ kÃtuæ alaæ saævidhÃtuæ. Yam pi bhikkhave bhikkhu yÃni tÃni sabrahmacÃrÅnaæ uccÃvacÃni kiækaraïÅyÃni tattha dakkho hoti analaso tatrupÃyÃya vÅmaæsÃya samannÃgato alaæ kÃtuæ alaæ saævidhÃtuæ: ayam pi dhammo sÃrÃïÅyo piyakaraïo garukaraïo saÇgahÃya avivÃdÃya sÃmaggiyà ekÅbhÃvÃya saævattati. 8. Puna ca paraæ bhikkhave bhikkhu dhammakÃmo hoti piyasamudÃhÃro abhidhamme abhivinaye uÊÃrapÃmujjo. Yam pi bhikkhave bhikkhu dhammakÃmo hoti piyasamudÃhÃro abhidhamme abhivinaye uÊÃrapÃmujjo: ayam pi dhammo sÃrÃïÅyo piyakaraïo garukaraïo saÇgahÃya avivÃdÃya sÃmaggiyà ekÅbhÃvÃya saævattati. 9. Puna ca paraæ bhikkhave bhikkhu Ãraddhaviriyo viharati akusalÃnaæ dhammÃnam pahÃnÃya kusalÃnaæ dhammÃnaæ upasampÃdÃya thÃmavà daÊhaparakkamo anikkhittadhuro kusalesu dhammesu. Yam pi bhikkhave bhikkhu Ãraddhaviriyo viharati akusalÃnaæ dhammÃnaæ pahÃnÃya kusalÃnaæ dhammÃnaæ upasampadÃya thÃmavà daÊhaparakkamo anikkhittadhuro kusalesu dhammesu: #<[page 091]># %% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ ayam pi dhammo sÃrÃïÅyo piyakaraïo garukaraïo saÇgahÃya avivÃdÃya sÃmaggiyà ekÅbhÃvÃya saævattati. 10. Puna ca paraæ bhikkhave bhikkhu santuÂÂho hoti itarÅtaracÅvarapiï¬apÃtasenÃsanagilÃnapaccaya bhesajjaparikkhÃrena. Yam pi bhikkhave bhikkhu santuÂÂho hoti itarÅtaracÅvarapiï¬apÃtasenÃsanagilÃnapaccaya bhesajjaparikkhÃrena: ayam pi dhammo sÃrÃïÅyo piyakaraïo garukaraïo saÇgahÃya avivÃdÃya sÃmaggiyà ekÅbhÃvÃya saævattati. 11. Puna ca paraæ bhikkhave bhikkhu satimà hoti paramena satinepakkena samannÃgato cirakatam pi cirabhÃsitam pi sarità anusaritÃ. Yam pi bhikkhave bhikkhu satimà hoti paramena satinepakkena samannÃgato cirakatam pi cirabhÃsitam pi sarità anussaritÃ: ayam pi dhammo sÃrÃïÅyo piyakaraïo garukaraïo saÇgahÃya avivÃdÃya sÃmaggiyà ekÅbhÃvÃya saævattati. 12. Puna ca paraæ bhikkhave bhikkhu pa¤¤avà hoti udayatthagÃminiyà pa¤¤Ãya samannÃgato ariyÃya nibbedhikÃya sammÃdukkhakkhayagÃminiyÃ. Yam pi bhikkhave bhikkhu pa¤¤avà hoti udayatthagÃminiyà pa¤¤Ãya samannÃgato ariyÃya nibbedhikÃya sammÃdukkhakkhayagÃminiyÃ: ayam pi dhammo sÃrÃïÅyo piyakaraïo garukaraïo saÇgahÃya avivÃdÃya sÃmaggiyà ekÅbhÃvÃya saævattati. Ime kho bhikkhave dasa dhammà sÃrÃïÅyà piyakaraïà garukaraïà saÇgahÃya avivÃdÃya sÃmaggiyà ekÅbhÃvÃya saævattantÅ ti. Akkosavaggo pa¤camo. Tatr' uddÃnaæ: #<[page 092]># %<92 AÇguttara-NikÃya. L. 12-LI. 3>% VivÃdà dve ca mÆlÃni KusinÃrà pavesane Sakkà MahÃli dhammà ca sarÅraÂÂhà ca bhaï¬anà ti. ùnisaæsapaïïÃsako paÂhamo. LI. 1. Ekaæ samayaæ Bhagavà SÃvatthiyaæ viharati Jetavane AnÃthapiï¬ikassa ÃrÃme. Tatra kho Bhagavà bhikkhÆ Ãmantesi:-- Bhikkhavo ti. Bhadante ti te bhikkhÆ Bhagavato paccassosuæ. Bhagavà etad avoca:-- 2. No ce bhikkhave bhikkhu paracittapariyÃyakusalo hoti, atha `sacittapariyÃyakusalo bhavissÃmÅ' ti. Evaæ hi vo bhikkhave sikkhitabbaæ. Katha¤ ca bhikkhave bhikkhu sacittapariyÃyakusalo hoti? 3. Seyyathà pi bhikkhave itthi và puriso và daharo yuvà maï¬anakajÃtiyo ÃdÃse và parisuddhe pariyodÃte acche và udapatte sakaæ mukhanimittaæ paccavekkhamÃno, sace tattha passati rajaæ và aÇgaïaæ vÃ, tass' eva rajjassa và aÇgaïassa và pahÃnÃya vÃyamati, no ce tattha passati rajaæ và aÇgaïaæ vÃ, ten' ev' attamano hoti paripuïïasaÇkappo `lÃbhà vata me, parisuddhaæ vata me' ti: evam eva kho bhikkhave bhikkhuno paccavekkhanà bahukÃrà hoti kusalesu dhammesu: abhijjhÃlu nu kho bahulaæ viharÃmi, #<[page 093]># %% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ anabhijjhÃlu nu kho bahulaæ viharÃmi; vyÃpannacitto nu kho bahulaæ viharÃmi, avyÃpannacitto nu kho bahulaæ viharÃmi; thÅnamiddhapariyuÂÂhito nu kho bahulaæ viharÃmi, vigatathÅnamiddho nu kho bahulaæ viharÃmi; uddhato nu kho bahulaæ viharÃmi, anuddhato nu kho bahulaæ viharÃmi; vicikiccho nu kho bahulaæ viharÃmi, tiïïavicikiccho nu kho bahulaæ viharÃmi; kodhano nu kho bahulaæ viharÃmi, akkodhano nu kho bahulaæ viharÃmi; saækiliÂÂhacitto nu kho bahulaæ viharÃmi, asaækiliÂÂhacitto nu kho bahulaæ viharÃmi; sÃraddhakÃyo nu kho bahulaæ viharÃmi, asÃraddhakÃyo nu kho bahulaæ viharÃmi; kusÅto nu kho bahulaæ viharÃmi, Ãraddhaviriyo nu kho bahulaæ viharÃmi; asamÃhito nu kho bahulaæ viharÃmi, samÃhito nu kho bahulaæ viharÃmÅ ti. 4. Sace bhikkhave bhikkhu paccavekkhamÃno evaæ jÃnÃti: abhijjhÃlu bahulaæ viharÃmi, vyÃpannacitto bahulaæ viharÃmi, thÅnamiddhapariyuÂÂhito bahulaæ viharÃmi, uddhato bahulaæ viharÃmi, vicikiccho bahulaæ viharÃmi, kodhano bahulaæ viharÃmi, saækiliÂÂhacitto bahulaæ viharÃmi, sÃraddhakÃyo bahulaæ viharÃmi, kusÅto bahulaæ viharÃmi, asamÃhito bahulaæ viharÃmÅ ti, tena bhikkhave bhikkhunà tesaæ yeva pÃpakÃnaæ akusalÃnaæ dhammÃnaæ pahÃnÃya adhimatto chando ca vÃyÃmo ca ussÃho ca ussoÊhi ca appaÂivÃni ca sati ca sampaja¤¤a¤ ca karaïÅyaæ. Seyyathà pi bhikkhave Ãdittacelo và ÃdittasÅso và tass' eva celassa và sÅsassa và nibbÃpanÃya adhimattaæ chanda¤ ca vÃyÃma¤ ca ussÃha¤ ca ussoÊhi¤ ca appaÂivÃni¤ ca sati¤ ca sampaja¤¤a¤ ca kareyya: evam eva kho bhikkhave tena bhikkhunà tesaæ yeva pÃpakÃnaæ akusalÃnaæ dhammÃnaæ pahÃnÃya adhimatto chando ca vÃyÃmo ca ussÃho ca ussoÊhi ca appaÂivÃni ca sati ca sampaja¤¤a¤ ca karaïÅyaæ. #<[page 094]># %<94 AÇguttara-NikÃya. LI. 5-LII. 3>% 5. Sace pana bhikkhave bhikkhu paccavekkhamÃno evaæ jÃnÃti: anabhijjhÃlu bahulaæ viharÃmi, avyÃpannacitto bahulaæ viharÃmi, vigatathÅnamiddho bahulaæ viharÃmi, anuddhato bahulaæ viharÃmi, tiïïavicikiccho bahulaæ viharÃmi, akkodhano bahulaæ viharÃmi, asaækiliÂÂhacitto bahulaæ viharÃmi, asÃraddhakÃyo bahulaæ viharÃmi, Ãraddhaviriyo bahulaæ viharÃmi, samÃhito bahulaæ viharÃmÅ ti, tena bhikkhave bhikkhunà tesu yeva kusalesu dhammesu patiÂÂhÃya uttariæ ÃsavÃnaæ khayÃya yogo karaïÅyo ti. LII. 1. Tatra kho Ãyasmà SÃriputto bhikkhÆ Ãmantesi:-- ùvuso bhikkhavo ti. ùvuso ti kho te bhikkhÆ Ãyasmato SÃriputtassa paccassosuæ. ùyasmà SÃriputto etad avoca:-- 2. No ce Ãvuso bhikkhu paracittapariyÃyakusalo hoti, atha `sacittapariyÃyakusalo bhavissÃmÅ' ti. Evaæ hi vo Ãvuso sikkhitabbaæ. Katha¤ cÃvuso bhikkhu sacittapariyÃyakusalo hoti? 3. Seyyathà pi Ãvuso itthi và puriso và daharo yuvà maï¬anakajÃtiyo ÃdÃse và parisuddhe pariyodÃte acche và udapatte sakaæ mukhanimittaæ paccavekkhamÃno, sace tattha passati rajaæ và aÇgaïaæ vÃ, tass' eva rajassa và aÇgaïassa và pahÃnÃya vÃyamati, no ce tattha passati rajaæ và aÇgaïaæ vÃ, ten' ev' attamano hoti paripuïïasaÇkappo `lÃbhà vata me, parisuddhaæ vata me' ti: evam eva kho Ãvuso bhikkhuno paccavekkhanà bahukÃrà hoti kusalesu dhammesu: abhijjhÃlu nu kho bahulaæ viharÃmi, #<[page 095]># %% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ anabhijjhÃlu nu kho bahulaæ viharÃmi; vyÃpannacitto nu kho bahulaæ viharÃmi, avyÃpannacitto nu kho bahulaæ viharÃmi; thÅnamiddhapariyuÂÂhito nu kho bahulaæ viharÃmi, vigatathÅnamiddho nu kho bahulaæ viharÃmi; uddhato nu kho bahulaæ viharÃmi, anuddhato nu kho bahulaæ viharÃmi; vicikiccho nu kho bahulaæ viharÃmi, tiïïavicikiccho nu kho bahulaæ viharÃmi; kodhano nu kho bahulaæ viharÃmi, akkodhano nu kho bahulaæ viharÃmi; saækiliÂÂhacitto nu kho bahulaæ viharÃmi, asaækiliÂÂhacitto nu kho bahulaæ viharÃmi; sÃraddhakÃyo nu kho bahulaæ viharÃmi; asÃraddhakÃyo nu kho bahulaæ viharÃmi; kusÅto nu kho bahulaæ viharÃmi, Ãraddhaviriyo nu kho bahulaæ viharÃmi; asamÃhito nu kho bahulaæ viharÃmi, samÃhito nu kho bahulaæ viharÃmÅ ti. 4. Sace Ãvuso bhikkhu paccavekkhamÃno evaæ jÃnÃti: abhijjhÃlu bahulam viharÃmi . . . pe . . . asamÃhito bahulaæ viharÃmÅ ti, tenÃvuso bhikkhunà tesaæ yeva pÃpakÃnaæ akusalÃnaæ dhammÃnaæ pahÃnÃya adhimatto chando ca vÃyÃmo ca ussÃho ca ussoÊhi ca appaÂivÃni ca sati ca sampaja¤¤a¤ ca karaïÅyaæ. Seyyathà pi Ãvuso Ãdittacelo và ÃdittasÅso và tass' eva celassa và sÅsassa và nibbÃpanÃya adhimattaæ chanda¤ ca vÃyÃma¤ ca ussÃha¤ ca ussoÊhi¤ ca appaÂivÃni¤ ca sati¤ ca sampaja¤¤a¤ ca kareyya: evam eva kho Ãvuso tena bhikkhunà tesaæ yeva pÃpakÃnaæ akusalÃnaæ dhammÃnaæ pahÃnÃya adhimatto chando ca vÃyÃmo ca ussÃho ca ussoÊhi ca appaÂivÃni ca sati ca sampaja¤¤a¤ ca karaïÅyaæ. 5. Sace panÃvuso bhikkhu paccavekkhamÃno evaæ jÃnÃti: anabhijjhÃlu bahulaæ viharÃmi . . . pe . . . samÃhito bahulaæ viharÃmÅ ti, tenÃvuso bhikkhunà tesu yeva kusalesu dhammesu patiÂÂhÃya uttariæ ÃsavÃnaæ khayÃya yogo karaïÅyo ti. #<[page 096]># %<96 AÇguttara-NikÃya. LIII. 1-5>% LIII. 1. èhitim p' ahaæ bhikkhave na vaïïayÃmi kusalesu dhammesu pageva pÃrihÃniæ. Vuddhi¤ ca kho 'haæ bhikkhave vaïïayÃmi kusalesu dhammesu, no Âhitiæ no hÃniæ. Katha¤ ca bhikkhave hÃni hoti kusalesu dhammesu, no Âhiti no vuddhi? 2. Idha bhikkhave bhikkhu yattako hoti saddhÃya sÅlena sutena cÃgena pa¤¤Ãya paÂibhÃnena. Tassa te dhammà neva tiÂÂhanti no va¬¬hanti. HÃnim etaæ bhikkhave vadÃmi kusalesu dhammesu, no Âhitiæ no vuddhiæ. Evaæ kho bhikkhave hÃni hoti kusalesu dhammesu, no Âhiti no vuddhi. Katha¤ ca bhikkhave Âhiti hoti kusalesu dhammesu, no hÃni no vuddhi? 3. Idha bhikkhave bhikkhu yattako hoti saddhÃya sÅlena sutena cÃgena pa¤¤Ãya paÂibhÃnena. Tassa te dhammà neva hÃyanti no va¬¬hanti. èhitim etaæ bhikkhave vadÃmi kusalesu dhammesu, no hÃniæ no vuddhiæ. Evaæ kho bhikkhave Âhiti hoti kusalesu dhammesu, no hÃni no vuddhi. Katha¤ ca bhikkhave vuddhi hoti kusalesu dhammesu, no Âhiti no hÃni? 4. Idha bhikkhave bhikkhu yattako hoti saddhÃya sÅlena sutena cÃgena pa¤¤Ãya paÂibhÃnena. Tassa te dhammà neva tiÂÂhanti no hÃyanti. Vuddhim etaæ bhikkhave vadÃmi kusalesu dhammesu, no Âhitiæ no hÃniæ. Evaæ kho bhikkhave vuddhi hoti kusalesu dhammesu, no Âhiti no hÃni. 5. No ce bhikkhave bhikkhu paricittapariyÃyakusalo hoti, atha `sacittapariyÃyakusalo bhavissÃmi' ti. Evaæ hi vo bhikkhave sikkhitabbaæ. Katha¤ ca bhikkhave bhikkhu sacittapariyÃyakusalo hoti? #<[page 097]># %% 6. Seyyathà pi bhikkhave itthi và puriso và daharo yuvà maï¬anakajÃtiyo ÃdÃse và parisuddhe pariyodÃte acche và udapatte sakaæ mukhanimittaæ paccavekkhamÃno, sace tattha passati rajaæ và aÇgaïaæ vÃ, tass' eva rajassa và aÇgaïassa và pahÃnÃya vÃyamati, no ce tattha passati rajaæ và aÇgaïaæ vÃ, ten' ev' attamano hoti paripuïïasaÇkappo `lÃbhà vata me, parisuddhaæ vata me' ti: evam eva kho bhikkhave bhikkhuno paccavekkhanà bahukÃrà hoti kusalesu dhammesu: abhijjhÃlu nu kho bahulaæ viharÃmi, anabhijjhÃlu nu kho bahulaæ viharÃmi; vyÃpannacitto nu kho bahulaæ viharÃmi, avyÃpannacitto nu kho bahulaæ viharÃmi; thÅnamiddhapariyuÂÂhito nu kho bahulaæ viharÃmi, vigatathÅnamiddho nu kho bahulaæ viharÃmi; uddhato nu kho bahulaæ viharÃmi, anuddhato nu kho bahulaæ viharÃmi; vicikiccho nu kho bahulaæ viharÃmi, tiïïavicikiccho nu kho bahulaæ viharÃmi; kodhano nu kho bahulaæ viharÃmi, akkodhano nu kho bahulaæ viharÃmi; saækiliÂÂhacitto nu kho bahulaæ viharÃmi, asaækiliÂÂhacitto nu kho bahulaæ viharÃmi; sÃraddhakÃyo nu kho bahulaæ viharÃmi, asÃraddhakÃyo nu kho bahulaæ viharÃmi; kusÅto nu kho bahulaæ viharÃmi, Ãraddhaviriyo nu kho bahulaæ viharÃmi; asamÃhito nu kho bahulaæ viharÃmi, samÃhito nu kho bahulaæ viharÃmÅ ti. 7. Sace bhikkhave bhikkhu paccavekkhamÃno evaæ jÃnÃti: abhijjhÃlu bahulaæ viharÃmi, vyÃpannacitto bahulaæ viharÃmi, thÅnamiddhapariyuÂÂhito bahulaæ viharÃmi, uddhato bahulaæ viharÃmi, vicikiccho bahulaæ viharÃmi, kodhano bahulaæ viharÃmi, saækiliÂÂhacitto bahulaæ viharÃmi, sÃraddhakÃyo bahulaæ viharÃmi, kusÅto bahulaæ viharÃmi, asamÃhito bahulaæ viharÃmÅ ti, tena bhikkhave bhikkhunà tesaæ yeva pÃpakÃnaæ akusalÃnaæ dhammÃnaæ pahÃnÃya adhimatto chando ca vÃyÃmo ca ussÃho ca ussoÊhi ca appaÂivÃni ca sati ca sampaja¤¤a¤ ca karaïÅyaæ. #<[page 098]># %<98 AÇguttara-NikÃya. LIII. 7-LIV. 2>% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ Seyyathà pi bhikkhave Ãdittacelo và ÃdittasÅso và tass' eva celassa và sÅsassa và nibbÃpanÃya adhimattaæ chanda¤ ca vÃyÃma¤ ca ussÃha¤ ca ussoÊhi¤ ca appaÂivÃni¤ ca sati¤ ca sampaja¤¤a¤ ca kareyya: evam eva kho bhikkhave tena bhikkhunà tesaæ yeva pÃpakÃnaæ akusalÃnaæ dhammÃnaæ pahÃnÃya adhimatto chando ca vÃyÃmo ca ussÃho ca ussoÊhi ca appaÂivÃni ca sati ca sampaja¤¤a¤ ca karaïÅyaæ. 8. Sace pana bhikkhave bhikkhu paccavekkhamÃno evaæ jÃnÃti: anabhijjhÃlu bahulaæ viharÃmi, avyÃpannacitto bahulaæ viharÃmi, vigatathÅnamiddho bahulaæ viharÃmi, tiïïavicikiccho bahulaæ viharÃmi, akkodhano bahulaæ viharÃmi, asaækiliÂÂhacitto bahulaæ viharÃmi, asÃraddhakÃyo bahulaæ viharÃmi, Ãraddhaviriyo bahulaæ viharÃmi, samÃhito bahulaæ viharÃmÅ ti, tena bhikkhave bhikkhunà tesu yeva kusalesu dhammesu patiÂÂhÃya uttariæ ÃsavÃnaæ khayÃya yogo karaïÅyo ti. LIV. 1. No ce bhikkhave bhikkhu paricittapariyÃyakusalo hoti, atha `sacittapariyÃyakusalo bhavissÃmÅ' ti. Evaæ hi vo bhikkhave sikkhitabbaæ. Katha¤ ca bhikkhave bhikkhu sacittapariyÃyakusalo hoti? 2. Seyyathà pi bhikkhave itthi và puriso và daharo yuvà maï¬anakajÃtiyo ÃdÃse và parisuddhe pariyodÃte acche và udapatte sakaæ mukhanimittaæ paccavekkhamÃno, sace tattha passati rajaæ và aÇgaïaæ và tass' eva rajassa và aÇgaïassa và pahÃnÃya vÃyamati, no ce tattha passati rajaæ và aÇgaïaæ vÃ, ten' ev' attamano hoti paripuïïasaÇkappo `lÃbhà vata me, #<[page 099]># %% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ parisuddhaæ vata me' ti: evam eva kho bhikkhave bhikkhuno paccavekkhanà bahukÃrà hoti kusalesu dhammesu: lÃbhÅ nu kho 'mhi ajjhattaæ cetosamathassa, nanu kho 'mhi lÃbhÅ ajjhattaæ cetosamathassa, lÃbhÅ nu kho 'mhi adhipa¤¤ÃdhammavipassanÃya, nanu kho 'mhi lÃbhÅ adhipa¤¤ÃdhammavipassanÃyà ti. 3. Sace bhikkhave bhikkhu paccavekkhamÃno evaæ jÃnÃti: lÃbhi 'mhi ajjhattaæ cetosamathassa, na lÃbhÅ adhipa¤¤ÃdhammavipassanÃyà ti, tena bhikkhave bhikkhunà ajjhattaæ cetosamathe patiÂÂhÃya adhipa¤¤ÃdhammavipassanÃya yogo karaïÅyo. So aparena samayena lÃbhÅ c' eva hoti ajjhattaæ cetosamathassa lÃbhÅ ca adhipa¤¤ÃdhammavipassanÃya. 4. Sace pana bhikkhave bhikkhu paccavekkhamÃno evaæ jÃnÃti: lÃbhi 'mhi adhipa¤¤ÃdhammavipassanÃya, na lÃbhÅ ajjhattaæ cetosamathassà ti, tena bhikkhave bhikkhunà adhipa¤¤ÃdhammavipassanÃya patiÂÂhÃya ajjhattaæ cetosamathe yogo karaïÅyo. So aparena samayena lÃbhÅ c' eva hoti adhipa¤¤ÃdhammavipassanÃya lÃbhÅ ca ajjhattaæ cetosamathassa. 5. Sace pana bhikkhave bhikkhu paccavekkhamÃno evaæ jÃnÃti: na lÃbhÅ ajjhattaæ cetosamathassa, na lÃbhÅ adhipa¤¤ÃdhammavipassanÃyà ti, tena bhikkhave bhikkhunà tesaæ yeva kusalÃnaæ dhammÃnaæ paÂilÃbhÃya adhimatto chando ca vÃyÃmo ca ussÃho ca ussoÊhi ca appaÂivÃni ca sati ca sampaja¤¤a¤ ca karaïÅyaæ. Seyyathà pi bhikkhave Ãdittacelo và ÃdittasÅso và tass' eva celassa và sÅsassa và nibbÃpanÃya adhimattaæ chanda¤ ca vÃyÃma¤ ca ussÃha¤ ussoÊhi¤ ca appaÂivÃni¤ ca sati¤ ca sampaja¤¤a¤ ca kareyya: evam eva kho bhikkhave tena bhikkhunà tesaæ yeva kusalÃnaæ dhammÃnaæ paÂilÃbhÃya adhimatto chando ca vÃyÃmo ca ussÃho ca ussoÊhi ca appaÂivÃni ca sati ca sampaja¤¤a¤ ca karaïÅyaæ. #<[page 100]># %<100 AÇguttara-NikÃya. LIV. 5-9>% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ So aparena samayena lÃbhÅ c' eva hoti ajjhattaæ cetosamathassa lÃbhÅ ca adhipa¤¤ÃdhammavipassanÃya. 6. Sace pana bhikkhave bhikkhu paccavekkhamÃno evaæ jÃnÃti: lÃbhi 'mhi ajjhattaæ cetosamathassa, lÃbhÅ adhipa¤¤ÃdhammavipassanÃyà ti, tena bhikkhave bhikkhunà tesu yeva kusalesu dhammesu patiÂÂhÃya uttariæ ÃsavÃnaæ khayÃya yogo karaïÅyo. 7. CÅvaram p' ahaæ bhikkhave duvidhena vadÃmi sevitabbam pi asevitabbam pi. Piï¬apÃtam p' ahaæ bhikkhave duvidhena vadÃmi sevitabbam pi asevitabbam pi. SenÃsanam p' ahaæ bhikkhave duvidhena vadÃmi sevitabbam pi asevitabbam pi. GÃmanigamam p' ahaæ bhikkhave duvidhena vadÃmi sevitabbam pi asevitabbam pi. Janapadapadesam p' ahaæ bhikkhave duvidhena vadÃmi sevitabbam pi asevitabbam pi. Puggalam p' ahaæ bhikkhave duvidhena vadÃmi sevitabbam pi asevitabbam pi. 8. CÅvaram p' ahaæ bhikkhave duvidhena vadÃmi sevitabbam pi asevitabbam pÅ ti iti kho pan' etaæ vuttaæ, ki¤ c' etaæ paÂicca vuttaæ? Tattha yaæ ja¤¤Ã cÅvaraæ `idaæ kho me cÅvaraæ sevato akusalà dhammà abhiva¬¬hanti, kusalà dhammà parihÃyantÅ' ti: evarÆpaæ cÅvaraæ na sevitabbaæ. Tattha yaæ ja¤¤Ã cÅvaraæ `idaæ kho me cÅvaraæ sevato akusalà dhammà parihÃyanti, kusalà dhammà abhiva¬¬hantÅ' ti: evarÆpaæ cÅvaraæ sevitabbaæ. CÅvaram p' ahaæ bhikkhave duvidhena vadÃmi sevitabbam pi asevitabbam pÅ ti iti yan taæ vuttaæ, idam etaæ paÂicca vuttaæ. 9. Piï¬apÃtam p' ahaæ bhikkhave duvidhena vadÃmi sevitabbam pi asevitabbam pÅ ti iti kho pan' etaæ vuttaæ, ki¤ c' etaæ paÂicca vuttaæ? Tattha yaæ ja¤¤Ã piï¬apÃtaæ `imaæ kho me piï¬apÃtaæ sevato akusalà dhammà abhiva¬¬hanti, kusalà dhammà parihÃyantÅ' ti: #<[page 101]># %% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ evarÆpo piï¬apÃto na sevitabbo. Tattha yaæ ja¤¤Ã piï¬apÃtaæ `imaæ kho me piï¬apÃtaæ sevato akusalà dhammà parihÃyanti, kusalà dhammà abhiva¬¬hantÅ' ti: evarÆpo piï¬apÃto sevitabbo. Piï¬apÃtam p' ahaæ bhikkhave duvidhena vadÃmi sevitabbam pi asevitabbam pÅ ti iti yan taæ vuttaæ, idam etaæ paÂicca vuttaæ. 10. SenÃsanam p' ahaæ bhikkhave duvidhena vadÃmi sevitabbam pi asevitabbam pÅ ti iti kho pan' etaæ vuttaæ, ki¤ c' etaæ paÂicca vuttaæ? Tattha yaæ ja¤¤Ã senÃsanaæ `idam kho me senÃsanaæ sevato akusalà dhammà abhiva¬¬hanti, kusalà dhammà parihÃyantÅ' ti: evarÆpaæ senÃsanaæ na sevitabbaæ. Tattha yaæ ja¤¤Ã senÃsanaæ `idaæ kho me senÃsanaæ sevato akusalà dhammà parihÃyanti, kusalà dhammà abhiva¬¬hantÅ' ti: evarÆpaæ senÃsanaæ sevitabbaæ. SenÃsanam p' ahaæ bhikkhave duvidhena vadÃmi sevitabbam pi asevitabbam pÅ ti iti yan taæ vuttaæ, idam etaæ paÂicca vuttaæ. 11. GÃmanigamam p' ahaæ bhikkhave duvidhena vadÃmi sevitabbam pi asevitabbam pÅ ti iti kho pan' etaæ vuttaæ, ki¤ c' etaæ paÂicca vuttaæ? Tattha yaæ ja¤¤Ã gÃmanigamaæ `imaæ kho me gÃmanigamaæ sevato akusalà dhammà abhiva¬¬hanti, kusalà dhammà parihÃyantÅ' ti: evarÆpo gÃmanigamo na sevitabbo. Tattha yaæ ja¤¤Ã gÃmanigamaæ `imaæ kho me gÃmanigamaæ sevato akusalà dhammà parihÃyanti, kusalà dhammà abhiva¬¬hantÅ' ti: evarÆpo gÃmanigamo sevitabbo. GÃmanigamam p' ahaæ bhikkhave duvidhena vadÃmi sevitabbam pi asevitabbam pÅ ti iti yan taæ vuttaæ, idam etaæ paÂicca vuttaæ. 12. Janapadapadesam p' ahaæ bhikkhave duvidhena vadÃmi sevitabbam pi asevitabbam pÅ ti iti kho pan' etaæ vuttaæ, ki¤ c' etaæ paÂicca vuttaæ? Tattha yaæ ja¤¤Ã janapadapadesaæ `imaæ kho me janapadapadesaæ sevato akusalà dhammà abhiva¬¬hanti, kusalà dhammà parihÃyantÅ' ti: #<[page 102]># %<102 AÇguttara-NikÃya. LIV. 12-LV. 2>% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ evarÆpo janapadapadeso na sevitabbo. Tattha yaæ ja¤¤Ã janapadapadesaæ `imaæ kho me janapadapadesaæ sevato akusalà dhammà parihÃyanti, kusalà dhammà abhiva¬¬hantÅ' ti: evarÆpo janapadapadeso sevitabbo. Janapadapadesam p' ahaæ bhikkhave duvidhena vadÃmi sevitabbam pi asevitabbam pÅ ti iti yan taæ vuttaæ, idam etaæ paÂicca vuttaæ. 13. Puggalam p' ahaæ bhikkhave duvidhena vadÃmi sevitabbam pi asevitabbam pÅ ti iti kho pan' etaæ vuttaæ, ki¤ c' etaæ paÂicca vuttaæ? Tattha yaæ ja¤¤Ã puggalaæ `imaæ kho me puggalaæ sevato akusalà dhammà abhiva¬¬hanti, kusalà dhammà parihÃyantÅ ti: evarÆpo puggalo na sevitabbo. Tattha yaæ ja¤¤Ã puggalaæ `imaæ kho me puggalaæ sevato akusalà dhammà parihÃyanti, kusalà dhammà abhiva¬¬hantÅ' ti: evarÆpo puggalo sevitabbo. Puggalam p' ahaæ bhikkhave duvidhena vadÃmi sevitabbam pi asevitabbam pÅ ti iti yan taæ vuttaæ, idam etaæ paÂicca vuttan ti. LV. 1. Tatra kho Ãyasmà SÃriputto bhikkhÆ Ãmantesi:-- ùvuso bhikkhavo ti. ùvuso ti kho te bhikkhÆ Ãyasmato SÃriputtassa paccassosuæ. ùyasmà SÃriputto etad avoca:-- 2. `ParihÃnadhammo puggalo parihÃnadhammo puggalo' ti Ãvuso vuccati. KittÃvatà nu kho Ãvuso parihÃnadhammo puggalo vutto BhagavatÃ, kittÃvatà ca pana aparihÃnadhammo puggalo vutto Bhagavatà ti? `DÆrato pi kho mayaæ Ãvuso ÃgaccheyyÃma Ãyasmato SÃriputtassa santikaæ etassa bhÃsitassa attham a¤¤Ãtuæ, sÃdhu vatÃyasmantaæ yeva SÃriputtaæ paÂibhÃtu etassa bhÃsitassa attho, #<[page 103]># %% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ Ãyasmato SÃriputtassa sutvà bhikkhÆ dhÃressantÅ' ti. Tena h' Ãvuso suïÃtha sÃdhukaæ manasikarotha, bhÃsissÃmÅ ti. `Evaæ Ãvuso' ti kho te bhikkhÆ Ãyasmato SÃriputtassa paccassosuæ. ùyasmà SÃriputto etad avoca: KittÃvatà nu kho Ãvuso parihÃnadhammo puggalo vutto BhagavatÃ? 3. IdhÃvuso bhikkhu assuta¤ c' eva dhammaæ na suïÃti, sutà c' assa dhammà sammosaæ gacchanti, ye c' assa dhammà pubbe cetaso samphuÂÂhapubbÃ, te ca na samudÃcaranti, avi¤¤Ãta¤ ca na vijÃnÃti. EttÃvatà kho Ãvuso parihÃnadhammo puggalo vutto BhagavatÃ. KittÃvatà ca panÃvuso aparihÃnadhammo puggalo vutto BhagavatÃ? 4. IdhÃvuso bhikkhu assuta¤ c' eva dhammaæ suïÃti, sutà c' assa dhammà na sammosaæ gacchanti, ye c' assa dhammà pubbe cetaso samphuÂÂhapubbÃ, te ca samudÃcaranti, avi¤¤Ãta¤ ca vijÃnÃti. EttÃvatà kho Ãvuso aparihÃnadhammo puggalo vutto BhagavatÃ. 5. No ce Ãvuso bhikkhu paracittapariyÃyakusalo hoti, atha `sacittapariyÃyakusalo bhavissÃmÅ' ti. Evaæ hi vo Ãvuso sikkhitabbaæ. Katha¤ cÃvuso bhikkhu sacittapariyÃyakusalo hoti? 6. Seyyathà pi Ãvuso itthi và puriso và daharo yuvà maï¬anakajÃtiyo ÃdÃse và parisuddhe pariyodÃte acche và udapatte sakaæ mukhanimittaæ paccavekkhamÃno, sace tattha passati rajaæ và aÇgaïaæ vÃ, tass' eva rajassa và aÇgaïassa và pahÃnÃya vÃyamati, no ce tattha passati rajaæ và aÇgaïaæ vÃ, ten' ev' attamano hoti paripuïïasaÇkappo `lÃbhà vata me, #<[page 104]># %<104 AÇguttara-NikÃya. LV. 6-8>% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ parisuddhaæ vata me' ti: evam eva kho Ãvuso bhikkhuno paccavekkhanà bahukÃrà hoti kusalesu dhammesu: anabhijjhÃlu nu kho bahulaæ viharÃmi, saævijjati nu kho me eso dhammo, udÃhu no; avyÃpannacitto nu kho bahulaæ viharÃmi, saævijjati nu kho me eso dhammo, udÃhu no; vigatathÅnamiddho nu kho bahulaæ viharÃmi, saævijjati nu kho me eso dhammo, udÃhu no; anuddhato nu kho bahulaæ viharÃmi, saævijjati nu kho me eso dhammo, udÃhu no; tiïïavicikiccho nu kho bahulaæ viharÃmi, saævijjati nu kho me eso dhammo, udÃhu no; akkodhano nu kho bahulaæ viharÃmi, saævijjati nu kho me eso dhammo, udÃhu no; asaækiliÂÂhacitto nu kho bahulaæ viharÃmi, saævijjati nu kho me eso dhammo, udÃhu no; lÃbhÅ nu kho 'mhi ajjhattaæ dhammapÃmujjassa, saævijjati nu kho me eso dhammo, udÃhu no; lÃbhÅ nu kho 'mhi ajjhattaæ cetosamathassa, saævijjati nu kho me eso dhammo, udÃhu no; lÃbhÅ nu kho 'mhi adhipa¤¤ÃdhammavipassanÃya, saævijjati nu kho me eso dhammo, udÃhu no ti? 7. Sace Ãvuso bhikkhu paccavekkhamÃno sabbe pi 'me kusale dhamme attani na samanupassati, tenÃvuso bhikkhunà sabbesaæ yeva imesaæ kusalÃnaæ paÂilÃbhÃya adhimatto chando ca vÃyÃmo ca ussÃho ca ussoÊhi ca appaÂivÃni ca sati ca sampaja¤¤a¤ ca karaïÅyaæ. Seyyathà pi Ãvuso Ãdittacelo và ÃdittasÅso và tass' eva celassa và sÅsassa và nibbÃpanÃya adhimattaæ chanda¤ ca vÃyÃma¤ ca ussÃha¤ ca ussoÊhi¤ ca appaÂivÃni¤ ca sati¤ ca sampaja¤¤a¤ ca kareyya: evam eva kho Ãvuso tena bhikkhunà sabbesaæ yeva imesaæ kusalÃnaæ dhammÃnaæ paÂilÃbhÃya adhimatto chando ca vÃyÃmo ca ussÃho ca ussoÊhi ca appaÂivÃni ca sati ca sampaja¤¤a¤ ca karaïÅyaæ. 8. Sace panÃvuso bhikkhu paccavekkhamÃno ekacce kusale dhamme attani samanupassati, ekacce kusale dhamme attani na samanupassati, #<[page 105]># %% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ tenÃvuso bhikkhunà ye kusale dhamme attani samanupassati, tesu kusalesu dhammesu patiÂÂhÃya, ye kusale dhamme attani na samanupassati, tesaæ kusalÃnaæ dhammÃnaæ paÂilÃbhÃya adhimatto chando ca vÃyÃmo ca ussÃho ca ussoÊhi ca appaÂivÃni ca sati c asampaja¤¤a¤ ca karaïÅyaæ. Seyyathà pi Ãvuso Ãdittacelo và ÃdittasÅso và tass' eva celassa và sÅsassa và nibbÃpanÃya adhimattaæ chanda¤ ca vÃyÃma¤ ca ussÃha¤ ca ussoÊhi¤ ca appaÂivÃni¤ ca sati¤ ca sampaja¤¤a¤ ca kareyya: evam eva kho Ãvuso tena bhikkhunà ye kusale dhamme attani samanupassati, tesu kusalesu dhammesu patiÂÂhÃya, ye kusale dhamme attani na samanupassati, tesaæ kusalÃnaæ dhammÃnaæ paÂilÃbhÃya adhimatto chando ca vÃyÃmo ca ussÃho ca ussoÊhi ca appaÂivÃni ca sati ca sampaja¤¤a¤ ca karaïÅyaæ. 9. Sace panÃvuso bhikkhu paccavekkhamÃno sabbe pi 'me kusale dhamme attani samanupassati, tenÃvuso bhikkhunà sabbesu yeva imesu kusalesu dhammesu patiÂÂhÃya uttariæ ÃsavÃnaæ khayÃya yogo karaïÅyo ti. LVI. 1. Dasa yimà bhikkhave sa¤¤Ã bhÃvità bahulÅkatà mahapphalà honti mahÃnisaæsà amatogadhà amatapariyosÃnÃ. Katamà dasa? 2. Asubhasa¤¤Ã, maraïasa¤¤Ã, ÃhÃre patikkulasa¤¤Ã, sabbaloke anabhiratasa¤¤Ã, aniccasa¤¤Ã, anicce dukkhasa¤¤Ã, dukkhe anattasa¤¤Ã, pahÃnasa¤¤Ã, virÃgasa¤¤Ã, nirodhasa¤¤Ã. Imà kho bhikkhave dasa sa¤¤Ã bhÃvità bahulÅkatà mahapphalà honti mahÃnisaæsà amatogadhà amatapariyosÃnà ti. #<[page 106]># %<106 AÇguttara-NikÃya. LVII. 1-LVIII. 2>% LVII. 1. Dasa yimà bhikkhave sa¤¤Ã bhÃvità bahulÅkatà mahapphalà honti mahÃnisaæsà amatogadhà amatapariyosÃnÃ. Katamà dasa? 2. Aniccasa¤¤Ã, anattasa¤¤Ã, maraïasa¤¤Ã, ÃhÃre paÂikkulasa¤¤Ã, sabbaloke anabhiratasa¤¤Ã, aÂÂhikasa¤¤Ã, puÊavakasa¤¤Ã, vinÅlakasa¤¤Ã, vicchiddakasa¤¤Ã, uddhumÃtakasa¤¤Ã. Imà kho bhikkhave dasa sa¤¤Ã bhÃvità bahulÅkatà mahapphalà honti mahÃnisaæsà amatogadhà amatapariyosÃnà ti. LVIII. 1. Sace bhikkhave a¤¤atitthiyà paribbÃjakà evaæ puccheyyuæ `kiæmÆlaka Ãvuso sabbe dhammÃ, kiæsambhavà sabbe dhammÃ, kiæsamudayà sabbe dhammÃ, kiæsamosaraïà sabbe dhammÃ, kiæpamukhà sabbe dhammÃ, kiæÃdhipateyyà sabbe dhammÃ, kiæ-uttarà sabbe dhammÃ, kiæsÃrà sabbe dhammÃ, kiæ-ogadhà sabbe dhammÃ, kiæpariyosÃnà sabbe dhammÃ' ti: evaæ puÂÂhà tumhe bhikkhave tesaæ a¤¤atitthiyÃnaæ paribbÃjakÃnaæ kinti vyÃkareyyÃthà ti? `BhagavaæmÆlakà no bhante dhammà Bhagavaænettikà BhagavaæpaÂisaraïÃ. SÃdhu vata bhante Bhagavantaæ yeva paÂibhÃtu etassa bhÃsitassa attho, Bhagavato sutvà bhikkhÆ dhÃressantÅ' ti. Tena hi bhikkhave suïÃtha sÃdhukaæ manasikarotha, bhÃsissÃmÅ ti. `Evaæ bhante' ti kho te bhikkhÆ Bhagavato paccassosuæ. Bhagavà etad avoca:-- 2. Sace bhikkhave a¤¤atitthiyà paribbÃjakà evaæ puccheyyuæ `kiæmÆlakà Ãvuso sabbe dhammÃ, kiæsambhavà sabbe dhammÃ, kiæsamudayà sabbe dhammÃ, kiæsamosaraïà sabbe dhammÃ, #<[page 107]># %% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ kiæpamukhà sabbe dhammÃ, kiæ-Ãdhipateyyà sabbe dhammÃ, kiæ-uttarà sabbe dhammÃ, kiæsÃrà sabbe dhammÃ, kiæ-ogadhà sabbe dhammÃ, kiæpariyosÃnà sabbe dhammÃ' ti: evaæ puÂÂhà tumhe bhikkhave tesaæ a¤¤atitthiyÃnaæ paribbÃjakÃnaæ evaæ vyÃkareyyÃtha: `chandamÆlakà Ãvuso sabbe dhammÃ, manasikÃrasambhavà sabbe dhammÃ, phassasamudayà sabbe dhammÃ, vedanÃsamosaraïà sabbe dhammÃ, samÃdhipamukhà sabbe dhammÃ, satÃdhipateyyà sabbe dhammÃ, pa¤¤uttarà sabbe dhammÃ, vimuttisÃrà sabbe dhammÃ, amatogadhà sabbe dhammÃ, nibbÃnapariyosÃnà sabbe dhammà ti. Evaæ puÂÂhà tumhe bhikkhave tesaæ a¤¤atitthiyÃnaæ paribbÃjakÃnaæ evaæ vyÃkareyyÃthà ti. LIX. 1. Tasmà ti ha bhikkhave evaæ sikkhitabbaæ:-- 2. YathÃpabbajjÃparicita¤ ca no cittaæ bhavissati, na c' uppannà pÃpakà akusalà dhammà cittaæ pariyÃdÃya Âhassanti, aniccasa¤¤Ãparicita¤ ca no cittaæ bhavissati, anattasa¤¤Ãparicita¤ ca no cittaæ bhavissati, asubhasa¤¤Ãparicita¤ ca no cittaæ bhavissati, ÃdÅnavasa¤¤Ãparicita¤ ca no cittaæ bhavissati, lokassa sama¤ ca visama¤ ca ¤atvà taæ sa¤¤Ãparicita¤ ca no cittaæ bhavissati, lokassa sambhava¤ ca vibhava¤ ca ¤atvà taæ sa¤¤Ãparicita¤ ca no cittaæ bhavissati, lokassa samudaya¤ ca aÂÂhaÇgama¤ ca ¤atvà taæ sa¤¤Ãparicita¤ ca no cittaæ bhavissati, pahÃnasa¤¤Ãparicita¤ ca no cittaæ bhavissati, virÃgasa¤¤Ãparicita¤ ca no cittaæ bhavissati, nirodhasa¤¤Ãparicita¤ ca no cittaæ bhavissatÅ ti. #<[page 108]># %<108 AÇguttara-NikÃya. LIX. 2-LX. 2>% Evaæ hi vo bhikkhave sikkhitabbaæ. 3. Yato kho bhikkhave bhikkhuno yathÃpabbajjÃparicita¤ ca cittaæ hoti, na c' uppannà pÃpakà akusalà dhammà cittaæ pariyÃdÃya tiÂÂhanti, aniccasa¤¤Ãparicita¤ ca cittaæ hoti, anattasa¤¤Ãparicita¤ ca cittaæ hoti, asubhasa¤¤Ãparicita¤ ca cittaæ hoti, ÃdÅnavasa¤¤Ãparicita¤ ca cittaæ hoti, lokassa sama¤ ca visama¤ ca ¤atvà taæ sa¤¤Ãparicita¤ ca cittaæ hoti, lokassa sambhava¤ ca vibhava¤ ca natvà taæ sa¤¤Ãparicita¤ ca cittaæ hoti, lokassa samudaya¤ ca aÂÂhaÇgama¤ ca ¤atvà taæ sa¤¤Ãparicita¤ ca cittaæ hoti, pahÃnasa¤¤Ãparicita¤ ca cittaæ hoti, virÃgasa¤¤Ãparicita¤ ca cittaæ hoti, nirodhasa¤¤Ãparicita¤ ca cittaæ hoti. Tassa dvinnaæ phalÃnaæ a¤¤ataraæ phalaæ pÃÂikaÇkhaæ: diÂÂh' eva dhamme a¤¤Ã, sati và upÃdisese anÃgÃmità ti. LX. 1. Ekaæ samayaæ Bhagavà SÃvatthiyaæ viharati Jetavane AnÃthapiï¬ikassa ÃrÃme. Tena kho pana samayena Ãyasmà GirimÃnando ÃbÃdhiko hoti dukkhito bÃÊhagilÃno. Atha kho Ãyasmà ùnando yena Bhagavà ten' upasaÇkami, upasaÇkamitvà Bhagavantaæ abhivÃdetvà ekamantaæ nisÅdi. Ekamantaæ nisinno kho Ãyasmà ùnando Bhagavantaæ etad avoca:-- 2. ùyasmà bhante GirimÃnando ÃbÃdhiko hoti dukkhito bÃÊhagilÃno, sÃdhu bhante Bhagavà yenÃyasmà GirimÃnando ten' upasaÇkamatu anukampaæ upÃdÃyà ti. Sace kho tvaæ ùnanda GirimÃnandassa bhikkhuno upasaÇkamitvà dasa sa¤¤Ã bhÃseyyÃsi, ÂhÃnaæ kho pan' etaæ vijjati, yaæ GirimÃnandassa bhikkhuno dasa sa¤¤Ã sutvà so ÃbÃdho thÃnaso paÂipassambheyya. Katamà dasa? #<[page 109]># %% 3. Aniccasa¤¤Ã, anattasa¤¤Ã, asubhasa¤¤Ã, ÃdÅnavasa¤¤Ã, pahÃnasa¤¤Ã, virÃgasa¤¤Ã, nirodhasa¤¤Ã, sabbaloke anabhiratasa¤¤Ã, sabbasaÇkhÃresu aniccasa¤¤Ã, ÃnÃpÃnasati. Katamà c' ùnanda aniccasa¤¤Ã? 4. Idh' ùnanda bhikkhu ara¤¤agato và rukkhamÆlagato và su¤¤ÃgÃragato và iti paÂisa¤cikkhati `rÆpaæ aniccaæ, vedanà aniccÃ, sa¤¤Ã aniccÃ, saÇkhÃrà aniccÃ, vi¤¤Ãïaæ aniccan' ti. Iti imesu pa¤casu upÃdÃnakkhandhesu aniccÃnupassÅ viharati. Ayaæ vuccat' ùnanda aniccasa¤¤Ã. Katamà c' ùnanda anattasa¤¤Ã? 5. Idh' ùnanda bhikkhu ara¤¤agato và rukkhamÆlagato và su¤¤ÃgÃragato và iti paÂisa¤cikkhati `cakkhuæ anattÃ, rÆpaæ anattÃ, sotaæ anattÃ, saddà anattÃ, ghÃnaæ anattÃ, gandhà anattÃ, jivhà anattÃ, rasà anattÃ, kÃyo anattÃ, phoÂÂhabbà anattÃ, mano anattÃ, dhammà anattÃ' ti. Iti imesu chasu ajjhattikabÃhiresu Ãyatanesu anattÃnupassÅ viharati. Ayaæ vuccat' ùnanda anattasa¤¤Ã. Katamà c' ùnanda asubhasa¤¤Ã? 6. Idh' ùnanda bhikkhu imam eva kÃyaæ uddhaæ pÃdatalà adho kesamatthakà tacapariyantaæ pÆraæ nÃnappakÃrassa asucino paccavekkhati `atthi imasmiæ kÃye kesà lomà nakhà dantà taco maæsaæ nhÃrÆ aÂÂhÅ aÂÂhimi¤jaæ vakkaæ hadayaæ yakanaæ kilomakaæ pihakaæ papphÃsaæ antaæ antaguïaæ udariyaæ karÅsaæ pittaæ semhaæ pubbo lohitaæ sedo medo assu vasà kheÊo siæghÃïikà lasikà muttan' ti. Iti imasmiæ kÃye asubhÃnupassÅ viharati. Ayaæ vuccat' ùnanda asubhasa¤¤Ã. Katamà c' ùnanda ÃdÅnavasa¤¤Ã? 7. Idh' ùnanda bhikkhu ara¤¤agato và rukkhamÆlagato và su¤¤ÃgÃragato và iti paÂisa¤cikkhati `bahudukkho kho ayaæ kÃyo bahu-ÃdÅnavo' ti. #<[page 110]># %<110 AÇguttara-NikÃya. LX. 7-10>% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ Iti imasmiæ kÃye vividhà ÃbÃdhà uppajjanti, seyyathÅdaæ cakkhurogo sotarogo ghÃnarogo jivhÃrogo kÃyarogo sÅsarogo kaïïarogo mukharogo dantarogo kÃso sÃso pinÃso ¬aho jaro kucchirogo mucchà pakkhandikà sÆlà visÆcikà kuÂÂhaæ gaï¬o kilÃso soso apamÃro daddu kaï¬u kacchu rakhasà vitacchikà lohitapittaæ madhumeho aæsà piÊakà bhagandalà pittasamuÂÂhÃnà ÃbÃdhà semhasamuÂÂhÃnà ÃbÃdhà vÃtasamuÂÂhÃnà ÃbÃdhà sannipÃtikà ÃbÃdhà utupariïÃmajà ÃbÃdhà visamaparihÃrajà ÃbÃdhà opakkamikà ÃbÃdhà kammavipÃkajà ÃbÃdhà sÅtaæ uïhaæ jighacchà pipÃsà uccÃro passÃvo ti. Iti imasmiæ kÃye ÃdÅnavÃnupassÅ viharati. Ayaæ vuccat' ùnanda ÃdÅnavasa¤¤Ã. Katamà c' ùnanda pahÃnasa¤¤Ã? 8. Idh' ùnanda bhikkhu uppannaæ kÃmavitakkaæ nÃdhivÃseti pajahati vinodeti vyantÅkaroti anabhÃvaæ gameti, uppannaæ vyÃpÃdavitakkaæ . . . upannaæ vihiæsÃvitakkaæ . . . uppannuppanne pÃpake akusale dhamme nÃdhivÃseti pajahati vinodeti vyantÅkaroti anabhÃvaæ gameti. Ayaæ vuccat' ùnanda pahÃnasa¤¤Ã. Katamà c' ùnanda virÃgasa¤¤Ã? 9. Idh' ùnanda bhikkhu ara¤¤agato và rukkhamÆlagato và su¤¤ÃgÃragato và iti paÂisa¤cikkhati `etaæ santaæ, etaæ païÅtaæ, yad idaæ sabbasaÇkhÃrasamatho sabbupadhipaÂinissaggo taïhakkhayo virÃgo nibbÃnan' ti. Ayaæ vuccat' ùnanda virÃgasa¤¤Ã. Katamà c' ùnanda nirodhasa¤¤Ã? 10. Idh' ùnanda bhikkhu ara¤¤agato và rukkhamÆlagato và su¤¤ÃgÃragato và iti paÂisa¤cikkhati `etaæ santaæ, etaæ païÅtaæ, #<[page 111]># %% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ yad idaæ sabbasaÇkhÃrasamatho sabbupadhipaÂinissaggo taïhakkhayo nirodho nibbÃnan' ti. Ayaæ vuccat' ùnanda nirodhasa¤¤Ã. Katamà c' ùnanda sabbaloke anabhiratasa¤¤Ã? 11. Idh' ùnanda bhikkhu ye loke upÃyupÃdÃnà cetaso adhiÂÂhÃnÃbhinivesÃnusayÃ, te pajahanto viramati na upÃdiyanto. Ayaæ vuccat' ùnanda sabbaloke anabhiratasa¤¤Ã. Katamà c' ùnanda sabbasaÇkhÃresu aniccasa¤¤Ã? 12. Idh' ùnanda bhikkhu sabbasaÇkhÃrehi aÂÂiyati harÃyati jigucchati. Ayaæ vuccat' ùnanda sabbasaÇkhÃresu aniccasa¤¤Ã. Katamà c' ùnanda ÃnÃpÃnasati? 13. Idh' ùnanda bhikkhu ara¤¤agato và rukkhamÆlagato và su¤¤ÃgÃragato và nisÅdati pallaÇkaæ Ãbhujitvà ujuæ kÃyaæ païidhÃya parimukhaæ satiæ upaÂÂhapetvÃ. So sato 'va assasati, sato passasati, dÅghaæ và assasanto `dÅghaæ assasÃmÅ' ti pajÃnÃti, dÅghaæ và passasanto `dÅghaæ passasÃmÅ' ti pajÃnÃti, rassaæ và assasanto `rassaæ assasÃmÅ' ti pajÃnÃti, rassaæ và passasanto `rassaæ passasÃmÅ' ti pajÃnÃti, `sabbakÃyapaÂisaævedÅ assasissÃmÅ' ti sikkhati, `sabbakÃyapaÂisaævedÅ passasissÃmÅ' ti sikkhati, `passambhayaæ kÃyasaÇkhÃraæ assasissÃmÅ' ti sikkhati, `passambhayaæ kÃyasaÇkhÃraæ passasissÃmi' ti sikkhati, `pÅtipaÂisaævedÅ assasissÃmÅ' ti sikkhati, `pÅtipaÂisaævedÅ passasissÃmÅ' ti sikkhati, `sukhapaÂisaævedÅ assasissÃmÅ' ti sikkhati, `sukhapaÂisaævedÅ passasissÃmÅ' ti sikkhati, `cittasaÇkhÃrapaÂisaævedÅ assasissÃmÅ' ti sikkhati, `cittasaÇkhÃrapaÂisaævedÅ passasissamÅ' ti sikkhati, `passambhayaæ cittasaÇkhÃraæ assasissÃmÅ' ti sikkhati, `passambhayaæ cittasaÇkhÃraæ passasissÃmÅ' ti sikkhati, `cittapaÂisaævedÅ assasissÃmÅ' ti sikkhati, `cittapaÂisaævedÅ passasissÃmÅ' ti sikkhati, #<[page 112]># %<112 AÇguttara-NikÃya LX. 13-15>% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ `abhippamodayaæ cittaæ assasissÃmÅ' ti sikkhati `abhippamodayaæ cittaæ passasissÃmÅ' ti sikkhati, `samÃdahaæ cittaæ . . . pe . . . vimocayaæ cittaæ . . . pe . . . aniccÃnupassÅ . . . pe . . . virÃgÃnupassÅ . . . pe . . . nirodhÃnupassÅ . . . pe . . . paÂinissaggÃnupassÅ assasissÃmÅ' ti sikkhati, `paÂinissaggÃnupassÅ passasissÃmÅ' ti sikkhati. Ayaæ vuccat' ùnanda ÃnÃpÃnasati. 14. Sace kho tvaæ ùnanda GirimÃnandassa bhikkhuno upasaÇkamitvà imà dasa sa¤¤Ã bhÃseyyÃsi, ÂhÃnaæ kho pan' etaæ vijjati, yaæ GirimÃnandassa bhikkhuno imà dasa sa¤¤Ã sutvà so ÃbÃdho thÃnaso paÂipassambheyyà ti. 15. Atha kho Ãyasmà ùnando Bhagavato santike imà dasa sa¤¤Ã uggahetvà yenÃyasmà GirimÃnando ten' upasaÇkami, upasaÇkamitvà Ãyasmato GirimÃnandassa imà dasa sa¤¤Ã abhÃsi. Atha kho Ãyasmato GirimÃnandassa imà dasa sa¤¤Ã sutvà so ÃbÃdho thÃnaso paÂipassambhi, uÂÂhahi cÃyasmà GirimÃnando tamhà ÃbÃdhÃ, tathà pahÅno ca panÃyasmato GirimÃnandassa so ÃbÃdho ahosÅ ti. Sacittavaggo chaÂÂho. Tass'14 uddÃnaæ: Sacitta-SÃriputtà ca Âhiti ca samathena ca ParihÃnà ca dve sa¤¤Ã mÆlà pabbajità GirÅ ti. #<[page 113]># %% LXI. 1. Purimà bhikkhave koÂi na pa¤¤Ãyati avijjÃya `ito pubbe avijjà nÃhosi, atha pacchà sambhavÅ' ti, eva¤ c' etaæ bhikkhave vuccati. Atha ca pana pa¤¤Ãyati `idappaccayà avijjÃ' ti. Avijjam p' ahaæ bhikkhave sÃhÃraæ vadÃmi, no anÃhÃraæ. Ko cÃhÃro avijjÃya? Pa¤ca nÅvaraïà ti 'ssa vacanÅyaæ. Pa¤ca p' ahaæ bhikkhave nÅvaraïe sÃhÃre vadÃmi, no anÃhÃre. Ko cÃhÃro pa¤cannaæ nÅvaraïÃnaæ? TÅïi duccaritÃni ti 'ssa vacanÅyaæ. TÅïi p' ahaæ bhikkhave duccaritÃni sÃhÃrÃni vadÃmi, no anÃhÃrÃni. Ko cÃhÃro tiïïaæ duccaritÃnaæ? IndriyÃsaævaro ti 'ssa vacanÅyaæ. IndriyÃsaævaram p' ahaæ bhikkhave sÃhÃraæ vadÃmi, no anÃhÃraæ. Ko cÃhÃro indriyÃsaævarassa? AsatÃsampaja¤¤an ti 'ssa vacanÅyaæ. AsatÃsampaja¤¤am p' ahaæ bhikkhave sÃhÃraæ vadÃmi, no anÃhÃraæ. Ko cÃhÃro asatÃsampaja¤¤assa? AyonisomanasikÃro ti 'ssa vacanÅyaæ. AyonisomanasikÃram p' ahaæ bhikkhave sÃhÃraæ vadÃmi, no anÃhÃraæ. Ko cÃhÃro ayonisomanasikÃrassa? Assaddhiyan ti 'ssa vacanÅyaæ. Assaddhiyam p' ahaæ bhikkhave sÃhÃraæ vadÃmi, no anÃhÃraæ. Ko cÃhÃro assaddhiyassa? Asaddhammasavanan ti ' ssa vacanÅyaæ. Asaddhammasavanam p' ahaæ bhikkhave sÃhÃraæ vadÃmi, no anÃhÃraæ. Ko cÃhÃro asaddhammasavanassa? Asappurisasaæsevo ti 'ssa vacanÅyaæ. 2. Iti kho bhikkhave asappurisasaæsevo paripÆro asaddhammasavanaæ paripÆreti, asaddhammasavanaæ paripÆraæ assaddhiyaæ paripÆreti, assaddhiyaæ paripÆraæ ayonisomanasikÃraæ paripÆreti, ayonisomanasikÃro paripÆro asatÃsampaja¤¤aæ paripÆreti, asatÃsampaja¤¤aæ paripÆraæ indriyÃsaævaraæ paripÆreti, #<[page 114]># %<114 AÇguttara-NikÃya. LXI. 2-4>% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ indriyÃsaævaro paripÆro tÅïi duccaritÃni paripÆreti, tÅïi duccaritÃni paripÆrÃni pa¤ca nÅvaraïe paripÆrenti, pa¤ca nÅvaraïà paripÆrà avijjaæ paripÆrenti. Evam etissà avijjÃya ÃhÃro hoti, eva¤ ca pÃripÆri. 3. Seyyathà pi bhikkhave upari pabbate thullaphusitake deve vassante deve galagalÃyante taæ udakaæ yathÃninnaæ pavattamÃnaæ pabbatakandarapadarasÃkhà paripÆreti, pabbatakandarapadarasÃkhà paripÆrà kussubbhe paripÆrenti, kussubbhà paripÆrà mahÃsobbhe paripÆrenti, mahÃsobbhà paripÆrà kunnadiyo paripÆrenti, kunnadiyo paripÆrà mahÃnadiyo paripÆrenti, mahÃnadiyo paripÆrà mahÃsamuddaæ sÃgaraæ paripÆrenti; evam etassa mahÃsamuddassa sÃgarassa ÃhÃro hoti, evan ca pÃripÆri: evam eva kho bhikkhave asappurisasaæsevo paripÆro asaddhammasavanaæ paripÆreti, asaddhammasavanaæ paripÆraæ assaddhiyaæ paripÆreti, assaddhiyaæ paripÆraæ ayonisomanasikÃraæ paripÆreti, ayonisomanasikÃro paripÆro asatÃsampaja¤¤aæ paripÆreti, asatÃsampaja¤¤aæ paripÆraæ indriyÃsaævaraæ paripÆreti, indriyÃsaævaro paripÆro tÅïi duccaritÃni paripÆreti, tÅïi duccaritÃni paripÆrÃni pa¤ca nÅvaraïe paripÆrenti, pa¤ca nÅvaraïà paripÆrà avijjaæ paripÆrenti. Evam etissà avijjÃya ÃhÃro hoti, eva¤ ca pÃripÆri. 4. VijjÃvimuttim p' ahaæ bhikkhave sÃhÃraæ vadÃmi, no anÃhÃraæ. Ko cÃhÃro vijjÃvimuttiyÃ? Satta bojjhaÇgà ti 'ssa vacanÅyaæ. Satta p' ahaæ bhikkhave bojjhaÇge sÃhÃre vadÃmi, no anÃhÃre. Ko cÃhÃro sattannaæ bojjhaÇgÃnaæ? CattÃro satipaÂÂhÃnà ti 'ssa vacanÅyaæ. CattÃro p' ahaæ bhikkhave satipaÂÂhÃne sÃhÃre vadÃmi, no anÃhÃre. Ko cÃhÃro catunnaæ satipaÂÂhÃnÃnaæ? TÅïi sucaritÃnÅ ti 'ssa vacanÅyaæ. #<[page 115]># %% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ TÅïi p' ahaæ bhikkhave sucaritÃni sÃhÃrÃni vadÃmi, no anÃhÃrÃni. Ko cÃhÃro tiïïaæ sucaritÃnaæ? Indriyasaævaro ti 'ssa vacanÅyaæ. Indriyasaævaram p' ahaæ bhikkhave sÃhÃraæ vadÃmi, no anÃhÃraæ. Ko cÃhÃro indriyasaævarassa? Satisampaja¤¤an ti 'ssa vacanÅyaæ. Satisampaja¤¤am p' ahaæ bhikkhave sÃhÃraæ vadÃmi, no anÃhÃraæ. Ko cÃhÃro satisampaja¤¤assa? YonisomanasikÃro ti 'ssa vacanÅyaæ. YonisomanasikÃram p' ahaæ bhikkhave sÃhÃraæ vadÃmi, no anÃhÃraæ. Ko cÃhÃro yonisomanasikÃrassa? Saddhà ti 'ssa vacanÅyaæ. Saddham p' ahaæ bhikkhave sÃhÃraæ vadÃmi, no anÃhÃraæ. Ko cÃhÃro saddhÃya? Saddhammasavanan ti 'ssa vacanÅyaæ. Saddhammasavanam p' ahaæ bhikkhave sÃhÃraæ vadÃmi, no anÃhÃraæ. Ko cÃhÃro saddhammasavanassa? Sappurisasaæsevo ti 'ssa vacanÅyaæ. 5. Iti kho bhikkhave sappurisasaæsevo paripÆro saddhammasavanaæ paripÆreti, saddhammasavanaæ paripÆraæ saddhaæ paripÆreti, saddhà paripÆrà yonisomanasikÃraæ paripÆreti, yonisomanasikÃro paripÆro satisampaja¤¤aæ paripÆreti, satisampaja¤¤aæ paripÆraæ indriyasaævaraæ paripÆreti, indriyasaævaro paripÆro tÅïi sucaritÃni paripÆreti, tÅïi sucaritÃni paripÆrÃni cattÃro satipaÂÂhÃne paripÆrenti, cattÃro satipaÂÂhÃnà paripÆrà satta bojjhaÇge paripÆrenti, satta bojjhaÇgà paripÆrà vijjÃvimuttiæ paripÆrenti. Evam etissà vijjÃvimuttiyà ÃhÃro hoti, eva¤ ca pÃripÆri. 6. Seyyathà pi bhikkhave upari pabbate thullaphusitake deve vassante deve galagalÃyante taæ udakaæ yathÃninnaæ pavattamÃnaæ pabbatakandarapadarasÃkhà paripÆreti, pabbatakandarapadarasÃkhà paripÆrà kussubbhe paripÆrenti, kussubbhà paripÆrà mahÃsobbhe paripÆrenti, mahÃsobbhà paripÆrà kunnadiyo paripÆrenti, kunnadiyo paripÆrà mahÃnadiyo paripÆrenti, mahÃnadiyo paripÆrà mahÃsamuddaæ sÃgaraæ paripÆrenti; #<[page 116]># %<116 AÇguttara-NikÃya. LXI. 6-LXII. 1>% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ evam etassa mahÃsamuddassa sÃgarassa ÃhÃro hoti, eva¤ ca pÃripÆri: evam eva kho bhikkhave sappurisasaæsevo paripÆro saddhammasavanaæ paripÆreti, saddhammasavanaæ paripÆraæ saddhaæ paripÆreti, saddhà paripÆrà yonisomanasikÃraæ paripÆreti, yonisomanasikÃro paripÆro satisampaja¤¤aæ paripÆreti, satisampaja¤¤aæ paripÆraæ indriyasaævaraæ paripÆreti, indriyasaævaro paripÆro tÅïi sucaritÃni paripÆreti, tÅïi sucaritÃni paripÆrÃni cattÃro satipaÂÂhÃne paripÆrenti, cattÃro satipaÂÂhÃnà paripÆrà satta bojjhaÇge paripÆrenti, satta bojjhaÇgà paripÆrà vijjÃvimuttiæ paripÆrenti. Evam etissà vijjÃvimuttiyà ÃhÃro hoti, eva¤ ca pÃripÆrÅ ti. LXII. 1. Purimà bhikkhave koÂi na pa¤¤Ãyati bhavataïhÃya `ito pubbe bhavataïhà nÃhosi, atha pacchà sambhavÅ' ti, eva¤ c' etaæ bhikkhave vuccati. Atha ca pana pa¤¤Ãyati `idappaccayà bhavataïhÃ' ti. Bhavataïham p' ahaæ bhikkhave sÃhÃraæ vadÃmi, no anÃhÃraæ. Ko cÃhÃro bhavataïhÃya? Avijjà ti 'ssa vacanÅyaæ. Avijjam p' ahaæ bhikkhave sÃhÃraæ vadÃmi, no anÃhÃraæ. Ko cÃhÃro avijjÃya? Pa¤ca nÅvaraïà ti 'ssa vacanÅyaæ. Pa¤ca p' ahaæ bhikkhave nÅvaraïe sÃhÃre vadÃmi, no anÃhÃre. Ko cÃhÃro pa¤cannaæ nÅvaraïÃnaæ? TÅïi duccaritÃnÅ ti 'ssa vacanÅyaæ. TÅïi p' ahaæ bhikkhave duccaritÃni sÃhÃrÃni vadÃmi, no anÃhÃrÃni. Ko cÃhÃro tiïïaæ duccaritÃnaæ? IndriyÃsaævaro ti 'ssa vacanÅyaæ. IndriyÃsaævaram p' ahaæ bhikkhave sÃhÃraæ vadÃmi, no anÃhÃraæ. Ko cÃhÃro indriyÃsaævarassa? AsatÃsampaja¤¤an ti 'ssa vacanÅyaæ. AsatÃsampaja¤¤am p' aham bhikkhave sÃhÃraæ vadÃmi, no anÃhÃraæ. #<[page 117]># %% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ Ko cÃhÃro asatÃsampaja¤¤assa? AyonisomanasikÃro ti 'ssa vacanÅyaæ. AyonisomanasikÃram p' ahaæ bhikkhave sÃhÃraæ vadÃmi, no anÃhÃraæ. Ko cÃhÃro ayonisomanasikÃrassa? Assaddhiyan ti 'ssa vacanÅyaæ. Assaddhiyam p' ahaæ bhikkhave sÃhÃraæ vadÃmi, no anÃhÃraæ. Ko cÃhÃro assaddhiyassa? Asaddhammasavanan ti 'ssa vacanÅyaæ. Asaddhammasavanam p' ahaæ bhikkhave sÃhÃraæ vadÃmi, no anÃhÃraæ. Ko cÃhÃro asaddhammasavanassa? Asappurisasaæsevo ti 'ssa vacanÅyaæ. 2. Iti kho bhikkhave asappurisasaæsevo paripÆro asaddhammasavanaæ paripÆreti, asaddhammasavanaæ paripÆraæ assaddhiyaæ paripÆreti, assaddhiyaæ paripÆraæ ayonisomanasikÃraæ paripÆreti, ayonisomanasikÃro paripÆro asatÃsampaja¤¤aæ paripÆreti, asatÃsampaja¤¤aæ paripÆraæ indriyÃsaævaraæ paripÆreti, indriyÃsaævaro paripÆro tÅïi duccaritÃni paripÆreti, tÅïi duccaritÃni paripÆrÃni pa¤ca nÅvaraïe paripÆrenti, pa¤ca nÅvaraïà paripÆrà avijjaæ paripÆrenti, avijjà paripÆrà bhavataïhaæ paripÆreti. Evam etissà bhavataïhÃya ÃhÃro hoti, eva¤ ca pÃripÆri. 3. Seyyathà pi bhikkhave upari pabbate thullaphusitake deve vassante deve galagalÃyante taæ udakaæ yathÃninnaæ pavattamÃnaæ pabbatakandarapadarasÃkhà paripÆreti, pabbatakandarapadarasÃkhà paripÆrà kussubbhe paripÆrenti, kussubbhà paripÆrà mahÃsobbhe paripÆrenti, mahÃsobbhà paripÆrà kunnadiyo paripÆrenti, kunnadiyo paripÆrà mahÃnadiyo paripÆrenti, mahÃnadiyo paripÆrà mahÃsamuddaæ sÃgaraæ paripÆrenti; evam etassa mahÃsamuddassa sÃgarassa ÃhÃro hoti, eva¤ ca pÃripÆri: evam eva kho bhikkhave asappurisasaæsevo paripÆro asaddhammasavanaæ paripÆreti, asaddhammasavanaæ paripÆraæ assaddhiyaæ paripÆreti, #<[page 118]># %<118 AÇguttara-NikÃya. LXII. 3-5>% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ assaddhiyaæ paripÆraæ ayonisomanasikÃraæ paripÆreti, ayonisomanasikÃro paripÆro asatÃsampaja¤¤aæ paripÆreti, asatÃsampaja¤¤aæ paripÆraæ indriyÃsaævaraæ paripÆreti, indriyÃsaævaro paripÆro tÅïi duccaritÃni paripÆreti, tÅïi duccaritÃni paripÆrÃni pa¤ca nÅvaraïe paripÆrenti, pa¤ca nÅvaraïà paripÆrà avijjaæ paripÆrenti, avijjà paripÆrà bhavataïhaæ paripÆreti. Evam etissà bhavataïhÃya ÃhÃro hoti, eva¤ ca pÃripÆri. 4. VijjÃvimuttim p' ahaæ bhikkhave sÃhÃraæ vadÃmi, no anÃhÃraæ. Ko cÃhÃro vijjÃvimuttiyÃ? Satta bojjhaÇgà ti 'ssa vacanÅyaæ. Satta p' ahaæ bhikkhave bojjhaÇge sÃhÃre vadÃmi, no anÃhÃre. Ko cÃhÃro sattannaæ bojjhaÇgÃnaæ? CattÃro satipaÂÂhÃnà ti 'ssa vacanÅyaæ. CattÃro p' ahaæ bhikkhave satipaÂÂhÃne sÃhÃre vadÃmi, no anÃhÃre. Ko cÃhÃro catunnaæ satipaÂÂhÃnÃnaæ? TÅïi sucaritÃnÅ ti 'ssa vacanÅyaæ. TÅïi p' ahaæ bhikkhave sucaritÃni sÃhÃrÃni vadÃmi, no anÃhÃrÃni. Ko cÃhÃro tiïïaæ sucaritÃnaæ? Indriyasaævaro ti 'ssa vacanÅyaæ. Indriyasaævaram p' ahaæ bhikkhave sÃhÃraæ vadÃmi, no anÃhÃraæ. Ko cÃhÃro indriyasaævarassa? Satisampaja¤¤an ti 'ssa vacanÅyaæ. Satisampaja¤¤am p' ahaæ bhikkhave sÃhÃraæ vadÃmi, no anÃhÃraæ. Ko cÃhÃro satisampaja¤¤assa? YonisomanasikÃro ti 'ssa vacanÅyaæ. YonisomanasikÃram p' ahaæ bhikkhave sÃhÃraæ vadÃmi, no anÃhÃraæ. Ko cÃhÃro yonisomanasikÃrassa? Saddhà ti 'ssa vacanÅyaæ. Saddham p' ahaæ bhikkhave sÃhÃraæ vadÃmi, no anÃhÃraæ. Ko cÃhÃro saddhÃya? Saddhammasavanan ti 'ssa vacanÅyaæ. Saddhammasavanam p' ahaæ bhikkhave sÃhÃraæ vadÃmi, no anÃhÃraæ. Ko cÃhÃro saddhammasavanassa? Sappurisasaæsevo ti 'ssa vacanÅyaæ. 5. Iti kho bhikkhave sappurisasaæsevo paripÆro saddhammasavanaæ paripÆreti, saddhammasavanaæ paripÆraæ saddhaæ paripÆreti, saddhà paripÆrà yonisomanasikÃraæ paripÆreti, yonisomanasikÃro paripÆro satisampaja¤¤aæ paripÆreti, satisampaja¤¤aæ paripÆraæ indriyasaævaraæ paripÆreti, indriyasaævaro paripÆro tÅïi sucaritÃni paripÆreti, tÅïi sucaritÃni paripÆrÃni cattÃro satipaÂÂhÃne paripÆrenti, cattÃro satipaÂÂhÃnà paripÆrà satta bojjhaÇge paripÆrenti, #<[page 119]># %% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ satta bojjhaÇgà paripÆrà vijjÃvimuttiæ paripÆrenti. Evam etissà vijjÃvimuttiyà ÃhÃro hoti, eva¤ ca pÃripÆri. 6. Seyyathà pi bhikkhave upari pabbate thullaphusitake deve vassante deve galagalÃyante taæ udakaæ yathÃninnaæ pavattamÃnaæ pabbatakandarapadarasÃkhà paripÆreti, pabbatakandarapadarasÃkhà paripÆrà kussubbhe paripÆrenti, kussubbhà paripÆrà mahÃsobbhe paripÆrenti, mahÃsobbhà paripÆrà kunnadiyo paripÆrenti, kunnadiyo paripÆrà mahÃnadiyo paripÆrenti, mahÃnadiyo paripÆrà mahÃsamuddaæ sÃgaraæ paripÆrenti; evam etassa mahÃsamuddassa sÃgarassa ÃhÃro hoti, eva¤ ca pÃripÆri: evam eva kho bhikkhave sappurisasaæsevo paripÆro saddhammasavanaæ paripÆreti, saddhammasavanaæ paripÆraæ saddhaæ paripÆreti, saddhà paripÆrà yonisomanasikÃraæ paripÆreti, yonisomanasikÃro paripÆro satisampaja¤¤aæ paripÆreti, satisampaja¤¤aæ paripÆraæ indriyasaævaraæ paripÆreti, indriyasaævaro paripÆro tÅïi sucaritÃni paripÆreti, tÅïi sucaritÃni paripÆrÃni cattÃro satipaÂÂhÃne paripÆreti, cattÃro satipaÂÂhÃnà paripÆrà satta bojjhaÇge paripÆrenti, satta bojjhaÇgà paripÆrà vijjÃvimuttiæ paripÆrenti. Evam etissà vijjÃvimuttiyà ÃhÃro hoti, eva¤ ca pÃripÆrÅ ti. LXIII. 1. Ye keci bhikkhave mayi niÂÂhaÇgatÃ, sabbe te diÂÂhisampannÃ. Tesaæ diÂÂhisampannÃnaæ pa¤cannaæ idha niÂÂhÃ, pa¤cannaæ idha vihÃya niÂÂhÃ. Katamesaæ pa¤cannaæ idha niÂÂhÃ? #<[page 120]># %<120 AÇguttara-NikÃya. LXIII. 2-LXV. 1>% 2. Sattakkhattuparamassa, kolaækolassa, ekabÅjissa, sakadÃgÃmissa, yo ca diÂÂh' eva dhamme arahÃ: imesaæ pa¤cannaæ idha niÂÂhÃ. Katamesaæ pa¤cannaæ idha vihÃya niÂÂhÃ? 3. AntarÃparinibbÃyissa, upahaccaparinibbÃyissa, asaÇkhÃraparinibbÃyissa, sasaÇkhÃraparinibbÃyissa, uddhaæsotassa akaniÂÂhagÃmino: imesaæ pa¤cannaæ idha vihÃya niÂÂhÃ. Ye keci bhikkhave mayi niÂÂhaÇgatÃ, sabbe te diÂÂhisampannÃ. Tesaæ diÂÂhisampannÃnaæ imesaæ pa¤cannaæ idha niÂÂhÃ, imesaæ pa¤cannaæ idha vihÃya niÂÂhà ti. LXIV. 1. Ye keci bhikkhave mayi aveccappasannÃ, sabbe te sotÃpannÃ. Tesaæ sotÃpannÃnaæ pa¤cannaæ idha niÂÂhÃ, pa¤cannaæ idha vihÃya niÂÂhÃ. Katamesaæ pa¤cannaæ idha niÂÂhÃ? 2. Sattakkhattuparamassa, kolaækolassa, ekabÅjissa, sakadÃgÃmissa, yo ca diÂÂh' eva dhamme arahÃ: imesaæ pa¤cannaæ idha niÂÂhÃ. Katamesaæ pa¤cannaæ idha vihÃya niÂÂhÃ? 3. AntarÃparinibbÃyissa, upahaccaparinibbÃyissa, asaÇkhÃraparinibbÃyissa, sasaÇkhÃraparinibbÃyissa, uddhaæsotassa akaniÂÂhagÃmino: imesaæ pa¤cannaæ idha vihÃya niÂÂhÃ. Ye keci bhikkhave mayi aveccappasannÃ, sabbe te sotÃpannÃ. Tesaæ sotÃpannÃnaæ imesaæ pa¤cannaæ idha niÂÂhÃ, imesaæ pa¤cannaæ idha vihÃya niÂÂhà ti. LXV. 1. Ekaæ samayaæ Ãyasmà SÃriputto Magadhesu viharati NÃlakagÃmake. Atha kho SÃmaï¬akÃni paribbÃjako yenÃyasmà SÃriputto ten' upasaÇkami, #<[page 121]># %% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ upasaÇkamitvà Ãyasmatà SÃriputtena saddhiæ sammodi, sammodanÅyaæ kathaæ sÃrÃïÅyaæ vÅtisÃretvà ekamantaæ nisÅdi. Ekamantaæ nisinno kho SÃmaï¬akÃni paribbÃjako Ãyasmantaæ SÃriputtaæ etad avoca `kin nu kho Ãvuso SÃriputta sukhaæ kiæ dukkhan' ti? 2. Abhinibbatti kho Ãvuso dukkhÃ, anabhinibbatti sukhÃ. Abhinibbattiyà Ãvuso sati idaæ dukkhaæ pÃÂikaÇkhaæ: sÅtaæ uïhaæ jighacchà pipÃsà uccÃro passÃvo aggisamphasso daï¬asamphasso satthasamphasso ¤ÃtÅ pi naæ mittà pi saÇgamma samÃgamma rosenti. Abhinibbattiyà Ãvuso sati idaæ dukkhaæ pÃÂikaÇkhaæ. 3. Anabhinibbattiyà Ãvuso sati idaæ sukhaæ pÃÂikaÇkhaæ: na sÅtaæ na unhaæ na jighacchà na pipÃsà na uccÃro na passÃvo na aggisamphasso na daï¬asamphasso na satthasamphasso ¤ÃtÅ pi naæ mittà pi saÇgamma samÃgamma na rosenti. Anabhinibbattiyà Ãvuso sati idaæ sukhaæ pÃÂikaÇkhan ti. LXVI. 1. Ekaæ samayaæ Ãyasmà SÃriputto Magadhesu viharati NÃlakagÃmake. Atha kho SÃmaï¬akÃni paribbÃjako yenÃyasmà SÃriputto ten' upasaÇkami, upasaÇkamitvà Ãyasmatà SÃriputtena saddhiæ sammodi . . . pe . . . Ekamantaæ nisinno kho SÃmaï¬akÃni paribbÃjako Ãyasmantaæ SÃriputtaæ etad avoca `kin nu kho Ãvuso SÃriputta imasmiæ dhammavinaye sukhaæ kiæ dukkhan' ti? #<[page 122]># %<122 AÇguttara-NikÃya. LXVI. 1-LXVII. 1>% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ 2. Anabhirati kho Ãvuso imasmiæ dhammavinaye dukkhÃ, akhirati sukhÃ. Anabhiratiyà Ãvuso sati idaæ dukkhaæ pÃÂikaÇkhaæ: gacchanto pi sukhaæ sÃtaæ nÃdhigacchati, Âhito pi . . . nisinno pi . . . sayÃno pi . . . gÃmagato pi . . . ara¤¤agato pi . . . rukkhamÆlagato pi . . . su¤¤ÃgÃragato pi . . . abbhokÃsagato pi . . . bhikkhumajjhagato pi sukhaæ sÃtaæ nÃdhigacchati. Anabhiratiyà Ãvuso sati idaæ dukkhaæ pÃÂikaÇkhaæ. 3. Abhiratiyà Ãvuso sati idaæ sukhaæ pÃÂikaÇkhaæ: gacchanto pi sukhaæ sÃtaæ adhigacchati, Âhito pi . . . nisinno pi . . . sayÃno pi . . . gÃmagato pi . . . ara¤¤agato pi . . . rukkhamÆlagato pi . . . su¤¤ÃgÃragato pi . . . abbhokÃsagato pi . . . bhikkhumajjhagato pi sukhaæ sÃtaæ adhigacchati. Abhiratiyà Ãvuso sati idaæ sukhaæ pÃÂikaÇkhan ti. LXVII. 1. Ekaæ samayaæ Bhagavà Kosalesu cÃrikaæ caramÃno mahatà bhikkhusaÇghena saddhiæ yena NaÊakapÃnaæ nÃma KosalÃnaæ nigamo tad avasari. Tatra sudaæ Bhagavà NaÊakapÃne viharati PalÃsavane. Tena kho pana samayena Bhagavà tadah' uposathe bhikkhusaÇghaparivuto nisinno hoti. Atha kho Bhagavà bahu-d-eva rattiæ bhikkhÆ dhammiyà kathÃya sandassetvà samÃdapetvà samuttejetvà sampahaæsetvà tuïhÅbhÆtaæ tuïhÅbhÆtaæ bhikkhusaÇghaæ anuviloketvà Ãyasmantaæ SÃriputtaæ Ãmantesi `vigatathÅnamiddho kho SÃriputta bhikkhusaÇgho, patibhÃtu taæ SÃriputta bhikkhÆnaæ dhammikathÃ; #<[page 123]># %% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ piÂÂhi me ÃgilÃyati, tam ahaæ ÃyamissÃmÅ' ti. `Evaæ bhante' ti kho Ãyasmà SÃriputto Bhagavato paccassosi. Atha kho Bhagavà catuguïaæ saæghÃÂiæ pa¤¤Ãpetvà dakkhiïena passena sÅhaseyyaæ kappesi, pÃde pÃdaæ accÃdhÃya sato sampajÃno uÂÂhÃnasa¤¤aæ manasikaritvÃ. 2. Tatra kho Ãyasmà SÃriputto bhikkhÆ Ãmantesi:-- ùvuso bhikkhavo ti. ùvuso ti kho te bhikkhÆ Ãyasmato SÃriputtassa paccassosuæ. ùyasmà SÃriputto etad avoca:-- 3. Yassa kassaci Ãvuso saddhà natthi kusalesu dhammesu, hiri natthi . . . ottappaæ natthi . . . viriyaæ natthi . . . pa¤¤Ã natthi kusalesu dhammesu, tassa yà ratti và divaso và Ãgacchati, hÃni yeva pÃÂikaÇkhà kusalesu dhammesu no vuddhi. Seyyathà pi Ãvuso kÃlapakkhe candassa yà ratti và divaso và Ãgacchati, hÃyat' eva vaïïena, hÃyati maï¬alena, hÃyati ÃbhÃya, hÃyati ÃrohapariïÃhena: evam eva kho Ãvuso yassa kassaci saddhà natthi kusalesu dhammesu, hiri natthi . . . ottappaæ natthi . . . viriyaæ natthi . . . pa¤¤Ã natthi kusalesu dhammesu, tassa yà ratti và divaso và Ãgacchati, hÃni yeva pÃÂikaÇkhà kusalesu dhammesu no vuddhi. Assaddho purisapuggalo ti Ãvuso parihÃnam etaæ, ahiriko purisapuggalo ti Ãvuso parihÃnam etaæ, anottappÅ purisapuggalo ti Ãvuso parihÃnam etaæ, kusÅto purisapuggalo ti Ãvuso parihÃnam etaæ, duppa¤¤o purisapuggalo ti Ãvuso parihÃnam etaæ, kodhano purisapuggalo ti Ãvuso parihÃnam etaæ, upanÃhÅ purisapuggalo ti Ãvuso parihÃnam etaæ, pÃpiccho purisapuggalo ti Ãvuso parihÃnam etaæ, pÃpamitto purisapuggalo ti Ãvuso parihÃnam etaæ, micchÃdiÂÂhiko purisapuggalo ti Ãvuso parihÃnam etaæ. 4. Yassa kassaci Ãvuso saddhà atthi kusalesu dhammesu, hiri atthi . . . ottappaæ atthi . . . viriyaæ atthi . . . pa¤¤Ã atthi kusalesu dhammesu, #<[page 124]># %<124 AÇguttara-NikÃya. LXVII. 4-5>% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ tassa yà ratti và divaso và Ãgacchati, vuddhi yeva pÃÂikaÇkhà kusalesu dhammesu no parihÃni. Seyyathà pi Ãvuso jaïhapakkhe candassa yà ratti và divaso và Ãgacchati, va¬¬hat' eva vaïïena, va¬¬hati maï¬alena, va¬¬hati ÃbhÃya, va¬¬hati ÃrohapariïÃhena: evam eva kho Ãvuso yassa kassaci saddhà atthi kusalesu dhammesu, hiri atthi . . . ottappaæ atthi . . . viriyaæ atthi . . . pa¤¤Ã atthi kusalesu dhammesu, tassa yà ratti và divaso và Ãgacchati, vuddhi yeva pÃÂikaÇkhà kusalesu dhammesu no parihÃni. Saddho purisapuggalo ti Ãvuso aparihÃnam etaæ, hirimà purisapuggalo ti Ãvuso aparihÃnam etaæ, ottappÅ purisapuggalo ti Ãvuso aparihÃnam etaæ, Ãraddhaviriyo purisapuggalo ti Ãvuso aparihÃnam etaæ, pa¤¤avà purisapuggalo ti Ãvuso aparihÃnam etaæ, akkodhano purisapuggalo ti Ãvuso aparihÃnam etaæ, anupanÃhÅ purisapuggalo ti Ãvuso aparihÃnam etaæ, appiccho purisapuggalo ti Ãvuso aparihÃnam etaæ, kalyÃïamitto purisapuggalo ti Ãvuso aparihÃnam etaæ, sammÃdiÂÂhiko purisapuggalo ti Ãvuso aparihÃnam etan ti. 5. Atha kho Bhagavà paccuÂÂhÃya Ãyasmantaæ SÃriputtaæ Ãmantesi:-- SÃdhu sÃdhu SÃriputta, yassa kassaci SÃriputta saddhà natthi kusalesu dhammesu, hiri natthi . . . ottappaæ natthi . . . viriyaæ natthi . . . pa¤¤Ã natthi kusalesu dhammesu, tassa yà ratti và divaso và Ãgacchati, hÃni yeva pÃÂikaÇkhà kusalesu dhammesu no vuddhi. Seyyathà pi SÃriputta kÃlapakkhe candassa yà ratti và divaso và Ãgacchati, hÃyat' eva vaïïena, hÃyati maï¬alena, hÃyati ÃbhÃya, hÃyati ÃrohapariïÃhena: evam eva kho SÃriputta yassa kassaci saddhà natthi kusalesu dhammesu . . . pe . . . pa¤¤Ã natthi kusalesu dhammesu, tassa yà ratti và divaso và Ãgacchati, #<[page 125]># %% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ hÃni yeva pÃÂikaÇkhà kusalesu dhammesu no vuddhi. Assaddho purisapuggalo ti SÃriputta parihÃnam etaæ, ahiriko . . . anottappÅ . . . kusÅto . . . duppa¤¤o . . . kodhano . . . upanÃhÅ . . . pÃpiccho . . . pÃpamitto . . . micchÃdiÂÂhiko purisapuggalo ti SÃriputta parihÃnam etaæ. Yassa kassaci SÃriputta saddhà atthi kusalesu dhammesu, hiri atthi . . . ottappaæ atthi . . . viriyaæ atthi . . . pa¤¤Ã atthi kusalesu dhammesu, tassa yà ratti và divaso và Ãgacchati, vuddhi yeva pÃÂikaÇkhà kusalesu dhammesu no parihÃni. Seyyathà pi SÃriputta juïhapakkhe candassa yà ratti và divaso và Ãgacchati, va¬¬hat' eva vaïïena, va¬¬hati maï¬alena, va¬¬hati ÃbhÃya, va¬¬hati ÃrohapariïÃhena: evam eva kho SÃriputta yassa kassaci saddhà atthi kusalesu dhammesu, hiri atthi . . . ottappaæ atthi . . . viriyaæ atthi . . . pa¤¤Ã atthi kusalesu dhammesu, tassa yà ratti và divaso và Ãgacchati, vuddhi yeva pÃÂikaÇkhà kusalesu dhammesu no parihÃni. Saddho purisapuggalo ti SÃriputta aparihÃnam etaæ, hirimà . . . ottappÅ . . . Ãraddhaviriyo . . . pa¤¤avà . . . akkodhano . . . anupanÃhÅ . . . appiccho . . . kalyÃïamitto . . . sammÃdiÂÂhiko purisapuggalo ti SÃriputta aparihÃnam etan ti. LXVIII. 1. Ekaæ samayaæ Bhagavà NaÊakapÃne viharati PalÃsavane. Tena kho pana samayena Bhagavà tadah' uposathe bhikkhusaÇghaparivuto nisinno hoti. Atha kho Bhagavà bahu-d-eva rattiæ bhikkhÆ dhammiyà kathÃya sandassetvà samÃdapetvà samuttejetvà sampahaæsetvà tuïhÅbhÆtaæ tuïhÅbhÆtaæ bhikkhusaÇghaæ anuviloketvà Ãyasmantaæ SÃriputtaæ Ãmantesi `vigatathÅnaniddho kho SÃriputta bhikkhusaÇgho, paÂibhÃtu taæ SÃriputta bhikkhÆnaæ dhammikathÃ; #<[page 126]># %<126 AÇguttara-NikÃya. LXVIII. 1-4>% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ piÂÂhi me ÃgilÃyati, tam ahaæ ÃyamissÃmÅ' ti. `Evaæ bhante' ti kho Ãyasmà SÃriputto Bhagavato paccassosi. Atha kho Bhagavà catuguïaæ saæghÃÂiæ pa¤¤Ãpetvà dakkhiïena passena sÅhaseyyaæ kappesi pÃde pÃdaæ accÃdhÃya sato sampajÃno uÂÂhÃnasa¤¤aæ manasikaritvÃ. 2. Tatra kho Ãyasmà SÃriputto bhikkhÆ Ãmantesi:-- ùvuso bhikkhavo ti. ùvuso ti kho te bhikkhÆ Ãyasmato SÃriputtassa paccassosuæ. ùyasmà SÃriputto etad avoca:-- 3. Yassa kassaci Ãvuso saddhà natthi kusalesu dhammesu, hiri natthi . . . ottappaæ natthi . . . viriyaæ natthi . . . sotÃvadhÃnaæ natthi . . . dhammadhÃraïà natthi . . . atthupaparikkhà natthi . . . dhammÃnudhammapaÂipatti natthi . . . appamÃdo natthi kusalesu dhammesu, tassa yà ratti và divaso và Ãgacchati, hÃni yeva pÃÂikaÇkhà kusalesu dhammesu no vuddhi. Seyyathà pi Ãvuso kÃlapakkhe candassa yà ratti và divaso và Ãgacchati, hÃyat' eva vaïïena, hÃyati maï¬alena, hÃyati ÃbhÃya, hÃyati ÃrohapariïÃhena: evam eva kho Ãvuso yassa kassaci saddhà natthi kusalesu dhammesu, hiri natthi . . . ottappaæ natthi . . . viriyaæ natthi . . . pa¤¤Ã natthi . . . sotÃvadhÃnaæ natthi . . . dhammadhÃraïà natthi . . . atthupaparikkhà natthi . . . dhammÃnudhammapaÂipatti natthi . . . appamÃdo natthi kusalesu dhammesu, tassa yà ratti và divaso và Ãgacchati, hÃni yeva pÃÂikaÇkhà kusalesu dhammesu no vuddhi. 4. Yassa kassaci Ãvuso saddhà atthi kusalesu dhammesu, hiri atthi . . . ottappaæ atthi . . . viriyaæ atthi . . . pa¤¤Ã atthi . . . sotÃvadhÃnaæ atthi . . . dhammadhÃraïà atthi . . . atthupaparikkhà atthi . . . dhammÃnudhammapaÂipatti atthi . . . appamÃdo atthi kusalesu dhammesu, tassa yà ratti và divaso và Ãgacchati, vuddhi yeva pÃÂikaÇkhà kusalesu dhammesu no parihÃni. Seyyathà pi Ãvuso juïhapakkhe candassa yà ratti và divaso và Ãgacchati, #<[page 127]># %% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ va¬¬hat' eva vaïïena, va¬¬hati maï¬alena, va¬¬hati ÃbhÃya, va¬¬hati ÃrohapariïÃhena: evam eva kho Ãvuso yassa kassaci saddhà atthi kusalesu dhammesu, hiri atthi . . . ottappaæ atthi . . . viriyaæ atthi . . . pa¤¤Ã atthi . . . sotÃvadhÃnaæ atthi . . . dhammadhÃraïà atthi . . . atthupaparikkhà atthi . . . dhammÃnudhammapaÂipatti atthi . . . appamÃdo atthi kusalesu dhammesu, tassa yà ratti và divaso và Ãgacchati, vuddhi yeva pÃÂikaÇkhà kusalesu dhammesu no parihÃnÅ ti. 5. Atha kho Bhagavà paccuÂÂhÃya Ãyasmantaæ SÃriputtaæ Ãmantesi:-- SÃdhu sÃdhu SÃriputta, yassa kassaci SÃriputta saddhà natthi kusalesu dhammesu, hiri natthi . . . ottappaæ natthi . . . viriyaæ natthi . . . pa¤¤Ã natthi . . . sotÃvadhÃnaæ natthi . . . dhammadhÃraïà natthi . . . atthupaparikkhà natthi . . . dhammÃnudhammapaÂipatti natthi . . . appamÃdo natthi kusalesu dhammesu, tassa yà ratti và divaso và Ãgacchati, hÃni yeva pÃÂikaÇkhà kusalesu dhammesu no vuddhi. Seyyathà pi SÃriputta kÃlapakkhe candassa yà ratti và divaso và Ãgacchati, hÃyat' eva vaïïena, hÃyati maï¬alena, hÃyati ÃbhÃya, hÃyati ÃrohapariïÃhena: evam eva kho SÃriputta yassa kassaci saddhà natthi kusalesu dhammesu . . . pe . . . appamÃdo natthi kusalesu dhammesu, tassa yà ratti và divaso và Ãgacchati, hÃni yeva pÃÂikaÇkhà kusalesu dhammesu no vuddhi. Yassa kassaci SÃriputta saddhà atthi kusalesu dhammesu, hiri atthi . . . ottappaæ atthi . . . viriyaæ atthi . . . sotÃvadhÃnaæ atthi . . . dhammadhÃraïà atthi . . . atthupaparikkhà atthi . . . dhammÃnudhammapaÂipatti atthi . . . appamÃdo atthi kusalesu dhammesu, tassa yà ratti và divaso và Ãgacchati, vuddhi yeva pÃÂikaÇkhà kusalesu dhammesu no parihÃni. Seyyathà pi SÃriputta juïhapakkhe candassa yà ratti và divaso và Ãgacchati, va¬¬hat' eva vaïïena, #<[page 128]># %<128 AÇguttara-NikÃya. LXVIII. 5-LXIX. 2>% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ va¬¬hati maï¬alena, va¬¬hati ÃbhÃya, va¬¬hati ÃrohapariïÃhena: evam eva kho SÃriputta yassa kassaci saddhà atthi kusalesu dhammesu . . . pe . . . appamÃdo atthi kusalesu dhammesu, tassa yà ratti và divaso và Ãgacchati, vuddhi yeva pÃÂikaÇkhà kusalesu dhammesu no parihÃnÅ ti. LXIX. 1. Ekaæ samayaæ Bhagavà SÃvatthiyaæ viharati Jetavane AnÃthapiï¬ikassa ÃrÃme. Tena kho pana samayena sambahulà bhikkhÆ pacchÃbhattaæ piï¬apÃtapaÂikkantà upaÂÂhÃnasÃlÃyaæ sannisinnà sannipatità anekavihitaæ tiracchÃnakathaæ anuyuttà viharanti, seyyathÅdaæ rÃjakathaæ corakathaæ mahÃmattakathaæ senÃkatham bhayakathaæ yuddhakathaæ annakathaæ pÃnakathaæ vatthakathaæ sayanakathaæ mÃlÃkathaæ gandhakathaæ ¤Ãtikathaæ yÃnakathaæ gÃmakathaæ nigamakathaæ nagarakathaæ janapadakathaæ itthikathaæ sÆrakathaæ visikhÃkathaæ kumbhaÂÂhÃnakathaæ pubbapetakathaæ nÃnattakathaæ lokakkhÃyikaæ samuddakkhÃyikaæ iti bhavÃbhavakathaæ iti và ti. 2. Atha kho Bhagavà sÃyaïhasamayaæ paÂisallÃnà vuÂÂhito yen' upaÂÂhÃnasÃlà ten' upasaÇkami, upasaÇkamitvà pa¤¤atte Ãsane nisÅdi. Nisajja kho Bhagavà bhikkhÆ Ãmantesi `kÃya nu ' ttha bhikkhave etarahi kathÃya sannisinnÃ, kà ca pana vo antarÃkathà vippakatÃ' ti? `Idha mayaæ bhante pacchÃbhattaæ piï¬apÃtapaÂikkantà upaÂÂhÃnasÃlÃyaæ sannisinnà {sannipatitÃ} anekavihitaæ tiracchÃnakathaæ anuyuttà viharÃma, seyyathÅdaæ rÃjakathaæ corakathaæ . . . pe . . . iti bhavÃbhavakathaæ iti vÃ' ti. `Na kho pan' etaæ bhikkhave tumhÃkaæ patirÆpaæ kulaputtÃnaæ saddhà agÃrasmà anagÃriyaæ pabbajitÃnaæ, #<[page 129]># %% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ yaæ tumhe anekavihitaæ tiracchÃnakathaæ anuyuttà vihareyyÃtha, seyyathÅdaæ rÃjakathaæ corakathaæ mahÃmattakathaæ senÃkathaæ bhayakathaæ yuddhakathaæ annakathaæ pÃnakathaæ vatthakathaæ sayanakathaæ mÃlÃkathaæ gandhakathaæ ¤Ãtikathaæ yÃnakathaæ gÃmakathaæ nigamakathaæ nagarakathaæ janapadakathaæ itthikathaæ sÆrakathaæ visikhÃkathaæ kumbhaÂÂhÃnakathaæ pubbapetakathaæ nÃnattakathaæ lokakkhÃyikaæ samuddakkhÃyikaæ iti bhavÃbhavakathaæ iti vÃ. Dasa yimÃni bhikkhave kathÃvatthÆni. KatamÃni dasa? 3. Appicchakathà santuÂÂhikathà pavivekakathà asaæsaggakathà viriyÃrambhakathà sÅlakathà samÃdhikathà pa¤¤Ãkathà vimuttikathà vimutti¤ÃïadassanakathÃ. ImÃni kho bhikkhave dasa kathÃvatthÆni. 4. Imesaæ ce tumhe bhikkhave dasannaæ kathÃvatthÆnaæ upÃdÃyupÃdÃya kathaæ katheyyÃtha, imesam pi candimasuriyÃnaæ evaæmahiddhikÃnaæ evaæmahÃnubhÃvÃnaæ tejasà tejaæ pariyÃdiyeyyÃtha, ko pana vÃdo a¤¤atitthiyÃnaæ paribbÃjakÃnan' ti. LXX. 1. Dasa yimÃni bhikkhave pÃsaæsÃni ÂhÃnÃni. KatamÃni dasa? #<[page 130]># %<130 AÇguttara-NikÃya. LXX. 2>% 2. Idha bhikkhave bhikkhu attanà ca appiccho hoti appicchakatha¤ ca bhikkhÆnaæ kattà hoti. Appiccho bhikkhu appicchakatha¤ ca bhikkhÆnaæ kattà ti pÃsaæsam etaæ ÂhÃnaæ. Attanà ca santuÂÂho hoti santuÂÂhikatha¤ ca bhikkhÆnaæ kattà hoti. SantuÂÂho bhikkhu santuÂÂhikatha¤ ca bhikkhÆnaæ kattà ti pÃsaæsam etaæ ÂhÃnaæ. Attanà ca pavivitto hoti pavivekakatha¤ ca bhikkhÆnaæ kattà hoti. Pavivitto bhikkhu pavivekakatha¤ ca bhikkhÆnaæ kattà ti pÃsaæsam etaæ ÂhÃnaæ. Attanà ca asaæsaÂÂho hoti asaæsaggakatha¤ ca bhikkhÆnaæ kattà hoti. AsaæsaÂÂho bhikkhu asaæsaggakatha¤ ca bhikkhÆnaæ kattà ti pÃsaæsam etaæ ÂhÃnaæ. Attanà ca Ãraddhaviriyo hoti viriyÃrambhakatha¤ ca bhikkhÆnaæ kattà hoti. ùraddhaviriyo bhikkhu viriyÃrambhakatha¤ ca bhikkhÆnaæ kattà ti pÃsaæsam etaæ ÂhÃnaæ. Attanà ca sÅlasampanno hoti sÅlasampadÃkatha¤ ca bhikkhÆnaæ kattà hoti. SÅlasampanno bhikkhu sÅlasampadÃkatha¤ ca bhikkhÆnaæ kattà ti pÃsaæsam etaæ ÂhÃnaæ. Attanà ca samÃdhisampanno hoti samÃdhisampadÃkatha¤ ca bhikkhÆnaæ kattà hoti. SamÃdhisampanno bhikkhu samÃdhisampadÃkatha¤ ca bhikkhÆnaæ kattà ti pÃsaæsam etaæ ÂhÃnaæ. Attanà ca pa¤¤Ãsampanno hoti pa¤¤ÃsampadÃkatha¤ ca bhikkhÆnaæ kattà hoti. Pa¤¤Ãsampanno bhikkhu pa¤¤ÃsampadÃkatha¤ ca bhikkhÆnaæ kattà ti pÃsaæsam etaæ ÂhÃnaæ. Attanà ca vimuttisampanno hoti vimuttisampadÃkatha¤ ca bhikkhÆnaæ kattà hoti. Vimuttisampanno bhikkhu vimuttisampadÃkatha¤ ca bhikkhÆnaæ kattà ti pÃsaæsam etaæ ÂhÃnaæ. Attanà ca vimutti¤Ãïadassanasampanno hoti vimutti¤ÃïadassanasampadÃkatha¤ ca bhikkhÆnaæ kattà hoti. Vimutti¤Ãïadassanasampanno bhikkhu vimutti¤ÃïadassanasampadÃkatha¤ ca bhikkhÆnaæ kattà ti pÃsaæsam etaæ ÂhÃnaæ. ImÃni kho bhikkhave dasa pÃsaæsÃni ÂhÃnÃnÅ ti. Yamakavaggo sattamo. Tatr' uddÃnaæ: #<[page 131]># %% Avijjà taïhà niÂÂhà ca avecca dve sukhÃni ca NaÊakapÃne dve vuttà kathÃvatthu apare dve ti. LXXI. 1. Ekaæ samayaæ Bhagavà SÃvatthiyaæ viharati Jetavane AnÃthapiï¬ikassa ÃrÃme. Tatra kho Bhagavà bhikkhÆ Ãmantesi:-- Bhikkhavo ti. Bhadante ti te bhikkhÆ Bhagavato paccassosuæ. Bhagavà etad avoca:-- 2. SampannasÅlà bhikkhave viharatha sampannapÃtimokkhÃ, pÃtimokkhasaævarasaævutà viharatha ÃcÃragocarasampannÃ, anumattesu vajjesu bhayadassÃvino samÃdÃya sikkhatha sikkhÃpadesu. ùkaÇkheyya ce bhikkhave bhikkhu `sabrahmacÃrÅnaæ piyo c' assaæ manÃpo ca garu ca bhÃvanÅyo cÃ' ti, sÅlesvev' assa paripÆrakÃrÅ ajjhattaæ cetosamatham anuyutto anirÃkatajjhÃno vipassanÃya samannÃgato brÆhetà su¤¤ÃgÃrÃnaæ. ùkaÇkheyya ce bhikkhave bhikkhu `lÃbhÅ assaæ cÅvarapiï¬apÃtasenÃsanagilÃnapaccayabhesajjaparikkhÃrÃnan' ti, sÅlesvev' assa paripÆrakÃrÅ ajjhattaæ cetosamatham anuyutto anirÃkatajjhÃno vipassanÃya samannÃgato brÆhetà su¤¤ÃgÃrÃnaæ. ùkaÇkheyya ce bhikkhave bhikkhu `yesÃhaæ paribhu¤jÃmi cÅvarapiï¬apÃtasenÃsanagilÃnapaccayabhesajjaparikkhÃrÃnaæ, tesaæ te kÃrà mahapphalà assu mahÃnisaæsÃ' ti, sÅlesvev' assa . . .pe . . . brÆhetà su¤¤ÃgÃrÃnaæ. ùkaÇkheyya ce bhikkhave bhikkhu `ye 'me petà ¤ÃtisÃlohità kÃlakatà pasannacittà anussaranti, #<[page 132]># %<132 AÇguttara-NikÃya. LXXI. 2>% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ tesaæ taæ mahapphalaæ assa mahÃnisaæsan' ti, sÅlesvev' assa . . . pe . . . brÆhetà su¤¤ÃgÃrÃnaæ. ùkaÇkheyya ce bhikkhave bhikkhu `santuÂÂho assaæ itarÅtaracÅvarapiï¬apÃtasenÃsanagilÃnapaccayabhesajjaparikkhÃrenÃ' ti, sÅlesvev' assa . . . pe . . . brÆhetà su¤¤ÃgÃrÃnaæ. ùkaÇkheyya ce bhikkhave bhikkhu `khamo assaæ sÅtassa uïhassa jighacchÃya pipÃsÃya ¬aæsamakasavÃtÃtapasiriæsapasamphassÃnaæ duruttÃnaæ durÃgatÃnaæ vacanapathÃnaæ uppannÃnaæ sÃrÅrikÃnaæ vedanÃnaæ dukkhÃnaæ tippÃnaæ kharÃnaæ kaÂukÃnaæ asÃtÃnaæ amanÃpÃnaæ pÃïaharÃnaæ adhivÃsakajÃtiko assan' ti, sÅlesvev' assa . . . pe . . . brÆhetà su¤¤ÃgÃrÃnaæ. ùkaÇkheyya ce bhikkhave bhikkhu `aratiratisaho assaæ, na ca maæ aratirati saheyya, uppannaæ aratiratiæ abhibhuyya abhibhuyya vihareyyan' ti, sÅlesvev' assa . . . pe . . . brÆhetà su¤¤ÃgÃrÃnaæ. ùkaÇkheyya ce bhikkhave bhikkhu `bhayabheravasaho assaæ, na ca maæ bhayabheravo saheyya, uppannaæ bhayabheravaæ abhibhuyya abhibhuyya vihareyyan' ti, sÅlesvev' assa . . . pe . . . brÆhetà su¤¤ÃgÃrÃnaæ. ùkaÇkheyya ce bhikkhave bhikkhu `catunnaæ jhÃnÃnaæ abhicetasikÃnaæ diÂÂhadhammasukhavihÃrÃnaæ nikÃmalÃbhÅ assaæ akicchalÃbhÅ akasiralÃbhÅ' ti, sÅlesvev' assa . . . pe . . . brÆhetà su¤¤ÃgÃrÃnaæ. ùkaÇkheyya ce bhikkhave bhikkhu `ÃsavÃnaæ khayà anÃsavaæ cetovimuttiæ pa¤¤Ãvimuttiæ diÂÂh' eva dhamme sayaæ abhi¤¤Ã sacchikatvà upasampajja vihareyyan' ti, #<[page 133]># %% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ sÅlesvev' assa paripÆrakÃrÅ ajjhattaæ cetosamatham anuyutto anirÃkatajjhÃno vipassanÃya samannÃgato brÆhetà su¤¤ÃgÃrÃnaæ. SampannasÅlà bhikkhave viharatha sampannapÃtimokkhÃ, pÃtimokkhasaævarasaævutà viharatha ÃcÃragocarasampannÃ, anumattesu vajjesu bhayadassÃvino samÃdÃya sikkhatha sikkhÃpadesÆ ti iti yan taæ vuttaæ, idam etaæ paÂicca vuttan ti. LXXII. 1. Ekaæ samayaæ Bhagavà VesÃliyaæ viharati MahÃvane KÆÂÃgÃrasÃlÃyaæ sambahulehi abhi¤¤Ãtehi abhi¤¤Ãtehi therehi sÃvakehi saddhiæ Ãyasmatà ca CÃlena Ãyasmatà ca UpacÃlena Ãyasmatà ca KakkaÂena Ãyasmatà ca KaÊimbhena Ãyasmatà ca NikaÂena Ãyasmatà ca KaÂissahena a¤¤ehi ca abhi¤¤Ãtehi abhi¤¤Ãtehi therehi sÃvakehi saddhiæ. 2. Tena kho pana samayena sambahulà abhi¤¤Ãtà abhi¤¤Ãtà LicchavÅ bhadrehi bhadrehi yÃnehi carapurÃya uccÃsaddà mahÃsaddà MahÃvanaæ ajjhogÃhanti Bhagavantaæ dassanÃya. Atha kho tesaæ ÃyasmantÃnaæ etad ahosi `ime kho sambahulà abhi¤¤Ãtà abhi¤¤Ãtà LicchavÅ bhadrehi bhadrehi yÃnehi carapurÃya uccÃsaddà mahÃsaddà MahÃvanaæ ajjhogÃhanti Bhagavantaæ dassanÃya; saddakaïÂakà kho pana jhÃnà vuttà BhagavatÃ; yan nÆna mayaæ yena GosiÇgasÃlavanadÃyo ten' upasaÇkameyyÃma, #<[page 134]># %<134 AÇguttara-NikÃya. LXXII. 2-5>% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ tattha mayaæ apasaddà appakiïïà phÃsu vihareyyÃmÃ' ti. 3. Atha kho te Ãyasmanto yena GosiÇgasÃlavanadÃyo ten' upasaÇkamiæsu. Tattha te Ãyasmanto appasaddà appakiïïà phÃsu viharanti. Atha kho Bhagavà bhikkhÆ Ãmantesi `kahaæ nu kho bhikkhave CÃlo, kahaæ UpacÃlo, kahaæ KakkaÂo, kahaæ KaÊimbho, kahaæ NikaÂo, kahaæ KaÂissaho, kahaæ nu kho te bhikkhave therà sÃvakà gatÃ' ti? `Idha bhante tesaæ ÃyasmantÃnaæ etad ahosi: ime kho sambahulà abhi¤¤Ãtà abhi¤¤Ãtà LicchavÅ bhadrehi bhadrehi yÃnehi carapurÃya uccÃsaddà mahÃsaddà MahÃvanaæ ajjhogÃhanti Bhagavantaæ dassanÃya; saddakaïÂakà kho pana jhÃnà vuttà BhagavatÃ; yan nÆna mayaæ yena GosiÇgasÃlavanadÃya ten' upasaÇkameyyÃma, tattha mayaæ appasaddà appakiïïà phÃsu vihareyyÃmà ti. Atha kho te bhante Ãyasmanto yena GosiÇgasÃlavanadÃyo ten' upasaÇkamiæsu. Tattha te Ãyasmanto appasaddà appakiïïà phÃsu viharantÅ' ti. 4. SÃdhu sÃdhu bhikkhave. Yathà te mahÃsÃvakà sammà vyÃkaramÃnà vyÃkareyyuæ. SaddakaïÂakà hi bhikkhave jhÃnà vuttà mayÃ. Dasa yime bhikkhave kaïÂakÃ. Katame dasa? 5. PavivekÃrÃmassa saÇgaïikÃrÃmatà kaïÂako. AsubhanimittÃnuyogaæ anuyuttassa subhanimittÃnuyogo kaïÂako. Indriyesu guttadvÃrassa visÆkadassanaæ kaïÂako. Brahmacariyassa mÃtugÃmopavicÃro kaïÂako. PaÂhamassa jhÃnassa saddo kaïÂako. #<[page 135]># %% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ Dutiyassa jhÃnassa vitakkavicÃrà kaïÂako. Tatiyassa jhÃnassa pÅti kaïÂako. Catutthassa jhÃnassa assÃsapassÃsà kaïÂako. Sa¤¤ÃvedayitanirodhasamÃpattiyà sa¤¤Ã ca vedanà ca kaïÂako. RÃgo kaïÂako. Doso kaïÂako. Moho kaïÂako. AkaïÂakà bhikkhave viharatha, nikkaïÂakà bhikkhave viharatha, akaïÂakanikkaïÂakà bhikkhave viharatha. AkaïÂakà bhikkhave arahanto, nikkaïÂakà bhikkhave arahanto, akaïÂakanikkaïÂakà bhikkhave arahanto ti. LXXIII. 1. Dasa yime bhikkhave dhammà iÂÂhà kantà manÃpà dullabhà lokasmiæ. Katame dasa? 2. Bhogà iÂÂhà kantà manÃpà dullabhà lokasmiæ. Vaïïo iÂÂho kanto manÃpo dullabho lokasmiæ. ùrogyaæ iÂÂhaæ kantaæ manÃpaæ dullabhaæ lokasmiæ. SÅlÃni iÂÂhÃni kantÃni manÃpÃni dullabhÃni lokasmiæ. Brahmacariyaæ iÂÂhaæ kantaæ manÃpaæ dullabhaæ lokasmiæ. Mittà iÂÂhà kantà manÃpà dullabhà lokasmiæ. BÃhusaccaæ iÂÂhaæ kantaæ manÃpaæ dullabhaæ lokasmiæ. Pa¤¤Ã iÂÂhà kantà manÃpà dullabhà lokasmiæ. Dhammà iÂÂhà kantà manÃpà dullabhà lokasmiæ. Saggà iÂÂhà kantà manÃpà dullabhà lokasmiæ. #<[page 136]># %<136 AÇguttara-NikÃya. LXXIII. 2-6>% Ime kho bhikkhave dasa dhammà iÂÂhà kantà manÃpà dullabhà lokasmiæ. 3. Imesaæ kho bhikkhave dasannaæ dhammÃnaæ iÂÂhÃnaæ kantÃnaæ manÃpÃnaæ dullabhÃnaæ lokasmiæ dasa dhammà paripanthÃ:-- 4. ùlassaæ anuÂÂhÃnaæ bhogÃnaæ paripantho. Amaï¬anà avibhÆsanà vaïïassa paripantho. AsappÃyakiriyà Ãrogyassa paripantho. PÃpamittatà sÅlÃnaæ paripantho. IndriyÃsaævaro brahmacariyassa paripantho. VisaævÃdanà mittÃnaæ paripantho. AsajjhÃyakiriyà bÃhusaccassa paripantho. Asussusà aparipucchà pa¤¤Ãya paripantho. Ananuyogo apaccavekkhaïà dhammÃnaæ paripantho. MicchÃpaÂipatti saggÃnaæ paripantho. Imesaæ kho bhikkhave dasannaæ dhammÃnaæ iÂÂhÃnaæ kantÃnaæ manÃpÃnaæ dullabhÃnaæ lokasmiæ imà dasa dhammà paripanthÃ. 5. Imesaæ kho bhikkhave dasannaæ dhammÃnaæ iÂÂhÃnaæ kantÃnaæ manÃpÃnaæ dullabhÃnaæ lokasmiæ dasa dhammà ÃhÃrÃ:-- 6. AnÃlassaæ uÂÂhÃnaæ bhogÃnaæ ÃhÃro. Maï¬anà vibhÆsanà vaïïassa ÃhÃro. SappÃyakiriyà Ãrogyassa ÃhÃro. KalyÃïamittatà sÅlÃnaæ ÃhÃro. Indriyasaævaro brahmacariyassa ÃhÃro. AvisaævÃdanà mittÃnaæ ÃhÃro. SajjhÃyakiriyà bÃhusaccassa ÃhÃro. Sussusà paripucchà pa¤¤Ãya ÃhÃro. Anuyogo paccavekkhaïà dhammÃnaæ ÃhÃro. SammÃpaÂipatti saggÃnaæ ÃhÃro. Imesaæ kho bhikkhave dasannaæ dhammÃnaæ iÂÂhÃnaæ kantÃnaæ manÃpÃnaæ dullabhÃnaæ lokasmiæ ime dasa dhammà ÃhÃrà ti. #<[page 137]># %% LXXIV. 1. Dasahi bhikkhave va¬¬hÅhi va¬¬hamÃno ariyasÃvako ariyÃya va¬¬hiyà va¬¬hati, sÃrÃdÃyÅ ca hoti varÃdÃyÅ kÃyassa. Katamehi dasahi? 2. KhettavatthÆhi va¬¬hati, dhanadha¤¤ena va¬¬hati, puttadÃrehi va¬¬hati, dÃsakammakaraporisehi va¬¬hati, catuppadehi va¬¬hati, saddhÃya va¬¬hati, sÅlena va¬¬hati, sutena va¬¬hati, cÃgena va¬¬hati, pa¤¤Ãya va¬¬hati. Imehi kho bhikkhave dasahi va¬¬hÅhi va¬¬hamÃno ariyasÃvako ariyÃya va¬¬hiyà va¬¬hati, sÃrÃdÃyÅ ca hoti varÃdÃyÅ kÃyassà ti. Dhanena dha¤¤ena ca yo 'dha va¬¬hati puttehi dÃrehi ca catuppadehi ca, sabhogavà hoti yasassi pÆjito ¤ÃtÅhi mittehi atho pi rÃjubhi. SaddhÃya sÅlena ca yo 'dha va¬¬hati pa¤¤Ãya cÃgena sutena cÆbhayaæ, so tÃdiso sappuriso vicakkhaïo diÂÂh' eva dhamme ubhayena va¬¬hatÅ ti. LXXV. 1. Ekam samayaæ Bhagavà SÃvatthiyaæ viharati Jetavane AnÃthapiï¬ikassa ÃrÃme. Atha kho Ãyasmà ùnando pubbaïhasamayaæ nivÃsetvà pattacÅvaram ÃdÃya yena MigasÃlÃya upÃsikÃya nivesanaæ ten' upasaÇkami, upasaÇkamitvà pa¤¤atte Ãsane nisÅdi. Atha kho MigasÃlà upÃsikà yenÃyasmà ùnando ten' upasaÇkami, upasaÇkamitvà Ãyasmantaæ ùnandaæ abhivÃdetvà ekamantaæ nisÅdi. Ekamantaæ nisinnà kho MigasÃlà upÃsikà Ãyasmantaæ ùnandaæ etad avoca:-- 2. Kathaækathà nÃmÃyaæ bhante ùnanda Bhagavatà dhammo desito a¤¤eyyo, #<[page 138]># %<138 AÇguttara-NikÃya. LXXV. 2-3>% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ yatra hi nÃma brahmacÃrÅ ca abrahmacÃrÅ ca ubho samasamagatikà bhavissanti abhisamparÃyaæ? Pità me bhante PurÃïo brahmacÃrÅ ahosi ÃrÃcÃrÅ virato methunà gÃmadhammÃ. So kÃlakato Bhagavatà vyÃkato `sakadÃgÃmÅ satto Tusitaæ kÃyaæ upapanno' ti. Pettà piyo me bhante Isidatto abrahmacÃrÅ ahosi sadÃrasantuÂÂho, so pi kÃlakato Bhagavatà vyÃkato `sakadÃgÃmÅ satto Tusitaæ kÃyaæ upapanno' ti. Kathaækathà nÃmÃyaæ bhante ùnanda Bhagavatà dhammo desito a¤¤eyyo, yatra hi nÃma brahmacÃrÅ ca abrahmacÃrÅ ca ubho samasamagatikà bhavissanti abhisamparÃyan ti? `Evaæ kho pan' etaæ bhagini Bhagavatà vyÃkatan 'ti. 3. Atha kho Ãyasmà ùnando MigasÃlÃya upÃsikÃya nivesane piï¬apÃtaæ gahetvà uÂÂhÃyÃsanà pakkÃmi. Atha kho Ãyasmà ùnando pacchÃbhattaæ piï¬apÃtapaÂikkanto yena Bhagavà ten' upasaÇkami, upasaÇkamitvà Bhagavantaæ abhivÃdetvà ekamantaæ nisÅdi. Ekamantaæ nisinno kho Ãyasmà ùnando Bhagavantaæ etad avoca: IdhÃhaæ bhante pubbaïhasamayaæ nivÃsetvà pattacÅvaram ÃdÃya yena MigasÃlÃya upÃsikÃya nivesanaæ ten' upasaÇkami, upasaÇkamitvà pa¤¤atte Ãsane nisÅdiæ. Atha kho bhante MigasÃlà upÃsikà yenÃhaæ ten' upasaÇkami, upasaÇkamitvà maæ abhivÃdetvà ekamantaæ nisÅdi. Ekamantaæ nisinnà kho bhante MigasÃlà upÃsikà maæ etad avoca `kathaækathà nÃmÃyaæ bhante ùnanda Bhagavatà dhammo desito a¤¤eyyo, #<[page 139]># %% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ yatra hi nÃma brahmacÃrÅ ca abrahmacÃrÅ ca ubho samasamagatikà bhavissanti abhisamparÃyaæ? Pità me bhante PurÃïo brahmacÃrÅ ahosi ÃrÃcÃrÅ virato methunà gÃmadhammÃ, so kÃlakato Bhagavatà vyÃkato "sakadÃgÃmÅ satto Tusitaæ kÃyaæ upapanno" ti. Pettà piyo me bhante Isidatto abrahmacÃrÅ ahosi sadÃrasantuÂÂho, so pi kÃlakato Bhagavatà vyÃkato "sakadÃgÃmÅ satto Tusitaæ kÃyaæ upapanno" ti. Kathaækathà nÃmÃyaæ bhante ùnanda Bhagavatà dhammo desito a¤¤eyyo, yatra hi nÃma brahmacÃrÅ ca abrahmacÃrÅ ca ubho samasamagatikà bhavissanti abhisamparÃyan' ti? Evaæ vutte ahaæ bhante MigasÃlaæ upÃsikaæ etad avocaæ `evaæ kho pan' etaæ bhagini Bhagavatà vyÃkatan' ti. Kà c' ùnanda MigasÃlà upÃsikà bÃlà avyattà ambhakà ambhakapa¤¤Ã ke ca purisapuggalaparopariye ¤Ãïe! Dasa yime ùnanda puggalà santo saævijjamÃnà lokasmiæ. Katame dasa? 4. Idh' ùnanda ekacco puggalo dussÅlo hoti, ta¤ ca cetovimuttiæ pa¤¤Ãvimuttiæ yathÃbhÆtaæ na ppajÃnÃti, yatth' assa taæ dussÅlyaæ aparisesaæ nirujjhati. Tassa savanena pi akataæ hoti, bÃhusaccena pi akataæ hoti, diÂÂhiyà pi appaÂividdhaæ hoti, sÃmÃyikam pi vimuttiæ na labhati. So kÃyassa bhedà parammaraïà hÃnÃya pareti no visesÃya, hÃnagÃmÅ yeva hoti no visesagÃmÅ. 5. Idha pan' ùnanda ekacco puggalo dussÅlo hoti, ta¤ ca cetovimuttiæ pa¤¤Ãvimuttiæ yathÃbhÆtaæ pajÃnÃti, yatth' assa taæ dussÅlyaæ aparisesaæ nirujjhati. #<[page 140]># %<140 AÇguttara-NikÃya. LXXV. 5>% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ Tassa savanena pi kataæ hoti, bÃhusaccena pi kataæ hoti, diÂÂhiyà pi suppaÂividdhaæ hoti, sÃmÃyikam pi vimuttiæ labhati. So kÃyassa bhedà parammaraïà visesÃya pareti no hÃnÃya, visesagÃmÅ yeva hoti no hÃnagÃmÅ. Tatr' ùnanda pamÃïikà paminanti: `imassÃpi te 'va dhammà aparassÃpi te 'va dhammÃ, kasmà nesaæ eko hÅno eko païÅto' ti? Taæ hi tesaæ ùnanda hoti dÅgharattaæ ahitÃya dukkhÃya. Tatr' ùnanda yvÃyaæ puggalo dussÅlo hoti, ta¤ ca cetovimuttiæ pa¤¤Ãvimuttiæ yathÃbhÆtaæ pajÃnÃti, yatth' assa taæ dussÅlyaæ aparisesaæ nirujjhati. Tassa savanena pi kataæ hoti, bÃhusaccena pi kataæ hoti, diÂÂhiyà pi suppaÂividdhaæ hoti, sÃmÃyikam pi vimuttiæ labhati. Ayaæ ùnanda puggalo amunà purimena puggalena abhikkantataro ca païÅtataro ca. Taæ kissa hetu? Imaæ hi ùnanda puggalaæ dhammasoto nibbahati. Tad anantaraæ ko jÃneyya a¤¤atra TathÃgatena? Tasmà ti h' ùnanda mà puggalesu pamÃïikà ahuvattha, mà puggalesu pamÃïaæ gaïhittha. Kha¤¤ati h' ùnanda puggalo puggalesu pamÃïaæ gaïhanto, aha¤ c' ùnanda puggalesu pamÃïaæ gaïheyyaæ, yo và pan' assa mÃdiso. #<[page 141]># %% 6. Idha pan' ùnanda ekacco puggalo sÅlavà hoti, ta¤ ca cetovimuttiæ pa¤¤Ãvimuttiæ yathÃbhÆtaæ na ppajÃnÃti, yatth' assa taæ sÅlaæ aparisesaæ nirujjhati. Tassa savanena pi akataæ hoti, bÃhusaccena pi akataæ hoti, diÂÂhiyà pi appaÂividdhaæ hoti, sÃmÃyikam pi vimuttiæ na labhati. So kÃyassa bhedà parammaraïà hÃnÃya pareti no visesÃya, hÃnagÃmÅ yeva hoti no visesagÃmÅ. 7. Idha pan' ùnanda ekacco puggalo sÅlavà hoti, ta¤ ca cetovimuttiæ pa¤¤Ãvimuttiæ yathÃbhÆtaæ pajÃnÃti, yatth' assa taæ sÅlaæ aparisesaæ nirujjhati. Tassa savanena pi kataæ hoti, bÃhusaccena pi kataæ hoti, diÂÂhiyà pi suppaÂividdhaæ hoti, sÃmÃyikam pi vimuttiæ labhati. So kÃyassa bhedà parammaraïà visesÃya pareti no hÃnÃya, visesagÃmÅ yeva hoti no hÃnagÃmÅ. Tatr' ùnanda . . . pe . . . aha¤ c' ùnanda puggalesu pamÃïaæ gaïheyyaæ, yo và pan' assa mÃdiso. 8. Idha pan' ùnanda ekacco puggalo tibbarÃgo hoti, ta¤ ca cetovimuttiæ pa¤¤Ãvimuttiæ yathÃbhÆtaæ na ppajÃnÃti, yatth' assa so rÃgo apariseso nirujjhati. Tassa savanena pi akataæ hoti, bÃhusaccena pi akataæ hoti, diÂÂhiyà pi appaÂividdhaæ hoti, sÃmÃyikam pi vimuttiæ na labhati. So kÃyassa bhedà parammaraïà hÃnÃya pareti no visesÃya, hÃnagÃmÅ yeva hoti no visesagÃmÅ. 9. Idha pan' ùnanda ekacco puggalo tibbarÃgo hoti, ta¤ ca cetovimuttiæ pa¤¤Ãvimuttiæ yathÃbhÆtaæ pajÃnÃti, yatth' assa so rÃgo apariseso nirujjhati. Tassa savanena pi kataæ hoti, bÃhusaccena pi kataæ hoti, diÂÂhiyà pi suppaÂividdhaæ hoti, sÃmÃyikam pi vimuttiæ labhati. So kÃyassa bhedà parammaraïà visesÃya pareti no hÃnÃya, #<[page 142]># %<142 AÇguttara-NikÃya. LXXV. 9-13>% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ visesagÃmÅ yeva hoti no hÃnagÃmÅ. Tatr' ùnanda . . . pe . . . aha¤ c' ùnanda puggalesu pamÃïaæ gaïheyyaæ, yo và pan' assa mÃdiso. 10. Idha pan' ùnanda ekacco puggalo kodhano hoti, ta¤ ca cetovimuttiæ pa¤¤Ãvimuttiæ yathÃbhÆtaæ na ppajÃnÃti, yatth' assa so kodho apariseso nirujjhati. Tassa savanena pi akataæ hoti, bÃhusaccena pi akataæ hoti, diÂÂhiyà pi appaÂividdhaæ hoti, sÃmÃyikam pi vimuttiæ na labhati. So kÃyassa bhedà parammaraïà hÃnÃya pareti no visesÃya, hÃnagÃmÅ yeva hoti no visesagÃmÅ. 11. Idha pan' ùnanda ekacco puggalo kodhano hoti, ta¤ ca cetovimuttiæ pa¤¤Ãvimuttiæ yathÃbhÆtaæ pajÃnÃti, yatth' assa so kodho apariseso nirujjhati. Tassa savanena pi kataæ hoti, bÃhusaccena pi kataæ hoti, diÂÂhiyà pi suppaÂividdhaæ hoti, sÃmÃyikam pi vimuttiæ labhati. So kÃyassa bhedà parammaraïà visesÃya pareti no hÃnÃya, visesagÃmÅ yeva hoti no hÃnagÃmÅ. Tatr' ùnanda . . . pe . . . aha¤ c' ùnanda puggalesu pamÃïaæ gaïheyyaæ, yo và pan' assa mÃdiso. 12. Idha pan' ùnanda ekacco puggalo uddhato hoti, ta¤ ca cetovimuttiæ pa¤¤Ãvimuttiæ yathÃbhÆtaæ na ppajÃnÃti, yatth' assa uddhaccaæ aparisesaæ nirujjhati. Tassa savanena pi akataæ hoti, bÃhusaccena pi akataæ hoti, diÂÂhiyà pi appaÂividdhaæ hoti, sÃmÃyikam pi vimuttiæ na labhati. So kÃyassa bhedà parammaraïà hÃnÃya pareti no visesÃya, hÃnagÃmÅ yeva hoti no visesagÃmÅ. 13. Idha pan' ùnanda ekacco puggalo uddhato hoti, ta¤ ca cetovimuttiæ pa¤¤Ãvimuttiæ yathÃbhÆtaæ pajÃnÃti, yatth' assa taæ uddhaccaæ aparisesaæ nirujjhati. Tassa savanena pi kataæ hoti, bÃhusaccena pi kataæ hoti, diÂÂhiyà pi suppaÂividdhaæ hoti, #<[page 143]># %% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ sÃmÃyikam pi vimuttiæ labhati. So kÃyassa bhedà parammaraïà visesÃya pareti no hÃnÃya, visesagÃmÅ yeva hoti no hÃnagÃmÅ. Tatr' ùnanda pamÃïikà paminanti: `imassÃpi te 'va dhammà aparassÃpi te 'va dhammÃ, kasmà nesaæ eko hÅno eko païÅto' ti? Taæ hi tesaæ ùnanda hoti dÅgharattaæ ahitÃya dukkhÃya. Tatr' ùnanda yvÃyaæ puggalo uddhato hoti, ta¤ ca cetovimuttiæ pa¤¤Ãvimuttiæ yathÃbhÆtaæ pajÃnÃti, yatth' assa taæ uddhaccaæ aparisesaæ nirujjhati. Tassa savanena pi kataæ hoti, bÃhusaccena pi kataæ hoti, diÂÂhiyà pi suppaÂividdhaæ hoti, sÃmÃyikam pi vimuttiæ labhati. Ayaæ ùnanda puggalo amunà purimena puggalena abhikkantataro ca païÅtataro ca. Taæ kissa hetu? Imaæ hi ùnanda puggalaæ dhammasoto nibbahati. Tadanantaraæ ko jÃneyya a¤¤atra TathÃgatena? Tasmà ti h' ùnanda mà puggalesu pamÃïikà ahuvattha, mà puggalesu pamÃïaæ gaïhittha. Kha¤¤ati h' ùnanda puggalo puggalesu pamÃïaæ gaïhanto, aha¤ c' ùnanda puggalesu pamÃïaæ gaïheyyaæ, yo và pan' assa mÃdiso. Kà c' ùnanda MigasÃlà upÃsikà bÃlà avyattà ambakà ambakapa¤¤Ã ke ca purisapuggalaparopariye ¤Ãïe! Ime kho ùnanda dasa puggalà santo saævijjamÃnà lokasmiæ. YathÃrÆpena ùnanda sÅlena PurÃïo samannÃgato ahosi, tathÃrÆpena sÅlena Isidatto samannÃgato abhavissa. Na yidha PurÃïo Isidattassa gatim pi a¤¤assa. YathÃrÆpÃya c' ùnanda pa¤¤Ãya Isidatto samannÃgato ahosi, #<[page 144]># %<144 AÇguttara-NikÃya. LXXV. 13-LXXVI. 6>% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ tathÃrÆpÃya pa¤¤Ãya PurÃïo samannÃgato abhavissa. Na yidha Isidatto PurÃïassa gatim pi a¤¤assa. Iti kho ùnanda ime puggalà ubhato ekaÇgahÅnà ti. LXXVI. 1. Tayo bhikkhave dhammà loke na saævijjeyyuæ, na TathÃgato loke uppajjeyya arahaæ sammÃsambuddho, na TathÃgatappavedito dhammavinayo loke dippeyya. Katame tayo? 2. JÃti ca jarà ca maraïa¤ ca. Ime kho bhikkhave tayo dhammà loke na saævijjeyyuæ, na TathÃgato loke uppajjeyya arahaæ sammÃsambuddho, na TathÃgatappavedito dhammavinayo loke dippeyya. Yasmà ca kho bhikkhave ime tayo dhammà loke saævijjanti, tasmà TathÃgato loke uppajjati arahaæ sammÃsambuddho, tasmà TathÃgatappavedito dhammavinayo loke dippati. 3. Tayo bhikkhave dhamme appahÃya abhabbo jÃtiæ pahÃtuæ jaraæ pahÃtuæ maraïaæ pahÃtuæ. Katame tayo? 4. RÃgaæ appahÃya dosaæ appahÃya mohaæ appahÃya, ime kho bhikkhave tayo dhamme appahÃya abhabbo jÃtiæ pahÃtuæ jaraæ pahÃtuæ maraïaæ pahÃtuæ. 5. Tayo bhikkhave dhamme appahÃya abhabbo rÃgaæ pahÃtuæ dosaæ pahÃtuæ mohaæ pahÃtuæ. Katame tayo? 6. SakkÃyadiÂÂhiæ appahÃya vicikicchaæ appahÃya sÅlabbataparÃmÃsaæ appahÃya, ime kho bhikkhave tayo dhamme appahÃya abhabbo rÃgaæ pahÃtuæ dosaæ pahÃtuæ mohaæ pahÃtuæ. #<[page 145]># %% 7. Tayo bhikkhave dhamme appahÃya abhabbo sakkÃyadiÂÂhiæ pahÃtuæ vicikicchaæ pahÃtuæ sÅlabbataparÃmÃsaæ pahÃtuæ. Katame tayo? 8. AyonisomanasikÃraæ appahÃya kummaggasevanaæ appahÃya cetaso lÅnattaæ appahÃya, ime kho bhikkhave tayo dhamme appahÃya abhabbo sakkÃyadiÂÂhiæ pahÃtuæ vicikicchaæ pahÃtuæ sÅlabbataparÃmÃsaæ pahÃtuæ. 9. Tayo bhikkhave dhamme appahÃya abhabbo ayonisomanasikÃraæ pahÃtuæ kummaggasevanaæ pahÃtuæ cetaso lÅnattaæ pahÃtuæ. Katame tayo? 10. MuÂÂhasaccaæ appahÃya asampaja¤¤aæ appahÃya cetaso vikkhepaæ appahÃya, ime kho bhikkhave tayo dhamme appahÃya abhabbo ayonisomanasikÃraæ pahÃtuæ kummaggasevanaæ pahÃtuæ cetaso lÅnattaæ pahÃtuæ. 11. Tayo bhikkhave dhamme appahÃya abhabbo muÂÂhasaccaæ pahÃtuæ asampaja¤¤aæ pahÃtuæ cetaso vikkhepaæ pahÃtuæ. Katame tayo? 12. AriyÃnaæ adassanakamyataæ appahÃya ariyadhammaæ asotukamyataæ appahÃya upÃrambhacittataæ appahÃya, ime kho bhikkhave tayo dhamme appahÃya abhabbo muÂÂhasaccaæ pahÃtuæ asampaja¤¤aæ pahÃtuæ cetaso vikkhepaæ pahÃtuæ. 13. Tayo bhikkhave dhamme appahÃya abhabbo ariyÃnaæ adassanakamyataæ pahÃtuæ ariyadhammaæ asotukamyataæ pahÃtuæ upÃrambhacittataæ pahÃtuæ. Katame tayo? 14. Uddhaccaæ appahÃya asaævaraæ appahÃya dussÅlyaæ appahÃya, ime kho bhikkhave tayo dhamme appahÃya abhabbo ariyÃnaæ addassanakamyataæ pahÃtuæ ariyadhammaæ asotukamyataæ pahÃtuæ upÃrambhacittataæ pahÃtuæ. #<[page 146]># %<146 AÇguttara-NikÃya. LXXVI. 15-21>% 15. Tayo bhikkhave dhamme appahÃya abhabbo uddhaccaæ pahÃtuæ asaævaraæ pahÃtuæ dussÅlyaæ pahÃtuæ. Katame tayo? 16. Assaddhiyaæ appahÃya avada¤¤utaæ appahÃya kosajjaæ appahÃya, ime kho bhikkhave tayo dhamme appahÃya abhabbo uddhaccaæ pahÃtuæ asaævaraæ pahÃtuæ dussÅlyaæ pahÃtuæ. 17. Tayo bhikkhave dhamme appahÃya abhabbo assaddhiyaæ pahÃtuæ avada¤¤utaæ pahÃtuæ kosajjaæ pahÃtuæ. Katame tayo? 18. AnÃdariyaæ appahÃya dovacassataæ appahÃya pÃpamittataæ appahÃya, ime kho bhikkhave tayo dhamme appahÃya abhabbo assaddhiyaæ pahÃtuæ avada¤¤utaæ pahÃtuæ kosajjaæ pahÃtuæ. 19. Tayo bhikkhave dhamme appahÃya abhabbo anÃdariyaæ pahÃtuæ dovacassataæ pahÃtuæ pÃpamittataæ pahÃtuæ. Katame tayo? 20. Ahirikaæ appahÃya anottappaæ appahÃya pamÃdaæ appahÃya, ime kho bhikkhave tayo dhamme appahÃya abhabbo anÃdariyaæ pahÃtuæ dovacassataæ pahÃtuæ pÃpamittataæ pahÃtuæ. 21. Ahiriko 'yaæ bhikkhave anottappÅ pamatto hoti. So pamatto samÃno abhabbo anÃdariyaæ pahÃtuæ dovacassataæ pahÃtuæ pÃpamittataæ pahÃtuæ. So pÃpamitto samÃno abhabbo assaddhiyaæ pahÃtuæ avada¤¤utaæ pahÃtuæ kosajjaæ pahÃtuæ. So kusÅto samÃno abhabbo uddhaccaæ pahÃtuæ asaævaraæ pahÃtuæ dussÅlyaæ pahÃtuæ. So dussÅlo samÃno abhabbo ariyÃnaæ adassanakamyataæ pahÃtuæ ariyadhammaæ asotukamyataæ pahÃtuæ upÃrambhacittataæ pahÃtuæ. So upÃrambhacitto samÃno abhabbo muÂÂhasaccaæ pahÃtuæ asampaja¤¤aæ pahÃtuæ cetaso vikkhepaæ pahÃtuæ. So vikkhittacitto samÃno abhabbo ayonisomanasikÃraæ pahÃtuæ kummaggasevanaæ pahÃtuæ cetaso lÅnattaæ pahÃtuæ. #<[page 147]># %% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ So lÅnacitto samÃno abhabbo sakkÃyadiÂÂhiæ pahÃtuæ vicikicchaæ pahÃtuæ sÅlabbataparÃmÃsaæ pahÃtuæ. So vicikiccho samÃno abhabbo rÃgaæ pahÃtuæ dosaæ pahÃtuæ mohaæ pahÃtuæ. RÃgaæ appahÃya dosaæ appahÃya mohaæ appahÃya abhabbo jÃtiæ pahÃtuæ jaraæ pahÃtuæ maraïaæ pahÃtuæ. 22. Tayo bhikkhave dhamme pahÃya bhabbo jÃtiæ pahÃtuæ jaraæ pahÃtuæ maraïaæ pahÃtuæ. Katame tayo? 23. RÃgaæ pahÃya dosaæ pahÃya mohaæ pahÃya, ime kho bhikkhave tayo dhamme pahÃya bhabbo jÃtiæ pahÃtuæ jaraæ pahÃtuæ maraïaæ pahÃtuæ. 24. Tayo bhikkhave dhamme pahÃya bhabbo rÃgaæ pahÃtuæ dosaæ pahÃtuæ mohaæ pahÃtuæ. Katame tayo? 25. SakkÃyadiÂÂhiæ pahÃya vicikicchaæ pahÃya sÅlabbataparÃmÃsaæ pahÃya, ime kho bhikkhave tayo dhamme pahÃya bhabbo rÃgaæ pahÃtuæ dosaæ pahÃtuæ mohaæ pahÃtuæ. 26. Tayo bhikkhave dhamme pahÃya bhabbo sakkÃyadiÂÂhiæ pahÃtuæ vicikicchaæ pahÃtuæ sÅlabbataparÃmÃsaæ pahÃtuæ. Katame tayo? 27. AyonisomanasikÃraæ pahÃya kummaggasevanaæ pahÃya cetaso lÅnattaæ pahÃya, ime kho bhikkhave tayo dhamme pahÃya bhabbo sakkÃyadiÂÂhiæ pahÃtuæ vicikicchaæ pahÃtuæ sÅlabbataparÃmÃsaæ pahÃtuæ. 28. Tayo bhikkhave dhamme pahÃya bhabbo ayonisomanasikÃraæ pahÃtuæ kummaggasevanaæ pahÃtuæ cetaso lÅnattaæ pahÃtuæ. Katame tayo? 29. MuÂÂhasaccaæ pahÃya asampaja¤¤aæ pahÃya cetaso vikkhepaæ pahÃya, ime kho bhikkhave tayo dhamme pahÃya bhabbo ayonisomanasikÃraæ pahÃtuæ kummaggasevanaæ pahÃtuæ cetaso lÅnattaæ pahÃtuæ. #<[page 148]># %<148 AÇguttara-NikÃya. LXXVI. 30-39>% 30. Tayo bhikkhave dhamme pahÃya bhabbo muÂÂhasaccaæ pahÃtuæ asampaja¤¤aæ pahÃtuæ cetaso vikkhepaæ pahÃtuæ. Katame tayo? 31. AriyÃnaæ adassanakamyataæ pahÃya ariyadhammaæ asotukamyataæ pahÃya upÃrambhacittataæ pahÃya, ime kho bhikkhave tayo dhamme pahÃya bhabbo muÂÂhasaccaæ pahÃtuæ asampaja¤¤aæ pahÃtuæ cetaso vikkhepaæ pahÃtuæ. 32. Tayo bhikkhave dhamme pahÃya bhabbo ariyÃnaæ adassanakamyataæ pahÃtuæ ariyadhammaæ asotukamyataæ pahÃtuæ upÃrambhacittataæ pahÃtuæ. Katame tayo? 33. Uddhaccaæ pahÃya asaævaraæ pahÃya dussÅlyaæ pahÃya, ime kho bhikkhave tayo dhamme pahÃya bhabbo ariyÃnaæ adassanakamyataæ pahÃtuæ ariyadhammaæ asotukamyataæ pahÃtuæ upÃrambhacittataæ pahÃtuæ. 34. Tayo bhikkhave dhamme pahÃya bhabbo uddhaccaæ pahÃtuæ asaævaraæ pahÃtuæ dussÅlyaæ pahÃtuæ. Katame tayo? 35. Assaddhiyaæ pahÃya avada¤¤utaæ pahÃya kosajjaæ pahÃya, ime kho bhikkhave tayo dhamme pahÃya bhabbo uddhaccaæ pahÃtuæ asaævaraæ pahÃtuæ dussÅlyaæ pahÃtuæ. 36. Tayo bhikkhave dhamme pahÃya bhabbo assaddhiyaæ pahÃtuæ avada¤¤utaæ pahÃtuæ kosajjaæ pahÃtuæ. Katame tayo? 37. AnÃdariyaæ pahÃya dovacassataæ pahÃya pÃpamittataæ pahÃya, ime kho bhikkhave tayo dhamme pahÃya bhabbo assaddhiyaæ pahÃtuæ avada¤¤utaæ pahÃtuæ kosajjaæ pahÃtuæ. 38. Tayo bhikkhave dhamme pahÃya bhabbo anÃdariyaæ pahÃtuæ dovacassataæ pahÃtuæ pÃpamittataæ. Katame tayo? 39. Ahirikaæ pahÃya anottappaæ pahÃya pamÃdaæ pahÃya, ime kho bhikkhave tayo dhamme pahÃya bhabbo anÃdariyaæ pahÃtuæ dovacassataæ pahÃtuæ pÃpamittataæ pahÃtuæ. 40. Hirimà 'yaæ bhikkhave ottappÅ appamatto hoti. So appamatto samÃno bhabbo anÃdariyaæ pahÃtuæ dovacassataæ pahÃtuæ pÃpamittataæ pahÃtuæ. So kalyÃïamitto samÃno bhabbo assaddhiyaæ pahÃtuæ avada¤¤utaæ pahÃtuæ kosajjaæ pahÃtuæ. #<[page 149]># %% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ So Ãraddhaviriyo samÃno bhabbo uddhaccaæ pahÃtuæ asaævaraæ pahÃtuæ dussÅlyaæ pahÃtuæ. So sÅlavà samÃno bhabbo ariyÃnaæ adassanakamyataæ pahÃtuæ ariyadhammaæ asotukamyataæ pahÃtuæ upÃrambhacittataæ pahÃtuæ. So anupÃrambhacitto samÃno bhabbo muÂÂhasaccaæ pahÃtuæ asampaja¤¤aæ pahÃtuæ cetaso vikkhepaæ pahÃtuæ. So avikkhittacitto samÃno bhabbo ayonisomanasikÃraæ pahÃtuæ kummaggasevanaæ pahÃtuæ cetaso lÅnattaæ pahÃtuæ. So alÅnacitto samÃno bhabbo sakkÃyadiÂÂhiæ pahÃtuæ vicikicchaæ pahÃtuæ sÅlabbataparÃmÃsaæ pahÃtuæ. So avicikiccho samÃno bhabbo rÃgaæ pahÃtuæ dosaæ pahÃtuæ mohaæ pahÃtuæ. So rÃgaæ pahÃya dosaæ pahÃya mohaæ pahÃya bhabbo jÃtiæ pahÃtuæ jaraæ pahÃtuæ maraïaæ pahÃtun ti. LXXVII. 1. Dasahi bhikkhave asaddhammehi samannÃgato kÃko Katamehi dasahi? 2. DhaæsÅ ca pagabbho ca tintiïo ca mahagghaso ca luddo ca akÃruïiko ca dubbalo ca oravità ca muÂÂhassati ca necayiko ca. Imehi kho bhikkhave dasahi asaddhammehi samannÃgato kÃko. 3. Evam eva kho bhikkhave dasahi asaddhammehi samannÃgato pÃpabhikkhu. Katamehi dasahi? 4. DhaæsÅ ca pagabbho ca tintiïo ca mahagghaso ca luddo ca akÃruïiko ca dubbalo ca oravità ca muÂÂhassati ca necayiko ca. Imehi kho bhikkhave dasahi asaddhammehi samannÃgato pÃpabhikkhÆ ti. #<[page 150]># %<150 AÇguttara-NikÃya. LXXLIII. 1-LXXX. 2>% LXXVIII. 1. Dasahi bhikkhave asaddhammehi samannÃgatà NigaïÂhÃ. Katamehi dasahi? 2. Assaddhà bhikkhave NigaïÂhÃ, dussÅlà bhikkhave NigaïÂhÃ, ahirikà bhikkhave NigaïÂhÃ, anottappino bhikkhave NigaïÂhÃ, asappurisasambhattino bhikkhave NigaïÂhÃ, attukkaæsakaparavambhakà bhikkhave NigaïÂhÃ, sandiÂÂhiparÃmÃsà ÃdhÃnagÃhiduppaÂinissaggino bhikkhave NigaïÂhÃ, kuhakà bhikkhave NigaïÂhÃ, pÃpicchà bhikkhave NigaïÂhÃ, micchÃdiÂÂhikà bhikkhave NigaïÂhÃ. Imehi kho bhikkhave dasahi asaddhammehi samannÃgatà NigaïÂhà ti. LXXIX. 1. Dasa yimÃni bhikkhave ÃghÃtavatthÆni. KatamÃni dasa? 2. `Anatthaæ me acarÅ' ti ÃghÃtaæ bandhati, `anatthaæ me caratÅ' ti ÃghÃtaæ bandhati, `anatthaæ me carissatÅ' ti ÃghÃtaæ bandhati, `piyassa me manÃpassa anatthaæ acari . . . anatthaæ carati . . . anatthaæ carissatÅ' ti ÃghÃtaæ bandhati, `appiyassa me amanÃpassa atthaæ acari . . . atthaæ carati . . . atthaæ carissatÅ' ti ÃghÃtaæ bandhati, aÂÂhÃne ca kuppati. ImÃni kho bhikkhave dasa ÃghÃtavatthÆnÅ ti. LXXX. 1. Dasa yime bhikkhave ÃghÃtapaÂivinayÃ. Katame dasa? 2. `Anatthaæ me acari, taæ kut 'ettha labbhÃ' ti ÃghÃtaæ paÂivineti, #<[page 151]># %% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ `anatthaæ me carati, taæ kut' ettha labbhÃ' ti ÃghÃtaæ paÂivineti, `anatthaæ me carissati, taæ kut' ettha labbhÃ' ti ÃghÃtaæ paÂivineti, `piyassa me manÃpassa anatthaæ acari . . . anatthaæ carati . . . anatthaæ carissati, taæ kut' ettha labbhÃ' ti ÃghÃtaæ paÂivineti, `appiyassa me amanÃpassa atthaæ acari . . . atthaæ carati . . . atthaæ carissati, taæ kut' ettha labbhÃ' ti ÃghÃtaæ paÂivineti, aÂÂhÃne ca na kuppati. Ime kho bhikkhave dasa ÃghÃtapaÂivinayà ti. ùkaÇkhavaggo aÂÂhamo. Tatr' uddÃnaæ: ùkaÇkho kaïÂako iÂÂhà va¬¬hÅ ca MigasÃlaya Abhabbo c' eva kÃko ca NigaïÂhà dve ca vatthunÅ ti. LXXXI. 1. Ekaæ samayaæ Bhagavà CampÃyaæ viharati GaggarÃya pokkharaïiyà tÅre. Atha kho Ãyasmà BÃhuno yena Bhagavà ten' upasaÇkami, upasaÇkamitvà Bhagavantaæ abhivÃdetvà ekamantaæ nisÅdi. Ekamantaæ nisinno kho Ãyasmà BÃhuno Bhagavantaæ etad avoca `katÅhi nu kho bhante dhammehi TathÃgato nissaÂo visaæyutto vippamutto vimariyÃdikatena cetasà viharatÅ' ti? #<[page 152]># %<152 AÇguttara-NikÃya. LXXXI. 2-LXXXII. 2>% 2. Dasahi kho BÃhuna dhammehi TathÃgato nissaÂo visaæyutto vippamutto vimariyÃdikatena cetasà viharati. Katamehi dasahi? 3. RÆpena kho BÃhuna TathÃgato nissaÂo visaæyutto vippamutto vimariyÃdikatena cetasà viharati. VedanÃya kho BÃhuna . . . Sa¤¤Ãya kho BÃhuna . . . SaÇkhÃrehi kho BÃhuna . . . Vi¤¤Ãïena kho BÃhuna . . . JÃtiyà kho BÃhuna . . . JarÃya kho BÃhuna . . . Maraïena kho BÃhuna . . . Dukkhehi kho BÃhuna . . . Kilesehi kho BÃhuna TathÃgato nissaÂo visaæyutto vippamutto vimariyÃdikatena cetasà viharati. 4. Seyyathà pi BÃhuna uppalaæ và padumaæ và puï¬arÅkaæ và udake jÃtaæ udake saæva¬¬haæ udakà accuggamma tiÂÂhati anupalittaæ udakena, evam eva kho BÃhuna imehi dasahi dhammehi TathÃgato nissaÂo visaæyutto vippamutto vimariyÃdikatena cetasà viharatÅ ti. LXXXII. 1. Atha kho Ãyasmà ùnando yena Bhagavà ten' upasaÇkami, upasaÇkamitvà Bhagavantaæ abhivÃdetvà ekamantaæ nisÅdi. Ekamantaæ nisinno kho Ãyasmantaæ ùnandaæ Bhagavà etad avoca:-- 2. So vat' ùnanda bhikkhu assaddho samÃno imasmiæ dhammavinaye vuddhiæ virÆÊhiæ vepullaæ ÃpajjissatÅ ti n' etaæ ÂhÃnaæ vijjati. So vat' ùnanda bhikkhu dussÅlo samÃno imasmiæ dhammavinaye vuddhiæ virÆÊhiæ vepullaæ ÃpajjissatÅ ti n' etaæ ÂhÃnaæ vijjati. So vat' ùnanda bhikkhu appassuto samÃno imasmiæ dhammavinaye vuddhiæ virÆÊhiæ vepullaæ ÃpajjissatÅ ti n' etaæ ÂhÃnaæ vijjati. So vat' ùnanda bhikkhu dubbacco samÃno imasmiæ dhammavinaye vuddhiæ virÆÊhiæ vepullaæ ÃpajjissatÅ ti n' etaæ ÂhÃnaæ vijjati. #<[page 153]># %% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ So vat' ùnanda bhikkhu pÃpamitto samÃno imasmiæ dhammavinaye vuddhiæ virÆÊhiæ vepullaæ ÃpajjissatÅ ti n' etaæ ÂhÃnaæ vijjati. So vat' ùnanda bhikkhu kusÅto samÃno imasmiæ dhammavinaye vuddhiæ virÆÊhiæ vepullaæ ÃpajjissatÅ ti n' etaæ ÂhÃnaæ vijjati. So vat' ùnanda bhikkhu muÂÂhassati samÃno imasmiæ dhammavinaye vuddhiæ virÆÊhiæ vepullaæ ÃpajjissatÅ ti n' etaæ ÂhÃnaæ vijjati. So vat' ùnanda bhikkhu asantuÂÂho samÃno imasmiæ dhammavinaye vuddhiæ virÆÊhiæ vepullaæ ÃpajjissatÅ ti n' etaæ ÂhÃnaæ vijjati. So vat' ùnanda bhikkhu pÃpiccho samÃno imasmiæ dhammavinaye vuddhiæ virÆÊhiæ vepullaæ ÃpajjissatÅ ti n' etaæ ÂhÃnaæ vijjati. So vat' ùnanda bhikkhu micchÃdiÂÂhiko samÃno imasmiæ dhammavinaye vuddhiæ virÆÊhiæ vepullaæ ÃpajjissatÅ ti n' etaæ ÂhÃnaæ vijjati. So vat' ùnanda bhikkhu imehi dasahi dhammehi samannÃgato imasmiæ dhammavinaye vuddhiæ virÆÊhiæ vepullaæ ÃpajjissatÅ ti n' etaæ ÂhÃnaæ vijjati. 3. So vat' ùnanda bhikkhu saddho samÃno imasmiæ dhammavinaye vuddhiæ virÆÊhiæ vepullaæ ÃpajjissatÅ ti ÂhÃnam etaæ vijjati. So vat' ùnanda bhikkhu sÅlavà samÃno imasmiæ dhammavinaye vuddhiæ virÆÊhiæ vepullaæ ÃpajjissatÅ ti ÂhÃnam etaæ vijjati. So vat' ùnanda bhikkhu bahussuto sutadharo samÃno imasmiæ dhammavinaye vuddhiæ virÆÊhiæ vepullaæ ÃpajjissatÅ ti ÂhÃnam etaæ vijjati. So vat' ùnanda bhikkhu suvaco samÃno imasmiæ dhammavinaye vuddhiæ virÆÊhiæ vepullaæ ÃpajjissatÅ ti ÂhÃnam etaæ vijjati. So vat' ùnanda bhikkhu kalyÃïamitto samÃno imasmiæ dhammavinaye vuddhiæ virÆÊhiæ vepullaæ ÃpajjissatÅ ti ÂhÃnam etaæ vijjati. So vat' ùnanda bhikkhu Ãraddhaviriyo samÃno imasmiæ dhammavinaye vuddhiæ virÆÊhiæ vepullaæ ÃpajjissatÅ ti ÂhÃnam etaæ vijjati. So vat' ùnanda bhikkhu upaÂÂhitasati samÃno imasmiæ dhammavinaye vuddhiæ virÆÊhiæ vepullaæ ÃpajjissatÅ ti ÂhÃnam etaæ vijjati. #<[page 154]># %<154 AÇguttara-NikÃya. LXXXII. 3-LXXXIII. 2>% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ So vat' ùnanda bhikkhu santuÂÂho samÃno imasmiæ dhammavinaye vuddhiæ virÆÊhiæ vepullaæ ÃpajjissatÅ ti ÂhÃnam etaæ vijjati. So vat' ùnanda bhikkhu appiccho samÃno imasmiæ dhammavinaye vuddhiæ virÆÊhiæ vepullaæ ÃpajjissatÅ ti ÂhÃnam etaæ vijjati. So vat' ùnanda bhikkhu sammÃdiÂÂhiko samÃno imasmiæ dhammavinaye vuddhiæ virÆÊhiæ vepullaæ ÃpajjissatÅ ti ÂhÃnam etaæ vijjati. So vat' ùnanda bhikkhu imehi dasahi dhammehi samannÃgato imasmiæ dhammavinaye vuddhiæ virÆÊhiæ vepullaæ ÃpajjissatÅ ti ÂhÃnam etaæ vijjatÅ ti. LXXXIII. 1. Atha kho Ãyasmà Puïïiyo yena Bhagavà ten' upasaÇkami, upasaÇkamitvà Bhagavantaæ abhivÃdetvà ekamantaæ nisÅdi. Ekamantaæ nisinno kho Ãyasmà Puïïiyo Bhagavantaæ etad avoca `ko nu kho bhante hetu ko paccayo yena app ekadà TathÃgataæ dhammadesanà paÂibhÃti, app ekadà na paÂibhÃtÅ' ti? 2. Saddho ca Puïïiya bhikkhu hoti, no ca upasaÇkamitÃ, neva tÃva TathÃgataæ dhammadesanà paÂibhÃti. Yato ca kho Puïïiya bhikkhu saddho ca hoti upasaÇkamità ca, evaæ TathÃgataæ dhammadesanà paÂibhÃti. Saddho ca Puïïiya bhikkhu hoti upasaÇkamità ca, no ca payirupÃsità . . . pe . . . payirupÃsità ca, no ca paripucchità . . . paripucchità ca, no ca ohitasoto dhammaæ suïÃti . . . ahitasoto ca dhammaæ suïÃti, no ca sutvà dhammaæ dhÃreti . . . sutvà ca dhammaæ dhÃreti, no ca dhatÃnaæ dhammÃnaæ atthaæ upaparikkhati . . . dhatÃna¤ ca dhammÃnaæ atthaæ upaparikkhati, no ca attham a¤¤Ãya dhammam a¤¤Ãya dhammÃnudhammapaÂipanno hoti #<[page 155]># %% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ . . . attham a¤¤Ãya dhammam a¤¤Ãya dhammÃnudhammapaÂipanno ca hoti, no ca kalyÃïavÃco hoti kalyÃïavÃkkaraïo poriyà vÃcÃya samannÃgato vissaÂÂhÃya anelagaÊÃya atthassa vi¤¤ÃpaniyÃ, kalyÃïavÃco ca hoti kalyÃïavÃkkaraïo poriyà vÃcÃya samannÃgato vissaÂÂhÃya anelagaÊÃya atthassa vi¤¤ÃpaniyÃ, no ca sandassako hoti samÃdapako samuttejako sampahaæsako sabrahmacÃrÅnaæ, neva tÃva TathÃgataæ dhammadesanà paÂibhÃti. 3. Yato ca kho Puïïiya bhikkhu saddho ca hoti upasaÇkamità ca payirupÃsità ca paripucchità ca ohitasoto ca dhammaæ suïÃti sutvà ca dhammaæ dhÃreti dhatÃna¤ ca dhammÃnaæ atthaæ upaparikkhati attham a¤¤Ãya dhammam a¤¤Ãya dhammÃnudhammapaÂipanno ca hoti kalyÃïavÃco ca hoti kalyÃïavÃkkaraïo poriyà vÃcÃya samannÃgato vissaÂÂhÃya anelagaÊÃya atthassa vi¤¤Ãpaniyà sandassako ca hoti samÃdapako samuttejako sampahaæsako sabrahmacÃrÅnaæ, evaæ TathÃgataæ dhammadesanà paÂibhÃti. Imehi kho Puïïiya dasahi dhammehi samannÃgatà ekantaæ paÂibhÃnaæ TathÃgataæ dhammadesanà hotÅ ti. LXXXIV. 1. Tatra kho Ãyasmà MahÃmoggallÃno bhikkhÆ Ãmantesi:-- ùvuso bhikkhavo ti. ùvuso ti kho te bhikkhÆ Ãyasmato MahÃmoggallÃnassa paccassosuæ. ùyasmà MahÃmoggallÃno etad avoca:-- 2. Idh' Ãvuso bhikkhu a¤¤aæ vyÃkaroti `khÅïà jÃti, vusitaæ brahmacariyaæ, kataæ karaïÅyaæ, nÃparaæ itthattÃyà ti pajÃnÃmÅ' ti. Tam enaæ TathÃgato và TathÃgatasÃvako và jhÃyÅ samÃpattikusalo paracittakusalo paracittapariyÃyakusalo samanuyu¤jati samanugÃhati samanubhÃsati. #<[page 156]># %<156 AÇguttara-NikÃya. LXXXIV. 2>% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ So TathÃgatena và TathÃgatasÃvakena và jhÃyinà samÃpattikusalena paracittakusalena paracittapariyÃyakusalena samanuyu¤jiyamÃno samanugÃhiyamÃno samanubhÃsiyamÃno iriïaæ Ãpajjati, vijinaæ Ãpajjati, anayaæ Ãpajjati, vyasanaæ Ãpajjati, anayavyasanaæ Ãpajjati. Tam enaæ TathÃgato và TathÃgatasÃvako và jhÃyÅ samÃpattikusalo paracittakusalo paracittapariyÃyakusalo evaæ cetasà ceto paricca manasikaroti: Kin nu kho ayam Ãyasmà a¤¤aæ vyÃkaroti `khÅïà jÃti, vusitaæ brahmacariyaæ, kataæ karaïÅyaæ, nÃparaæ itthattÃyà ti pajÃnÃmÅ' ti? Tam enaæ TathÃgato và TathÃgatasÃvako và jhÃyÅ samÃpattikusalo paracittakusalo paracittapariyÃyakusalo evaæ cetasà ceto paricca pajÃnÃti: Kodhano kho panÃyam Ãyasmà kodhapariyuÂÂhitena cetasà bahulaæ viharati, kodhapariyuÂÂhÃnaæ kho pana TathÃgatappavedite dhammavinaye parihÃnam etaæ. UpanÃhÅ kho panÃyam Ãyasmà upanÃhapariyuÂÂhitena cetasà bahulaæ viharati, upanÃhapariyuÂÂhÃnaæ kho pana TathÃgatappavedite dhammavinaye parihÃnam etaæ. MakkhÅ kho panÃyam Ãyasmà makkhapariyuÂÂhitena cetasà bahulaæ viharati, makkhapariyuÂÂhÃnaæ kho pana TathÃgatappavedite dhammavinaye parihÃnam etaæ. PaÊÃsÅ kho panÃyam Ãyasmà paÊÃsapariyuÂÂhitena cetasà bahulaæ viharati, paÊÃsapariyuÂÂhÃnaæ kho pana TathÃgatappavedite dhammavinaye parihÃnam etaæ. IssukÅ kho panÃyam Ãyasmà issÃpariyuÂÂhitena cetasà bahulaæ viharati, issÃpariyuÂÂhÃnaæ kho pana TathÃgatappavedite dhammavinaye parihÃnam etaæ. MaccharÅ kho panÃyam Ãyasmà maccherapariyuÂÂhitena cetasà bahulaæ viharati, maccherapariyuÂÂhÃnaæ kho pana TathÃgatappavedite dhammavinaye parihÃnam etaæ. #<[page 157]># %% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ SaÂho kho panÃyam Ãyasmà sÃÂheyyapariyuÂÂhitena cetasà bahulaæ viharati, sÃÂheyyapariyuÂÂhÃnaæ kho pana TathÃgatappavedite dhammavinaye parihÃnam etaæ. MÃyÃvÅ kho panÃyam Ãyasmà mÃyÃpariyuÂÂhitena cetasà bahulaæ viharati, mÃyÃpariyuÂÂhÃnaæ kho pana TathÃgatappavedite dhammavinaye parihÃnam etaæ. PÃpiccho kho panÃyam Ãyasmà icchÃpariyuÂÂhitena cetasà bahulaæ viharati, icchÃpariyuÂÂhÃnaæ kho pana TathÃgatappavedite dhammavinaye parihÃnam etaæ. MuÂÂhassati kho panÃyam Ãyasmà uttarikaraïÅye oramattakena visesÃdhigamena antarÃvosÃnaæ Ãpanno, antarÃvosÃnagamanaæ kho pana TathÃgatappavedite dhammavinaye parihÃnam etaæ. 3. So vatÃvuso bhikkhu ime dasa dhamme appahÃya imasmiæ dhammavinaye vuddhiæ virÆÊhiæ vepullaæ ÃpajjissatÅ ti n' etaæ ÂhÃnaæ vijjati. So vatÃvuso bhikkhu ime dasa dhamme pahÃya imasmiæ dhammavinaye vuddhiæ virÆÊhiæ vepullaæ ÃpajjissatÅ ti ÂhÃnam etaæ vijjatÅ ti. LXXXV. 1. Ekaæ samayaæ Ãyasmà MahÃcundo CetÅsu viharati SahajÃtiyaæ. Tatra kho Ãyasmà MahÃcundo bhikkhÆ Ãmantesi:-- ùvuso bhikkhavo ti. ùvuso ti kho te bhikkhÆ Ãyasmato MahÃcundassa paccassosuæ. ùyasmà MahÃcundo etad avoca:-- 2. IdhÃvuso bhikkhu katthÅ hoti vikatthÅ adhigamesu `ahaæ paÂhamaæ jhÃnaæ samÃpajjÃmi pi vuÂÂhahÃmi pi, ahaæ dutiyaæ jhÃnaæ samÃpajjÃmi pi vuÂÂhahÃmi pi, ahaæ tatiyaæ jhÃnaæ samÃpajjÃmi pi vuÂÂhahÃmi pi, ahaæ catutthaæ jhÃnaæ samÃpajjÃmi pi vuÂÂhahÃmi pi, ahaæ ÃkÃsÃna¤cÃyatanaæ samÃpajjÃmi pi vuÂÂhahÃmi pi, #<[page 158]># %<158 AÇguttara-NikÃya. LXXXV. 2>% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ ahaæ vi¤¤Ãïa¤cÃyatanaæ samÃpajjÃmi pi vuÂÂhahÃmi pi, ahaæ Ãki¤ca¤¤Ãyatanaæ samÃpajjÃmi pi vuÂÂhahÃmi pi, ahaæ nevasa¤¤ÃnÃsa¤¤Ãyatanaæ samÃpajjÃmi pi vuÂÂhahÃmi pi, ahaæ sa¤¤Ãvedayitanirodhaæ samÃpajjÃmi pi vuÂÂhahÃmi pÅ' ti. Tam enaæ TathÃgato và TathÃgatasÃvako và jhÃyÅ samÃpattikusalo paracittakusalo paracittapariyÃyakusalo samanuyu¤jati samanugÃhati samanubhÃsati. So TathÃgatena và TathÃgatasÃvakena và jhÃyinà samÃpattikusalena paracittakusalena paracittapariyÃyakusalena samanuyu¤jiyamÃno samanugÃhiyamÃno samanubhÃsiyamÃno iriïaæ Ãpajjati, vijinaæ Ãpajjati, anayaæ Ãpajjati, vyasanaæ Ãpajjati, anayavyasanaæ Ãpajjati. Tam enaæ TathÃgato và TathÃgatasÃvako và jhÃyÅ samÃpattikusalo paracittakusalo paracittapariyÃyakusalo evaæ cetasà ceto paricca manasikaroti: Kin nu kho ayam Ãyasmà katthÅ hoti vikatthÅ adhigamesu `ahaæ paÂhamaæ jhÃnaæ samÃpajjÃmi pi vuÂÂhahÃmi pi . . . pe . . . ahaæ sa¤¤Ãvedayitanirodhaæ samÃpajjÃmi pi vuÂÂhahÃmi pÅ' ti? Tam enaæ TathÃgato và TathÃgatasÃvako và jhÃyÅ samÃpattikusalo paracittakusalo paracittapariyÃyakusalo evaæ cetasà ceto paricca pajÃnÃti: DÅgharattaæ kho ayam Ãyasmà khaï¬akÃrÅ chiddakÃrÅ sabalakÃrÅ kammÃsakÃrÅ na santatakÃrÅ na santatavuttÅ sÅlesu. DussÅlo ayam ÃyasmÃ, dussÅlyaæ kho pana TathÃgatappavedite dhammavinaye parihÃnam etaæ. Assaddho kho panÃyam ÃyasmÃ, assaddhiyaæ kho pana TathÃgatappavedite dhammavinaye parihÃnam etaæ. Appassuto kho pana ayam Ãyasmà anÃcÃro, appasaccaæ kho pana TathÃgatappavedite dhammavinaye parihÃnam etaæ. #<[page 159]># %% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ Dubbaco kho panÃyam ÃyasmÃ, dovacassatà kho pana TathÃgatappavedite dhammavinaye parihÃnam etaæ. PÃpamitto kho panÃyam ÃyasmÃ, pÃpamittatà kho pana TathÃgatappavedite dhammavinaye parihÃnam etaæ. KusÅto kho panÃyam ÃyasmÃ, kosajjaæ kho pana TathÃgatappavedite dhammavinaye parihÃnam etaæ. MuÂÂhassati kho panÃyam ÃyasmÃ, muÂÂhasaccaæ kho pana TathÃgatappavedite dhammavinaye parihÃnam etaæ. Kuhako kho panÃyam ÃyasmÃ, kuhanà kho pana TathÃgatappavedite dhammavinaye parihÃnam etaæ. Dubbharo kho panÃyam ÃyasmÃ, dubbharatà kho pana TathÃgatappavedite dhammavinaye parihÃnam etaæ. Duppa¤¤o kho panÃyam ÃyasmÃ, duppa¤¤atà kho pana TathÃgatappavedite dhammavinaye parihÃnam etaæ. 3. Seyyathà pi Ãvuso sahÃyako sahÃyakaæ evaæ vadeyya `yadà te samma dhanena dhanakaraïÅyaæ assa, yÃcissasi maæ dhanaæ, dassÃmi te dhanan' ti. So kismi¤ci-d-eva dhanakaraïÅye samuppanne sahÃyako sahÃyakaæ evaæ vadeyya `attho me samma dhanena, dehi me dhanan' ti. So evaæ vadeyya `tena hi samma idha khaïÃhÅ' ti. So tatra khaïanto nÃdhigaccheyya. So evaæ vadeyya `alikaæ maæ samma avaca, tucchakaæ maæ samma avaca: idha khaïÃhÅ' ti. So evaæ vadeyya `nÃhan taæ samma alikaæ avacaæ, tucchakaæ avacaæ, tena hi samma idha khaïÃhÅ' ti. So tatra pi khaïanto nÃdhigaccheyya. So evaæ vadeyya `alikaæ maæ samma avaca, tucchakaæ maæ samma avaca: idha khaïÃhÅ' ti. So evaæ vadeyya `nÃhan taæ samma alikaæ avacaæ, tucchakaæ avacaæ, #<[page 160]># %<160 AÇguttara-NikÃya. LXXXV. 3>% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ tena hi samma idha khaïÃhÅ' ti. So tatra pi khaïanto nÃdhigaccheyya. So evaæ vadeyya `alikaæ maæ samma avaca, tucchakaæ maæ samma avaca: idha khaïÃhÅ' ti. So evaæ vadeyya `nÃhan taæ samma alikaæ avacaæ, tucchakaæ avacaæ, api ca aham eva ummÃdaæ pÃpuïiæ cetaso vipariyÃyan' ti. Evam eva kho Ãvuso bhikkhu katthÅ hoti vikatthÅ adhigamesu `ahaæ paÂhamaæ jhÃnaæ samÃpajjÃmi pi vuÂÂhahÃmi pi, ahaæ dutiyaæ jhÃnaæ samÃpajjÃmi pi vuÂÂhahÃmi pi, ahaæ tatiyaæ jhÃnaæ samÃpajjÃmi pi vuÂÂhahÃmi pi, ahaæ catutthaæ jhÃnaæ samÃpajjÃmi pi vuÂÂhahÃmi pi, ahaæ ÃkÃsÃna¤cÃyatanaæ samÃpajjÃmi pi vuÂÂhahÃmi pi, ahaæ vi¤¤Ãïa¤cÃyatanaæ samÃpajjÃmi pi vuÂÂhahÃmi pi, ahaæ Ãki¤ca¤¤Ãyatanaæ samÃpajjÃmi pi vuÂÂhahÃmi pi, ahaæ nevasa¤¤ÃnÃsa¤¤Ãyatanaæ samÃpajjÃmi pi vuÂÂhahÃmi pi, ahaæ sa¤¤Ãvedayitanirodhaæ samÃpajjÃmi pi vuÂÂhahÃmi pÅ' ti. Tam enaæ TathÃgato và TathÃgatasÃvako và jhÃyÅ samÃpattikusalo paracittakusalo paracittapariyÃyakusalo samanuyu¤jati samanugÃhati samanubhÃsati. So TathÃgatena và TathÃgatasÃvakena và jhÃyinà samÃpattikusalena paracittakusalena paracittapariyÃyakusalena samanuyu¤jiyamÃno samanugÃhiyamÃno samanubhÃsiyamÃno iriïaæ Ãpajjati, vijinaæ Ãpajjati, anayaæ Ãpajjati, vyasanaæ Ãpajjati, anayavyasanaæ Ãpajjati. Tam enaæ TathÃgato và TathÃgatasÃvako và jhÃyÅ samÃpattikusalo paracittakusalo paracittapariyÃyakusalo evaæ cetasà ceto paricca manasikaroti: Kin nu kho ayam Ãyasmà katthÅ hoti vikatthÅ adhigamesu `ahaæ paÂhamaæ jhÃnaæ samÃpajjÃmi pi vuÂÂhahÃmi pi . . . pe . . . ahaæ sa¤¤Ãvedayitanirodhaæ samÃpajjÃmi pi vuÂÂhahÃmi pÅ' ti? Tam enaæ TathÃgato và TathÃgatasÃvako và jhÃyÅ samÃpattikusalo paracittakusalo paracittapariyÃyakusalo evaæ cetasà ceto paricca pajÃnÃti: DÅgharattaæ kho ayam Ãyasmà khaï¬akÃrÅ chiddakÃrÅ sabalakÃrÅ sammÃsakÃrÅ na santatakÃrÅ na santatavuttÅ sÅlesu. #<[page 161]># %% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ DussÅlo ayam ÃyasmÃ, dussÅlyaæ kho pana TathÃgatappavedite dhammavinaye parihÃnam etaæ. Assaddho kho panÃyam ÃyasmÃ, assaddhiyaæ kho pana TathÃgatappavedite dhammavinaye parihÃnam etaæ. Appassuto kho panÃyam Ãyasmà anÃcÃro, appasaccaæ kho pana TathÃgatappavedite dhammavinaye parihÃnam etaæ. Dubbaco kho panÃyam ÃyasmÃ, dovacassatà kho pana TathÃgatappavedite dhammavinaye parihÃnam etaæ. PÃpamitto kho panÃyam ÃyasmÃ, pÃpamittatà kho pana TathÃgatappavedite dhammavinaye parihÃnam etaæ. KusÅto kho panÃyam ÃyasmÃ, kosajjaæ kho pana TathÃgatappavedite dhammavinaye parihÃnam etaæ. MuÂÂhassati kho panÃyam ÃyasmÃ, muÂÂhasaccaæ kho pana TathÃgatappavedite dhammavinaye parihÃnam etaæ. Kuhako kho panÃyam ÃyasmÃ, kuhanà kho pana TathÃgatappavedite dhammavinaye parihÃnam etaæ. Dubbharo kho pana ayam ÃyasmÃ, dubbharatà kho pana TathÃgatappavedite dhammavinaye parihÃnam etaæ. Duppa¤¤o kho pana ayam ÃyasmÃ, duppa¤¤atà kho pana TathÃgatappavedite dhammavinaye parihÃnam etaæ. 4. So vatÃvuso bhikkhu ime dasa dhamme appahÃya imasmiæ dhammavinaye vuddhiæ virÆÊhiæ vepullaæ ÃpajjissatÅ ti n' etaæ ÂhÃnaæ vijjati. So vatÃvuso bhikkhu ime dasa dhamme pahÃya imasmiæ dhammavinaye vuddhiæ virÆÊhiæ vepullaæ ÃpajjissatÅ ti ÂhÃnam etaæ vijjatÅ ti. LXXXVI. 1. Ekaæ samayaæ Ãyasmà MahÃkassapo RÃjagahe viharati VeÊuvane KalandakanivÃpe. Tatra kho Ãyasmà MahÃkassapo bhikkhÆ Ãmantesi #<[page 162]># %<162 AÇguttara-NikÃya. LXXXVI. 1-2>% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ :-- ùvuso bhikkhavo ti. ùvuso ti kho te bhikkhÆ Ãyasmato MahÃkassapassa paccassosuæ. ùyasmà MahÃkassapo etad avoca:-- 2. IdhÃvuso bhikkhu a¤¤aæ vyÃkaroti `khÅïà jÃti, vusitaæ brahmacariyaæ, kataæ karaïÅyaæ, nÃparaæ itthattÃyà ti pajÃnÃmÅ' ti. Tam enaæ TathÃgato và TathÃgatasÃvako và jhÃyÅ samÃpattikusalo paracittakusalo paracittapariyÃyakusalo samanuyu¤jati samanugÃhati samanubhÃsati. So TathÃgatena và TathÃgatasÃvakena và jhÃyinà samÃpattikusalena paracittakusalena paracittapariyÃyakusalena samanuyu¤jiyamÃno samanugÃhiyamÃno samanubhÃsiyamÃno iriïaæ Ãpajjati, vijinaæ Ãpajjati, anayaæ Ãpajjati, vyasanaæ Ãpajjati, anayavyasanaæ Ãpajjati. Tam enaæ TathÃgato và TathÃgatasÃvako và jhÃyÅ samÃpattikusalo paracittakusalo paracittapariyÃyakusalo evaæ cetasà ceto paricca manasikaroti: Kin nu kho ayam Ãyasmà a¤¤aæ vyÃkaroti `khÅïà jÃti, vusitaæ brahmacariyaæ, kataæ karaïÅyaæ, nÃparaæ itthattÃyà ti pajÃnÃmÅ' ti? Tam enaæ TathÃgato và TathÃgatasÃvako và jhÃyÅ samÃpattikusalo paracittakusalo paracittapariyÃyakusalo evaæ cetasà ceto paricca pajÃnÃti: AdhimÃniko kho ayam Ãyasmà adhimÃnasacco appatte pattasa¤¤Å akate katasa¤¤Å anadhigate adhigatasa¤¤Å adhimÃnena a¤¤aæ vyÃkaroti `khÅïà jÃti, vusitaæ brahmacariyaæ, kataæ karaïÅyaæ, nÃparaæ itthattÃyà ti pajÃnÃmÅ' ti. Tam enaæ TathÃgato và TathÃgatasÃvako và jhÃyÅ samÃpattikusalo paracittakusalo paracittapariyÃyakusalo evaæ cetasà ceto paricca manasikaroti: Kin nu kho ayam Ãyasmà nissÃya adhimÃniko adhimÃnasacco appatte pattasa¤¤Å akate katasa¤¤Å anadhigate adhigatasa¤¤Å adhimÃnena a¤¤aæ vyÃkaroti `khÅïà jÃti, #<[page 163]># %% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ vusitaæ brahmacariyaæ, kataæ karaïÅyaæ, nÃparaæ itthattÃyà ti pajÃnÃmÅ' ti? Tam enaæ TathÃgato và TathÃgatasÃvako và jhÃyÅ samÃpattikusalo paracittakusalo paracittapariyÃyakusalo evaæ cetasà ceto paricca pajÃnÃti: `Bahussuto kho panÃyam Ãyasmà sutadharo sutasannicayo, ye te dhammà ÃdikalyÃïà majjhe kalyÃïà pariyosÃnakalyÃïà sÃtthaæ savya¤janaæ kevalaparipuïïaæ parisuddhaæ brahmacariyaæ abhivadanti, tathÃrÆpÃssa dhammà bahussutà dhatà vacasà paricità manasÃnupekkhità diÂÂhiyà suppaÂividdhÃ, tasmà ayam Ãyasmà adhimÃniko adhimÃnasacco appatte pattasa¤¤Å akate katasa¤¤Å anadhigate adhigatasa¤¤Å adhimÃnena a¤¤aæ vyÃkaroti `khÅïà jÃti, vusitaæ brahmacariyaæ, kataæ karaïÅyaæ, nÃparaæ itthattÃyà ti pajÃnÃmÅ' ti. Tam enaæ TathÃgato và TathÃgatasÃvako và jhÃyÅ samÃpattikusalo paracittakusalo paracittapariyÃyakusalo evaæ cetasà ceto paricca pajÃnÃti: AbhijjhÃlu kho panÃyam Ãyasmà abhijjhÃpariyuÂÂhitena cetasà bahulaæ viharati, abhijjhÃpariyuÂÂhÃnaæ kho pana TathÃgatappavedite dhammavinaye parihÃnam etaæ. VyÃpÃdo kho panÃyam Ãyasmà vyÃpÃdapariyuÂÂhitena cetasà bahulaæ viharati, vyÃpÃdapariyuÂÂhÃnaæ kho pana TathÃgatappavedite dhammavinaye parihÃnam etaæ. ThÅnamiddho kho panÃyam Ãyasmà thÅnamiddhapariyuÂÂhitena cetasà bahulaæ viharati, thÅnamiddhapariyuÂÂhÃnaæ kho pana TathÃgatappavedite dhammavinaye parihÃnam etaæ. Uddhato kho panÃyam Ãyasmà uddhaccapariyuÂÂhitena cetasà bahulaæ viharati, uddhaccapariyuÂÂhÃnaæ kho pana TathÃgatappavedite dhammavinaye parihÃnam etaæ. Vicikiccho kho panÃyam Ãyasmà vicikicchÃpariyuÂÂhitena cetasà bahulaæ viharati, vicikicchÃpariyuÂÂhÃnaæ kho pana TathÃgatappavedite dhammavinaye parihÃnam etaæ. KammÃrÃmo kho panÃyam Ãyasmà kammarato kammÃrÃmataæ anuyutto, kammÃrÃmatà kho pana TathÃgatappavedite dhammavinaye parihÃnam etaæ. #<[page 164]># %<164 AÇguttara-NikÃya. LXXXVI. 2-LXXXVII. 2>% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ BhassÃrÃmo kho panÃyam Ãyasmà bhassarato bhassÃrÃmataæ anuyutto, bhassÃrÃmatà kho pana TathÃgatappavedite dhammavinaye parihÃnam etaæ. NiddÃrÃmo kho panÃyam Ãyasmà niddÃrato niddÃrÃmataæ anuyutto, niddÃrÃmatà kho pana TathÃgatappavedite dhammavinaye parihÃnam etaæ. SaÇgaïikÃrÃmo kho panÃyam Ãyasmà saÇgaïikÃrato saÇgaïikÃrÃmataæ anuyutto, saÇgaïikÃrÃmatà kho pana TathÃgatappavedite dhammavinaye parihÃnam etaæ. MuÂÂhassati kho panÃyam Ãyasmà uttarikaraïÅye oramattakena visesÃdhigamena antarÃvosÃnaæ Ãpanno, antarÃvosÃnagamanaæ kho pana TathÃgatappavedite dhammavinaye parihÃnam etaæ. 3. So vatÃvuso bhikkhu ime dasa dhamme appahÃya imasmiæ dhammavinaye vuddhiæ virÆÊhiæ vepullaæ ÃpajjissatÅ ti n' etaæ ÂhÃnaæ vijjati. So vatÃvuso bhikkhu ime dasa dhamme pahÃya imasmiæ dhammavinaye vuddhiæ virÆÊhiæ vepullaæ ÃpajjissatÅ ti ÂhÃnam etaæ vijjatÅ ti. LXXXVII 1. Tatra kho Bhagavà KÃlakaæ bhikkhuæ Ãrabbha bhikkhÆ Ãmantesi:-- Bhikkhavo ti. Bhadante ti te bhikkhÆ Bhagavato paccassosuæ. Bhagavà etad avoca:-- 2. Idha bhikkhave bhikkhu adhikaraïiko hoti adhikaraïasamathassa na vaïïavÃdÅ. Yam pi bhikkhave bhikkhu adhikaraïiko hoti adhikaraïasamathassa na vaïïavÃdÅ, ayam pi dhammo na piyattÃya na garuttÃya na bhÃvanÃya na sÃma¤¤Ãya na ekÅbhÃvÃya saævattati. #<[page 165]># %% 3. Puna ca paraæ bhikkhave bhikkhu na sikkhÃkÃmo hoti sikkhÃsamÃdÃnassa na vaïïavÃdÅ. Yam pi bhikkhave bhikkhu na sikkhÃkÃmo hoti sikkhÃsamÃdÃnassa na vaïïavÃdÅ, ayam pi dhammo na piyattÃya na garuttÃya na bhÃvanÃya na sÃma¤¤Ãya na ekÅbhÃvÃya saævattati. 4. Puna ca paraæ bhikkhave bhikkhu pÃpiccho hoti icchÃvinayassa na vaïïavÃdÅ. Yam pi bhikkhave bhikkhu pÃpiccho hoti icchÃvinayassa na vaïïavÃdÅ, ayam pi dhammo na piyattÃya . . . pe . . . na ekÅbhÃvÃya saævattati. 5. Puna ca paraæ bhikkhave bhikkhu kodhano hoti kodhavinayassa na vaïïavÃdÅ. Yam pi bhikkhave bhikkhu kodhano hoti kodhavinayassa na vaïïavÃdÅ, ayam pi dhammo na piyattÃya . . . pe . . . na ekÅbhÃvÃya saævattati. 6. Puna ca paraæ bhikkhave bhikkhu makkhÅ hoti makkhavinayassa na vaïïavÃdÅ. Yam pi bhikkhave bhikkhu makkhÅ hoti makkhavinayassa na vaïïavÃdÅ, ayam pi dhammo na piyattÃya . . . pe . . . na ekÅbhÃvÃya saævattati. 7. Puna ca paraæ bhikkhave bhikkhu saÂho hoti sÃÂheyyavinayassa na vaïïavÃdÅ. Yam pi bhikkhave bhikkhu saÂho hoti sÃÂheyyavinayassa na vaïïavÃdÅ, ayam pi dhammo na piyattÃya . . . pe . . . na ekÅbhÃvÃya saævattati. 8. Puna ca paraæ bhikkhave bhikkhu mÃyÃvÅ hoti mÃyÃvinayassa na vaïïavÃdÅ. Yam pi bhikkhave bhikkhu mÃyÃvÅ hoti mÃyÃvinayassa na vaïïavÃdÅ, ayam pi dhammo na piyattÃya . . . pe . . . na ekÅbhÃvÃya saævattati. #<[page 166]># %<166 AÇguttara-NikÃya. LXXXVII. 9-13>% 9. Puna ca paraæ bhikkhave bhikkhu dhammÃnaæ na nisÃmakajÃtiyo hoti dhammanisantiyà na vaïïavÃdÅ. Yam pi bhikkhave bhikkhu dhammÃnaæ na nisÃmakajÃtiyo hoti dhammanisantiyà na vaïïavÃdÅ, ayam pi dhammo na piyattÃya . . . pe . . . na ekÅbhÃvÃya saævattati. 10. Puna ca paraæ bhikkhave bhikkhu na paÂisallÃno hoti paÂisallÃnassa na vaïïavÃdÅ. Yam pi bhikkhave bhikkhu na paÂisallÃno hoti paÂisallÃnassa na vaïïavÃdÅ, ayam pi dhammo na piyattÃya . . . pe . . . ekÅbhÃvÃya saævattati. 11. Puna ca paraæ bhikkhave bhikkhu sabrahmacÃrÅnaæ na paÂisanthÃrako hoti paÂisanthÃrakassa na vaïïavÃdÅ. Yam pi bhikkhave bhikkhu sabrahmacÃrÅnaæ na paÂisanthÃrako hoti paÂisanthÃrakassa na vaïïavÃdÅ, ayam pi dhammo na piyattÃya na garuttÃya na bhÃvanÃya na sÃma¤¤Ãya na ekÅbhÃvÃya saævattati. 12. EvarÆpassa bhikkhave bhikkhuno ki¤cÃpi evaæ icchà uppajjeyya `aho vata maæ sabrahmacÃrÅ sakkareyyuæ garukareyyuæ mÃneyyuæ pÆjeyyun' ti. Atha kho naæ sabrahmacÃrÅ na c' eva sakkaronti na garukaronti na mÃnenti na pÆjenti. Taæ kissa hetu? Tathà hi 'ssa bhikkhave vi¤¤Æ sabrahmacÃrÅ te pÃpake akusale dhamme appahÅne samanupassanti. 13. Seyyathà pi bhikkhave assakhaluÇkassa ki¤cÃpi evaæ icchà uppajjeyya `aho vata maæ manussà ÃjÃnÅyaÂÂhÃne Âhapeyyuæ ÃjÃnÅyabhojana¤ ca bhojeyyuæ ÃjÃnÅyaparimajjana¤ ca parimajjeyyun' ti. Atha kho naæ manussà na c' eva ÃjÃnÅyaÂÂhÃne Âhapenti na ca ÃjÃnÅyabhojanaæ bhojenti na ca ÃjÃnÅyaparimajjanaæ parimajjanti. #<[page 167]># %% Taæ kissa hetu? Tathà hi 'ssa bhikkhave vi¤¤Æ manussà tÃni sÃÂheyyÃni kÆÂeyyÃni jimheyyÃni vaÇkeyyÃni appahÅnÃni samanupassanti. Evam eva kho bhikkhave evarÆpassa bhikkhuno ki¤cÃpi evaæ icchà uppajjeyya `aho vata maæ sabrahmacÃrÅ sakkareyyuæ garukareyyuæ mÃneyyuæ pÆjeyyun' ti. Atha kho naæ sabrahmacÃrÅ na c' eva sakkaronti na garukaronti na mÃnenti na pÆjenti. Taæ kissa hetu? Tathà hi 'ssa bhikkhave vi¤¤Æ sabrahmacÃrÅ te pÃpake akusale dhamme appahÅne samanupassanti. 14. Idha pana bhikkhave bhikkhu na adhikaraïiko hoti adhikaraïasamathassa vaïïavÃdÅ. Yam pi bhikkhave bhikkhu na adhikaraïiko hoti adhikaraïasamathassa vaïïavÃdÅ, ayam pi dhammo piyattÃya garuttÃya bhÃvanÃya sÃma¤¤Ãya ekÅbhÃvÃya saævattati. 15. Puna ca paraæ bhikkhave bhikkhu sikkhÃkÃmo hoti sikkhÃsamÃdÃnassa vaïïavÃdÅ. Yam pi bhikkhave bhikkhu sikkhÃkÃmo hoti sikkhÃsamÃdÃnassa vaïïavÃdÅ, ayam pi dhammo piyattÃya . . . ekÅbhÃvÃya saævattati. 16. Puna ca paraæ bhikkhave bhikkhu appiccho hoti icchÃvinayassa vaïïavÃdÅ. Yam pi bhikkhave bhikkhu appiccho hoti icchÃvinayassa vaïïavÃdÅ, ayam pi dhammo . . . ekÅbhÃvÃya saævattati. 17. Puna ca paraæ bhikkhave bhikkhu akkodhano hoti kodhavinayassa vaïïavÃdÅ. Yam pi bhikkhave bhikkhu akkodhano hoti kodhavinayassa vaïïavÃdÅ, ayam pi dhammo . . . pe . . . ekÅbhÃvÃya saævattati. 18. Puna ca paraæ bhikkhave bhikkhu amakkhÅ hoti makkhavinayassa vaïïavÃdÅ. Yam pi bhikkhave bhikkhu amakkhÅ hoti makkhavinayassa vaïïavÃdÅ, ayam pi dhammo . . . ekÅbhÃvÃya saævattati. #<[page 168]># %<168 AÇguttara-NikÃya. LXXXVII. 19-25>% 19. Puna ca paraæ bhikkhave bhikkhu asaÂho hoti sÃÂheyyavinayassa vaïïavÃdÅ. Yam pi bhikkhave bhikkhu asaÂho hoti sÃÂheyyavinayassa vaïïavÃdÅ, ayam pi dhammo . . . ekÅbhÃvÃya saævattati. 20. Puna ca paraæ bhikkhave bhikkhu amÃyÃvÅ hoti mÃyÃvinayassa vaïïavÃdÅ. Yam pi bhikkhave bhikkhu amÃyÃvÅ hoti mÃyÃvinayassa vaïïavÃdÅ, ayam pi dhammo . . . ekÅbhÃvÃya saævattati. 21. Puna ca paraæ bhikkhave bhikkhu dhammÃnam nisÃmakajÃtiyo hoti dhammanisantiyà vaïïavÃdÅ. Yam pi bhikkhave bhikkhu dhammÃnaæ nisÃmakajÃtiyo hoti dhammanisantiyà vaïïavÃdÅ, ayam pi dhammo . . . ekÅbhÃvÃya saævattati. 22. Puna ca paraæ bhikkhave bhikkhu paÂisallÃno hoti paÂisallÃnassa vaïïavÃdÅ. Yam pi bhikkhave bhikkhu paÂisallÃno hoti paÂisallÃnassa vaïïavÃdÅ, ayam pi dhammo . . . ekÅbhÃvÃya saævattati. 23. Puna ca paraæ bhikkhave bhikkhu sabrahmacÃrÅnaæ paÂisanthÃrako hoti paÂisanthÃrakassa vaïïavÃdÅ. Yam pi bhikkhave bhikkhu sabrahmacÃrÅnaæ paÂisanthÃrako hoti paÂisanthÃrakassa vaïïavÃdÅ, ayam pi dhammo piyattÃya garuttÃya bhÃvanÃya sÃma¤¤Ãya ekÅbhÃvÃya saævattati. 24. EvarÆpassa bhikkhave bhikkhuno ki¤cÃpi na evaæ icchà uppajjeyya `aho vata maæ sabrahmacÃrÅ sakkareyyuæ garukareyyuæ mÃneyyum pÆjeyyun' ti. Atha kho naæ sabrahmacÃrÅ sakkaronti garukaronti mÃnenti pÆjenti. Taæ kissa hetu? Tathà hi 'ssa bhikkhave vi¤¤Æ sabrahmacÃrÅ te pÃpake akusale dhamme pahÅne samanupassanti. 25. Seyyathà pi bhikkhave bhaddassa assÃjÃnÅyassa ki¤cÃpi na evaæ icchà uppajjeyya `aho vata naæ manussà ÃjÃnÅyaÂÂhÃne Âhapeyyuæ ÃjÃnÅyabhojana¤ ca bhojjeyyuæ ÃjÃnÅyaparimajjana¤ ca parimajjeyyun' ti. Atha kho naæ manussà ÃjÃnÅyaÂÂhÃne Âhapenti ÃjÃnÅyabhojana¤ ca bhojenti ÃjÃnÅyaparimajjana¤ ca parimajjanti. #<[page 169]># %% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ Taæ kissa hetu? Tathà hi 'ssa bhikkhave vi¤¤Æ manussà tÃni sÃÂheyyÃni kÆÂeyyÃni jimheyyÃni vaÇkeyyÃni pahÅnÃni samanupassanti. Evam eva kho bhikkhave evarÆpassa bhikkhuno ki¤cÃpi na evaæ icchà uppajjeyya `aho vata maæ sabrahmacÃrÅ sakkareyyuæ garukareyyuæ mÃneyyuæ pÆjeyyun' ti. Atha kho naæ sabrahmacÃrÅ sakkaronti garukaronti mÃnenti pÆjenti. Taæ kissa hetu? Tathà hi 'ssa bhikkhave vi¤¤Æ sabrahmacÃrÅ te pÃpake akusale dhamme pahÅne samanupassantÅ ti. LXXXVIII. 1. Yo so bhikkhave bhikkhu akkosakaparibhÃsako ariyupavÃdÅ sabrahmacÃrÅnaæ, aÂÂhÃnam etaæ anavakÃso, yaæ so dasannaæ vyasanÃnaæ a¤¤ataraæ vyasanaæ na nigaccheyya. Katamesaæ dasannaæ? 2. Anadhigataæ nÃdhigacchati, adhigatà parihÃyati, saddhammassa na vodÃyati, saddhammesu và adhimÃniko hoti, anabhirato và brahmacariyaæ carati, a¤¤ataraæ và saækiliÂÂhaæ Ãpattiæ Ãpajjati, gÃÊhaæ và rogÃtaÇkaæ phusati, ummÃdaæ và pÃpuïÃti cittakkhepaæ, sammÆÊho kÃlaæ karoti, kÃyassa bhedà parammaraïà apÃyaæ duggatiæ vinipÃtaæ nirayaæ upapajjati. Yo so bhikkhave bhikkhu akkosakaparibhÃsako ariyupavÃdÅ sabrahmacÃrÅnaæ, aÂÂhÃnam etaæ anavakÃso, yaæ so imesaæ dasannaæ vyasanÃnaæ a¤¤ataraæ vyasanaæ na nigaccheyyà ti. #<[page 170]># %<170 AÇguttara-NikÃya. LXXXIX. 1-2>% LXXXIX. 1. Atha kho KokÃliko bhikkhu yena Bhagavà ten' upasaÇkami, upasaÇkamitvà Bhagavantaæ abhivÃdetvà ekamantaæ nisÅdi. Ekamantaæ nisinno kho KokÃliko bhikkhu Bhagavantaæ etad avoca `pÃpicchà bhante SÃriputta-MoggallÃnà pÃpikÃnaæ icchÃnaæ vasaæ gatÃ' ti. `Mà h' evaæ KokÃlika, mà h' evaæ KokÃlika, pasÃdehi KokÃlika SÃriputta-MoggallÃnesu cittaæ, pesalà SÃriputtaMoggallÃnÃ' ti. Dutiyam pi kho KokÃliko bhikkhu Bhagavantaæ etad avoca `ki¤cÃpi me bhante Bhagavà saddhÃyiko paccayiko, atha kho pÃpicchÃ' va SÃriputta-MoggallÃnà pÃpikÃnaæ icchÃnaæ vasaæ gatÃ' ti. `Mà h' evaæ KokÃlika, mà h' evaæ KokÃlika, pasÃdehi KokÃlika SÃriputta-MoggallÃnesu cittaæ, pesalà SÃriputta-MoggallÃnÃ' ti. Tatiyam pi kho KokÃliko bhikkhu Bhagavantaæ etad avoca ` . . . pe . . . pesalà SÃriputta-MoggallÃnÃ' ti. 2. Atha kho KokÃliko bhikkhu uÂÂhÃyÃsanà Bhagavantaæ abhivÃdetvà padakkhiïaæ katvà pakkÃmi. Acirapakkantassa ca KokÃlikassa bhikkhuno sÃsapamattÅhi piÊakÃhi sabbo kÃyo phuÂo ahosi. SÃsapamattiyo hutvà muggamattiyo ahesuæ, muggamattiyo hutvà kalÃyamattiyo ahesuæ. KalÃyamattiyo hutvà kolaÂÂhimattiyo ahesuæ. KolaÂÂhimattiyo hutvà kolamattiyo ahesuæ. Kolamattiyo hutvà Ãmalakamattiyo ahesuæ. ùmalakamattiyo hutvà beluvasalÃÂukamattiyo ahesuæ. BeluvasalÃÂukamattiyo hutvà billamattiyo ahesuæ. Billamattiyo hutvà pabhijjiæsu. #<[page 171]># %% Pubba¤ ca lohita¤ ca pagghariæsu. SvÃssudaæ kadalipattesu seti maccho va visagilito. 3. Atha kho Tuduppaccekabrahmà yena KokÃliko bhikkhu ten' upasaÇkami, upasaÇkamitvà vehÃse Âhatvà KokÃlikaæ bhikkhuæ etad avoca `pasÃdehi KokÃlika SÃriputta-MoggallÃnesu cittaæ, pesalà SÃriputta-MoggallÃnÃ' ti. `Ko 'si tvaæ Ãvuso' ti? `Ahaæ TuduppaccekabrahmÃ' ti. `Nanu tvaæ Ãvuso Bhagavatà anÃgÃmÅ vyÃkato, atha ki¤carahi idhÃgato, passa yÃva te idaæ aparaddhan' ti. Atha kho Tuduppaccekabrahmà KokÃlikaæ bhikkhuæ gÃthÃya ajjhabhÃsi: Purisassa hi jÃtassa kuthÃri jÃyate mukhe yÃya chindati attÃnaæ bÃlo dubbhÃsitaæ bhaïaæ. Yo nindiyaæ pasaæsati taæ và nindati yo pasaæsiyo vicinÃti mukhena so kaliæ kalinà tena sukhaæ na vindati. Appamatto ayaæ kali yo akkhesu dhanaparÃjayo sabbassÃpi sahÃpi attanà ayam eva mahattaro kali yo sugatesu manaæ padosaye. Sataæ sahassÃnaæ nirabbudÃnaæ chattiæsati pa¤ca ca abbudÃni yam ariyagarahÅ nirayaæ upeti vÃcaæ mana¤ ca païidhÃya pÃpakan ti. #<[page 172]># %<172 AÇguttara-NikÃya. LXXXIX. 4-6>% 4. Atha kho KokÃliko bhikkhu ten' evÃbÃdhena kÃlam akÃsi. KÃlakato ca KokÃliko bhikkhu padumanirayaæ upapajjati SÃriputta-MoggallÃnesu cittaæ ÃghÃtetvÃ. Atha kho Brahmà Sahampati abhikkantÃya rattiyà abhikkantavaïïo kevalakappaæ Jetavanaæ obhÃsetvà yena Bhagavà ten' upasaÇkami, upasaÇkamitvà Bhagavantaæ abhivÃdetvà ekamantaæ aÂÂhÃsi. Ekamantaæ Âhito kho Brahmà Sahampati Bhagavantaæ etad avoca `KokÃliko bhante bhikkhu kÃlakato, kÃlakato ca bhante KokÃliko bhikkhu padumanirayaæ upapanno SÃriputta-MoggallÃnesu cittaæ ÃghÃtetvÃ' ti. Idam avoca Brahmà Sahampati, idaæ vatvà Bhagavantaæ abhivÃdetvà padakkhiïaæ katvà tatth' ev' antaradhÃyi. 5. Atha kho Bhagavà tassà rattiyà accayena bhikkhÆ Ãmantesi: Imaæ bhikkhave rattiæ Brahmà Sahampati abhikkantÃya rattiyà abhikkantavaïïo kevalakappaæ Jetavanaæ obhÃsetvà yenÃhaæ ten' upasaÇkami, upasaÇkamitvà maæ abhivÃdetvà ekamantaæ aÂÂhÃsi. Ekamantaæ Âhito kho bhikkhave Brahmà Sahampati maæ etad avoca `KokÃliko bhante bhikkhu kÃlakato, kÃlakato ca bhante KokÃliko bhikkhu padumanirayaæ upapanno SÃriputtaMoggallÃnesu cittaæ ÃghÃtetvÃ' ti. Idam avoca bhikkhave Brahmà Sahampati, idaæ vatvà maæ abhivÃdetvà padakkhiïaæ katvà tatth' ev' antaradhÃyÅ ti. 6. Evam vutte a¤¤ataro bhikkhu Bhagavantaæ etad avoca `kÅva dÅghaæ nu kho bhante padumaniraye ÃyuppamÃïan' ti? `DÅghaæ kho bhikkhu padumaniraye ÃyuppamÃïaæ, taæ na sukaraæ saækhÃtuæ "ettakÃni vassÃnÅ" ti iti và "ettakÃni vassasatÃnÅ" ti iti và "ettakÃni vassasahassÃnÅ" ti iti và "ettakÃni vassasatasahassÃnÅ" ti iti vÃ' ti. #<[page 173]># %% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ `Sakkà pana bhante upamà kÃtun' ti? `Sakkà bhikkhÆ' ti. Bhagavà avoca:-- Seyyathà pi bhikkhu vÅsatikhÃriko Kosalako tilavÃho, tato puriso vassasatassa vassasatassa accayena ekam ekaæ tilaæ uddhareyya. Khippataraæ kho so bhikkhu vÅsatikhÃriko Kosalako tilavÃho iminà upakkamena parikkhayaæ pariyÃdÃnaæ gaccheyya, na tveva eko abbudo nirayo. Seyyathà pi bhikkhu vÅsati abbudà nirayÃ, evam eko nirabbudo nirayo. Seyyathà pi bhikkhu vÅsati nirabbudà nirayÃ, evam eko ababo nirayo. Seyyathà pi bhikkhu vÅsati ababà nirayÃ, evam eko ahaho nirayo. Seyyathà pi bhikkhu vÅsati ahahà nirayÃ, evam eko aÂaÂo nirayo. Seyyathà pi bhikkhu vÅsati aÂaÂà nirayÃ, evam eko kumudo nirayo. Seyyathà pi bhikkhu vÅsati kumudà nirayÃ, evam eko sogandhiko nirayo. Seyyathà pi bhikkhu vÅsati sogandhikà nirayÃ, evam eko uppalako nirayo. Seyyathà pi bhikkhu uppalakà nirayÃ, evam eko puï¬arÅko nirayo. Seyyathà pi bhikkhu vÅsati puï¬arÅkà nirayÃ, evam eko padumo nirayo. Padumaæ kho pana bhikkhu nirayaæ KokÃliko bhikkhu upapanno SÃriputta-MoggallÃnesu cittaæ ÃghÃtetvà ti. Idam avoca BhagavÃ, idaæ vatvÃna Sugato athÃparaæ etad avoca SatthÃ: #<[page 174]># %<174 AÇguttara-NikÃya. LXXXIX. 6-XC. 2>% Purisassa hi jÃtassa kuthÃri jÃyate mukhe yÃya chindati attÃnaæ bÃlo dubbhÃsitaæ bhaïaæ. Yo nindiyaæ pasaæsati taæ và nindati yo pasaæsiyo vicinÃti mukhena so kaliæ kalinà tena sukhaæ na vindati. Appamatto ayaæ kali yo akkhesu dhanaparÃjayo sabbassÃpi sahÃpi attanà ayam eva mahattaro kali yo sugatesu manaæ padosaye. Sataæ sahassÃnaæ nirabbudÃnaæ chattiæsati pa¤ca ca abbudÃni yam ariyagarahÅ nirayaæ upeti vÃcaæ mana¤ ca païidhÃya pÃpakan ti. XC. 1. Atha kho Ãyasmà SÃriputto yena Bhagavà ten' upasaÇkami, upasaÇkamitvà Bhagavantaæ abhivÃdetvà ekamantaæ nisÅdi. Ekamantaæ nisinnaæ kho Ãyasmantaæ SÃriputtaæ Bhagavà etad avoca: Kati nu kho SÃriputta khÅïÃsavassa bhikkhuno balÃni, yehi balehi samannÃgato khÅïÃsavo bhikkhu ÃsavÃnaæ khayaæ paÂijÃnÃti `khÅïà me ÃsavÃ' ti? Dasa bhante khÅïÃsavassa bhikkhuno balÃni, yehi balehi samannÃgato khÅïÃsavo bhikkhu ÃsavÃnaæ khayaæ paÂijÃnÃti `khÅïà me ÃsavÃ' ti. KatamÃni dasa? 2. Idha bhante khÅïÃsavassa bhikkhuno aniccato sabbe saÇkhÃrà yathÃbhÆtaæ sammappa¤¤Ãya sudiÂÂhà honti. #<[page 175]># %% Yam pi bhante khÅïÃsavassa bhikkhuno aniccato sabbe saÇkhÃrà yathÃbhÆtaæ sammappa¤¤Ãya sudiÂÂhà honti, idam pi bhante khÅïÃsavassa bhikkhuno balaæ hoti, yaæ balaæ Ãgamma khÅïÃsavo bhikkhu ÃsavÃnaæ khayaæ paÂijÃnÃti `khÅïà me ÃsavÃ' ti. 3. Puna ca paraæ bhante khÅïÃsavassa bhikkhuno aÇgÃrakÃsupamà kÃmà yathÃbhÆtaæ sammappa¤¤Ãya sudiÂÂhà honti. Yam pi bhante khÅïÃsavassa bhikkhuno aÇgÃrakÃsupamà kÃmà yathÃbhÆtaæ sammappa¤¤Ãya sudiÂÂhà honti, idam pi bhante khÅïÃsavassa bhikkhuno balaæ hoti, yaæ balaæ Ãgamma khÅïÃsavo bhikkhu ÃsavÃnaæ khayaæ paÂijÃnÃti `khÅïà me ÃsavÃ' ti. 4. Puna ca paraæ bhante khÅïÃsavassa bhikkhuno vivekaninnaæ cittaæ hoti vivekapoïaæ vivekapabbhÃraæ vivekaÂÂhaæ nekkhammÃbhirataæ vyantibhÆtaæ sabbaso ÃsavaÂÂhÃniyehi dhammehi. Yam pi bhante khÅïÃsavassa bhikkhuno vivekaninnaæ cittaæ hoti vivekapoïaæ vivekapabbhÃraæ vivekaÂÂhaæ nekkhammÃbhirataæ vyantibhÆtaæ sabbaso ÃsavaÂÂhÃniyehi dhammehi, idam pi bhante khÅïÃsavassa bhikkhuno balaæ hoti, yaæ balaæ Ãgamma khÅïÃsavo bhikkhu ÃsavÃnaæ khayaæ paÂijÃnÃti `khÅïà me ÃsavÃ' ti. 5. Puna ca paraæ bhante khÅïÃsavassa bhikkhuno cattÃro satipaÂÂhÃnà bhÃvità honti subhÃvitÃ. Yam pi bhante khÅïÃsavassa bhikkhuno cattÃro satipaÂÂhÃnà bhÃvità honti subhÃvitÃ, idam pi bhante khÅïÃsavassa bhikkhuno balaæ hoti, yaæ balaæ Ãgamma khÅïÃsavo bhikkhu ÃsavÃnaæ khayaæ paÂijÃnÃti `khÅïà me ÃsavÃ' ti. 6. Puna ca paraæ bhante khÅïÃsavassa bhikkhuno cattÃro sammappadhÃnà bhÃvità honti subhÃvità . . . pe . . . cattÃro iddhippÃdà bhÃvità honti subhÃvità . . . pa¤c' indriyÃni bhÃvitÃni honti subhÃvitÃni . . . pa¤ca balÃni bhÃvitÃni honti subhÃvitÃni #<[page 176]># %<176 AÇguttara-NikÃya. XC. 6-XCI. 1>% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ . . . satta bojjhaÇgà bhÃvità honti subhÃvità . . . ariyo aÂÂhaÇgiko maggo bhÃvito hoti subhÃvito. Yam pi bhante khÅïÃsavassa bhikkhuno ariyo aÂÂhaÇgiko maggo bhÃvito hoti subhÃvito, idam pi bhante khÅïÃsavassa bhikkhuno balaæ hoti, yaæ balaæ Ãgamma khÅïÃsavo bhikkhu ÃsavÃnaæ khayaæ paÂijÃnÃti `khÅïà me ÃsavÃ' ti. ImÃni kho bhante dasa khÅïÃsavassa bhikkhuno balÃni, yehi balehi samannÃgato khÅïÃsavo bhikkhu ÃsavÃnaæ khayaæ paÂijÃnÃti `khÅïà me ÃsavÃ' ti. Theravaggo navamo. Tatr' uddÃnaæ: BÃhuno c' ùnando ca Puïïiyo ca vyÃkaraïaæ KatthÅ a¤¤Ãdhikaraïaæ KokÃliko ca balÃni cà ti. XCI. 1. Ekaæ samayaæ Bhagavà SÃvatthiyaæ viharati Jetavane AnÃthapiï¬ikassa ÃrÃme. Atha kho AnÃthapiï¬iko gahapati yena Bhagavà ten' upasaÇkami, upasaÇkamitvà Bhagavantaæ abhivÃdetvà ekamantaæ nisÅdi. Ekamantaæ nisinnaæ kho AnÃthapiï¬ikaæ gahapatiæ Bhagavà etad avoca:-- #<[page 177]># %% 2. Dasa yime gahapati kÃmabhogÅ santo saævijjamÃnà lokasmiæ. Katame dasa? 3. Idha gahapati ekacco kÃmabhogÅ adhammena bhoge pariyesati sÃhasena, adhammena bhoge pariyesitvà sÃhasena na attÃnaæ sukheti pÅneti, na saævibhajati na pu¤¤Ãni karoti. 4. Idha pana gahapati ekacco kÃmabhogÅ adhammena bhoge pariyesati sÃhasena, adhammena bhoge pariyesitvà sÃhasena attÃnaæ sukheti pÅneti, na saævibhajati na pu¤¤Ãni karoti. 5. Idha pana gahapati ekacco kÃmabhogÅ adhammena bhoge pariyesati sÃhasena, adhammena bhoge pariyesitvà sÃhasena attÃnaæ sukheti pÅneti, saævibhajati pu¤¤Ãni karoti. 6. Idha pana gahapati ekacco kÃmabhogÅ dhammÃdhammena bhoge pariyesati sÃhasena pi asÃhasena pi, dhammÃdhammena bhoge pariyesitvà sÃhasena pi asÃhasena pi na attÃnaæ sukheti pÅneti, na saævibhajati na pu¤¤Ãni karoti. 7. Idha pana gahapati ekacco kÃmabhogÅ dhammÃdhammena bhoge pariyesati sÃhasena pi asÃhasena pi, dhammÃdhammena bhoge pariyesitvà sÃhasena pi asÃhasena pi attÃnaæ sukheti pÅneti, na saævibhajati na pu¤¤Ãni karoti. 8. Idha pana gahapati ekacco kÃmabhogÅ dhammÃdhammena bhoge pariyesati sÃhasena pi asÃhasena pi, dhammÃdhammena bhoge pariyesitvà sÃhasena pi asÃhasena pi attÃnaæ sukheti pÅneti, saævibhajati pu¤¤Ãni karoti. 9. Idha pana gahapati ekacco kÃmabhogÅ dhammena bhoge pariyesati asÃhasena, dhammena bhoge pariyesitvà asÃhasena na attÃnaæ sukheti pÅneti, na saævibhajati na pu¤¤Ãni karoti. 10. Idha pana gahapati ekacco kÃmabhogÅ dhammena bhoge pariyesati asÃhasena, dhammena bhoge pariyesitvà asÃhasena attÃnaæ sukheti pÅneti, #<[page 178]># %<178 AÇguttara-NikÃya. XCI. 10-14>% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ na saævibhajati na pu¤¤Ãni karoti. 11. Idha pana gahapati ekacco kÃmabhogÅ dhammena bhoge pariyesati asÃhasena, dhammena bhoge pariyesitvà asÃhasena attÃnaæ sukheti pÅneti, saævibhajati pu¤¤Ãni karoti, te ca bhoge gadhito mucchito ajjhÃpanno anÃdÅnavadassÃvÅ anissaraïapa¤¤o paribhu¤jati. 12. Idha pana gahapati ekacco kÃmabhogÅ dhammena bhoge pariyesati asÃhasena, dhammena bhoge pariyesitvà asÃhasena attÃnaæ sukheti pÅneti, saævibhajati pu¤¤Ãni karoti, te ca bhoge agadhito amucchito anajjhÃpanno ÃdÅnavadassÃvÅ nissaraïapa¤¤o paribhu¤jati. 13. Tatra gahapati yvÃyaæ kÃmabhogÅ adhammena bhoge pariyesati sÃhasena, adhammena bhoge pariyesitvà sÃhasena na attÃnaæ sukheti pÅneti. na saævibhajati na pu¤¤Ãni karoti: ayaæ gahapati kÃmabhogÅ tÅhi ÂhÃnehi gÃrayho. Adhammena bhoge pariyesati sÃhasenà ti iminà paÂhamena ÂhÃnena gÃrayho, na attÃnam sukheti pÅnetÅ ti iminà dutiyena ÂhÃnena gÃrayho, na saævibhajati na pu¤¤Ãni karotÅ ti iminà tatiyena ÂhÃnena gÃrayho. Ayaæ gahapati kÃmabhogÅ imehi tÅhi ÂhÃnehi gÃrayho. 14. Tatra gahapati yvÃyaæ kÃmabhogÅ adhammena bhoge pariyesati sÃhasena, adhammena bhoge pariyesitvà sÃhasena attÃnaæ sukheti pÅneti, na saævibhajati na pu¤¤Ãni karoti: ayaæ gahapati kÃmabhogÅ dvÅhi ÂhÃnehi gÃrayho, ekena ÂhÃnena pÃsaæso. Adhammena bhoge pariyesati sÃhasenà ti iminà paÂhamena ÂhÃnena gÃrayho, attÃnaæ sukheti pÅnetÅ ti iminà ekena ÂhÃnena pÃsaæso, na saævibhajati na pu¤¤Ãni karotÅ ti iminà dutiyena ÂhÃnena gÃrayho. Ayaæ gahapati kÃmabhogÅ imehi dvÅhi ÂhÃnehi gÃrayho, iminà ekena ÂhÃnena pÃsaæso. #<[page 179]># %% 15. Tatra gahapati yvÃyaæ kÃmabhogÅ adhammena bhoge pariyesati sÃhasena, adhammena bhoge pariyesitvà sÃhasena attÃnaæ sukheti pÅneti, saævibhajati pu¤¤Ãni karoti: ayaæ gahapati kÃmabhogÅ ekena ÂhÃnena gÃrayho, dvÅhi ÂhÃnehi pÃsaæso. Adhammena bhoge pariyesati sÃhasenà ti iminà ekena ÂhÃnena gÃrayho, attÃnaæ sukheti pÅnetÅ ti iminà paÂhamena ÂhÃnena pÃsaæso, saævibhajati pu¤¤Ãni karotÅ ti iminà dutiyena ÂhÃnena pÃsaæso. Ayaæ gahapati kÃmabhogÅ iminà ekena ÂhÃnena gÃrayho, imehi dvÅhi ÂhÃnehi pÃsaæso. 16. Tatra gahapati yvÃyaæ kÃmabhogÅ dhammÃdhammena bhoge pariyesati sÃhasena pi asÃhasena pi, dhammÃdhammena bhoge pariyesitvà sÃhasena pi asÃhasena pi na attÃnaæ sukheti pÅneti, na saævibhajati na pu¤¤Ãni karoti: ayaæ gahapati kÃmabhogÅ ekena ÂhÃnena pÃsaæso, tÅhi ÂhÃnehi gÃrayho. Dhammena bhoge pariyesati asÃhasenà ti iminà ekena ÂhÃnena pÃsaæso, adhammena bhoge pariyesati sÃhasenà ti iminà paÂhamena ÂhÃnena gÃrayho, na attÃnaæ sukheti pÅnetÅ ti iminà dutiyena ÂhÃnena gÃrayho, na saævibhajati na pu¤¤Ãni karotÅ ti iminà tatiyena ÂhÃnena gÃrayho. Ayaæ gahapati kÃmabhogÅ iminà ekena ÂhÃnena pÃsaæso, imehi tÅhi ÂhÃnehi gÃrayho. 17. Tatra gahapati yvÃyaæ kÃmabhogÅ dhammÃdhammena bhoge pariyesati sÃhasena pi asÃhasena pi, dhammÃdhammena bhoge pariyesitvà sÃhasena pi asÃhasena pi attÃnaæ sukheti pÅneti, na saævibhajati na pu¤¤Ãni karoti: ayaæ gahapati kÃmabhogÅ dvÅhi ÂhÃnehi pÃsaæso, dvÅhi ÂhÃnehi gÃrayho. Dhammena bhoge pariyesati asÃhasenà ti iminà paÂhamena ÂhÃnena pÃsaæso, adhammena bhoge pariyesati sÃhasenà ti iminà paÂhamena ÂhÃnena gÃrayho, attÃnaæ sukheti pÅnetÅ ti iminà dutiyena ÂhÃnena pÃsaæso, na saævibhajati na pu¤¤Ãni karotÅ ti iminà dutiyena ÂhÃnena gÃrayho. #<[page 180]># %<180 AÇguttara-NikÃya. XCI. 17-20>% Ayaæ gahapati kÃmabhogÅ imehi dvÅhi ÂhÃnehi pÃsaæso, imehi dvÅhi ÂhÃnehi gÃrayho. 18. Tatra gahapati yvÃyaæ kÃmabhogÅ dhammÃdhammena bhoge pariyesati sÃhasena pi asÃhasena pi, dhammÃdhammena bhoge pariyesitvà sÃhasena pi asÃhasena pi attÃnaæ sukheti pÅneti, saævibhajati pu¤¤Ãni karoti: ayaæ gahapati kÃmabhogÅ tÅhi ÂhÃnehi pÃsaæso, ekena ÂhÃnena gÃrayho. Dhammena bhoge pariyesati asÃhasenà ti iminà paÂhamena ÂhÃnena pÃsaæso, adhammena bhoge pariyesati sÃhasenà ti iminà ekena ÂhÃnena gÃrayho, attÃnaæ sukheti pÅnetÅ ti iminà dutiyena ÂhÃnena pÃsaæso, saævibhajati pu¤¤Ãni karotÅ ti iminà tatiyena ÂhÃnena pÃsaæso. Ayaæ gahapati kÃmabhogÅ imehi tÅhi ÂhÃnehi pÃsaæso, iminà ekena ÂhÃnena gÃrayho. 19. Tatra gahapati yvÃyaæ kÃmabhogÅ dhammena bhoge pariyesati asÃhasena, dhammena bhoge pariyesitvà asÃhasena na attÃnaæ sukheti pÅneti, na saævibhajati na pu¤¤Ãni karoti: ayaæ gahapati kÃmabhogÅ ekena ÂhÃnena pÃsaæso, dvÅhi ÂhÃnehi gÃrayho. Dhammena bhoge pariyesati asÃhasenà ti iminà ekena ÂhÃnena pÃsaæso, na attÃnaæ sukheti pÅnetÅ ti iminà paÂhamena ÂhÃnena gÃrayho, na saævibhajati na pu¤¤Ãni karotÅ ti iminà dutiyena thÃnena gÃrayho Ayaæ gahapati kÃmabhogÅ iminà ekena ÂhÃnena pÃsaæso, imehi dvÅhi ÂhÃnehi gÃrayho. 20. Tatra gahapati yvÃyaæ kÃmabhogÅ dhammena bhoge pariyesati asÃhasena, dhammena bhoge pariyesitvà asÃhasena attÃnaæ sukheti pÅneti, na saævibhajati na pu¤¤Ãni karoti: ayaæ gahapati kÃmabhogÅ dvÅhi ÂhÃnehi pÃsaæso, ekena ÂhÃnena gÃrayho. Dhammena bhoge pariyesati asÃhasenà ti iminà paÂhamena ÂhÃnena pÃsaæso, attÃnaæ sukheti pÅnetÅ ti iminà dutiyena ÂhÃnena pÃsaæso, na saævibhajati na pu¤¤Ãni karotÅ ti iminà ekena ÂhÃnena gÃrayho. #<[page 181]># %% Ayaæ gahapati kÃmabhogÅ imehi dvÅhi ÂhÃnehi pÃsaæso, iminà ekena ÂhÃnena gÃrayho. 21. Tatra gahapati yvÃyaæ kÃmabhogÅ dhammena bhoge pariyesati asÃhasena, dhammena bhoge pariyesitvà asÃhasena attÃnaæ sukheti pÅneti, saævibhajati pu¤¤Ãni karoti, te ca bhoge gadhito mucchito ajjhÃpanno anÃdÅnavadassÃvÅ anissaraïapa¤¤o paribhu¤jati: ayaæ gahapati kÃmabhogÅ tÅhi ÂhÃnehi pÃsaæso, ekena ÂhÃnena gÃrayho. Dhammena bhoge pariyesati asÃhasenà ti iminà paÂhamena ÂhÃnena pÃsaæso, attÃnaæ sukheti pÅnetÅ ti iminà dutiyena ÂhÃnena pÃsaæso, saævibhajati pu¤¤Ãni karotÅ ti iminà tatiyena ÂhÃnena pÃsaæso, te ca bhoge gadhito mucchito ajjhÃpanno anÃdÅnavadassÃvÅ anissaraïapa¤¤o paribhu¤jatÅ ti iminà ekena ÂhÃnena gÃrayho. Ayaæ gahapati kÃmabhogÅ imehi tÅhi ÂhÃnehi pÃsaæso, iminà ekena ÂhÃnena gÃrayho. 22. Tatra gahapati yvÃyaæ kÃmabhogÅ dhammena bhoge pariyesati asÃhasena, dhammena bhoge pariyesitvà asÃhasena attÃnaæ sukheti pÅneti, saævibhajati pu¤¤Ãni karoti, te ca bhoge agadhito amucchito ajjhÃpanno ÃdÅnavadassÃvÅ nissaraïapa¤¤o paribhu¤jati: ayaæ gahapati kÃmabhogÅ catÆhi ÂhÃnehi pÃsaæso. Dhammena bhoge pariyesati asÃhasenà ti iminà paÂhamena ÂhÃnena pÃsaæso, attÃnaæ sukheti pÅnetÅ ti iminà dutiyena ÂhÃnena pÃsaæso, saævibhajati pu¤¤Ãni karotÅ ti iminà tatiyena ÂhÃnena pÃsaæso, te ca bhoge agadhito amucchito anajjhÃpanno ÃdÅnavadassÃvÅ nissaraïapa¤¤o paribhu¤jatÅ ti iminà catutthena ÂhÃnena pÃsaæso. Ayaæ gahapati kÃmabhogÅ imehi catÆhi ÂhÃnehi pÃsaæso. Ime kho gahapati dasa kÃmabhogÅ santo saævijjamÃnà lokasmiæ. 23. Imesaæ kho gahapati dasannaæ kÃmabhogÅnaæ yvÃyaæ kÃmabhogÅ dhammena bhoge pariyesati asÃhasena, dhammena bhoge pariyesitvà asÃhasena attÃnaæ sukheti pÅneti, #<[page 182]># %<182 AÇguttara-NikÃya. XCI. 23-XCII.2>% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ saævibhajati pu¤¤Ãni karoti, te ca bhoge agadhito amucchito anajjhÃpanno ÃdÅnavadassÃvÅ nissaraïapa¤¤o paribhu¤jati: ayaæ imesaæ dasannaæ kÃmabhogÅnaæ aggo ca seÂÂho ca pÃmokkho ca uttamo ca pavaro ca. Seyyathà pi gahapati gavà khÅraæ khÅramhà dadhi dadhimhà navanÅtaæ navanÅtamhà sappi sappimhà sappimaï¬o tattha aggam akkhÃyati, evam eva kho gahapati imesaæ dasannaæ kÃmabhogÅnaæ yvÃyaæ kÃmabhogÅ dhammena bhoge pariyesati asÃhasena, dhammena bhoge pariyesitvà asÃhasena attÃnaæ sukheti pÅneti, saævibhajati pu¤¤Ãni karoti, te ca bhoge agadhito amucchito anajjhÃpanno ÃdÅnavadassÃvÅ nissaraïapa¤¤o paribhu¤jati: ayaæ imesaæ dasannaæ kÃmabhogÅnaæ aggo ca seÂÂho ca pÃmokkho ca uttamo ca pavaro cà ti. XCII. 1. Atha kho AnÃthapiï¬iko gahapati yena Bhagavà . . .pe . . . Ekamantaæ nisinnaæ kho AnÃthapiï¬ikaæ gahapatiæ Bhagavà etad avoca:-- 2. Yato kho gahapati ariyasÃvakassa pa¤ca bhayÃni verÃni vÆpasantÃni honti, catÆhi sotÃpattiyaÇgehi samannÃgato hoti, ariyo c' assa ¤Ãyo pa¤¤Ãya sudiÂÂho hoti suppaÂividdho, so ÃkaÇkhamÃno attanà 'va attÃnaæ vyÃkareyya `khÅïanirayo 'mhi khÅïatiracchÃnayoni khÅïapettivisayo khÅïÃpÃyaduggativinipÃto, sotÃpanno 'ham asmi avinipÃtadhammo niyato sambodhiparÃyano' ti. KatamÃni pa¤ca bhayÃni verÃni vÆpasantÃni honti? #<[page 183]># %% 3. Yaæ gahapati pÃïÃtipÃtÅ pÃïÃtipÃtapaccayà diÂÂhadhammikam pi bhayaæ veraæ pasavati, samparÃyikam pi bhayaæ veraæ pasavati, cetasikam pi dukkhaæ domanassaæ paÂisaævedeti; pÃïÃtipÃtà paÂivirato neva diÂÂhadhammikaæ bhayaæ veraæ pasavati, na samparÃyikaæ bhayaæ veraæ pasavati, na cetasikaæ dukkhaæ domanassaæ paÂisaævedeti. PÃïÃtipÃtà paÂiviratassa evan taæ bhayaæ veraæ vÆpasantaæ hoti. 4. Yaæ gahapati adinnÃdÃyÅ . . . pe . . . kÃmesu micchÃcÃrÅ . . . musÃvÃdÅ . . . surÃmerayamajjapamÃdaÂÂhÃyÅ surÃmerayamajjapamÃdaÂÂhÃnapaccayà diÂÂhadhammikam pi bhayaæ veraæ pasavati, samparÃyikam pi bhayaæ veraæ pasavati, cetasikam pi dukkhaæ domanassaæ paÂisaævedeti; surÃmerayamajjapamÃdaÂÂhÃnà paÂivirato neva diÂÂhadhammikaæ bhayaæ veraæ pasavati, na samparÃyikaæ bhayaæ veraæ pasavati, na cetasikaæ dukkhaæ domanassaæ paÂisaævedeti. SurÃmerayamajjapamÃdaÂÂhÃnà paÂiviratassa evan taæ bhayaæ veraæ vÆpasantaæ hoti. ImÃni pa¤ca bhayÃni verÃni vÆpasantani honti. Katamehi catÆhi sotÃpattiyaÇgehi samannÃgato hoti? 5. Idha gahapati ariyasÃvako buddhe aveccappasÃdena samannÃgato hoti `iti pi so Bhagavà arahaæ sammÃsambuddho vijjÃcaraïasampanno sugato lokavidÆ anuttaro purisadammasÃrathi Satthà devamanussÃnaæ buddho BhagavÃ' ti. Dhamme aveccappasÃdena samannÃgato hoti `svÃkkhÃto Bhagavatà dhammo sandiÂÂhiko akÃliko ehipassiko opanayiko paccattaæ veditabbo vi¤¤ÆhÅ' ti. SaÇghe aveccappasÃdena samannÃgato hoti `supaÂipanno Bhagavato sÃvakasaÇgho, ujupaÂipanno Bhagavato sÃvakasaÇgho, ¤ÃyapaÂipanno Bhagavato sÃvakasaÇgho, sÃmÅcipaÂipanno Bhagavato sÃvakasaÇgho, yad idaæ cattÃri purisayugÃni, aÂÂha purisapuggalÃ, esa Bhagavato sÃvakasaÇgho Ãhuneyyo pÃhuneyyo dakkhiïeyyo a¤jalikaraïÅyo anuttaraæ pu¤¤akkhettaæ lokassÃ' ti. Ariyakantehi sÅlehi samannÃgato hoti akhaï¬ehi acchiddehi asabalehi akammÃsehi bhujissehi vi¤¤Æppasatthehi aparÃmaÂÂhehi samÃdhisaævattanikehi. #<[page 184]># %<184 AÇguttara-NikÃya. CXII. 5-6>% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ Imehi catÆhi sotÃpattiyaÇgehi samannÃgato hoti. Katamo c' assa ariyo ¤Ãyo pa¤¤Ãya sudiÂÂho hoti supaÂividdho? 6. Idha gahapati ariyasÃvako iti paÂisa¤cikkhati: Iti imasmiæ sati idaæ hoti, imass' uppÃdà idaæ uppajjati, imasmiæ asati idaæ na hoti, imassa nirodhà idaæ nirujjhati. Yad idaæ avijjÃpaccayà saÇkhÃrÃ, saÇkhÃrapaccayà vi¤¤Ãïaæ, vi¤¤Ãïapaccayà nÃmarÆpaæ, nÃmarÆpapaccayà saÊÃyatanaæ, saÊÃyatanapaccayà phasso, phassapaccayà vedanÃ, vedanÃpaccayà taïhÃ, taïhÃpaccayà upÃdÃnaæ, upÃdÃnapaccayà bhavo, bhavapaccayà jÃti, jÃtipaccayà jarÃmaraïaæ sokaparidevadukkhadomanassupÃyÃsà sambhavanti. Evam etassa kevalassa dukkhakkhandhassa samudayo hoti. AvijjÃya tveva asesavirÃganirodhà saÇkhÃranirodho, saÇkhÃranirodhà vi¤¤Ãïanirodho, vi¤¤Ãïanirodhà nÃmarÆpanirodho, nÃmarÆpanirodhà saÊÃyatananirodho, saÊÃyatananirodhà phassanirodho, phassanirodhà vedanÃnirodho, vedanÃnirodhà taïhÃnirodho, taïhÃnirodhà upÃdÃnanirodho, upÃdÃnanirodhà bhavanirodho, bhavanirodhà jÃtinirodho, jÃtinirodhà jarÃmaraïaæ sokaparidevadukkhadomanassupÃyÃsà nirujjhanti. Evam etassa kevalassa dukkhakkhandhassa nirodho hoti, aya¤ c' assa ariyo ¤Ãyo pa¤¤Ãya sudiÂÂho hoti suppaÂividdho. Yato kho gahapati ariyasÃvakassa imÃni pa¤ca bhayÃni verÃni vÆpasantÃni honti, imehi catÆhi sotÃpattiyaÇgehi samannÃgato hoti, aya¤ c' assa ariyo ¤Ãyo pa¤¤Ãya sudiÂÂho hoti suppaÂividdho, so ÃkaÇkhamÃno attanà 'va attÃnaæ vyÃkareyya `khÅïanirayo 'mhi khÅïatiracchÃnayoni khÅïapettivisayo khÅïÃpÃyaduggativinipÃto, sotÃpanno 'ham asmi avinipÃtadhammo niyato sambodhiparÃyano' ti. #<[page 185]># %% XCIII. 1. Ekaæ samayaæ Bhagavà SÃvatthiyaæ viharati Jetavane AnÃthapiï¬ikassa ÃrÃme. Atha kho AnÃthapiï¬iko gahapati divÃdivassa SÃvatthiyà nikkhami Bhagavantaæ dassanÃya. Atha kho AnÃthapiï¬ikassa gahapatissa etad ahosi `akÃlo kho tÃva Bhagavantaæ dassanÃya, paÂisallÅno BhagavÃ, manobhÃvanÅyÃnam pi bhikkhÆnaæ akÃlo dassanÃya, paÂisallÅnà manobhÃvanÅyà bhikkhÆ, yan nÆnÃhaæ yena a¤¤atitthiyÃnaæ paribbÃjakÃnaæ ÃrÃmo ten' upasaÇkameyyan' ti. Atha kho AnÃthapiï¬iko gahapati yena a¤¤atitthiyÃnaæ paribbÃjakÃnaæ ÃrÃmo ten' upasaÇkami. 2. Tena kho pana samayena a¤¤atitthiyà paribbÃjakà saÇgamma samÃgamma unnÃdino uccÃsaddà mahÃsaddà anekavihitaæ tiracchÃnakathaæ kathentà nisinnà honti. Addasaæsu kho te a¤¤atitthiyà paribbÃjakà AnÃthapiï¬ikaæ gahapatiæ dÆrato 'va Ãgacchantaæ, disvÃna a¤¤ama¤¤aæ saïÂhÃpesuæ: `Appasaddà bhonto hontu, mà bhonto saddam akattha. Ayaæ AnÃthapiï¬iko gahapati Ãgacchati samaïassa Gotamassa sÃvako. YÃvatà kho pana samaïassa Gotamassa sÃvakà gihÅ odÃtavasanà SÃvatthiyaæ paÂivasanti, ayaæ tesaæ a¤¤ataro AnÃthapiï¬iko gahapati. AppasaddakÃmà kho pana te Ãyasmanto appasaddavinÅtà appasaddassa vaïïavÃdino, app eva nÃma appasaddaæ parisaæ viditvà upasaÇkamitabbaæ ma¤¤eyyÃ' ti. Atha kho te paribbÃjakà tuïhÅ ahesuæ. 3. Atha kho AnÃthapiï¬iko gahapati yena te paribbÃjakà ten' upasaÇkami, upasaÇkamitvà tehi a¤¤atitthiyehi paribbÃjakehi saddhiæ sammodi, sammodanÅyaæ kathaæ sÃrÃïÅyaæ vÅtisÃretvà ekamantaæ nisÅdi. #<[page 186]># %<186 AÇguttara-NikÃya. XCIII. 3-5>% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ Ekamantaæ nisinnaæ kho AnÃthapiï¬ikaæ gahapatiæ te paribbÃjakà etad avocuæ `vadehi gahapati kiædiÂÂhiko samaïo Gotamo' ti. `Na kho ahaæ bhante Bhagavato sabbaæ diÂÂhiæ jÃnÃmÅ' ti. `Iti kira tvaæ gahapati na samaïassa Gotamassa sabbaæ diÂÂhiæ jÃnÃsi, vadehi gahapati kiædiÂÂhikà bhikkhÆ' ti. `BhikkhÆnaæ pi kho ahaæ bhante na sabbaæ diÂÂhiæ jÃnÃmÅ' ti. `Iti kira tvaæ gahapati na samaïassa Gotamassa sabbaæ diÂÂhiæ jÃnÃsi, na pi bhikkhÆnaæ sabbaæ diÂÂhiæ jÃnÃsi, vadehi gahapati kiædiÂÂhiko 'si tuvan' ti. `Etaæ kho bhante amhehi na dukkaraæ vyÃkÃtuæ yaædiÂÂhikà mayan ti, iÇgha tÃva Ãyasmanto yathà sakÃni diÂÂhigatÃni vyÃkarontu, pacchà p' etaæ amhehi no dukkaraæ bhavissati vyÃkÃtuæ yaædiÂÂhikà mayan' ti. 4. Evaæ vutte a¤¤ataro paribbÃjako AnÃthapiï¬ikaæ gahapatiæ etad avoca `sassato loko, idam eva saccaæ, mogham a¤¤an ti evaædiÂÂiko ahaæ gahapatÅ' ti. A¤¤ataro pi kho paribbÃjako AnÃthapiï¬ikaæ gahapatiæ etad avoca `asassato loko, idam eva saccaæ, mogham a¤¤an ti evaædiÂÂhiko ahaæ gahapatÅ' ti. A¤¤ataro pi kho paribbÃjako AnÃthapiï¬ikaæ gahapatiæ etad avoca `antavà loko . . . anantavà loko . . . taæ jÅvaæ taæ sarÅraæ . . . a¤¤aæ jÅvaæ a¤¤aæ sarÅraæ . . . hoti TathÃgato parammaraïà . . . na hoti TathÃgato parammaraïà . . . hoti cana ca hoti TathÃgato parammaraïà . . . neva hoti na na hoti TathÃgato parammaraïÃ, idam eva saccaæ, mogham a¤¤an ti evaædiÂÂhiko ahaæ gahapatÅ' ti. 5. Evaæ vutte AnÃthapiï¬iko gahapati te paribbÃjake etad avoca:-- YvÃyaæ bhante Ãyasmà evam Ãha `sassato loko, idam eva saccaæ, mogham a¤¤an ti evaædiÂÂhiko ahaæ gahapatÅ' ti, #<[page 187]># %% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ imassa ayam Ãyasmato diÂÂhi attano và ayonisomanasikÃrahetu uppannà paraghosapaccayà vÃ. Sà kho pan' esà diÂÂhi bhÆtà saækhatà cetayità paÂiccasamuppannÃ; yaæ kho pana ki¤ci bhÆtaæ saækhatam cetayitaæ paÂiccasamuppannaæ, tad aniccaæ, yad aniccaæ, taæ dukkhaæ, yaæ dukkhaæ, tad eva so Ãyasmà allÅno, tad eva so Ãyasmà ajjhÆpagato. Yo p' Ãyaæ bhante Ãyasmà evam Ãha `asassato loko, idam eva saccaæ, mogham a¤¤an ti evaædiÂÂhiko ahaæ gahapatÅ' ti, imassa pi ayam Ãyasmato diÂÂhi attano và ayonisomanasikÃrahetu uppannà paraghosapaccayà vÃ. Sà kho pan' esà diÂÂhi bhÆtà saækhatà cetayità paÂiccasamuppannÃ; yaæ kho pana ki¤ci bhÆtaæ saækhataæ cetayitaæ paÂiccasamuppannaæ, tad aniccaæ, yad aniccaæ, taæ dukkhaæ, yaæ dukkhaæ, tad eva so Ãyasmà allÅno, tad eva so Ãyasmà ajjhÆpagato. Yo p' Ãyaæ bhante Ãyasmà evam Ãha `antavà loko . . . anantavà loko . . . taæ jÅvaæ taæ sarÅraæ . . . a¤¤aæ jÅvaæ a¤¤aæ sarÅraæ . . . hoti TathÃgato parammaraïà . . . na hoti TathÃgato parammaraïà . . . hoti ca na ca hoti TathÃgato parammaraïà . . . neva hoti na na hoti TathÃgato parammaraïÃ, idam eva saccaæ, mogham a¤¤an ti evaædiÂÂhiko ahaæ gahapatÅ' ti imassa pi ayam Ãyasmato diÂÂhi attano và ayonisomanasikÃrahetu uppannà paraghosapaccayà vÃ. Sà kho pan' esà diÂÂhi bhÆtà saækhatà cetayità paÂiccasamuppannÃ; yaæ kho pana ki¤ci bhÆtaæ saækhataæ cetayitaæ paÂiccasamuppannaæ, tad aniccaæ, yad aniccaæ, taæ dukkhaæ, yaæ dukkhaæ, tad eva so Ãyasmà allÅno, tad eva so Ãyasmà ajjhÆpagato ti. #<[page 188]># %<188 AÇguttara-NikÃya. XCIII. 6-7>% 6. Evaæ vutte te paribbÃjakà AnÃthapiï¬ikaæ gahapatiæ etad avocuæ `vyÃkatÃni kho gahapati amhehi sabbeh' eva yathà sakÃni diÂÂhigatÃni, vadehi gahapati kiædiÂÂhiko 'si tuvan' ti. `Yaæ kho bhante ki¤ci bhÆtaæ saækhataæ cetayitaæ paÂiccasamuppannaæ, tad aniccaæ, yad aniccaæ, taæ dukkhaæ, yaæ dukkhaæ, taæ "n' etaæ mama n' eso 'ham asmi na me so attÃ" ti evaædiÂÂhiko kho ahaæ bhante' ti. `Yaæ kho gahapati ki¤ci bhÆtaæ saækhataæ cetayitaæ paÂiccasamuppannaæ, tad aniccaæ, yad aniccaæ, taæ dukkhaæ, yaæ dukkhaæ, tad eva tvaæ gahapati allÅno, tad eva tvaæ gahapati ajjhÆpagato' ti. `Yaæ kho pana bhante ki¤ci bhÆtaæ saækhataæ cetayitaæ paÂiccasamuppannaæ, tad aniccaæ, yad aniccaæ, taæ dukkhaæ, yaæ dukkhaæ, taæ "n' etaæ mama n' eso 'ham asmi na m' eso attÃ" ti: evam etaæ yathÃbhÆtaæ sammappa¤¤Ãya sudiÂÂhaæ, tassa ca uttariæ nissaraïaæ yathÃbhÆtaæ pajÃnÃmÅ' ti. Evaæ vutte te paribbÃjakà tuïhÅbhÆtà maÇkubhÆtà pattakkhandhà adhomukhà pajjhÃyantà appaÂibhÃnà nisÅdiæsu. 7. Atha kho AnÃthapiï¬iko gahapati te paribbÃjake tuïhÅbhÆte maÇkubhÆte pattakkhandhe adhomukhe pajjhÃyante appaÂibhÃne viditvà uÂÂhÃyÃsanà yena Bhagavà ten' upasaÇkami, upasaÇkamitvà Bhagavantaæ abhivÃdetvà ekamantaæ nisÅdi. Ekamantaæ nisinno kho AnÃthapiï¬iko gahapati yÃvatako ahosi tehi a¤¤atitthiyehi paribbÃjakehi saddhiæ kathÃsallÃpo, taæ sabbaæ Bhagavato Ãrocesi. `SÃdhu sÃdhu gahapati, evaæ kho te gahapati moghapurisà kÃlena kÃlaæ saha dhammena suniggahÅtaæ niggahetabbÃ' ti. Atha kho Bhagavà AnÃthapiï¬ikaæ gahapatiæ dhammiyà kathÃya sandassesi samÃdapesi samuttejesi sampahaæsesi. Atha kho AnÃthapiï¬iko gahapati Bhagavatà dhammiyà kathÃya sandassito samÃdapito samuttejito sampahaæsito uÂÂhÃyÃsanà Bhagavantaæ abhivÃdetvà padakkhiïaæ katvà pakkÃmi. #<[page 189]># %% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ 8. Atha kho Bhagavà acirapakkante AnÃthapiï¬ike gahapatimhi bhikkhÆ Ãmantesi:-- Yo pi so bhikkhave bhikkhu vassasatupasampanno imasmiæ dhammavinaye, so pi evam evaæ a¤¤atitthiye paribbÃjake saha dhammena suniggahÅtaæ niggaïheyya, yathà taæ AnÃthapiï¬ikena gahapatinà niggahÅtà ti. XCIV. 1. Ekaæ samayaæ Bhagavà CampÃyaæ viharati GaggarÃya pokkharaïiyà tÅre. Atha kho VajjiyamÃhito gahapati divÃdivassa CampÃya nikkhami Bhagavantaæ dassanÃya. Atha kho VajjiyamÃhitassa gahapatissa etad ahosi `akÃlo kho tÃva Bhagavantaæ dassanÃya, paÂisallÅno BhagavÃ, manobhÃvanÅyÃnaæ pi bhikkhÆnaæ akÃlo dassanÃya, paÂisallÅnà manobhÃvanÅyà bhikkhÆ, yan nÆnÃhaæ yena a¤¤atitthiyÃnaæ paribbÃjakÃnaæ ÃrÃmo ten' upasaÇkameyyan' ti. Atha kho VajjiyamÃhito gahapati yena a¤¤atitthiyÃnaæ paribbÃjakÃnaæ ÃrÃmo ten' upasaÇkami. 2. Tena kho pana samayena a¤¤atitthiyà paribbÃjakà saÇgamma samÃgamma unnÃdino uccÃsaddà mahÃsaddà anekavihitaæ tiracchÃnakathaæ kathentà nisinnà honti. Addasaæsu kho te a¤¤atitthiyà paribbÃjakà VajjiyamÃhitaæ gahapatiæ dÆrato 'va Ãgacchantaæ, disvÃna a¤¤ama¤¤aæ saïÂhÃpesuæ: `Appasaddà bhonto hontu, mà bhonto saddam akattha. Ayaæ VajjiyamÃhito gahapati Ãgacchati samaïassa Gotamassa sÃvako. YÃvatà kho pana samaïassa Gotamassa sÃvakà gihÅ odÃtavasanà CampÃyaæ paÂivasanti, #<[page 190]># %<190 AÇguttara-NikÃya. XCIV. 2-4>% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ ayaæ tesaæ a¤¤ataro VajjiyamÃhito gahapati. AppasaddakÃmà kho pana te Ãyasmanto appasaddavinÅtà appasaddassa vaïïavÃdino. App eva nÃma appasaddaæ parisaæ viditvà upasaÇkamitabbaæ ma¤¤eyyÃ' ti. Atha kho te paribbÃjakà tuïhÅ ahesuæ. 3. Atha kho VajjiyamÃhito gahapati yena paribbÃjakà ten' upasaÇkami, upasaÇkamitvà tehi a¤¤atitthiyehi paribbÃjakehi saddhiæ sammodi, sammodanÅyaæ kathaæ sÃrÃïÅyaæ vÅtisÃretvà ekamantaæ nisÅdi. Ekamantaæ nisinnaæ kho VajjiyamÃhitaæ gahapatiæ te paribbÃjakà etad avocuæ `saccaæ kira gahapati, samaïo Gotamo sabbaæ tapaæ garahati, sabbaæ tapassiæ lÆkhÃjÅviæ ekaæsena upakkosati upavadatÅ' ti? `Na kho bhante Bhagavà sabbaæ tapaæ garahati, na pi sabbaæ tapassiæ lÆkhÃjÅviæ ekaæsena upakkosati upavadati. GÃrayhaæ kho bhante Bhagavà garahati, pasaæsiyaæ pasaæsati, gÃrayhaæ kho pana bhante Bhagavà garahanto pasaæsiyaæ pasaæsanto vibhajjavÃdo BhagavÃ, na so Bhagavà ettha ekaæsavÃdo' ti. 4. Evaæ vutte a¤¤ataro paribbÃjako VajjiyamÃhitaæ gahapatiæ etad avoca `Ãgamehi tvaæ gahapati, yassa tvaæ samaïassa Gotamassa vaïïaæ bhÃsasi, so samaïo Gotamo venayiko appa¤¤attiko' ti? `Ettha p' Ãhaæ bhante Ãyasmante vakkhÃmi saha dhammena: idaæ kusalan ti bhante Bhagavatà pa¤¤attaæ, idaæ akusalan ti bhante Bhagavatà pa¤¤attaæ. Iti kusalÃkusalaæ Bhagavà pa¤¤ÃpayamÃno sappa¤¤attiko BhagavÃ, na so Bhagavà venayiko appa¤¤attiko' ti. Evaæ vutte te paribbÃjakà tuïhÅbhÆtà maÇkubhÆtà pattakkhandhà adhomukhà pajjhÃyantà appaÂibhÃnà nisÅdiæsu. #<[page 191]># %% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ 5. Atha kho VajjiyamÃhito gahapati te paribbÃjake tuïhÅbhÆte maÇkubhÆte pattakkhandhe adhomukhe pajjhÃyante appaÂibhÃne viditvà uÂÂhÃyÃsanà yena Bhagavà ten' upasaÇkami, upasaÇkamitvà Bhagavantaæ abhivÃdetvà ekamantaæ nisÅdi. Ekamantaæ nisinno kho VajjiyamÃhito gahapati yÃvatako ahosi tehi a¤¤atitthiyehi paribbÃjakehi saddhiæ kathÃsallÃpo, taæ sabbaæ Bhagavato Ãrocesi. 6. SÃdhu sÃdhu gahapati, evaæ kho te gahapati moghapurisà kÃlena kÃlaæ saha dhammena suniggahÅtaæ niggahetabbÃ. NÃhaæ gahapati sabbaæ tapaæ tapitabban ti vadÃmi. Na panÃhaæ gahapati sabbaæ tapaæ na tapitabban ti vadÃmi. NÃhaæ gahapati sabbaæ samÃdÃnaæ samÃditabban ti vadÃmi. Na panÃhaæ gahapati sabbaæ samÃdÃnaæ na samÃditabban ti vadÃmi. NÃhaæ gahapati sabbaæ padhÃnaæ padahitabban ti vadÃmi. Na panÃhaæ gahapati sabbaæ padhÃnaæ na padahitabban ti vadÃmi. NÃhaæ gahapati sabbo paÂinissaggo paÂinissajjitabbo ti vadÃmi. Na panÃhaæ gahapati sabbo paÂinissaggo na paÂinissajjitabbo ti vadÃmi. NÃhaæ gahapati sabbà vimutti vimuccitabbà ti vadÃmi. Na panÃhaæ gahapati sabbà vimutti na vimuccitabbà ti vadÃmi. 7. Yaæ hi gahapati tapaæ tapato akusalà dhammà abhiva¬¬hanti, kusalà dhammà parihÃyanti, evarÆpaæ tapaæ na tapitabban ti vadÃmi. Ya¤ ca khvÃssa gahapati tapaæ tapato akusalà dhammà parihÃyanti, kusalà dhammà abhiva¬¬hanti, #<[page 192]># %<192 AÇguttara-NikÃya. XCIV. 7-8>% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ evarÆpaæ tapaæ tapitabban ti vadÃmi. Yaæ hi gahapati samÃdÃnaæ samÃdiyato akusalà dhammà abhiva¬¬hanti, kusalà dhammà parihÃyanti, evarÆpaæ samÃdÃnaæ na samÃditabban ti vadÃmi. Ya¤ ca khvÃssa gahapati samÃdÃnaæ samÃdiyato akusalà dhammà parihÃyanti, kusalà dhammà abhiva¬¬hanti, evarÆpaæ samÃdÃnaæ samÃditabban ti vadÃmi. Yaæ hi gahapati padhÃnaæ padahato akusalà dhammà abhiva¬¬hanti, kusalà dhammà parihÃyanti, evarÆpaæ padhÃnaæ na padahitabban ti vadÃmi. Ya¤ ca khvÃssa gahapati padhÃnaæ padahato akusalà dhammà parihÃyanti, kusalà dhammà abhiva¬¬hanti, evarÆpaæ padhÃnaæ padahitabban ti vadÃmi. Yaæ hi gahapati paÂinissaggaæ paÂinissajjato akusalà dhammà abhiva¬¬hanti, kusalà dhammà parihÃyanti, evarÆpo paÂinissaggo na paÂinissajjitabbo ti vadÃmi. Ya¤ ca khvÃssa gahapati paÂinissaggaæ paÂinissajjato akusalà dhammà parihÃyanti, kusalà dhammà abhiva¬¬hanti, evarÆpo paÂinissaggo paÂinissajjitabbo ti vadÃmi. Yaæ hi gahapati vimuttiæ vimuccato akusalà dhammà abhiva¬¬hanti, kusalà dhammà parihÃyanti, evarÆpà vimutti na vimuccitabbà ti vadÃmi. Ya¤ ca khvÃssa gahapati vimuttiæ vimuccato akusalà dhammà parihÃyanti, kusalà dhammà abhiva¬¬hanti, evarÆpà vimutti vimuccitabbà ti vadÃmÅ ti. Atha kho VajjiyamÃhito gahapati Bhagavatà dhammiyà kathÃya sandassito samÃdapito samuttejito sampahaæsito uÂÂhÃyÃsanà Bhagavantaæ abhivÃdetvà padakkhiïaæ katvà pakkÃmi. 8. Atha kho Bhagavà acirapakkante VajjiyamÃhite gahapatimhi bhikkhÆ Ãmantesi:-- Yo pi so bhikkhu dÅgharattaæ apparajakkho imasmiæ dhammavinaye, so pi evam evaæ a¤¤atitthiye paribbÃjake saha dhammena suniggahÅtaæ niggaïheyya, yathà taæ VajjiyamÃhitena gahapatinà niggahÅtà ti. #<[page 193]># %% XCV. 1. Atha kho Uttiyo paribbÃjako yena Bhagavà ten' upasaÇkami, upasaÇkamitvà Bhagavatà saddhiæ sammodi, sammodanÅyaæ kathaæ sÃrÃïÅyaæ vÅtisÃretvà ekamantaæ nisÅdi. Ekamantaæ nisinno kho Uttiyo paribbÃjako Bhagavantaæ etad avoca `kin nu kho bho Gotama sassato loko, idam eva saccaæ, mogham a¤¤an' ti? `AvyÃkataæ kho etaæ Uttiya mayÃ: sassato loko, idam eva saccaæ, mogham a¤¤an' ti. `Kiæ pana bho Gotama asassato loko, idam eva saccaæ, mogham a¤¤an' ti? `Etam pi kho Uttiya avyÃkataæ mayÃ: asassato loko, idam eva saccaæ, mogham a¤¤an' ti. `Kin nu kho bho Gotama antavà loko . . . anantavà loko . . . taæ jÅvaæ taæ sarÅraæ . . . a¤¤aæ jÅvaæ a¤¤aæ sarÅraæ . . . hoti TathÃgato parammaraïà . . . na hoti TathÃgato parammaraïà . . . hoti ca na ca hoti TathÃgato parammaraïà . . . neva hoti na na hoti TathÃgato parammaraïÃ, idam eva saccaæ, mogham a¤¤an' ti? `Etam pi kho Uttiya avyÃkataæ mayÃ: neva hoti na na hoti TathÃgato parammaraïÃ, idam eva saccaæ, mogham a¤¤an' ti. 2. `Kin nu kho bho Gotama sassato loko, idam eva saccaæ, mogham a¤¤an' ti iti puÂÂho samÃno `avyÃkataæ kho etaæ Uttiya mayÃ: sassato loko, idam eva saccaæ, mogham a¤¤an' ti vadesi. `Kiæ pana bho Gotama asassato loko, idam eva saccaæ, mogham a¤¤an' ti iti puÂÂho samÃno `etam pi kho Uttiya avyÃkataæ mayÃ: asassato loko, idam eva saccaæ, mogham a¤¤an' ti vadesi. `Kin nu kho bho Gotama antavà loko . . . anantavà loko . . . taæ jÅvaæ taæ sarÅraæ . . . a¤¤aæ jÅvaæ a¤¤aæ sarÅraæ . . ÷oti TathÃgato parammaraïà . . . na hoti TathÃgato parammaraïà . . . hoti ca na ca hoti TathÃgato parammaraïà . . . neva hoti na na hoti TathÃgato parammaraïÃ, idam eva saccaæ, mogham a¤¤an' ti iti puÂÂho samÃno `etam pi kho Uttiya avyÃkataæ mayÃ: #<[page 194]># %<194 AÇguttara-NikÃya. XCV. 2-4>% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ neva hoti na na hoti TathÃgato parammaraïÃ, idam eva saccaæ, mogham a¤¤an' ti vadesi. `Atha ki¤carahi bhotà Gotamena vyÃkatan' ti? `Abhi¤¤Ãya kho ahaæ Uttiya sÃvakÃnaæ dhammaæ desemi sattÃnaæ visuddhiyà sokaparidevÃnaæ samatikkamÃya dukkhadomanassÃnaæ atthaÇgamÃya ¤Ãyassa adhigamÃya nibbÃnassa sacchikiriyÃyÃ' ti. `Yaæ pan' etaæ bhavaæ Gotamo abhi¤¤Ãya sÃvakÃnaæ dhammaæ desesi sattÃnaæ visuddhiyà sokaparidevÃnaæ samatikkamÃya dukkhadomanassÃnaæ atthaÇgamÃya ¤Ãyassa adhigamÃya nibbÃnassa sacchikiriyÃya, sabbo ca tena loko niyyissati upa¬¬ho và tibhÃgo vÃ' ti? Evaæ vutte Bhagavà tuïhÅ ahosi. 3. Atha kho Ãyasmato ùnandassa etad ahosi `mà h' evaæ kho Uttiyo paribbÃjako pÃpakaæ diÂÂhigataæ paÂilabhati: sabbasÃmukkaæsikaæ vata me samaïo Gotamo pa¤haæ puÂÂho saæsÃdeti no vissajjeti na nÆna visahatÅ ti, tad assa Uttiyassa paribbÃjakassa dÅgharattaæ ahitÃya dukkhÃyÃ' ti. Atha kho Ãyasmà ùnando Uttiyaæ paribbÃjakaæ etad avoca:-- 4. `Tena h' Ãvuso Uttiya upaman te karissÃmi, upamÃyam idh' ekacce vi¤¤Æ purisà bhÃsitassa atthaæ ÃjÃnanti. Seyyathà pi Ãvuso Uttiya ra¤¤o paccantimaæ nagaraæ daÊhuddÃpaæ daÊhapÃkÃratoraïaæ ekadvÃraæ. Tatr' assa dovÃriko paï¬ito vyatto medhÃvÅ a¤¤ÃtÃnaæ nivÃretà ¤ÃtÃnaæ pavesetÃ, #<[page 195]># %% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ so tassa nagarassa samantà anupariyÃyapathaæ anukkamamÃno na passeyya pÃkÃrasandhiæ và pÃkÃravivaraæ và antamaso biÊÃranissakkanamattaæ pi, no ca khvÃssa evaæ ¤Ãïaæ hoti `ettakà pÃïà imaæ nagaraæ pavisanti và nikkhamanti vÃ' ti. Atha khvÃssa evam ettha hoti `ye kho keci oÊÃrikà pÃïà imaæ nagaraæ pavisanti và nikkhamanti vÃ, sabbe te iminà dvÃrena pavisanti và nikkhamanti vÃ' ti. Evam eva kho Ãvuso Uttiya na TathÃgatassa evaæ ussukkataæ hoti `sabbo ca tena loko niyyissati upa¬¬ho và tibhÃgo vÃ' ti. Atha kho evam ettha TathÃgatassa hoti `ye kho keci lokamhà niyyiæsu và niyyanti và niyyissanti vÃ, sabbe te pa¤ca nÅvaraïe pahÃya cetaso upakkilese pa¤¤Ãya dubbalÅkaraïe catÆsu satipaÂÂhÃnesu supatiÂÂhitacittà satta bojjhaÇge yathÃbhÆtaæ bhÃvetvà evam ete lokamhà niyyiæsu và niyyanti và niyyissanti vÃ' ti. Yad eva kho tvaæ Ãvuso Uttiya Bhagavantaæ pa¤haæ apucchi, tad eva taæ pa¤haæ Bhagavantaæ a¤¤ena pariyÃyena apucchi. Tasmà te taæ Bhagavà na vyÃkÃsÅ ti. #<[page 196]># %<196 AÇguttara-NikÃya. XCVI. 1-2>% XCVI. 1. Ekaæ samayaæ Ãyasmà ùnando RÃjagahe viharati TapodÃrÃme. Atha kho Ãyasmà ùnando rattiyà paccÆsasamayaæ paccuÂÂhÃya yena Tapodà ten' upasaÇkami gattÃni parisi¤cituæ. TapodÃya gattÃni parisi¤citvà paccuttaritvà ekacÅvaro aÂÂhÃsi gattÃni pubbÃpayamÃno. Kokanudo pi kho paribbÃjako rattiyà paccÆsasamayaæ paccuÂÂhÃya yena Tapodà ten' upasaÇkami gattÃni parisi¤cituæ. Addasà kho Kokanudo paribbÃjako Ãyasmantaæ ùnandaæ dÆrato 'va Ãgacchantaæ, disvÃna Ãyasmantaæ ùnandaæ etad avoca `kvattha Ãvuso' ti? `AmhÃvuso bhikkhÆ' ti. `Katamesaæ Ãvuso bhikkhÆnan' ti? `SamaïÃnaæ Ãvuso SakyaputtiyÃnan' ti. `PuccheyyÃma mayaæ Ãyasmantaæ ki¤ci-d-eva desaæ, sace Ãyasmà okÃsaæ karoti pa¤hassa veyyÃkaraïÃyÃ' ti. `PucchÃvuso, sutvà vedissÃmÃ' ti. 2. `Kin nu kho bho: sassato loko, idam eva saccaæ, mogham a¤¤an ti evaædiÂÂhi bhavan' ti? `Na kho ahaæ Ãvuso evaædiÂÂhi: sassato loko, idam eva saccaæ, mogham a¤¤an' ti. `Kiæ pana bho: asassato loko, idam eva saccaæ, mogham a¤¤an ti evaæ diÂÂhi bhavan' ti? `Na kho ahaæ Ãvuso evaædiÂÂhi: asassato loko, idam eva saccaæ, mogham a¤¤an' ti. `Kin nu kho bho: antavà loko . . . anantavà loko . . . taæ jÅvaæ taæ sarÅraæ . . . a¤¤aæ jÅvaæ a¤¤aæ sarÅraæ . . . hoti TathÃgato parammaraïà . . . na hoti TathÃgato parammaraïà . . . hoti ca na ca hoti TathÃgato parammaraïà #<[page 197]># %% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ . . . neva hoti na na hoti TathÃgato parammaraïÃ, idam eva saccaæ, mogham a¤¤an ti evaædiÂÂhi bhavan' ti? `Na kho ahaæ Ãvuso evaædiÂÂhi: neva hoti na na hoti TathÃgato parammaraïÃ, idam eva saccaæ, mogham a¤¤an' ti. `Tena hi bhavaæ na jÃnÃti na passatÅ' ti? `Na kho ahaæ Ãvuso na jÃnÃmi na passÃmi, jÃnÃm' ahaæ Ãvuso passÃmÅ' ti. 3. `Kin nu kho bho: sassato loko, idam eva saccaæ, mogham a¤¤an ti evaædiÂÂhi bhavan' ti iti puÂÂho samÃno `na kho ahaæ Ãvuso evaædiÂÂhi: sassato loko, idam eva saccaæ, moghaæ a¤¤an' ti vadesi. `Kiæ pana bho: asassato loko, idaæ eva saccaæ, mogham a¤¤an' ti evaædiÂÂhi bhavan' ti iti puÂÂho samÃno `na kho ahaæ Ãvuso evaædiÂÂhi: asassato loko, idam eva saccaæ, mogham a¤¤an' ti vadesi. `Kin nu kho bho: antavà loko . . . anantavà loko . . . taæ jÅvaæ taæ sarÅraæ . . . a¤¤aæ jÅvaæ a¤¤aæ sarÅraæ . . . hoti TathÃgato parammaraïà . . . na hoti TathÃgato parammaraïà . . . hoti ca na ca hoti TathÃgato parammaraïà . . . neva hoti na na hoti TathÃgato parammaraïÃ, idam eva saccaæ, mogham a¤¤an ti evaædiÂÂhi bhavan' ti iti puÂÂho samÃno `na kho ahaæ Ãvuso evaædiÂÂhi: neva hoti na na hoti TathÃgato parammaraïÃ, idam eva saccaæ, mogham a¤¤an' ti vadesi. `Tena hi bhavaæ na jÃnÃti na passatÅ' ti iti puÂÂho samÃno `na kho ahaæ Ãvuso na jÃnÃmi na passÃmi, jÃnÃm' ahaæ Ãvuso passÃmÅ' ti vadesi. `YathÃkathaæ panÃvuso imassa bhÃsitassa attho daÂÂhabbo' ti? 4. `Sassato loko, idam eva saccaæ, mogham a¤¤an' ti kho Ãvuso diÂÂhigatam etaæ, `asassato loko, idam eva saccaæ, mogham a¤¤an' ti kho Ãvuso diÂÂhigatam etaæ, `antavà loko . . . anantavà loko . . . taæ jÅvaæ taæ sarÅraæ . . . a¤¤aæ jÅvaæ a¤¤aæ sarÅraæ . . . hoti TathÃgato parammaraïà . . . na hoti TathÃgato parammaraïà . . . hoti ca na ca hoti TathÃgato parammaraïà . . . neva hoti na na hoti TathÃgato parammaraïÃ, idam eva saccaæ, mogham a¤¤an' ti kho Ãvuso diÂÂhigatam etaæ. #<[page 198]># %<198 AÇguttara-NikÃya. XCVI. 4-XCVII. 3>% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ YÃvatà Ãvuso diÂÂhigatÃ, yÃvatà diÂÂhiÂÂhÃna-adhiÂÂhÃna-pariyuÂÂhÃna-samuÂÂhÃna-samugghÃto, tam ahaæ jÃnÃmi tam ahaæ passÃmi, tam ahaæ jÃnanto tam ahaæ passanto kyÃhaæ vakkhÃmi `na jÃnÃmi na passÃmÅ' ti? JÃnÃm' ahaæ Ãvuso passÃmÅ ti. `Ko nÃmo ÃyasmÃ, katha¤ ca panÃyasmantaæ sabrahmacÃrÅ jÃnantÅ' ti? ùnando ti kho me Ãvuso nÃmaæ, ùnando ti ca pana maæ sabrahmacÃrÅ jÃnantÅ ti. `MahÃcariyena vata kira bhotà saddhiæ mantayamÃnà na jÃnimha: Ãyasmà ùnando ti. Sace hi mayaæ sa¤jÃneyyÃma: Ãyasmà ùnando ti, ettakam pi no na ppaÂibhÃseyya, khamatu ca me Ãyasmà ùnando' ti. XCVII. 1. Dasahi bhikkhave dhammehi samannÃgato bhikkhu Ãhuneyyo hoti pÃhuneyyo dakkhiïeyyo a¤jalikaraïÅyo anuttaraæ pu¤¤akkhettaæ lokassa. Katamehi dasahi? 2. Idha bhikkhave bhikkhu sÅlavà hoti, pÃtimokkhasaævarasaævuto viharati ÃcÃragocarasampanno, anumattesu vajjesu bhayadassÃvÅ samÃdÃya sikkhati sikkhÃpadesu. 3. Bahussuto hoti sutadharo sutasannicayo, ye te dhammà ÃdikalyÃïà majjhe kalyÃïà pariyosÃnakalyÃïà sÃtthaæ savya¤janaæ kevalapuripuïïaæ parisuddhaæ brahmacariyaæ abhivadanti, #<[page 199]># %% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ tathÃrÆpassa dhammà bahussutà honti dhatà vacasà paricità manasÃnupekkhità diÂÂhiyà suppaÂividdhÃ. 4. KalyÃïamitto hoti kalyÃïasahÃyo kalyÃïasampavaÇko. 5. SammÃdiÂÂhiko hoti sammÃdassanena samannÃgato. 6. Anekavihitaæ iddhividdhaæ paccanubhoti: eko pi hutvà bahudhà hoti, bahudhà pi hutvà eko hoti, ÃvibhÃvaæ tirobhÃvaæ tiroku¬¬aæ tiropÃkÃraæ tiropabbataæ asajjamÃno gacchati, seyyathà pi ÃkÃse, paÂhaviyà pi ummujjanimmujjaæ karoti, seyyathà pi udake, udake pi abhijjamÃne gacchati, seyyathà pi paÂhaviyaæ, ÃkÃse pi pallaÇkena kamati, seyyathà pi pakkhÅ sakuïo, ime pi candimasuriye evaæmahiddhike evaæmahÃnubhÃve pÃïinà parÃmasati parimajjati, yÃva Brahmalokà pi kÃyena 'va saævatteti. 7. DibbÃya sotadhÃtuyà visuddhÃya atikkantamÃnusikÃya ubho sadde suïÃti dibbe ca mÃnuse ca ye dÆre santike ca. 8. ParasattÃnaæ parapuggalÃnaæ cetasà ceto paricca pajÃnÃti: sarÃgaæ và cittaæ `sarÃgaæ cittan' ti pajÃnÃti, vÅtarÃgaæ và cittaæ `vÅtarÃgaæ cittan' ti pajÃnÃti, sadosaæ và cittaæ . . . pe . . . vÅtadosaæ và cittaæ . . . samohaæ và cittaæ . . . vÅtamohaæ và cittaæ . . . saækhittaæ và cittaæ . . . vikkhittaæ và cittaæ . . . amahaggataæ và cittaæ . . . mahaggataæ và cittaæ . . . sa-uttaraæ và cittaæ . . . anuttaraæ và cittaæ . . . asamÃhitaæ và cittaæ . . . samÃhitaæ và cittaæ . . . avimuttaæ và cittaæ . . . vimuttaæ và cittaæ `vimuttaæ cittan' ti pajÃnÃti. 9. Anekavihitaæ pubbenivÃsaæ anussarati, seyyathÅdaæ `ekam pi jÃtiæ dve pi jÃtiyo tisso pi jÃtiyo catasso pi jÃtiyo pa¤ca pi jÃtiyo dasa pi jÃtiyo vÅsam pi jÃtiyo tiæsam pi jÃtiyo cattÃlÅsam pi jÃtiyo païïÃsam pi jÃtiyo jÃtisatam pi jÃtisahassam pi jÃtisatasahassam pi aneke pi saævaÂÂakappe aneke pi vivaÂÂakappe aneke pi saævaÂÂavivaÂÂakappe amutrÃsiæ evaænÃmo evaægotto evaævaïïo evamÃhÃro evaæsukhadukkhapaÂisaævedÅ evamÃyupariyanto, #<[page 200]># %<200 AÇguttara-NikÃya. XCVII. 9-11>% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ so tato cuto amutra udapÃdiæ, tatra p' Ãsiæ evaænÃmo evaægotto evaævaïïo evamÃhÃro evaæsukhadukkhapaÂisaævedÅ evamÃyupariyanto, so tato cuto idh' upapanno' ti: iti sÃkÃraæ sa-uddesaæ anekavihitaæ pubbenivÃsaæ anussarati. 10. Dibbena cakkhunà visuddhena atikkantamÃnusakena satte passati cavamÃne upapajjamÃne hÅne païÅte suvaïïe dubbaïïe sugate duggate yathÃkammÆpage satte pajÃnÃti `ime vata bhonto sattà kÃyaduccaritena samannÃgatà vacÅduccaritena samannÃgatà manoduccaritena samannÃgatà ariyÃnaæ upavÃdakà micchÃdiÂÂhikà micchÃdiÂÂhikammasamÃdÃnÃ, te kÃyassa bhedà parammaraïà apÃyaæ duggatiæ vinipÃtaæ nirayaæ upapannÃ, ime và pana bhonto sattà kÃyasucaritena samannÃgatà vacÅsucaritena samannÃgatà manosucaritena samannÃgatà ariyÃnaæ anupavÃdakà sammÃdiÂÂhikà sammÃdiÂÂhikammasamÃdÃnÃ, te kÃyassa bhedà parammaraïà sugatiæ saggaæ lokaæ upapannÃ' ti: iti dibbena cakkhunà visuddhena atikkantamÃnusakena satte passati cavamÃne upapajjamÃne hÅne païÅte suvaïïe dubbaïïe sugate duggate yathÃkammÆpage satte pajÃnÃti. 11. ùsavÃnaæ khayà anÃsavaæ cetovimuttiæ pa¤¤Ãvimuttiæ diÂÂh' eva dhamme sayaæ abhi¤¤Ã sacchikatvà upasampajja viharati. #<[page 201]># %% Imehi kho bhikkhave dasahi dhammehi samannÃgato bhikkhu Ãhuneyyo hoti pÃhuneyyo dakkhiïeyyo a¤jalikaraïÅyo anuttaraæ pu¤¤akkhettaæ lokassà ti. XCVIII. 1. Dasahi bhikkhave dhammehi samannÃgato thero bhikkhu yassaæ yassaæ disÃyaæ viharati phÃsu yeva viharati. Katamehi dasahi? 2. Thero hoti ratta¤¤Æ cirapabbajito, sÅlavà hoti . . . samÃdÃya sikkhati sikkhÃpadesu, bahussuto hoti . . . diÂÂhiyà suppaÂividdhÃ, ubhayÃni kho pan' assa pÃtimokkhÃni vitthÃrena svÃgatÃni honti suvibhattÃni suppavattÅni suvinicchitÃni suttaso anuvya¤janaso, adhikaraïasamuppÃdavÆpasamakusalo hoti, dhammakÃmo hoti piyasamudÃhÃro abhidhamme abhivinaye uÊÃrapÃmujjo, santuÂÂho hoti itarÅtaracÅvarapiï¬apÃtasenÃsanagÅlÃnapaccayabhesajjaparikkhÃrena, pÃsÃdiko hoti abhikkantapaÂikkante susaævuto antaraghare pi nisajjÃya, catunnaæ jhÃnÃnaæ abhicetasikÃnaæ diÂÂhadhammasukhavihÃrÃnaæ nikÃmalÃbhÅ hoti akicchalÃbhÅ akasiralÃbhÅ, ÃsavÃna¤ ca khayà anÃsavaæ cetovimuttiæ pa¤¤Ãvimuttiæ diÂÂh' eva dhamme sayaæ abhi¤¤Ã sacchikatvà upasampajja viharati. Imehi kho bhikkhave dasahi dhammehi samannÃgato thero bhikkhu yassaæ yassaæ disÃyaæ viharati phÃsu yeva viharatÅ ti. XCIX. 1. Atha kho Ãyasmà UpÃli yena Bhagavà ten' upasaÇkami, upasaÇkamitvà Bhagavantaæ abhivÃdetvà ekamantaæ nisÅdi. #<[page 202]># %<202 AÇguttara-NikÃya. XCIX. 1-3>% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ Ekamantaæ nisinno kho Ãyasmà UpÃli Bhagavantaæ etad avoca `icchÃm' ahaæ bhante ara¤¤e vanapatthÃni pantÃni senÃsanÃni paÂisevitun' ti. 2. DurabhisambhavÃni kho UpÃli ara¤¤e vanapatthÃni pantÃni senÃsanÃni, dukkaraæ pavivekaæ durabhiramaæ ekatte, haranti ma¤¤e mano vanÃni samÃdhiæ alabhamÃnassa bhikkhuno. Yo kho UpÃli evaæ vadeyya `ahaæ samÃdhiæ alabhamÃno ara¤¤e vanapatthÃni pantÃni senÃsanÃni paÂisevissÃmÅ' ti, tass' etaæ pÃÂikaÇkhaæ: saæsÅdissati và uppilavissati vÃ. 3. Seyyathà pi UpÃli mahÃ-udakarahado. Atha Ãgaccheyya hatthinÃgo sattaratano và aÂÂharatano vÃ. Tassa evam assa `yan nÆnÃhaæ imaæ udakarahadaæ ogÃhetvà kaïïasandhovikaæ pi khi¬¬aæ kiÊeyyaæ, piÂÂhisandhovikaæ pi khi¬¬aæ kiÊeyyaæ, kaïïasandhovikaæ pi khi¬¬aæ kiÊitvà piÂÂhisandhovikaæ pi khi¬¬aæ kiÊitvà nahÃtvà ca pivitvà ca paccuttaritvà yena kÃmaæ pakkameyyan' ti. So taæ udakarahadaæ ogÃhetvà kaïïasandhovikaæ pi khi¬¬aæ kiÊeyya, piÂÂhisandhovikaæ pi khi¬¬aæ kiÊeyya, kaïïasandhovikaæ pi khi¬¬aæ kiÊitvà piÂÂhisandhovikaæ pi khi¬¬aæ kiÊitvà nahÃtvà ca pivitvà ca paccuttaritvà yena kÃmaæ pakkameyya. Taæ kissa hetu? Mahà h' UpÃli attabhÃvo gambhÅre gÃdhaæ vindati. Atha Ãgaccheyya saso và biÊÃro vÃ. Tassa evam assa `ko cÃhaæ ko ca hatthinÃgo? Yan nÆnÃhaæ imaæ udakarahadaæ ogÃhetvà kaïïasandhovikaæ pi khi¬¬aæ kiÊeyyaæ, piÂÂhisandhovikaæ pi khi¬¬aæ kiÊeyyaæ, #<[page 203]># %% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ kaïïasandhovikaæ pi khi¬¬aæ kiÊitvà piÂÂhisandhovikaæ khi¬¬aæ kiÊitvà nahÃtvà ca pivitvà ca paccuttaritvà yena kÃmaæ pakkameyyan' ti. So taæ udakarahadaæ sahasà appaÂisaækhÃya pakkhandeyya. Tass' etaæ pÃÂikaÇkhaæ: saæsÅdissati và uppilavissati vÃ. Taæ kissa hetu? Paritto h' UpÃli attabhÃvo gambhÅre gÃdhaæ na vindati. Evam eva kho UpÃli yo evaæ vadeyya `ahaæ samÃdhiæ alabhamÃno ara¤¤e vanapatthÃni pantÃni senÃsanÃni paÂisevissÃmÅ' ti, tass' etaæ pÃÂikaÇkhaæ: saæsÅdissati và uppilavissati vÃ. 4. Seyyathà pi UpÃli daharo kumÃro mando uttÃnaseyyako sakena muttakarÅsena kiÊati. Taæ kiæ ma¤¤asi UpÃli `nanvÃyaæ kevalà paripÆrà bÃlakhi¬¬Ã' ti? Evaæ bhante. Sa kho so UpÃli kumÃro aparena samayena vuddhim anvÃya indriyÃnaæ paripÃkam anvÃya, yÃni tÃni kumÃrakÃnaæ kiÊÃpanakÃni bhavanti, seyyathÅdaæ vaÇkaæ ghaÂikaæ mokkhacikaæ ciÇgulakaæ pattÃÊhakaæ rathakaæ dhanukaæ, tehi kiÊati. Taæ kiæ ma¤¤asi UpÃli `nanvÃyaæ khi¬¬Ã purimÃya khi¬¬Ãya abhikkantatarà ca païÅtatarà cÃ' ti? Evaæ bhante. Sa kho so UpÃli kumÃro aparena samayena vuddhim anvÃya indriyÃnaæ paripÃkam anvÃya pa¤cahi kÃmaguïehi samappito samaÇgÅbhÆto paricÃreti: cakkhuvi¤¤eyyehi rÆpehi iÂÂhehi kantehi manÃpehi piyarÆpehi kÃmÆpasaæhitehi rajanÅyehi, sotavi¤¤eyyehi saddehi . . . ghÃnavi¤¤eyyehi gandhehi . . . jivhÃvi¤¤eyyehi rasehi . . . kÃyavi¤¤eyyehi phoÂÂhabbehi iÂÂhehi kantehi manÃpehi piyarÆpehi kÃmÆpasaæhitehi rajanÅyehi. #<[page 204]># %<204 AÇguttara-NikÃya. XCIX. 4-5>% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ Taæ kiæ ma¤¤asi UpÃli `nanvÃyaæ khi¬¬Ã purimÃhi khi¬¬Ãhi abhikkantatarà ca païÅtatarà cÃ' ti? Evaæ bhante. 5. Idha kho pana vo UpÃli TathÃgato loke uppajjati arahaæ sammÃsambuddho vijjÃcaraïasampanno sugato lokavidÆ anuttaro purisadammasÃrathi Satthà devamanussÃnaæ buddho BhagavÃ. So imaæ lokaæ sadevakaæ samÃrakaæ sabrahmakaæ {sassamaïabrÃhmaïiæ} pajaæ sadevamanussaæ sayaæ abhi¤¤Ã sacchikatvà pavedeti. So dhammaæ deseti ÃdikalyÃïaæ majjhe kalyÃïaæ pariyosÃnakalyÃïaæ sÃtthaæ savya¤janaæ kevalaparipuïïaæ parisuddhaæ brahmacariyaæ pakÃseti. Taæ dhammaæ suïÃti gahapati và gahapatiputto và a¤¤atarasmiæ và kule paccÃjÃto. So taæ dhammaæ sutvà TathÃgate saddhaæ paÂilabhati. So tena saddhÃpaÂilÃbhena samannÃgato iti paÂisa¤cikkhati `sambÃdho gharÃvÃso rajÃpatho, abbhokÃso pabbajjÃ; na yidaæ sukaraæ agÃraæ ajjhÃvasatà ekantaparipuïïaæ ekantaparisuddhaæ saÇkhalikhitaæ brahmacariyaæ carituæ; yan nÆnÃhaæ kesamassuæ ohÃretvà kÃsÃyÃni vatthÃni acchÃdetvà agÃrasmà anagÃriyaæ pabbajeyyan' ti. So aparena samayena appaæ và bhogakkhandhaæ pahÃya mahantaæ và bhogakkhandhaæ pahÃya appaæ và ¤ÃtiparivaÂÂaæ pahÃya mahantaæ và ¤ÃtiparivaÂÂaæ pahÃya kesamassuæ ohÃretvà kÃsÃyÃni vatthÃni acchÃdetvà agÃrasmà anagÃriyaæ pabbajati. So evaæ pabbajito samÃno bhikkhÆnaæ sikkhÃsÃjÅvasamÃpanno pÃïÃtipÃtaæ pahÃya pÃïÃtipÃtà paÂivirato hoti, nihitadaï¬o nihitasattho lajjÅ dayÃpanno sabbapÃïabhÆtahitÃnukampÅ viharati. AdinnÃdÃnaæ pahÃya adinnÃdÃnà paÂivirato hoti, dinnÃdÃyÅ dinnapÃÂikaÇkhÅ athenena sucibhÆtena attanà viharati. Abrahmacariyaæ pahÃya brahmacÃrÅ hoti, ÃrÃcÃrÅ virato methunà gÃmadhammÃ. #<[page 205]># %% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ MusÃvÃdaæ pahÃya musÃvÃdà paÂivirato hoti, saccavÃdÅ saccasandho theto paccayiko avisaævÃdako lokassa, pisunaæ vÃcaæ pahÃya pisunÃya vÃcÃya paÂivirato hoti; na ito sutvà amutra akkhÃtà imesaæ bhedÃya, amutra và sutvà na imesaæ akkhÃtà amÆsaæ bhedÃya; iti bhinnÃnaæ và sandhÃtà sahitÃnaæ và anuppadÃtà samaggÃrÃmo samaggarato samagganandÅ samaggakaraïiæ vÃcaæ bhÃsità hoti. Pharusaæ vÃcaæ pahÃya pharusÃya vÃcÃya paÂivirato hoti, yà sà vÃcà nelà kaïïasukhà pemaniyà hadayaÇgamà porÅ bahujanakantà bahujanamanÃpÃ, tathÃrÆpiæ vÃcaæ bhÃsità hoti. SamphappalÃpaæ pahÃya samphappalÃpà paÂivirato hoti kÃlavÃdÅ bhÆtavÃdÅ atthavÃdÅ dhammavÃdÅ vinayavÃdÅ, nidhÃnavatiæ vÃcaæ bhÃsità hoti kÃlena sÃpadesaæ pariyantavatiæ atthasaæhitaæ. So bÅjagÃmabhÆtagÃmasamÃrambhà paÂivirato hoti. Ekabhattiko hoti rattuparato virato vikÃlabhojanÃ. NaccagÅtavÃditavisÆkadassanà paÂivirato hoti. MÃlÃgandhavilepanadhÃraïamaï¬anavibhÆsanaÂÂhÃnà paÂivirato hoti. UccÃsayanamahÃsayanà paÂivirato hoti. JÃtarÆparajatapaÂiggahaïà paÂivirato hoti. ùmakadha¤¤apaÂiggahaïà paÂivirato hoti. ùmakamaæsapaÂiggahaïà paÂivirato hoti. ItthikumÃrikapaÂiggahaïà paÂivirato hoti. DÃsidÃsapaÂiggahaïà paÂivirato hoti. AjeÊakapaÂiggahaïà paÂivirato hoti. KukkuÂasÆkarapaÂiggahaïà paÂivirato hoti. HatthigavassavaÊavÃpaÂiggahaïà paÂivirato hoti. KhettavatthupaÂiggahaïà paÂivirato hoti. DÆteyyapahiïagamanÃnuyogà paÂivirato hoti. Kayavikkayà paÂivirato hoti. TulÃkÆÂakaæsakÆÂamÃnakÆÂà paÂivirato hoti. #<[page 206]># %<206 AÇguttara-NikÃya. XCIX. 5-7>% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ UkkoÂanava¤cananikatisÃciyogà paÂivirato hoti. ChedanavadhabandhanaviparÃmosa-ÃlopasahasÃkÃrà paÂivirato hoti. So santuÂÂho hoti kÃyaparihÃrikena cÅvarena kucchiparihÃrikena piï¬apÃtena yena yen' eva pakkamati samÃdÃy' eva pakkamati. Seyyathà pi nÃma pakkhÅ sakuïo yena yen' eva ¬eti sapattabhÃro 'va ¬eti, evam eva bhikkhu santuÂÂho hoti kÃyaparihÃrikena cÅvarena kucchiparihÃrikena piï¬apÃtena yena yen' eva pakkamati samÃdÃy' eva pakkamati. So iminà ariyena sÅlakkhandhena samannÃgato ajjhattaæ anavajjasukhaæ paÂisaævedeti. 6. So cakkhunà rÆpaæ disvà na nimittaggÃhÅ hoti nÃnuvya¤janaggÃhÅ, yatvÃdhikaraïam enaæ cakkhundriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhÃdomanassà pÃpakà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya paÂipajjati, rakkhati cakkhundriyaæ, cakkhundriye saævaraæ Ãpajjati. Sotena saddaæ sutvà . . . ghÃnena gandhaæ ghÃyitvà . . . jivhÃya rasaæ sÃyitvà . . . kÃyena phoÂÂhabbaæ phusitvà . . . manasà dhammaæ vi¤¤Ãya na nimittaggÃhÅ hoti nÃnuvya¤janaggÃhÅ, yatvÃdhikaraïam enaæ manindriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjÃdomanassà pÃpakà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya paÂipajjati, rakkhati manindriyaæ, manindriye saævaraæ Ãpajjati. So iminà ariyena indriyasaævarena samannÃgato ajjhattaæ avyÃsekasukhaæ paÂisaævedeti. 7. So abhikkante paÂikkante sampajÃnakÃrÅ hoti, Ãlokite vilokite sampajÃnakÃrÅ hoti, sammi¤jite pasÃrite sampajÃnakÃrÅ hoti, saÇghÃÂipattacÅvaradhÃraïe sampajÃnakÃrÅ hoti, asite pÅte khÃyite sÃyite sampajÃnakÃrÅ hoti, uccÃrapassÃvakamme sampajÃnakÃrÅ hoti, gate Âhite nisinne sutte jÃgarite bhÃsite tuïhÅbhÃve sampajÃnakÃrÅ hoti. So iminà ca ariyena sÅlakkhandhena samannÃgato iminà ca ariyena indriyasaævarena samannÃgato iminà ca ariyena satisampaja¤¤ena samannÃgato vivittaæ senÃsanaæ bhajati ara¤¤aæ rukkhamÆlaæ pabbataæ kandaraæ giriguhaæ susÃnaæ vanapatthaæ abbhokÃsaæ palÃlapu¤jaæ. #<[page 207]># %% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ So ara¤¤agato và rukkhamÆlagato và su¤¤ÃgÃragato và nisÅdati pallaÇkaæ Ãbhujitvà ujuæ kÃyaæ païidhÃya parimukhaæ satiæ upaÂÂhapetvÃ. so abhijjhaæ loke pahÃya vigatÃbhijjhena cetasà viharati, abhijjhÃya cittaæ parisodheti, vyÃpÃdapadosaæ pahÃya avyÃpannacitto viharati sabbapÃïabhÆtahitÃnukampÅ, vyÃpÃdapadosà cittaæ parisodheti, thÅnamiddhaæ pahÃya vigatathÅnamiddho viharati Ãlokasa¤¤Å sato sampajÃno, thÅnamiddhà cittaæ parisodheti, uddhaccakukkuccaæ pahÃya anuddhato viharati ajjhattaæ vÆpasantacitto, uddhaccakukkuccà cittaæ parisodheti, vicikicchaæ pahÃya tiïïavicikiccho viharati akathaækathÅ kusalesu dhammesu vicikicchÃya cittaæ parisodheti. 8. So ime pa¤ca nÅvaraïe pahÃya cetaso upakkilese pa¤¤Ãya dubbalÅkaraïe vivicc' eva kÃmehi vivicca akusalehi dhammehi savitakkaæ savicÃraæ vivekajaæ pÅtisukhaæ paÂhamaæ jhÃnaæ upasampajja viharati. Taæ kiæ ma¤¤asi UpÃli `nanvÃyaæ vihÃro purimehi vihÃrehi abhikkantataro ca païÅtataro cÃ' ti? Evaæ bhante. Imam pi kho UpÃli mama sÃvakà attani dhammaæ sampassamÃnà ara¤¤e vanapatthÃni pantÃni senÃsanÃni paÂisevanti, no ca kho tÃva anuppattasadatthà viharanti. 9. Puna ca paraæ UpÃli bhikkhu vitakkavicÃrÃnaæ vÆpasamà . . . dutiyaæ jhÃnaæ upasampajja viharati. Taæ kiæ ma¤¤asi UpÃli `nanvÃyaæ vihÃro purimehi vihÃrehi abhikkantataro ca païÅtataro cÃ' ti? Evaæ bhante. Imam pi kho UpÃli mama sÃvakà attani dhammaæ sampassamÃnà ara¤¤e vanapatthÃni pantÃni senÃsanÃni paÂisevanti, #<[page 208]># %<208 AÇguttara-NikÃya. XCIX. 9-13>% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ no ca kho tÃva anuppattasadatthà viharanti. 10. Puna ca paraæ UpÃli bhikkhu pÅtiyà ca virÃgà . . . tatiyaæ jhÃnaæ upasampajja viharati. Taæ kiæ ma¤¤asi UpÃli `nanvÃyaæ vihÃro purimehi vihÃrehi abhikkantataro ca païÅtataro cÃ' ti? Evaæ bhante. Imam pi kho UpÃli mama sÃvakà attani dhammaæ sampassamÃnà ara¤¤e vanapatthÃni pantÃni senÃsanÃni paÂisevanti, no ca kho tÃva anuppattasadatthà viharanti. 11. Puna ca paraæ UpÃli bhikkhu sukhassa ca pahÃnà . . . catutthaæ jhÃnaæ upasampajja viharati. Taæ kiæ ma¤¤asi UpÃli `nanvÃyaæ vihÃro purimehi vihÃrehi abhikkantataro ca païÅtataro cÃ' ti? Evaæ bhante. Imam pi kho mama sÃvakà attani dhammaæ sampassamÃnà ara¤¤e vanapatthÃni pantÃni senÃsanÃni paÂisevanti, no ca kho tÃva anuppattasadatthà viharanti. 12. Puna ca paraæ UpÃli bhikkhu sabbaso rÆpasa¤¤Ãnaæ samatikkamà paÂighasa¤¤Ãnaæ atthaÇgamà nÃnattasa¤¤Ãnaæ amanasikÃrà `ananto ÃkÃso' ti ÃkÃsÃna¤cÃyatanaæ upasampajja viharati. Taæ kiæ ma¤¤asi UpÃli `nanvÃyaæ vihÃro purimehi vihÃrehi abhikkantataro ca païÅtataro cÃ' ti? Evaæ bhante. Imam pi kho UpÃli mama sÃvakà attani dhammaæ sampassamÃnà ara¤¤e vanapatthÃni pantÃni senÃsanÃni paÂisevanti, no ca kho tÃva anuppattasadatthà viharanti. 13. Puna ca paraæ UpÃli bhikkhu sabbaso ÃkÃsÃna¤cÃyatanaæ samatikkamma `anantaæ vi¤¤Ãïan' ti vi¤¤Ãïa¤cÃyatanaæ upasamapajja viharati . . . pe . . . sabbaso vi¤¤Ãïa¤cÃyatanaæ samatikkamma `natthi ki¤cÅ' ti Ãki¤ca¤¤Ãyatanaæ upasampajja viharati . . . sabbaso Ãki¤ca¤¤Ãyatanaæ samatikkamma `santam etaæ païÅtam etan' ti nevasa¤¤ÃnÃsa¤¤Ãyatanaæ upasampajja viharati. #<[page 209]># %% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ Taæ kiæ ma¤¤asi UpÃli `nanvÃyaæ vihÃro purimehi vihÃrehi abhikkantataro ca païÅtataro cÃ' ti? Evaæ bhante. Imam pi kho UpÃli mama sÃvakà attani dhammaæ sampassamÃnà ara¤¤e vanapatthÃni pantÃni senÃsanÃni paÂisevanti, no ca kho tÃva anuppattasadatthà viharanti. 14. Puna ca paraæ UpÃli bhikkhu sabbaso nevasa¤¤ÃnÃsa¤¤Ãyatanaæ samatikkamma sa¤¤Ãvedayitanirodhaæ upasampajja viharati, pa¤¤Ãya c' assa disvà Ãsavà parikkhÅïà honti. Taæ kiæ ma¤¤asi UpÃli `nanvÃyaæ vihÃro purimehi vihÃrehi abhikkantataro ca païÅtataro cÃ' ti? Evaæ bhante. Imam pi kho UpÃli mama sÃvakà attani dhammaæ sampassamÃnà ara¤¤e vanapatthÃni pantÃni senÃsanÃni paÂisevanti, no ca kho tÃva anuppattasadatthà viharanti. IÇgha tvaæ UpÃli saÇghe viharÃhi, saÇghe te viharato phÃsu bhavissatÅ ti. C. 1. Dasa yime bhikkhave dhamme appahÃya abhabbo arahattaæ sacchikÃtuæ. Katame dasa? 2. RÃgaæ dosaæ mohaæ kodhaæ upanÃhaæ makkhaæ paÊÃsaæ issaæ macchariyaæ mÃnaæ. Ime kho bhikkhave dasa dhamme appahÃya abhabbo arahattaæ sacchikÃtuæ. 3. Dasa yime bhikkhave dhamme pahÃya bhabbo arahattaæ sacchikÃtuæ. Katame dasa? 4. RÃgaæ dosaæ mohaæ kodhaæ upanÃhaæ makkhaæ paÊÃsaæ issaæ macchariyaæ mÃnaæ. Ime kho bhikkhave dasa dhamme pahÃya bhabbo arahattaæ sacchikÃtun ti. #<[page 210]># %<210 AÇguttara-NikÃya. C. 4-CI. 3>% UpÃsakavaggo dasamo. Tatr' uddÃnaæ: KÃmabhogÅ veraæ diÂÂhi Vajjiya-Uttiyà ubho Kokanudo Ãhuniyo thero UpÃli abhabbo ti. DutiyapaïïÃsako niÂÂhito. CI. 1. Tisso bhikkhave samaïasa¤¤Ã bhÃvità bahulÅkatà satta dhamme paripÆrenti. Katamà tisso? 2. Vevaïïiyamhi ajjhÆpagato, parapaÂibaddhà me jÅvikÃ, a¤¤o me Ãkappo karaïÅyo ti. Imà kho bhikkhave tisso samaïasa¤¤Ã bhÃvità bahulÅkatà satta dhamme paripÆrenti. Katame satta? 3. Niccaæ satatakÃrÅ hoti satatavuttÅ sÅlesu, anabhijjhÃlu hoti, avyÃpajjho hoti, anatimÃnÅ hoti, sikkhÃkÃmo hoti, #<[page 211]># %% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ idam atthan ti 'ssa hoti jÅvitaparikkhÃresu, Ãraddhaviriyo ca viharati. Imà kho bhikkhave tisso samaïasa¤¤Ã bhÃvità bahulÅkatà ime satta dhamme paripÆrentÅ ti. CII. 1. Satt' ime bhikkhave bojjhaÇgà bhÃvità bahulÅkatà tisso vijjà paripÆrenti. Katame satta? 2. SatisambojjhaÇgo, dhammavicayasambojjhaÇgo, viriyasambojjhaÇgo, pÅtisambojjhaÇgo, passaddhisambojjhaÇgo, samÃdhisambojjhaÇgo, upekhÃsambojjhaÇgo. Ime kho bhikkhave satta bojjhaÇgà bhÃvità bahulÅkatà tisso vijjà paripÆrenti. Katamà tisso? 3. Idha bhikkhave bhikkhu anekavihitaæ pubbenivÃsaæ anussarati, seyyathÅdaæ ekam pi jÃtiæ dve pi jÃtiyo . . . pe . . . iti sÃkÃraæ sa-uddesaæ anekavihitaæ pubbenivÃsaæ anussarati. Dibbena cakkhunà visuddhena atikkantamÃnusakena . . . pe . . . yathÃkammÆpage satte pajÃnÃti. ùsavÃnaæ khayà . . . pe . . . sacchikatvà upasampajja viharati. Ime kho bhikkhave satta bojjhaÇgà bhÃvità bahulÅkatà imà tisso vijjà paripÆrentÅ ti. CIII. 1. Micchattaæ bhikkhave Ãgamma virÃdhanà hoti, no ÃrÃdhanÃ. Katha¤ ca bhikkhave micchattaæ Ãgamma virÃdhanà hoti, no ÃrÃdhanÃ? 2. MicchÃdiÂÂhikassa bhikkhave micchÃsaÇkappo pahoti. MicchÃsaÇkappassa micchÃvÃcà pahoti. MicchÃvÃcassa micchÃkammanto pahoti. #<[page 212]># %<212 AÇguttara-NikÃya. CIII. 2-CIV. 2>% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ MicchÃkammantassa micchÃ-ÃjÅvo pahoti. MicchÃ-ÃjÅvassa micchÃvÃyÃmo pahoti. MicchÃvÃyÃmassa micchÃsati pahoti. MicchÃsatissa micchÃsamÃdhi pahoti. MicchÃsamÃdhissa micchäÃïaæ pahoti. MicchäÃïassa micchÃvimutti pahoti. Evaæ kho bhikkhave micchattaæ Ãgamma virÃdhanà hoti, no ÃrÃdhanÃ. 3. Sammattaæ bhikkhave Ãgamma ÃrÃdhanà hoti, no virÃdhanÃ. Katha¤ ca bhikkhave sammattaæ Ãgamma ÃrÃdhanà hoti, no virÃdhanÃ? 4. SammÃdiÂÂhikassa bhikkhave sammÃsaÇkappo pahoti. SammÃsaÇkappassa sammÃvÃcà pahoti. SammÃvÃcassa sammÃkammanto pahoti. SammÃkammantassa sammÃ-ÃjÅvo pahoti. SammÃ-ÃjÅvassa sammÃvÃyÃmo pahoti. SammÃvÃyÃmassa sammÃsati pahoti. SammÃsatissa sammÃsamÃdhi pahoti. SammÃsamÃdhissa sammäÃïaæ pahoti. SammäÃïassa sammÃvimutti pahoti. Evaæ kho bhikkhave sammattaæ Ãgamma ÃrÃdhanà hoti, no virÃdhanà ti. CIV. 1. MicchÃdiÂÂhikassa bhikkhave purisapuggalassa micchÃsaÇkappassa micchÃvÃcassa micchÃkammantassa micchÃÃjÅvassa micchÃvÃyÃmassa micchÃsatissa micchÃsamÃdhissa micchäÃïassa micchÃvimuttissa ya¤ c' eva kÃyakammaæ yathÃdiÂÂhisamattaæ samÃdiïïaæ ya¤ ca vacÅkammaæ . . . ya¤ ca manokammaæ yathÃdiÂÂhisamattaæ samÃdiïïaæ yà ca cetanà yà ca patthanà yo ca païidhi ye ca saÇkhÃrÃ, sabbe te dhammà aniÂÂhÃya akantÃya amanÃpÃya ahitÃya dukkhÃya saævattanti. Taæ kissa hetu? DiÂÂhi hi bhikkhave pÃpikÃ. 2. Seyyathà pi bhikkhave nimbabÅjaæ và kosÃtakÅbÅjaæ và tittakalÃbubÅjaæ và allÃya paÂhaviyà nikkhittaæ, ya¤ c' eva paÂhavirasaæ upÃdiyati ya¤ ca Ãporasaæ upÃdiyati, #<[page 213]># %% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ sabban taæ tittakattÃya kaÂukattÃya asÃtattÃya saævattati. Taæ kissa hetu? BÅjaæ hi bhikkhave pÃpakaæ. Evam eva kho bhikkhave micchÃdiÂÂhikassa purisapuggalassa micchÃsaÇkappassa micchÃvÃcassa micchÃkammantassa micchÃ-ÃjÅvassa micchÃvÃyÃmassa micchÃsatissa micchÃsamÃdhissa micchäÃïassa micchÃvimuttissa ya¤ c' eva kÃyakammaæ yathÃdiÂÂhisamattaæ samÃdiïïaæ ya¤ ca vacÅkammaæ . . . ya¤ ca manokammaæ yathÃdiÂÂhisamattaæ samÃdiïïaæ yà ca cetanà yà ca patthanà yo ca païidhi ye ca saÇkhÃrÃ, sabbe te dhammà aniÂÂhÃya akantÃya amanÃpÃya ahitÃya dukkhÃya saævattanti. Taæ kissa hetu? DiÂÂhi hi bhikkhave pÃpikÃ. 3. SammÃdiÂÂhikassa bhikkhave purisapuggalassa sammÃsaÇkappassa sammÃvÃcassa sammÃkammantassa sammÃÃjÅvassa sammÃvÃyÃmassa sammÃsatissa sammÃsamÃdhissa sammäÃïassa sammÃvimuttissa ya¤ c' eva kÃyakammaæ yathÃdiÂÂhisamattaæ samÃdiïïaæ, ya¤ ca vacÅkammaæ yathÃdiÂÂhisamattaæ samÃdiïïaæ ya¤ ca manokammaæ yathÃdiÂÂhisamattaæ samÃdiïïaæ yà ca cetanà yà ca patthanà yo ca païidhi ye ca saÇkhÃrÃ, sabbe te dhammà iÂÂhÃya kantÃya manÃpÃya hitÃya sukhÃya saævattanti. Taæ kissa hetu? DiÂÂhi hi bhikkhave bhaddikÃ. 4. Seyyathà pi bhikkhave ucchubÅjaæ và sÃlibÅjaæ và muddikabÅjaæ và allÃya paÂhaviyà nikkhittaæ, ya¤ c' eva paÂhavirasaæ upÃdiyati ya¤ ca Ãporasaæ upÃdiyati, sabban taæ sÃtattÃya madhurattÃya asecanakattÃya saævattati. Taæ kissa hetu? BÅjaæ hi bhikkhave bhaddakaæ. Evam eva kho bhikkhave sammÃdiÂÂhikassa purisapuggalassa sammÃsaÇkappassa. sammÃvÃcassa sammÃkammantassa sammÃ-ÃjÅvassa sammÃvÃyÃmassa sammÃsatissa sammÃsamÃdhissa sammäÃïassa sammÃvimuttissa ya¤ c' eva kÃyakammaæ yathÃdiÂÂhisamattaæ samÃdiïïaæ ya¤ ca vacÅkammaæ #<[page 214]># %<214 AÇguttara-NikÃya. CIV. 4-CV. 2>% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ . . . ya¤ ca manokammaæ yathÃdiÂÂhisamattaæ samÃdiïïaæ yà ca cetanà yà ca patthanà yo ca païidhi ye ca saÇkhÃrÃ, sabbe te dhammà iÂÂhÃya kantÃya manÃpÃya hitÃya sukhÃya saævattanti. Taæ kissa hetu? DiÂÂhi hi bhikkhave bhaddikà ti. CV. 1. Avijjà bhikkhave pubbaÇgamà akusalÃnaæ dhammÃnaæ samÃpattiyà anvad eva ahirikaæ anottappaæ. AvijjÃgatassa bhikkhave aviddasuno micchÃdiÂÂhi pahoti. MicchÃdiÂÂhikassa micchÃsaÇkappo pahoti. MicchÃsaÇkappassa micchÃvÃcà pahoti. MicchÃvÃcassa micchÃkammanto pahoti. MicchÃkammantassa micchÃ-ÃjÅvo pahoti. MicchÃÃjÅvassa micchÃvÃyÃmo pahoti. MicchÃvÃyÃmassa micchÃsati pahoti. MicchÃsatissa micchÃsamÃdhi pahoti. MicchÃsamÃdhissa micchäÃïaæ pahoti. MicchäÃïassa micchÃvimutti pahoti. 2. Vijjà bhikkhave pubbaÇgamà kusalÃnaæ dhammÃnaæ samÃpattiyà anvad eva hirottappaæ. VijjÃgatassa bhikkhave viddasuno sammÃdiÂÂhi pahoti. SammÃdiÂÂhikassa sammÃsaÇkappo pahoti. SammÃsaÇkappassa sammÃvÃcà pahoti. SammÃvÃcassa sammÃkammanto pahoti. SammÃkammantassa sammÃ-ÃjÅvo pahoti. SammÃ-ÃjÅvassa sammÃvÃyÃmo pahoti. SammÃvÃyÃmassa sammÃsati pahoti. SammÃsatissa sammÃsamÃdhi pahoti. SammÃsamÃdhissa sammäÃïaæ pahoti. SammäÃïassa sammÃvimutti pahoti. #<[page 215]># %% CVI. 1. Dasa yimÃni bhikkhave nijjaravatthÆni. KatamÃni dasa? 2. SammÃdiÂÂhikassa bhikkhave micchÃdiÂÂhi nijjiïïà hoti, ye ca micchÃdiÂÂhipaccayà aneke pÃpakà akusalà dhammà sambhavanti, te c' assa nijjiïïà honti, sammÃdiÂÂhipaccayà ca aneke kusalà dhammà bhÃvanÃpÃripÆriæ gacchanti. SammÃsaÇkappassa bhikkhave micchÃsaÇkappo nijjiïïo hoti, ye ca micchÃsaÇkappapaccayà aneke pÃpakà akusalà dhammà sambhavanti, te c' assa nijjiïïà honti, sammÃsaÇkappapaccayà ca aneke kusalà dhammà bhÃvanÃpÃripÆriæ gacchanti. SammÃvÃcassa bhikkhave micchÃvÃcà nijjiïïà hoti, ye ca micchÃvÃcÃpaccayà aneke pÃpakà akusalà dhammà sambhavanti, te c' assa nijjiïïà honti, sammÃvÃcÃpaccayà ca aneke kusalà dhammà bhÃvanÃpÃripÆriæ gacchanti. SammÃkammantassa bhikkhave micchÃkammanto nijjiïïo hoti, ye ca micchÃkammantapaccayà aneke pÃpakà akusalà dhammà sambhavanti, te c' assa nijjiïïà honti, sammÃkammantapaccayà ca aneke kusalà dhammà bhÃvanÃpÃripÆriæ gacchanti. SammÃ-ÃjÅvassa bhikkhave micchÃ-ÃjÅvo nijjiïïo hoti, ye ca micchÃ-ÃjÅva paccayà aneke pÃpakà akusalà dhammà sambhavanti, te c' assa nijjiïïà honti, sammÃ-ÃjÅvapaccayà ca aneke kusalà dhammà bhÃvanÃpÃripÆriæ gacchanti. SammÃvÃyÃmassa bhikkhave micchÃvÃyÃmo nijjiïïo hoti, ye ca micchÃvÃyÃmapaccayà aneke pÃpakà akusalà dhammà sambhavanti, te c' assa nijjiïïà honti, sammÃvÃyÃmapaccayà ca aneke kusalà dhammà bhÃvanÃpÃripÆriæ gacchanti. SammÃsatissa bhikkhave micchÃsati nijjiïïà hoti, ye ca micchÃsatipaccayà aneke pÃpakà akusalà dhammà sambhavanti, te c' assa nijjiïïà honti, sammÃsatipaccayà ca aneke kusalà dhammà bhÃvanÃpÃripÆriæ gacchanti. SammÃsamÃdhissa bhikkhave micchÃsamÃdhi nijjiïïo hoti, ye ca micchÃsamÃdhipaccayà aneke pÃpakà akusalà dhammà sambhavanti, te c' assa nijjiïïà honti, sammÃsamÃdhipaccayà ca aneke kusalà dhammà bhÃvanÃpÃripÆriæ gacchanti. #<[page 216]># %<216 AÇguttara-NikÃya. CVI. 2-CVII. 2>% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ SammäÃïassa bhikkhave micchäÃïaæ nijjiïïaæ hoti, ye ca micchäÃïapaccayà aneke pÃpakà akusalà dhammà sambhavanti, te c' assa nijjiïïà honti, sammäÃïapaccayà ca aneke kusalà dhammà bhÃvanÃpÃripÆriæ gacchanti. SammÃvimuttissa bhikkhave micchÃvimutti nijjiïïà hoti, ye ca micchÃvimuttipaccayà aneke pÃpakà akusalà dhammà sambhavanti, te c' assa nijjiïïà honti. SammÃvimuttipaccayà ca aneke kusalà dhammà bhÃvanÃpÃripÆriæ gacchanti. ImÃni kho bhikkhave dasa nijjaravatthÆnÅ ti. CVII. 1. Atthi bhikkhave dakkhiïesu janapadesu dhovanaæ nÃma. Tattha hoti annam pi pÃnam pi khajjam pi bhojjam pi leyyam pi peyyam pi naccam pi gÅtam pi vÃditam pi. Atth' etaæ bhikkhave dhovanaæ, n' etaæ natthÅ ti vadÃmi. Ta¤ ca kho etaæ bhikkhave dhovanaæ hÅnaæ gammaæ pothujjanikaæ anariyaæ anatthasaæhitaæ na nibbidÃya na virÃgÃya na nirodhÃya na upasamÃya na abhi¤¤Ãya na sambodhÃya na nibbÃnÃya saævattati. Aha¤ ca kho bhikkhave ariyaæ dhovanaæ desissÃmi, yaæ dhovanaæ ekantanibbidÃya virÃgÃya nirodhÃya upasamÃya abhi¤¤Ãya sambodhÃya nibbÃnÃya saævattati; yaæ dhovanaæ Ãgamma jÃtidhammà sattà jÃtiyà parimuccanti, jarÃdhammà sattà jarÃya parimuccanti, maraïadhammà sattà maraïena parimuccanti, sokaparidevadukkhadomanassupÃyÃsadhammà sattà sokaparidevadukkhadomanassupÃyÃsehi parimuccanti. Taæ suïÃtha sÃdhukaæ manasikarotha, bhÃsissÃmÅ ti. `Evaæ bhante' ti kho te bhikkhÆ Bhagavato paccassosuæ. Bhagavà etad avoca:-- 2. Katama¤ ca taæ bhikkhave ariyaæ dhovanaæ, yaæ dhovanaæ ekantanibbidÃya virÃgÃya nirodhÃya upasamÃya abhi¤¤Ãya sambodhÃya nibbÃnÃya saævattati; #<[page 217]># %% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ yaæ dhovanaæ Ãgamma jÃtidhammà sattà jÃtiyà parimuccanti, jarÃdhammà sattà jarÃya parimuccanti, maraïadhammà sattà maraïena parimuccanti, sokaparidevadukkhadomanassupÃyÃsadhammà sattà sokaparidevadukkhadomanassupÃyÃsehi parimuccanti? 3. SammÃdiÂÂhikassa bhikkhave micchÃdiÂÂhi niddhotà hoti, ye ca micchÃdiÂÂhipaccayà aneke pÃpakà akusalà dhammà sambhavanti, te c' assa niddhotà honti, sammÃdiÂÂhipaccayà ca aneke kusalà dhammà bhÃvanÃpÃripÆriæ gacchanti. SammÃsaÇkappassa bhikkhave micchÃsaÇkappo niddhoto hoti . . . pe . . . sammÃvÃcassa bhikkhave micchÃvÃcà niddhotà hoti . . . sammÃkammantassa bhikkhave micchÃkammanto niddhoto hoti . . . sammÃ-ÃjÅvassa bhikkhave micchÃ-ÃjÅvo niddhoto hoti . . . sammÃvÃyÃmassa bhikkhave micchÃvÃyÃmo niddhoto hoti . . . sammÃsatissa bhikkhave micchÃsati niddhotà hoti . . . sammÃsamÃdhissa bhikkhave micchÃsamÃdhi niddhoto hoti . . . sammäÃïassa bhikkhave micchäÃïaæ niddhotaæ hoti . . . sammÃvimuttissa bhikkhave micchÃvimutti niddhotà hoti, ye ca micchÃvimuttipaccayà aneke pÃpakà akusalà dhammà sambhavanti, te c' assa niddhotà hoti, sammÃvimuttipaccayà ca aneke kusalà dhammà bhÃvanÃpÃripÆriæ gacchanti. 4. Idaæ kho taæ bhikkhave ariyaæ dhovanaæ, yaæ dhovanaæ ekantanibbidÃya virÃgÃya nirodhÃya upasamÃya abhi¤¤Ãya sambodhÃya nibbÃnÃya saævattati; yaæ dhovanaæ Ãgamma jÃtidhammà sattà jÃtiyà parimuccanti, jarÃdhammà sattà jarÃya parimuccanti, maraïadhammà sattà maraïena parimuccanti, sokaparidevadukkhadomanassupÃyÃsadhammà sattà sokaparidevadukkhadomanassupÃyÃsehi parimuccantÅ ti. #<[page 218]># %<218 AÇguttara-NikÃya. CVIII. 1-3>% CVIII. 1. Tikicchakà bhikkhave virecanaæ denti pittasamuÂÂhÃnÃnaæ pi ÃbÃdhÃnaæ paÂighÃtÃya semhasamuÂÂhÃnÃnam pi ÃbÃdhÃnaæ paÂighÃtÃya vÃtasamuÂÂhÃnÃnam pi ÃbÃdhÃnaæ paÂighÃtÃya. Atth' etaæ bhikkhave virecanaæ, n' etaæ natthÅ ti vadÃmi. Ta¤ ca kho etaæ bhikkhave virecanaæ sampajjati pi vipajjati pi. Aha¤ ca kho bhikkhave ariyaæ virecanaæ desissÃmi, yaæ virecanaæ sampajjati yeva no vipajjati; yaæ virecanaæ Ãgamma jÃtidhammà sattà jÃtiyà parimuccanti, jarÃdhammà sattà jarÃya parimuccanti, maraïadhammà sattà maraïena parimuccanti, sokaparidevadukkhadomanassupÃyÃsadhammà sattà sokaparidevadukkhadomanassupÃyÃsehi parimuccanti. Taæ suïÃtha sÃdhukaæ manasikarotha, bhÃsissÃmÅ ti. `Evaæ bhante' ti kho te bhikkhÆ Bhagavato paccassosuæ. Bhagavà etad avoca:-- 2. Katama¤ ca taæ bhikkhave ariyaæ virecanaæ, yaæ virecanaæ sampajjati yeva no vipajjati; yaæ virecanaæ Ãgamma jÃtidhammà sattà jÃtiyà parimuccanti, jarÃdhammà sattà jarÃya parimuccanti, maraïadhammà sattà maraïena parimuccanti, sokaparidevadukkhadomanassupÃyÃsadhammà sattà sokaparidevadukkhadomanassupÃyÃsehi parimuccanti? 3. SammÃdiÂÂhikassa bhikkhave micchÃdiÂÂhi virittà hoti, ye ca micchÃdiÂÂhipaccayà aneke pÃpakà akusalà dhammà sambhavanti, te c' assa virittà honti, sammÃdiÂÂhipaccayà ca aneke kusalà dhammà bhÃvanÃpÃripÆriæ gacchanti. SammÃsaÇkappassa bhikkhave micchÃsaÇkappo viritto hoti . . . sammÃvÃcassa bhikkhave micchÃvÃcà virittà hoti . . . sammÃkammantassa bhikkhave micchÃkammanto viritto hoti . . . sammÃ-ÃjÅvassa bhikkhave micchÃ-ÃjÅvo viritto hoti . . . sammÃvÃyÃmassa bhikkhave micchÃvÃyÃmo viritto hoti . . . sammÃsatissa bhikkhave micchÃsati virittà hoti . . . sammÃsamÃdhissa bhikkhave micchÃsamÃdhi viritto hoti #<[page 219]># %% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ . . . sammäÃïassa bhikkhave micchäÃïaæ virittaæ hoti . . . sammÃvimuttissa bhikkhave micchÃvimutti virittà hoti, ye ca micchÃvimuttipaccayà aneke pÃpakà akusalà dhammà sambhavanti, te c' assa virittà honti, sammÃvimuttipaccayà ca aneke kusalà dhammà bhÃvanÃpÃripÆriæ gacchanti. 4. Idaæ kho taæ bhikkhave ariyaæ virecanaæ, yaæ virecanaæ sampajjati yeva no vipajjati; yaæ virecanaæ Ãgamma jÃtidhammà sattà jÃtiyà parimuccanti jarÃdhammà sattà jarÃya parimuccanti, maraïadhammà sattà maraïena parimuccanti, sokaparidevadukkhadomanassupÃyÃsadhammà sattà sokaparidevadukkhadomanassupÃyÃsehi parimuccantÅ ti. CIX. 1. Tikicchakà bhikkhave vamanaæ denti pittasamuÂÂhÃnÃnam pi ÃbÃdhÃnaæ paÂighÃtÃya semhasamuÂÂhÃnÃnam pi ÃbÃdhÃnaæ paÂighÃtÃya vÃtasamuÂÂhÃnÃnam pi ÃbÃdhÃnaæ paÂighÃtÃya. Atth' etaæ bhikkhave vamanaæ, n' etaæ natthÅ ti vadÃmi. Ta¤ ca kho etaæ bhikkhave vamanaæ sampajjati pi vipajjati pi. Aha¤ ca kho bhikkhave ariyaæ vamanaæ desissÃmi, yaæ vamanaæ sampajjati yeva no vipajjati; yaæ vamanaæ Ãgamma jÃtidhammà sattà jÃtiyà parimuccanti, jarÃdhammà sattà jarÃya parimuccanti, maraïadhammà sattà maraïena parimuccanti, sokaparidevadukkhadomanassupÃyÃsadhammà sattà sokaparidevadukkhadomanassupÃyÃsehi parimuccanti. Taæ suïÃtha . . . pe . . . 2. Katama¤ ca taæ bhikkhave ariyaæ vamanaæ, yaæ vamanaæ sampajjati yeva no vipajjati; yaæ vamanaæ Ãgamma jÃtidhammà sattà jÃtiyà parimuccanti . . . pe . . . sokaparidevadukkhadomanassupÃyÃsadhammà sattà sokaparidevadukkhadomanassupÃyÃsehi parimuccanti? #<[page 220]># %<220 AÇguttara-NikÃya. CIX. 2-CX. 2>% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ 3. SammÃdiÂÂhikassa bhikkhave micchÃdiÂÂhi vantà hoti, ye ca micchÃdiÂÂhipaccayà aneke pÃpakà akusalà dhammà sambhavanti, te c' assa vantà honti, sammÃdiÂÂhipaccayà ca aneke kusalà dhammà bhÃvanÃpÃripÆriæ gacchanti. SammÃsaÇkappassa bhikkhave micchÃsaÇkappo vanto hoti . . . sammÃvÃcassa bhikkhave micchÃvÃcà vantà hoti . . . sammÃkammantassa bhikkhave micchÃkammanto vanto hoti . . . sammÃ-ÃjÅvassa bhikkhave micchÃ-ÃjÅvo vanto hoti . . . sammÃvÃyÃmassa bhikkhave micchÃvÃyÃmo vanto hoti . . . sammÃsatissa bhikkhave micchÃsati vantà hoti . . . sammÃsamÃdhissa bhikkhave micchÃsamÃdhi vanto hoti . . . sammäÃïassa bhikkhave micchäÃïaæ vantaæ hoti . . . sammÃvimuttissa bhikkhave micchÃvimutti vantà hoti, ye ca micchÃvimuttipaccayà aneke pÃpakà akusalà dhammà sambhavanti, te c' assa vantà honti, sammÃvimuttipaccayà ca aneke kusalà dhammà bhÃvanÃpÃripÆriæ gacchanti. 4. Idaæ kho taæ bhikkhave ariyaæ vamanaæ, yaæ vamanaæ sampajjati yeva no vipajjati; yaæ vamanaæ Ãgamma jÃtidhammà sattà jÃtiyà parimuccanti, jarÃdhammà . . . pe . . . sokaparidevadukkhadomanassupÃyÃsadhammà sattà sokaparidevadukkhadomanassupÃyÃsehi parimuccantÅ ti. CX. 1. Dasa yime bhikkhave niddhamaniyà dhammÃ. Katame dasa? 2. SammÃdiÂÂhikassa bhikkhave micchÃdiÂÂhi niddhantà hoti, ye ca micchÃdiÂÂhipaccayà aneke pÃpakà akusalà dhammà sambhavanti, te c' assa niddhantà honti, sammÃdiÂÂhipaccayà ca aneke kusalà dhammà bhÃvanÃpÃripÆriæ gacchanti. #<[page 221]># %% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ SammÃsaÇkappassa bhikkhave micchÃsaÇkappo niddhanto hoti . . . sammÃvÃcassa bhikkhave micchÃvÃcà niddhantà hoti . . . sammÃkammantassa bhikkhave micchÃkammanto niddhanto hoti . . . sammÃ-ÃjÅvassa bhikkhave micchÃ-ÃjÅvo niddhanto hoti . . «ammÃvÃyÃmassa bhikkhave micchÃvÃyÃmo niddhanto hoti . . . sammÃsatissa bhikkhave micchÃsati niddhantà hoti . . . sammÃsamÃdhissa bhikkhave micchÃsamÃdhi niddhanto hoti . . . sammäÃïassa bhikkhave micchäÃïaæ niddhantaæ hoti . . . sammÃvimuttissa bhikkhave micchÃvimutti niddhantà hoti, ye ca micchÃvimuttipaccayà aneke pÃpakà akusalà dhammà sambhavanti, te c' assa niddhantà honti, sammÃvimuttipaccayà ca aneke kusalà dhammà bhÃvanÃpÃripÆriæ gacchanti. Ime kho bhikkhave dasa niddhamaniyà dhammà ti. CXI. 1. Atha kho a¤¤ataro bhikkhu yena Bhagavà ten' upasaÇkami, upasaÇkamitvà Bhagavantaæ abhivÃdetvà ekamantaæ nisÅdi. Ekamantaæ nisinno kho so bhikkhu Bhagavantaæ etad avoca `asekho asekho ti bhante vuccati. KittÃvatà nu kho bhante bhikkhu asekho hotÅ' ti? 2. Idha bhikkhu bhikkhu asekhÃya sammÃdiÂÂhiyà samannÃgato hoti, asekhena sammÃsaÇkappena samannÃgato hoti, asekhÃya sammÃvÃcÃya samannÃgato hoti, asekhena sammÃkammantena samannÃgato hoti, asekhena sammÃÃjÅvena samannÃgato hoti, asekhena sammÃvÃyÃmena samannÃgato hoti, asekhÃya sammÃsatiyà samannÃgato hoti, asekhena sammÃsamÃdhinà samannÃgato hoti, asekhena sammäÃïena samannÃgato hoti, asekhÃya sammÃvimuttiyà samannÃgato hoti. Evaæ kho bhikkhu bhikkhu asekho hotÅ ti. #<[page 222]># %<222 AÇguttara-NikÃya. CXII. 1-CXIII. 2>% CXII. 1. Dasa yime bhikkhave asekhiyà dhammÃ. Katame dasa? 2. Asekhà sammÃdiÂÂhi, asekho sammÃsaÇkappo, asekhà sammÃvÃcÃ, asekho sammÃkammanto, asekho sammÃ-ÃjÅvo, asekho sammÃvÃyÃmo, asekhà sammÃsati, asekho sammÃsamÃdhi, asekhaæ sammäÃïaæ, asekhà sammÃvimutti. Ime kho bhikkhave dasa asekhiyà dhammà ti. Samaïasa¤¤Ãvaggo paÂhamo. Tass' uddÃnaæ: Sa¤¤Ã bojjhaÇgà micchattaæ bÅjaæ vijjÃya nijjarà Dhovana¤ ca tikicchà ca niddhamanaæ dve asekhà ti. CXIII. 1. Adhammo ca bhikkhave veditabbo anattho ca, dhammo ca veditabbo attho ca, adhamma¤ ca viditvà anattha¤ ca, dhamma¤ ca viditvà attha¤ ca, yathà dhammo yathà attho, tathà paÂipajjitabbaæ. Katamo ca bhikkhave adhammo ca anattho ca? 2. MicchÃdiÂÂhi micchÃsaÇkappo micchÃvÃcà micchÃkammanto micchÃ-ÃjÅvo micchÃvÃyÃmo micchÃsati micchÃsamÃdhi micchäÃïaæ micchÃvimutti. #<[page 223]># %% Ayaæ vuccati bhikkhave adhammo ca anattho ca. Katamo ca bhikkhave dhammo ca attho ca? 3. SammÃdiÂÂhi sammÃsaÇkappo sammÃvÃcà sammÃkammanto sammÃ-ÃjÅvo sammÃvÃyÃmo sammÃsati sammÃsamÃdhi sammäÃïaæ sammÃvimutti. Ayaæ vuccati bhikkhave dhammo ca attho ca. 4. Adhammo ca bhikkhave veditabbo anattho ca, dhammo ca veditabbo attho ca, adhamma¤ ca viditvà anattha¤ ca, dhamma¤ ca viditvà attha¤ ca, yathà dhammo yathà attho, tathà paÂipajjitabban ti iti yan taæ vuttaæ, idam etaæ paÂicca vuttan ti. CXIV. 1. Adhammo ca bhikkhave veditabbo dhammo ca, anattho ca veditabbo attho ca, adhamma¤ ca viditvà dhamma¤ ca, anattha¤ ca viditvà attha¤ ca, yathà dhammo yathà attho, tathà paÂipajjitabbaæ. Katamo ca bhikkhave adhammo, katamo ca dhammo, katamo ca anattho, katamo ca attho? 2. MicchÃdiÂÂhi bhikkhave adhammo, sammÃdiÂÂhi dhammo, ye ca micchÃdiÂÂhipaccayà aneke pÃpakà akusalà dhammà sambhavanti, ayaæ anattho, sammÃdiÂÂhipaccayà ca aneke kusalà dhammà bhÃvanÃpÃripÆriæ gacchanti, ayaæ attho. MicchÃsaÇkappo bhikkhave adhammo, sammÃsaÇkappo dhammo, ye ca micchÃsaÇkappapaccayà aneke pÃpakà akusalà dhammà sambhavanti, ayaæ anattho, sammÃsaÇkappapaccayà ca aneke kusalà dhammà bhÃvanÃpÃripÆriæ gacchanti, ayaæ attho. MicchÃvÃcà bhikkhave adhammo, sammÃvÃcà dhammo, ye ca micchÃvÃcÃpaccayà aneke pÃpakà akusalà dhammà sambhavanti, ayaæ anattho, sammÃvÃcÃpaccayà ca aneke kusalà dhammà bhÃvanÃpÃripÆriæ gacchanti, ayaæ attho. MicchÃkammanto bhikkhave adhammo, sammÃkammanto dhammo, ye ca micchÃkammantapaccayà aneke pÃpakà akusalà dhammà sambhavanti, ayaæ anattho, #<[page 224]># %<224 AÇguttara-NikÃya. CXIV. 2-CXV. 1>% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ sammÃkammantapaccayà ca aneke kusalà dhammà bhÃvanÃpÃripÆriæ gacchanti, ayaæ attho. MicchÃÃjÅvo bhikkhave adhammo, sammÃ-ÃjÅvo dhammo, ye ca micchÃ-ÃjÅvapaccayà aneke pÃpakà akusalà dhammà sambhavanti, ayaæ anattho, sammÃ-ÃjÅvapaccayà ca aneke kusalà dhammà bhÃvanÃpÃripÆriæ gacchanti, ayaæ attho. MicchÃvÃyÃmo bhikkhave adhammo, sammÃvÃyÃmo dhammo, ye ca micchÃvÃyÃmapaccayà aneke pÃpakà akusalà dhammà sambhavanti, ayaæ anattho, sammÃvÃyÃmapaccayà ca aneke kusalà dhammà bhÃvanÃpÃripÆriæ gacchanti, ayaæ attho. MicchÃsati bhikkhave adhammo, sammÃsati dhammo, ye ca micchÃsatipaccayà aneke pÃpakà akusalà dhammà sambhavanti, ayaæ anattho, sammÃsatipaccayà ca aneke kusalà dhammà bhÃvanÃpÃripÆriæ gacchanti, ayaæ attho. MicchÃsamÃdhi bhikkhave adhammo, sammÃsamÃdhi dhammo, ye ca micchÃsamÃdhipaccayà aneke pÃpakà akusalà dhammà sambhavanti, ayaæ anattho, sammÃsamÃdhipaccayà ca aneke kusalà dhammà bhÃvanÃpÃripÆriæ gacchanti, ayaæ attho. MicchäÃïaæ bhikkhave adhammo, sammäÃïaæ dhammo, ye ca micchäÃïapaccayà aneke pÃpakà akusalà dhammà sambhavanti, ayaæ anattho, sammäÃïapaccayà ca aneke kusalà dhammà bhÃvanÃpÃripÆriæ gacchanti, ayaæ attho. MicchÃvimutti bhikkhave adhammo, sammÃvimutti dhammo, ye ca micchÃvimuttipaccayà aneke pÃpakà akusalà dhammà sambhavanti, ayaæ anattho, sammÃvimuttipaccayà ca aneke kusalà dhammà bhÃvanÃpÃripÆriæ gacchanti, ayaæ attho. 3. Adhammo ca bhikkhave veditabbo dhammo ca, anattho ca veditabbo attho ca, adhamma¤ ca viditvà dhamma¤ ca, anattha¤ ca viditvà attha¤ ca, yathà dhammo yathà attho, tathà paÂipajjitabban ti iti yan taæ vuttaæ, idaæ etaæ paÂicca vuttan ti. CXV. 1. Adhammo ca bhikkhave veditabbo dhammo ca, anattho ca veditabbo attho ca, adhamma¤ ca viditvà dhamma¤ ca, anattha¤ ca viditvà attha¤ ca, yathà dhammo yathà attho, tathà paÂipajjitabban ti. #<[page 225]># %% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ Idam avoca BhagavÃ, idaæ vatvà Sugato uÂÂhÃyÃsanà vihÃraæ pÃvisi. 2. Atha kho tesaæ bhikkhÆnaæ acirapakkantassa Bhagavato etad ahosi: Idaæ kho no Ãvuso Bhagavà saækhittena uddesaæ uddisitvà vitthÃrena atthaæ avibhajitvà uÂÂhÃyÃsanà vihÃraæ paviÂÂho `adhammo ca bhikkhave veditabbo dhammo ca, anattho ca veditabbo attho ca, adhamma¤ ca viditvà dhamma¤ ca, anattha¤ ca viditvà attha¤ ca, yathà dhammo yathà attho, tathà paÂipajjitabban' ti. Ko nu kho imassa Bhagavatà saækhittena uddesassa uddiÂÂhassa vitthÃrena atthaæ avibhattassa vitthÃrena atthaæ vibhajeyyà ti? Atha kho tesaæ bhikkhÆnaæ etad ahosi: Ayaæ kho Ãyasmà ùnando Satthu c' eva saævaïïito sambhÃvito ca vi¤¤Ænaæ sabrahmacÃrÅnaæ, pahoti cÃyasmà ùnando imassa Bhagavatà saækhittena uddesassa uddiÂÂhassa vitthÃrena atthaæ avibhattassa vitthÃrena atthaæ vibhajituæ. Yan nÆna mayaæ yenÃyasmà ùnando ten' upasaÇkameyyÃma, upasaÇkamitvà Ãyasmantaæ ùnandaæ etam atthaæ puccheyyÃma. Yathà no Ãyasmà ùnando vyÃkarissati, tathà naæ dhÃressÃmà ti. 3. Atha kho te bhikkhÆ yenÃyasmà ùnando ten' upasaÇkamiæsu, upasaÇkamitvà Ãyasmatà ùnandena saddhiæ sammodiæsu; sammodanÅyaæ kathaæ sÃrÃïÅyaæ vÅtisÃretvà ekamantaæ nisÅdiæsu. Ekamantaæ nisinnà kho te bhikkhÆ Ãyasmantaæ ùnandaæ etad avocuæ: Idaæ kho no Ãvuso ùnanda Bhagavà saækhittena uddesaæ uddisitvà vitthÃrena atthaæ avibhajitvà uÂÂhÃyÃsanà vihÃraæ paviÂÂho `adhammo ca bhikkhave veditabbo dhammo ca, anattho ca veditabbo attho ca, adhamma¤ ca viditvà dhamma¤ ca, anattha¤ ca viditvà attha¤ ca, yathà dhammo yathà attho, tathà paÂipajjitabban' ti. Tesaæ no Ãvuso amhÃkaæ acirapakkantassa Bhagavato etad ahosi: Idaæ kho no Ãvuso Bhagavà saækhittena uddesaæ uddisitvà vitthÃrena atthaæ avibhajitvà uÂÂhÃyÃsanà vihÃraæ paviÂÂho `adhammo ca bhikkhave veditabbo dhammo ca, #<[page 226]># %<226 AÇguttara-NikÃya. CXV. 3-4>% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ anattho ca veditabbo attho ca, adhamma¤ ca viditvà dhamma¤ ca, anattha¤ ca viditvà attha¤ ca, yathà dhammo yathà attho, tathà paÂipajjitabban' ti. Ko nu kho imassa Bhagavatà saækhittena uddesassa uddiÂÂhassa vitthÃrena atthaæ avibhattassa vitthÃrena atthaæ vibhajeyyà ti? Tesaæ no Ãvuso amhÃkaæ etad ahosi: Ayaæ kho Ãyasmà ùnando Satthu c' eva saævaïïito sambhÃvito ca vi¤¤Ænaæ sabrahmacÃrÅnaæ, pahoti cÃyasmà ùnando imassa Bhagavatà saækhittena uddesassa {uddiÂÂhassa} vitthÃrena atthaæ avibhattassa vitthÃrena atthaæ vibhajituæ. Yan nÆna mayaæ yenÃyasmà ùnando ten' upasaÇkameyyÃma, upasaÇkamitvà Ãyasmantaæ ùnandaæ etam atthaæ puccheyyÃma. Yathà no Ãyasmà ùnando vyÃkarissati, tathà naæ dhÃressÃmà ti. Vibhajat' Ãyasmà ùnando ti. 4. Seyyathà pi Ãvuso puriso sÃratthiko sÃragavesÅ sÃrapariyesanaæ caramÃno mahato rukkhassa tiÂÂhato sÃravato atikkamm' eva mÆlaæ atikkamma khandhaæ sÃkhÃpalÃse sÃraæ pariyesitabbaæ ma¤¤eyya, evaæ sampadam idaæ. ùyasmantÃnaæ Satthari sammukhÅbhÆte taæ Bhagavantaæ atisitvà amhe etam atthaæ paÂipucchitabbaæ ma¤¤etha. So h' Ãvuso Bhagavà jÃnaæ jÃnÃti passaæ passati cakkhubhÆto ¤ÃïabhÆto dhammabhÆto brahmabhÆto vattà pavattà atthassa ninnetà amatassa dÃtà dhammassÃmÅ TathÃgato. So c' eva pan' etassa kÃlo ahosi, yaæ tumhe Bhagavantaæ yeva upasaÇkamitvà etam atthaæ puccheyyÃtha. #<[page 227]># %% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ Yathà vo Bhagavà vyÃkareyya, tathà naæ dhÃreyyÃthà ti. 5. AddhÃvuso ùnanda Bhagavà jÃnaæ jÃnÃti passaæ passati cakkhubhÆto ¤ÃïabhÆto dhammabhÆto brahmabhÆto vattà pavattà atthassa ninnetà amatassa dÃtà dhammassÃmÅ TathÃgato. So c' eva pan' etassa kÃlo ahosi, yaæ mayaæ Bhagavantaæ yeva upasaÇkamitvà etam atthaæ puccheyyÃma. Yathà no Bhagavà vyÃkareyya, tathà naæ dhÃreyyÃma. Api cÃyasmà ùnando Satthu c' eva saævaïïito sambhÃvito ca vi¤¤Ænaæ sabrahmacÃrÅnaæ, pahoti cÃyasmà ùnando imassa Bhagavatà saækhittena uddesassa uddiÂÂhassa vitthÃrena atthaæ avibhattassa vitthÃrena atthaæ vibhajituæ. Vibhajat' Ãyasmà ùnando agarukaritvà ti. 6. Tena h' Ãvuso suïÃtha sÃdhukaæ manasikarotha, bhÃsissÃmÅ ti. `Evam Ãvuso' ti kho te bhikkhÆ Ãyasmato ùnandassa paccassosuæ. ùyasmà ùnando etad avoca: Yaæ kho no Ãvuso Bhagavà saækhittena uddesaæ uddisitvà vitthÃrena atthaæ avibhajitvà uÂÂhÃyÃsanà vihÃraæ paviÂÂho `adhammo ca bhikkhave veditabbo dhammo ca, anattho ca veditabbo attho ca, adhamma¤ ca viditvà dhamma¤ ca, anattha¤ ca viditvà attha¤ ca, yathà dhammo yathà attho, tathà paÂipajjitabban' ti. Katamo cÃvuso adhammo, katamo ca dhammo, katamo ca anattho, katamo ca attho? 7. MicchÃdiÂÂhi Ãvuso adhammo, sammÃdiÂÂhi dhammo, ye ca micchÃdiÂÂhipaccayà aneke pÃpakà akusalà dhammà sambhavanti, ayaæ anattho, sammÃdiÂÂhipaccayà ca aneke kusalà dhammà bhÃvanÃpÃripÆriæ gacchanti, ayaæ attho. MicchÃsaÇkappo Ãvuso adhammo, sammÃsaÇkappo dhammo . . . pe . . . micchÃvÃcà Ãvuso adhammo, sammÃvÃcà dhammo #<[page 228]># %<228 AÇguttara-NikÃya. CXV. 7-8>% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ . . . micchÃkammanto Ãvuso adhammo, sammÃkammanto dhammo . . . micchÃ-ÃjÅvo Ãvuso adhammo, sammÃ-ÃjÅvo dhammo . . . micchÃvÃyÃmo Ãvuso adhammo, sammÃvÃyÃmo dhammo . . . micchÃsamÃdhi Ãvuso adhammo, sammÃsamÃdhi dhammo . . . micchäÃïaæ Ãvuso adhammo, sammäÃïaæ dhammo . . . micchÃvimutti Ãvuso adhammo, sammÃvimutti dhammo, ye ca micchÃvimuttipaccayà aneke pÃpakà akusalà dhammà sambhavanti, ayaæ anattho, sammÃvimuttipaccayà ca aneke kusalà dhammà bhÃvanÃpÃripÆriæ gacchanti, ayaæ attho. Yaæ kho no Ãvuso Bhagavà saækhittena uddesaæ uddisitvà vitthÃrena atthaæ avibhajitvà uÂÂhÃyÃsanà vihÃraæ paviÂÂho `adhammo ca bhikkhave veditabbo dhammo ca, anattho ca veditabbo attho ca, adhamma¤ ca viditvà dhamma¤ ca, anattha¤ ca viditvà attha¤ ca, yathà dhammo yathà attho tathà paÂipajjitabban' ti, imassa kho ahaæ Ãvuso Bhagavatà saækhittena uddesassa uddiÂÂhassa vitthÃrena atthaæ avibhattassa evaæ vitthÃrena atthaæ ÃjÃnÃmi. ùkaÇkhamÃnà ca pana tumhe Ãvuso Bhagavantaæ yeva upasaÇkamitvà etam atthaæ puccheyyÃtha. Yathà vo Bhagavà vyÃkaroti, tathà naæ dhÃreyyÃthà ti. `Evam Ãvuso' ti kho te bhikkhÆ Ãyasmato ùnandassa bhÃsitaæ abhinanditvà anumoditvà uÂÂhÃyÃsanà yena Bhagavà ten' upasaÇkamiæsu, upasaÇkamitvà Bhagavantaæ abhivÃdetvà ekamantaæ nisÅdiæsu. Ekamantaæ nisinnà kho te bhikkhÆ Bhagavantaæ etad avocuæ:-- 8. Yaæ kho no bhante Bhagavà saækhittena uddesaæ uddisitvà vitthÃrena atthaæ avibhajitvà uÂÂhÃyÃsanà vihÃraæ paviÂÂho `adhammo ca bhikkhave veditabbo dhammo ca, anattho ca veditabbo attho ca, adhamma¤ ca viditvà dhama¤ ca, anattha¤ ca viditvà attha¤ ca, yathà dhammo yathà attho, tathà paÂipajjitabban' ti. Tesaæ no bhante amhÃkaæ acirapakkantassa Bhagavato etad ahosi: Idaæ kho no Ãvuso Bhagavà saækhittena uddesaæ uddisitvà vitthÃrena atthaæ avibhajitvà uÂÂhÃyÃsanà vihÃraæ paviÂÂho `adhammo ca bhikkhave veditabbo dhammo ca, #<[page 229]># %% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ anattho ca veditabbo attho ca, adhamma¤ ca viditvà dhamma¤ ca anattha¤ ca viditvà attha¤ ca, yathà dhammo yathà attho, tathà paÂipajjitabban' ti. Ko nu kho imassa Bhagavatà saækhittena uddesassa uddiÂÂhassa vitthÃrena atthaæ avibhattassa vitthÃrena atthaæ vibhajeyyà ti? Tesaæ no bhante amhÃkaæ etad ahosi: Ayaæ kho Ãyasmà ùnando Satthu c' eva saævaïïito sambhÃvito ca vi¤¤Ænaæ sabrahmacÃrÅnaæ, pahoti cÃyasmà ùnando imassa Bhagavatà saækhittena uddesassa uddiÂÂhassa vitthÃrena atthaæ avibhattassa vitthÃrena atthaæ vibhajituæ. Yan nÆna mayaæ yenÃyasmà ùnando ten' upasaÇkameyyÃma, upasaÇkamitvà Ãyasmantaæ ùnandaæ etam atthaæ puccheyyÃma. Yathà no Ãyasmà ùnando vyÃkarissati, tathà naæ dhÃressÃmà ti. Atha kho mayaæ bhante yenÃyasmà ùnando ten' upasaÇkamimhÃ, upasaÇkamitvà Ãyasmantaæ ùnandaæ etam atthaæ apucchimhÃ. Tesaæ no bhante Ãyasmatà ùnandena imehi ÃkÃrehi imehi padehi imehi vya¤janehi attho suvibhatto ti. 9. SÃdhu sÃdhu bhikkhave, paï¬ito bhikkhave ùnando, mahÃpa¤¤o bhikkhave ùnando, maæ ce pi tumhe bhikkhave upasaÇkamitvà etam atthaæ puccheyyÃtha, aham pi c' etaæ evam eva vyÃkareyyaæ. Yathà taæ ùnandena vyÃkataæ, eso c' eva tassa attho, eva¤ ca naæ dhÃreyyÃthà ti. CXVI. 1. Atha kho Ajito paribbÃjako yena Bhagavà ten' upasaÇkami, upasaÇkamitvà Bhagavatà saddhiæ sammodi; sammodanÅyaæ kathaæ sÃrÃïÅyaæ vÅtisÃretvà ekamantaæ nisÅdi. #<[page 230]># %<230 AÇguttara-NikÃya. CXVI. 1-5>% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ Ekamantaæ nisinno kho Ajito paribbÃjako Bhagavantaæ etad avoca `amhÃkaæ bho Gotama paï¬ito nÃma sabrahmacÃrÅ, tena pa¤camattÃni cittaÂÂhÃnasatÃni cintitÃni, yehi a¤¤atitthiyà upÃraddhà 'va jÃnanti upÃraddh' amhÃ' ti. Atha kho Bhagavà bhikkhÆ Ãmantesi `dhÃretha no tumhe bhikkhave paï¬itavatthÆnÅ' ti. `Etassa Bhagavà kÃlo, etassa Sugata kÃlo, yaæ Bhagavà bhÃseyya, Bhagavato sutvà bhikkhÆ dhÃressantÅ' ti. `Tena hi bhikkhave suïÃtha sÃdhukaæ manasikarotha, bhÃsissÃmÅ' ti. `Evaæ bhante' ti kho te bhikkhÆ Bhagavato paccassosuæ. Bhagavà etad avoca:-- 2. Idha bhikkhave ekacco adhammikena vÃdena adhammikaæ vÃdaæ abhiniggaïhÃti abhinippÅÊeti. Tena ca adhammikaæ parisaæ ra¤jeti, tena sà adhammikà parisà uccÃsaddà mahÃsaddà hoti `paï¬ito vata bho paï¬ito vata bho' ti. 3. Idha pana bhikkhave ekacco adhammikena vÃdena dhammikaæ vÃdaæ abhiniggaïhÃti abhinippÅÊeti, tena ca adhammikaæ parisaæ ra¤jeti, tena sà adhammikà parisà uccÃsaddà mahÃsaddà hoti `paï¬ito vata bho paï¬ito vata bho' ti. 4. Idha pana bhikkhave ekacco adhammikena vÃdena dhammika¤ ca vÃdaæ adhammika¤ ca vÃdaæ abhiniggaïhÃti abhinippÅÊeti, tena ca adhammikaæ parisaæ ra¤jeti, tena sà adhammikà parisà uccÃsaddà mahÃsaddà hoti `paï¬ito vata bho paï¬ito vata bho' ti. 5. Idha pana bhikkhave ekacco dhammikena vÃdena adhammikaæ vÃdaæ abhiniggaïhÃti abhinippÅÊeti, tena ca dhammikaæ parisaæ ra¤jeti, #<[page 231]># %% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ tena sà dhammikà parisà uccÃsaddà mahÃsaddà hoti `paï¬ito vata bho paï¬ito vata bho' ti. 6. Adhammo ca bhikkhave veditabbo dhammo ca, anattho ca veditabbo attho ca, adhamma¤ ca viditvà dhamma¤ ca, anattha¤ ca viditvà attha¤ ca, yathà dhammo yathà attho, tathà paÂipajjitabbaæ. Katamo ca bhikkhave adhammo, katamo ca dhammo, katamo ca anattho, katamo ca attho? 7. MicchÃdiÂÂhi bhikkhave adhammo, sammÃdiÂÂhi dhammo, ye ca micchÃdiÂÂhipaccayà aneke pÃpakà akusalà dhammà sambhavanti, ayaæ anattho, sammÃdiÂÂhipaccayà ca aneke kusalà dhammà bhÃvanÃpÃripÆriæ gacchanti, ayaæ attho. MicchÃsaÇkappo bhikkhave adhammo, sammÃsaÇkappo dhammo . . . micchÃvÃcà bhikkhave adhammo, sammÃvÃcà dhammo . . . micchÃkammanto bhikkhave adhammo, sammÃkammanto dhammo . . . micchÃ-ÃjÅvo bhikkhave adhammo, sammÃ-ÃjÅvo dhammo . . . micchÃvÃyÃmo bhikkhave adhammo, sammÃvÃyÃmo dhammo . . . micchÃsati bhikkhave adhammo . . . sammÃsati dhammo, micchÃsamÃdhi bhikkhave adhammo, sammÃsamÃdhi dhammo . . . micchäÃïaæ bhikkhave adhammo, sammäÃïaæ dhammo . . . micchÃvimutti bhikkhave adhammo, sammÃvimutti dhammo, ye ca micchÃvimuttipaccayà aneke pÃpakà akusalà dhammà sambhavanti, ayaæ anattho, sammÃvimuttipaccayà ca aneke kusalà dhammà bhÃvanÃpÃripÆriæ gacchanti, ayaæ attho. Adhammo ca bhikkhave veditabbo dhammo ca, anattho ca veditabbo attho ca, adhamma¤ ca viditvà dhamma¤ ca, #<[page 232]># %<232 AÇguttara-NikÃya. CXVI. 7-CXVII. 2>% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ anattha¤ ca viditvà attha¤ ca, yathà dhammo yathà attho, tathà paÂipajjitabban ti iti yan taæ vuttaæ, idam etaæ paÂicca vuttan ti. CXVII. 1. Atha kho SaÇgÃravo brÃhmaïo yena Bhagavà ten' upasaÇkami, upasaÇkamitvà Bhagavatà saddhiæ sammodi; sammodanÅyaæ kathaæ sÃrÃïÅyaæ vÅtisÃretvà ekamantaæ nisÅdi. Ekamantaæ nisinno kho SaÇgÃravo brÃhmaïo Bhagavantaæ etad avoca `kin nu kho bho Gotama orimaæ tÅraæ, kiæ pÃrimaæ tÅran' ti? 2. MicchÃdiÂÂhi kho brÃhmaïa orimaæ tÅraæ, sammÃdiÂÂhi pÃrimaæ tÅraæ. MicchÃsaÇkappo orimaæ tÅraæ, sammÃsaÇkappo pÃrimaæ tÅraæ. MicchÃvÃcà orimaæ tÅraæ, sammÃvÃcà pÃrimaæ tÅraæ. MicchÃkammanto orimaæ tÅraæ, sammÃkammanto pÃrimaæ tÅraæ. MicchÃ-ÃjÅvo orimaæ tÅraæ, sammÃ-ÃjÅvo pÃrimaæ tÅraæ. MicchÃvÃyÃmo orimaæ tÅraæ, sammÃvÃyÃmo pÃrimaæ tÅraæ, micchÃsati orimaæ tÅraæ, sammÃsati pÃrimaæ tÅraæ. MicchÃsamÃdhi orimaæ tÅraæ, sammÃsamÃdhi pÃrimaæ tÅraæ. MicchäÃïaæ orimaæ tÅraæ, sammäÃïaæ pÃrimaæ tÅraæ. MicchÃvimutti orimaæ tÅraæ, sammÃvimutti pÃrimaæ tÅraæ. Idaæ kho brÃhmaïa orimaæ tÅraæ, idaæ pÃrimaæ tÅran ti. Appakà te manussesu ye janà pÃragÃmino athÃyaæ itarà pajà tÅram evÃnudhÃvati. Ye ca kho samma-d-akkhÃte dhamme dhammÃnuvattino te janà pÃram essanti maccudheyyaæ suduttaraæ. Kaïhaæ dhammaæ vippahÃya sukkaæ bhÃvetha paï¬ito okà anokam Ãgamma viveke yattha dÆramaæ. TatrÃbhiratim iccheyya hitvà kÃme aki¤cano pariyodapeyya attÃnaæ cittaklesehi paï¬ito. #<[page 233]># %% Yesaæ sambodhiyaÇgesu sammÃcittaæ subhÃvitaæ ÃdÃnapaÂinissagge anupÃdÃya ye ratà khÅïÃsavà jutimanto te loke parinibbutà ti. CXVIII. 1. Orima¤ ca vo bhikkhave tÅraæ desissÃmi pÃrima¤ ca tÅraæ. Taæ suïÃtha sÃdhukaæ manasikarotha, bhÃsissÃmÅ ti. `Evaæ bhante' ti kho te bhikkhÆ Bhagavato paccassosuæ. Bhagavà etad avoca:-- 2. Katama¤ ca bhikkhave orimaæ tÅraæ, katama¤ ca pÃrimaæ tÅraæ? MicchÃdiÂÂhi bhikkhave orimaæ tÅraæ, sammÃdiÂÂhi pÃrimaæ tÅraæ . . . pe . . . micchÃvimutti orimaæ tÅraæ, sammÃvimutti pÃrimaæ tÅraæ. Idaæ kho bhikkhave orimaæ tÅraæ, idaæ pÃrimaæ tÅran ti. Appakà te manussesu ye janà pÃragÃmino athÃyaæ itarà pajà tÅram evÃnudhÃvati. Ye ca kho samma-d-akkhÃte dhamme dhammÃnuvattino te janà pÃram essanti maccudheyyaæ suduttaraæ. Kaïhaæ dhammaæ vippahÃya sukkaæ bhÃvatha paï¬ito okà anokam Ãgamma viveke yattha dÆramaæ. TatrÃbhiratim iccheyya hitvà kÃme aki¤cano pariyodapeyya attÃnaæ cittaklesehi paï¬ito. Yesaæ sambodhiyaÇgesu sammÃcittaæ subhÃvitaæ ÃdÃnapaÂinissagge anupÃdÃya ye ratà khÅïÃsavà jutimanto te loke parinibbutà ti. CXIX. 1. Tena kho pana samayena JÃïussoïi brÃhmaïo tadah' uposathe sÅsaæ nahÃto navaæ khomayugaæ nivattho allaæ kusamuÂÂhiæ ÃdÃya Bhagavato avidÆre ekamantaæ Âhito hoti. #<[page 234]># %<234 AÇguttara-NikÃya. CXIX. 1>% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ Addasà kho Bhagavà JÃïussoïiæ brÃhmaïaæ tadah' uposathe sÅsaæ nahÃtaæ navaæ khomayugaæ nivatthaæ allaæ kusamuÂÂhiæ ÃdÃya avidÆre ekamantaæ Âhitaæ, disvà JÃïussoïiæ brÃhmaïaæ etad avoca `kin nu kho tvaæ brÃhmaïa tadah' uposathe sÅsaæ nahÃto navaæ khomayugaæ nivattho allaæ kusamuÂÂhiæ ÃdÃya ekamantaæ Âhito, kin nu kho ajja brÃhmaïakulassÃ' ti? `PaccorohaïÅ bho Gotama ajja brÃhmaïakulassÃ' ti. YathÃkathaæ pana brÃhmaïa brÃhmaïÃnaæ paccorohaïÅ hotÅ' ti? `Idha bho Gotama brÃhmaïà tadah' uposathe sÅsaæ nahÃtà navaæ khomayugaæ nivatthà allena gomayena paÂhaviæ opu¤jitvà haritehi kusehi pattharitvà antarà ca velaæ antarà ca agyÃgÃraæ seyyaæ kappenti. Te taæ rattiæ tikkhattuæ paccuÂÂhÃya pa¤jalikà aggiæ namassanti "paccorohÃma bhavantaæ, paccorohÃma bhavantan" ti, pahutena ca sappitelena navanÅtena aggiæ santappenti, tassà ca rattiyà accayena païÅtena khÃdaniyena bhojaniyena brÃhmaïe santappenti. Evaæ bho Gotama brÃhmaïÃnaæ paccorohaïÅ hoti' ti. `A¤¤athà kho brÃhmaïa brÃhmaïÃnaæ paccorohaïÅ, a¤¤athà ca pana ariyassa vinaye paccorohaïÅ hotÅ' ti. `YathÃkathaæ pana bho Gotama ariyassa vinaye paccorohaïÅ hoti? SÃdhu me bhavaæ Gotama tathà dhammaæ desetu, yathà ariyassa vinaye paccorohaïÅ hotÅ' ti. `Tena hi brÃhmaïa suïÃhi sÃdhukaæ manasikarohi, bhÃsissÃmÅ' ti. `Evaæ bho' ti kho JÃïussoïi brÃhmaïo Bhagavato paccassosi. Bhagavà etad avoca:-- #<[page 235]># %% 2. Idha brÃhmaïa ariyasÃvako iti paÂisa¤cikkhati `micchÃdiÂÂhiyà kho pÃpako vipÃko diÂÂhe c' eva dhamme abhisamparÃya¤ cÃ' ti. So iti paÂisaækhÃya micchÃdiÂÂhiæ pajahati, micchÃdiÂÂhiyà paccorohati . . . `MicchÃsaÇkappassa kho pÃpako vipÃko diÂÂhe c' eva dhamme abhisamparÃya¤ cÃ' ti. So iti paÂisaækhÃya micchÃsaÇkappaæ pajahati, micchÃsaÇkappà paccorohati . . . `MicchÃvÃcÃya kho pÃpako vipÃko diÂÂhe c' eva dhamme abhisamparÃya¤ cÃ' ti. So iti paÂisaækhÃya micchÃvÃcaæ pajahati, micchÃvÃcÃya paccorohati . . . `MicchÃkammantassa kho pÃpako vipÃko diÂÂhe c' eva dhamme abhisamparÃya¤ cÃ' ti. So iti paÂisaækhÃya micchÃkammantaæ pajahati, micchÃkammantà paccorohati . . . `MicchÃ-ÃjÅvassa kho pÃpako vipÃko diÂÂhe c' eva dhamme abhisamparÃya¤ cÃ' ti. So iti paÂisaækhÃya micchÃ-ÃjÅvaæ pajahati, micchÃ-ÃjÅvà paccorohati . . . `MicchÃvÃyÃmassa kho pÃpako vipÃko diÂÂhe c' eva dhamme abhisamparÃya¤ cÃ' ti. So iti paÂisaækhÃya micchÃvÃyÃmaæ pajahati, micchÃvÃyÃmà paccorohati . . . `MicchÃsatiyà kho pÃpako vipÃko diÂÂhe c' eva dhamme abhisamparÃya¤ cÃ' ti. So iti paÂisaækhÃya micchÃsatiæ pajahati, micchÃsatiyà paccorohati . . . `MicchÃsamÃdhissa kho pÃpako vipÃko diÂÂhe c' eva dhamme abhisamparÃya¤ cÃ' ti. So iti paÂisaækhÃya micchÃsamÃdhiæ pajahati, micchÃsamÃdhimhà paccorohati . . . `MicchäÃïassa kho pÃpako vipÃko diÂÂhe c' eva dhamme abhisamparÃya¤ cÃ' ti. So iti paÂisaækhÃya micchäÃïaæ pajahati, micchäÃïà paccorohati . . . `MicchÃvimuttiyà kho pÃpako vipÃko diÂÂhe c' eva dhamme abhisamparÃya¤ cÃ' ti. So iti paÂisaækhÃya micchÃvimuttiæ pajahati, micchÃvimuttiyà paccorohati. Evaæ kho brÃhmaïa ariyassa vinaye paccorohaïÅ hotÅ ti. 3. A¤¤athà bho Gotama brÃhmaïÃnaæ paccorohaïÅ, a¤¤athà ca pana ariyassa vinaye paccorohaïÅ hoti, imissà ca bho Gotama ariyassa vinaye paccorohaïiyà brÃhmaïÃnaæ paccorohaïÅ kalaæ nÃgghati soÊasiæ. #<[page 236]># %<236 AÇguttara-NikÃya. CXIX. 3-CXXI. 2>% Abhikkantaæ bho Gotama . . . pe . . . upÃsakaæ maæ bhavaæ Gotama dhÃretu ajja-t-agge pÃïupetaæ saraïagatan ti. CXX. 1. Ariyaæ vo bhikkhave paccorohaïiæ desissÃmi. Taæ suïÃtha . . . pe . . . Katamà ca bhikkhave ariyà paccorohaïÅ? 2. Idha bhikkhave ariyasÃvako iti paÂisa¤cikkhati `micchÃdiÂÂhiyà kho pÃpako vipÃko diÂÂhe c' eva dhamme abhisamparÃya¤ cÃ' ti. So iti paÂisaækhÃya micchÃdiÂÂhiæ pajahati, micchÃdiÂÂhiyà paccorohati . . . `MicchÃsaÇkappassa kho pÃpako vipÃko . . . pe . . . micchÃvÃcÃya kho . . . micchÃkammantassa kho . . . micchÃ-ÃjÅvassa kho . . . micchÃvÃyÃmassa kho . . . micchÃsatiyà kho . . . micchÃsamÃdhissa kho . . . micchäÃïassa kho . . . micchÃvimuttiyà kho pÃpako vipÃko diÂÂhe c' eva dhamme abhisamparÃya¤ cÃ' ti. So iti paÂisaækhÃya micchÃvimuttiæ pajahati, micchÃvimuttiyà paccorohati. Ayaæ vuccati bhikkhave ariyà paccorohaïÅ ti. CXXI. 1. Suriyassa bhikkhave udayato etaæ pubbaÇgamaæ, etaæ pubbanimittaæ, yad idaæ aruïaggaæ. Evam eva kho bhikkhave kusalÃnaæ dhammÃnaæ etaæ pubbaÇgamaæ, etaæ pubbanimittaæ, yad idaæ sammÃdiÂÂhi. 2. SammÃdiÂÂhissa bhikkhave sammÃsaÇkappo pahoti. SammÃsaÇkappassa sammÃvÃcà pahoti. SammÃvÃcassa sammÃkammanto pahoti. SammÃkammantassa sammÃ-ÃjÅvo pahoti. SammÃ-ÃjÅvassa sammÃvÃyÃmo pahoti. SammÃvÃyÃmassa sammÃsati pahoti. SammÃsatissa sammÃsamÃdhi pahoti. #<[page 237]># %% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ SammÃsamÃdhissa sammäÃïaæ pahoti. SammäÃïassa sammÃvimutti pahotÅ ti. CXXII. 1. Dasa yime bhikkhave dhammà bhÃvità bahulÅkatà ÃsavÃnaæ khayÃya {saævattanti}. Katame dasa? 2. SammÃdiÂÂhi sammÃsaÇkappo sammÃvÃcà sammÃkammanto sammÃ-ÃjÅvo sammÃvÃyÃmo sammÃsati sammÃsamÃdhi sammäÃïaæ sammÃvimutti. Ime kho bhikkhave dasa dhammà bhÃvità bahulÅkatà ÃsavÃnaæ khayÃya saævattantÅ ti. Paccorohaïivaggo dutiyo. [Tass' uddÃnaæ: Tayo adhammà Ajito SagÃravo ca orimaæ Dve c' eva paccorohaïi pubbaÇgamaæ Ãsavo cà ti.] CXXIII. 1. Dasa yime bhikkhave dhammà parisuddhà pariyodÃtà na a¤¤atra sugatavinayÃ. Katame dasa? 2. SammÃdiÂÂhi sammÃsaÇkappo sammÃvÃcà sammÃkammanto sammÃ-ÃjÅvo sammÃvÃyÃmo sammÃsati sammÃsamÃdhi sammäÃïaæ sammÃvimutti. Ime kho bhikkhave dasa dhammà parisuddhà pariyodÃtà na a¤¤atra sugatavinayà ti. CXXIV. 1. Dasa yime bhikkhave dhammà anuppannà uppajjanti na a¤¤atra sugatavinayÃ. Katame dasa? #<[page 238]># %<238 AÇguttara-NikÃya. CXXIV. 2-CXXVIII. 1>% 2. SammÃdiÂÂhi . . . pe . . . sammÃvimutti. Ime kho bhikkhave dasa dhammà anuppannà uppajjanti na a¤¤atra sugatavinayà ti. CXXV. 1. Dasa yime bhikkhave dhammà mahapphalà mahÃnisaæsà na a¤¤atra sugatavinayÃ. Katame dasa? 2. SammÃdiÂÂhi . . . pe . . . sammÃvimutti. Ime kho bhikkhave dasa dhammà mahapphalà mahÃnisaæsà na a¤¤atra sugatavinayà ti. CXXVI. 1. Dasa yime bhikkhave dhammà rÃgavinayapariyosÃnà honti, dosavinayapariyosÃnà honti, mohavinayapariyosÃnà honti na a¤¤atra sugatavinayÃ. Katame dasa? 2. SammÃdiÂÂhi . . . pe . . . sammÃvimutti. Ime kho bhikkhave dasa dhammà rÃgavinayapariyosÃnà honti, dosavinayapariyosÃnà honti, mohavinayapariyosÃnà honti na a¤¤atra sugatavinayà ti. CXXVII. 1. Dasa yime bhikkhave dhammà ekantanibbidÃya virÃgÃya nirodhÃya upasamÃya abhi¤¤Ãya sambodhÃya nibbÃnÃya saævattanti na a¤¤atra sugatavinayà ti. Katame dasa? 2. SammÃdiÂÂhi . . . pe . . . sammÃvimutti. Ime kho bhikkhave dasa dhammà ekantanibbidÃya virÃgÃya upasamÃya abhi¤¤Ãya sambodhÃya nibbÃnÃya saævattanti na a¤¤atra sugatavinayà ti. CXXVIII. 1. Dasa yime bhikkhave dhammà bhÃvità bahulÅkatà anuppannà uppajjanti na a¤¤atra sugatavinayÃ. Katame dasa? #<[page 239]># %% 2. SammÃdiÂÂhi . . . pe . . . sammÃvimutti. Ime kho bhikkhave dasa dhammà bhÃvità bahulÅkatà anuppannà uppajjanti na a¤¤atra sugatavinayà ti. CXXIX. 1. Dasa yime bhikkhave dhammà bhÃvità bahulÅkatà mahapphalà honti mahÃnisaæsà na a¤¤atra sugatavinayà ti. Katame dasa? 2. SammÃdiÂÂhi . . . pe . . . sammÃvimutti. Ime kho bhikkhave dasa dhammà bhÃvità bahulÅkatà mahapphalà honti mahÃnisaæsà na a¤¤atra sugatavinayà ti. CXXX. 1. Dasa yime bhikkhave dhammà bhÃvità bahulÅkatà rÃgavinayapariyosÃnà honti, dosavinayapariyosÃnà honti, mohavinayapariyosÃnà honti na a¤¤atra sugatavinayÃ. Katame dasa? 2. SammÃdiÂÂhi . . . pe . . . sammÃvimutti. Ime kho bhikkhave dasa dhammà bhÃvità bahulÅkatà rÃgavinayapariyosÃnà honti, dosavinayapariyosÃnà honti, mohavinayapariyosÃnà honti na a¤¤atra sugatavinayà ti. CXXXI. 1. Dasa yime bhikkhave dhammà bhÃvità bahulÅkatà ekantanibbidÃya virÃgÃya nirodhÃya upasamÃya abhi¤¤Ãya sambodhÃya nibbÃnÃya saævattanti na a¤¤atra sugatavinayà ti. Katame dasa? 2. SammÃdiÂÂhi . . . pe . . . sammÃvimutti. Ime kho bhikkhave dasa dhammà bhÃvità bahulÅkatà ekantanibbidÃya virÃgÃya nirodhÃya upasamÃya abhi¤¤Ãya sambodhÃya nibbÃnÃya saævattanti na a¤¤atra sugatavinayà ti. #<[page 240]># %<240 AÇguttara-NikÃya. CXXXII. 1-CXXXIV. 3>% CXXXII. 1. Dasa yime bhikkhave micchattÃ. Katame dasa? 2. MicchÃdiÂÂhi micchÃsaÇkappo micchÃvÃcà micchÃkammanto micchÃ-ÃjÅvo micchÃvÃyÃmo micchÃsati micchÃsamÃdhi micchäÃïaæ micchÃvimutti. Ime kho bhikkhave dasa micchattà ti. CXXXIII. 1. Dasa yime bhikkhave sammattÃ. Katame dasa? 2. SammÃdiÂÂhi sammÃsaÇkappo sammÃvÃcà sammÃkammanto sammÃ-ÃjÅvo sammÃvÃyÃmo sammÃsati sammÃsamÃdhi sammäÃïaæ sammÃvimutti. Ime kho bhikkhave dasa sammattà ti. Parisuddhavaggo tatiyo. CXXXIV. 1. SÃdhu¤ ca vo bhikkhave desissÃmi asÃdhu¤ ca, taæ suïÃtha sÃdhukaæ manasikarotha, bhÃsissÃmÅ ti. `Evaæ bhante' ti kho te bhikkhÆ Bhagavato paccassosuæ. Bhagavà etad avoca:-- 2. Katama¤ ca bhikkhave asÃdhuæ? MicchÃdiÂÂhi micchÃsaÇkappo micchÃvÃcà micchÃkammanto micchÃ-ÃjÅvo micchÃvÃyÃmo micchÃsati micchÃsamÃdhi micchäÃïaæ micchÃvimutti. Idaæ vuccati bhikkhave asÃdhuæ. 3. Katama¤ ca bhikkhave sÃdhuæ? #<[page 241]># %% SammÃdiÂÂhi sammÃsaÇkappo sammÃvÃcà sammÃkammanto sammÃ-ÃjÅvo sammÃvÃyÃmo sammÃsati sammÃsamÃdhi sammäÃïaæ sammÃvimutti. Idaæ vuccati bhikkhave sÃdhun ti. CXXXV. 1. Ariyadhamma¤ ca vo bhikkhave desissÃmi anariyadhamma¤ ca, taæ suïÃtha sÃdhukaæ manasikarotha . . . pe . . . 2. Katamo ca bhikkhave anariyo dhammo? MicchÃdiÂÂhi . . . pe . . . micchÃvimutti. Ayaæ vuccati bhikkhave anariyo dhammo. 3. Katamo ca bhikkhave ariyo dhammo? 4. SammÃdiÂÂhi . . . pe . . . sammÃvimutti. Ayaæ vuccati bhikkhave ariyo dhammo ti. CXXXVI. 1. Kusala¤ ca vo bhikkhave desissÃmi akusala¤ ca, taæ suïÃtha . . . pe . . . 2. Katama¤ ca bhikkhave akusalaæ? MicchÃdiÂÂhi . . . pe . . . micchÃvimutti. Idaæ vuccati bhikkhave akusalaæ. 3. Katama¤ ca bhikkhave kusalaæ? SammÃdiÂÂhi . . . pe . . . sammÃvimutti. Idaæ vuccati bhikkhave kusalaæ. CXXXVII. 1. Attha¤ ca vo bhikkhave desissÃmi anattha¤ ca, taæ suïÃtha . . . pe . . . 2. Katamo ca bhikkhave anattho? #<[page 242]># %<242 AÇguttara-NikÃya. CXXXVII. 2-CXL. 3>% MicchÃdiÂÂhi . . . pe . . . micchÃvimutti. Ayaæ vuccati bhikkhave anattho. 3. Katamo ca bhikkhave attho? SammÃdiÂÂhi . . . pe . . . sammÃvimutti. Ayaæ vuccati bhikkhave attho ti. CXXXVIII. 1. Dhamma¤ ca vo bhikkhave desissÃmi adhamma¤ ca, taæ suïÃtha . . . pe . . . 2. Katamo ca bhikkhave adhammo? MicchÃdiÂÂhi . . . pe . . . micchÃvimutti. Ayaæ vuccati bhikkhave adhammo. 3. Katamo ca bhikkhave dhammo? SammÃdiÂÂhi . . . pe . . . sammÃvimutti. Ayaæ vuccati bhikkhave dhammo ti. CXXXIX. 1. SÃsava¤ ca vo bhikkhave dhammaæ desissÃmi anÃsava¤ ca, taæ suïÃtha . . . pe . . . 2. Katamo ca bhikkhave sÃsavo dhammo? MicchÃdiÂÂhi . . . pe . . . micchÃvimutti. Ayaæ vuccati bhikkhave sÃsavo dhammo. 3. Katamo ca bhikkhave anÃsavo dhammo? SammÃdiÂÂhi . . . pe . . . sammÃvimutti. Ayaæ vuccati bhikkhave anÃsavo dhammo ti. CXL. 1. SÃvajja¤ ca vo bhikkhave dhammaæ desissÃmi anavajja¤ ca, taæ suïÃtha . . . pe . . . 2. Katamo ca bhikkhave sÃvajjo dhammo? MicchÃdiÂÂhi . . . pe . . . micchÃvimutti. Ayaæ vuccati bhikkhave sÃvajjo dhammo. 3. Katamo ca bhikkhave anavajjo dhammo? SammÃdiÂÂhi . . .pe . . . sammÃvimutti. Ayaæ vuccati bhikkhave anavajjo dhammo ti. #<[page 243]># %% CXLI. 1. TapanÅya¤ ca vo bhikkhave dhammaæ desissÃmi atapanÅya¤ ca, taæ suïÃtha . . . pe . . . 2. Katamo ca bhikkhave tapanÅyo dhammo? MicchÃdiÂÂhi . . . pe . . . micchÃvimutti. Ayaæ vuccati bhikkhave tapanÅyo dhammo. 3. Katamo ca bhikkhave atapanÅyo dhammo? SammÃdiÂÂhi . . . pe . . . sammÃvimutti. Ayaæ vuccati bhikkhave atapanÅyo dhammo ti. CXLII. 1. ùcayagÃmi¤ ca vo bhikkhave dhammaæ desissÃmi apacayagÃmi¤ ca, taæ suïÃtha . . . pe . . . 2. Katamo ca bhikkhave ÃcayagÃmÅ dhammo? MicchÃdiÂÂhi . . . pe . . . micchÃvimutti. Ayaæ vuccati bhikkhave ÃcayagÃmÅ dhammo. 3. Katamo ca bhikkhave apacayagÃmÅ dhammo? SammÃdiÂÂhi . . . pe . . . sammÃvimutti. Ayaæ vuccati bhikkhave apacayagÃmÅ dhammo ti. CXLIII. 1. Dukkhudraya¤ ca vo bhikkhave dhammaæ desissÃmi sukhudraya¤ ca, taæ suïÃtha . . . pe . . . 2. Katamo ca bhikkhave dukkhudrayo dhammo? MicchÃdiÂÂhi . . . pe . . . micchÃvimutti. Ayaæ vuccati bhikkhave dukkhudrayo dhammo. 3. Katamo ca bhikkhave sukhudrayo dhammo? SammÃdiÂÂhi . . . pe . . . sammÃvimutti. Ayaæ vuccati bhikkhave sukhudrayo dhammo ti. #<[page 244]># %<244 AÇguttara-NikÃya. CXLIV. 1-CXLVI. 1>% CXLIV. 1. DukkhavipÃka¤ ca vo bhikkhave dhammaæ desissÃmi sukhavipÃka¤ ca, taæ suïÃtha . . . pe . . . 2. Katamo ca bhikkhave dukkhavipÃko dhammo? MicchÃdiÂÂhi . . . pe . . . micchÃvimutti. Ayaæ vuccati bhikkhave dukkhavipÃko dhammo. 3. Katamo ca bhikkhave sukhavipÃko dhammo? SammÃdiÂÂhi . . . pe . . . sammÃvimutti. Ayaæ vuccati bhikkhave sukhavipÃko dhammo ti. SÃdhuvaggo catuttho. CXLV. 1. Ariyamagga¤ ca vo bhikkhave dhammaæ desissÃmi anariyamagga¤ ca, taæ suïÃtha . . . pe . . . 2. Katamo ca bhikkhave anariyo maggo? MicchÃdiÂÂhi . . . pe . . . micchÃvimutti. Ayaæ vuccati bhikkhave anariyo maggo. 3. Katamo ca bhikkhave ariyo maggo? SammÃdiÂÂhi . . . pe . . . sammÃvimutti. Ayaæ vuccati bhikkhave ariyo maggo ti. CXLVI. 1. Sukkamagga¤ ca vo bhikkhave dhammaæ desissÃmi kaïhamagga¤ ca, taæ suïÃtha . . . pe . . . #<[page 245]># %% 2. Katamo ca bhikkhave kaïhamaggo? MicchÃdiÂÂhi . . . pe . . . micchÃvimutti. Ayaæ vuccati bhikkhave kaïhamaggo? 3. Katamo ca bhikkhave sukkamaggo? SammÃdiÂÂhi . . . pe . . . sammÃvimutti. Ayaæ vuccati bhikkhave sukkamaggo ti. CXLVII. 1. Saddhamma¤ ca vo bhikkhave desissÃmi asaddhamma¤ ca, taæ suïÃtha . . . pe . . . 2. Katamo ca bhikkhave asaddhammo? MicchÃdiÂÂhi . . . pe . . . micchÃvimutti. Ayaæ vuccati bhikkhave asaddhammo. 3. Katamo ca bhikkhave saddhammo? SammÃdiÂÂhi . . . pe . . . sammÃvimutti. Ayaæ vuccati bhikkhave saddhammo ti. CXLVIII. 1. Sappurisadhamma¤ ca vo bhikkhave desissÃmi asappurisadhamma¤ ca, taæ suïÃtha . . . pe . . . 2. Katamo ca bhikkhave asappurisadhammo? MicchÃdiÂÂhi . . . pe . . . micchÃvimutti. Ayaæ vuccati bhikkhave asappurisadhammo. 3. Katamo ca bhikkhave sappurisadhammo? SammÃdiÂÂhi . . . pe . . . sammÃvimutti. Ayaæ vuccati bhikkhave sappurisadhammo ti. CXLIX. 1. UppÃdetabba¤ ca vo bhikkhave dhammaæ desissÃmi na uppÃdetabba¤ ca, taæ suïÃtha . . . pe . . . 2. Katamo ca bhikkhave na uppÃdetabbo dhammo? MicchÃdiÂÂhi . . . pe . . . micchÃvimutti. Ayaæ vuccati bhikkhave na uppÃdetabbo dhammo. #<[page 246]># %<246 AÇguttara-NikÃya. CXLIX. 3-CLII. 3>% 3. Katamo ca bhikkhave uppÃdetabbo dhammo? SammÃdiÂÂhi . . . pe . . . sammÃvimutti. Ayaæ vuccati bhikkhave uppÃdetabbo dhammo ti. CL. 1. ùsevitabba¤ ca vo bhikkhave dhammaæ desissÃmi na Ãsevitabba¤ ca, taæ suïÃtha . . . pe . . . 2. Katamo ca bhikkhave na Ãsevitabbo dhammo? MicchÃdiÂÂhi . . . pe . . . micchÃvimutti. Ayaæ vuccati bhikkhave na Ãsevitabbo dhammo. 3. Katamo ca bhikkhave Ãsevitabbo dhammo? SammÃdiÂÂhi . . . pe . . . sammÃvimutti. Ayaæ vuccati bhikkhave Ãsevitabbo dhammo ti. CLI. 1. BhÃvetabba¤ ca vo bhikkhave dhammaæ desissÃmi na bhÃvetabba¤ ca, taæ suïÃtha . . . pe . . . 2. Katamo ca bhikkhave na bhÃvetabbo dhammo? MicchÃdiÂÂhi . . . pe . . . micchÃvimutti. Ayaæ vuccati bhikkhave na bhÃvetabbo dhammo. 3. Katamo ca bhikkhave bhÃvetabbo dhammo? SammÃdiÂÂhi . . . pe . . . sammÃvimutti. Ayaæ vuccati bhikkhave bhÃvetabbo dhammo ti. CLII. 1. BahulÅkÃtabba¤ ca vo bhikkhave dhammaæ desissÃmi na bahulÅkÃtabba¤ ca, taæ suïÃtha . . . pe . . . 2. Katamo ca bhikkhave na bahulÅkÃtabbo dhammo? MicchÃdiÂÂhi . . . pe . . . micchÃvimutti. Ayaæ vuccati bhikkhave na bahulÅkÃtabbo dhammo. 3. Katamo ca bhikkhave bahulÅkÃtabbo dhammo? SammÃdiÂÂhi . . . pe . . . sammÃvimutti. Ayaæ vuccati bhikkhave bahulÅkÃtabbo dhammo ti. #<[page 247]># %% CLIII. 1. Anussaritabba¤ ca vo bhikkhave dhammaæ desissÃmi na anussaritabba¤ ca, taæ suïÃtha . . . pe . . . 2. Katamo ca bhikkhave na anussaritabbo dhammo? MicchÃdiÂÂhi . . . pe . . . micchÃvimutti. Ayaæ vuccati bhikkhave na anussaritabbo dhammo. 3. Katamo ca bhikkhave anussaritabbo dhammo? SammÃdiÂÂhi . . . pe . . . sammÃvimutti. Ayaæ vuccati bhikkhave anussaritabbo dhammo ti. CLIV. 1. SacchikÃtabba¤ ca vo bhikkhave dhammaæ desissÃmi na sacchikÃtabba¤ ca, taæ suïÃtha . . . pe . . . 2. Katamo ca bhikkhave na sacchikÃtabbo dhammo? MicchÃdiÂÂhi . . . pe . . . micchÃvimutti. Ayaæ vuccati bhikkhave na sacchikÃtabbo dhammo. 3. Katamo ca bhikkhave sacchikÃtabbo dhammo? SammÃdiÂÂhi . . . pe . . . sammÃvimutti. Ayaæ vuccati bhikkhave sacchikÃtabbo dhammo ti. Ariyamaggavaggo pa¤camo. PaïïÃsako tatiyo. CLV. 1. Dasahi bhikkhave dhammehi samannÃgato puggalo na sevitabbo. Katamehi dasahi? #<[page 248]># %<248 AÇguttara-NikÃya. CLV. 2-CLVI-CLXVI. 1>% 2. MicchÃdiÂÂhiko hoti, micchÃsaÇkappo hoti, micchÃvÃco hoti, micchÃkammanto hoti, micchÃ-ÃjÅvo hoti, micchÃvÃyÃmo hoti, micchÃsati hoti, micchÃsamÃdhi hoti, micchäÃïÅ hoti, micchÃvimutti hoti. Imehi kho bhikkhave dasahi dhammehi samannÃgato puggalo na sevitabbo. 3. Dasahi bhikkhave dhammehi samannÃgato puggalo sevitabbo. Katamehi dasahi? 4. SammÃdiÂÂhiko hoti, sammÃsaÇkappo hoti, sammÃvÃco hoti, sammÃkammanto hoti, sammÃ-ÃjÅvo hoti, sammÃvÃyÃmo hoti, sammÃsati hoti, sammÃsamÃdhi hoti, sammäÃïÅ hoti, sammÃvimutti hoti. Imehi kho bhikkhave dasahi dhammehi samannÃgato puggalo sevitabbo ti. CLVI-CLXVI. 1. Dasahi bhikkhave dhammehi samannÃgato puggalo na bhajitabbo . . . pe . . . bhajitabbo . . . pe . . . na payirupÃsitabbo . . . payirupÃsitabbo . . . pe . . . na pujjo hoti . . . pe . . . pujjo hoti . . . na pÃsaæso hoti . . . pe . . . pÃsaæso hoti . . . agÃravo hoti . . . sagÃravo hoti . . . pe . . . appatikkho hoti . . . pe . . . sappatikkho hoti . . . na ÃrÃdhako hoti . . . pe . . . ÃrÃdhako hoti . . . na visujjhati . . . pe . . . visujjhati . . . mÃnaæ nÃdhibhoti . . . pe . . . mÃnaæ adhibhoti #<[page 249]># %% . . .1 pa¤¤Ãya na va¬¬hati . . .pe . . . pa¤¤Ãya va¬¬hati . . .1 bahuæ apu¤¤aæ pasavati . . . bahuæ pu¤¤aæ pasa- vati. Katamehi dasahi? 2. SammÃdiÂÂhiko hoti, sammÃsaÇkappo hoti, sammÃvÃco hoti, sammÃkammanto hoti, sammÃ-ÃjÅvo hoti, sammÃvÃyÃmo hoti, sammÃsati hoti, sammÃsamÃdhi hoti, sammäÃïÅ hoti, sammÃvimutti hoti. Imehi kho bhikkhave dasahi dhammehi samannÃgato puggalo bahuæ pu¤¤aæ pasavatÅ ti. Puggalavaggo chaÂÂho. CLXVII. 1. Tena kho pana samayena JÃïussoïi brÃhmaïo tadah' uposathe sÅsaæ nahÃto navaæ khomayugaæ nivattho allaæ kusamuÂÂhiæ ÃdÃya Bhagavato avidÆre ekamantaæ Âhito hoti. Addasà kho Bhagavà JÃïussoïiæ brÃhmaïaæ tadah' uposathe sÅsaæ nahÃtaæ navaæ khomayugaæ nivatthaæ allaæ kusamuÂÂhiæ ÃdÃya ekamantaæ Âhitaæ, disvà JÃïussoïiæ brÃhmaïaæ etad avoca `kin nu kho tvaæ brÃhmaïa tadah' uposathe sÅsaæ nahÃto navaæ khomayugaæ nivattho allaæ kusamuÂÂhiæ ÃdÃya ekamantaæ Âhito, kiæ nu khv ajja brÃhmaïa brÃhmaïakulassÃ' ti? `PaccorohaïÅ bho Gotama ajja brÃhmaïakulassÃ' ti. #<[page 250]># %<250 AÇguttara-NikÃya. CLXVII. 1-2>% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ `YathÃkathaæ pana brÃhmaïa brÃhmaïÃnaæ paccorohaïÅ hotÅ' ti? `Idha bho Gotama brÃhmaïà tadah' uposathe sÅsaæ nahÃtà navaæ khomayugaæ nivatthà allena gomayena paÂhaviæ opu¤jitvà haritehi kusehi pattharitvà antarà ca velaæ antarà ca agyÃgÃraæ seyyaæ kappenti. Te taæ rattiæ tikkhattuæ paccuÂÂhÃya pa¤jalikà aggiæ namassanti "paccorohÃma bhavantaæ paccorohÃma bhavantan" ti, pahutena ca sappitelena navanÅtena aggiæ santappenti. Tassà ca rattiyà accayena païÅtena khÃdaniyena bhojaniyena brÃhmaïe santappenti. Evaæ kho bho Gotama brÃhmaïÃnaæ paccorohaïÅ hotÅ' ti. `A¤¤athà kho brÃhmaïÃnaæ paccorohaïÅ, a¤¤athà ca pana ariyassa vinaye paccorohaïÅ hotÅ' ti. `YathÃkathaæ pana bho Gotama ariyassa vinaye paccorohaïÅ hoti? SÃdhu me bhavaæ Gotamo tathà dhammaæ desetu, yathà ariyassa vinaye paccorohaïÅ hotÅ' ti. `Tena hi brÃhmaïa suïÃhi sÃdhukaæ manasikarohi, bhÃsissÃmÅ' ti. `Evaæ bho' ti kho JÃïussoïi brÃhmaïo Bhagavato paccassosi. Bhagavà etad avoca:-- 2. Idha brÃhmaïa ariyasÃvako iti paÂisa¤cikkhati `pÃïÃtipÃtassa kho pÃpako vipÃko diÂÂhe c' eva dhamme abhisamparÃya¤ cà ti. So iti paÂisaækhÃya pÃïÃtipÃtaæ pajahati, pÃïÃtipÃtà paccorohati . . . `AdinnÃdÃnassa kho pÃpako vipÃko diÂÂhe c' eva dhamme abhisamparÃya¤ cÃ' ti. So iti paÂisaækhÃya adinnÃdÃnaæ pajahati, adinnÃdÃnà paccorohati . . . `KÃmesu micchÃcÃrassa kho pÃpako vipÃko diÂÂhe c' eva dhamme abhisamparÃya¤ cÃ' ti. So iti paÂisaækhÃya kÃmesu micchÃcÃraæ pajahati, kÃmesu micchÃcÃrà paccorohati . . . `MusÃvÃdassa kho pÃpako vipÃko diÂÂhe c' eva dhamme abhisamparÃya¤ cÃ' ti. So iti paÂisaækhÃya musÃvÃdaæ pajahati, #<[page 251]># %% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ musÃvÃdà paccorohati . . . `PisunÃya vÃcÃya kho pÃpako vipÃko diÂÂhe c' eva dhamme abhisamparÃya¤ cÃ' ti. So iti paÂisaækhÃya pisunavÃcaæ pajahati, pisunÃya vÃcÃya paccorohati . . . `PharusÃya vÃcÃya kho pÃpako vipÃko diÂÂhe c' eva dhamme abhisamparÃya¤ cÃ' ti. So iti paÂisaækhÃya pharusavÃcaæ pajahati, pharusÃya vÃcÃya paccorohati . . . `SamphappalÃpassa kho pÃpako vipÃko diÂÂhe c' eva dhamme abhisamparÃya¤ cÃ' ti. So iti paÂisaækhÃya samphappalÃpaæ pajahati, samphappalÃpà paccorohati . . . `AbhijjhÃya kho pÃpako vipÃko diÂÂhe c' eva dhamme abhisamparÃya¤ cÃ' ti. So iti paÂisaækhÃya abhijjhaæ pajahati, abhijjhÃya paccorohati . . . `VyÃpÃdassa kho pÃpako vipÃko diÂÂhe c' eva dhamme abhisamparÃya¤ cÃ' ti. So iti paÂisaækhÃya vyÃpÃdaæ pajahati, vyÃpÃdà paccorohati . . . `MicchÃdiÂÂhiyà kho pÃpako vipÃko diÂÂhe c' eva dhamme abhisamparÃya¤ cÃ' ti. So iti paÂisaækhÃya micchÃdiÂÂhiæ pajahati, micchÃdiÂÂhiyà paccorohati. Evaæ kho brÃhmaïa ariyassa vinaye paccorohaïÅ hotÅ ti. 3. A¤¤athà bho Gotama brÃhmaïÃnaæ paccorohaïÅ a¤¤athà ca pana ariyassa vinaye paccorohaïÅ hoti, imissà ca bho Gotama ariyassa vinaye paccorohaïiyà brÃhmaïÃnaæ paccorohaïÅ kalaæ nÃgghati soÊasiæ. Abhikkantaæ bho Gotama . . . pe . . . upÃsakaæ maæ bhavaæ Gotamo dhÃretu ajja-t-agge pÃïupetaæ saraïaæ gatan ti. CLXVIII. 1. Ariyaæ vo bhikkhave paccorohaïiæ desissÃmi, taæ suïÃtha . . . pe . . . Bhagavà etad avoca: Katamà ca bhikkhave ariyà paccorohaïÅ? #<[page 252]># %<252 AÇguttara-NikÃya. CLXVIII. 2-CLXIX. 2>% 2. Idha bhikkhave ariyasÃvako iti paÂisa¤cikkhati `pÃïÃtipÃtassa kho pÃpako vipÃko diÂÂhe c' eva dhamme abhisamparÃya¤ cÃ' ti. So iti paÂisaækhÃya pÃïÃtipÃtaæ pajahati, pÃïÃtipÃtà paccorohati . . . pe . . . `MicchÃdiÂÂhiyà kho pÃpako vipÃko diÂÂhe c' eva dhamme abhisamparÃya¤ cÃ' ti. So iti paÂisaækhÃya micchÃdiÂÂhiæ pajahati, micchÃdiÂÂhiyà paccorohati. Ayaæ vuccati bhikkhave ariyà paccorohaïÅ ti. CLXIX. 1. Atha kho SaÇgÃravo brÃhmaïo yena Bhagavà ten' upasaÇkami, upasaÇkamitvà Bhagavatà saddiæ sammodi . . . pe . . . Ekamantaæ nisinno kho SaÇgÃravo brÃhmaïo Bhagavantaæ etad avoca `kin nu kho bho Gotama orimaæ tÅraæ, kiæ pÃrimaæ tÅran' ti? 2. PÃïÃtipÃto kho brÃhmaïa orimaæ tÅraæ, pÃïÃtipÃtà veramaïÅ pÃrimaæ tÅraæ. AdinnÃdÃnaæ kho brÃhmaïà orimaæ tÅraæ, adinnÃdÃnà veramaïÅ pÃrimaæ tÅraæ. KÃmesu micchÃcÃro orimaæ tÅraæ, kÃmesu micchÃcÃrà veramaïÅ pÃrimaæ tÅraæ. MusÃvÃdo orimaæ tÅraæ, musÃvÃdà veramaïÅ pÃrimaæ tÅraæ. Pisunà vÃcà orimaæ tÅraæ, pisunÃya vÃcÃya veramaïÅ pÃrimaæ tÅraæ. Pharusà vÃcà orimaæ tÅraæ, pharusÃya vÃcÃya veramaïÅ pÃrimaæ tÅraæ. SamphappalÃpo orimaæ tÅraæ, samphappalÃpà veramaïÅ pÃrimaæ tÅraæ. Abhijjhà orimaæ tÅraæ, anabhijjhÃya pÃrimaæ tÅraæ. VyÃpÃdo orimaæ tÅraæ, avyÃpÃdo pÃrimaæ tÅraæ. MicchÃdiÂÂhi orimaæ tÅraæ, sammÃdiÂÂhi pÃrimaæ tÅraæ. Idaæ kho brÃhmaïa orimaæ tÅraæ, idaæ pÃrimaæ tÅran ti. #<[page 253]># %% Appakà te manussesu ye janà pÃragÃmino athÃyaæ itarà pajà tÅram evÃnudhÃvati. Ye ca kho samma-d-akkhÃte dhamme dhammÃnuvattino te janà pÃram essanti maccudheyyaæ suduttaraæ. Kaïhaæ dhammaæ vippahÃya sukkaæ bhÃvetha paï¬ito okà anokam Ãgamma viveke yattha dÆramaæ. TatrÃbhiratim iccheyya hitvà kÃme aki¤cano pariyodapeyya attÃnaæ cittaklesehi paï¬ito. Yesaæ sambodhiyaÇgesu sammÃcittaæ subhÃvitaæ ÃdÃnapaÂinissagge anupÃdÃya ye ratà khÅïÃsavà jutimanto te loke parinibbutà ti. CLXX. 1. Orima¤ ca vo bhikkhave tÅraæ desissÃmi pÃrima¤ ca tÅraæ, taæ suïÃtha . . . pe . . . Katama¤ ca bhikkhave orimaæ tÅraæ, katama¤ ca pÃrimaæ tÅraæ? 2. PÃïÃtipÃto kho bhikkhave orimaæ tÅraæ, pÃïÃtipÃtà veramaïÅ pÃrimaæ tÅraæ. AdinnÃdÃnaæ orimaæ tÅraæ, adinnÃdÃnà veramaïÅ pÃrimaæ tÅraæ. KÃmesu micchÃcÃro orimaæ tÅraæ, kÃmesu micchÃcÃrà veramaïÅ pÃrimaæ tÅraæ. MusÃvÃdo orimaæ tÅraæ, musÃvÃdà veramaïÅ pÃrimaæ tÅraæ. Pisunà vÃcà orimaæ tÅraæ, pisunÃya vÃcÃya veramaïÅ pÃrimaæ tÅraæ. Pharusà vÃcà orimaæ tÅraæ, pharusÃya vÃcÃya veramaïÅ pÃrimaæ tÅraæ. SamphappalÃpo orimaæ tÅraæ, samphappalÃpà veramaïÅ pÃrimaæ tÅraæ. Abhijjhà orimaæ tÅraæ, anabhijjhà pÃrimaæ tÅraæ. VyÃpÃdo orimaæ tÅraæ, avyÃpÃdo pÃrimaæ tÅraæ. MicchÃdiÂÂhi orimaæ tÅraæ, sammÃdiÂÂhi pÃrimaæ tÅraæ. Idaæ kho bhikkhave orimaæ tÅraæ, idaæ pÃrimaæ tÅran ti. #<[page 254]># %<254 AÇguttara-NikÃya. CLXX. 2-CLXXI. 3>% Appakà te manussesu ye janà pÃragÃmino athÃyaæ itarà pajà tÅram evÃnudhÃvati. Ye ca kho samma-d-akkhÃte dhamme dhammÃnuvattino te janà pÃram essanti maccudheyyaæ suduttaraæ. Kaïhaæ dhammaæ vippahÃya sukkaæ bhÃvetha paï¬ito okà anokam Ãgamma viveke yattha dÆramaæ. TatrÃbhiratim iccheyya hitvà kÃme aki¤cano pariyodapeyya attÃnaæ cittaklesehi paï¬ito. Yesaæ sambodhiyaÇgesu sammÃcittaæ subhÃvitaæ anÃdÃnapaÂinissagge anupÃdÃya ye ratà khÅïÃsavà jutimanto te loke parinibbutà ti. CLXXI. 1. Adhammo ca bhikkhave veditabbo anattho ca, dhammo ca veditabbo attho ca, adhamma¤ ca viditvà anattha¤ ca, dhamma¤ ca viditvà attha¤ ca, yathà dhammo yathà attho, tathà paÂipajjitabbaæ. Katamo ca bhikkhave adhammo ca anattho ca? 2. PÃïÃtipÃto adinnÃdÃnaæ kÃmesu micchÃcÃro musÃvÃdo pisunà vÃcà pharusà vÃcà samphappalÃpo abhijjhà vyÃpÃdo micchÃdiÂÂhi. Ayaæ vuccati bhikkhave adhammo ca anattho ca. Katamo ca bhikkhave dhammo ca attho ca? 3. PÃïÃtipÃtà veramaïÅ adinnÃdÃnà veramaïÅ kÃmesu micchÃcÃrà veramaïÅ musÃvÃdà veramaïÅ pisunÃya vÃcÃya veramaïÅ pharusÃya vÃcÃya veramaïÅ samphappalÃpà veramaïÅ anabhijjhà avyÃpÃdo sammÃdiÂÂhi. Ayaæ vuccati bhikkhave dhammo ca attho ca. Adhammo ca bhikkhave veditabbo anattho ca, dhammo ca veditabbo attho ca, adhamma¤ ca viditvà anattha¤ ca, dhamma¤ ca viditvà attha¤ ca, yathà dhammo yathà attho, tathà paÂipajjitabban ti iti yan taæ vuttaæ, idaæ etaæ paÂicca vuttan ti. #<[page 255]># %% CLXXII. 1. Adhammo ca bhikkhave veditabbo dhammo ca, anattho ca veditabbo attho ca, adhamma¤ ca viditvà dhamma¤ ca, anattha¤ ca viditvà attha¤ ca, yathà dhammo yathà attho, tathà paÂipajjitabban ti. Idam avoca BhagavÃ, idaæ vatvà Sugato uÂÂhÃyÃsanà vihÃram pÃvisi. 2. Atha kho tesaæ bhikkhÆnaæ acirapakkantassa Bhagavato etad ahosi: Idaæ kho no Ãvuso Bhagavà saækhittena uddesaæ uddisitvà vitthÃrena atthaæ avibhajitvà uÂÂhÃyÃsanà vihÃraæ paviÂÂho `adhammo ca bhikkhave veditabho dhammo ca, anattho ca veditabbo attho ca, adhamma¤ ca viditvà dhamma¤ ca, anattha¤ ca viditvà attha¤ ca, yathà dhammo yathà attho, tathà paÂipajjitabban' ti. Ko nu kho imassa Bhagavatà saækhittena uddesassa uddiÂÂhassa vitthÃrena atthaæ avibhattassa vitthÃrena atthaæ vibhajeyyà ti? Atha kho tesaæ bhikkhÆnaæ etad ahosi: Ayaæ kho Ãyasmà MahÃkaccÃno Satthu c' eva saævaïïito sambhÃvito ca vi¤¤Ænaæ sabrahmacÃrÅnaæ, pahoti cÃyasmà MahÃkaccÃno imassa Bhagavatà saækhittena uddesassa uddiÂÂhassa vitthÃrena atthaæ avibhattassa vitthÃrena atthaæ vibhajituæ. Yan nÆna mayaæ yenÃyasmà MahÃkaccÃno ten' upasaÇkameyyÃma, upasaÇkamitvà Ãyasmantaæ MahÃkaccÃnaæ etam atthaæ puccheyyÃma. Yathà no Ãyasmà MahÃkaccÃno vyÃkarissati, tathà naæ dhÃressÃmà ti. 3. Atha kho te bhikkhÆ yenÃyasmà MahÃkaccÃno ten' upasaÇkamiæsu, upasaÇkamitvà Ãyasmatà MahÃkaccÃnena saddhiæ sammodiæsu; sammodanÅyaæ kathaæ sÃrÃïÅyaæ vÅtisÃretvà ekamantaæ nisÅdiæsu. Ekamantaæ nisinnà kho te bhikkhÆ Ãyasmantaæ MahÃkaccÃnaæ etad avocuæ: Idaæ kho no Ãvuso KaccÃna Bhagavà saækhittena uddesaæ uddisitvà vitthÃrena atthaæ avibhajitvà uÂÂhÃyÃsanà vihÃraæ paviÂÂho `adhammo ca bhikkhave veditabbo dhammo ca, anattho ca veditabbo attho ca, adhamma¤ ca viditvà dhamma¤ ca, #<[page 256]># %<256 AÇguttara-NikÃya. CLXXII. 3-4>% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ anattha¤ ca viditvà attha¤ ca, yathà dhammo yathà attho, tathà paÂipajjitabban' ti. Tesaæ no Ãvuso amhÃkaæ acirapakkantassa Bhagavato etad ahosi: Idaæ kho no Ãvuso Bhagavà saækhittena uddesaæ uddisitvà vitthÃrena atthaæ avibhajitvà uÂÂhÃyÃsanà vihÃraæ paviÂÂho `adhammo ca bhikkhave veditabbo dhammo ca, anattho ca veditabbo attho ca, adhamma¤ ca viditvà dhamma¤ ca, anattha¤ ca viditvà attha¤ ca, yathà dhammo yathà attho, tathà paÂipajjitabban' ti. Ko nu kho imassa Bhagavatà saækhittena uddesassa uddiÂÂhassa vitthÃrena atthaæ avibhattassa vitthÃrena atthaæ vibhajeyyà ti? Tesaæ no Ãvuso amhÃkaæ etad ahosi: Ayaæ kho Ãyasmà MahÃkaccÃno Satthu c' eva saævaïïito sambhÃvito ca vi¤¤Ænaæ sabrahmacÃrÅnaæ, pahoti cÃyasmà MahÃkaccÃno imassa Bhagavatà saækhittena uddesassa uddiÂÂhassa vitthÃrena atthaæ avibhattassa vitthÃrena atthaæ vibhajituæ. Yan nÆna mayaæ yenÃyasmà MahÃkaccÃno ten' upasaÇkameyyÃma, upasaÇkamitvà Ãyasmantaæ MahÃkaccÃnaæ etam atthaæ puccheyyÃma. Yathà no Ãyasmà MahÃkaccÃno vyÃkarissati, tathà naæ dhÃressÃmà ti. Vibhajat' Ãyasmà MahÃkaccÃno ti. 4. Seyyathà pi Ãvuso puriso sÃratthiko sÃragavesÅ sÃrapariyesanaæ caramÃno mahato rukkhassa tiÂÂhato sÃravato atikkamm' eva mÆlaæ atikkamma khandhaæ sÃkhÃpalÃse sÃraæ pariyesitabbaæ ma¤¤eyya, evaæ sampadam idaæ. ùyasmantÃnaæ Satthari sammukhÅbhÆte taæ Bhagavantaæ atisitvà amhe etam atthaæ paÂipucchitabbaæ ma¤¤etha. So h' Ãvuso Bhagavà jÃnaæ jÃnÃti passaæ passati cakkhubhÆto ¤ÃïabhÆto dhammabhÆto brahmabhÆto vattà pavattà atthassa ninnetà amatassa dÃtà dhammassÃmÅ9 TathÃgato. So c' eva pan' etassa kÃlo ahosi, yaæ tumhe Bhagayantaæ yeva upasaÇkamitvà etam atthaæ puccheyyÃtha. #<[page 257]># %% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ Yathà vo Bhagavà vyÃkareyya, tathà naæ dhÃreyyÃthà ti. 5. AddhÃvuso KaccÃna Bhagavà jÃnaæ jÃnÃti passaæ passati cakkhubhÆto ¤ÃïabhÆto dhammabhÆto brahmabhÆto vattà pavattà atthassa ninnetà amatassa dÃtà dhammassÃmÅ TathÃgato. So c' eva pan' etassa kÃlo ahosi, yaæ mayaæ Bhagavantaæ yeva upasaÇkamitvà etam atthaæ puccheyyÃma. Yathà no Bhagavà vyÃkareyya, tathà naæ dhÃreyyÃma. Api cÃyasmà MahÃkaccÃno Satthu c' eva saævaïïito sambhÃvito ca vi¤¤Ænaæ sabrahmacÃrÅnaæ, pahoti cÃyasmà MahÃkaccÃno imassa Bhagavatà saækhittena uddesassa uddiÂÂhassa vitthÃrena atthaæ avibhattassa vitthÃrena atthaæ vibhajituæ. Vibhajat' Ãyasmà MahÃkaccÃno agarukaritvà ti. 6. Tena h' Ãvuso suïÃtha sÃdhukaæ manasikarotha, bhÃsissÃmÅ ti. `Evam Ãvuso' ti kho te bhikkhÆ Ãyasmato MahÃkaccÃnassa paccassosuæ. ùyasmà MahÃkaccÃno etad avoca: Yaæ kho no Ãvuso Bhagavà saækhittena uddesaæ uddisitvà vitthÃrena atthaæ avibhajitvà uÂÂhÃyÃsanà vihÃraæ paviÂÂho `adhammo ca bhikkhave veditabbo dhammo ca, anattho ca veditabbo attho ca, adhamma¤ ca viditvà dhamma¤ ca, anattha¤ ca viditvà attha¤ ca, yathà dhammo yathà attho, tathà paÂipajjitabban' ti. Katamo cÃvuso adhammo, katamo ca dhammo, katamo ca anattho, katamo ca attho? 7. PÃïÃtipÃto Ãvuso adhammo, pÃïÃtipÃtà veramaïÅ dhammo, ye ca pÃïÃtipÃtapaccayà aneke pÃpakà akusalà dhammà sambhavanti, ayaæ anattho, pÃïÃtipÃtà veramaïÅpaccayà ca aneke kusalà dhammà bhÃvanÃpÃripÆriæ gacchanti, ayaæ attho. AdinnÃdÃnaæ Ãvuso adhammo, adinnÃdÃnà veramaïÅ dhammo, ye ca adinnÃdÃnapaccayà aneke pÃpakà akusalà dhammà sambhavanti, #<[page 258]># %<258 AÇguttara-NikÃya. CLXXII. 7>% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ ayaæ anattho, adinnÃdÃnà veramaïÅpaccayà ca aneke kusalà dhammà bhÃvanÃpÃripÆriæ gacchanti, ayaæ attho. KÃmesu micchÃcÃro Ãvuso adhammo, kÃmesu micchÃcÃrà veramaïÅ dhammo, ye ca kÃmesu micchÃcÃrapaccayà aneke pÃpakà akusalà dhammà sambhavanti, ayaæ anattho, kÃmesu micchÃcÃrà veramaïÅpaccayà ca aneke kusalà dhammà bhÃvanÃpÃripÆriæ gacchanti, ayaæ attho. MusÃvÃdo Ãvuso adhammo, musÃvÃdà veramaïÅ dhammo, ye ca musÃvÃdapaccayà aneke pÃpakà akusalà dhammà sambhavanti, ayaæ anattho, musÃvÃdà veramaïÅpaccayà ca aneke kusalà dhammà bhÃvanÃpÃripÆriæ gacchanti, ayaæ attho. Pisunà vÃcà Ãvuso adhammo, pisunÃya vÃcÃya veramaïÅ dhammo, ye ca pisunavÃcÃpaccayà aneke pÃpakà akusalà dhammà sambhavanti, ayaæ anattho, pisunÃya vÃcÃya veramaïÅpaccayà ca aneke kusalà dhammà bhÃvanÃpÃripÆriæ gacchanti, ayaæ attho. Pharusà vÃcà Ãvuso adhammo, pharusÃya vÃcÃya veramaïÅ dhammo, ye ca pharusavÃcÃpaccayà aneke pÃpakà akusalà dhammà sambhavanti, ayaæ anattho, pharusÃya vÃcÃya veramaïÅpaccayà ca aneke kusalà dhammà bhÃvanÃpÃripÆriæ gacchanti, ayaæ attho. SamphappalÃpo Ãvuso adhammo, samphappalÃpà veramaïÅ dhammo, ye ca samphappalÃpapaccayà aneke pÃpakà akusalà dhammà sambhavanti, ayaæ anattho, samphappalÃpà veramaïÅpaccayà ca aneke kusalà dhammà bhÃvanÃpÃripÆriæ gacchanti, ayaæ attho. Abhijjhà Ãvuso adhammo, anabhijjhà dhammo, ye ca abhijjhÃpaccayà aneke pÃpakà akusalà dhammà sambhavanti, ayaæ anattho, anabhijjhÃpaccayà ca aneke kusalà dhammà bhÃvanÃpÃripÆriæ gacchanti, ayaæ attho. VyÃpÃdo Ãvuso adhammo, avyÃpÃdo dhammo, ye ca vyÃpÃdapaccayà aneke pÃpakà akusalà dhammà sambhavanti, ayaæ anattho, avyÃpÃdapaccayà ca aneke kusalà dhammà bhÃvanÃpÃripÆriæ gacchanti, ayaæ attho. MicchÃdiÂÂhi Ãvuso adhammo, sammÃdiÂÂhi dhammo, ye ca micchÃdiÂÂhipaccayà aneke pÃpakà akusalà dhammà sambhavanti, ayaæ anattho, sammÃdiÂÂhipaccayà ca aneke kusalà dhammà bhÃvanÃpÃripÆriæ gacchanti, ayaæ attho. Yaæ kho no Ãvuso Bhagavà saækhittena uddesaæ uddisitvà vitthÃrena atthaæ avibhajitvà uÂÂhÃyÃsanà vihÃraæ paviÂÂho `adhammo ca bhikkhave veditabbo dhammo ca, #<[page 259]># %% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ anattho ca veditabbo attho ca, adhamma¤ ca viditvà dhamma¤ ca, anattha¤ ca viditvà attha¤ ca, yathà dhammo yathà attho, tathà paÂipajjitabban' ti, imassa kho ahaæ Ãvuso Bhagavatà saækhittena uddesassa uddiÂÂhassa vitthÃrena atthaæ avibhajitvà evaæ vitthÃrena atthaæ ÃjÃnÃmi, ÃkaÇkhamÃnà ca pana tumhe Ãvuso Bhagavantaæ yeva upasaÇkamitvà etam atthaæ puccheyyÃtha. Yathà vo Bhagavà vyÃkaroti, tathà naæ dhÃreyyÃthà ti. `Evam Ãvuso' ti kho te bhikkhÆ Ãyasmato MahÃkaccÃnassa bhÃsitaæ abhinanditvà anumoditvà uÂÂhÃyÃsanà yena Bhagavà ten' upasaÇkamiæsu, upasaÇkamitvà Bhagavantaæ abhivÃdetvà ekamantaæ nisÅdiæsu. Ekamantaæ nisinnà kho te bhikkhÆ Bhagavantaæ etad avocuæ:-- 8. Yaæ kho no bhante Bhagavà saækhittena uddesaæ uddisitvà vitthÃrena atthaæ avibhajitvà utthÃyÃsanà vihÃraæ paviÂÂho `adhammo ca bhikkhave veditabbo dhammo ca, anattho ca veditabbo attho ca, adhamma¤ ca viditvà dhamma¤ ca, anattha¤ ca viditvà attha¤ ca, yathà dhammo yathà attho, tathà paÂipajjitabban' ti. Tesaæ no bhante amhÃkaæ acirapakkantassa Bhagavato etad ahosi: Idaæ kho no Ãvuso Bhagavà saækhittena uddesaæ uddisitvà vitthÃrena atthaæ avibhajitvà uÂÂhÃyÃsanà vihÃraæ paviÂÂho `adhammo ca bhikkhave veditabbo dhammo ca, anattho ca veditabbo attho ca, adhamma¤ ca viditvà dhamma¤ ca, anattha¤ ca viditvà attha¤ ca, yathà dhammo yathà attho, tathà paÂipajjitabban' ti. Ko nu kho imassa Bhagavatà saækhittena uddesassa uddiÂÂhassa vitthÃrena atthaæ vibhajeyyà ti? Tesaæ no bhante amhÃkaæ etad ahosi: Ayaæ kho Ãyasmà MahÃkaccÃno Satthu c' eva saævaïïito sambhÃvito ca vi¤¤Ænaæ sabrahmacÃrÅnaæ, pahoti cÃyasmà MahÃkaccÃno imassa Bhagavatà saækhittena uddesassa uddiÂÂhassa vitthÃrena atthaæ avibhattassa vitthÃrena atthaæ vibhajituæ. #<[page 260]># %<260 AÇguttara-NikÃya. CLXXII. 8-CLXXIII. 2>% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ Yan nÆna mayaæ yenÃyasmà MahÃkaccÃno ten' upasaÇkameyyÃma, upasaÇkamitvà Ãyasmantaæ MahÃkaccÃnaæ etam atthaæ puccheyyÃma. Yathà no Ãyasmà MahÃkaccÃno vyÃkarissati, tathà naæ dhÃressÃmà ti. Atha kho mayaæ bhante yenÃyasmà MahÃkaccÃno ten' upasaÇkamimhÃ, upasaÇkamitvà Ãyasmantaæ MahÃkaccÃnaæ etam atthaæ pucchimhÃ. Tesaæ no bhante Ãyasmatà MahÃkaccÃnena imehi ÃkÃrehi imehi padehi imehi vya¤janehi attho suvibhatto ti. 9. SÃdhu sÃdhu bhikkhave, paï¬ito bhikkhave MahÃkaccÃno, mahÃpa¤¤o bhikkhave MahÃkaccÃno, maæ ce pi tumhe bhikkhave upasaÇkamitvà etam atthaæ puccheyyÃtha, aham pi c' etaæ evam eva vyÃkareyyaæ. Yathà taæ MahÃkaccÃnena vyÃkataæ, eso c' eva tassa attho, eva¤ ca naæ dhÃreyyÃthà ti. CLXXIII. 1. Adhammo ca bhikkhave veditabbo dhammo ca, anattho ca veditabbo attho ca, adhamma¤ ca viditvà dhamma¤ ca, anattha¤ ca viditvà attha¤ ca, yathà dhammo yathà attho, tathà paÂipajjitabban ti. Katamo ca bhikkhave adhammo, katamo ca dhammo, katamo ca anattho, katamo ca attho? 2. PÃïÃtipÃto bhikkhave adhammo, pÃïÃtipÃtà veramaïÅ dhammo, ye ca pÃïÃtipÃtapaccayà aneke pÃpakà akusalà dhammà sambhavanti, ayaæ anattho, pÃïÃtipÃtà veramaïÅpaccayà ca aneke kusalà dhammà bhÃvanÃpÃripÆriæ gacchanti, ayaæ attho. AdinnÃdÃnaæ bhikkhave adhammo, adinnÃdÃnà veramaïÅ dhammo . . . kÃmesu micchÃcÃro bhikkhave adhammo, #<[page 261]># %% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ kÃmesu micchÃcÃrà veramaïÅ dhammo . . . musÃvÃdo bhikkhave adhammo, musÃvÃdà veramaïÅ dhammo . . . pisunà vÃcà bhikkhave adhammo, pisunÃya vÃcÃya veramaïÅ dhammo . . . pharusà vÃcà bhikkhave adhammo, pharusÃya vÃcÃya veramaïÅ dhammo . . . samphappalÃpo bhikkhave adhammo, samphappalÃpà veramaïÅ dhammo . . . abhijjhà bhikkhave adhammo, anabhijjhà dhammo . . . vyÃpÃdo bhikkhave adhammo, avyÃpÃdo dhammo . . . micchÃdiÂÂhi bhikkhave adhammo, sammÃdiÂÂhi dhammo, ye ca micchÃdiÂÂhipaccayà aneke pÃpakà akusalà dhammà sambhavanti, ayaæ anattho, sammÃdiÂÂhipaccayà ca aneke kusalà dhammà bhÃvanÃpÃripÆriæ gacchanti, ayaæ attho. 3. Adhammo ca bhikkhave veditabbo dhammo ca, anattho ca veditabbo attho ca, adhamma¤ ca viditvà dhamma¤ ca, anattha¤ ca viditvà attha¤ ca, yathà dhammo yathà attho, tathà paÂipajjitabban ti iti yan taæ vuttaæ, idam etaæ paÂicca vuttan ti. CLXXIV. 1. PÃïÃtipÃtaæ p' ahaæ bhikkhave tividhaæ vadÃmi: lobhahetukam pi dosahetukam pi mohahetukam pi. AdinnÃdÃnaæ p' ahaæ bhikkhave tividhaæ vadÃmi: lobhahetukam pi dosahetukam pi mohahetukam pi. KÃmesu micchÃcÃraæ p' ahaæ bhikkhave tividhaæ vadÃmi: lobhahetukam pi dosahetukam pi mohahetukam pi. MusÃvÃdaæ p' ahaæ bhikkhave tividhaæ vadÃmi: lobhahetukam pi dosahetukam pi mohahetukam pi. PisunavÃcaæ p' ahaæ bhikkhave tividhaæ vadÃmi: lobhahetukam pi dosahetukam pi mohahetukam pi. PharusavÃcaæ p' ahaæ bhikkhave tividhaæ vadÃmi: lobhahetukam pi dosahetukam pi mohahetukam pi. SamphappalÃpaæ p' ahaæ bhikkhave tividhaæ vadÃmi: lobhahetukam pi dosahetukam pi mohahetukam pi. Abhijjhaæ p' ahaæ bhikkhave tividhaæ vadÃmi: #<[page 262]># %<262 AÇguttara-NikÃya. CLXXIV. 1-CLXXV. 2>% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ lobhahetukam pi dosahetukam pi mohahetukam pi. VyÃpÃdaæ p' ahaæ bhikkhave tividhaæ vadÃmi: lobhahetukam pi dosahetukam pi mohahetukam pi. MicchÃdiÂÂhiæ p' ahaæ bhikkhave tividhaæ vadÃmi: lobhahetukam pi dosahetukam pi mohahetukam pi. 2. Iti kho bhikkhave lobho kammanidÃnasambhavo doso kammanidÃnasambhavo moho kammanidÃnasambhavo, lobhakkhayà kammanidÃnasaækhayo dosakkhayà kammanidÃnasaækhayo mohakkhayà kammanidÃnasaækhayo ti. CLXXV. 1. Saparikkamano ayaæ bhikkhave dhammo nÃyaæ dhammo aparikkamano. Katha¤ ca bhikkhave saparikkamano ayaæ dhammo nÃyaæ dhammo aparikkamano? 2. PÃïÃtipÃtissa bhikkhave pÃïÃtipÃtà veramaïÅ parikkamanaæ hoti, adinnÃdÃyissa bhikkhave adinnÃdÃnà veramaïÅ parikkamanaæ hoti, kÃmesu micchÃcÃrassa bhikkhave kÃmesu micchÃcÃrà veramaïÅ parikkamanaæ hoti, musÃvÃdassa bhikkhave musÃvÃdà veramaïÅ parikkamanaæ hoti, pisunÃvÃcassa bhikkhave pisunÃya vÃcÃya veramaïÅ parikkamanaæ hoti, pharusÃvÃcassa bhikkhave pharusÃya vÃcÃya veramaïÅ parikkamanaæ hoti, samphappalÃpassa bhikkhave samphappalÃpà veramaïÅ parikkamanaæ hoti, abhijjÃlussa bhikkhave anabhijjhà parikkamanaæ hoti, vyÃpÃdassa bhikkhave avyÃpÃdo parikkamanaæ hoti, micchÃdiÂÂhikassa bhikkhave sammÃdiÂÂhi parikkamanaæ hoti. Evaæ kho bhikkhave parikkamanaæ hoti. Evaæ kho bhikkhave saparikkamano ayaæ dhammo nÃyaæ dhammo aparikkamano ti. #<[page 263]># %% CLXXVI. 1. Ekaæ samayaæ Bhagavà PÃvÃyaæ viharati Cundassa kammÃraputtassa ambavane. Atha kho Cundo kammÃraputto yena Bhagavà ten' upasaÇkami, upasaÇkamitvà Bhagavantaæ abhivÃdetvà ekamantaæ nisÅdi. Ekamantaæ nisinnaæ kho Cundaæ kammÃraputtaæ Bhagavà etad avoca `kassa no tvaæ Cunda soceyyÃni rocesÅ' ti? `BrÃhmaïà bhante pacchÃbhÆmakà kamaï¬alukà sevÃlamÃlakà aggiparicÃrikà udakorohakà soceyyÃni pa¤¤Ãpenti, tesÃhaæ soceyyÃni rocemÅ' ti. `YathÃkathaæ pana Cunda brÃhmaïà pacchÃbhÆmakà kamaï¬alukà sevÃlamÃlakà aggiparicÃrikà udakorohakà soceyyÃni pa¤¤ÃpentÅ' ti? `Idha bhante brÃhmaïà pacchÃbhÆmakà kamaï¬alukà sevÃlamÃlakà aggiparicÃrikà udakorohakÃ, te sÃvakaæ evaæ samÃdapenti `ehi tvaæ ambho purisa kÃlass' eva vuÂÂhahanto 'va sayanamhà paÂhaviæ ÃmaseyyÃsi; no ce paÂhaviæ ÃmaseyyÃsi, allÃni gomayÃni ÃmaseyyÃsi; no ce allÃni gomayÃni ÃmaseyyÃsi, haritÃni tiïÃni ÃmaseyyÃsi; no ce haritÃni tiïÃni ÃmaseyyÃsi, aggiæ paricareyyÃsi; no ce aggiæ paricareyyÃsi, pa¤jaliko Ãdiccaæ namasseyyÃsi, no ce pa¤jaliko Ãdiccaæ namasseyyÃsi, sÃyatatiyakaæ udakaæ oroheyyÃsÅ' ti. `Evaæ kho bhante brÃhmaïà pacchÃbhÆmakà kamaï¬alukà sevÃlamÃlakà aggiparicÃrikà udakorohakà soceyyÃni pa¤¤Ãpenti, tesÃhaæ soceyyÃni rocemÅ' ti. `A¤¤athà kho Cunda brÃhmaïà pacchÃbhÆmakà kamaï¬alukà sevÃlamÃlakà aggiparicÃrikà udakorohakà soceyyÃni pa¤¤Ãpenti, a¤¤athà ca pana ariyassa vinaye soceyyaæ hotÅ' ti. #<[page 264]># %<264 AÇguttara-NikÃya. CLXXVI. 1-4>% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ `YathÃkathaæ pana bhante ariyassa vinaye soceyyaæ hoti? SÃdhu me bhante Bhagavà tathà dhammaæ desetu, yathà ariyassa vinaye soceyyaæ hotÅ' ti. `Tena hi Cunda suïÃhi sÃdhukaæ manasikarohi, bhÃsissÃmÅ' ti. `Evaæ bhante' ti kho Cundo kammÃraputto Bhagavato paccassosi. Bhagavà etad avoca:-- 2. Tividhaæ kho Cunda kÃyena asoceyyaæ hoti, catubbidhaæ vÃcÃya asoceyyaæ hoti, tividhaæ manasà asoceyyaæ hoti. Katha¤ ca Cunda tividhaæ kÃyena asoceyyaæ hoti? 3. Idha Cunda ekacco pÃïÃtipÃtÅ hoti luddo lohitapÃïÅ hatapahate niviÂÂho adayÃpanno sabbapÃïabhÆtesu. AdinnÃdÃyÅ hoti, yan taæ parassa paravittÆpakaraïaæ gÃmagataæ và ara¤¤agataæ vÃ, taæ adinnaæ theyyasaækhÃtaæ ÃdÃtà hoti. KÃmesu micchÃcÃrÅ hoti, yà tà mÃturakkhità piturakkhità bhÃturakkhità bhaginirakkhità ¤Ãtirakkhità dhammarakkhità sassÃmikà saparidaï¬Ã antamaso mÃlÃguïaparikkhittà pi, tathÃrÆpÃsu cÃrittaæ Ãpajjità hoti. Evaæ kho Cunda tividhaæ kÃyena asoceyyaæ hoti. Katha¤ ca Cunda catubbidhaæ vÃcÃya asoceyyaæ hoti? 4. Idha Cunda ekacco musÃvÃdÅ hoti, sabhÃgato và parisagato và {¤Ãtimajjhagato} và pÆgamajjhagato và rÃjakulamajjhagato và abhinÅto sakkhipuÂÂho `eh' ambho purisa, yaæ jÃnÃsi, taæ vadehÅ' ti so ajÃnaæ và `ahaæ jÃnÃmÅ' ti jÃnaæ và `ahaæ na jÃnÃmÅ' ti apassaæ và `ahaæ passÃmÅ' ti passaæ và `ahaæ na passÃmÅ' ti iti attahetu và parahetu và Ãmisaki¤cikkhahetu và sampajÃnamusà bhÃsità hoti. #<[page 265]># %% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ PisunÃvÃco hoti, ito sutvà amutra akkhÃtà imesaæ bhedÃya amutra và sutvà imesaæ akkhÃtà amÆsaæ bhedÃya iti samaggÃnaæ và bhettà bhinnÃnaæ và anuppadÃtà vaggÃrÃmo vaggarato vagganandÅ vaggakaraïiæ vÃcaæ bhÃsità hoti. PharusÃvÃco hoti, yà sà vÃcà aï¬akà kakkasà parakaÂukà parÃbhisajjanÅ kodhasÃmantà asamÃdhisaævattanikÃ, tathÃrÆpiæ vÃcaæ bhÃsità hoti. SamphappalÃpÅ hoti, akÃlavÃdÅ abhÆtavÃdÅ anatthavÃdÅ adhammavÃdÅ avinayavÃdÅ anidhÃnavatiæ vÃcaæ bhÃsità hoti akÃlena anapadesaæ apariyantavatiæ anatthasaæhitaæ. Evaæ kho Cunda catubbidhaæ vÃcÃya asoceyyaæ hoti. Katha¤ ca Cunda tividhaæ manasà asoceyyaæ hoti? 5. Idha Cunda ekacco abhijjhÃlu hoti, yan taæ parassa paravittÆpakaraïaæ, taæ abhijjhità hoti `aho vata yaæ parassa, taæ mama assÃ' ti. VyÃpannacitto hoti paduÂÂhamanasaÇkappo `ime sattà ha¤¤antu và bajjhantu và ucchijjantu và vinassantu và mà và ahesuæ iti vÃ' ti. MicchÃdiÂÂhiko hoti viparÅtadassano `natthi dinnaæ natthi yiÂÂhaæ natthi hutaæ, natthi sukaÂadukkaÂÃnaæ kammÃnaæ phalaæ vipÃko, natthi ayaæ loko natthi paro loko, natthi mÃtà natthi pità natthi sattà opapÃtikÃ, natthi loke samaïabrÃhmaïà sammaggatà sammÃpaÂipannÃ, ye ima¤ ca lokaæ para¤ ca lokaæ sayaæ abhi¤¤Ã sacchikatvà pavedentÅ' ti. Evaæ kho Cunda tividhaæ manasà asoceyyaæ hoti. #<[page 266]># %<266 AÇguttara-NikÃya. CLXXVI. 6-8>% 6. Ime kho Cunda dasa akusalakammapathÃ. Imehi kho Cunda dasahi akusalehi kammapathehi samannÃgato kÃlass' eva vuÂÂhahanto 'va sayanamhà paÂhaviæ ce pi Ãmasati, asuci yeva hoti. No ce pi paÂhaviæ Ãmasati, asuci yeva hoti. AllÃni ce pi gomayÃni Ãmasati, asuci yeva hoti. No ce pi allÃni gomayÃni Ãmasati, asuci yeva hoti. HaritÃni ce pi tiïÃni Ãmasati, asuci yeva hoti. No ce pi haritÃni tiïÃni Ãmasati, asuci yeva hoti. Aggiæ ce pi paricarati, asuci yeva hoti. No ce pi aggiæ paricarati, asuci yeva hoti. Pa¤jaliko ce pi Ãdiccaæ namassati, asuci yeva hoti. No ce pi pa¤jaliko Ãdiccaæ namassati, asuci yeva hoti. SÃyatatiyakaæ ce pi udakaæ orohati, asuci yeva hoti. No ce pi sÃyatatiyakaæ udakaæ orohati, asuci yeva hoti. Taæ kissa hetu? Ime Cunda dasa akusalakammapathà asuci yeva honti asucikaraïà ca. Imesaæ pana Cunda dasannaæ akusalÃnaæ kammapathÃnaæ sammannÃgamanahetu nirayo pa¤¤Ãyati tiracchÃnayoni pa¤¤Ãyati pettivisayo pa¤¤Ãyati yà và pan' a¤¤Ã pi kÃci duggatiyo. 7. Tividhaæ kho Cunda kÃyena soceyyaæ hoti, catubbidhaæ vÃcÃya soceyyaæ hoti, tividhaæ manasà soceyyaæ hoti. Katha¤ ca Cunda tividhaæ kÃyena soceyyaæ hoti? 8. Idha Cunda ekacco pÃïÃtipÃtaæ pahÃya pÃïÃtipÃtà paÂivirato hoti nihitadaï¬o nihitasattho lajjÅ dayÃpanno sabbapÃïabhÆtahitÃnupampÅ viharati. AdinnÃdÃnaæ pahÃya adinnÃdÃnà paÂivirato hoti, yan taæ parassa paravittÆpakaraïaæ gÃmagataæ và ara¤¤agataæ vÃ, na taæ adinnaæ theyyasaækhÃtaæ ÃdÃtà hoti. KÃmesu micchÃcÃraæ pahÃya kÃmesu micchÃcÃrà paÂivirato hoti, yà tà mÃturakkhità piturakkhità bhÃturakkhità bhaginirakkhità ¤Ãtirakkhità dhammarakkhità sassÃmikà saparidaï¬Ã antamaso mÃlÃguïaparikkhittà pi, #<[page 267]># %% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ tathÃrÆpÃsu na cÃrittaæ Ãpajjità hoti. Evaæ kho Cunda tividhaæ kÃyena soceyyaæ hoti. Katha¤ ca Cunda catubbidhaæ vÃcÃya soceyyaæ hoti? 9. Idha Cunda ekacco musÃvÃdaæ pahÃya musÃvÃdà paÂivirato hoti sabhÃgato và parisagato và ¤Ãtimajjhagato và pÆgamajjhagato và rÃjakulamajjhagato và abhinÅto sakkhipuÂÂho `eh' ambho purisa yaæ jÃnÃsi, taæ vadehÅ' ti so ajÃnaæ và `ahaæ na jÃnÃmÅ' ti jÃnaæ và `ahaæ jÃnÃmÅ' ti apassaæ và `ahaæ na passÃmÅ' ti passaæ và `ahaæ passÃmÅ' ti iti attahetu và parahetu và Ãmisaki¤cikkhahetu và na sampajÃnamusà bhÃsità hoti. PisunavÃcaæ pahÃya pisunÃya vÃcÃya paÂivirato hoti, na ito sutvà amutra akkhÃtà imesaæ bhedÃya, amutra và sutvà na imesaæ akkhÃtà amÆsaæ bhedÃya, iti bhinnÃnaæ và sandhÃtà sahitÃnaæ và anuppadÃtà samaggÃrÃmo samaggarato samagganandÅ samaggakaraïiæ vÃcaæ bhÃsità hoti. PharusavÃcaæ pahÃya pharusÃya vÃcÃya paÂivirato hoti, yà sà vÃcà nelà kaïïasukhà pemaniyà hadayaÇgamà porÅ bahujanakantà bahujanamanÃpÃ, tathÃrÆpiæ vÃcaæ bhÃsità hoti. SamphappalÃpaæ pahÃya samphappalÃpà paÂivirato hoti kÃlavÃdÅ bhÆtavÃdÅ atthavÃdÅ dhammavÃdÅ vinayavÃdÅ nidhÃnavatiæ vÃcaæ bhÃsità hoti kÃlena sÃpadesaæ pariyantavatiæ atthasaæhitaæ. Evaæ kho Cunda catubbidhaæ vÃcÃya soceyyaæ hoti. Katha¤ ca Cunda tividhaæ manasà soceyyaæ hoti? 10. Idha Cunda ekacco anabhijjhÃlu hoti, yan taæ parassa paravittÆpakaraïaæ, taæ anabhijjhità hoti `aho vata yaæ parassa, taæ mama assÃ' ti. AvyÃpannacitto hoti appaduÂÂhamanasaÇkappo `ime sattà averà avyÃpajjhà anÅghà sukhÅ attÃnaæ pariharantÆ' ti. SammÃdiÂÂhiko hoti aviparÅtadassano `atthi dinnaæ atthi yiÂÂhaæ atthi hutaæ, #<[page 268]># %<268 AÇguttara-NikÃya. CLXXVI. 10-12>% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ atthi sukaÂadukkaÂÃnaæ kammÃnaæ phalaæ vipÃko, atthi ayaæ loko atthi paro loko, atthi mÃtà atthi pitÃ, atthi sattà opapÃtikÃ, atthi loke samaïabrÃhmaïà sammaggatà sammÃpaÂipannÃ, ye ima¤ ca lokaæ para¤ ca lokaæ sayaæ abhi¤¤Ã sacchikatvà pavedentÅ' ti. Evaæ kho Cunda tividhaæ manasà soceyyaæ hoti. 11. Ime kho Cunda dasa kusalakammapathÃ. Imehi kho Cunda dasahi kusalehi dhammapathehi samannÃgato kÃlass' eva vuÂÂhahanto 'va sayanamhà paÂhaviæ ce pi Ãmasati, suci yeva hoti. No ce pi paÂhaviæ Ãmasati, suci yeva hoti. AllÃni ce pi gomayÃni Ãmasati, suci yeva hoti. No ce pi allÃni gomayÃni Ãmasati, suci yeva hoti. HaritÃni ce pi tiïÃni Ãmasati, suci yeva hoti. No ce pi haritÃni tiïÃni Ãmasati, suci yeva hoti. Aggiæ ce pi paricarati, suci yeva hoti. No ce pi aggiæ paricarati, suci yeva hoti. Pa¤jaliko ce pi Ãdiccaæ namassati, suci yeva hoti. No ce pi pa¤jaliko Ãdiccaæ namassati, suci yeva hoti. SÃyatatiyakaæ ce pi udakaæ orohati, suci yeva hoti. No ce pi sÃyatatiyakaæ udakaæ orohati, suci yeva hoti. Taæ kissa hetu? Ime Cunda dasa kusalakammapathà suci yeva honti sucikaraïà ca. Imesa¤ ca pana Cunda dasannaæ kusalÃnaæ kammapathÃnaæ samannÃgamahetu devà pa¤¤Ãyanti manussà pa¤¤Ãyanti yà và pan' a¤¤Ã pi kÃci sugatiyo ti. 12. Evaæ vutte Cundo kammÃraputto Bhagavantaæ etad avoca `abhikkantaæ bhante . . . pe . . . upÃsakaæ maæ bhante Bhagavà dhÃretu ajja-t-agge pÃïupetaæ saraïaæ gatan' ti. #<[page 269]># %% CLXXVII. 1. Atha kho JÃïussoïi brÃhmaïo yena Bhagavà ten' upasaÇkami, upasaÇkamitvà Bhagavatà saddhiæ sammodi; sammodanÅyaæ kathaæ sÃrÃïÅyaæ vÅtisÃretvà ekamantaæ nisÅdi. Ekamantaæ nisinno kho JÃïussoïi brÃhmaïo Bhagavantaæ etad avoca `mayam assu bho Gotama brÃhmaïà nÃma dÃnÃni dema, saddhÃni karoma: idaæ dÃnaæ petÃnaæ ¤ÃtisÃlohitÃnaæ upakappatu, idaæ dÃnaæ petà ¤ÃtisÃlohità paribhu¤jantÆ' ti. `Kacci taæ bho Gotama dÃnaæ petÃnaæ ¤ÃtisÃlohitÃnaæ upakappati, kacci te petà ¤ÃtisÃlohità taæ dÃnaæ pÃribhu¤jantÅ' ti? `èhÃne kho brÃhmaïa upakappati no aÂÂhÃne' ti. `Katama¤ ca pana bho Gotama ÂhÃnaæ, katamaæ aÂÂhÃnan' ti? 2. Idha brÃhmaïa ekacco pÃïÃtipÃtÅ hoti, adinnÃdÃyÅ hoti, kÃmesu micchÃcÃrÅ hoti, musÃvÃdÅ hoti, pisunÃvÃco hoti, pharusÃvÃco hoti, samphappalÃpÅ hoti, abhijjhÃlu hoti, vyÃpannacitto hoti, micchÃdiÂÂhiko hoti. So kÃyassa bhedà parammaraïà nirayaæ upapajjati. Yo nerayikÃnaæ sattÃnaæ ÃhÃro, tena so tattha yÃpeti, tena so tattha tiÂÂhati. Idaæ pi kho brÃhmaïa aÂÂhÃnaæ, yattha Âhitassa taæ dÃnaæ na upakappati. 3. Idha pana brÃhmaïa ekacco pÃïÃtipÃtÅ hoti . . . pe . . . micchÃdiÂÂhiko hoti. So kÃyassa bhedà parammaraïà tiracchÃnayoniæ upapajjati. Yo tiracchÃnayonikÃnaæ sattÃnaæ ÃhÃro, tena so tattha yÃpeti, tena so tattha tiÂÂhati. Idam pi kho brÃhmaïa aÂÂhÃnaæ, yattha Âhitassa taæ dÃnaæ na upakappati. 4. Idha pana brÃhmaïa ekacco pÃïÃtipÃtà paÂivirato hoti, adinnÃdÃnà paÂivirato hoti, kÃmesu micchÃcÃrà paÂivirato hoti, musÃvÃdà paÂivirato hoti, pisunÃya vÃcÃya paÂivirato hoti, #<[page 270]># %<270 AÇguttara-NikÃya. CLXXVII. 4-7>% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ pharusÃya vÃcÃya paÂivirato hoti, samphappalÃpà paÂivirato hoti, anabhijjhÃlu hoti, avyÃpannacitto hoti, sammÃdiÂÂhiko hoti. So kÃyassa bhedà parammaraïà manussÃnaæ sahavyataæ upapajjati. Yo manussÃnaæ ÃhÃro, tena so tattha yÃpeti, tena so tattha tiÂÂhati. Idam pi kho brÃhmaïa aÂÂhÃnaæ, yattha Âhitassa taæ dÃnaæ na upakappati. 5. Idha pana brÃhmaïa ekacco pÃïÃtipÃtà paÂivirato hoti . . . pe . . . sammÃdiÂÂhiko hoti. So kÃyassa bhedà parammaraïà devÃnaæ sahavyataæ upapajjati. Yo devÃnaæ ÃhÃro, tena so tattha yÃpeti, tena so tattha tiÂÂhati. Idam pi kho brÃhmaïa aÂÂhÃnaæ, yattha Âhitassa taæ dÃnaæ na upakappati. 6. Idha brÃhmaïa ekacco pÃïÃtipÃtÅ hoti . . . pe . . . micchÃdiÂÂhiko hoti. So kÃyassa bhedà parammaraïà pettivisayaæ upapajjati. Yo pettivisayikÃnaæ sattÃnaæ ÃhÃro, tena so tattha yÃpeti, tena so tattha tiÂÂhati, yaæ và pan' assa ito anuppavecchanti mittà và amaccà và ¤ÃtÅ và sÃlohità vÃ, tena so tattha yÃpeti, tena so tattha tiÂÂhati. Idaæ kho brÃhmaïa ÂhÃnaæ, yattha Âhitassa taæ dÃnaæ upakappatÅ ti. 7. `Sace pana bho Gotama so peto ¤ÃtisÃlohito taæ ÂhÃnaæ anupapanno hoti, ko taæ dÃnaæ paribhu¤jatÅ' ti? `A¤¤e pi 'ssa brÃhmaïa petà ¤ÃtisÃlohità taæ ÂhÃnaæ upapannà honti, te taæ dÃnaæ paribhu¤jantÅ' ti. `Sace pana bho Gotama so c' eva peto ¤ÃtisÃlohito taæ ÂhÃnaæ anupapanno hoti, a¤¤e pi 'ssa petà ¤ÃtisÃlohità taæ ÂhÃnaæ anupapannà honti, ko taæ dÃnaæ paribhu¤jatÅ' ti? `AÂÂhÃnaæ kho etaæ brÃhmaïa anavakÃso, yan taæ ÂhÃnaæ vivittaæ assa iminà dÅghena addhunÃ, yad idaæ petehi ¤ÃtisÃlohitehi. #<[page 271]># %% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ Api ca brÃhmaïa dÃyako pi anipphalo' ti. `AÂÂhÃne pi bhavaæ Gotamo parikappaæ vadatÅ' ti? `AÂÂhÃne pi kho ahaæ brÃhmaïa parikappaæ vadÃmi. Idha brÃhmaïa ekacco pÃïÃtipÃtÅ hoti, adinnÃdÃyÅ hoti, kÃmesu micchÃcÃrÅ hoti, musÃvÃdÅ hoti, pisunÃvÃco hoti, pharusÃvÃco hoti, samphappalÃpÅ hoti, abhijjhÃlu hoti, vyÃpannacitto hoti, micchÃdiÂÂhiko hoti. So dÃtà hoti samaïassa và brÃhmaïassa và annaæ pÃnaæ vatthaæ yÃnaæ mÃlÃgandhavilepanaæ seyyÃvasathapadÅpeyyaæ. So kÃyassa bhedà parammaraïà hatthÅnaæ sahavyataæ upapajjati. So tattha lÃbhÅ hoti annassa pÃnassa mÃlÃnÃnÃlaækÃrassa. Yaæ kho brÃhmaïa idha pÃïÃtipÃtÅ adinnÃdÃyÅ kÃmesu micchÃcÃrÅ musÃvÃdÅ pisunÃvÃco pharusÃvÃco samphappalÃpÅ abhijjhÃlu vyÃpannacitto micchÃdiÂÂhiko, tena so kÃyassa bhedà parammaraïà hatthÅnaæ sahavyataæ upapajjati. Ya¤ ca kho so dÃtà hoti samaïassa và brÃhmaïassa và annaæ pÃnaæ vatthaæ yÃnaæ mÃlÃgandhavilepanaæ seyyÃvasathapadÅpeyyaæ, tena so tattha lÃbhÅ hoti annassa pÃnassa mÃlÃnÃnÃlaækÃrassa. Idha pana brÃhmaïa ekacco pÃïÃtipÃtÅ hoti, adinnÃdÃyÅ hoti, kÃmesu micchÃcÃrÅ hoti, musÃvÃdÅ hoti, pisunÃvÃco hoti, pharusÃvÃco hoti, samphappalÃpÅ hoti, abhijjhÃlu hoti, vyÃpannacitto hoti, micchÃdiÂÂhiko hoti. So dÃtà hoti samaïassa và brÃhmaïassa và annaæ pÃnaæ vatthaæ yÃnaæ mÃlÃgandhavilepanaæ seyyÃvasathapadÅpeyyaæ. So kÃyassa bhedà parammaraïà assÃnaæ sahavyataæ upapajjati . . . pe . . . gunnaæ sahavyataæ upapajjati . . . kukkurÃnaæ sahavyataæ upapajjati. So tattha lÃbhÅ hoti annassa pÃnassa mÃlÃnÃnÃlaækÃrassa. Yaæ kho brÃhmaïa idha pÃïÃtipÃtÅ adinnÃdÃyÅ kÃmesu micchÃcÃrÅ musÃvÃdÅ pisunÃvÃco pharusÃvÃco samphappalÃpÅ abhijjhÃlu vyÃpannacitto micchÃdiÂÂhiko, #<[page 272]># %<272 AÇguttara-NikÃya. CLXXVII. 7>% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ tena so kÃyassa bhedà parammaraïà kukkurÃnaæ sahavyataæ upapajjati. Ya¤ ca kho so dÃtà hoti samaïassa và brÃhmaïassa và annaæ pÃnaæ vatthaæ yÃnaæ mÃlÃgandhavilepanaæ seyyÃvasathapadÅpeyyaæ, tena so tattha lÃbhÅ hoti annassa pÃnassa mÃlÃnÃnÃlaækÃrassa. Idha brÃhmaïa ekacco pÃïÃtipÃtà paÂivirato hoti, adinnÃdÃnà paÂivirato hoti, kÃmesu micchÃcÃrà paÂivirato hoti, musÃvÃdà paÂivirato hoti, pisunÃya vÃcÃya paÂivirato hoti, pharusÃya vÃcÃya paÂivirato hoti, samphappalÃpà paÂivirato hoti, anabhijjhÃlu hoti, avyÃpannacitto hoti, sammÃdiÂÂhiko hoti. So dÃtà hoti samaïassa và brÃhmaïassa và annaæ pÃnaæ vatthaæ yÃnaæ mÃlÃgandhavilepanaæ seyyÃvasathapadÅpeyyaæ. So kÃyassa bhedà parammaraïà manussÃnaæ sahavyataæ upapajjati. So tattha lÃbhÅ hoti mÃnusakÃnaæ pa¤cannaæ kÃmaguïÃnaæ. Yaæ kho brÃhmaïa idha pÃïÃtipÃtà paÂivirato hoti, adinnÃdÃnà paÂivirato kÃmesu micchÃcÃrà paÂivirato musÃvÃdà paÂivirato pisunÃya vÃcÃya paÂivirato pharusÃya vÃcÃya paÂivirato samphappalÃpà paÂivirato anabhijjhÃlu avyÃpannacitto sammÃdiÂÂhiko, tena so kÃyassa bhedà parammaraïà manussÃnaæ sahavyataæ upapajjati. Ya¤ ca kho so dÃtà hoti samaïassa và brÃhmaïassa và annaæ pÃnaæ vatthaæ yÃnaæ mÃlÃgandhavilepanaæ seyyÃvasathapadÅpeyyaæ, tena so tattha lÃbhÅ hoti mÃnusakÃnaæ pa¤cannaæ kÃmaguïÃnaæ. Idha pana brÃhmaïa ekacco pÃïÃtipÃtà paÂivirato hoti . . . pe . . . sammÃdiÂÂhiko hoti. So dÃtà hoti samaïassa và brÃhmaïassa và annaæ pÃnaæ vatthaæ yÃnaæ mÃlÃgandhavilepanaæ seyyÃvasathapadÅpeyyaæ. So kÃyassa bhedà parammaraïà devÃnaæ sahavyataæ upapajjati. So tattha lÃbhÅ hoti dibbÃnaæ pa¤cannaæ kÃmaguïÃnaæ. #<[page 273]># %% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ Yaæ kho brÃhmaïa idha pÃïÃtipÃtà paÂivirato hoti . . . pe . . . sammÃdiÂÂhiko, tena so kÃyassa bhedà parammaraïà devÃnaæ sahavyataæ upapajjati. Ya¤ ca kho so dÃtà hoti samaïassa và brÃhmaïassa và annaæ pÃnaæ vatthaæ yÃnaæ mÃlÃgandhavilepanaæ seyyÃvasathapadÅpeyyaæ, tena so tattha lÃbhÅ hoti dibbÃnaæ pa¤cannaæ kÃmaguïÃnaæ. Api ca brÃhmaïa dÃyako pi anipphalo' ti. 8. `Acchariyaæ bho Gotama, abbhutaæ bho Gotama, yÃva¤ c' idaæ bho Gotama alam eva dÃnÃni dÃtuæ, alaæ saddhÃni kÃtuæ, yatra hi nÃma dÃyako pi anipphalo' ti. `Evam etaæ brÃhmaïa, dÃyako pi hi brÃhmaïa anipphalo' ti. `Abhikkantaæ bho Gotama . . . pe . . . upÃsakaæ maæ bhavaæ Gotamo dhÃretu ajja-t-agge pÃïupetaæ saraïaæ gatan' ti. JÃïussoïivaggo sattamo. CLXXVIII. 1. SÃdhu¤ ca vo bhikkhave desissÃmi asÃdhu¤ ca, taæ suïÃtha sÃdhukaæ manasikarotha, bhÃsissÃmÅ ti. `Evaæ bhante' ti kho te bhikkhÆ Bhagavato paccassosuæ. #<[page 274]># %<274 AÇguttara-NikÃya. CLXXVIII. 1-CLXXX. 2>% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ Bhagavà etad avoca:-- 2. Katama¤ ca bhikkhave asÃdhuæ? PÃïÃtipÃto adinnÃdÃnaæ kÃmesu micchÃcÃro musÃvÃdo pisunà vÃcà pharusà vÃcà samphappalÃpo abhijjhà vyÃpÃdo micchÃdiÂÂhi. Idaæ vuccati bhikkhave asÃdhuæ. 3. Katama¤ ca bhikkhave sÃdhuæ? PÃïÃtipÃtà veramaïÅ adinnÃdÃnà veramaïÅ kÃmesu micchÃcÃrà veramaïÅ musÃvÃdà veramaïÅ pisuïÃya vÃcÃya veramaïÅ pharusÃya vÃcÃya veramaïÅ samphappalÃpà veramaïÅ anabhijjhà avyÃpÃdo sammÃdiÂÂhi. Idaæ vuccati bhikkhave sÃdhun ti. CLXXIX. 1. Ariyadhamma¤ ca vo bhikkhave desissÃmi anariyadhamma¤ ca, taæ suïÃtha . . . pe . . . 2. Katamo ca bhikkhave anariyo dhammo? PÃïÃtipÃto . . . pe . . . micchÃdiÂÂhi. Ayaæ vuccati bhikkhave anariyo dhammo. 3. Katamo ca bhikkhave ariyo dhammo? PÃïÃtipÃtà veramaïÅ . . . pe . . . sammÃdiÂÂhi. Ayaæ vuccati bhikkhave ariyo dhammo ti. CLXXX. 1. Kusala¤ ca vo bhikkhave desissÃmi akusala¤ ca, taæ suïÃtha . . . pe . . . 2. Katama¤ ca bhikkhave akusalaæ? PÃïÃtipÃto . . . pe . . . micchÃdiÂÂhi. Idaæ vuccati bhikkhave akusalaæ. #<[page 275]># %% 3. Katama¤ ca bhikkhave kusalaæ? PÃïÃtipÃtà veramaïÅ . . . pe . . . sammÃdiÂÂhi. Idaæ vuccati bhikkhave kusalan ti. CLXXXI. 1. Attha¤ ca vo bhikkhave desissÃmi anattha¤ ca, taæ suïÃtha . . . pe . . . 2. Katamo ca bhikkhave anattho? PÃïÃtipÃto . . . pe . . . micchÃdiÂÂhi. Ayaæ vuccati bhikkhave anattho. 3. Katamo ca bhikkhave attho? PÃïÃtipÃtà veramaïÅ . . . pe . . . sammÃdiÂÂhi. Ayaæ vuccati bhikkhave attho ti. CLXXXII. 1. Dhamma¤ ca vo bhikkhave desissÃmi adhamma¤ ca, taæ suïÃtha . . . pe . . . 2. Katamo ca bhikkhave adhammo? PÃïÃtipÃto . . . pe . . . micchÃdiÂÂhi. Ayaæ vuccati bhikkhave adhammo. 3. Katamo ca bhikkhave dhammo? PÃïÃtipÃtà veramaïÅ . . . pe . . . sammÃdiÂÂhi. Ayaæ vuccati bhikkhave dhammo ti. CXXXIII. 1. SÃsava¤ ca vo bhikkhave dhammaæ desissÃmi anÃsava¤ ca, taæ suïÃtha . . . pe . . . 2. Katamo ca bhikkhave sÃsavo dhammo? PÃïÃtipÃto . . . pe . . . micchÃdiÂÂhi. Ayaæ vuccati bhikkhave sÃsavo dhammo. #<[page 276]># %<276 AÇguttara-NikÃya. CLXXXIII. 3-CLXXXVI. 2>% 3. Katamo ca bhikkhave anÃsavo dhammo? PÃïÃtipÃtà veramaïÅ . . . pe . . . sammÃdiÂÂhi. Ayaæ vuccati bhikkhave anÃsavo dhammo ti. CLXXXIV. 1. SÃvajja¤ ca vo bhikkhave dhammaæ desissÃmi anavajja¤ ca, taæ suïÃtha . . . pe . . . 2. Katamo ca bhikkhave sÃvajjo dhammo? PÃïÃtipÃto . . . pe . . . micchÃdiÂÂhi. Ayaæ vuccati bhikkhave sÃvajjo dhammo. 3. Katamo ca bhikkhave anavajjo dhammo? PÃïÃtipÃtà veramaïÅ . . . pe . . . sammÃdiÂÂhi. Ayaæ vuccati bhikkhave anavajjo dhammo ti. CLXXXV. 1. TapanÅya¤ ca vo bhikkhave dhammaæ desissÃmi atapanÅya¤ ca, taæ suïÃtha . . . pe . . . 2. Katamo ca bhikkhave tapanÅyo dhammo? PÃïÃtipÃto . . . pe . . . micchÃdiÂÂhi. Ayaæ vuccati bhikkhave tapanÅyo dhammo. 3. Katamo ca bhikkhave atapanÅyo dhammo? PÃïÃtipÃtà veramaïÅ . . . pe . . . sammÃdiÂÂhi. Ayaæ vuccati bhikkhave atapanÅyo dhammo ti. CLXXXVI. 1. ùcayapagÃmi¤ ca vo bhikkhave dhammaæ desissÃmi apacayagÃmi¤ ca, taæ suïÃtha . . . pe . . . 2. Katamo ca bhikkhave ÃcayagÃmÅ dhammo? PÃïÃtipÃto . . . pe . . . micchÃdiÂÂhi. Ayaæ vuccati bhikkhave ÃcayagÃmÅ dhammo. #<[page 277]># %% 3. Katamo ca bhikkhave apacayagÃmÅ dhammo? PÃïÃtipÃtà veramaïÅ . . . pe . . . sammÃdiÂÂhi. Ayaæ vuccati bhikkhave apacayagÃmÅ dhammo ti. CLXXXVII. 1. Dukkhudraya¤ ca vo bhikkhave dhammaæ desissÃmi sukhudraya¤ ca, taæ suïÃtha . . . pe . . . 2. Katamo ca bhikkhave dukkhudrayo dhammo? PÃïÃtipÃto . . . pe . . . micchÃdiÂÂhi. Ayaæ vuccati bhikkhave dukkhudrayo dhammo. 3. Katamo ca bhikkhave sukhudrayo dhammo? PÃïÃtipÃtà veramaïÅ . . . pe . . . sammÃdiÂÂhi. Ayaæ vuccati bhikkhave sukhudrayo dhammo ti. CLXXXVIII. 1. DukkhavipÃka¤ ca vo bhikkhave dhammaæ desissÃmi sukhavipÃka¤ ca, taæ suïÃtha . . . pe . . . 2. Katamo ca bhikkhave dukkhavipÃko dhammo? PÃïÃtipÃto . . . pe . . . micchÃdiÂÂhi. Ayaæ vuccati bhikkhave dukkhavipÃko dhammo. 3. Katamo ca bhikkhave sukhavipÃko dhammo? PÃïÃtipÃtà veramaïÅ . . . pe . . . sammÃdiÂÂhi. Ayaæ vuccati bhikkhave sukhavipÃko dhammo ti. SÃdhuvaggo aÂÂhamo. #<[page 278]># %<278 AÇguttara-NikÃya. CLXXXIX. 1-CXCI. 3>% CLXXXIX. 1. Ariyamagga¤ ca vo bhikkhave desissÃmi anariyamagga¤ ca, taæ suïÃtha . . . pe . . . 2. Katamo ca bhikkhave anariyo maggo? PÃïÃtipÃto . . . pe . . . micchÃdiÂÂhi. Ayaæ vuccati bhikkhave anariyo maggo. 3. Katamo ca bhikkhave ariyo maggo? PÃïÃtipÃtà veramaïÅ . . . pe . . . sammÃdiÂÂhi. Ayaæ vuccati bhikkhave ariyo maggo ti. CXC. 1. Kaïhamagga¤ ca vo bhikkhave desissÃmi sukkamagga¤ ca, taæ suïÃtha . . . pe . . . 2. Katamo ca bhikkhave kaïho maggo? PÃïÃtipÃto:. pe . . . micchÃdiÂÂhi. Ayaæ vuccati bhikkhave kaïho maggo. 3. Katamo ca bhikkhave sukko maggo? PÃïÃtipÃtà veramaïÅ . . . pe . . . sammÃdiÂÂhi. Ayaæ vuccati bhikkhave sukko maggo ti. CXCI. 1. Saddhamma¤ ca vo bhikkhave desissÃmi asaddhamma¤ ca, taæ suïÃtha . . . pe . . . 2. Katamo ca bhikkhave asaddhammo? PÃïÃtipÃto . . . pe . . . micchÃdiÂÂhi. Ayaæ vuccati bhikkhave asaddhammo. 3. Katamo ca bhikkhave saddhammo? PÃïÃtipÃtà veramaïÅ . . . pe . . . sammÃdiÂÂhi. Ayaæ vuccati bhikkhave saddhammo ti. #<[page 279]># %% CXCII. 1. Sappurisadhamma¤ ca vo bhikkhave desissÃmi asappurisadhamma¤ ca, taæ suïÃtha . . . pe . . . 2. Katamo ca bhikkhave asappurisadhammo? PÃïÃtipÃto . . . pe . . . micchÃdiÂÂhi. Ayaæ vuccati bhikkhave asappurisadhammo. 3. Katamo ca bhikkhave sappurisadhammo? PÃïÃtipÃtà veramaïÅ . . . pe . . . sammÃdiÂÂhi. Ayaæ vuccati bhikkhave sappurisadhammo ti. CXCIII. 1. UppÃdetabba¤ ca vo bhikkhave dhammaæ desissÃmi na uppÃdetabba¤ ca, taæ suïÃtha . . . pe . . . 2. Katamo ca bhikkhave na uppÃdetabbo dhammo? PÃïÃtipÃto . . . pe . . . micchÃdiÂÂhi. Ayaæ vuccati bhikkhave na uppÃdetabbo dhammo. 3. Katamo ca bhikkhave uppÃdetabbo dhammo? PÃïÃtipÃtà veramaïÅ . . . pe . . . sammÃdiÂÂhi. Ayaæ vuccati bhikkhave uppÃdetabbo dhammo ti. CXCIV. 1. ùsevitabba¤ ca vo bhikkhave dhammaæ desissÃmi na Ãsevitabba¤ ca, taæ suïÃtha . . . pe . . . 2. Katamo ca bhikkhave na Ãsevitabbo dhammo? PÃïÃtipÃto . . . pe . . . micchÃdiÂÂhi. Ayaæ vuccati bhikkhave Ãsevitabbo dhammo. 3. Katamo ca bhikkhave Ãsevitabbo dhammo? PÃïÃtipÃtà veramaïÅ . . . pe . . . sammÃdiÂÂhi. Ayaæ vuccati bhikkhave Ãsevitabbo dhammo ti. #<[page 280]># %<280 AÇguttara-NikÃya. CXCV. 1-CXCVII. 3>% CXCV. 1. BÃvetabba¤ ca vo bhikkhave dhammaæ desissÃmi na bhÃvetabba¤ ca, taæ suïÃtha . . . pe . . . 2. Katamo ca bhikkhave na bhÃvetabbo dhammo? PÃïÃtipÃto . . . pe . . . micchÃdiÂÂhi. Ayaæ vuccati bhikkhave na bhÃvetabbo dhammo. 3. Katamo ca bhikkhave bhÃvetabbo dhammo? PÃïÃtipÃtà veramaïÅ . . . pe . . . sammÃdiÂÂhi. Ayaæ vuccati bhikkhave bhÃvetabbo dhammo ti. CXCVI. 1. BahulÅkÃtabba¤ ca vo bhikkhave dhamma¤ ca desissÃmi na bahulÅkÃtabba¤ ca, taæ suïÃtha . . . pe . . . 2. Katamo ca bhikkhave na bahulÅkÃtabbo dhammo? PÃïÃtipÃto . . . pe . . . micchÃdiÂÂhi. Ayaæ vuccati bhikkhave na bahulÅkÃtabbo dhammo. 3. Katamo ca bhikkhave bahulÅkÃtabbo dhammo? PÃïÃtipÃtà veramaïÅ . . . pe . . . sammÃdiÂÂhi. Ayaæ vuccati bhikkhave bahulÅkÃtabbo dhammo ti. CXCVII. 1. Anussaritabba¤ ca vo bhikkhave dhammaæ desissÃmi na anussaritabba¤ ca, taæ suïÃtha . . . pe . . . 2. Katamo ca bhikkhave na anussaritabbo dhammo? PÃïÃtipÃto . . . pe . . . micchÃdiÂÂhi. Ayaæ vuccati bhikkhave na anussaritabbo dhammo. 3. Katamo ca bhikkhave anussaritabbo dhammo? PÃïÃtipÃtà veramaïÅ . . . pe . . . sammÃdiÂÂhi. Ayaæ vuccati bhikkhave anussaritabbo dhammo ti. #<[page 281]># %% CXCVIII. 1. SacchikÃtabba¤ ca vo bhikkhave dhammaæ desissÃmi na sacchikÃtabba¤ ca, taæ suïÃtha . . . pe . . . 2. Katamo ca bhikkhave na sacchikÃtabbo dhammo? PÃïÃtipÃto . . . pe . . . micchÃdiÂÂhi. Ayaæ vuccati bhikkhave na sacchikÃtabbo dhammo. 3. Katamo ca bhikkhave sacchikÃtabbo dhammo? PÃïÃtipÃtà veramaïÅ . . . pe . . . sammÃdiÂÂhi. Ayaæ vuccati bhikkhave sacchikÃtabbo dhammo ti. Ariyamaggavaggo navamo. CXCIX. 1. Dasahi bhikkhave dhammehi samannÃgato puggalo na sevitabbo. Katamehi dasahi? 2. PÃïÃtipÃtÅ hoti, adinnÃdÃyÅ hoti, kÃmesu micchÃcÃrÅ hoti, musÃvÃdÅ hoti, pisunÃvÃco hoti, pharusÃvÃco hoti, samphappalÃpÅ hoti, abhijjhÃlu hoti, vyÃpannacitto hoti, micchÃdiÂÂhiko hoti. Imehi kho bhikkhave dasahi dhammehi samannÃgato puggalo na sevitabbo. 3. Dasahi bhikkhave dhammehi samannÃgato puggalo sevitabbo. Katamehi dasahi? 4. PÃïÃtipÃtà paÂivirato hoti, adinnÃdÃnà paÂivirato hoti, kÃmesu micchÃcÃrà paÂivirato hoti, musÃvÃdà paÂivirato hoti, pisunÃya vÃcÃya paÂivirato hoti, pharusÃya vÃcÃya paÂivirato hoti, #<[page 282]># %<282 AÇguttara-NikÃya. CXCIX. 4-6>% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ samphappalÃpà paÂivirato hoti, anabhijjhÃlu hoti, avyÃpannacitto hoti, sammÃdiÂÂhiko hoti. Imehi kho bhikkhave dasahi dhammehi samannÃgato puggalo sevitabbo. 5. Dasahi bhikkhave dhammehi samannÃgato puggalo na bhajitabbo . . .pe . . . bhajitabbo . . . pe . . . na payirupÃsitabbo . . . pe . . . payirupÃsitabbo . . . na pujjo hoti . . . pujjo hoti . . . pe . . . na pÃsaæso hoti . . . pÃsaæso hoti . . . agÃravo hoti . . . pe . . . sagÃravo hoti . . . appatikkho hoti . . . pe . . . sappatikkho hoti . . . na ÃrÃdhako hoti . . . ÃrÃdhako hoti . . . na visujjhati . . . pe . . . visujjhati . . . mÃnaæ nÃdhibhoti . . . pe . . . mÃnaæ adhibhoti . . . pa¤¤Ãya na va¬¬hati . . . pe . . . pa¤¤Ãya va¬¬hati . . . bahuæ apu¤¤aæ pasavati . . . pe . . . bahuæ pu¤¤aæ pasavati. Katamehi dasahi? 6. PÃïÃtipÃtà paÂivirato hoti, adinnÃdÃnà paÂivirato hoti, kÃmesu micchÃcÃrà paÂivirato hoti, musÃvÃdà paÂivirato hoti, pisunÃya vÃcÃya paÂivirato hoti, pharusÃya vÃcÃya paÂivirato hoti, samphappalÃpà paÂivirato hoti, anabhijjhÃlu hoti, avyÃpannacitto hoti, sammÃdiÂÂhiko hoti. Imehi kho bhikkhave dasahi dhammehi samannÃgato puggalo bahuæ pu¤¤aæ pasavatÅ ti. Puggalavaggo dasamo. PaïïÃsako catuttho. #<[page 283]># %% CC. 1. Dasahi bhikkhave dhammehi samannÃgato yathÃbhataæ nikkhitto evaæ niraye. Katamehi dasahi? 2. Idha bhikkhave ekacco pÃïÃtipÃtÅ hoti luddo lohitapÃïÅ hatapahate niviÂÂho adayÃpanno sabbapÃïabhÆtesu. AdinnÃdÃyÅ hoti, yan taæ parassa paravittÆpakaraïaæ gÃmagataæ và ara¤¤agataæ vÃ, taæ adinnaæ theyyasaækhÃtaæ ÃdÃtà hoti. KÃmesu micchÃcÃrÅ hoti, yà tà mÃturakkhità piturakkhità bhÃturakkhità bhaginirakkhità ¤Ãtirakkhità dhammarakkhità sassÃmikà saparidaï¬Ã antamaso mÃlÃguïaparikkhittà pi, tathÃrÆpÃsu cÃrittaæ Ãpajjità hoti. MusÃvÃdÅ hoti sabhÃgato và parisagato và ¤Ãtimajjhagato pÆgamajjhagato và rÃjakulamajjhagato và abhinÅto sakkhipuÂÂho `eh' ambho purisa, yaæ jÃnÃsi, taæ vadehÅ' ti, so ajÃnaæ và `ahaæ jÃnÃmÅ' ti jÃnaæ và `ahaæ na jÃnÃmÅ' ti apassaæ và `ahaæ passÃmÅ' ti passaæ và `ahaæ na passÃmÅ' ti iti attahetu và parahetu và Ãmisaki¤cikkhahetu và sampajÃnamusà bhÃsità hoti. PisunÃvÃco hoti ito sutvà amutra akkhÃtà imesaæ bhedÃya amutra và sutvà imesaæ akkhÃtà amÆsaæ bhedÃya, iti samaggÃnaæ và bhettà bhinnÃnaæ và anuppadÃtà vaggÃrÃmo vaggarato vagganandÅ vaggakaraïiæ vÃcaæ bhÃsità hoti. PharusÃvÃco hoti, yà sà vÃcà aï¬akà kakkasà parakaÂukà parÃbhisajjanÅ kodhasÃmantà asamÃdhisaævattanikÃ, tam tathÃrÆpiæ vÃcaæ bhÃsità hoti. SamphappalÃpÅ hoti akÃlavÃdÅ abhÆtavÃdÅ anatthavÃdÅ adhammavÃdÅ avinayavÃdÅ anidhÃnavatiæ vÃcaæ bhÃsità hoti akÃlena anapadesaæ apariyantavatiæ anatthasaæhitaæ. #<[page 284]># %<284 AÇguttara-NikÃya. CC. 2-4>% AbhijjhÃlu hoti, yan taæ parassa paravittÆpakaraïaæ, taæ abhijjhità hoti `aho vata yaæ parassa, taæ mama assÃ' ti. VyÃpannacitto hoti paduÂÂhamanasaÇkappo `ime sattà ha¤¤antu và bajjhantu và ucchijjantu và vinassantu và mà và ahesuæ iti vÃ' ti. MicchÃdiÂÂhiko hoti viparÅtadassano `natthi dinnaæ natthi yiÂÂhaæ natthi hutaæ, natthi sukaÂadukkaÂÃnaæ kammÃnaæ phalaæ vipÃko, natthi ayaæ loko natthi paro loko, natthi mÃtà natthi pitÃ, natthi sattà opapÃtikÃ, natthi loke samaïabrÃhmaïà sammaggatà sammÃpaÂipannÃ, ye ima¤ ca lokaæ para¤ ca lokaæ sayaæ abhi¤¤Ã sacchikatvà pavedentÅ' ti. Imehi kho bhikkhave dasahi dhammehi samannÃgato yathÃbhataæ nikkhitto evaæ niraye. 3. Dasahi bhikkhave dhammehi samannÃgato yathÃbhataæ nikkhitto evaæ sagge. Katamehi dasahi? 4. Idha bhikkhave ekacco pÃïÃtipÃtaæ pahÃya pÃïÃtipÃtà paÂivirato hoti nihitadaï¬o nihitasattho lajjÅ dayÃpanno sabbapÃïabhÆtahitÃnukampÅ viharati. AdinnÃdÃnaæ pahÃya adinnÃdÃnà paÂivirato hoti, yan taæ parassa paravittÆpakaraïaæ gÃmagataæ và ara¤¤agataæ vÃ, na taæ adinnaæ theyyasaækhÃtaæ ÃdÃtà hoti. KÃmesu micchÃcÃraæ pahÃya kÃmesu micchÃcÃrà paÂivirato hoti, yà tà mÃturakkhità piturakkhità bhÃturakkhità bhaginirakkhità ¤Ãtirakkhità dhammarakkhità sassÃmikà saparidaï¬Ã antamaso mÃlÃguïaparikkhittà pi, tathÃrÆpÃsu na cÃrittaæ Ãpajjità hoti. MusÃvÃdaæ pahÃya musÃvÃdà paÂivirato hoti sabhÃgato parisagato và ¤Ãtimajjhagato và pÆgamajjhagato và rÃjakulamajjhagato và abhinÅto sakkhipuÂÂho `eh' ambho purisa, yaæ jÃnÃsi, taæ vadehÅ' ti so ajÃnaæ và `ahaæ na jÃnÃmÅ' ti jÃnaæ và `ahaæ jÃnÃmÅ' ti apassaæ và `ahaæ na passÃmÅ' ti passaæ và `ahaæ passÃmÅ' ti iti attahetu và parahetu và Ãmisaki¤cikkhahetu và na sampajÃnamusà bhÃsità hoti. #<[page 285]># %% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ PisunavÃcaæ pahÃya pisunÃya vÃcÃya paÂivirato hoti, na ito sutvà amutra akkhÃtà imesaæ bhedÃya amutra và sutvà na imesaæ akkhÃtà amÆsaæ bhedÃya, iti bhinnÃnaæ và sandhÃtà sahitÃnaæ và anuppadÃtà samaggÃrÃmo samaggarato samagganandÅ samaggakaraïiæ vÃcaæ bhÃsità hoti. PharusavÃcaæ pahÃya pharusÃya vÃcÃya paÂivirato hoti, yà sà vÃcà nelà kaïïasukhà pemaniyà hadayaÇgamà porÅ bahujanakantà bahujanamanÃpÃ, tathÃrÆpiæ vÃcaæ bhÃsità hoti. SamphappalÃpaæ pahÃya samphappalÃpà paÂivirato hoti kÃlavÃdÅ bhÆtavÃdÅ atthavÃdÅ dhammavÃdÅ vinayavÃdÅ nidhÃnavatiæ vÃcaæ bhÃsità hoti, kÃlena sÃpadesaæ pariyantavatiæ atthasaæhitaæ. AnabhijjhÃlu hoti, yan taæ parassa paravittÆpakaraïaæ, taæ anabhijjhità hoti `aho vata yaæ parassa, taæ mama assÃ' ti. AvyÃpannacitto hoti appaduÂÂhamanasaÇkappo `ime sattà averà avyÃpajjhà anÅghà sukhÅ attÃnaæ pariharantÆ' ti. SammÃdiÂÂhiko hoti aviparÅtadassano `atthi dinnaæ atthi yiÂÂhaæ atthi hutaæ, atthi sukaÂadukkaÂÃnaæ kammÃnaæ phalaæ vipÃko, atthi ayaæ loko atthi paro loko, atthi mÃtà atthi pitÃ, atthi sattà opapÃtikÃ, atthi loke samaïabrÃhmaïà sammaggatà sammÃpaÂipannÃ, ye ima¤ ca lokaæ para¤ ca lokaæ sayaæ abhi¤¤Ã sacchikatvà pavedentÅ' ti. Imehi kho bhikkhave dasahi dhammehi samannÃgato yathÃbhataæ nikkhitto evaæ sagge ti. CCI. 1. Dasahi bhikkhave dhammehi samannÃgato yathÃbhataæ nikkhitto evaæ niraye. Katamehi dasahi? 2. Idha bhikkhave ekacco pÃïÃtipÃtÅ hoti luddo lohitapÃïÅ hatapahate niviÂÂho adayÃpanno sabbapÃïabhÆtesu. AdinnÃdÃyÅ hoti . . . pe . . . kÃmesu micchÃcÃrÅ hoti . . . musÃvÃdÅ hoti . . . pisunÃvÃco hoti . . . pharusÃvÃco hoti #<[page 286]># %<286 AÇguttara-NikÃya. CCI.2-CCII.1>% . . . samphappalÃpÅ hoti . . . abhijjhÃlu hoti . . . vyÃpannacitto hoti . . . micchÃdiÂÂhiko hoti viparÅtadassano `natthi dinnaæ natthi yiÂÂhaæ natthi hutaæ, natthi sukaÂadukkaÂÃnaæ kammÃnaæ phalaæ vipÃko, natthi ayaæ loko natthi paro loko, natthi mÃtà natthi pitÃ, natthi sattà opapÃtikÃ, natthi loke samaïabrÃhmaïà sammaggatà sammÃpaÂipannÃ, ye ima¤ ca lokaæ para¤ ca lokaæ sayaæ abhi¤¤Ã sacchikatvà pavedentÅ' ti. Imehi kho bhikkhave dasahi dhammehi samannÃgato yathÃbhataæ nikkhitto evaæ niraye. 3. Dasahi bhikkhave dhammehi samannÃgato yathÃbhataæ nikkhitto evaæ sagge. Katamehi dasahi? 4. Idha bhikkhave ekacco pÃïÃtipÃtaæ pahÃya pÃïÃtipÃtà paÂivirato hoti nihitadaï¬o nihitasattho, lajjÅ dayÃpanno sabbapÃïabhÆtahitÃnukampÅ viharati. AdinnÃdÃnaæ pahÃya adinnÃdÃnà paÂivirato hoti . . . pe . . . kÃmesu micchÃcÃraæ pahÃya kÃmesu micchÃcÃrà paÂivirato hoti . . . musÃvÃdaæ pahÃya musÃvÃdà paÂivirato hoti . . . pe . . . pharusavÃcaæ pahÃya pharusÃya vÃcÃya paÂivirato hoti . . . samphappalÃpaæ pahÃya samphappalÃpà paÂivirato hoti . . . anabhijjhÃlu hoti . . . avyÃpannacitto hoti . . . sammÃdiÂÂhiko hoti aviparÅtadassano `atthi dinnaæ atthi yiÂÂhiæ atthi hutaæ, atthi sukaÂadukkaÂÃnaæ kammÃnaæ phalaæ vipÃko, atthi ayaæ loko atthi paro loko, atthi mÃtà atthi pitÃ, atthi sattà opapÃtikÃ, atthi loke samaïabrÃhmaïà sammaggatà sammÃpaÂipannÃ, ye ima¤ ca lokaæ para¤ ca lokaæ sayaæ abhi¤¤Ã sacchikatvà pavedentÅ' ti. Imehi kho bhikkhave dasahi dhammehi samannÃgato yathÃbhataæ nikkhitto evaæ sagge ti. CCII. 1. Dasahi bhikkhave dhammehi samannÃgato mÃtugÃmo yathÃbhataæ nikkhitto evaæ niraye. Katamehi dasahi? #<[page 287]># %% 2. PÃïÃtipÃtÅ hoti . . . adinnÃdÃyÅ hoti . . . kÃmesu micchÃcÃrÅ hoti . . . musÃvÃdÅ hoti . . . pisunÃvÃco hoti . . . pharusÃvÃco hoti . . . samphappalÃpÅ hoti . . . abhijjhÃlu hoti . . . vyÃpannacitto hoti . . . micchÃdiÂÂhiko hoti. Imehi kho bhikkhave dasahi dhammehi samannÃgato mÃtugÃmo yathÃbhataæ nikkhitto evaæ niraye. 3. Dasahi bhikkhave dhammehi samannÃgato mÃtugÃmo yathÃbhataæ nikkhitto evaæ sagge. Katamehi dasahi? 4. PÃïÃtipÃtà paÂivirato hoti . . . adinnÃdÃnà paÂivirato hoti . . . kÃmesu micchÃcÃrà paÂivirato hoti . . . musÃvÃdà paÂivirato hoti . . . pisunÃya vÃcÃya paÂivirato hoti . . . pharusÃya vÃcÃya paÂivirato hoti . . . samphappalÃpà paÂivirato hoti . . . anabhijjhÃlu hoti . . . avyÃpannacitto hoti . . . sammÃdiÂÂhiko hoti. Imehi kho bhikkhave dasahi dhammehi samannÃgato mÃtugÃmo yathÃbhataæ nikkhitto evaæ sagge ti. CCIII. 1. Dasahi bhikkhave dhammehi samannÃgatà upÃsikà yathÃbhataæ nikkhittà evaæ niraye. Katamehi dasahi? 2. PÃïÃtipÃtinÅ hoti . . . pe . . . micchÃdiÂÂhikà hoti. Imehi kho bhikkhave dasahi dhammehi samannÃgatà upÃsikà yathÃbhataæ nikkhittà evaæ niraye. 3. Dasahi bhikkhave dhammehi samannÃgatà upÃsikà yathÃbhataæ nikkhittà evaæ sagge. Katamehi dasahi? 4. PÃïÃtipÃtà paÂiviratà hoti . . . pe . . . sammÃdiÂÂhikà hoti. Imehi kho bhikkhave dasahi dhammehi samannÃgatà upÃsikà yathÃbhataæ nikkhittà evaæ sagge ti. #<[page 288]># %<288 AÇguttara-NikÃya. CCIV.1-CCV.2>% CCIV. 1. Dasahi bhikkhave dhammehi samannÃgatà upÃsikà avisÃradà agÃraæ ajjhÃvasati. Katamehi dasahi? 2. PÃïÃtipÃtinÅ hoti . . . adinnÃdÃyinÅ hoti . . . kÃmesu micchÃcÃrinÅ hoti . . . musÃvÃdinÅ hoti . . . pisunÃvÃcà hoti . . . pharusÃvÃcà hoti . . . samphappalÃpinÅ hoti . . . abhijjhÃlunÅ hoti . . . vyÃpannacittà hoti . . . micchÃdiÂÂhikà hoti. Imehi kho bhikkhave dasahi dhammehi samannÃgatà upÃsikà avisÃradà agÃraæ ajjhÃvasati. 3. Dasahi bhikkhave dhammehi samannÃgatà upÃsikà visÃradà agÃraæ ajjhÃvasati. Katamehi dasahi? 4. PÃïÃtipÃtà paÂiviratà hoti . . . adinnÃdÃnà paÂiviratà hoti . . . kÃmesu micchÃcÃrà paÂiviratà hoti . . . musÃvÃdà paÂiviratà hoti . . . pisunÃya vÃcÃya paÂiviratà hoti . . . pharusÃya vÃcÃya paÂiviratà hoti . . . samphappalÃpà paÂiviratà hoti . . . anabhijjhÃlunÅ hoti . . . avyÃpannacittà hoti . . . sammÃdiÂÂhikà hoti. Imehi kho bhikkhave dasahi dhammehi samannÃgatà upÃsikà visÃradà agÃraæ ajjhÃvasatÅ ti. CCV. 1. SaæsappaniyapariyÃyaæ vo bhikkhave dhammapariyÃyaæ desissÃmi, taæ suïÃtha sÃdhukaæ manasikarotha, bhÃsissÃmÅ ti. `Evaæ bhante' ti kho te bhikkhÆ Bhagavato paccassosuæ. Bhagavà etad avoca:-- 2. Katamo ca so bhikkhave saæsappaniyapariyÃyo dhammapariyÃyo? Kammassakà bhikkhave sattà kammadÃyÃdà kammayonÅ kammabandhÆ kammapaÂisaraïÃ, yaæ kammaæ karonti kalyÃïaæ và pÃpakaæ vÃ, tassa dÃyÃdà bhavanti. #<[page 289]># %% 3. Idha bhikkhave ekacco pÃïÃtipÃtÅ hoti luddo lohitapÃïÅ hatapahate niviÂÂho adayÃpanno sabbapÃïabhÆtesu. So saæsappati kÃyena, saæsappati vÃcÃya, saæsappati manasÃ. Tassa jimhaæ kÃyakammaæ hoti, jimhaæ vacÅkammaæ, jimhaæ manokammaæ, jimhà gati, jimh' upapatti. Jimhagatikassa kho panÃhaæ bhikkhave jimhupapattikassa dvinnaæ gatÅnaæ a¤¤ataraæ gatiæ vadÃmi: ye và ekantadukkhà nirayà yà và saæsappajÃtikà tiracchÃnayoni. Katamà ca sà bhikkhave saæsappajÃtikà tiracchÃnayoni? Ahi vicchikà satapadÅ nakulà biÊÃrà mÆsikà ulÆkà ye và pan' a¤¤e pi keci tiracchÃnayonikà sattà manusse disvà saæsappanti. Iti kho bhikkhave bhÆtà bhÆtassa upapatti hoti. Yaæ karoti tena upapajjati, upapannam enaæ phassà phusanti, evam ahaæ bhikkhave kammadÃyÃdà sattà ti vadÃmi. 4. Idha pana bhikkhave ekacco adinnÃdÃyÅ hoti . . . pe . . . kÃmesu micchÃcÃrÅ hoti . . . musÃvÃdÅ hoti . . . pisunÃvÃco hoti . . . pharusÃvÃco hoti . . . samphappalÃpÅ hoti . . . abhijjhÃlu hoti . . . vyÃpannacitto hoti . . . micchÃdiÂÂhiko hoti viparÅtadassano `natthi dinnaæ natthi yiÂÂhaæ natthi hutaæ, natthi sukaÂadukkaÂÃnaæ kammÃnaæ phalaæ vipÃko, natthi ayaæ loko natthi paro loko, natthi mÃtà natthi pitÃ, natthi sattà opapÃtikÃ, natthi loke samaïabrÃhmaïà sammaggatà sammÃpaÂipannÃ, ye ima¤ ca lokaæ para¤ ca lokaæ sayaæ abhi¤¤Ã sacchikatvà pavedentÅ' ti. So saæsappati kÃyena, saæsappati vÃcÃya, saæsappati manasÃ. Tassa jimhaæ kÃyakammaæ hoti, jimhaæ vacÅkammaæ, jimhaæ manokammaæ, jimhà gati, jimh' upapatti. #<[page 290]># %<290 AÇguttara-NikÃya. CCV.4-6>% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ Jimhagatikassa kho panÃhaæ bhikkhave jimhupapattikassa dvinnaæ gatÅnaæ a¤¤ataraæ gatiæ vadÃmi: ye và ekantadukkhà nirayà yà và saæsappajÃtikà tiracchÃnayoni. Katamà ca sà bhikkhave saæsappajÃtikà tiracchÃnayoni? Ahi vicchikà satapadÅ nakulà biÊÃrà mÆsikà ulÆkà ye và pan' a¤¤e pi keci tiracchÃnayonikà sattà manusse disvà saæsappanti. Iti kho bhikkhave bhÆtà bhÆtassa upapatti hoti. Yaæ karoti, tena upapajjati, upapannam enaæ phassà phusanti, evam ahaæ bhikkhave kammadÃyÃdà sattà ti vadÃmi. Kammassakà bhikkhave sattà kammadÃyÃdà kammayonÅ kammabandhÆ kammapaÂisaraïÃ, yaæ kammaæ karonti kalyÃïaæ và pÃpakaæ vÃ, tassa dÃyÃdà bhavanti. 5. Idha bhikkhave ekacco pÃïÃtipÃtaæ pahÃya pÃïÃtipÃtà paÂivirato hoti nihitadaï¬o nihitasattho, lajjÅ dayÃpanno sabbapÃïabhÆtahitÃnukampÅ viharati. So na saæsappati kÃyena, na saæsappati vÃcÃya, na saæsappati manasÃ. Tassa ujuæ kÃyakammaæ hoti, ujuæ vacÅkammaæ, ujuæ manokammaæ, uju gati, uj' upapatti. Ujugatikassa kho panÃhaæ bhikkhave ujupapattikassa dvinnaæ gatÅnaæ a¤¤ataraæ gatiæ vadÃmi: ye và ekantasukhà saggà yÃni và pana tÃni uccÃkulÃni khattiyamahÃsÃlakulÃni và brÃhmaïamahÃsÃlakulÃni và gahapatimahÃsÃlakulÃni và a¬¬hÃni mahaddhanÃni mahÃbhogÃni pahÆtajÃtarÆparajatÃni pahÆtavittÆpakaraïÃni pahÆtadhanadha¤¤Ãni. Iti kho bhikkhave bhÆtà bhÆtassa upapatti hoti. Yaæ karoti, tena upapajjati, upapannam enaæ phassà phusanti, evam ahaæ bhikkhave kammadÃyÃdà sattà ti vadÃmi. 6. Idha pana bhikkhave ekacco adinnÃdÃnaæ pahÃya adinnÃdÃnà paÂivirato hoti . . . pe . . . kÃmesu micchÃcÃraæ pahÃya kÃmesu micchÃcÃrà paÂivirato hoti . . . musÃvÃdaæ pahÃya musÃvÃdà paÂivirato hoti #<[page 291]># %% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ . . . pisunavÃcaæ pahÃya pisunÃya vÃcÃya paÂivirato hoti . . . pharusavÃcaæ pahÃya pharusÃya vÃcÃya paÂivirato hoti . . . samphappalÃpaæ pahÃya samphappalÃpà paÂivirato hoti . . . anabhijjhÃlu hoti . . . avyÃpannacitto hoti . . . sammÃdiÂÂhiko hoti aviparÅtadassano `atthi dinnaæ atthi yiÂÂhaæ atthi hutaæ, atthi sukaÂadukkaÂÃnaæ kammÃnaæ phalaæ vipÃko, atthi ayaæ loko atthi paro loko, atthi mÃtà atthi pitÃ, atthi sattà opapÃtikÃ, atthi samaïabrÃhmaïà sammaggatà sammÃpaÂipannÃ, ye ima¤ ca lokaæ para¤ ca lokaæ sayaæ abhi¤¤Ã sacchikatvà pavedentÅ' ti. So na saæsappati kÃyena, na saæsappati vÃcÃya, na saæsappati manasÃ. Tassa ujuæ kÃyakammaæ hoti, ujuæ vacÅkammaæ, ujuæ manokammaæ, uju gati, uj' upapatti. Ujugatikassa kho panÃhaæ bhikkhave ujupapattikassa dvinnaæ gatÅnaæ a¤¤ataraæ gatiæ vadÃmi: ye và ekantasukhà saggà yÃni và pana tÃni uccÃkulÃni khattiyamahÃsÃlakulÃni và brÃhmaïamahÃsÃlakulÃni và gahapatimahÃsÃlakulÃni và a¬¬hÃni mahaddhanÃni mahÃbhogÃni pahÆtajÃtarÆparajatÃni pahÆtavittÆpakaraïÃni pahÅtadhanadha¤¤Ãni. Iti kho bhikkhave bhÆtà bhÆtassa upapatti hoti. Yaæ karoti, tena upapajjati, upapannam enaæ phassà phusanti, evam ahaæ bhikkhave kammadÃyÃdà sattà ti vadÃmi. Kammassakà bhikkhave sattà kammadÃyÃdà kammayonÅ kammabandhÆ kammapaÂisaraïÃ, yaæ kammaæ karonti kalyÃïaæ và pÃpakaæ vÃ, tassa dÃyÃdà bhavanti. Ayaæ kho so bhikkhave saæsappaniyapariyÃyo dhammapariyÃyo ti. #<[page 292]># %<292 AÇguttara-NikÃya. CCVI.1-2>% CCVI. 1. NÃhaæ bhikkhave sa¤cetanikÃnaæ kammÃnaæ katÃnaæ upacitÃnaæ appaÂisaæviditvà vyantibhÃvaæ vadÃmi, ta¤ ca kho diÂÂh' eva dhamme upapajjaæ và apare và pariyÃye. Na tvevÃhaæ bhikkhave sa¤cetanikÃnaæ kammÃnaæ katÃnaæ upacitÃnaæ appaÂisaæviditvà dukkhass' antakiriyaæ vadÃmi. Tatra bhikkhave tividhà kÃyakammantasandosavyÃpatti akusalasa¤cetanikà dukkhudrayà dukkhavipÃkà hoti, catubbidhà vacÅkammantasandosavyÃpatti akusalasa¤cetanikà dukkhudrayà dukkhavipÃkà hoti, tividhà manokammantasandosavyÃpatti akusalasa¤cetanikà dukkhudrayà dukkhavipÃkà hoti. Katha¤ ca bhikkhave tividhà kÃyakammantasandosavyÃpatti akusalasa¤cetanikà dukkhudrayà dukkhavipÃkà hoti? 2. Idha bhikkhave ekacco pÃïÃtipÃtÅ hoti luddo lohitapÃïÅ hatapahate niviÂÂho adayÃpanno sabbapÃïÃbhÆtesu. AdinnÃdÃyÅ hoti, yan taæ parassa paravittÆpakaraïaæ gÃmagataæ và ara¤¤agataæ vÃ, taæ adinnaæ theyyasaækhÃtaæ ÃdÃtà hoti. KÃmesu micchÃcÃrÅ hoti, yà tà mÃturakkhità piturakkhità bhÃturakkhità bhaginirakkhità ¤Ãtirakkhità dhammarakkhità sassÃmikà saparidaï¬Ã antamaso mÃlÃguïaparikkhittà pi, tathÃrÆpÃsu cÃrittaæ Ãpajjità hoti. Evaæ kho bhikkhave tividhà kÃyakammantasandosavyÃpatti akusalasa¤cetanikà dukkhudrayà dukkhavipÃkà hoti. Katha¤ ca bhikkhave catubbidhà vacÅkammantasandosavyÃpatti akusalasa¤cetanikà dukkhudrayà dukkhavipÃkà hoti? #<[page 293]># %% 3 Idha bhikkhave ekacco musÃvÃdÅ hoti sabhÃgato và parisagato và ¤Ãtimajjhagato và pÆgamajjhagato và rÃjakulamajjhagato và abhinÅto sakkhipuÂÂho `eh' ambho purisa, yaæ jÃnÃsi, taæ vadehÅ' ti so ajÃnaæ và `ahaæ jÃnÃmÅ' ti jÃnaæ và `ahaæ na jÃnÃmÅ' ti apassaæ và `ahaæ passÃmÅ' ti passaæ và `ahaæ na passÃmÅ' ti iti attahetu và parahetu và Ãmisaki¤cikkhahetu và sampajÃnamusà bhÃsità hoti. PisunÃvÃco hoti ito sutvà amutra akkhÃtà imesaæ bhedÃya, amutra và sutvà imesaæ akkhÃtà amÆsaæ bhedÃya, iti samaggÃnaæ và bhettà bhinnÃnaæ và anuppadÃtà vaggÃrÃmo vaggarato vagganandÅ vaggakaraïiæ vÃcaæ bhÃsità hoti. PharusÃvÃco hoti, yà sà vÃcà aï¬akà kakkasà parakaÂukà parÃbhisajjanÅ kodhasÃmantà asamÃdhisaævattanikÃ, tathÃrÆpiæ vÃcaæ bhÃsità hoti. SamphappalÃpÅ hoti akÃlavÃdÅ abhÆtavÃdÅ anatthavÃdÅ adhammavÃdÅ avinayavÃdÅ, anidhÃnavatiæ vÃcaæ bhÃsità hoti akÃlena anapadesaæ apariyantavatiæ anatthasaæhitaæ. Evaæ kho bhikkhave catubbidhà vacÅkammantasandosavyÃpatti akusalasa¤cetanikà dukkhudrayà dukkhavipÃkà hoti. Katha¤ ca bhikkhave tividhà manokammantasandosavyÃpatti akusalasa¤cetanikà dukkhudrayà dukkhavipÃkà hoti? 4. Idha bhikkhave ekacco abhijjhÃlu hoti, yan taæ parassa paravittÆpakaraïaæ, taæ abhijjhità hoti, `aho vata yaæ parassa, taæ mama assÃ' ti. VyÃpannacitto hoti paduÂÂhamanasaÇkappo `ime sattà ha¤¤antu và bajjhantu và ucchijjantu và vinassantu và mà và ahesuæ iti vÃ' ti. MicchÃdiÂÂhiko hoti viparÅtadassano `natthi dinnaæ natthi yiÂÂhaæ natthi hutaæ, natthi sukaÂadukkaÂÃnaæ kammÃnaæ phalaæ vipÃko, natthi ayaæ loko natthi paro loko, natthi mÃtà natthi pitÃ, natthi sattà opapÃtikÃ, natthi loke samaïabrÃhmaïà sammaggatà sammÃpaÂipannÃ, #<[page 294]># %<294 AÇguttara-NikÃya. CCVI.4-7>% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ ye ima¤ ca lokaæ para¤ ca lokaæ sayaæ abhi¤¤Ã sacchikatvà pavedentÅ' ti. Evaæ kho bhikkhave tividhà manokammantasandosavyÃpatti akusalasa¤cetanikà dukkhudrayà dukkhavipÃkà hoti. 5. TividhakÃyakammantasandosavyÃpatti-akusalasa¤cetanikÃhetu và bhikkhave sattà kÃyassa bhedà parammaraïa apÃyaæ duggatiæ vinipÃtaæ nirayaæ upapajjanti, catubbidhavacÅkammantasandosavyÃpatti-akusalasa¤cetanikÃhetu và bhikkhave sattà kÃyassa bhedà parammaraïà apÃyaæ duggatiæ vinipÃtaæ nirayaæ upapajjanti, tividhamanokammantasandosavyÃpatti-akusalasa¤cetanikÃhetu và bhikkhave sattà kÃyassa bhedà parammaraïà apÃyaæ duggatiæ vinipÃtaæ nirayaæ upapajjanti. 6. Seyyathà pi bhikkhave apaïïako maïi uddhaæ khitto yena yen' eva patiÂÂhÃti, suppatiÂÂhitaæ yeva patiÂÂhÃti, evam eva kho bhikkhave tividhakÃyakammantasandosavyÃpatti-akusalasa¤cetanikÃhetu và sattà kÃyassa bhedà parammaraïà apÃyaæ duggatiæ vinipÃtaæ nirayaæ upapajjanti, catubbidhavacÅkammantasandosavyÃpatti-akusalasa¤cetanikÃhetu và sattà kÃyassa bhedà parammaraïà apÃyaæ duggatiæ vinipÃtaæ nirayaæ upapajjanti, tividhamanokammantasandosavyÃpatti-akusalasa¤cetanikÃhetu và sattà kÃyassa bhedà parammaraïà apÃyaæ duggatiæ vinipÃtaæ nirayaæ upapajjanti. 7. NÃhaæ bhikkhave sa¤cetanikÃnaæ kammÃnaæ katÃnaæ upacitÃnaæ appaÂisaæviditvà vyantibhÃvaæ vadÃmi, ta¤ ca kho diÂÂh' eva dhamme upapajjaæ và apare và pariyÃye. Na tvevÃhaæ bhikkhave sa¤cetanikÃnaæ kammÃnaæ katÃnaæ upacitÃnaæ appaÂisaæviditvà dukkhass' antakiriyaæ vadÃmi. Tatra bhikkhave tividhà kÃyakammantasampatti kusalasa¤cetanikà sukhudrayà sukhavipÃkà hoti, catubbidhà vacÅkammantasampatti kusalasa¤cetanikà sukhudrayà sukhavipÃkà hoti, tividhà manokammantasampatti kusalasa¤cetanikà sukhudrayà sukhavipÃkà hoti. #<[page 295]># %% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ Katha¤ ca bhikkhave tividhà kÃyakammantasampatti kusalasa¤cetanikà sukhudrayà sukhavipÃkà hoti? 8. Idha bhikkhave ekacco pÃïÃtipÃtaæ pahÃya pÃïÃtipÃtà paÂivirato hoti nihitadaï¬o nihitasattho, lajjÅ dayÃpanno sabbapÃïabhÆtahitÃnukampÅ viharati. AdinnÃdÃnaæ pahÃya adinnÃdÃnà paÂivirato hoti, yan taæ parassa paravittÆpakaraïaæ gÃmagataæ và ara¤¤agataæ vÃ, na taæ adinnaæ theyyasaækhÃtaæ ÃdÃtà hoti. KÃmesu micchÃcÃraæ pahÃya kÃmesu micchÃcÃrà paÂivirato hoti, yà tà mÃturakkhità piturakkhità bhÃturakkhità bhaginirakkhità ¤Ãtirakkhità dhammarakkhità sassÃmikà saparidaï¬Ã antamaso mÃlÃguïaparikkhittà pi, tathÃrÆpÃsu na cÃrittaæ Ãpajjità hoti. Evaæ kho bhikkhave tividhà kÃyakammantasampatti kusalasa¤cetanikà sukhudrayà sukhavipÃkà hoti. Katha¤ ca bhikkhave catubbidhà vacÅkammantasampatti kusalasa¤cetanikà sukhudrayà sukhavipÃkà hoti? 9. Idha bhikkhave ekacco musÃvÃdaæ pahÃya musÃvÃdà paÂivirato hoti sabhÃgato và parisagato và ¤Ãtimajjhagato và pÆgamajjhagato và rÃjakulamajjhagato và abhinÅto sakkhipuÂÂho `eh' ambho purisa, yaæ jÃnÃsi, taæ vadehÅ' ti so ajÃnaæ và `ahaæ na jÃnÃmÅ' ti jÃnaæ và `ahaæ jÃnÃmÅ' ti apassaæ và `ahaæ na passÃmÅ' ti passaæ và `ahaæ passÃmÅ' ti iti attahetu và parahetu và Ãmisaki¤cikkhahetu và na sampajÃnamusà bhÃsità hoti. PisunavÃcaæ pahÃya pisunÃya vÃcÃya paÂivirato hoti, na ito sutvà amutra akkhÃtà imesaæ bhedÃya amutra và sutvà na imesaæ akkhÃtà amÆsaæ bhedÃya, iti bhinnÃnaæ và sandhÃtà sahitÃnaæ và anuppadÃtà samaggÃrÃmo samaggarato samagganandÅ samaggakaraïiæ vÃcaæ bhÃsità hoti. #<[page 296]># %<296 AÇguttara-NikÃya. CCVI.9-12>% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ PharusavÃcaæ pahÃya pharusÃya vÃcÃya paÂivirato hoti, yà sà vÃcà nelà kaïïasukhà pemaniyà hadayaÇgamà porÅ bahujanakantà bahujanamanÃpÃ, tathÃrÆpiæ vÃcaæ bhÃsità hoti. SamphappalÃpaæ pahÃya samphappalÃpà paÂivirato hoti kÃlavÃdÅ bhÆtavÃdÅ atthavÃdÅ dhammavÃdÅ vinayavÃdÅ, nidhÃnavatiæ vÃcaæ bhÃsità hoti kÃlena sÃpadesaæ pariyantavatiæ atthasaæhitaæ. Evaæ kho bhikkhave catubbidhà vacÅkammantasampatti kusalasa¤cetanikà sukhudrayà sukhavipÃkà hoti. Katha¤ ca bhikkhave tividhà manokammantasampatti kusalasa¤cetanikà sukhudrayà sukhavipÃkà hoti? 10. Idha bhikkhave ekacco anabhijjhÃlu hoti, yan taæ parassa paravittÆpakaraïaæ, taæ anabhijjhità hoti `aho vata yaæ parassa, taæ mama assÃ' ti. AvyÃpannacitto hoti appaduÂÂhamanasaÇkappo `ime sattà averà avyÃpajjhà anÅghà sukhÅ attÃnaæ pariharantÆ' ti. SammÃdiÂÂhiko hoti aviparÅtadassano `atthi dinnaæ atthi yiÂÂhaæ . . . pe . . . ye ima¤ ca lokaæ para¤ ca lokaæ sayaæ abhi¤¤Ã sacchikatvà pavedentÅ' ti. Evaæ kho bhikkhave tividhà manokammantasampatti kusalasa¤cetanikà sukhudrayà sukhavipÃkà hoti. 11. TividhakÃyakammantasampattikusalasa¤cetanikÃhetu và bhikkhave sattà kÃyassa bhedà parammaraïà sugatiæ saggaæ lokaæ upapajjanti, catubbidhavacÅkammantasampattikusalasa¤cetanikÃhetu và bhikkhave sattà kÃyassa bhedà parammaraïà sugatiæ saggaæ lokaæ upapajjanti, tividhamanokammantasampattikusalasa¤cetanikÃhetu và bhikkhave sattà kÃyassa bhedà parammaraïà sugatiæ saggaæ lokaæ upapajjanti. 12. Seyyathà pi bhikkhave apaïïako maïi uddhaæ khitto yena yen' eva patiÂÂhÃti suppatiÂÂhitaæ yeva patiÂÂhÃti, evam eva kho bhikkhave tividhakÃyakammantasampattikusalasa¤cetanikÃhetu và sattà kÃyassa bhedà parammaraïà sugatiæ saggaæ lokaæ upapajjanti, #<[page 297]># %% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ catubbidhavacÅkammantasampattikusalasa¤cetanikÃhetu và sattà kÃyassa bhedà parammaraïà sugatiæ saggaæ lokaæ upapajjanti, tividhamanokammantasampattikusalasa¤cetanikÃhetu và sattà kÃyassa bhedà parammaraïà sugatiæ saggaæ lokaæ upapajjanti. 13. NÃhaæ bhikkhave sa¤cetanikÃnaæ kammÃnaæ katÃnaæ upacitÃnaæ appaÂisaæviditvà vyantibhÃvaæ vadÃmi, ta¤ ca kho diÂÂh' eva dhamme upapajjaæ và apare và pariyÃye. Na tvevÃhaæ bhikkhave sa¤cetanikÃnaæ kammÃnaæ katÃnaæ upacitÃnaæ appaÂisaæviditvà dukkhass' antakiriyaæ vadÃmÅ ti. CCVII 1. NÃhaæ bhikkhave sa¤cetanikÃnaæ kammÃnaæ katÃnaæ upacitÃnaæ appaÂisaæviditvà vyantibhÃvaæ vadÃmi, ta¤ ca kho diÂÂh' eva dhamme upapajjaæ và apare và pariyÃye. Na tvevÃhaæ bhikkhave sa¤cetanikÃnaæ kammÃnaæ katÃnaæ upacitanaæ appaÂisaæviditvà dukkhass' antakiriyaæ vadÃmi. Tatra bhikkhave tividhà kÃyakammantasandosavyÃpatti akusalasa¤cetanikà dukkhudrayà dukkhavipÃkà hoti, catubbidhà vacÅkammantasandosavyÃpatti akusalasa¤cetanikà dukkhudrayà dukkhavipÃkà hoti, tividhà manokammantasandosavyÃpatti akusalasa¤cetanikà dukkhudrayà dukkhavipÃkà hoti. Katha¤ ca bhikkhave tividhà kÃyakammantasandosavyÃpatti akusalasa¤cetanikà dukkhudrayà dukkhavipÃkà hoti? . . . pe . . . Evaæ kho bhikkhave tividhà kÃyakammantasandosavyÃpatti akusalasa¤cetanikà dukkhudrayà dukkhavipÃkà hoti. Katha¤ ca bhikkhave catubbidhà vacÅkammantasandosavyÃpatti akusalasa¤cetanikà dukkhudrayà dukkhavipÃkà hoti? . . . pe . . . #<[page 298]># %<298 AÇguttara-NikÃya. CCVII.1-3>% Evaæ kho bhikkhave catubbidhà vacÅkammantasandosavyÃpatti akusalasa¤cetanikà dukkhudrayà dukkhavipÃkà hoti. Katha¤ ca bhikkhave tividhà manokammantasandosavyÃpatti akusalasa¤cetanikà dukkhudrayà dukkhavipÃkà hoti? . . .pe . . . Evaæ kho bhikkhave tividhà manokammantasandosavyÃpatti akusalasa¤cetanikà dukkhudrayà dukkhavipÃkà hoti. 2. TividhakÃyakammantasandosavyÃpatti-akusalasa¤cetanikÃhetu và bhikkhave sattà kÃyassa bhedà parammaraïà apÃyaæ duggatiæ vinipÃtaæ nirayaæ upapajjanti, catubbidhavacÅkammanta- . . .pe . . . tividhamanokammantasan dosavyÃpatti-akusalasa¤cetanikÃhetu và bhikkhave sattà kÃyassa bhedà parammaraïà apÃyaæ duggatiæ vinipÃtaæ nirayaæ upapajjanti. 3. NÃhaæ bhikkhave sa¤cetanikÃnaæ kammÃnaæ katÃnaæ upacitÃnaæ appaÂisaæviditvà vyantibhÃvaæ vadÃmi, ta¤ ca kho diÂÂh' eva dhamme upapajjaæ và apare và pariyÃye. Na tvevÃhaæ bhikkhave sa¤cetanikÃnaæ kammÃnaæ katÃnaæ upacitÃnaæ appaÂisaæviditvà dukkhass' antakiriyaæ vadÃmi. Tatra bhikkhave tividhà kÃyakammantasampatti kusalasa¤cetanikà sukhudrayà sukhavipÃkà hoti, catubbidhà vacÅkammantasampatti kusalasa¤cetanikà sukhudrayà sukhavipÃkà hoti, tividhà manokammantasampatti kusalasa¤cetanikà sukhudrayà sukhavipÃkà hoti. Katha¤ ca bhikkhave tividhà kÃyakammantasampatti kusalasa¤cetanikà sukhudrayà sukhavipÃkà hoti? . . . pe . . . Evaæ kho bhikkhave tividhaæ kÃyakammantasampatti kusalasa¤cetanikà sukhudrayà sukhavipÃkà hoti. Katha¤ ca bhikkhave catubbidhà vacÅkammantasampatti kusalasa¤cetanikà sukhudrayà sukhavipÃkà hoti? . . . pe . . . Evaæ kho bhikkhave catubbidhà vacÅkammantasampatti hoti. #<[page 299]># %% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ Katha¤ ca bhikkhave tividhà manokammantasampatti kusalasa¤cetanikà sukhudrayà sukhavipÃkà hoti? . . .pe . . . Evaæ kho bhikkhave tividhà manokammantasampatti kusalasa¤cetanikà sukhudrayà sukhavipÃkà hoti. 4. TividhakÃyakammantasampattikusalasa¤cetanikÃhetu và bhikkhave sattà kÃyassa bhedà parammaraïà sugatiæ saggaæ lokaæ upapajjanti, catubbidhavacÅkammanta- . . . pe . . . tividhamanokammantasampattikusalasa¤cetanikÃhetu và bhikkhave sattà kÃyassa bhedà parammaraïà sugatiæ saggaæ lokaæ upapajjanti . . .pe . . . CCVIII 1. NÃhaæ bhikkhave sa¤cetanikÃnaæ kammÃnaæ katÃnaæ upacitÃnaæ appaÂisaæviditvà vyantibhÃvaæ vadÃmi, ta¤ ca kho diÂÂh' eva dhamme upapajjaæ và apare và pariyÃye. Na tvevÃhaæ bhikkhave sa¤cetanikÃnaæ kammÃnaæ katÃnaæ upacitÃnaæ appaÂisaæviditvà dukkhass' antakiriyaæ va¬Ãmi. Sa kho so bhikkhave ariyasÃvako evaæ vigatÃbhijjho vigatavyÃpÃdo asammÆÊho sampajÃno patissato mettÃsahagatena cetasà ekaæ disaæ pharitvà viharati, tathà dutiyaæ, tathà tatiyaæ, tathà catutthaæ. Iti uddhaæ adho tiriyaæ sabbadhi sabbatthatÃya sabbÃvantaæ lokaæ mettÃsahagatena cetasà vipulena mahaggatena appamÃïena averena avyÃpajjhena pharitvà viharati. So evaæ pajÃnÃti `pubbe kho me idaæ cittaæ parittaæ ahosi abhÃvitaæ, etarahi pana me idaæ cittaæ appamÃïaæ subhÃvitaæ, yaæ kho pana ki¤ci pamÃïakataæ kammaæ, na taæ tatrÃvasissati, na taæ tatrÃvatiÂÂhatÅ' ti. #<[page 300]># %<300 AÇguttara-NikÃya. CCVIII.1-3>% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ Taæ kiæ ma¤¤atha bhikkhave `dahara-t-agge ce so ayaæ kumÃro mettÃcetovimuttiæ bhÃveyya, api nu kho pÃpakammaæ kareyyÃ' ti? No h' etaæ bhante. `Akarontaæ kho pana pÃpakammaæ api nu kho dukkhaæ phuseyyÃ' ti? No h' etaæ bhante, akarontaæ hi bhante pÃpakammaæ kuto dukkhaæ phusissatÅ ti? 2. BhÃvetabbà kho panÃyaæ bhikkhave mettÃcetovimutti itthiyà và purisena vÃ. Itthiyà và bhikkhave purisassa và nÃyaæ kÃyo ÃdÃya gamanÅyo, cittantaro ayaæ bhikkhave macco. So evaæ pajÃnÃti: Yaæ kho me idha ki¤ci pubbe iminà karajakÃyena pÃpakammaæ kataæ, sabban taæ idha vedanÅyam, na taæ anugaæ bhavissatÅ ti. Evaæ bhÃvità kho bhikkhave mettÃcetovimutti anÃgÃmitÃya saævattati, idha pa¤¤' assa bhikkhuno uttariæ vimuttiæ appaÂivijjhato ti. 3. KaruïÃsahagatena cetasà . . . muditÃsahagatena cetasà . . . upekhÃsahagatena cetasà ekaæ disaæ pharitvà viharati, tathà dutiyaæ, tathà tatiyaæ, tathà catutthaæ. Iti uddham adho tiriyaæ sabbadhi sabbatthatÃya sabbÃvantaæ lokaæ upekhÃsahagatena cetasà vipulena mahaggatena appamÃïena averena avyÃpajjhena pharitvà viharati. So evaæ pajÃnÃti `pubbe kho me idaæ cittaæ parittaæ ahosi abhÃvitaæ, etarahi pana me idaæ cittaæ appamÃïaæ subhÃvitaæ, yaæ kho pana ki¤ci pamÃïakataæ kammaæ, #<[page 301]># %% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ na taæ tatrÃvasissati, na taæ tatrÃvatiÂÂhati. Taæ kiæ ma¤¤atha bhikkhave `dahara-t-agge ce so ayaæ kumÃro upekhÃcetovimuttiæ bhÃveyya, api nu kho pÃpakammaæ kareyyÃ' ti? No h' etaæ bhante. `Akarontaæ kho pana pÃpakammaæ api nu kho dukkhaæ phuseyyÃ' ti? No h' etaæ bhante, akarontaæ hi bhante pÃpakammaæ kuto dukkhaæ phusissatÅ ti? 4. BhÃvetabbà kho panÃyaæ bhikkhave upekhÃcetovimutti itthiyà và purisena vÃ. Itthiyà và bhikkhave purisassa và nÃyaæ kÃyo ÃdÃya gamanÅyo, cittantaro ayaæ bhikkhave macco. So evaæ pajÃnÃti: Yaæ kho me idha ki¤ci pubbe iminà karajakÃyena pÃpakammaæ kataæ, sabban taæ idha vedanÅyaæ, na taæ anugaæ bhavissatÅ ti. Evaæ bhÃvità kho bhikkhave upekhÃcetovimutti anÃgÃmitÃya saævattati, idha pa¤¤' assa bhikkhuno uttariæ vimuttiæ appaÂivijjhato ti. CCIX. 1. Atha kho a¤¤ataro brÃhmaïo yena Bhagavà ten' upasaÇkami, upasaÇkamitvà Bhagavatà saddhiæ sammodi, sammodanÅyaæ kathaæ sÃrÃïÅyaæ vÅtisÃretvà ekamantaæ nisÅdi. Ekamantaæ nisinno kho so brÃhmaïo Bhagavantaæ etad avoca `ko nu kho bho Gotama hetu ko paccayo, yena-m-idh' ekacce sattà kÃyassa bhedà parammaraïà apÃyaæ duggatiæ vinipÃtaæ nirayaæ upapajjantÅ' ti? `AdhammacariyÃvisamacariyÃhetu kho brÃhmaïa evam idh' ekacce sattà kÃyassa bhedà parammaraïà apÃyaæ duggatiæ vinipÃtaæ nirayaæ upapajjantÅ' ti. `Ko pana bho Gotama hetu ko paccayo, yena-m-idh' ekacce sattà kÃyassa bhedà parammaraïà sugatiæ saggaæ lokaæ upapajjantÅ' ti? #<[page 302]># %<302 AÇguttara-NikÃya. CCIX.1-3>% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ `DhammacariyÃsamacariyÃhetu kho brÃhmaïa evam idh' ekacce sattà kÃyassa bhedà parammaraïà sugatiæ saggaæ lokaæ upapajjantÅ' ti. `Na kho ahaæ imassa bhoto Gotamassa saækhittena bhÃsitassa vitthÃrena atthaæ ÃjÃnÃmi, sÃdhu me bhavaæ Gotamo tathà dhammaæ desetu, yathÃhaæ imassa bhoto Gotamassa saækhittena bhÃsitassa vitthÃrena atthaæ ÃjÃneyyan' ti. `Tena hi brÃhmaïa suïÃhi sÃdhukaæ manasikarohi, bhÃsissÃmÅ' ti. `Evaæ bho' ti kho so brÃhmaïo Bhagavato paccassosi. Bhagavà etad avoca:-- 2. Tividhà kho brÃhmaïa kÃyena adhammacariyÃvisamacariyà hoti, catubbidhà vÃcÃya adhammacariyÃvisamacariyà hoti, tividhà manasà adhammacariyÃvisamacariyà hoti. Katha¤ ca brÃhmaïa tividhà kÃyena adhammacariyÃvisamacariyà hoti? . . . pe . . . Evaæ kho brÃhmaïa tividhà kÃyena adhammacariyÃvisamacariyà hoti. Katha¤ ca brÃhmaïa catubbidhà vÃcÃya adhammacariyÃvisamacariyà hoti? . . . pe . . . Evaæ kho brÃhmaïa catubbidhà vÃcÃya adhammacariyÃvisamacariyà hoti. Katha¤ ca brÃhmaïa tividhà manasà adhammacariyÃvisamacariyà hoti? . . . pe . . . Evaæ kho brÃhmaïa tividhà manasà adhammacariyÃvisamacariyà hoti. Evaæ adhammacariyÃvisamacariyÃhetu kho brÃhmaïa evam idh' ekacce sattà kÃyassa bhedà parammaraïà apÃyaæ duggatiæ vinipÃtaæ nirayaæ upapajjanti. 3. Tividhà kho brÃhmaïa kÃyena dhammacariyÃsamacariyà hoti, catubbidhà vÃcÃya dhammacariyÃsamacariyà hoti, tividhà manasà dhammacariyÃsamacariyà hoti. Katha¤ ca brÃhmaïa tividhà kÃyena dhammacariyÃsamacariyà hoti? . . . pe . . . #<[page 303]># %% Evaæ kho brÃhmaïa tividhà kÃyena dhammacariyÃsamacariyà hoti. Katha¤ ca brÃhmaïa catubbidhà vÃcÃya dhammacariyÃsamacariyà hoti? . . . pe . . . Evaæ kho brÃhmaïa catubbidhà vÃcÃya dhammacariyÃsamacariyà hoti. Katha¤ ca brÃhmaïa tividhà manasà dhammacariyÃsamacariyà hoti? . . . pe . . . Evaæ kho brÃhmaïa tividhà manasà dhammacariyÃsamacariyà hoti. Evaæ dhammacariyÃsamacariyÃhetu kho brÃhmaïa evam idh' ekacce sattà kÃyassa bhedà parammaraïà sugatiæ saggaæ lokaæ upapajjantÅ ti. Abhikkantaæ bho Gotama . . .pe . . . upÃsakaæ maæ bhavaæ Gotamo dhÃretu ajja-t-agge pÃïupetaæ saraïaæ gatan ti. KarajakÃyavaggo paÂhamo. CCX. 1. Dasahi bhikkhave dhammehi samannÃgato yathÃbhataæ nikkhitto evaæ niraye. Katamehi dasahi? 2. PÃïÃtipÃtÅ hoti, adinnÃdÃyÅ hoti, kÃmesu micchÃcarÅ hoti, musÃvÃdÅ hoti, pisunÃvÃco hoti, pharusÃvÃco hoti, samphappalÃpÅ hoti, abhijjhÃlu hoti, vyÃpannacitto hoti, micchÃdiÂÂhiko hoti. Imehi kho bhikkhave dasahi dhammehi samannÃgato yathÃbhataæ nikkhitto evaæ niraye. #<[page 304]># %<304 AÇguttara-NikÃya. CCX.3-CCXI.4>% 3. Dasahi bhikkhave dhammehi samannÃgato yathÃbhataæ nikkhitto evaæ sagge. Katamehi dasahi? 4. PÃïÃtipÃtà paÂivirato hoti, adinnÃdÃnà paÂivirato hoti, kÃmesu micchÃcÃrà paÂivirato hoti, musÃvÃdà paÂivirato hoti, pisunÃya vÃcÃya paÂivirato hoti, pharusÃya vÃcÃya paÂivirato hoti, samphappalÃpà paÂivirato hoti, anabhijjhÃlu hoti, avyÃpannacitto hoti, sammÃdiÂÂhiko hoti. Imehi kho bhikkhave dhammehi samannÃgato yathÃbhataæ nikkhitto evaæ sagge ti. CCXI. 1. VÅsatiyà bhikkhave dhammehi samannÃgato yathÃbhataæ nikkhitto evaæ niraye. Katamehi vÅsatiyÃ? 2. Attanà ca pÃïÃtipÃtÅ hoti, para¤ ca pÃïÃtipÃte samÃdapeti; attanà ca adinnÃdÃyÅ hoti, para¤ ca adinnÃdÃne samÃdapeti; attanà ca kÃmesu micchÃcÃrÅ hoti, para¤ ca kÃmesu micchÃcÃre samÃdapeti; attanà ca musÃvÃdÅ hoti, para¤ ca musÃvÃde samÃdapeti; attanà ca pisunÃvÃco hoti, para¤ ca pisunÃya vÃcÃya samÃdapeti; attanà ca pharusÃvÃco hoti, para¤ ca pharusÃya vÃcÃya samÃdapeti; attanà ca samphappalÃpÅ hoti, para¤ ca samphappalÃpe samÃdapeti; attanà ca abhijjhÃlu hoti, para¤ ca abhijjhÃya samÃdapeti; attanà ca vyÃpannacitto hoti, para¤ ca vyÃpÃde samÃdapeti; attanà ca micchÃdiÂÂhiko hoti, para¤ ca micchÃdiÂÂhiyà samÃdapeti. Imehi kho bhikkhave vÅsatiyà dhammehi samannÃgato yathÃbhataæ nikkhitto evaæ niraye. 3. VÅsatiyà bhikkhave dhammehi samannÃgato yathÃbhataæ nikkhitto evaæ sagge. Katamehi vÅsatiyÃ? 4. Attanà ca pÃïÃtipÃtà paÂivirato hoti, para¤ ca pÃïÃtipÃtà veramaïiyà samÃdapeti; attanà ca adinnÃdÃnà paÂivirato hoti, para¤ ca adinnÃdÃnà veramaïiyà samÃdapeti; attanà ca kÃmesu micchÃcÃrà paÂivirato hoti, para¤ ca kÃmesu micchÃcÃrà veramaïiyà samÃdapeti; attanà ca musÃvÃdà paÂivirato hoti, para¤ ca musÃvÃdà veramaïiyà samÃdapeti; attanà ca pisunÃya vÃcÃya paÂivirato hoti, para¤ ca pisunÃya vÃcÃya veramaïiyà samÃdapeti, attanà ca pharusÃya vÃcÃya paÂivirato hoti, #<[page 305]># %% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ para¤ ca pharusÃya vÃcÃya veramaïiyà samÃdapeti; attanà ca samphappalÃpà paÂivirato hoti, para¤ ca samphappalÃpà veramaïiyà samÃdapeti; attanà ca anabhijjhÃlu hoti, para¤ ca anabhijjhÃya samÃdapeti; attanà ca avyÃpannacitto hoti, para¤ ca avyÃpÃde samÃdapeti; attanà ca sammÃdiÂÂhiko hoti, para¤ ca sammÃdiÂÂhiyà samÃdapeti. Imehi kho bhikkhave vÅsatiyà dhammehi samannÃgato yathÃbhataæ nikkhitto evaæ sagge ti. CCXII. 1. TiæsÃya bhikkhave dhammehi samannÃgato yathÃbhataæ nikkhitto evaæ niraye. Katamehi tiæsÃya? 2. Attanà ca pÃïÃtipÃtÅ hoti, para¤ ca pÃïÃtipÃte samÃdapeti, pÃïÃtipÃte ca samanu¤¤o hoti; attanà ca adinnÃdÃyÅ hoti, para¤ ca adinnÃdÃne samÃdapeti, adinnÃdÃne ca samanu¤¤o hoti; attanà ca kÃmesu micchÃcÃrÅ hoti, para¤ ca kÃmesu micchÃcÃre samÃdapeti, kÃmesu micchÃcÃre ca samanu¤¤o hoti; attanà ca musÃvÃdÅ hoti, para¤ ca musÃvÃde samÃdapeti, musÃvÃde ca samanu¤¤o hoti; attanà ca pisunÃvÃco hoti, para¤ ca pisunÃya vÃcÃya samÃdapeti, pisunÃya ca vÃcÃya samanu¤¤o hoti; attanà ca pharusÃvÃco hoti, para¤ ca pharusÃya vÃcÃya samÃdapeti, pharusÃya ca vÃcÃya samanu¤¤o hoti; attanà ca samphappalÃpÅ hoti, para¤ ca samphappalÃpe samÃdapeti, samphappalÃpe ca samanu¤¤o hoti; attanà ca abhijjhÃlu hoti, para¤ ca abhijjhÃya samÃdapeti, abhijjhÃya ca samanu¤¤o hoti; attanà ca vyÃpannacitto hoti, para¤ ca vyÃpÃde samÃdapeti, vyÃpÃde ca samanu¤¤o hoti; attanà ca micchÃdiÂÂhiko hoti, para¤ ca micchÃdiÂÂhiyà samÃdapeti, micchÃdiÂÂhiyà ca samanu¤¤o hoti. Imehi kho bhikkhave tiæsÃya dhammehi samannÃgato yathÃbhataæ nikkhitto evaæ niraye. 3. TiæsÃya bhikkhave dhammehi samannÃgato yathÃbhataæ nikkhitto evaæ sagge. Katamehi tiæsÃya? #<[page 306]># %<306 AÇguttara-NikÃya. CCXII.4-CCXIII.2>% 4. Attanà ca pÃïÃtipÃtà paÂivirato hoti, para¤ ca pÃïÃtipÃtà veramaïiyà samÃdapeti, pÃïÃtipÃtà veramaïiyà ca samanu¤¤o hoti; attanà ca adinnÃdÃnà paÂivirato hoti, para¤ ca adinnÃdÃnà veramaïiyà samÃdapeti, adinnÃdÃnà veramaïiyà ca samanu¤¤o hoti; attanà ca kÃmesu micchÃcÃrà paÂivirato hoti, para¤ ca kÃmesu micchÃcÃrà veramaïiyà samÃdapeti, kÃmesu micchÃcÃrà veramaïiyà ca samanu¤¤o hoti; attanà ca musÃvÃdà paÂivirato hoti, para¤ ca musÃvÃdà veramaïiyà samÃdapeti, musÃvÃdà veramaïiyà ca samanu¤¤o hoti; attanà ca pisunÃya vÃcÃya paÂivirato hoti, para¤ ca pisunÃya vÃcÃya veramaïiyà samÃdapeti, pisunÃya vÃcÃya veramaïiyà ca samanu¤¤o hoti; attanà ca pharusÃya vÃcÃya paÂivirato hoti, para¤ ca pharusÃya vÃcÃya veramaïiyà samÃdapeti, pharusÃya vÃcÃya veramaïiyà ca samanu¤¤o hoti; attanà ca samphappalÃpà paÂivirato hoti, para¤ ca samphappalÃpà veramaïiyà samÃdapeti, samphappalÃpà veramaïiyà ca samanu¤¤o hoti; attanà ca anabhijjhÃlu hoti, para¤ ca anabhijjhÃya samÃdapeti, anabhijjhÃya ca samanu¤¤o hoti; attanà ca avyÃpannacitto hoti, para¤ ca avyÃpÃde samÃdapeti, avyÃpÃde ca samanu¤¤o hoti; attanà ca sammÃdiÂÂhiko hoti, para¤ ca sammÃdiÂÂhiyà samÃdapeti, sammÃdiÂÂhiyà ca samanu¤¤o hoti. Imehi kho bhikkhave tiæsÃya dhammehi samannÃgato yathÃbhataæ nikkhitto evaæ sagge ti. CCXIII. 1. CattÃrÅsÃya bhikkhave {dhammehi} samannÃgato yathÃbhataæ nikkhitto evaæ niraye. Katamehi cattÃrÅsÃya? 2. Attanà ca pÃïÃtipÃtÅ hoti, para¤ ca pÃïÃtipÃte samÃdapeti, pÃïÃtipÃte ca samanu¤¤o hoti, pÃïÃtipÃtassa ca vaïïaæ bhÃsati; attanà ca adinnÃdÃyÅ hoti, para¤ ca adinnÃdÃne samÃdapeti, adinnÃdÃne ca samanu¤¤o hoti, adinnÃdÃnassa ca vaïïaæ bhÃsati; attanà ca kÃmesu micchÃcÃrÅ hoti, para¤ ca kÃmesu micchÃcÃre samÃdapeti, kÃmesu micchÃcÃre ca samanu¤¤o hoti, #<[page 307]># %% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ kÃmesu micchÃcÃrassa ca vaïïaæ bhÃsati; attanà ca musÃvÃdÅ hoti, para¤ ca musÃvÃde samÃdapeti, musÃvÃde ca samanu¤¤o hoti, musÃvÃdassa ca vaïïaæ bhÃsati; attanà ca pisunÃvÃco hoti, para¤ ca pisunÃya vÃcÃya samÃdapeti, pisunÃya ca vÃcÃya samanu¤¤o hoti, pisunÃya ca vÃcÃya vaïïaæ bhÃsati; attanà ca pharusÃvÃco hoti, para¤ ca pharusÃya vÃcÃya samÃdapeti, pharusÃya ca vÃcÃya samanu¤¤o hoti, pharusÃya ca vÃcÃya vaïïaæ bhÃsati; attanà ca samphappalÃpÅ hoti, para¤ ca samphappalÃpe samÃdapeti; samphappalÃpe ca samanu¤¤o hoti, samphappalÃpassa ca vaïïaæ bhÃsati; attanà ca abhijjhÃlu hoti, para¤ ca abhijjhÃya samÃdapeti, abhijjhÃya ca samanu¤¤o hoti, abhijjhÃya ca vaïïaæ bhÃsati; attanà ca vyÃpannacitto hoti, para¤ ca vyÃpÃde samÃdapeti, vyÃpÃde ca samanu¤¤o hoti, vyÃpÃdassa ca vaïïaæ bhÃsati; attanà ca micchÃdiÂÂhiko hoti, para¤ ca micchÃdiÂÂhiyà samÃdapeti, micchÃdiÂÂhiyà ca samanu¤¤o hoti, micchÃdiÂÂhiyà ca vaïïaæ bhÃsati. Imehi kho bhikkhave cattÃÊÅsÃya dhammehi samannÃgato yathÃbhataæ nikkhitto evaæ niraye. 3. CattÃrÅsÃya bhikkhave dhammehi samannÃgato yathÃbhataæ nikkhitto evaæ sagge. Katamehi cattÃrÅsÃya? 4. Attanà ca pÃïÃtipÃtà veramaïiyà paÂivirato hoti, para¤ ca pÃïÃtipÃtà veramaïiyà samÃdapeti, pÃïÃtipÃtà veramaïiyà ca samanu¤¤o hoti, pÃïÃtipÃtà veramaïiyà ca vaïïaæ bhÃsati; attanà ca adinnÃdÃnà paÂivirato hoti, para¤ ca adinnÃdÃnà veramaïiyà samÃdapeti, adinnÃdÃnà veramaïiyà ca samanu¤¤o hoti, adinnÃdÃnà veramaïiyà ca vaïïaæ bhÃsati; attanà ca kÃmesu micchÃcÃrà paÂivirato hoti, para¤ ca kÃmesu micchÃcÃrà veramaïiyà samÃdapeti, kÃmesu micchÃcÃrà veramaïiyà ca samanu¤¤o hoti, kÃmesu micchÃcÃrà veramaïiyà ca vaïïaæ bhÃsati; attanà ca musÃvÃdà paÂivirato hoti, para¤ ca musÃvÃdà veramaïiyà samÃdapeti, musÃvÃdà veramaïiyà ca samanu¤¤o hoti, musÃvÃdà veramaïiyà ca vaïïaæ bhÃsati; attanà ca pisunÃya vÃcÃya paÂivirato hoti, #<[page 308]># %<308 AÇguttara-NikÃya. CCXIII.4-CCXV>% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ para¤ ca pisunÃya vÃcÃya veramaïiyà samÃdapeti, pisunÃya vÃcÃya veramaïiyà ca samanu¤¤o hoti, pisunÃya vÃcÃya veramaïiyà ca vaïïaæ bhÃsati; attanà ca pharusÃya vÃcÃya paÂivirato hoti, para¤ ca pharusÃya vÃcÃya veramaïiyà samÃdapeti, pharusÃya vÃcÃya veramaïiyà ca samanu¤¤o hoti, pharusÃya vÃcÃya veramaïiyà ca vaïïaæ bhÃsati; attanà ca samphappalÃpà paÂivirato hoti, para¤ ca samphappalÃpà veramaïiyà samÃdapeti, samphappalÃpà veramaïiyà ca samanu¤¤o hoti, samphappalÃpà veramaïiyà ca vaïïaæ bhÃsati; attanà ca anabhijjhÃlu hoti, para¤ ca anabhijjhÃya samÃdapeti, anabhijjhÃya ca samanu¤¤o hoti, anabhijjhÃya ca vaïïaæ bhÃsati; attanà ca avyÃpannacitto hoti para¤ ca avyÃpÃde samÃdapeti, avyÃpÃde ca samanu¤¤o hoti, avyÃpÃdassa ca vaïïaæ bhÃsati; attanà ca sammÃdiÂÂhiko hoti, para¤ ca sammÃdiÂÂhiyà samÃdapeti, sammÃdiÂÂhiyà ca samanu¤¤o hoti, sammÃdiÂÂhiyà ca vaïïaæ bhÃsati. Imehi kho bhikkhave cattÃrÅsÃya dhammehi samannÃgato yathÃbhataæ nikkhitto evaæ sagge ti. CCXIV. Dasahi bhikkhave dhammehi samannÃgato khataæ upahataæ attÃnaæ pariharati . . . akhataæ anupahataæ attÃnaæ pariharati . . . vÅsatiyà bhikkhave . . . tiæsÃya bhikkhave . . . cattÃrÅsÃya bhikkhave dhammehi samannÃgato khataæ upahataæ attÃnaæ pariharati . . . akhataæ anupahataæ attÃnam pariharati. CCXV. Dasahi bhikkhave dhammehi samannÃgato idh' ekacco kÃyassa bhedà parammaraïà apÃyaæ duggatiæ vinipÃtaæ nirayaæ upapajjati #<[page 309]># %% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ . . . pe . . . idh' ekacco kÃyassa bhedà parammaraïà sugatiæ saggaæ lokaæ upapajjati . . . vÅsatiyà bhikkhave . . .pe . . . tiæsÃya bhikkhave . . . pe . . . cattÃrÅsÃya bhikkhave dhammehi samannÃgato idh' ekacco kÃyassa bhedà parammaraïà apÃyaæ duggatiæ vinipÃtaæ nirayaæ upapajjati . . . idh' ekacco kÃyassa bhedà parammaraïà sugatiæ saggaæ lokaæ upapajjati . . . pe . . . CCXVI. Dasahi bhikkhave dhammehi samannÃgato bÃlo veditabbo . . . pe . . . paï¬ito veditabbo . . . pe . . . vÅsatiyà bhikkhave . . .pe . . . tiæsÃya bhikkhave . . .pe . . . cattÃrÅsÃya bhikkhave dhammehi samannÃgato bÃlo veditabbo . . . paï¬ito veditabbo . . . Imehi kho bhikkhave cattÃrÅsÃya dhammehi samannÃgato paï¬ito veditabbo . . . pe . . . CCXVII. 1. RÃgassa bhikkhave abhi¤¤Ãya dasa dhammà bhÃvetabbÃ. Katame dasa? 2. Asubhasa¤¤Ã maraïasa¤¤Ã ÃhÃre paÂikkÆlasa¤¤Ã sabbaloke anabhiratasa¤¤Ã aniccasa¤¤Ã anicce dukkhasa¤¤Ã dukkhe anattasa¤¤Ã pahÃnasa¤¤Ã virÃgasa¤¤Ã nirodhasa¤¤Ã. RÃgassa bhikkhave abhi¤¤Ãya ime dasa dhammà bhÃvetabbÃ. #<[page 310]># %<310 AÇguttara-NikÃya. CCXVII.3-CCXIX.2>% 3. RÃgassa bhikkhave abhi¤¤Ãya dasa dhammà bhÃvetabbÃ. Katame dasa? 4. Aniccasa¤¤Ã anattasa¤¤Ã ÃhÃre paÂikkÆlasa¤¤Ã sabbaloke anabhiratasa¤¤Ã aÂÂhikasa¤¤Ã puÊuvakasa¤¤Ã vinÅlakasa¤¤Ã vipubbakasa¤¤Ã vicchiddakasa¤¤Ã uddhÆmÃtakasa¤¤Ã. RÃgassa bhikkhave abhi¤¤Ãya ime dasa dhammà bhÃvetabbà ti. CCXVIII. 1. RÃgassa bhikkhave abhi¤¤Ãya dasa dhammà bhÃvetabbÃ. Katame dasa? 2. SammÃdiÂÂhi sammÃsaÇkappo sammÃvÃcà sammÃkammanto sammÃ-ÃjÅvo sammÃvÃyÃmo sammÃsati sammÃsamÃdhi sammäÃïaæ sammÃvimutti. RÃgassa bhikkhave abhi¤¤Ãya ime dasa dhammà bhÃvetabbà ti. CCXIX. 1. RÃgassa bhikkhave pari¤¤Ãya parikkhayÃya pahÃnÃya khayÃya vayÃya virÃgÃya nirodhÃya upasamÃya cÃgÃya paÂinissaggÃya ime dasa dhammà bhÃvetabbà . . . 2. Dosassa mohassa kodhassa upanÃhassa makkhassa palÃsassa issÃya macchariyassa mÃyÃya sÃtheyyassa thambhassa sÃrambhassa mÃnassa atimÃnassa madassa pamÃdassa pari¤¤Ãya parikkhayÃya pahÃnÃya khayÃya vayÃya virÃgÃya nirodhÃya upasamÃya cÃgÃya paÂinissaggÃya ime dasa dhammà bhÃvetabbà ti. DasakanipÃto niÂÂhito. #<[page 311]># %< 311>% EKùDASAKA-NIPùTA. Namo Tassa Bhagavato Arahato SammÃsam- buddhassa. I. 1. Atha kho Ãyasmà ùnando yena Bhagavà ten' upasaÇkami, upasaÇkamitvà Bhagavantaæ abhivÃdetvà ekamantaæ nisÅdi. Ekamantaæ nisinno kho Ãyasmà ùnando Bhagavantaæ etad avoca `kim-atthiyÃni bhante kusalÃni sÅlÃni kim-ÃnisaæsÃnÅ' ti? `AvippaÂisÃratthÃni kho ùnanda kusalÃni sÅlÃni avippaÂisÃrÃnisaæsÃni' . `AvippaÂisÃro pana bhante kim-atthiyo kim-Ãnisaæso' ti? `AvippaÂisÃro kho ùnanda pÃmujjattho pÃmujjÃnisaæso' . `PÃmujjaæ pana bhante kim-atthiyaæ kim-Ãnisaæsan' ti? `PÃmujjaæ kho ùnanda pÅtatthaæ pÅtÃnisaæsaæ' . `PÅti pana bhante kimatthiyà kim-ÃnisaæsÃ' ti? `PÅti kho ùnanda passaddhatthà passaddhÃnisaæsÃ' . `Passaddhi pana bhante kim-atthiyà kim-ÃnisaæsÃ' ti? `Passaddhi kho ùnanda sukhatthà sukhÃnisaæsÃ' . `Sukhaæ pana bhante kim-atthiyaæ kimÃnisaæsan' ti? `Sukhaæ kho ùnanda samÃdhatthaæ samÃdhÃnisaæsaæ' . `SamÃdhi pana bhante kim-atthiyo kim-Ãnisaæso' ti? `SamÃdhi kho ùnanda yathÃbhÆta¤Ãïadassanattho yathÃbhÆta¤ÃïadassanÃnisaæso' . `YathÃbhÆta¤Ãïadassanaæ pana bhante kim-atthiyaæ kim-Ãnisaæsan' ti? `YathÃbhÆta¤Ãïadassanaæ kho ùnanda nibbidatthaæ nibbidÃnisaæsaæ' . `Nibbidà pana bhante kim-atthiyà kim-ÃnisaæsÃ' ti? `Nibbidà kho ùnanda virÃgatthà virÃgÃnisaæsÃ'. #<[page 312]># %<312 AÇguttara-NikÃya. I.1-II.1>% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ `VirÃgo pana bhante kim-atthiyo kim-Ãnisaæso' ti? `VirÃgo kho ùnanda vimutti¤Ãïadassanattho vimutti¤ÃïadassanÃnisaæso' ti. 2. Iti kho ùnanda kusalÃni sÅlÃni avippaÂisÃratthÃni avippaÂisÃrÃnisaæsÃni, avippaÂisÃro pÃmujjattho pÃmujjÃnisaæso, pÃmujjaæ pÅtatthaæ pÅÂÃnisaæsaæ, pÅti passaddhatthà passaddhÃnisaæsÃ, passaddhi sukhatthà sukhÃnisaæsÃ, sukhaæ samÃdatthaæ samÃdhÃnisaæsaæ, samÃdhi yathÃbhÆta¤Ãïadassanattho yathÃbhÆta¤ÃïadassanÃnisaæso, yathÃbhÆta¤Ãïadassanaæ nibbidatthaæ nibbidÃnisaæsam. nibbidà virÃgatthà virÃgÃnisaæsÃ, virÃgo vimutti¤Ãïadassanattho vimutti¤ÃïadassanÃnisaæso. Iti kho ùnanda kusalÃni sÅlÃni anupubbena aggÃya parentÅ ti. II. 1. SÅlavato bhikkhave sÅlasampannassa na cetanÃya karaïÅyaæ `avippaÂisÃro me uppajjatÆ' ti. Dhammatà esà bhikkhave, yaæ sÅlavato sÅlasampannassa avippatisÃro uppajjati. AvippaÂisarissa bhikkhave na cetanÃya karaïÅyaæ `pÃmujjaæ me uppajjatÆ' ti. Dhammatà esà bhikkhave, yaæ avippaÂisÃrissa pÃmujjaæ uppajjati. Pamuditassa bhikkhave na cetanÃya karaïÅyaæ `pÅti me uppajjatÆ' ti. Dhammatà esà bhikkhave, yaæ pamuditassa pÅti uppajjati. PÅtimanassa bhikkhave na cetanÃya karaïÅyaæ `kÃyo me passambhatÆ' ti. Dhammatà esà bhikkhave, yaæ pÅtimanassa kÃyo passambhati. PassaddhakÃyassa bhikkhave na cetanÃya karaïÅyaæ `sukhaæ vediyÃmÅ' ti. Dhammatà esà bhikkhave, yaæ passaddhakÃyo sukhaæ vediyati. Sukhino bhikkhave na cetanÃya karaïÅyaæ `cittaæ me samÃdhiyatÆ' ti. Dhammatà esà bhikkhave, yaæ sukhino cittaæ samÃdhiyati. SamÃhitassa bhikkhave na cetanÃya karaïÅyaæ `yathÃbhÆtaæ pajÃnÃmi passÃmÅ' ti. Dhammatà esà bhikkhave, #<[page 313]># %% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ yaæ samÃhito yathÃbhÆtaæ pajÃnÃti passati. YathÃbhÆtaæ bhikkhave jÃnato passato na cetanÃya karaïÅyaæ `nibbindÃmÅ' ti. Dhammatà esà bhikkhave, yaæ yathÃbhÆtaæ jÃnaæ passaæ nibbindati. Nibbindassa bhikkhave na cetanÃya karaïÅyaæ `virajjÃmÅ' ti. Dhammatà esà bhikkhave, yaæ nibbindo virajjati. Virattassa bhikkhave na cetanÃya karaïÅyaæ `vimutti¤Ãïadassanaæ sacchikaromÅ' ti. Dhammatà esà bhikkhave, yaæ viratto vimutti¤Ãïadassanaæ sacchikaroti. 2. Iti kho bhikkhave virÃgo vimutti¤Ãïadassanattho vimutti¤ÃïadassanÃnisaæso, nibbidà virÃgatthà virÃgÃnisaæsÃ, yathÃbhÆta¤Ãïadassanaæ nibbidatthaæ nibbidÃnisaæsaæ, samÃdhi yathÃbhÆta¤Ãïadassanattho yathÃbhÆta¤ÃïadassanÃnisaæso, sukhaæ samÃdhatthaæ samÃdhÃnisaæsaæ, passaddhi sukhatthà sukhÃnisaæsÃ, pÅti passaddhatthà passaddhÃnisaæsÃ, pÃmujjaæ pÅtatthaæ pÅtÃnisaæsaæ, avippaÂisÃro pÃmujjattho pÃmujjÃnisaæso, kusalÃni sÅlÃni avippaÂisÃratthÃni avippaÂisÃrÃnisaæsÃni. Iti kho bhikkhave dhammà ca dhamme abhisandenti dhammà ca dhamme paripÆrenti apÃrà pÃraÇgamanÃyà ti. III. 1. DussÅlassa bhikkhave sÅlavipannassa hatÆpaniso hoti avippaÂisÃro, avippaÂisÃre asati avippaÂisÃravipannassa hatÆpanisaæ hoti pÃmujjaæ, pÃmujje asati pÃmujjavipannassa hatÆpanisà hoti pÅti, pÅtiyà asati pÅtivipannassa hatÆpanisà hoti passaddhi, passaddhiyà asati passaddhivipannassa hatÆpanisaæ hoti sukhaæ, #<[page 314]># %<314 AÇguttara-NikÃya. III.1-4>% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ sukhe asati sukhavipannassa hatÆpaniso hoti sammÃsamÃdhi, sammÃsamÃdhimhi asati sammÃsamÃdhivipannassa hatÆpanisaæ hoti yathÃbhÆta¤Ãïadassanaæ, yathÃbhÆta¤Ãïadassane asati yathÃbhÆta¤Ãïadassanavipannassa hatÆpanisà hoti nibbidÃ, nibbidÃya asati nibbidÃvipannassa hatÆpaniso hoti virÃgo, virÃge asati virÃgavipannassa hatÆpanisaæ hoti vimutti¤Ãïadassanaæ. 2. Seyyathà pi bhikkhave rukkho sÃkhÃpalÃsavipanno, tassa papaÂikà pi na pÃripÆriæ gacchati, taco pi pheggu pi sÃro pi na pÃripÆriæ gacchati, evam eva kho bhikkhave dussÅlassa sÅlavipannassa hatÆpaniso hoti avippaÂisÃro, avippaÂisÃre asati avippaÂisÃravipannassa hatÆpanisaæ hoti . . . pe . . . vimutti¤Ãïadassanaæ. 3. SÅlavato bhikkhave sÅlasampannassa upanisasampanno hoti avippaÂisÃro, avippaÂisÃre sati avippaÂisÃrasampannassa upanisasampannaæ hoti pÃmujjaæ, pÃmujje sati pÃmujjasampannassa upanisasampannà hoti pÅti, pÅtiyà sati pÅtisampannassa upanisasampannà hoti passaddhi, passaddhiyà sati passaddhisampannassa upanisasampannaæ hoti sukhaæ, sukhe sati sukhasampannassa upanisasampanno hoti sammÃsamÃdhi, sammÃsamÃdhimhi sati sammÃsamÃdhisampannassa upanisasampannaæ hoti yathÃbhÆta¤Ãïadassanaæ, yathÃbhÆta¤Ãïadassane sati yathÃbhÆta¤Ãïadassanasampannassa upanisasampannà hoti nibbidÃ, nibbidÃya sati nibbidÃsampannassa upanisasampanno hoti virÃgo, virÃge sati virÃgasampannassa upanisasampannaæ hoti vimutti¤Ãïadassanaæ. 4. Seyyathà pi bhikkhave rukkho sÃkhÃpalÃsasampanno, tassa papaÂikà pi pÃripÆriæ gacchati, taco pi pheggu pi sÃro pi pÃripÆriæ gacchati, evam eva kho bhikkhave sÅlavato sÅlasampannassa upanisasampanno hoti avippaÂisÃro, avippaÂisÃre sati avippaÂisÃrasampannassa upanisasampannaæ hoti . . . pe . . . vimutti¤Ãïadassanan ti. #<[page 315]># %% IV. 1. Tatra kho Ãyasmà SÃriputto bhikkhÆ Ãmantesi:-- ùvuso bhikkhavo ti. ùvuso ti kho te bhikkhÆ Ãyasmato SÃriputtassa paccassosuæ. ùyasmà SÃriputto etad avoca:-- 2. DussÅlassa Ãvuso sÅlavipannassa hatÆpaniso hoti avippaÂisÃro, avippaÂisÃre asati avippaÂisÃravipannassa hatÆpanisaæ hoti pÃmujjaæ, pÃmujje asati pÃmujjavipannassa hatÆpanisà hoti pÅti, pÅtiyà asati pÅtivipannassa hatÆpanisà hoti passaddhi, passaddhiyà asati passaddhivipannassa hatÆpanisaæ hoti sukhaæ, sukhe asati sukhavipannassa hatÆpaniso hoti sammÃsamÃdhi, sammÃsamÃdhimhi asati sammÃsamÃdhivipannassa hatÆpanisaæ hoti yathÃbhÆta¤Ãïadassanaæ, yathÃbhÆta¤Ãïadassane asati yathÃbhÆta¤Ãïadassanavipannassa hatÆpanisà hoti nibbidÃ, nibbidÃya asati nibbidÃvipanassa hatÆpaniso hoti virÃgo, virÃge asati virÃgavipannassa hatÆpanisaæ hoti vimutti¤Ãïadassanaæ. 3. Seyyathà pi Ãvuso rukkho sÃkhÃpalÃsavipanno, tassa papaÂikà pi na pÃripÆriæ gacchati, taco pi pheggu pi sÃro pi na pÃripÆriæ gacchati, evam eva kho Ãvuso dussÅlassa sÅlavipannassa hatÆpaniso hoti avippaÂisÃro, avippaÂisÃre asati avippaÂisÃravipannassa hatÆpanisaæ hoti . . . pe . . . vimutti¤Ãïadassanaæ. 4. SÅlavato Ãvuso sÅlasampannassa upanisasampanno hoti avippaÂisÃro, avippaÂisÃre sati avippaÂisÃrasampannassa upanisasampannaæ hoti pÃmujjaæ, pÃmujje sati pÃmujjasampannassa upanisasampanno hoti pÅti, pÅtiyà sati pÅtisampannassa upanisasampannà hoti passaddhi, passaddhiyà sati passaddhisampannassa upanisasampannaæ hoti sukhaæ, sukhe sati sukhasampannassa upanisasampanno hoti sammÃsamÃdhi, sammÃsamÃdhimhi sati sammÃsamÃdhisampannassa upanisasampannaæ hoti yathÃbhÆta¤Ãïadassanaæ, yathÃbhÆta¤Ãïadassane sati yathÃbhÆta¤Ãïadassanasampannassa upanisasampannà hoti nibbidÃ, nibbidÃya sati nibbidÃsampannassa upanisasampanno hoti virÃgo, #<[page 316]># %<316 AÇguttara-NikÃya. IV.4-V.4>% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ virÃge sati virÃgasampannassa upanisasampannaæ hoti vimutti¤Ãïadassanaæ. 5. Seyyathà pi Ãvuso rukkho sÃkhÃpalÃsasampanno, tassa papaÂikà pi pÃripÆriæ gacchati, taco pi pheggu pi sÃro pi pÃripÆriæ gacchati, evam eva kho Ãvuso sÅlavato sÅlasampannassa upanisasampanno hoti avippaÂisÃro, avippaÂisÃre sati avippaÂisÃrasampannassa upanisasampannaæ hoti . . . pe . . . vimutti¤Ãïadassanan ti. V. 1. Tatra kho Ãyasmà ùnando bhikkhÆ Ãmantesi . . . pe . . . 2. DussÅlassa Ãvuso sÅlavipannassa hatÆpaniso hoti avippaÂisÃro, avippaÂisÃre asati avippaÂisÃravipannassa hatÆpanisaæ hoti pÃmujjaæ, pÃmujje asati pÃmujjavipannassa hatÆpanisà hoti pÅti, pÅtiyà asati pÅtivipannassa hatÆpanisà hoti passaddhi, passaddhiyà asati passaddhivipannassa hatÆpanisaæ hoti sukhaæ, sukhe asati sukhavipannassa asati hatÆpaniso hoti sammÃsamÃdhi, sammÃsamÃdhimhi asati sammÃsamÃdhivipannassa hatÆpanisaæ hoti yathÃbhÆta¤Ãïadassanaæ, yathÃbhÆta¤Ãïadassane asati yathÃbhÆta¤Ãïadassanavipannassa hatÆpanisà hoti nibbidÃ, nibbidÃya asati nibbidÃvipannassa hatÆpaniso hoti virÃgo, virÃge asati virÃgavipannassa hatÆpanisaæ hoti vimutti¤Ãïadassanaæ. 3. Seyyathà pi Ãvuso rukkho sÃkhÃpalÃsavipanno, tassa papaÂikà pi na pÃripÆriæ gacchati, taco pi pheggu pi sÃro pi na pÃripÆriæ gacchati, evam eva kho Ãvuso dussÅlassa sÅlavipannassa hatÆpaniso hoti avippaÂisÃro, avippaÂisÃre asati avippaÂisÃravipannassa hatÆpanisaæ hoti . . . pe . . . vimutti¤Ãïadassanaæ. 4. SÅlavato Ãvuso sÅlasampannassa upanisasampanno hoti avippaÂisÃro, avippaÂisÃre sati avippaÂisÃrasampannassa upanisasampannaæ hoti pÃmujjaæ, pÃmujje sati pÃmujjasampannassa upanisasampannà hoti pÅti, #<[page 317]># %% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ pÅtiyà sati pÅtisampannassa upanisasampannà hoti passaddhi, passaddhiyà sati passaddhisampannassa upanisasampannaæ hoti sukhaæ, sukhe sati sukhasampannassa upanisasampanno hoti sammÃsamÃdhi, sammÃsamÃdhimhi sati sammÃsamÃdhisampannassa upanisasampannaæ hoti yathÃbhÆta¤Ãïadassanaæ, yathÃbhÆta¤Ãïadassane sati yathÃbhÆta¤Ãïadassanasampannassa upanisasampannà hoti nibbidÃ, nibbidÃya sati nibbidÃsampannassa upanisasampanno hoti virÃgo, virÃge sati virÃgasampannassa upanisasampannaæ hoti vimutti¤Ãïadassanaæ. 5. Seyyathà pi rukkho sÃkhÃpalÃsasampanno, tassa papaÂikà pi pÃripÆriæ gacchati, taco pi pheggu pi sÃro pi pÃripÆriæ gacchati, evam eva kho Ãvuso sÅlavato sÅlasampannassa upanisasampanno hoti avippaÂisÃro, avippaÂisÃre sati avippaÂisÃrasampannassa upanisasampannaæ hoti . . . pe . . . vimutti¤Ãïadassanan ti. VI. 1. Yo so bhikkhave bhikkhu akkosakaparibhÃsako ariyÆpavÃdÅ sabrahmacÃrÅnaæ, aÂÂhÃnam etaæ anavakÃso, yaæ so ekÃdasannaæ vyasanÃnaæ a¤¤ataraæ vyasanaæ na nigaccheyya. Katamesaæ ekÃdasannaæ? 2. Anadhigataæ nÃdhigacchati, adhigatà parihÃyati, saddhammassa na vodÃyati, saddhammesu và adhimÃniko hoti, anabhirato và brahmacariyaæ carati, a¤¤ataraæ và saækiliÂÂhaæ Ãpattiæ Ãpajjati, #<[page 318]># %<318 AÇguttara-NikÃya. VI.2-VII2>% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ sikkhaæ và paccakkhÃya hÅnÃyÃvattati, gÃÊhaæ và rogÃtaÇkaæ phusati, ummÃdaæ và pÃpuïÃti cittakkhepaæ, sammÆÊho kÃlaæ karoti, kÃyassa bhedà parammaraïà apÃyaæ duggatiæ vinipÃtaæ nirayaæ upapajjati. Yo so bhikkhave bhikkhu akkosakaparibhÃsako ariyÆpavÃdÅ sabrahmacÃrÅnaæ, aÂÂhÃnam etaæ anavakÃso, yaæ so imesaæ ekÃdasannaæ vyasanÃnaæ a¤¤ataraæ vyasanaæ na nigaccheyyà ti. VII. 1. Atha kho Ãyasmà ùnando yena Bhagavà ten' upasaÇkami, upasaÇkamitvà Bhagavantaæ abhivÃdetvà ekamantaæ nisÅdi. Ekamantaæ nisinno kho Ãyasmà ùnando Bhagavantaæ etad avoca `siyà nu kho bhante bhikkhuno tathÃrÆpo samÃdhipaÂilÃbho, yathà neva paÂhaviyaæ paÂhavÅsa¤¤Å assa, na Ãpasmiæ Ãposa¤¤Å assa, na tejasmiæ tejosa¤¤Å assa, na vÃyasmiæ vÃyosa¤¤Å assa, na ÃkÃsÃna¤cÃyatane ÃkÃsÃna¤cÃyatanasa¤¤Å assa, na vi¤¤Ãïa¤cÃyatane vi¤¤Ãïa¤cÃyatanasa¤¤Å assa, na Ãki¤ca¤¤Ãyatane Ãki¤ca¤¤Ãyatanasa¤¤Å assa, na nevasa¤¤ÃnÃsa¤¤Ãyatane nevasa¤¤ÃnÃsa¤¤Ãyatanasa¤¤Å assa, na idhaloke idhalokasa¤¤Å assa, na paraloke paralokasa¤¤Å assa, yam p' idaæ diÂÂhaæ sutaæ mutaæ vi¤¤Ãtaæ pattaæ pariyesitaæ anuvicaritaæ manasÃ, tatrÃpi na sa¤¤Å assa, sa¤¤Å ca pana assÃ' ti? 2. Siyà ùnanda bhikkhuno tathÃrÆpo samÃdhipaÂilÃbho, yathà neva paÂhaviyaæ paÂhavÅsa¤¤Å assa, na Ãpasmiæ Ãposa¤¤Å assa, na tejasmiæ tejosa¤¤Å assa, na vÃyasmiæ vÃyosa¤¤Å assa, na ÃkÃsÃna¤cÃyatane ÃkÃsÃna¤cÃyatanasa¤¤Å assa, na vi¤¤Ã¤a¤cÃyatane vi¤¤Ãïa¤cÃyatanasa¤¤Å assa, na Ãki¤ca¤¤Ãyatane Ãki¤ca¤¤Ãyatanasa¤¤Å assa, na nevasa¤¤ÃnÃsa¤¤Ãyatane nevasa¤¤ÃnÃsa¤¤Ãyatanasa¤¤Å assa, na idhaloke idhalokasa¤¤Å assa, na paraloke paralokasa¤¤Å assa, #<[page 319]># %% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ yam p' idaæ diÂÂhaæ sutaæ mutaæ vi¤¤Ãtaæ pattaæ pariyesitaæ anuvicaritaæ manasÃ, tatrÃpi na sa¤¤Å assa, sa¤¤Å ca pana assÃ' ti. 3. `YathÃkathaæ pana bhante siyà bhikkhuno tathÃrÆpo samÃdhipaÂilÃbho, yathà neva paÂhaviyaæ paÂhavÅsa¤¤Å assa, na Ãpasmiæ Ãposa¤¤Å assa, na tejasmiæ tejosa¤¤Å assa, na vÃyasmiæ vÃyosa¤¤Å assa, na ÃkÃsÃna¤cÃyatane ÃkÃsÃna¤cÃyatanasa¤¤Å assa, na vi¤¤Ãïa¤cÃyatane vi¤¤Ãïa¤cÃyatanasa¤¤Å assa, na Ãki¤ca¤¤Ãyatane Ãki¤ca¤¤Ãyatanasa¤¤Å assa, na nevasa¤¤ÃnÃsa¤¤Ãyatane nevasa¤¤Ãnasa¤¤Ãyatanasa¤¤Å assa, na idhaloke idhalokasa¤¤Å assa, na paraloke paralokasa¤¤Å assa, yam p' idaæ diÂÂhaæ sutaæ mutaæ vi¤¤Ãtaæ pattaæ pariyesitaæ anuvicaritaæ manasÃ, tatrÃpi na sa¤¤Å assa, sa¤¤Å ca pana assÃ' ti? 4. Idh' ùnanda bhikkhu evaæsa¤¤Å hoti `etaæ santaæ, etaæ païÅtaæ, yad idaæ sabbasaÇkhÃrasamatho sabbÆpadhipaÂinissaggo taïhakkhayo virÃgo nirodho nibbÃnan' ti. Evaæ kho ùnanda siyà bhikkhuno tathÃrÆpo samÃdhipaÂilÃbho, yathà neva paÂhaviyaæ paÂhavÅsa¤¤Å assa, na Ãpasmiæ Ãposa¤¤Å assa, na tejasmiæ tejosa¤¤Å assa, na vÃyasmiæ vÃyosa¤¤Å assa, na ÃkÃsÃna¤cÃyatane ÃkÃsÃna¤cÃyatanasa¤¤Å assa, na vi¤¤Ãïa¤cÃyatane vi¤¤Ãïa¤cÃyatanasa¤¤Å assa, na Ãki¤ca¤¤Ãyatane Ãki¤ca¤¤Ãyatanasa¤¤Å assa, na nevasa¤¤ÃnÃsa¤¤Ãyatane nevasa¤¤ÃnÃsa¤¤Ãyatanasa¤¤Å assa, na idhaloke idhalokasa¤¤Å assa, na paraloke paralokasa¤¤Å assa, yam p' idaæ diÂÂhaæ sutaæ mutaæ vi¤¤Ãtaæ pattaæ pariyesitaæ anuvicaritaæ manasÃ, tatrÃpi na sa¤¤Å assa, sa¤¤Å ca pana assà ti. VIII. 1. Atha kho Ãyasmà ùnando Bhagavato bhÃsitaæ abhinanditvà anumoditvà uÂÂhÃyÃsanà Bhagavantaæ abhivÃdetvà padakkhiïaæ katvà yenÃyasmà SÃriputto ten' upasaÇkami, #<[page 320]># %<320 AÇguttara-NikÃya. VIII.1-5>% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ upasaÇkamitvà Ãyasmatà SÃriputtena saddhiæ sammodi; sammodanÅyaæ kathaæ sÃrÃïÅyaæ vÅtisÃretvà ekamantaæ nisÅdi. Ekamantaæ nisinno kho Ãyasmà ùnando Ãyasmantaæ SÃriputtaæ etad avoca `siyà nu kho Ãvuso SÃriputta bhikkhuno tathÃrÆpo samÃdhipaÂilÃbho, yathà neva paÂhaviyaæ paÂhavÅsa¤¤Å assa . . . pe . . . yam p' idaæ diÂÂhaæ sutaæ mutaæ vi¤¤Ãtaæ pattaæ pariyesitaæ anuvicaritaæ manasÃ, tatrÃpi na sa¤¤Å assa, sa¤¤Å ca pana assÃ' ti? 2. Siyà Ãvuso ùnanda bhikkhuno tathÃrÆpo samÃdhipaÂilÃbho, yathà neva paÂhaviyaæ paÂhavÅsa¤¤Å assa . . . pe . . . yam p' idaæ diÂÂhaæ sutaæ mutaæ vi¤¤Ãtaæ pattaæ pariyesitaæ anuvicaritaæ manasÃ, tatrÃpi na sa¤¤Å assa, sa¤¤Å ca pana assà ti. 3. `YathÃkathaæ panÃvuso SÃriputta siyà bhikkhuno tathÃrÆpo samÃdhipaÂilÃbho, yathà neva paÂhaviyaæ paÂhÃvÅsa¤¤Å assa . . . pe . . . yam p' idaæ diÂÂhaæ sutaæ mutaæ pattaæ pariyesitaæ anuvicaritaæ manasÃ, tatrÃpi na sa¤¤Å assa, sa¤¤Å ca pana assÃ' ti? 4. IdhÃvuso ùnanda bhikkhu evaæsa¤¤Å hoti `etaæ santaæ, etaæ païÅtaæ, yad idaæ sabbasaÇkhÃrasamatho sabbÆpadhipaÂinissaggo taïhakkhayo virÃgo nirodho nibbÃnan' ti. Evaæ kho Ãvuso ùnanda siyà bhikkhuno tathÃrÆpo samÃdhipaÂilÃbho, yathà neva paÂhaviyaæ paÂhavÅsa¤¤Å assa . . . pe . . . yam p' idaæ diÂÂhaæ sutaæ mutaæ vi¤¤Ãtaæ pattaæ pariyesitaæ anuvicaritaæ manasÃ, tatrÃpi na sa¤¤Å assa, sa¤¤Å ca pana assà ti. 5. Acchariyaæ Ãvuso, abbhutaæ Ãvuso, yatra hi nÃma Satthu ca sÃvakassa ca atthena atthaæ vya¤janena vya¤janaæ saæsandissati samessati na viggahissati, yad idaæ aggapadasmiæ. IdÃnÃhaæ Ãvuso Bhagavantaæ upasaÇkamitvà etam atthaæ apucchiæ. #<[page 321]># %% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ Bhagavà pi me etehi padehi etehi vya¤janehi etam atthaæ vyÃkÃsi, seyyathà pi Ãyasmà SÃriputto. Acchariyaæ Ãvuso, abbhutaæ Ãvuso, yatra hi nÃma Satthu ca sÃvakassa ca atthena atthaæ vya¤janena vya¤janaæ saæsandissati samessati na viggahissati, yad idaæ aggapadasmin ti. IX. 1. Atha kho Ãyasmà ùnando yena Bhagavà ten' upasaÇkami, upasaÇkamitvà Bhagavantaæ abhivÃdetvà ekamantaæ nisÅdi. Ekamantaæ nisinno kho Ãyasmà ùnando Bhagavantaæ etad avoca `siyà nu kho bhante bhikkhuno tathÃrÆpo samÃdhipaÂilÃbho, yathà na cakkhuæ manasikareyya, na rÆpaæ manasikareyya, na sotaæ manasikareyya, na saddaæ manasikareyya, na ghÃnaæ manasikareyya, na gandhaæ manasikareyya, na jivhaæ manasikareyya, na rasaæ manasikareyya, na kÃyaæ manasikareyya, na phoÂÂhabbaæ manasikareyya, na paÂhaviæ manasikareyya, na Ãpaæ manasikareyya, na tejaæ manasikareyya, na vÃyaæ manasikareyya, na ÃkÃsÃna¤cÃyatanaæ manasikareyya, na vi¤¤Ãïa¤cÃyatanaæ manasikareyya, na Ãki¤ca¤¤Ãyatanaæ manasikareyya, na nevasa¤¤ÃnÃsa¤¤Ãyatanaæ manasikareyya, na idhalokaæ manasikareyya, na paralokaæ manasikareyya, yam p' idaæ diÂÂhaæ sutaæ mutaæ vi¤¤Ãtaæ pattaæ pariyesitaæ anuvicaritaæ manasÃ, tam pi na manasikareyya, manasi ca pana kareyyÃ' ti? 2. Siyà ùnanda bhikkhuno tathÃrÆpo samÃdhipaÂilÃbho, yathà na cakkhuæ manasikareyya, na rÆpaæ manasikareyya, na sotaæ manasikareyya, na saddaæ manasikareyya, na ghÃnaæ manasikareyya, na gandhaæ manasikareyya, na jivhaæ manasikareyya, na rasaæ manasikareyya, na kÃyaæ manasikareyya, na phoÂÂhabbaæ manasikareyya, na paÂhaviæ manasikareyya, na Ãpaæ manasikareyya, na tejaæ manasikareyya, #<[page 322]># %<322 AÇguttara-NikÃya. IX.2-X.1>% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ na vÃyaæ manasikareyya, na ÃkÃsÃna¤cÃyatanaæ manasikareyya, na vi¤¤Ãïa¤cÃyatanaæ manasikareyya, na Ãki¤ca¤¤Ãyatanaæ manasikareyya, na nevasa¤¤ÃnÃsa¤¤Ãyatanaæ manasikareyya, na idhalokaæ manasikareyya, na paralokaæ manasikareyya, yam p' idaæ diÂÂhaæ sutaæ mutaæ vi¤¤Ãtaæ pattaæ pariyesitaæ anuvicaritaæ manasÃ, tam pi na manasikareyya, manasi ca pana kareyyà ti. 3. `YathÃkathaæ pana bhante siyà bhikkhuno tathÃrÆpo samÃdhipaÂilÃbho, yathà na cakkhuæ manasikareyya, na rÆpaæ manasikareyya . . . pe . . . yam p' idaæ diÂÂhaæ sutaæ mutaæ vi¤¤Ãtaæ pattaæ pariyesitaæ anuvicaritaæ manasÃ, tam pi na manasikareyya, manasi ca pana kareyyÃ' ti? 4. Idh' ùnanda bhikkhu evaæ manasikaroti `etaæ santaæ, etaæ païÅtaæ, yad idaæ sabbasaÇkhÃrasamatho sabbÆpadhipaÂinissaggo taïhakkhayo virÃgo nirodho nibbÃnan' ti. Evaæ kho ùnanda siyà bhikkhuno tathÃrÆpo samÃdhipaÂilÃbho, yathà na cakkhuæ manasikareyya, na rÆpaæ manasikareyya, na sotaæ manasikareyya, na saddaæ manasikareyya, na ghÃnaæ manasikareyya, na gandhaæ manasikareyya, na jivhaæ manasikareyya, na rasaæ manasikareyya, na kÃyaæ manasikareyya, na phoÂÂhabbaæ manasikareyya, na paÂhaviæ manasikareyya, na Ãpaæ manasikareyya, na tejaæ manasikareyya, na vÃyaæ manasikareyya, na ÃkÃsÃna¤cÃyatanaæ manasikareyya, na vi¤¤Ãïa¤cÃyatanaæ manasikareyya, na Ãki¤ca¤¤Ãyatanaæ manasikareyya, na idhalokaæ manasikareyya, na paralokaæ manasikareyya, yam p' idaæ diÂÂhaæ sutaæ mutaæ vi¤¤Ãtaæ pattaæ pariyesitaæ anuvicaritaæ manasÃ, tam pi na manasikareyya, manasi ca pana kareyyà ti. X. 1. Ekaæ samayaæ Bhagavà ¥Ãtike viharati Gi¤jakÃvasathe. #<[page 323]># %% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ Atha kho Ãyasmà Sandho yena Bhagavà ten' upasaÇkami, upasaÇkamitvà Bhagavantaæ abhivÃdetvà ekamantaæ nisÅdi. Ekamantaæ nisinnaæ kho Ãyasmantaæ Sandhaæ Bhagavà etad avoca:-- 2. ùjÃnÅyajjhÃyitaæ kho Sandha jhÃyatha, mà khaÊuÇkajjhÃyitaæ. Katha¤ ca Sandha khaÊuÇkajjhÃyitaæ hoti? 3. AssakhaÊuÇko hi Sandha doïiyà baddho `yavasaæ yavasan' ti jhÃyati. Taæ kissa hetu? Na hi Sandha assakaÊuÇkassa doïiyà baddhassa evaæ hoti `kin nu kho maæ ajja assadammasÃrathi kÃraïaæ kÃressati, kim assÃhaæ paÂikaromÅ' ti? So doïiyà baddho `yavasaæ yavasan' ti jhÃyati. Evam eva kho Sandha idh' ekacco purisakhaÊuÇko ara¤¤agato pi rukkhamÆlagato pi su¤¤ÃgÃragato pi kÃmarÃgapariyuÂÂhitena cetasà viharati kÃmarÃgaparetena, uppannassa ca kÃmarÃgassa nissaraïaæ yathÃbhÆtaæ na ppajÃnÃti. So kÃmarÃgaæ yeva antaraæ karitvà jhÃyati pajjhÃyati nijjhÃyati avajjhÃyati. VyÃpÃdapariyuÂÂhitena cetasà viharati . . . thÅnamiddhapariyuÂÂhitena cetasà viharati . . . uddhaccakukkuccapariyuÂÂhitena cetasà viharati . . . vicikicchÃpariyuÂÂhitena cetasà viharati vicikicchÃparetena, uppannÃya ca vicikicchÃya nissaraïaæ yathÃbhÆtaæ na ppajÃnÃti. So vicikicchaæ yeva antaraæ karitvà jhÃyati pajjhÃyati nijjhÃyati avajjhÃyati. #<[page 324]># %<324 AÇguttara-NikÃya. X.3-4>% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ So paÂhavim pi nissÃya jhÃyati, Ãpam pi nissÃya jhÃyati, tejam pi nissÃya jhÃyati, vÃyam pi nissÃya jhÃyati, ÃkÃsÃna¤cÃyatanam pi nissÃya jhÃyati, vi¤¤Ãïa¤cÃyatanam pi nissÃya jhÃyati, Ãki¤ca¤¤Ãyatanam pi nissÃya jhÃyati, nevasa¤¤ÃnÃsa¤¤Ãyatanam pi nissÃya jhÃyati, idhalokam pi nissÃya jhÃyati, paralokam pi nissÃya jhÃyati, yam p' idaæ diÂÂhaæ sutaæ mutaæ vi¤¤Ãtaæ pattaæ pariyesitaæ anuvicaritaæ manasÃ, tam pi nissÃya jhÃyati. Evaæ kho Sandha purisakhaÊuÇkajjhÃyitaæ hoti. Katha¤ ca Sandha ÃjÃnÅyajjhÃyitaæ hoti? 4. Bhadro hi Sandha assÃjÃnÅyo doïiyà baddho na `yavasaæ yavasan' ti jhÃyati. Taæ kissa hetu? Bhadrassa hi Sandha assÃjÃnÅyassa doïiyà baddhassa evaæ hoti `kin nu kho maæ ajja assadammasÃrathi kÃraïaæ kÃressati, kim assÃhaæ paÂikaromÅ' ti? So doïiyà baddho na `yavasaæ yavasan' ti jhÃyati. Bhadro hi Sandha assÃjÃnÅyo yathà iïaæ yathà baddhaæ yathà jÃniæ yathà kaliæ evaæ patodassa ajjhoharaïaæ samanupassati. Evam eva kho Sandha bhadro purisÃjÃnÅyo ara¤¤agato pi rukkhamÆlagato pi su¤¤ÃgÃragato pi na kÃmarÃgapariyuÂÂhitena cetasà viharati na kÃmarÃgaparetena, uppannassa ca kÃmarÃgassa nissaraïaæ yathÃbhÆtaæ pajÃnÃti. Na vyÃpÃdapariyuÂÂhitena cetasà viharati . . . na thÅnamiddhapariyuÂÂhitena cetasà viharati . . . na uddhaccakukkuccapariyuÂÂhitena cetasà viharati . . . na vicikicchÃpariyuÂÂhitena cetasà viharati na vicikicchÃparetena, uppannÃya ca vicikicchÃya nissaraïaæ yathÃbhÆtaæ pajÃnÃti. So neva paÂhaviæ nissÃya jhÃyati, na Ãpaæ nissÃya jhÃyati, na tejaæ nissÃya jhÃyati, na vÃyaæ nissÃya jhÃyati, na ÃkÃsÃna¤cÃyatanaæ nissÃya jhÃyati, na vi¤¤Ãïa¤cÃyatanaæ nissÃya jhÃyati, na Ãki¤ca¤¤Ãyatanaæ nissÃya jhÃyati, na nevasa¤¤ÃnÃsa¤¤Ãyatanaæ nissÃya jhÃyati, na idhalokaæ nissÃya jhÃyati, #<[page 325]># %% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ na paralokaæ nissÃya jhÃyati, yaæ p' idaæ diÂÂhaæ sutaæ mutaæ vi¤¤Ãtaæ pattaæ pariyesitaæ anuvicaritaæ manasÃ, tam pi nissÃya na jhÃyati, jhÃyati ca pana. Evaæ jhÃyi¤ ca pana Sandha bhadraæ purisÃjÃnÅyaæ sa-indà devà sabrahmakà sapajÃpatikà Ãrakà 'va namassanti: Namo te purisÃja¤¤a namo te purisuttama yassa tenÃbhijÃnÃma yam pi nissÃya jhÃyasÅ ti. 5. Evaæ vutte Ãyasmà Sandho Bhagavantaæ etad avoca `kathaæ jhÃyÅ pana bhante bhadro purisÃjÃnÅyo jhÃyati? So neva paÂhaviæ nissÃya jhÃyati, na Ãpaæ nissÃya jhÃyati, na vÃyaæ nissÃya jhÃyati,na ÃkÃsÃna¤cÃyatanaæ nissÃya jhÃyati, na vi¤¤Ãïa¤cÃyatanaæ nissÃya jhÃyati, na Ãki¤ca¤¤Ãyatanaæ nissÃya jhÃyati, na nevasa¤¤ÃnÃsa¤¤Ãyatanaæ nissÃya jhÃyati, na idhalokaæ nissÃya jhÃyati, na paralokaæ nissÃya jhÃyati, yam p' idaæ diÂÂhaæ sutaæ mutaæ vi¤¤Ãtaæ pattaæ pariyesitaæ anuvicaritaæ manasÃ, tam pi nissÃya na jhÃyati, jhÃyati ca pana. Kathaæ jhÃyi¤ ca pana bhante bhadraæ purisÃjÃnÅyaæ sa-indà devà sabrahmakà sapajÃpatikà Ãrakà 'va namassanti: Namo te purisÃja¤¤a namo te purisuttama yassa tenÃbhijÃnÃma yam pi nissÃya jhÃyasÅ' ti? 6. Idha Sandha bhadrassa purisÃjÃnÅyassa paÂhaviyà paÂhavÅsa¤¤Ã vibhÆtà hoti, Ãpasmiæ Ãposa¤¤Ã vibhÆtà hoti, tejasmiæ tejosa¤¤Ã vibhÆtà hoti, vÃyasmiæ vÃyosa¤¤Ã vibhÆtà hoti, ÃkÃsÃna¤cÃyatane ÃkÃsÃna¤cÃyatanasa¤¤Ã vibhÆtà hoti, vi¤¤Ãïa¤cÃyatane vi¤¤Ãïa¤cÃyatanasa¤¤Ã vibhÆtà hoti, #<[page 326]># %<326 AÇguttara-NikÃya. X.6-XI.3>% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ Ãki¤ca¤¤Ãyatane Ãki¤ca¤¤Ãyatanasa¤¤Ã vibÆtà hoti, nevasa¤¤ÃnÃsa¤¤Ãyatane nevasa¤¤ÃnÃsa¤¤Ãyatanasa¤¤Ã vibhÆtà hoti, idhaloke idhalokasa¤¤Ã vibhÆtà hoti, paraloke paralokasa¤¤Ã vibhÆtà hoti, yam p' idaæ diÂÂhaæ sutaæ mutaæ vi¤¤Ãtaæ pattaæ pariyesitaæ anuvicaritaæ manasÃ, tatrÃpi sa¤¤Ã vibhÆtà hoti. Evaæ jhÃyÅ kho Sandha bhadro purisÃjÃnÅyo neva paÂhaviæ nissÃya jhÃyati, na Ãpaæ nissÃya jhÃyati, na tejaæ nissÃya jhÃyati, na vÃyaæ nissÃya jhÃyati, na ÃkÃsÃna¤cÃyatanaæ nissÃya jhÃyati, na vi¤¤Ãïa¤cÃyatanaæ nissÃya jhÃyati, na Ãki¤ca¤¤Ãyatanaæ nissÃya jhÃyati, na nevasa¤¤ÃnÃsa¤¤Ãyatanaæ nissÃya jhÃyati, na idhalokaæ nissÃya jhÃyati, na paralokaæ nissÃya jhÃyati, yam p' idaæ diÂÂhaæ sutaæ mutaæ vi¤¤Ãtaæ pattaæ pariyesitaæ anuvicaritaæ manasÃ, tam pi nissÃya na jhÃyati, jhÃyati ca pana. Evaæ jhÃyi¤ ca pana Sandha bhadraæ purisÃjÃnÅyaæ sa-indà devà sabrahmakà sapajÃpatikà Ãrakà 'va namassanti: Namo te purisÃja¤¤a namo te purisuttama yassa tenÃbhijÃnÃma yam pi nissÃya jhÃyasÅ ti. XI. 1. Ekaæ samayaæ Bhagavà RÃjagahe viharati MoranivÃpe ParibbÃjakÃrÃme. Tatra kho Bhagavà bhikkhÆ Ãmantesi:-- Bhikkhavo ti. Bhadante ti te bhikkhÆ Bhagavato paccassosuæ. Bhagavà etad avoca:-- 2. TÅhi bhikkhave dhammehi samannÃgato bhikkhu accantaniÂÂho hoti accantayogakkhemÅ accantabrahmacÃrÅ accantapariyosÃno seÂÂho devamanussÃnaæ. Katamehi tÅhi? 3. Asekhena sÅlakkhandhena asekhena samÃdhikkhandhena asekhena pa¤¤Ãkkhandhena Imehi kho bhikkhave tÅhi dhammehi samannÃgato bhikkhu accantaniÂÂho hoti accantayogakkhemÅ accantabrahmacÃrÅ accantapariyosÃno seÂÂho devamanussÃnaæ. #<[page 327]># %% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ 4. Aparehi pi bhikkhave tÅhi dhammehi samannÃgato bhikkhu accantaniÂÂho hoti accantayogakkhemÅ accantabrahmacÃrÅ accantapariyosÃno seÂÂho devamanussÃnaæ. Katamehi tÅhi? 5. IddhipÃÂihÃriyena ÃdesanÃpÃÂihÃriyena anusÃsanipÃÂihÃriyena. Imehi kho bhikkhave tÅhi dhammehi samannÃgato bhikkhu accantaniÂÂho hoti accantayogakkhemÅ accantabrahmacÃrÅ accantapariyosÃno seÂÂho devamanussÃnaæ. 6. Aparehi pi bhikkhave tÅhi dhammehi samannÃgato bhikkhu accantaniÂÂho hoti accantayogakkhemÅ accantabrahmacÃrÅ accantapariyosÃno seÂÂho devamanussÃnaæ. Katamehi tÅhi? 7. SammÃdiÂÂhiyà sammäÃïena sammÃvimuttiyÃ. Imehi kho bhikkhave tÅhi dhammehi samannÃgato bhikkhu accantaniÂÂho hoti accantayogakkhemÅ accantabrahmacÃrÅ accantapariyosÃno seÂÂho devamanussÃnaæ. 8. DvÅhi bhikkhave dhammehi samannÃgato bhikkhu accantaniÂÂho hoti accantayogakkhemÅ accantabrahmacÃrÅ accantapariyosÃno seÂÂho devamanussÃnaæ. Katamehi dvÅhi? 9. VijjÃya caraïena. Imehi kho bhikkhave dvÅhi dhammehi samannÃgato bhikkhu accantaniÂÂho hoti accantayogakkhemÅ accantabrahmacÃrÅ accantapariyosÃno seÂÂho devamanussÃnaæ. 10. Brahmunà p' esà bhikkhave SanaækumÃrena gÃthà bhÃsitÃ: Khattiyo seÂÂho jane tasmiæ ye gottapaÂisÃrino vijjÃcaraïasampanno so seÂÂho devamÃnuse ti. Sà kho pan' esà bhikkhave Brahmunà SanaækumÃrena gÃthà sugÅtà no duggÅtà subhÃsità no dubbhÃsità atthasaæhità no anatthasaæhità anumatà mayÃ, #<[page 328]># %<328 AÇguttara-NikÃya. XI.10-XII.1>% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ ahaæ pi bhikkhave evaæ vadÃmi: Khattiyo seÂÂho jane tasmiæ ye gottapaÂisÃrino vijjÃcaraïasampanno so seÂÂho devamÃnuse ti. Nissayavaggo paÂhamo. Tatr' uddÃnaæ: Kim-atthiyà cetanà tayo upanisà vyasanena ca Sa¤¤ÃmanasikÃrà sekho MoranivÃpanena cà ti. XII. 1. Ekaæ samayaæ Bhagavà Sakkesu viharati Kapilavatthusmiæ NigrodhÃrÃme. Tena kho pana samayena sambahulà bhikkhÆ Bhagavato cÅvarakammaæ karonti `niÂÂhitacÅvaro Bhagavà temÃsaccayena cÃrikaæ pakkamissatÅ' ti. Assosi kho MahÃnÃmo Sakko: sambahulà kira bhikkhÆ Bhagavato cÅvarakammaæ karonti `niÂÂhitacÅvaro Bhagavà temÃsaccayena cÃrikaæ pakkamissatÅ' ti. Atha kho MahÃnÃmo Sakko yena Bhagavà ten' upasaÇkami, upasaÇkamitvà Bhagavantaæ abhivÃdetvà ekamantaæ nisÅdi. Ekamantaæ nisinno kho MahÃnÃmo Sakko Bhagavantaæ etad avoca:-- Sutaæ me taæ bhante: sambahulà kira bhikkhÆ Bhagavato cÅvarakammaæ karonti `niÂÂhitacÅvaro Bhagavà temÃsaccayena cÃrikaæ pakkamissatÅ' ti. Tesaæ no bhante nÃnÃvihÃrehi viharataæ ken' assa vihÃrena vihÃtabban ti? #<[page 329]># %% 2. SÃdhu sÃdhu MahÃnÃma, etaæ kho MahÃnÃma tumhÃkaæ patirÆpaæ kulaputtÃnaæ, yaæ tumhe TathÃgataæ upasaÇkamitvà puccheyyÃtha `tesaæ no bhante nÃnÃvihÃrehi viharataæ ken' assa vihÃrena vihÃtabban' ti. Saddho kho MahÃnÃma ÃrÃdhako hoti no asaddho, Ãraddhaviriyo ÃrÃdhako hoti no kusÅto, upaÂÂhitasati ÃrÃdhako hoti no muÂÂhassati, samÃhito ÃrÃdhako hoti no asamÃhito, pa¤¤avà ÃrÃdhako hoti no duppa¤¤o. Imesu kho tvaæ MahÃnÃma pa¤casu dhammesu patiÂÂhÃya cha dhamme uttariæ bhÃveyyÃsi. 3. Idha tvaæ MahÃnÃma TathÃgataæ anussareyyÃsi `iti pi so Bhagavà arahaæ sammÃsambuddho vijjÃcaraïasampanno sugato lokavidÆ anuttaro purisadammasÃrathi Satthà devamanussÃnaæ buddho BhagavÃ' ti. Yasmiæ MahÃnÃma samaye ariyasÃvako TathÃgataæ anussarati, nev' assa tasmiæ samaye rÃgapariyuÂÂhitaæ cittaæ hoti, na dosapariyuÂÂhitaæ cittaæ hoti, na mohapariyuÂÂhitaæ cittaæ hoti, ujugatam ev' assa tasmiæ samaye cittaæ hoti TathÃgataæ Ãrabbha, ujugatacitto kho pana MahÃnÃma ariyasÃvako labhati atthavedaæ, labhati dhammavedaæ, labhati dhammÆpasaæhitaæ pÃmujjaæ, pamuditassa pÅti jÃyati, pÅtimanassa kÃyo passambhati, passaddhakÃyo sukhaæ vediyati, sukhino cittaæ samÃdhiyati. Ayaæ vuccati MahÃnÃma ariyasÃvako visamagatÃya pajÃya samappatto viharati, savyÃpajjhÃya pajÃya avyÃpajjho viharati, dhammasotasamÃpanno buddhÃnussatiæ bhÃveti. 4. Puna ca paraæ tvaæ MahÃnÃma dhammaæ anussareyyÃsi `svÃkkhÃto Bhagavatà dhammo sandiÂÂhiko akÃliko ehipassiko opanayiko paccattaæ veditabbo vi¤¤ÆhÅ' ti. Yasmiæ MahÃnÃma samaye ariyasÃvako dhammaæ anussarati, nev' assa tasmiæ samaye rÃgapariyuÂÂhitaæ cittaæ hoti, #<[page 330]># %<330 AÇguttara-NikÃya. XII.4-6>% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ na dosapariyuÂÂhitaæ cittaæ hoti, na mohapariyuÂÂhitaæ cittaæ hoti, ujugatam ev' assa tasmiæ samaye cittaæ hoti dhammaæ Ãrabbha, ujugatacitto kho pana MahÃnÃma ariyasÃvako labhati atthavedaæ, labhati dhammavedaæ, labhati dhammÆpasaæhitaæ pÃmujjaæ, pamuditassa pÅti jÃyati, pÅtimanassa kÃyo passambhati, passaddhakÃyo sukhaæ vediyati, sukhino cittaæ samÃdhiyati. Ayaæ vuccati MahÃnÃma ariyasÃvako visamagatÃya pajÃya samappatto viharati, savyÃpajjhÃya pajÃya avyÃpajjho viharati, dhammasotasamÃpanno dhammÃnussatiæ bhÃveti. 5. Puna ca paraæ tvaæ MahÃnÃma saÇghaæ anussareyyÃsi `supaÂipanno Bhagavato sÃvakasaÇgho, ujupaÂipanno Bhagavato sÃvakasaÇgho, ¤ÃyapaÂipanno Bhagavato sÃvakasaÇgho, sÃmÅcipaÂipanno Bhagavato sÃvakasaÇgho, yad idaæ cattÃri purisayugÃni, aÂÂha purisapuggalÃ, esà Bhagavato sÃvakasaÇgho Ãhuneyyo pÃhuneyyo dakkhiïeyyo a¤jalikaraïÅyo anuttaraæ pu¤¤akkhettaæ lokassÃ' ti. Yasmiæ MahÃnÃma samaye ariyasÃvako saÇghaæ anussarati, nev' assa tasmiæ samaye rÃgapariyuÂÂhitaæ cittaæ hoti, na dosapariyuÂÂhitaæ cittaæ hoti, na mohapariyuÂÂhitaæ cittaæ hoti, ujugatam ev' assa tasmiæ samaye cittaæ hoti saÇghaæ Ãrabbha, ujugatacitto kho pana MahÃnÃma ariyasÃvako labhati atthavedaæ, labhati dhammavedaæ, labhati dhammÆpasaæhitaæ pÃmujjaæ, pamuditassa pÅti jÃyati, pÅtimanassa kÃyo passambhati, passaddhakÃyo sukhaæ vediyati, sukhino cittaæ samÃdhiyati. Ayaæ vuccati MahÃnÃma ariyasÃvako visamagatÃya pajÃya samappatto viharati, savyÃpajjhÃya pajÃya avyÃpajjho viharati, dhammasotasamÃpanno saÇghÃnussatiæ bhÃveti. 6. Puna ca paraæ tvaæ MahÃnÃma attano sÅlÃni anussareyyÃsi `akkhaï¬Ãni acchiddÃni asabalÃni akammÃsÃni bhujissÃni vi¤¤ÆpasaÂÂhÃni aparÃmaÂÂhÃni samÃdhisaævattanikÃnÅ' ti. Yasmiæ MahÃnÃma samaye ariyasÃvako sÅlaæ anussarati, nev' assa tasmiæ samaye rÃgapariyuÂÂhitaæ cittaæ hoti, na dosapariyuÂÂhitaæ cittaæ hoti, na mohapariyuÂÂhitaæ cittaæ hoti, #<[page 331]># %% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ ujugatam ev' assa tasmiæ samaye cittaæ hoti sÅlaæ Ãrabbha, ujugatacitto kho pana MahÃnÃma ariyasÃvako labhati atthavedaæ, labhati dhammavedaæ, labhati dhammÆpasaæhitaæ pÃmujjaæ, pamuditassa pÅti jÃyati, pÅtimanassa kÃyo passambhati, passaddhakÃyo sukhaæ vediyati, sukhino cittaæ samÃdhiyati. Ayaæ vuccati MahÃnÃma ariyasÃvako visamagatÃya pajÃya samappatto viharati, savyÃpajjhÃya pajÃya avyÃpajjho viharati, dhammasotasamÃpanno sÅlÃnussatiæ bhÃveti. 7. Puna ca paraæ tvaæ MahÃnÃma attano cÃgaæ anussareyyÃsi `lÃbhà vata me suladdhaæ vata me, yo 'haæ maccheramalapariyuÂÂhitÃya pajÃya vigatamalamaccherena cetasà agÃraæ ajjhÃvasÃmi muttacÃgo payatapÃïÅ vossaggarato yÃcayogo dÃnasaævibhÃgarato' ti. Yasmiæ MahÃnÃma samaye ariyasÃvako cÃgaæ anussarati, nev' assa tasmiæ samaye rÃgapariyuÂÂhitaæ cittaæ hoti, na dosapariyuÂÂhitaæ cittaæ hoti, na mohapariyuÂÂhitaæ cittaæ hoti, ujugatam ev' assa tasmiæ samaye cittaæ hoti cÃgaæ Ãrabbha, ujugatacitto kho pana MahÃnÃma ariyasÃvako labhati atthavedaæ, labhati dhammavedaæ, labhati dhammÆpasaæhitaæ pÃmujjaæ, pamuditassa pÅti jÃyati, pÅtimanassa kÃyo passambhati, passaddhakÃyo sukhaæ vediyati, sukhino cittaæ samÃdhiyati. Ayaæ vuccati MahÃnÃma ariyasÃvako visamagatÃya pajÃya samappatto viharati savyÃpajjhÃya pajÃya avyÃpajjho viharati, dhammasotasamÃpanno cÃgÃnussatiæ bhÃveti. 8. Puna ca paraæ tvaæ MahÃnÃma devatà anussareyyÃsi `santi devà CÃtummahÃrÃjikÃ, santi devà TÃvatiæsÃ, santi devà YÃmÃ, santi devà TusitÃ, santi devà NimmÃnaratino, santi devà Paranimmitavasavattino, santi devà BrahmakÃyikÃ, santi devà Tatuttari; yathÃrÆpÃya saddhÃya samannÃgatà tà devatà ito cutà tattha upapannÃ, #<[page 332]># %<332 AÇguttara-NikÃya. XII.8-XIII.1>% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ mayham pi tathÃrÆpà saddhà saævijjati; yathÃrÆpena sÅlena samannÃgatà tà devatà cutà tattha upapannÃ, mayham pi tathÃrÆpaæ sÅlaæ saævijjati; yathÃrÆpena sutena samannÃgatà tà devatà ito cutà tattha upapannÃ, mayham pi tathÃrÆpaæ sutaæ saævijjati; yathÃrÆpena cÃgena samannÃgatà tà devatà ito cutà tattha upapannÃ, mayham pi tathÃrÆpo cÃgo saævijjati; yathÃrÆpÃya pa¤¤Ãya samannÃgatà tà devatà ito cutà tattha upapannÃ, mayham pi tathÃrÆpà pa¤¤Ã saævijjatÅ' ti. Yasmiæ MahÃnÃma samaye ariyasÃvako attano ca tÃsa¤ ca devatÃnaæ saddha¤ ca sÅla¤ ca suta¤ ca cÃga¤ ca pa¤¤a¤ ca anussarati, nev' assa tasmiæ samaye rÃgapariyuÂÂhitaæ cittaæ hoti, na dosapariyuÂÂhitaæ cittaæ hoti, na mohapariyuÂÂhitaæ cittaæ hoti, ujugatam ev' assa tasmiæ samaye cittaæ hoti devatà Ãrabbha, ujugatacitto kho pana MahÃnÃma ariyasÃvako labhati atthavedaæ, labhati dhammavedaæ, labhati dhammÆpasaæhitaæ pÃmujjaæ, pamuditassa pÅti jÃyati, pÅtimanassa kÃyo passambhati passaddhakÃyo sukhaæ vediyati, sukhino cittaæ samÃdhiyati. Ayaæ vuccati MahÃnÃma ariyasÃvako visamagatÃya pajÃya samappatto viharati, savyÃpajjhÃya pajÃya avyÃpajjho viharati, dhammasotasamÃpanno devatÃnussatiæ bhÃvetÅ ti. XIII. 1. Ekaæ samayaæ Bhagavà Sakkesu viharati Kapilavatthusmiæ NigrodhÃrÃme. Tena kho pana samayena MahÃnÃmo Sakko gilÃnà vuÂÂhito hoti aciravuÂÂhito gela¤¤Ã. Tena kho pana samayena sambahulà bhikkhÆ Bhagavato cÅvarakammaæ karonti `niÂÂhitacÅvaro Bhagavà temÃsaccayena cÃrikaæ pakkamissatÅ' ti . . . pe . . . Atha kho MahÃnÃmo Sakko yena Bhagavà ten' upasaÇkami, upasaÇkamitvà Bhagavantaæ abhivÃdetvà ekamantaæ nisÅdi. #<[page 333]># %% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ Ekamantaæ nisinno kho MahÃnÃmo Sakko Bhagavantaæ etad avoca:-- Sutaæ me taæ bhante: sambahulà kira bhikkhÆ Bhagavato cÅvarakammaæ karonti `niÂÂhitacÅvaro Bhagavà temÃsaccayena cÃrikaæ pakkamissatÅ' ti. Tesaæ no bhante nÃnÃvihÃrehi viharataæ ken' assa vihÃrena vihÃtabban' ti? 2. SÃdhu sÃdhu MahÃnÃma, etaæ kho MahÃnÃma tumhÃkaæ patirÆpaæ kulaputtÃnaæ, yaæ tumhe TathÃgataæ upasaÇkamitvà puccheyyÃtha `tesaæ no bhante nÃnÃvihÃrehi viharataæ ken' assa vihÃrena vihÃtabban' ti. Saddho kho MahÃnÃma ÃrÃdhako hoti no asaddho, Ãraddhaviriyo ÃrÃdhako hoti no kusÅto, upaÂÂhitasati ÃrÃdhako hoti no muÂÂhassati, samÃhito ÃrÃdhako hoti no asamÃhito, pa¤¤avà ÃrÃdhako hoti no duppa¤¤o. Imesu kho tvaæ MahÃnÃma pa¤casu dhammesu patiÂÂhÃya cha dhamme uttariæ bhÃveyyÃsi. 3. Idha tvaæ MahÃnÃma TathÃgataæ anussareyyÃsi `iti pi so Bhagavà . . . pe . . . Satthà devamanussÃnaæ buddho BhagavÃ' ti. Yasmiæ MahÃnÃma samaye ariyasÃvako TathÃgataæ anussarati, nev' assa tasmiæ samaye rÃgapariyuÂÂhitaæ cittaæ hoti, na dosapariyuÂÂhitaæ cittaæ hoti, na mohapariyuÂÂhitaæ cittaæ hoti, ujugatam ev' assa tasmiæ samaye cittaæ hoti TathÃgataæ Ãrabbha, ujugatacitto kho pana MahÃnÃma ariyasÃvako labhati atthavedaæ, labhati dhammavedaæ, labhati dhammÆpasaæhitaæ pÃmujjaæ, pamuditassa pÅti jÃyati, pÅtimanassa kÃyo passambhati, passaddhakÃyo sukhaæ vediyati, sukhino cittaæ samÃdhiyati. Imaæ kho tvaæ MahÃnÃma buddhÃnussatiæ gacchanto pi bhÃveyyÃsi, Âhito pi bhÃveyyÃsi, nisinno pi bhÃveyyÃsi, sayÃno pi bhÃveyyÃsi, kammantaæ adhiÂÂhahanto pi bhÃveyyÃsi, puttasambÃdhasayanaæ ajjhÃvasanto pi bhÃveyyÃsi. #<[page 334]># %<334 AÇguttara-NikÃya. XIII.4-XIV.1>% 4. Puna ca paraæ tvaæ MahÃnÃma dhammaæ anussareyyÃsi . . . pe . . . saÇghaæ anussareyyÃsi . . . pe . . . attano sÅlÃni anussareyyÃsi . . . pe . . . attano cÃgaæ anussareyyÃsi . . . pe . . . devatà anussareyyÃsi `santi devà CÃtummahÃrÃjikà . . . santi devà Tatuttari; yathÃrÆpÃya saddhÃya samannÃgatà tà devatà ito cutà tattha upapannÃ, mayham pi tathÃrÆpà saddhà saævijjati; yathÃrÆpena sÅlena . . . sutena . . . cÃgena . . . pa¤¤Ãya samannÃgatà tà devatà ito cutà tattha upapannÃ, mayham pi tathÃrÆpà pa¤¤Ã saævijjatÅ' ti. Yasmiæ MahÃnÃma samaye ariyasÃvako attano ca tÃsa¤ ca devatÃnaæ saddha¤ ca sÅla¤ ca suta¤ ca cÃga¤ ca pa¤¤a¤ ca anussarati, nev' assa tasmiæ samaye rÃgapariyuÂÂhitaæ cittaæ hoti, na dosapariyuÂÂhitaæ cittaæ hoti, na mohapariyuÂÂhitaæ cittaæ hoti, ujugatam ev' assa tasmiæ samaye cittaæ hoti devatà Ãrabbha, ujugatacitto kho pana MahÃnÃma ariyasÃvako labhati atthavedaæ, labhati dhammavedaæ, labhati dhammÆpasaæhitaæ pÃmujjaæ, pamuditassa pÅti jÃyati, pÅtimanassa kÃyo passambhati, passaddhakÃyo sukhaæ vediyati, sukhino cittaæ samÃdhiyati. Imaæ kho tvaæ MahÃnÃma devatÃnussatiæ gacchanto pi bhÃveyyÃsi, Âhito pi bhÃveyyÃsi, nisinno pi bhÃveyyÃsi, sayÃno pi bhÃveyyÃsi, kammantaæ adhiÂÂhahanto pi bhÃveyyÃsi, puttasambÃdhasayanaæ ajjhÃvasanto pi bhÃveyyÃsÅ ti. XIV. 1. Ekaæ samayaæ Bhagavà Sakkesu viharati Kapilavatthusmiæ NigrodhÃrÃme. Tena kho pana samayena Bhagavà SÃvatthiyaæ vassÃvÃsaæ upagantukÃmo hoti. Assosi kho Nandiyo Sakko `Bhagavà kira SÃvatthiyaæ vassÃvÃsaæ upagantukÃmo' ti. Atha kho Nandiyassa Sakkassa etad ahosi `yan nÆnÃhaæ pi SÃvatthiyaæ vassÃvÃsaæ upagaccheyyaæ, #<[page 335]># %% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ tattha kammanta¤ c' eva adiÂÂhahissÃmi Bhagavanta¤ ca lacchÃmi kÃlena kÃlaæ dassanÃyÃ' ti. Atha kho Bhagavà SÃvatthiyaæ vassÃvÃsaæ upaga¤chi, Nandiyo pi kho Sakko SÃvatthiyaæ vassÃvÃsaæ upaga¤chi, tattha kammanta¤ c' eva adhiÂÂhÃsi Bhagavanta¤ ca labhi kÃlena kÃlaæ dassanÃya. 2. Tena kho pana samayena sambahulà bhikkhÆ Bhagavato cÅvarakammaæ karonti `niÂÂhitacÅvaro Bhagavà temÃsaccayena cÃrikaæ pakkamissatÅ' ti. Assosi kho Nandiyo Sakko: sambahulà kira bhikkhÆ Bhagavato cÅvarakammaæ karonti `niÂÂhitacÅvaro Bhagavà temÃsaccayena cÃrikaæ pakkamissatÅ' ti. Atha kho Nandiyo Sakko yena Bhagavà ten' upasaÇkami, upasaÇkamitvà Bhagavantaæ abhivÃdetvà ekamantaæ nisÅdi. Ekamantaæ nisinno kho Nandiyo Sakko Bhagavantaæ etad avoca:-- Sutaæ me taæ bhante: sambahulà kira bhikkhÆ Bhagavato cÅvarakammaæ karonti `niÂÂhitacÅvaro Bhagavà temÃsaccayena cÃrikaæ pakkamissatÅ' ti. Tesaæ no bhante nÃnÃvihÃrehi viharitaæ ken' assa vihÃrena vihÃtabban ti? 3. SÃdhu sÃdhu Nandiya, etaæ kho Nandiya tumhÃkaæ patirÆpaæ kulapattÃnaæ, yaæ tumhe TathÃgataæ upasaÇkamitvà puccheyyÃtha `tesaæ no bhante nÃnÃvihÃrehi viharitaæ ken' assa vihÃrena vihÃtabban' ti. Saddho kho Nandiya ÃrÃdhako hoti no asaddho, sÅlavà ÃrÃdhako hoti no dussÅlo, Ãraddhaviriyo ÃrÃdhako hoti no kusÅto, upaÂÂhitasati ÃrÃdhako hoti no muÂÂhassati, samÃhito ÃrÃdhako hoti no asamÃhito, pa¤¤avà ÃrÃdhako hoti no duppa¤¤o. Imesu kho te Nandiya chasu dhammesu patiÂÂhÃya pa¤casu dhammesu ajjhattaæ sati upaÂÂhapetabbÃ. 4. Idha tvaæ Nandiya TathÃgataæ anussareyyÃsi `iti pi so Bhagavà arahaæ sammÃsambuddho vijjÃcaraïasampanno sugato lokavidÆ anuttaro purisadammasÃrathi Satthà devamanussÃnaæ buddho BhagavÃ' ti. #<[page 336]># %<336 AÇguttara-NikÃya. XIV.4-8>% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ Iti kho te Nandiya TathÃgataæ Ãrabbha ajjhattaæ sati upaÂÂhapetabbÃ. 5. Puna ca paraæ tvaæ Nandiya dhammaæ anussareyyÃsi `svÃkkhÃto Bhagavatà dhammo sandiÂÂhiko akÃliko ehipassiko opanayiko paccattaæ veditabbo vi¤¤ÆhÅ' ti. Iti kho te Nandiya dhammaæ Ãrabbha ajjhattaæ sati upaÂÂhapetabbÃ. 6. Puna ca paraæ Nandiya kalyÃïamitte anussareyyÃsi `lÃbhà vata me suladdhaæ vata me, yassa me kalyÃïamittà anukampakà atthakÃmà ovÃdakà anusÃsakÃ' ti. Iti kho te Nandiya kalyÃïamitte Ãrabbha ajjhattaæ sati upaÂÂhapetabbÃ. 7. Puna ca paraæ tvaæ Nandiya attano cÃgaæ anussareyyÃsi `lÃbhà vata me suladdhaæ vata me, yo ' haæ maccheramalapariyuÂÂhitÃya pajÃya vigatamalamaccherena cetasà agÃraæ ajjhÃvasÃmi muttacÃgo payatapÃïÅ vossaggarato yÃcayogo dÃnasaævibhÃgarato' ti. Iti kho te Nandiya cÃgaæ Ãrabbha ajjhattaæ sati upaÂÂhapetabbÃ. 8. Puna ca paraæ tvaæ Nandiya devatà anussareyyÃsi `yà tà devatà atikkamm' eva kabaÊÅkÃrabhakkhÃnaæ devÃnaæ sahavyataæ a¤¤ataraæ manomayaæ kÃyaæ upapannÃ, tà karaïÅyaæ attano na samanupassanti katassa và paticayaæ; seyyathà pi Nandiya bhikkhu asamayavimutto karaïÅyaæ attano na samanupassati katassa và paticayaæ, evam eva kho Nandiya yà tà devatà atikkamm' eva kabaÊÅkÃrabhakkhÃnaæ devÃnaæ sahavyataæ a¤¤ataraæ manomayaæ kÃyaæ upapannÃ, tà karaïÅyaæ attano na samanupassanti katassa và paticayan' ti. #<[page 337]># %% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ Iti kho te Nandiya devatà Ãrabbha ajjhattaæ sati upaÂÂhapetabbÃ. Imehi kho Nandiya ekÃdasahi dhammehi samannÃgato ariyasÃvako pajahat' eva pÃpake akusale dhamme na upÃdiyati. Seyyathà pi Nandiya kumbho nikkujjo 'va tam eva udakaæ no vantaæ paccÃvamati, seyyathà pi và pana Nandiya sukkhe tiïadÃye aggi mutto ¬ahaæ yeva gacchati, no da¬¬haæ paccudÃvattati, evam eva kho Nandiya imehi ekÃdasahi dhammehi samannÃgato ariyasÃvako pajahat' eva pÃpake akusale dhamme na upÃdiyatÅ ti. XV. 1. Atha kho Ãyasmà SubhÆti saddhena bhikkhunà saddhiæ yena Bhagavà ten' upasaÇkami, upasaÇkamitvà Bhagavantaæ abhivÃdetvà ekamantaæ nisÅdi. Ekamantaæ nisinnaæ kho Ãyasmantaæ SubhÆtiæ Bhagavà etad avoca `ko nÃmÃyaæ SubhÆti bhikkhÆ' ti? `Saddho nÃmÃyaæ bhante bhikkhu saddhassa upÃsakassa putto saddhà agÃrasmà anagÃriyaæ pabbajito' ti. `Kacci panÃyaæ SubhÆti saddho bhikkhu saddhassa upÃsakassa putto saddhà agÃrasmà anagÃriyaæ pabbajito sandissati saddhÃpadÃnesÆ' ti. `Etassa Bhagavà kÃlo, etassa Sugata kÃlo, yaæ Bhagavà saddhassa saddhÃpadÃnÃni bhÃseyya; idÃnÃhaæ jÃnissÃmi: yadi và ayaæ bhikkhu sandissati saddhÃpadÃnesu yadi và no' ti. `Tena hi SubhÆti suïÃhi sÃdhukaæ manasikarohi, bhÃsissÃmÅ' ti. `Evaæ bhante' ti kho Ãyasmà SubhÆti Bhagavato paccassosi. Bhagavà etad avoca:-- #<[page 338]># %<338 AÇguttara-NikÃya. XV.2-6>% 2. Idha SubhÆti bhikkhu sÅlavà hoti, pÃtimokkhasaævarasaævuto viharati ÃcÃragocarasampanno, anumattesu vajjesu bhayadassÃvÅ samÃdÃya sikkhati sikkhÃpadesu. Yam pi SubhÆti bhikkhu sÅlavà hoti . . . pe . . . samÃdÃya sikkhati sikkhÃpadesu: idam pi SubhÆti saddhassa saddhÃpadÃnaæ hoti. 3. Puna ca paraæ SubhÆti bhikkhu bahussuto hoti sutadharo sutasannicayo, ye te dhammà ÃdikalyÃïà majjhe kalyÃïà pariyosÃnakalyÃïà sÃtthaæ savya¤janaæ kevalaparipuïïaæ parisuddhaæ brahmacariyaæ abhivadanti, tathÃrÆpassa dhammà bahussutà honti dhatà vacasà paricità manasÃnupekkhità diÂÂhiyà suppaÂividdhÃ. Yam pi SubhÆti bhikkhu bahussuto hoti . . .pe . . . diÂÂhiyà suppaÂividdhÃ: idam pi SubhÆti saddhassa saddhÃpadÃnaæ hoti. 4. Puna ca paraæ SubhÆti bhikkhu kalyÃïamitto hoti kalyÃïasahÃyo kalyÃïasampavaÇko. Yam pi SubhÆti bhikkhu kalyÃïamitto hoti kalyÃïasahÃyo kalyÃïasampavaÇko: idam pi Saddhassa saddhÃpadÃnaæ hoti. 5. Puna ca paraæ SubhÆti bhikkhu suvaco hoti sovacassakaraïehi dhammehi samannÃgato khamo padakkhiïaggÃhÅ anusÃsaniæ. Yam pi SubhÆti bhikkhu suvaco hoti sovacassakaraïehi dhammehi samannÃgato khamo padakkhiïaggÃhÅ anusÃsaniæ: idam pi SubhÆti saddhassa saddhÃpadÃnaæ hoti. 6. Puna ca paraæ SubhÆti bhikkhu yÃni tÃni sabrahmacÃrÅnaæ uccÃvacÃnaæ kiækaraïÅyÃni, tattha dakkho hoti analaso tatrÆpÃyÃya vÅmaæsÃya samannÃgato alaæ kÃtuæ alaæ saævidhÃtuæ. Yam pi SubhÆti bhikkhu yÃni tÃni sabrahmacÃrÅnaæ . . . pe . . . alaæ kÃtuæ alaæ saævidhÃtuæ: idam pi SubhÆti saddhassa saddhÃpadÃnaæ hoti. #<[page 339]># %% 7. Puna ca paraæ SubhÆti bhikkhu dhammakÃmo hoti piyasamudÃhÃro abhidhamme abhivinaye uÊÃrapÃmujjo. Yam pi SubhÆti bhikkhu dhammakÃmo hoti piyasamudÃhÃro abhidhamme abhivinaye uÊÃrapÃmujjo: idam pi SubhÆti saddhassa saddhÃpadÃnaæ hoti. 8. Puna ca paraæ SubhÆti bhikkhu Ãraddhaviriyo viharati akusalÃnaæ dhammÃnaæ pahÃnÃya kusalÃnaæ dhammÃnaæ upasampadÃya thÃmavà daÊhaparakkamo anikkhittadhuro kusalesu dhammesu. Yam pi SubhÆti bhikkhu Ãraddhaviriyo viharati . . . pe . . . kusalesu dhammesu: idam pi SubhÆti saddhassa saddhÃpadÃnaæ hoti. 9. Puna ca paraæ SubhÆti bhikkhu catunnaæ jhÃnÃnaæ ÃbhicetasikÃnaæ diÂÂhadhammasukhavihÃrÃnaæ nikÃmalÃbhÅ hoti akicchalÃbhÅ akasiralÃbhÅ. Yam pi SubhÆti bhikkhu catunnaæ jhÃnÃnaæ abhicetasikÃnaæ diÂÂhadhammasukhavihÃrÃnaæ nikÃmalÃbhÅ hoti akicchalÃbhÅ akasiralÃbhÅ: idam pi SubhÆti saddhassa saddhÃpadÃnaæ hoti. 10. Puna ca paraæ SubhÆti bhikkhu anekavihitaæ pubbenivÃsaæ anussarati, seyyathÅdaæ `ekam pi jÃtiæ dve pi jÃtiyo tisso pi jÃtiyo catasso pi jÃtiyo pa¤ca pi jÃtiyo dasa pi jÃtiyo vÅsam pi jÃtiyo tiæsam pi jÃtiyo cattÃrÅsam pi jÃtiyo pa¤¤Ãsam pi jÃtiyo jÃtisatam pi jÃtisahassam pi jÃtisatasahassam pi aneke pi saævaÂÂakappe aneke pi vivaÂÂakappe aneke pi saævaÂÂavivaÂÂakappe amutrÃsiæ evaænÃmo evaægotto evaævaïïo evamÃhÃro evaæsukhadukkhapaÂisaævedÅ evamÃyupariyanto, so tato cuto amutra udapÃdiæ, tatrÃpÃsiæ evaænÃmo evaægotto evaævaïïo evamÃhÃro evaæsukhadukkhapaÂisaævedÅ evamÃyupariyanto, so tato cuto idhupapanno' ti iti sÃkÃraæ sa-uddesaæ anekavihitaæ pubbenivÃsaæ anussarati. Yam pi SubhÆti bhikkhu anekavihitaæ pubbenivÃsaæ anussarati, #<[page 340]># %<340 AÇguttara-NikÃya. XV.10-13>% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ seyyathÅdaæ ekam pi jÃtiæ dve pi jÃtiyo . . . pe . . . iti sÃkÃraæ sa-uddesaæ anekavihitaæ pubbenivÃsaæ anussarati: idam pi SubhÆti saddhassa saddhÃpadÃnaæ hoti. 11. Puna ca paraæ SubhÆti bhikkhu dibbena cakkhunà visuddhena atikkantamÃnusakena satte passati cavamÃne upapajjamÃne hÅne païÅte suvaïïe dubbaïïe sugate duggate yathÃkammÆpage satte pajÃnÃti `ime vata bhonto sattà kÃyaduccaritena samannÃgatà vacÅduccaritena samannÃgatà manoduccaritena samannÃgatà ariyÃnaæ upavÃdakà micchÃdiÂÂhikà micchÃdiÂÂhikammasamÃdÃnÃ, te kÃyassa bhedà parammaraïà apÃyaæ duggatiæ vinipÃtaæ nirayaæ upapannÃ, ime và pana bhonto sattà kÃyasucaritena samannÃgatà vacÅsucaritena samannÃgatà manosucaritena samannÃgatà ariyÃnaæ anupavÃdakà sammÃdiÂÂhikà sammÃdiÂÂhikammasamÃdÃnÃ, te kÃyassa bhedà parammaraïà sugatiæ saggaæ lokaæ upapannÃ' ti iti dibbena cakkhunà visuddhena atikkantamÃnusakena satte passati cavamÃne upapajjamÃne hÅne païÅte suvaïïe dubbaïïe sugate duggate yathÃkammÆpage satte pajÃnÃti. Yam pi SubhÆti bhikkhu dibbena cakkhunà visuddhena . . . pe . . . yathÃkammÆpage satte pajÃnÃti: idam pi SubhÆti saddhassa saddhÃpadÃnaæ hoti. 12. Puna ca paraæ SubhÆti bhikkhu ÃsavÃnaæ khayà anÃsavaæ cetovimuttiæ pa¤¤Ãvimuttiæ diÂÂh' eva dhamme sayaæ abhi¤¤Ã sacchikatvà upasampajja viharati. Yam pi SubhÆti bhikkhu ÃsavÃnaæ khayà . . . pe . . . sacchikatvà upasampajja viharati: idam pi SubhÆti saddhassa saddhÃpadÃnaæ hotÅ ti. 13. Evaæ vutte Ãyasmà SubhÆti Bhagavantaæ etad avoca:-- `Yan' imÃni bhante Bhagavatà saddhassa saddhÃpadÃnÃni bhÃsitÃni, saævijjanti tÃni imassa bhikkhuno, aya¤ ca bhikkhu etesu sandissati. Ayaæ bhante bhikkhu sÅlavà hoti, pÃtimokkhasaævarasaævuto viharati ÃcÃragocarasampanno, anumattesu vajjesu bhayadassÃvÅ samÃdÃya sikkhati sikkhÃpadesu. #<[page 341]># %% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ Ayaæ bhante bhikkhu bahussuto hoti sutadharo sutasannicayo, ye te dhammà ÃdikalyÃïà majjhe kalyÃïà pariyosÃnakalyÃïà sÃtthaæ savya¤janaæ kevalaparipuïïaæ parisuddhaæ brahmacariyaæ abhivadanti, tathÃrÆpassa dhammà bahussutà honti dhatà vacasà paricità manasÃnupekkhità diÂÂhiyà suppaÂividdhÃ. Ayaæ bhante bhikkhu kalyÃïamitto kalyÃïasahÃyo kalyÃïasampavaÇko. Ayaæ bhante bhikkhu suvaco hoti sovacassakaraïehi dhammehi samannÃgato khamo padakkhiïaggÃhÅ anusÃsaniæ. Ayaæ bhante bhikkhu yÃni tÃni sabrahmacÃrÅnaæ uccÃvacÃni kiækaraïÅyÃni, tattha dakkho hoti analaso tatrupÃyÃya vÅmaæsÃya samannÃgato alaæ kÃtuæ alaæ saævidhÃtuæ. Ayaæ bhante bhikkhu dhammakÃmo hoti piyasamudÃhÃro abhidhamme abhivinaye uÊÃrapÃmujjo. Ayaæ bhante bhikkhu Ãraddhaviriyo viharati thÃmavà daÊhaparakkamo anikkhittadhuro kusalesu dhammesu. Ayaæ bhante bhikkhu catunnaæ jhÃnÃnaæ abhicetasikÃnaæ diÂÂhadhammasukhavihÃrÃnaæ nikÃmalÃbhÅ hoti akicchalÃbhÅ akasiralÃbhÅ. Ayaæ bhante bhikkhu anekavihitaæ pubbenivÃsaæ anussarati, seyyathÅdaæ ekam pi jÃtiæ dve pi jÃtiyo . . .pe . . . iti sÃkÃraæ sa-uddesaæ anekavihitaæ pubbenivÃsaæ anussarati. Ayaæ bhante bhikkhu dibbena cakkhunà visuddhena atikkantamÃnusakena . . .pe . . . yathÃkammÆpage satte pajÃnÃti. Ayaæ bhante bhikkhu ÃsavÃnaæ khayà . . . pe . . . sacchikatvà upasampajja viharati. YÃn' imÃni bhante Bhagavatà saddhassa saddhÃpadÃnÃni bhÃsitÃni, saævijjanti tÃni imassa bhikkhuno, aya¤ ca bhikkhu etesu sandissatÅ' ti. 14. SÃdhu sÃdhu SubhÆti, tena hi tvaæ SubhÆti iminà saddhena bhikkhunà saddhiæ vihareyyÃsi, yadà ca tvaæ SubhÆti ÃkaÇkheyyÃsi TathÃgataæ dassanÃya iminà ca saddhena bhikkhunà saddhiæ upasaÇkameyyÃsi TathÃgataæ dassanÃyà ti. #<[page 342]># %<342 AÇguttara-NikÃya. XVI.1-XVII.2>% XVI. 1. MettÃya bhikkhave cetovimuttiyà ÃsevitÃya bhÃvitÃya bahulÅkatÃya yÃnÅkatÃya vatthukatÃya anuÂÂhitÃya paricitÃya susamÃraddhÃya ekÃdasÃnisaæsà pÃÂikaÇkhÃ. Katame ekÃdasa? 2. Sukhaæ supati, sukhaæ paÂibujjhati, na pÃpakaæ supinaæ passati, manussÃnaæ piyo hoti, amanussÃnaæ piyo hoti, devatà rakkhanti, nÃssa aggi và visaæ và satthaæ và kamati, tuvaÂaæ cittaæ samÃdhiyati, mukhavaïïo vippasÅdati, asammÆÊho kÃlaæ karoti, uttariæ appaÂivijjhanto brahmalokÆpago hoti. MettÃya bhikkhave cetovimuttiyà ÃsevitÃya bhÃvitÃya bahulÅkatÃya yÃnÅkatÃya vatthukatÃya anuÂÂhitÃya paricitÃya susamÃraddhÃya ime ekÃdasÃnisaæsà pÃÂikaÇkhà ti. XVII. 1. Ekaæ samayaæ Ãyasmà ùnando VesÃliyaæ viharati BeluvagÃmake. Tena kho pana samayena Dasamo gahapati AÂÂhakanÃgaro PÃÂaliputtaæ anuppatto hoti kenaci-deva karaïÅyena. Atha kho Dasamo gahapati AÂÂhakanÃgaro yena KukkuÂÃrÃmo yena a¤¤ataro bhikkhu ten' upasaÇkami, upasaÇkamitvà taæ bhikkhuæ etad avoca `kahaæ nu kho bhante Ãyasmà ùnando etarahi viharati, dassanakÃmà hi mayaæ bhante Ãyasmantaæ ùnandan' ti? `Eso gahapati Ãyasmà ùnando VesÃliyaæ viharati BeluvagÃmake' ti. 2. Atha kho Dasamo gahapati AÂÂhakanÃgaro PÃÂaliputte taæ karaïÅyaæ tÅretvà yena VesÃlibeluvagÃmako yenÃyasmà ùnando ten' upasaÇkami, upasaÇkamitvà Ãyasmantaæ ùnandaæ abhivÃdetvà ekamantaæ nisÅdi. Ekamantaæ nisinno kho Dasamo gahapati AÂÂhakanÃgaro Ãyasmantaæ ùnandaæ etad avoca `atthi nu kho bhante ùnanda tena Bhagavatà jÃnatà passatà arahatà sammÃsambuddhena ekadhammo samma-d-akkhÃto, #<[page 343]># %% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ yattha bhikkhuno appamattassa ÃtÃpino pahitattassa viharato avimuttaæ và cittaæ vimuccati, aparikkhÅïà và Ãsavà parikkhayaæ gacchanti, ananuppattaæ và anuttaraæ yogakkhemaæ anupÃpuïÃtÅ' ti? `Atthi gahapati tena Bhagavatà jÃnatà passatà arahatà sammÃsambuddhena ekadhammo samma-d-akkhÃto, yattha bhikkhuno appamattassa ÃtÃpino pahitattassa viharato avimuttaæ và cittaæ vimuccati, aparikkhÅïà và Ãsavà parikkhayaæ gacchanti, ananuppattaæ và anuttaraæ yogakkhemaæ anupÃpuïÃtÅ' ti. `Katamo ca pana bhante ùnanda tena Bhagavatà jÃnatà passatà arahatà sammÃsambuddhena ekadhammo samma-d-akkhÃto, yattha bhikkhuno appamattassa ÃtÃpino pahitattassa viharato avimuttaæ và cittaæ vimuccati, aparikkhÅïà và Ãsavà parikkhayaæ gacchanti, ananuppattaæ và anuttaraæ yogakkhemaæ anupÃpuïÃtÅ' ti? 3. Idha gahapati bhikkhu vivicc' eva kÃmehi vivicca akusalehi dhammehi savitakkaæ savicÃraæ vivekajaæ pÅtisukhaæ paÂhamaæ jhÃnaæ upasampajja viharati. So iti paÂisa¤cikkhati `idaæ pi kho paÂhamaæ jhÃnaæ abhisaækhataæ abhisa¤cetayitaæ, yaæ kho pana ki¤ci abhisaækhataæ abhisa¤cetayitaæ, tad aniccaæ nirodhadhamman' ti pajÃnÃti. So tattha Âhito ÃsavÃnaæ khayaæ pÃpuïÃti; no ce ÃsavÃnaæ khayaæ pÃpuïÃti, ten' eva dhammarÃgena tÃya dhammanandiyà pa¤cannaæ orambhÃgiyÃnaæ saæyojanÃnaæ parikkhayà opapÃtiko hoti tattha parinibbÃyÅ anÃvattidhammo tasmà lokÃ. Ayaæ pi kho gahapati tena Bhagavatà jÃnatà passatà arahatà sammÃsambuddhena ekadhammo samma-d-akkhÃto, yattha bhikkhuno appamattassa ÃtÃpino pahitattassa viharato avimuttaæ và cittaæ vimuccati, aparikkhÅïà và Ãsavà parikkhayaæ gacchanti, ananuppattaæ và anuttaraæ yogakkhemaæ anupÃpuïÃti. #<[page 344]># %<344 AÇguttara-NikÃya. XVII.4-5>% 4. Puna ca paraæ gahapati bhikkhu vitakkavicÃrÃnaæ vÆpasamà ajjhattaæ sampasÃdanaæ cetaso ekodibhÃvaæ avitakkaæ avicÃraæ samÃdhijaæ pÅtisukhaæ dutiyaæ jhÃnaæ . . . pe . . . tatiyaæ jhÃnaæ . . . catutthaæ jhÃnaæ upasampajja viharati. So iti paÂisa¤cikkhati `idam pi kho catutthaæ jhÃnaæ abhisaækhataæ abhisa¤cetayitaæ, yaæ kho pana ki¤ci abhisaækhataæ abhisa¤cetayitaæ, tad aniccaæ nirodhadhamman' ti pajÃnÃti. So tattha Âhito ÃsavÃnaæ khayaæ pÃpuïÃti; no ce ÃsavÃnaæ khayaæ pÃpuïÃti, ten' eva dhammarÃgena tÃya dhammanandiyà pa¤cannaæ orambhÃgiyÃnaæ saæyojanÃnaæ parikkhayà opapÃtiko hoti tattha parinibbÃyÅ anÃvattidhammo tasmà lokÃ. Ayam pi kho gahapati tena Bhagavatà jÃnatà passatà arahatà sammÃsambuddhena ekadhammo samma-dakkhÃto, yattha bhikkhuno appamattassa ÃtÃpino pahitattassa viharato avimuttaæ và cittaæ vimuccati, aparikkhÅïà và Ãsavà parikkhayaæ gacchanti, ananuppattaæ và anuttaraæ yogakkhemaæ anupÃpuïÃti. 5. Puna ca paraæ gahapati bhikkhu mettÃsahagatena cetasà ekaæ disaæ pharitvà viharati, tathà dutiyaæ, tathà tatiyaæ, tathà catutthaæ. Iti uddham adho tiriyaæ sabbadhi sabbatthatÃya sabbÃvantaæ lokaæ mettÃsahagatena cetasà vipulena mahaggatena appamÃïena averena avyÃpajjhena pharitvà viharati. So iti paÂisa¤cikkhati `ayam pi kho mettÃcetovimutti abhisaækhatà abhisa¤cetayitÃ, yaæ kho pana ki¤ci abhisaækhataæ abhisa¤cetayitaæ, tad aniccaæ nirodhadhamman' ti pajÃnÃti. So tattha Âhito ÃsavÃnaæ khayaæ pÃpuïÃti; no ce ÃsavÃnaæ khayaæ pÃpuïÃti, ten' eva dhammarÃgena tÃya dhammanandiyà pa¤cannaæ orambhÃgiyÃnaæ saæyojanÃnaæ parikkhayà opapÃtiko hoti tattha parinibbÃyÅ anÃvattidhammo tasmà lokÃ. Ayam pi kho gahapati tena Bhagavatà jÃnatà passatà arahatà sammÃsambuddhena ekadhammo sammad-akkhÃto, #<[page 345]># %% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ yattha bhikkhuno appamattassa ÃtÃpino pahitattassa viharato avimuttaæ và cittaæ vimuccati, aparikkhÅïà và Ãsavà parikkhayaæ gacchanti, ananuppattaæ và anuttaraæ yogakkhemaæ anupÃpuïÃti. 6. Puna ca paraæ gahapati bhikkhu karuïÃsahagatena cetasà . . . pe . . . muditÃsahagatena cetasà . . . upekhÃsahagatena cetasà ekaæ disaæ pharitvà viharati, tathà dutiyaæ, tathà tatiyaæ, tathà catutthaæ. Iti uddham adho tiriyaæ sabbadhi sabbatthatÃya sabbÃvantaæ lokaæ upekhÃsahagatena cetasà vipulena mahaggatena appamÃïena averena avyÃpajjhena pharitvà viharati. So iti paÂisa¤cikkhati `ayam pi kho upekhÃcetovimutti abhisaækhatà abhisa¤cetayitÃ, yaæ kho pana ki¤ci abhisaækhataæ abhisa¤cetayitaæ, tad aniccaæ nirodhadhamman' ti pajÃnÃti. So tattha Âhito ÃsavÃnaæ khayaæ pÃpuïÃti; no ce ÃsavÃnaæ khayaæ pÃpuïÃti, ten' eva dhammarÃgena tÃya dhammanandiyà pa¤cannaæ orambhÃgiyÃnaæ saæyojanÃnaæ parikkhayà opapÃtiko hoti tattha parinibbÃyÅ anÃvattidhammo tasmà lokÃ. Ayam pi kho gahapati tena Bhagavatà jÃnatà passatà arahatà sammÃsambuddhena ekadhammo samma-d-akkhÃto, yattha bhikkhuno appamattassa ÃtÃpino pahitattassa viharato avimuttaæ và cittaæ vimuccati, aparikkhÅïà và Ãsavà parikkhayaæ gacchanti, ananuppattaæ và anuttaraæ yogakkhemaæ anupÃpuïÃti. 7. Puna ca paraæ gahapati bhikkhu sabbaso rÆpasa¤¤Ãnaæ samatikkamà paÂighasa¤¤Ãnaæ atthaÇgamà nÃnattasa¤¤Ãnaæ amanasikÃrà `ananto ÃkÃso' ti ÃkÃsÃna¤cÃyatanaæ upasampajja viharati. So iti paÂisa¤cikkhati `ayam pi kho ÃkÃsÃna¤cÃyatanasamÃpatti abhisaækhatà abhisa¤cetayitÃ, yaæ kho pana ki¤ci abhisaækhataæ abhisa¤cetayitaæ tad aniccaæ nirodhadhamman' ti pajÃnÃti. So tattha Âhito ÃsavÃnaæ khayaæ pÃpuïÃti; no ce ÃsavÃnaæ khayaæ pÃpuïÃti, #<[page 346]># %<346 AÇguttara-NikÃya. XVII.7-9>% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ ten' eva dhammarÃgena tÃya dhammanandiyà pa¤cannaæ orambhÃgiyÃnaæ saæyojanÃnaæ parikkhayà opapÃtiko hoti tattha parinibbÃyÅ anÃvattidhammo tasmà lokÃ. Ayam pi kho gahapati tena Bhagavatà jÃnatà passatà arahatà sammÃsambuddhena ekadhammo samma-d-akkhÃto, yattha bhikkhuno appamattassa ÃtÃpino pahitattassa viharato avimuttaæ và cittaæ vimuccati, aparikkhÅïà và Ãsavà parikkhayaæ gacchanti, ananuppattaæ và anuttaraæ yogakkhemaæ anupÃpuïÃti. 8. Puna ca paraæ gahapati bhikkhu sabbaso ÃkÃsÃna¤cÃyatanaæ samatikkamma `anantaæ vi¤¤Ãïan' ti vi¤¤Ãïa¤cÃyatanaæ upasampajja viharati . . . sabbaso vi¤¤Ãïa¤cÃyatanaæ samatikkamma `natthi ki¤cÅ' ti Ãki¤ca¤¤Ãyatanaæ upasampajja viharati. So iti paÂisa¤cikkhati `ayam pi kho Ãki¤ca¤¤ÃyatanasamÃpatti abhisaækhatà abhisa¤cetayitÃ, yaæ kho pana ki¤ci abhisaækhataæ abhisa¤cetayitaæ, tad aniccaæ nirodhadhamman' ti pajÃnÃti. So tattha Âhito ÃsavÃnaæ khayaæ pÃpuïÃti; no ce ÃsavÃnaæ khayaæ pÃpuïÃti, ten' eva dhammarÃgena tÃya dhammanandiyà pa¤cannaæ orambhÃgiyÃnaæ saæyojanÃnaæ parikkhayà opapÃtiko hoti tattha parinibbÃyÅ anÃvattidhammo tasmà lokÃ. Ayam pi kho gahapati tena Bhagavatà jÃnatà passatà arahatà sammÃsambuddhena ekadhammo samma-d-akkhÃto, yattha bhikkhuno appamattassa ÃtÃpino pahitattassa viharato avimuttaæ và cittaæ vimuccati, aparikkhÅïà và Ãsavà parikkhayaæ gacchanti ananuppattaæ và anuttaraæ yogakkhemaæ anupÃpuïÃtÅ ti. 9. Evaæ vutte Dasamo gahapati AÂÂhakanÃgaro Ãyasmantam ùnandaæ etad avoca:-- Seyyathà pi bhante ùnanda puriso ekaæ nidhimukhaæ gavesanto saki-d-eva ekÃdasa nidhimukhÃni adhigaccheyya, evam eva kho ahaæ bhante ekaæ amatadvÃraæ gavesanto saki-d-eva ekÃdasannaæ amatadvÃrÃnaæ alatthaæ sevanÃya. Seyyathà pi bhante purisassa agÃraæ ekÃdasadvÃraæ so tasmiæ agÃre Ãditte ekamekena dvÃrena sakkuïeyya attÃnaæ sotthiæ kÃtuæ, #<[page 347]># %% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ evam eva kho ahaæ bhante imesaæ ekÃdasannaæ amatadvÃrÃnaæ ekamekena amatadvÃrena sakkuïissÃmi attÃnaæ sotthiæ kÃtuæ. Ime hi nÃma bhante a¤¤atitthiyà Ãcariyassa Ãcariyadhanaæ pariyesissanti, kiæ panÃhaæ Ãyasmato ùnandassa pÆjaæ na karissÃmÅ ti? 10. Atha kho Dasamo gahapati AÂÂhakanÃgaro VesÃlika¤ ca PÃÂaliputtaka¤ ca bhikkhusaÇghaæ sannipÃtÃpetvà païÅtena khÃdaniyena bhojaniyena sahatthà santappesi sampavÃresi ekameka¤ ca bhikkhuæ paccekadussayugena acchÃdesi Ãyasmanta¤ ca ùnandaæ ticÅvarena Ãyasmato ca ùnandassa pa¤casataæ vihÃraæ kÃrÃpesÅ ti. XVIII. 1. EkÃdasahi bhikkhave aÇgehi samannÃgato gopÃlako abhabbo gogaïaæ pariharituæ phÃtikÃtuæ. Katamehi ekÃdasahi? 2. Idha bhikkhave gopÃlako na rÆpa¤¤Æ hoti, na lakkhaïakusalo hoti, na ÃsÃÂikaæ sÃÂetà hoti, na vaïaæ paÂicchÃdetà hoti, na dhÆmaæ kattà hoti, na titthaæ jÃnÃti, na pÅtaæ jÃnÃti, na vÅthiæ jÃnÃti, na gocarakusalo hoti, anavasesadohÅ hoti, ye te usabhà gopitaro goparinÃyakÃ, te na atirekapÆjÃya pÆjetà hoti. Imehi kho bhikkhave ekÃdasahi aÇgehi samannÃgato gopÃlako abhabbo gogaïaæ pariharituæ phÃtikÃtuæ. 3. Evam eva kho bhikkhave ekÃdasahi dhammehi samannÃgato bhikkhu abhabbo imasmiæ dhammavinaye vuddhiæ virÆÊhiæ vepullaæ Ãpajjituæ. Katamehi ekÃdasahi? #<[page 348]># %<348 AÇguttara-NikÃya. XVIII.4-8>% 4. Idha bhikkhave bhikkhu na rÆpa¤¤Æ hoti, na lakkhaïakusalo hoti, na ÃsÃÂikaæ sÃÂetà hoti, na vaïaæ paÂicchÃdetà hoti, na dhÆmaæ kattà hoti, na titthaæ jÃnÃti, na pÅtaæ jÃnÃti, na vÅthiæ jÃnÃti, na gocarakusalo hoti, anavasesadohÅ hoti, ye te bhikkhÆ therà ratta¤¤Æ cirapabbajità saÇghapitaro saÇghaparinÃyakÃ, te na atirekapÆjÃya pÆjetà hoti. Katha¤ ca bhikkhave bhikkhu na rÆpa¤¤Æ hoti? 5. Idha bhikkhave bhikkhu yaæ ki¤ci rÆpaæ `cattÃri ca mahÃbhÆtÃni catunna¤ ca mahÃbhÆtÃnaæ upÃdÃya rÆpan' ti yathÃbhÆtaæ na ppajÃnÃti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na rÆpa¤¤Æ hoti. Katha¤ ca bhikkhave bhikkhu na lakkhaïakusalo hoti? 6. Idha bhikkhave bhikkhu `kammalakkhaïo bÃlo, kammalakkhaïo paï¬ito' ti yathÃbhÆtaæ na ppajÃnÃti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na lakkhaïakusalo hoti. Katha¤ ca bhikkhave bhikkhu na ÃsÃÂikaæ sÃÂetà hoti? 7. Idha bhikkhave bhikkhu uppannaæ kÃmavitakkaæ adhivÃseti na ppajahati na vinodeti na vyantÅkaroti na anabhÃvaæ gameti, uppannaæ vyÃpÃdavitakkaæ . . . uppannaæ vihiæsÃvitakkaæ . . . uppannuppanne pÃpake akusale dhamme adhivÃseti na ppajahati na vinodeti na vyantÅkaroti na anabhÃvaæ gameti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na ÃsÃÂikaæ sÃÂetà hoti. Katha¤ ca bhikkhave bhikkhu na vaïaæ paÂicchÃdetà hoti? 8. Idha bhikkhave bhikkhu cakkhunà rÆpaæ disvà nimittaggÃhÅ hoti anuvya¤janaggÃhÅ, yatvÃdhikaraïam enaæ cakkhundriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhÃdomanassà pÃpakà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na ppaÂipajjati, na rakkhati cakkhundriyaæ, cakkhundriye na saævaraæ Ãpajjati, sotena saddaæ sutvà . . . ghÃnena gandhaæ ghÃyitvà #<[page 349]># %% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ . . . jivhÃya rasaæ sÃyitvà . . . kÃyena phoÂÂhabbaæ phusitvà . . . manasà dhammaæ vi¤¤Ãya nimittaggÃhÅ hoti anuvya¤janaggÃhÅ yatvÃdhikaraïam enaæ manindriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhÃdomanassà pÃpakà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya na ppaÂipajjati, na rakkhati manindriyaæ, manindriye na saævaraæ Ãpajjati. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na vaïaæ paÂicchÃdetà hoti. Katha¤ ca bhikkhave bhikkhu na dhÆmaæ kattà hoti? 9. Idha bhikkhave bhikkhu na yathÃsutaæ yathÃpariyattaæ dhammaæ vitthÃrena paresaæ desetà hoti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na dhÆmaæ kattà hoti. Katha¤ ca bhikkhave bhikkhu na titthaæ jÃnÃti? 10. Idha bhikkhave bhikkhu ye te bhikkhÆ bahussutà ÃgatÃgamà dhammadharà vinayadharà mÃtikÃdharÃ, te kÃlena kÃlaæ upasaÇkamitvà na paripucchati na paripa¤hati `idaæ bhante kathaæ, imassa ko attho' ti? Tassa te Ãyasmanto avivaÂa¤ c' eva na vivaranti, anuttÃnÅkata¤ ca na uttÃnÅkaronti, anekavihitesu ca kaÇkhÃÂhÃniyesu dhammesu kaÇkhaæ na ppaÂivinodenti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na titthaæ jÃnÃti. Katha¤ ca bhikkhave bhikkhu na pÅtaæ jÃnÃti? 11. Idha bhikkhave bhikkhu TathÃgatappavedite dhammavinaye desiyamÃne na labhati atthavedaæ, na labhati dhammavedaæ, na labhati dhammÆpasaæhitaæ pÃmujjaæ. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na pÅtaæ jÃnÃti. Katha¤ ca bhikkhave bhikkhu na vÅthiæ jÃnÃti? 12. Idha bhikkhave bhikkhu ariyaæ aÂÂhaÇgikaæ maggaæ yathÃbhÆtaæ na ppajÃnÃti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na vÅthiæ jÃnÃti. Katha¤ ca bhikkhave bhikkhu na gocarakusalo hoti? #<[page 350]># %<350 AÇguttara-NikÃya. XVIII.13-18>% 13. Idha bhikkhave bhikkhu cattÃro satipaÂÂhÃne yathÃbhÆtaæ na ppajÃnÃti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu na gocarakusalo hoti. Katha¤ ca bhikkhave bhikkhu anavasesadohÅ hoti? 14. Idha bhikkhave bhikkhu saddhà gahapatikà abhihaÂÂhuæ pavÃrenti cÅvarapiï¬apÃtasenÃsanagilÃnapaccayabhesajjaparikkhÃrena, tatra bhikkhu mattaæ na jÃnÃti paÂiggahaïÃya. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu anavasesadohÅ hoti. Katha¤ ca bhikkhave bhikkhu ye te bhikkhÆ therà ratta¤¤Æ cirapabbajità saÇghapitaro saÇghaparinÃyakÃ, te na atirekapÆjÃya pÆjetà hoti? 15. Idha bhikkhave bhikkhu ye te bhikkhÆ therà ratta¤¤Æ cirapabbajità saÇghapitaro saÇghaparinÃyakÃ, tesu na mettaæ kÃyakammaæ paccupaÂÂhÃpeti ÃvÅ c' eva raho ca, na mettaæ vacÅkammaæ . . . na mettaæ manokammaæ paccupaÂÂhÃpeti ÃvÅ c' eva raho ca. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu ye te bhikkhÆ therà ratta¤¤Æ cirapabbajità saÇghapitaro saÇghaparinÃyakÃ, te na atirekapÆjÃya pÆjetà hoti. Imehi kho bhikkhave ekÃdasahi dhammehi samannÃgato bhikkhu abhabbo imasmiæ dhammavinaye vuddhiæ virÆÊhiæ vepullaæ Ãpajjituæ. 16. EkÃdasahi bhikkhave aÇgehi samannÃgato gopÃlako bhabbo gogaïaæ pariharituæ phÃtikÃtuæ. Katamehi ekÃdasahi? 17. Idha bhikkhave gopÃlako rÆpa¤¤Æ hoti, lakkhaïakusalo hoti, ÃsÃÂikaæ sÃÂetà hoti, vaïaæ paÂicchÃdetà hoti, dhÆmaæ kattà hoti, titthaæ jÃnÃti, pÅtaæ jÃnÃti, vÅthiæ jÃnÃti, gocarakusalo hoti, sÃvasesadohÅ hoti, ye te usabhà gopitaro goparinÃyakÃ, te atÅrekapÆjÃya pÆjetà hoti. Imehi kho bhikkhave ekÃdasahi aÇgehi samannÃgato gopÃlako bhabbo gogaïaæ pariharituæ phÃtikÃtuæ. 18. Evam eva kho bhikkhave ekÃdasahi dhammehi samannÃgato bhikkhu bhabbo imasmiæ dhammavinaye vu¬¬hiæ virÆÊhiæ vepullaæ Ãpajjituæ. Katamehi ekÃdasahi? #<[page 351]># %% 19. Idha bhikkhave bhikkhu rÆpa¤¤Æ hoti, lakkhaïakusalo hoti, ÃsÃÂikaæ sÃÂetà hoti, vaïaæ paÂicchÃdetà hoti, dhÆmaæ kattà hoti, titthaæ jÃnÃti, pÅtaæ jÃnÃti, vÅthiæ jÃnÃti, gocarakusalo hoti, {sÃvasesadohÅ} hoti, ye te bhikkhÆ therà ratta¤¤Æ cirapabbajità saÇghapitaro saÇghaparinÃyakÃ, te atirekapÆjÃya pÆjetà hoti. Katha¤ ca bhikkhave bhikkhu rÆpa¤¤Æ hoti? 20. Idha bhikkhave bhikkhu yaæ ki¤ci rÆpaæ `cattÃri ca mahÃbhÆtÃni catunna¤ ca mahÃbhÆtÃnaæ upÃdÃya rÆpan' ti yathÃbhÆtaæ pajÃnÃti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu rÆpa¤¤Æ hoti. Katha¤ ca bhikkhave bhikkhu lakkhaïakusalo hoti? 21. Idha bhikkhave bhikkhu `kammalakkhaïo bÃlo, kammalakkhaïo paï¬ito' ti yathÃbhÆtaæ pajÃnÃti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu lakkhaïakusalo hoti. Katha¤ ca bhikkhave bhikkhu ÃsÃÂikaæ sÃÂetà hoti? 22. Idha bhikkhave bhikkhu uppannaæ kÃmavitakkaæ nÃdhivÃseti pajahati vinodeti vyantÅkaroti anabhÃvaæ gameti, uppannaæ vyÃpÃdavitakkaæ . . . uppannaæ vihiæsÃvitakkaæ . . . uppannuppanne pÃpake akusale dhamme nÃdhivÃseti pajahati vinodeti vyantÅkaroti anabhÃvaæ gameti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu ÃsÃÂikaæ sÃÂetà hoti. Katha¤ ca bhikkhave bhikkhu vaïaæ paÂicchÃdetà hoti? 23. Idha bhikkhave bhikkhu cakkhunà rÆpaæ disvà na nimittaggÃhÅ hoti nÃnuvya¤janaggÃhÅ, yatvÃdhikaraïaæ enaæ cakkhundriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhÃdomanassà pÃpakà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya paÂipajjati, rakkhati cakkhundriyaæ, cakkhundriye saævaraæ Ãpajjati, sotena saddaæ sutvà . . . ghÃnena gandhaæ ghÃyitvà . . . jivhÃya rasaæ sÃyitvà . . . kÃyena phoÂÂhabbaæ phusitvà . . . manasà dhammaæ vi¤¤Ãya na nimittaggÃhÅ hoti nÃnuvya¤janaggÃhÅ yatvÃdhikaraïam enaæ manindriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhÃdomanassà pÃpakà akusalà dhammà anvÃssaveyyuæ, tassa saævarÃya paÂipajjati, #<[page 352]># %<352 AÇguttara-NikÃya. XVIII.23-29>% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ rakkhati manindriyaæ, manindriye saævaraæ Ãpajjati. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu vaïaæ paÂicchÃdetà hoti. Katha¤ ca bhikkhave bhikkhu dhÆmaæ kattà hoti? 24. Idha bhikkhave bhikkhu yathÃsutaæ yathÃpariyattaæ dhammaæ vitthÃrena paresaæ desità hoti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu dhÆmaæ kattà hoti. Katha¤ ca bhikkhave bhikkhu titthaæ jÃnÃti? 25. Idha bhikkhave bhikkhu ye te bhikkhÆ bahussutà ÃgatÃgamà dhammadharà vinayadharà mÃtikÃdharÃ, te kÃlena kÃlaæ upasaÇkamitvà paripucchati `idaæ bhante kathaæ, imassa ko attho' ti? Tassa te Ãyasmanto avivaÂa¤ c' eva vivaranti, anuttÃnÅkata¤ ca uttÃnÅkaronti, anekavihitesu ca kaÇkhÃÂhÃniyesu dhammesu kaÇkhaæ paÂivinodenti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu titthaæ jÃnÃti. Katha¤ ca bhikkhave bhikkhu pÅtaæ jÃnÃti. 26. Idha bhikkhave bhikkhu TathÃgatappavedite dhammavinaye desiyamÃne labhati atthavedaæ, labhati dhammavedaæ, labhati dhammÆpasaæhitaæ pÃmujjaæ. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu pÅtaæ jÃnÃti. Katha¤ ca bhikkhave bhikkhu vÅthiæ jÃnÃti? 27. Idha bhikkhave bhikkhu ariyaæ aÂÂhaÇgikaæ maggaæ yathÃbhÆtaæ pajÃnÃti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu vÅthiæ pajÃnÃti. Katha¤ ca bhikkhave bhikkhu gocarakusalo hoti? 28. Idha bhikkhave bhikkhu cattÃro satipaÂÂhÃne yathÃbhÆtaæ pajÃnÃti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu gocarakusalo hoti. Katha¤ ca bhikkhave bhikkhu sÃvasesadohÅ hoti? 29. Idha bhikkhave bhikkhu saddhà gahapatikà abhihaÂÂhuæ pavÃrenti cÅvarapiï¬apÃtasenÃsanagilÃnapaccayabhesajjaparikkhÃrena, tatra bhikkhu mattaæ jÃnÃti paÂiggahaïÃya. #<[page 353]># %% Evaæ kho bhikkhave bhikkhu sÃvessadohÅ hoti. Katha¤ ca bhikkhave bhikkhu ye te bhikkhÆ therà ratta¤¤Æ cirapabbajità saÇghapitaro saÇghaparinÃyakÃ, te atirekapÆjÃya pÆjetà hoti? 30. Idha bhikkhave bhikkhu ye te bhikkhÆ therà ratta¤¤Æ cirapabbajità saÇghapitaro saÇghaparinÃyakÃ, tesu mettaæ kÃyakammaæ paccupaÂÂhÃpeti ÃvÅ c' eva raho ca, mettaæ vacÅkammaæ . . . mettaæ manokammaæ paccupaÂÂhÃpeti ÃvÅ c' eva raho ca. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu ye te bhikkhÆ therà ratta¤¤Æ cirapabbajità saÇghapitaro saÇghaparinÃyakà te atirekapÆjÃya pÆjetà hoti. Imehi kho bhikkhave ekÃdasahi dhammehi samannÃgato bhikkhu bhabbo imasmiæ dhammavinaye vuddhiæ virÆÊhiæ vepullaæ Ãpajjitun ti. XIX. 1. Atha kho sambahulà bhikkhÆ yena Bhagavà ten' upasaÇkamiæsu, upasaÇkamitvà Bhagavantaæ abhivÃdetvà ekamantaæ nisÅdiæsu. Ekamantaæ nisinnà kho te bhikkhÆ Bhagavantaæ etad avocuæ `siyà nu kho bhante bhikkhuno tathÃrÆpo samÃdhipaÂilÃbho, yathà neva paÂhaviyaæ paÂhavÅsa¤¤Å assa, na Ãpasmiæ Ãposa¤¤Å assa, na tejasmiæ tejosa¤¤Å assa, na vÃyasmiæ vÃyosa¤¤Å assa, na ÃkÃsÃna¤cÃyatane ÃkÃsÃna¤cÃyatanasa¤¤Å assa, na vi¤¤Ãïa¤cÃyatane vi¤¤Ãïa¤cÃyatanasa¤¤Å assa, na Ãki¤ca¤¤Ãyatane Ãki¤ca¤¤Ãyatanasa¤¤Å assa, na nevasa¤¤ÃnÃsa¤¤Ãyatane nevasa¤¤ÃnÃsa¤¤Ãyatanasa¤¤Å assa, na idhaloke idhalokasa¤¤Å assa, na paraloke paralokasa¤¤Å assa, yam p' idaæ diÂÂhaæ sutaæ mutaæ vi¤¤Ãtaæ pattaæ pariyesitaæ anuvicaritaæ manasÃ, tatrÃpi na sa¤¤Å assa, sa¤¤Å ca pana assÃ' ti? `Siyà bhikkhave bhikkhuno tathÃrÆpo samÃdhipaÂilÃbho, yathà neva paÂhaviyaæ paÂhavÅsa¤¤Å assa . . . pe #<[page 354]># %<354 AÇguttara-NikÃya. XIX.1-XX.1>% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ . . . yam p' idaæ diÂÂhaæ sutaæ mutaæ vi¤¤Ãtaæ pattaæ pariyesitaæ anuvicaritaæ manasÃ, tatrÃpi na sa¤¤Å assa, sa¤¤Å ca pana assÃ' ti. `YathÃkathaæ pana bhante siyà bhikkhuno yathÃrÆpo samÃdhipaÂilÃbho, yathà neva paÂhaviyaæ paÂhavÅsa¤¤Å assa . . . pe . . . yam p' idaæ diÂÂhaæ sutaæ mutaæ vi¤¤Ãtaæ pattaæ pariyesitaæ anuvicaritaæ manasÃ, tatrÃpi na sa¤¤Å assa, sa¤¤Å ca pana assÃ' ti? 2. Idha bhikkhave bhikkhu evaæsa¤¤Å hoti `etaæ santaæ, etaæ païÅtaæ, yad idaæ sabbasaÇkhÃrasamatho sabbÆpadhipaÂinissaggo taïhakkhayo virÃgo nirodho nibbÃnan' ti. Evaæ kho bhikkhave siyà bhikkhuno tathÃrÆpo samÃdhipaÂilÃbho, yathà neva paÂhaviyaæ paÂhavÅsa¤¤Å assa, na Ãpasmiæ Ãposa¤¤Å assa, na tejasmiæ tejosa¤¤Å assa, na vÃyasmiæ vÃyosa¤¤Å assa, na ÃkÃsÃna¤cÃyatane ÃkÃsÃna¤cayatanasa¤¤Å assa, na vi¤¤Ãïa¤cÃyatane vi¤¤Ãïa¤cÃyatanasa¤¤Å assa, na Ãki¤ca¤¤Ãyatane Ãki¤ca¤¤Ãyatanasa¤¤Å assa, na nevasa¤¤ÃnÃsa¤¤Ãyatane nevasa¤¤ÃnÃsa¤¤Ãyatanasa¤¤Å assa, na idhaloke idhalokasa¤¤Å assa, na paraloke paralokasa¤¤Å assa, yam p' idaæ diÂÂhaæ sutaæ mutaæ vi¤¤Ãtaæ pattaæ pariyesitaæ anuvicaritaæ manasÃ, tatrÃpi na sa¤¤Å assa, sa¤¤Å ca pana assà ti. XX. 1. Tatra kho Bhagavà bhikkhÆ Ãmantesi:-- Bhikkhavo ti. Bhadante ti te bhikkhÆ Bhagavato paccassosuæ. Bhagavà etad avoca `siyà nu kho bhikkhave bhikkhuno tathÃrÆpo samÃdhipaÂilÃbho, yathà neva paÂhaviyaæ paÂhavÅsa¤¤Å assa, #<[page 355]># %% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ na Ãpasmiæ Ãposa¤¤Å assa, na tejasmiæ tejosa¤¤Å assa, na vÃyasmiæ vÃyosa¤¤Å assa, na ÃkÃsÃna¤cÃyatane ÃkÃsÃna¤cÃyatanasa¤¤Å assa, na vi¤¤Ãïa¤cÃyatane vi¤¤Ãïa¤cÃyatanasa¤¤Å assa, na Ãki¤ca¤¤Ãyatane Ãki¤ca¤¤Ãyatanasa¤¤Å assa, na nevasa¤¤ÃnÃsa¤¤Ãyatane nevasa¤¤ÃnÃsa¤¤Ãyatanasa¤¤Å assa, na idhaloke idhalokasa¤¤Å assa, na paraloke paralokasa¤¤Å assa, yam p' idaæ diÂÂhaæ sutaæ mutaæ vi¤¤Ãtaæ pattaæ pariyesitaæ anuvicaritaæ manasÃ, tatrÃpi na sa¤¤Å assa, sa¤¤Å ca pana assÃ' ti? `BhagavaæmÆlakà no bhante dhammà bhagavaænettikà bhagavaæpaÂisaraïÃ, sÃdhu vata bhante Bhagavantaæ yeva paÂibhÃtu etassa bhÃsitassa attho, Bhagavato sutvà bhikkhÆ dhÃressantÅ' ti. `Tena hi bhikkhave suïÃtha sÃdhukaæ manasikarotha, bhÃsissÃmÅ' ti. `Evaæ bhante' ti kho te bhikkhÆ Bhagavato paccassosuæ. Bhagavà etad avoca:-- 2. Siyà bhikkhave bhikkhuno tathÃrÆpo samÃdhipaÂilÃbho, yathà neva paÂhaviyaæ paÂhavÅsa¤¤Å assa . . . pe . . . yam p' idaæ diÂÂhaæ sutaæ mutaæ vi¤¤Ãtaæ pattaæ pariyesitaæ anuvicaritaæ manasÃ, tatrÃpi na sa¤¤Å assa, sa¤¤Å ca pana assà ti. `YathÃkathaæ pana bhante siyà bhikkhuno tathÃrÆpo samÃdhipaÂilÃbho, yathà neva paÂhaviyaæ paÂhavÅsa¤¤Å assa . . . pe . . . yam p' idaæ diÂÂhaæ sutaæ mutaæ vi¤¤Ãtaæ pariyesitaæ anuvicaritaæ manasÃ, tatrÃpi na sa¤¤Å assa, sa¤¤Å ca pana assÃ' ti? 3. Idha bhikkhave bhikkhu evaæsa¤¤Å hoti `etaæ santaæ, etaæ païÅtaæ, yad idaæ sabbasaÇkhÃrasamatho sabbÆpadhipaÂinissaggo taïhakkhayo virÃgo nirodho nibbÃnan' ti. Evaæ kho bhikkhave siyà bhikkhuno tathÃrÆpo samÃdhipaÂilÃbho, yathà neva paÂhaviyaæ paÂhavÅsa¤¤Å assa, na Ãpasmiæ Ãposa¤¤Å assa, na tejasmiæ tejosa¤¤Å assa, na vÃyasmiæ vÃyosa¤¤Å assa, na ÃkÃsÃna¤cayatane ÃkÃsÃna¤cÃyatanasa¤¤Å assa, na vi¤¤Ãïa¤cÃyatane vi¤¤Ãïa¤cÃyatanasa¤¤Å assa, #<[page 356]># %<356 AÇguttara-NikÃya. XX.3-XXI.1>% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ na Ãki¤ca¤¤Ãyatane Ãki¤ca¤¤Ãyatanasa¤¤Å assa, na nevasa¤¤ÃnÃsa¤¤Ãyatane nevasa¤¤ÃnÃsa¤¤ÃyatanÃsa¤¤Å assa, na idhaloke idhalokasa¤¤Å assa, na paraloke paralokasa¤¤Å assa, yam p' idaæ diÂÂhaæ sutaæ mutaæ vi¤¤Ãtaæ pattaæ pariyesitaæ anuvicaritaæ manasÃ, tatrÃpi na sa¤¤Å assa, sa¤¤Å ca pana assà ti. XXI. 1. Atha kho sambahulà bhikkhÆ yenÃyasmà SÃriputto ten' upasaÇkamiæsu, upasaÇkamitvà Ãyasmatà SÃriputtena saddhiæ sammodiæsu; sammodanÅyaæ kathaæ sÃrÃïÅyaæ vÅtisÃretvà ekamantaæ nisÅdiæsu. Ekamantaæ nisinnà kho te bhikkhÆ Ãyasmantaæ SÃriputtaæ etad avocuæ `siyà nu kho Ãvuso SÃriputta bhikkhuno tathÃrÆpo samÃdhipaÂilÃbho, yathà neva paÂhaviyaæ paÂhavÅsa¤¤Å assa, na Ãpasmiæ Ãposa¤¤Å assa, na tejasmiæ tejosa¤¤Å assa, na vÃyasmiæ vÃyosa¤¤Å assa, na ÃkÃsÃna¤cÃyatane ÃkÃsÃna¤cÃyatanasa¤¤Å assa, na vi¤¤Ãïa¤cÃyatane vi¤¤Ãïa¤cÃyatanasa¤¤Å assa, na Ãki¤ca¤¤Ãyatane Ãki¤ca¤¤Ãyatanasa¤¤Å assa, na nevasa¤¤ÃnÃsa¤¤Ãyatane nevasa¤¤ÃnÃsa¤¤Ãyatanasa¤¤Å assa, na idhaloke idhalokasa¤¤Å assa, na paraloke paralokasa¤¤Å assa, yam p' idaæ diÂÂhaæ sutaæ mutaæ vi¤¤Ãtaæ pattaæ pariyesitaæ anuvicaritaæ manasÃ, tatrÃpi na sa¤¤Å assa, sa¤¤Å ca pana assÃ' ti? `Siyà Ãvuso bhikkhuno tathÃrÆpo samÃdhipaÂilÃbho, yathà neva paÂhaviyaæ paÂhavÅsa¤¤Å assa . . . pe . . . yam p' idaæ diÂÂhaæ sutaæ mutaæ vi¤¤Ãtaæ pattaæ pariyesitaæ anuvicaritaæ manasÃ, tatrÃpi na sa¤¤Å assa, sa¤¤Å ca pana assÃ' ti. `YathÃkathaæ panÃvuso SÃriputta siyà bhikkhuno tathÃrÆpo samÃdhipaÂilÃbho, yathà neva paÂhaviyaæ paÂhavÅsa¤¤Å assa . . . pe . . . yam p' idaæ diÂÂhaæ sutaæ mutaæ vi¤¤Ãtaæ pattaæ pariyesitaæ anuvicaritaæ manasÃ, tatrÃpi na sa¤¤Å assa, sa¤¤Å ca pana assÃ' ti? #<[page 357]># %% 2. Idha Ãvuso bhikkhu evaæsa¤¤Å hoti `etaæ santaæ, etaæ païÅtaæ, yad idaæ sabbasaÇkhÃrasamatho sabbÆpadhipaÂinissaggo taïhakkhayo virÃgo nirodho nibbÃnan' ti. Evaæ kho Ãvuso siyà bhikkhuno tathÃrÆpo samÃdhipaÂilÃbho, yathà neva paÂhaviyaæ paÂhavÅsa¤¤Å assa, na Ãpasmiæ Ãposa¤¤Å assa, na tejasmiæ tejosa¤¤Å assa, na vÃyasmiæ vÃyosa¤¤Å assa, na ÃkÃsÃna¤cÃyatane ÃkÃsÃna¤cÃyatanasa¤¤Å assa, na vi¤¤Ãïa¤cÃyatane vi¤¤Ãïa¤cÃyatanasa¤¤Å assa, na Ãki¤ca¤¤Ãyatane Ãki¤ca¤¤Ãyatanasa¤¤Å assa, na nevasa¤¤ÃnÃsa¤¤Ãyatane nevasa¤¤ÃnÃsa¤¤Ãyatanasa¤¤Å assa, na idhaloke idhalokasa¤¤Å assa, na paraloke paralokasa¤¤Å assa, yam p' idaæ diÂÂhaæ sutaæ mutaæ vi¤¤Ãtaæ pattaæ pariyesitaæ anuvicaritaæ manasÃ, tatrÃpi na sa¤¤Å assa, sa¤¤Å ca pana assà ti. XXII. 1. Tatra kho Ãyasmà SÃriputto bhikkhÆ Ãmantesi `siyà nu kho Ãvuso bhikkhuno tathÃrÆpo samÃdhipaÂilÃbho, yathà neva paÂhaviyaæ paÂhavÅsa¤¤Å assa, na Ãpasmiæ Ãposa¤¤Å assa, na tejasmiæ tejosa¤¤Å assa, na vÃyasmiæ vÃyosa¤¤Å assa, na ÃkÃsÃna¤cÃyatane ÃkÃsÃna¤cÃyatanasa¤¤Å assa, na vi¤¤Ãïa¤cÃyatane vi¤¤Ãïa¤cÃyatanasa¤¤Å assa, na Ãki¤ca¤¤Ãyatane Ãki¤ca¤¤Ãyatanasa¤¤Å assa, na nevasa¤¤ÃnÃsa¤¤Ãyatane nevasa¤¤ÃnÃsa¤¤Ãyatanasa¤¤Å assa, na idhaloke idhalokasa¤¤Å assa, na paraloke paralokasa¤¤Å assa, yam p' idaæ diÂÂhaæ sutaæ mutaæ vi¤¤Ãtaæ pattaæ pariyesitaæ anuvicaritaæ manasÃ, tatrÃpi na sa¤¤Å assa, sa¤¤Å ca pana assÃ' ti? `DÆrato pi kho mayaæ Ãvuso ÃgaccheyyÃma Ãyasmato SÃriputtassa santike etassa bhÃsitassa atthaæ a¤¤Ãtuæ, sÃdhu vatÃyasmantaæ yeva SÃriputtaæ paÂibhÃtu etassa bhÃsitassa attho, Ãyasmato SÃriputtassa sutvà bhikkhÆ dhÃressantÅ' ti. `Tena h' Ãvuso suïÃtha sÃdhukaæ manasikarotha, #<[page 358]># %<358 AÇguttara-NikÃya. XXII.1-3>% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ bhÃsissÃmÅ' ti. `Evam Ãvuso' ti kho te bhikkhÆ Ãyasmato SÃriputtassa paccassosuæ. ùyasmà SÃriputto etad avoca:-- 2. `Siyà Ãvuso bhikkhuno tathÃrÆpo samÃdhipaÂilÃbho, yathà neva paÂhaviyaæ paÂhavÅsa¤¤Å assa . . . pe . . . yam p' idaæ diÂÂhaæ sutaæ mutaæ vi¤¤Ãtaæ pattaæ pariyesitaæ anuvicaritaæ manasÃ, tatrÃpi na sa¤¤Å assa, sa¤¤Å ca pana assÃ' ti. `YathÃkathaæ panÃvuso SÃriputta siyà bhikkhuno tathÃrÆpo samÃdhipaÂilÃbho, yathà neva paÂhaviyaæ paÂhavÅsa¤¤Å assa . . .pe . . . yam p' idaæ diÂÂhaæ sutaæ mutaæ vi¤¤Ãtaæ pattaæ pariyesitaæ anuvicaritaæ manasÃ, tatrÃpi na sa¤¤Å assa, sa¤¤Å ca pana assÃ' ti? 3. Idha Ãvuso bhikkhu evaæsa¤¤Å hoti `etaæ santaæ, etaæ païÅtaæ, yad idaæ sabbasaÇkhÃrasamatho sabbÆpadhipaÂinissaggo taïhakkhayo virÃgo nirodho nibbÃnan' ti. Evam pi kho Ãvuso siyà bhikkhuno tathÃrÆpo samÃdhipaÂilÃbho, yathà neva paÂhaviyaæ paÂhavÅsa¤¤Å assa, na Ãpasmiæ Ãposa¤¤Å assa, na tejasmiæ tejosa¤¤Å assa, na vÃyasmiæ vÃyosa¤¤Å assa, na ÃkÃsÃna¤cÃyatane ÃkÃsÃna¤cÃyatanasa¤¤Å assa, na vi¤¤Ãïa¤cÃyatane vi¤¤Ãïa¤cÃyatanasa¤¤Å assa, na Ãki¤ca¤¤Ãyatane Ãki¤ca¤¤Ãyatanasa¤¤Å assa, na nevasa¤¤ÃnÃsa¤¤Ãyatane nevasa¤¤ÃnÃsa¤¤Ãyatanasa¤¤Å assa, na idhaloke idhalokasa¤¤Å assa, na paraloke paralokasa¤¤Å assa, yam p' idaæ diÂÂhaæ sutaæ mutaæ vi¤¤Ãtaæ pattaæ pariyesitaæ anuvicaritaæ manasÃ, tatrÃpi na sa¤¤Å assa, sa¤¤Å ca pana assà ti. Anussativaggo dutiyo. Tatr' uddÃnaæ: Dve MahÃnÃma Nandiyena SubhÆtinà ca mettà Dasamo c' eva gopÃlo cattÃro ca samÃdhino ti. #<[page 359]># %< AÇguttara-NikÃya. 359>% 1. EkÃdasahi bhikkhave aÇgehi samannÃgato gopÃlako abhabbo gogaïaæ pariharituæ phÃtikÃtuæ. Katamehi ekÃdasahi? 2. Idha bhikkhave gopÃlako na rÆpa¤¤Æ hoti, na lakkhaïakusalo hoti, na ÃsÃÂikaæ sÃÂetà hoti, na vaïaæ paÂicchÃdetà hoti, na dhÆmaæ kattà hoti, na titthaæ jÃnÃti, na pÅtaæ jÃnÃti, na vÅthiæ jÃnÃti, na gocarakusalo hoti, anavasesadohÅ hoti, ye te usabhà gopitaro goparinÃyakÃ, te na atirekapÆjÃya pÆjetà hoti. Imehi kho bhikkhave ekÃdasahi aÇgehi samannÃgato gopÃlako abhabbo gogaïaæ pariharituæ phÃtikÃtuæ. 3. Evam eva kho bhikkhave ekÃdasahi dhammehi samannÃgato bhikkhu abhabbo cakkhusmiæ aniccÃnupassÅ viharituæ . . . pe . . . abhabbo cakkhusmiæ dukkhÃnupassÅ viharituæ . . . abhabbo cakkhusmiæ anattÃnupassÅ viharituæ . . . abhabbo cakkhusmiæ khayÃnupassÅ viharitum . . . abhabbo cakkhusmiæ vayÃnupassÅ viharituæ . . . abhabbo cakkhusmiæ virÃgÃnupassÅ viharituæ . . . abhabbo cakkhusmiæ nirodhÃnupassÅ viharituæ . . . abhabbo cakkhusmiæ paÂinissaggÃnupassÅ viharituæ . . . sotasmiæ . . . ghÃnasmiæ . . . jivhÃya . . . kÃyasmiæ . . . manasmiæ . . . rÆpesu . . . saddesu . . . gandhesu . . . rasesu . . . phoÂÂhabbesu . . . dhammesu . . . cakkhuvi¤¤Ãïe . . . sotavi¤¤Ãïe . . . ghÃnavi¤¤Ãïe . . . jivhÃvi¤¤Ãïe . . . kÃyavi¤¤Ãïe . . . manovi¤¤Ãïe . . . cakkhusamphasse . . . sotasamphasse . . . ghÃnasamphasse . . . jivhÃsamphasse . . . kÃyasamphasse . . . manosamphasse . . . cakkhusamphassajÃya vedanÃya . . . sotasamphassajÃya vedanÃya . . . ghÃnasamphassajÃya vedanÃya . . . jivhÃsamphassajÃya vedanÃya . . . kÃyasamphassajÃya vedanÃya . . . manosamphassajÃya vedanÃya . . . rÆpasa¤¤Ãya . . . saddasa¤¤Ãya . . . gandhasa¤¤Ãya . . . rasasa¤¤Ãya . . . phoÂÂhabbasa¤¤Ãya #<[page 360]># %<360 AÇguttara-NikÃya.>% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ . . . dhammasa¤¤Ãya . . . rÆpasa¤cetanÃya . . . saddasa¤cetanÃya . . . gandhasa¤cetanÃya . . . rasasa¤cetanÃya . . . phoÂÂhabbasa¤cetanÃya . . . dhammasa¤cetanÃya . . . rÆpataïhÃya . . . saddataïhÃya . . . gandhataïhÃya . . . rasataïhÃya . . . phoÂÂhabbataïhÃya . . . dhammataïhÃya . . . rÆpavitakke . . . saddavitakke . . . gandhavitakke . . . rasavitakke . . . phoÂÂhabbavitakke . . . dhammavitakke . . . rÆpavicÃre . . . saddavicÃre . . . gandhavicÃre . . . rasavicÃre . . . phoÂÂhabbavicÃre . . . dhammavicÃre aniccÃnupassÅ viharituæ . . . dukkhÃnupassÅ viharituæ . . . anattÃnupassÅ viharituæ . . . khayÃnupassÅ viharituæ . . . vayÃnupassÅ viharituæ . . . virÃgÃnupassÅ viharituæ . . . nirodhÃnupassÅ viharituæ . . . paÂinissaggÃnupassÅ viharitun ti. 4. EkÃdasahi bhikkhave aÇgehi samannÃgato gopÃlako bhabbo gogaïaæ pariharituæ phÃtikÃtuæ. Katamehi ekÃdasahi? 5. Idha bhikkhave gopÃlako rÆpa¤¤Æ hoti . . . pe . . . 6. Evam eva kho bhikkhave ekÃdasahi dhammehi samannÃgato bhikkhu bhabbo cakkhusmiæ aniccÃnupassÅ viharituæ . . . pe . . . paÂinissaggÃnupassÅ viharitun ti. 1. RÃgassa bhikkhave abhi¤¤Ãya ekÃdasa dhammà bhÃvetabbÃ. Katame ekÃdasa? 2. PaÂhamaæ jhÃnaæ dutiyaæ jhÃnaæ tatiyaæ jhÃnaæ catutthaæ jhÃnaæ mettÃcetovimutti karuïÃcetovimutti muditÃcetovimutti upekhÃcetovimutti ÃkÃsÃna¤cÃyatanaæ vi¤¤Ãïa¤cÃyatanaæ aki¤ca¤¤Ãyatanaæ. RÃgassa bhikkhave abhi¤¤Ãya ime ekÃdasa dhammà bhÃvetabbà ti. 1. RÃgassa bhikkhave abhi¤¤Ãya pari¤¤Ãya parikkhayÃya pahÃnÃya khayÃya vayÃya virÃgÃya nirodhÃya cÃgÃya paÂinissaggÃya . . . ime ekÃdasa dhammà bhÃvetabbà ti. #<[page 361]># %< AÇguttara-NikÃya. 361>% 2. Dosassa . . . mohassa . . . kodhassa . . . upanÃhassa . . . makkhassa . . . palÃsassa . . . issÃya . . . macchariyassa . . . mÃyÃya . . . sÃÂheyyassa . . . thambhassa . . . sÃrambhassa . . . mÃnassa . . . atimÃnassa . . . madassa . . . pamÃdassa abhi¤¤Ãya pari¤¤Ãya parikkhayÃya pahÃnÃya khayÃya vayÃya virÃgÃya nirodhÃya cÃgÃya paÂinissaggÃya . . . ime ekÃdasa dhammà bhÃvetabbà ti. Idam avoca BhagavÃ. Attamanà te bhikkhÆ Bhagavato bhÃsitaæ abhinandun ti. NavasuttasahassÃni bhiyyo pa¤casatÃni ca sattapa¤¤Ãsasuttantà AÇguttarasamÃyutà ti EkÃdasakanipÃto niÂÂhito.