Anguttara-Nikaya of the Sutta-Pitaka, Part IV. Sattakanipata, Atthakanipata, Navakanipata Based on the edition by E. Hardy, London : Pali Text Society 1899 (reprinted 1958). Input by the Dhammakaya Foundation, Thailand, 1989-1996 [GRETIL-Version vom 4.9.2014] NOTICE This file is (C) Copyright the Pali Text Society and the Dhammakaya Foundation, 2015. This work is licensed under a Creative Commons Attribution-ShareAlike 4.0 International License. These files are provided by courtesy of the Pali Text Society for scholarly purposes only. In principle they represent a digital edition (without revision or correction) of the printed editions of the complete set of Pali canonical texts published by the PTS. While they have been subject to a process of checking, it should not be assumed that there is no divergence from the printed editions and it is strongly recommended that they are checked against the printed editions before quoting. PLAIN TEXT VERSION (In order to fascilitate word search, all annotations have been remove, and the line breaks of the printed edition have been converted into floating text.) #<...># = BOLD %<...>% = ITALICS \<...>\ = REDLINE ___________________________________________________________________ THIS TEXT FILE IS FOR REFERENCE PURPOSES ONLY! COPYRIGHT AND TERMS OF USAGE AS FOR SOURCE FILE. Text converted to Ronald E. Emmerick's encoding for WordPerfect 5.1 DOS and related utility programmes BHELA, CARAKA etc. (DOS versions): description character =ASCII long a à 195 long A ù 249 long i Å 197 long I ý 253 long u Æ 198 long U ô 244 vocalic r ­ 173 vocalic R ã 227 long vocalic r Ì 204 vocalic l Ê 202 long vocalic l Ë 203 velar n Ç 199 velar N § 167 palatal n ¤ 164 palatal N ¥ 165 retroflex t  194 retroflex T è 232 retroflex d ¬ 172 retroflex D Ö 214 retroflex n ï 239 retroflex N × 215 palatal s Ó 211 palatal S Á 193 retroflex s « 171 retroflex S å 229 anusvara æ 230 capital anusvara õ 245 visarga ÷ 247 capital visarga ê 234 Other characters of the REE encoding table are not included. Unless indicated otherwise, accents have been dropped in order to facilitate word search. For a comprehensive list of REE and other GRETIL encodings and formats see: http://gretil.sub.uni-goettingen.de/gretil/gretdiac.pdf and http://gretil.sub.uni-goettingen.de/gretil/gretdias.pdf For further information see: http://gretil.sub.uni-goettingen.de/gretil.htm ___________________________________________________________________ AÇguttara-NikÃya Vol. IV #<[page 001]># %< 1>% A§GUTTARA-NIKùYA. SATTAKA-NIPùTA. Namo Tassa Bhagavato Arahato SammÃsam- buddhassa. I. 1. Evam me sutaæ. Ekaæ samayaæ Bhagavà SÃvatthiyaæ viharati Jetavane AnÃthapiï¬ikassa ÃrÃme. Tatra kho Bhagavà bhikkhÆ Ãmantesi:-- Bhikkhavo ti. Bhadante ti te bhikkhÆ Bhagavato paccassosuæ. Bhagavà etad avoca:-- 2. Sattahi bhikkhave dhammehi samannÃgato bhikkhu sabrahmacÃrÅnaæ appiyo ca hoti amanÃpo ca agaru ca abhÃvanÅyo ca. Katamehi sattahi? 3. Idha bhikkhave bhikkhu lÃbhakÃmo ca hoti sakkÃrakÃmo ca anava¤¤attikÃmo ca ahiriko ca anottappÅ ca pÃpiccho ca micchÃdiÂÂhi ca. Imehi kho bhikkhave sattahi dhammehi samannÃgato bhikkhu sabrahmacÃrÅnaæ appiyo ca hoti amanÃpo ca agaru ca abhÃvanÅyo ca. 4. Sattahi bhikkhave dhammehi samannÃgato bhikkhu sabrahmacÃrÅnaæ piyo ca hoti manÃpo ca garu ca bhÃvanÅyo ca. Katamehi sattahi? #<[page 002]># %<2 AÇguttara-NikÃya. I. 5-II. 4>% 5. Idha bhikkhave bhikkhu na lÃbhakÃmo ca hoti na sakkÃrakÃmo ca na anava¤¤attikÃmo ca hirimà ca ottappÅ ca appiccho ca sammÃdiÂÂhi ca. Imehi kho bhikkhave. sattahi dhammehi samannÃgato bhikkhu sabrahmacÃrÅnaæ piyo ca hoti manÃpo ca garu ca bhÃvanÅyo cà ti. II. 1. Sattahi bhikkhave dhammehi samannÃgato bhikkhu sabrahmacarÅnaæ appiyo ca hoti amanÃpo ca agaru ca abhÃvanÅyo ca. Katamehi sattahi? 2. Idha bhikkhave bhikkhu lÃbhakÃmo ca hoti sakkÃrakÃmo ca anava¤¤attikÃmo ca ahiriko ca anottappÅ ca issukÅ ca maccharÅ ca. Imehi kho bhikkhave sattahi dhammehi samannÃgato bhikkhu sabrahmacÃrÅnaæ appiyo ca hoti amanÃpo ca agaru ca abhÃvanÅyo ca. 3. Sattahi bhikkhave dhammehi samannÃgato bhikkhu sabrahmacÃrÅnaæ piyo ca hoti manÃpo ca garu ca bhÃvanÅyo ca. Katamehi sattahi? 4. Idha bhikkhave bhikkhu na lÃbhakÃmo ca hoti na sakkÃrakÃmo ca na anava¤¤attikÃmo ca hirimà ca ottappÅ ca anissukÅ ca amaccharÅ ca. Imehi kho bhikkhave sattahi dhammehi samannÃgato bhikkhu sabrahmacÃrÅnaæ piyo ca hoti manÃpo ca garu ca bhÃvanÅyo cà ti. #<[page 003]># %% III. 1. Satt' imÃni bhikkhave balÃni. KatamÃni satta? 2. SaddhÃbalaæ, viriyabalaæ, hiribalaæ, ottappabalaæ, satibalaæ, samÃdhibalaæ, pa¤¤Ãbalaæ. ImÃni kho bhikkhave satta balÃnÅ ti. SaddhÃbalaæ viriya¤ ca hiri ottappiyaæ balaæ satibalaæ samÃdhi¤ ca pa¤¤Ã ve sattamaæ balaæ. Etehi balavà bhikkhu sukhaæ jÅvati paï¬ito, yoniso vicine dhammaæ, pa¤¤Ãyatthaæ vipassati, pajjotass' eva nibbÃnaæ, vimokho hoti cetaso ti. IV. 1. Satt' imÃni bhikkhave balÃni. KatamÃni satta? 2. SaddhÃbalaæ, viriyabalaæ, hiribalaæ, ottappabalaæ, satibalaæ, samÃdhibalaæ, pa¤¤Ãbalaæ. Katama¤ ca bhikkhave saddhÃbalaæ? 3. Idha bhikkhave ariyasÃvako saddho hoti, saddahati TathÃgatassa bodhiæ `iti pi so Bhagavà arahaæ sammÃsambuddho vijjÃcaraïasampanno sugato lokavidÆ anuttaro purisadammasÃrathi Satthà devamanussÃnaæ buddho BhagavÃ' ti. Idaæ vuccati bhikkhave saddhÃbalaæ. Katama¤ ca bhikkhave viriyabalaæ? 4. Idha bhikkhave ariyasÃvako Ãraddhaviriyo viharati akusalÃnaæ dhammÃnaæ pahÃnÃya, kusalÃnaæ dhammÃnaæ upasampadÃya, thÃmavà daÊhaparakkamo anikkhittadhuro kusalesu dhammesu. Idaæ vuccati bhikkhave viriyabalaæ. Katama¤ ca bhikkhave hiribalaæ? 5. Idha bhikkhave ariyasÃvako hirimà hoti, hiriyati kÃyaduccaritena vacÅduccaritena manoduccaritena, hiriyati pÃpakÃnaæ akusalÃnaæ dhammÃnaæ samÃpattiyÃ. #<[page 004]># %<4 AÇguttara-NikÃya. IV. 6-V. 2>% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ Idaæ vuccati bhikkhave hiribalaæ. Katama¤ ca bhikkhave ottappabalaæ? 6. Idha bhikkhave ariyasÃvako ottappÅ hoti, ottappati kÃyaduccaritena vacÅduccaritena manoduccaritena, ottappati pÃpakÃnaæ akusalÃnaæ dhammÃnaæ samÃpattiyÃ. Idaæ vuccati bhikkhave ottappabalaæ. Katama¤ ca bhikkhave satibalaæ? 7. Idha bhikkhave ariyasÃvako satimà hoti paramena satinepakkena samannÃgato, cirakatam pi cirabhÃsitam pi sarità anussaritÃ. Idaæ vuccati bhikkhave satibalaæ. Katama¤ ca bhikkhave samÃdhibalam? 8. Idha bhikkhave ariyasÃvako vivicc' eva kÃmehi . . . pe . . . catutthaæ jhÃnaæ upasampajja viharati. Idaæ vuccati bhikkhave samÃdhibalaæ. Katama¤ ca bhikkhave pa¤¤Ãbalaæ? 9. Idha bhikkhave ariyasÃvako pa¤¤avà hoti, udayatthagÃminiyà pa¤¤Ãya samannÃgato ariyÃya nibbedhikÃya sammÃdukkhakkhayagÃminiyÃ. Idaæ vuccati bhikkhave pa¤¤Ãbalaæ. ImÃni kho bhikkhave satta balÃnÅ ti. SaddhÃbalaæ viriya¤ ca hiri ottappiyaæ balaæ satibalaæ samÃdhi¤ ca pa¤¤Ã ve sattamaæ balaæ. Etehi balavà bhikkhu sukhaæ jÅvati paï¬ito, yoniso vicine dhammaæ, pa¤¤Ãyatthaæ vipassati, pajjotass' eva nibbÃnaæ, vimokho hoti cetaso ti. V. 1. Satt' imÃni bhikkhave dhanÃni. KatamÃni satta? 2. SaddhÃdhanaæ, sÅladhanaæ, hiridhanaæ, ottappadhanaæ, sutadhanaæ, cÃgadhanaæ, pa¤¤Ãdhanaæ. #<[page 005]># %% ImÃni kho bhikkhave satta dhanÃnÅ ti. SaddhÃdhanaæ sÅladhanaæ hiri ottappiyaæ dhanaæ sutadhana¤ ca cÃgo ca pa¤¤Ã ve sattamaæ dhanaæ. Yassa ete dhanà atthi itthiyà purisassa vÃ. adaliddo ti taæ Ãhu, amoghaæ tassa jÅvitaæ. Tasmà saddha¤ ca sÅla¤ ca pasÃdaæ dhammadassanaæ anuyu¤jetha medhÃvÅ saraæ buddhÃnasÃsanan ti. VI. 1. Satt' imÃni bhikkhave dhanÃni. KatamÃni satta? 2. SaddhÃdhanaæ, sÅladhanaæ, hiridhanam, ottappadhanaæ, sutadhanaæ, cÃgadhanaæ, pa¤¤Ãdhanam. Katama¤ ca bhikkhave saddhÃdhanaæ? 3. Idha bhikkhave ariyasÃvako saddho hoti, saddahati TathÃgatassa bodhim `iti pi so Bhagavà arahaæ sammÃsambuddho . . . pe . . . buddho BhagavÃ' ti. Idaæ vuccati bhikkhave saddhÃdhanaæ. Katama¤ ca bhikkhave sÅladhanaæ? 4. Idha bhikkhave ariyasÃvako pÃïÃtipÃtà pativirato hoti . . . pe . . . surÃmerayamajjapamÃdaÂÂhÃnà pativirato hoti. Idaæ vuccati bhikkhave sÅladhanaæ. Katama¤ ca bhikkhave hiridhanaæ? 5. Idha bhikkhave ariyasÃvako hirimà hoti, hiriyati kÃyaduccaritena vacÅduccaritena manoduccaritena, hiriyati pÃpakÃnaæ akusalÃnaæ dhammÃnaæ samÃpattiyÃ. Idaæ vuccati bhikkhave hiridhanaæ. Katama¤ ca bhikkhave ottappadhanaæ? 6. Idha bhikkhave ariyasÃvako ottappÅ hoti, ottappati kÃyaduccaritena vacÅduccaritena manoduccaritena, ottappati pÃpakÃnaæ akusalÃnaæ dhammÃnaæ samÃpattiyÃ. Idaæ vuccati bhikkhave ottappadhanaæ. Katama¤ ca bhikkhave sutadhanaæ? #<[page 006]># %<6 AÇguttara-NikÃya. VI. 7-VII. 1>% 7. Idha bhikkhave ariyasÃvako bahussuto hoti sutadharo sutasannicayo, ye te dhammà ÃdikalyÃïà majjhe kalyÃïà pariyosÃnakalyÃïà sÃtthaæ savya¤janaæ kevalaparipuïïaæ parisuddhaæ brahmacariyaæ abhivadanti, tathÃrÆpÃssa dhammà bahussutà honti dhatà vacasà paricità manasÃnupekkhità diÂÂhiyà suppaÂividdhÃ. Idaæ vuccati bhikkhave sutadhanaæ. Katama¤ ca bhikkhave cÃgadhanaæ? 8. Idha bhikkhave ariyasÃvako vigatamalamaccherena cetasà agÃraæ ajjhÃvasati muttacÃgo payatapÃïi vossaggarato yÃcayogo dÃnasaævibhÃgarato. Idaæ vuccati bhikkhave cÃgadhanaæ. Katama¤ ca bhikkhave pa¤¤Ãdhanaæ? 9. Idha bhikkhave ariyasÃvako pa¤¤avà hoti . . . pe . . . sammÃdukkhakkhayagÃminiyÃ. Idaæ vuccati bhikkhave pa¤¤Ãdhanaæ. ImÃni kho bhikkhave satta dhanÃnÅ ti. SaddhÃdhanaæ sÅladhanaæ hiri ottappiyaæ dhanaæ sutadhana¤ ca cÃgo ca pa¤¤Ã ve sattamaæ dhanaæ. Yassa ete dhanà atthi itthiyà purisassa vÃ, adaliddo ti taæ Ãhu, amoghaæ tassa jÅvitaæ. Tasmà saddha¤ ca sÅla¤ ca pasÃdaæ dhammadassanaæ anuyu¤jetha medhÃvÅ saraæ buddhÃnasÃsanan ti. VII. 1. Atha kho Uggo rÃjamahÃmatto yena Bhagavà ten' upasaÇkami, upasaÇkamitvà Bhagavantaæ abhivÃdetvà ekamantaæ nisÅdi. Ekamantaæ nisinno kho Uggo rÃjamahÃmatto Bhagavantaæ etad avoca `acchariyaæ bhante abbhutaæ bhante, yÃva a¬¬ho 'vÃyaæ bhante MigÃro Rohaïeyyo yÃva mahaddhano yÃva mahÃbhogo' ti. `KÅva a¬¬ho pan' Ugga MigÃro Rohaïeyyo kÅva mahaddhano kÅva mahÃbhogo' ti? #<[page 007]># %% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ `Sataæ bhante satasahassÃnaæ hira¤¤assa, ko pana vÃdo rÆpiyassÃ' ti. `Atthi kho etaæ Ugga dhanaæ? N' etaæ natthÅ ti vadÃmi, ta¤ ca kho etaæ Ugga dhanaæ sÃdhÃraïaæ agginà udakena rÃjÆhi corehi appiyehi dÃyÃdehi. Satta kho imÃni Ugga dhanÃni asÃdhÃraïÃni agginà udakena rÃjÆhi corehi appiyehi dÃyÃdehi. KatamÃni satta? SaddhÃdhanaæ, sÅladhanaæ, hiridhanaæ, ottappadhanaæ, sutadhanaæ, cÃgadhanaæ, pa¤¤Ãdhanaæ. ImÃni kho Ugga satta dhanÃni asÃdhÃraïÃni agginà udakena rÃjÆhi corehi appiyehi dÃyÃdehÅ' ti. SaddhÃdhanam sÅladhanaæ hiri ottappiyaæ dhanaæ sutadhana¤ ca cÃgo ca pa¤¤Ã ve sattamaæ dhanaæ. Yassa ete dhanà atthi itthiyà purisassa vÃ, sa ve mahaddhano loke ajeyyo devamÃnuse. Tasmà saddha¤ ca sÅla¤ ca pasÃdaæ dhammadassanaæ anuyu¤jetha medhÃvÅ saraæ buddhÃnasÃsanan ti. VIII. 1. Satt' imÃni bhikkhave sa¤¤ojanÃni. KatamÃni satta? 2. Anunayasa¤¤ojanaæ, paÂighasa¤¤ojanaæ, diÂÂhisa¤¤ojanaæ, vicikicchÃsa¤¤ojanaæ, mÃnasa¤¤ojanaæ, bhavarÃgasa¤¤ojanaæ, avijjÃsa¤¤ojanaæ. ImÃni kho bhikkhave satta sa¤¤ojanÃnÅ ti. IX. 1. Sattannaæ bhikkhave sa¤¤ojanÃnaæ pahÃnÃya samucchedÃya brahmacariyaæ vussati. Katamesaæ sattannaæ? #<[page 008]># %<8 AÇguttara-NikÃya. IX. 2-X. 2>% 2. Anunayasa¤¤ojanassa pahÃnÃya samucchedÃya brahmacariyaæ vussati, paÂighasa¤¤ojanassa . . . pe . . . diÂÂhisa¤¤ojanassa . . . vicikicchÃsa¤¤ojanassa . . . mÃnasa¤¤ojanassa . . . bhavarÃgasa¤¤ojanassa . . . avijjÃsa¤¤ojanassa pahÃnÃya samucchedÃya brahmacariyaæ vussati. Imesaæ kho bhikkhave sattannaæ sa¤¤ojanÃnaæ pahÃnÃya samucchedÃya brahmacariyaæ vussati. Yato kho bhikkhave bhikkhuno anunayasa¤¤ojanaæ pahÅnaæ hoti ucchinnamÆlaæ tÃlÃvatthukataæ anabhÃvakataæ Ãyatiæ anuppÃdadhammaæ, paÂighasa¤¤ojanaæ . . . pe . . . diÂÂhisa¤¤ojanaæ . . . vicikicchÃsa¤¤ojanaæ . . . mÃnasa¤¤ojanaæ . . . bhavarÃgasa¤¤ojanaæ . . . avijjÃsa¤¤ojanaæ pahÅnaæ hoti ucchinnamÆlaæ tÃlÃvatthukataæ anabhÃvakataæ Ãyatiæ anuppÃdadhammaæ: ayaæ vuccati bhikkhave bhikkhu acchejji taïhaæ vivattayi sa¤¤ojanaæ sammÃmÃnÃbhisamayà antam akÃsi dukkhassà ti. X. 1. Satt' imÃni bhikkhave sa¤¤ojanÃni. KatamÃni satta? 2. Anunayasa¤¤ojanaæ, paÂighasa¤¤ojanaæ, diÂÂhisa¤¤ojanaæ, vicikicchÃsa¤¤ojanaæ, mÃnasa¤¤ojanaæ, issÃsa¤¤ojanaæ, macchariyasa¤¤ojanaæ. ImÃni kho bhikkhave satta sa¤¤ojanÃnÅ ti. Dhanavaggo paÂhamo. Tass' uddÃnaæ: #<[page 009]># %% Dve piyaæ dve balaæ dhanaæ (saækhitta¤ c' eva vitthataæ) Ugga sa¤¤ojana¤ c' eva pahÃna macchariyenà ti. XI. 1. Satt' ime bhikkhave anusayÃ. Katame satta? 2. KÃmarÃgÃnusayo, paÂighÃnusayo, diÂÂhÃnusayo, vicikicchÃnusayo, mÃnÃnusayo, bhavarÃgÃnusayo, avijjÃnusayo. Ime kho bhikkhave satta anusayà ti. XII. 1. Sattannaæ bhikkhave anusayÃnaæ pahÃnÃya samucchedÃya brahmacariyaæ vussati. Katamesaæ sattannaæ? 2. KÃmarÃgÃnusayassa pahÃnÃya samucchedÃya brahmacariyaæ vussati, paÂighÃnusayassa . . . pe . . . diÂÂhÃnusayassa . . . vicikicchÃnusayassa . . . mÃnÃnusayassa . . . bhavarÃgÃnusayassa . . . avijjÃnusayassa pahÃnÃya samucchedÃya brahmacariyaæ vussati. Imesaæ kho bhikkhave sattannaæ anusayÃnaæ pahÃnÃya samucchedÃya brahmacariyaæ vussati. Yato kho bhikkhave bhikkhuno kÃmarÃgÃnusayo pahÅno hoti ucchinnamÆlo tÃlÃvatthukato anabhÃvakato Ãyatiæ anuppÃdadhammo, paÂighÃnusayo . . . pe . . . diÂÂhÃnusayo . . . vicikicchÃnusayo . . . mÃnÃnusayo . . . bhavarÃgÃnusayo . . . avijjÃnusayo pahÅno hoti ucchinnamÆlo tÃlÃvatthukato anabhÃvakato Ãyatiæ anuppÃdadhammo: ayaæ vuccati bhikkhave bhikkhu acchejji taïhaæ vivattayi sa¤¤ojanaæ sammÃmÃnÃbhisamayà antam akÃsi dukkhassà ti. #<[page 010]># %<10 AÇguttara-NikÃya. XIII. 1-XIV. 2>% XIII. 1. Sattahi bhikkhave aÇgehi samannÃgataæ kulaæ anupagantvà và nÃlaæ upagantuæ upagantvà và nÃlaæ upanisÅdituæ. Katamehi sattahi? 2. Na manÃpena paccuÂÂhenti, na manÃpena abhivÃdenti, na manÃpena Ãsanaæ denti, santam assa parigÆhanti, bahukamhi thokaæ denti, païÅtamhi lÆkhaæ denti, asakkaccaæ denti no sakkaccaæ. Imehi kho bhikkhave sattahi aÇgehi samannÃgataæ kulaæ anupagantvà và nÃlaæ upagantuæ upagantvà và nÃlaæ upanisÅdituæ. 3. Sattahi bhikkhave aÇgehi samannÃgatam kulaæ anupagantvà và alaæ upagantuæ upagantvà và alaæ upanisÅdituæ. Katamehi sattahi? 4. ManÃpena paccuÂÂhenti, manÃpena abhivÃdenti, manÃpena Ãsanaæ denti, santam assa na parigÆhanti, bahukamhi bahukaæ denti, païÅtamhi païÅtaæ denti, sakkaccaæ denti no asakkaccaæ. Imehi kho bhikkhave sattahi aÇgehi samannÃgataæ kulaæ anupagantvà và alaæ upagantuæ upagantvà và alaæ upanisÅditun ti. XIV. 1. Satt' ime bhikkhave puggalà Ãhuneyyà pÃhuneyyà dakkhiïeyyà a¤jalikaraïÅyà anuttaraæ pu¤¤akkhettaæ lokassa. Katame satta? 2. Ubhato bhÃgavimutto, pa¤¤Ãvimutto, kÃyasakkhi, diÂÂhippatto, saddhÃvimutto, dhammÃnusÃrÅ, saddhÃnusÃrÅ. #<[page 011]># %% Ime kho bhikkhave satta puggalà Ãhuneyyà pÃhuneyyà dakkhiïeyyà a¤jalikaraïÅyà anuttaraæ pu¤¤akkhettaæ lokassà ti. XV. 1. Satt' ime bhikkhave udakÆpamà puggalà santo saævijjamÃnà lokasmiæ. Katame satta? 2. Idha bhikkhave ekacco puggalo sakiæ nimuggo nimuggo 'va hoti, idha pana bhikkhave ekacco puggalo ummujjitvà nimujjati, idha pana bhikkhave ekacco puggalo ummujjitvà Âhito hoti, idha pana bhikkhave ekacco puggalo ummujjitvà vipassati viloketi, idha pana bhikkhave ekacco puggalo ummujjitvà patarati, idha pana bhikkhave ekacco puggalo ummujjitvà patigÃdhappatto hoti, idha pana bhikkhave ekacco puggalo ummujjitvà tiïïo hoti pÃragato thale tiÂÂhati brÃhmaïo. Katha¤ ca bhikkhave puggalo sakiæ nimuggo nimuggo 'va hoti? 3. Idha bhikkhave ekacco puggalo samannÃgato hoti ekantakÃÊakehi akusalehi dhammehi. Evaæ kho bhikkhave puggalo sakiæ nimuggo nimuggo 'va hoti. Katha¤ ca bhikkhave puggalo ummujjitvà nimujjati? 4. Idha bhikkhave ekacco puggalo ummujjati `sÃdhu saddhà kusalesu dhammesu, sÃdhu hiri . . . sÃdhu ottappaæ . . . sÃdhu viriyaæ . . . sÃdhu pa¤¤Ã kusalesu dhammesÆ' ti. Tassa sà saddhà neva tiÂÂhati no va¬¬hati, hÃyati yeva. Tassa sà hiri . . . pe . . . tassa taæ ottappaæ . . . tassa taæ viriyaæ . . . tassa sà pa¤¤Ã neva tiÂÂhati no va¬¬hati, hÃyati yeva. Evaæ kho bhikkhave puggalo ummujjitvà nimujjati. Katha¤ ca bhikkhave puggalo ummujjitvà Âhito hoti? #<[page 012]># %<12 AÇguttara-NikÃya. XV. 5-8>% 5. Idha bhikkhave ekacco puggalo ummujjati `sÃdhu saddhà kusalesu dhammesu, sÃdhu hiri . . . sÃdhu ottappaæ . . . sÃdhu viriyaæ . . . sÃdhu pa¤¤Ã kusalesu dhammesÆ' ti. Tassa sà saddhà neva hÃyati no va¬¬hati, Âhità hoti. Tassa sà hiri . . . pe . . . tassa taæ ottappaæ . . . tassa taæ viriyaæ . . . tassa sà pa¤¤Ã neva hÃyati no va¬¬hati, Âhità hoti. Evaæ kho bhikkhave puggalo ummujjitvà Âhito hoti. Katha¤ ca bhikkhave puggalo ummujjitvà vipassati viloketi? 6. Idha bhikkhave ekacco puggalo ummujjati `sÃdhu saddhà kusalesu dhammesu, sÃdhu hiri . . . sÃdhu ottappaæ . . . sÃdhu viriyaæ . . . sÃdhu pa¤¤Ã kusalesu dhammesÆ' ti. So tiïïaæ sa¤¤ojanÃnaæ parikkhayà sotÃpanno hoti avinipÃtadhammo niyato sambodhiparÃyano. Evaæ kho bhikkhave puggalo ummujjitvà vipassati viloketi. Katha¤ ca bhikkhave puggalo ummujjitvà patarati? 7. Idha bhikkhave ekacco puggalo ummujjati `sÃdhu saddhà kusalesu dhammesu, sÃdhu hiri . . . sÃdhu ottappaæ . . . sÃdhu viriyaæ . . . sÃdhu pa¤¤Ã kusalesu dhammesÆ' ti. So tiïïaæ sa¤¤ojanÃnaæ parikkhayà rÃgadosamohÃnaæ tanuttà sakadÃgÃmÅ hoti saki-d-eva imaæ lokaæ Ãgantvà dukkhass' antaæ karoti. Evam kho bhikkhave puggalo ummujjitvà patarati. Katha¤ ca bhikkhave puggalo ummujjitvà patigÃdhappatto hoti? 8. Idha bhikkhave ekacco puggalo ummujjati `sÃdhu saddhà kusalesu dhammesu, sÃdhu hiri . . . sÃdhu ottappaæ . . . sÃdhu viriyaæ . . . sÃdhu pa¤¤Ã kusalesu dhammesÆ' ti. So pa¤cannaæ orambhÃgiyÃnaæ sa¤¤ojanÃnaæ parikkhayà opapÃtiko hoti, tattha parinibbÃyÅ anÃvattidhammo tasmà lokÃ. Evaæ kho bhikkhave puggalo ummujjitvà patigÃdhappatto hoti. Katha¤ ca bhikkhave puggalo ummujjitvà tiïïo hoti pÃragato thale tiÂÂhati brÃhmaïo? #<[page 013]># %% 9. Idha bhikkhave ekacco puggalo ummujjati `sÃdhu saddhà kusalesu dhammesu, sÃdhu hiri . . . sÃdhu ottappaæ . . . sÃdhu viriyaæ . . . sÃdhu pa¤¤Ã kusalesu dhammesÆ' ti. So ÃsavÃnaæ khayà anÃsavaæ cetovimuttiæ pa¤¤Ãvimuttiæ diÂÂh' eva dhamme sayaæ abhi¤¤Ã sacchikatvà upasampajja viharati. Evaæ kho bhikkhave puggalo ummujjitvà tiïïo hoti pÃragato thale tiÂÂhati brÃhmaïo. Ime kho bhikkhave satta udakÆpamà puggalà santo saævijjamÃnà lokasmin ti. XVI. 1. Satt' ime bhikkhave puggalà Ãhuneyyà pÃhuneyyà dakkhiïeyyà a¤jalikaraïÅyà anuttaraæ pu¤¤akkhettaæ lokassa. Katame satta? 2. Idha bhikkhave ekacco puggalo sabbasaÇkhÃresu aniccÃnupassÅ viharati aniccasa¤¤Å aniccapaÂisaævedÅ satataæ samitaæ abbokiïïaæ cetasà adhimuccamÃno pa¤¤Ãya pariyogÃhamÃno. So ÃsavÃnaæ khayà . . . pe . . . sacchikatvà upasampajja viharati. Ayaæ bhikkhave paÂhamo puggalo Ãhuneyyo pÃhuneyyo dakkhiïeyyo a¤jalikaraïÅyo anuttaraæ pu¤¤akkhettaæ lokassa. 3. Puna ca paraæ bhikkhave idh' ekacco puggalo sabbasaÇkhÃresu aniccÃnupassÅ viharati aniccasa¤¤Å aniccapaÂisaævedÅ satataæ samitaæ abbokiïïaæ cetasà adhimuccamÃno pa¤¤Ãya pariyogÃhamÃno. Tassa apubbaæ acarimaæ ÃsavapariyÃdÃna¤ ca hoti jÅvitapariyÃdÃna¤ ca. Ayaæ bhikkhave dutiyo puggalo Ãhuneyyo . . . pe . . . anuttaraæ pu¤¤akkhettaæ lokassa. 4. Puna ca paraæ bhikkhave idh' ekacco puggalo sabbasaÇkhÃresu aniccÃnupassÅ viharati aniccasa¤¤Å aniccapaÂisaævedÅ satataæ samitaæ abbokiïïaæ cetasà adhimuccamÃno pa¤¤Ãya pariyogÃhamÃno. So pa¤cannaæ orambhÃgiyÃnaæ sa¤¤ojanÃnaæ parikkhayà antarÃparinibbÃyÅ hoti . #<[page 014]># %<14 AÇguttara-NikÃya. XVII. 1-4>% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ . . pe . . . upahaccaparinibbÃyÅ hoti . . . asaÇkhÃraparinibbÃyÅ hoti . . . sasaÇkhÃraparinibbÃyÅ hoti . . . uddhaæsoto hoti akaniÂÂhagÃmÅ. Ayaæ bhikkhave sattamo puggalo Ãhuneyyo pÃhuneyyo dakkhiïeyyo a¤jalikaraïÅyo anuttaraæ pu¤¤akkhettaæ lokassa. Ime kho bhikkhave satta puggalà Ãhuneyyà pÃhuneyyà dakkhiïeyyà a¤jalikaraïÅya anuttaraæ pu¤¤akkhettaæ lokassà ti. XVII. 1. Satt' ime bhikkhave puggalà Ãhuneyyà . . . pe . . . anuttaraæ pu¤¤akkhettaæ lokassa. Katame satta? 2. Idha bhikkhave ekacco puggalo sabbasaÇkhÃresu dukkhÃnupassÅ viharati . . . pe . . . sabbesu dhammesu anattÃnupassÅ viharati . . . nibbÃne sukhÃnupassÅ viharati sukhasa¤¤Å sukhapaÂisaævedÅ satataæ samitaæ abbokiïïaæ cetasà adhimuccamÃno pa¤¤Ãya pariyogÃhamÃno. So ÃsavÃnaæ khayà . . . pe . . . sacchikatvà upasampajja viharati. Ayaæ bhikkhave paÂhamo puggalo Ãhuneyyo . . . pe . . . anuttaraæ pu¤¤akkhettaæ lokassa. 3. Puna ca paraæ bhikkhave idh' ekacco puggalo nibbÃne sukhÃnupassÅ viharati sukhasa¤¤Å sukhapaÂisaævedÅ satataæ samitaæ abbokiïïaæ cetasà adhimuccamÃno pa¤¤Ãya pariyogÃhamÃno. Tassa apubbaæ acarimaæ ÃsavapariyÃdÃna¤ ca hoti jÅvitapariyÃdÃna¤ ca. Ayaæ bhikkhave dutiyo puggalo Ãhuneyyo . . . pe . . . anuttaraæ pu¤¤akkhettaæ lokassa. 4. Puna ca paraæ bhikkhave idh' ekacco puggalo nibbÃne sukhÃnupassÅ viharati sukhasa¤¤Å sukhapaÂisaævedÅ satataæ samitaæ abbokiïïaæ cetasà adhimuccamÃno pa¤¤Ãya pariyogÃhamÃno. So pa¤cannaæ orambhÃgiyÃnaæ sa¤¤ojanÃnaæ parikkhayà antarÃparinibbÃyÅ hoti . . . pe . . . upahaccaparinibbÃyÅ hoti . #<[page 015]># %% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ . . asaÇkhÃraparinibbÃyÅ hoti . . . sasaÇkhÃraparinibbÃyÅ hoti . . . uddhaæsoto hoti kaniÂÂhagÃmÅ. Ayaæ bhikkhave sattamo puggalo Ãhuneyyo . . . pe . . . anuttaraæ pu¤¤akkhettaæ lokassa. Ime kho bhikkhave satta puggalà Ãhuneyyà . . . pe . . . anuttaraæ pu¤¤akkhettaæ lokassà ti. XVIII. 1. Satt' imÃni bhikkhave niddasavatthÆni. KatamÃni satta? 2. Idha bhikkhave bhikkhu sikkhÃsamÃdÃne tibbacchando hoti Ãyati¤ ca sikkhÃsamÃdÃne avigatapemo, dhammanisantiyà tibbacchando hoti Ãyati¤ ca dhammanisantiyà avigatapemo, icchÃvinaye tibbacchando hoti Ãyati¤ ca icchÃvinaye avigatapemo, paÂisallÃne tibbacchando hoti Ãyati¤ ca paÂisallÃne avigatapemo, viriyÃrambhe tibbacchando hoti Ãyati¤ ca viriyÃrambhe avigatapemo, satinepakke tibbacchando hoti Ãyati¤ ca satinepakke avigatapemo, diÂÂhipaÂivedhe tibbacchando hoti Ãyati¤ ca diÂÂhipaÂivedhe avigatapemo. ImÃni kho bhikkhave satta niddasavatthÆnÅ ti. Anusayavaggo dutiyo. Tass' udÃnaæ: Dve anusayà kusalaæ puggalaæ udakÆpamaæ Aniccà dukkhà anattà ca nibbÃnaæ niddasavatthÆnÅ ti. #<[page 016]># %<16 AÇguttara-NikÃya. XIX. 1-2>% XIX. 1. Evaæ me sutaæ. Ekaæ samayaæ Bhagavà VesÃliyaæ viharati SÃrandade cetiye. Atha kho sambahulà LicchavÅ yena Bhagavà ten' upasaÇkamiæsu, upasaÇkamitvà Bhagavantaæ abhivÃdetvà ekamantaæ nisÅdiæsu. Ekamantaæ nisinne kho te LicchavÅ Bhagavà etad avoca `satta vo LicchavÅ aparihÃniye dhamme desessÃmi, taæ suïÃtha sÃdhukaæ manasikarotha, bhÃsissÃmÅ' ti. `Evaæ bhante' ti kho te LicchavÅ Bhagavato paccassosuæ. Bhagavà etad avoca:-- 2. Katame ca LicchavÅ satta aparihÃniyà dhammà YÃvakÅva¤ ca LicchavÅ VajjÅ abhiïhaæ sannipÃtà bhavissanti sannipÃtabahulÃ, vuddhi yeva LicchavÅ VajjÅnaæ pÃÂikaÇkhÃ, no parihÃni. YÃvakÅva¤ ca LicchavÅ VajjÅ samaggà sannipatissanti, samaggà vuÂÂhahissanti, samaggà VajjÅ karaïÅyÃni karissanti, vuddhi yeva LicchavÅ VajjÅnaæ pÃÂikaÇkhÃ, no parihÃni. YÃvakÅva¤ ca LicchavÅ VajjÅ appa¤¤attaæ na pa¤¤Ãpessanti, pa¤¤attaæ na samucchindissanti, yathà pa¤¤atte porÃïe Vajjidhamme samÃdÃya vattissanti, vuddhi yeva LicchavÅ VajjÅnaæ pÃÂikaÇkhÃ, no parihÃni. YÃvakÅva¤ ca LicchavÅ VajjÅ, ye te VajjÅnaæ VajjimahallakÃ, te sakkarissanti garukarissanti mÃnessanti pÆjessanti tesa¤ ca sotabbaæ ma¤¤issanti, vuddhi yeva LicchavÅ VajjÅnaæ pÃÂikaÇkhÃ, no parihÃni. YÃvakÅva¤ ca LicchavÅ VajjÅ, yà tà kulitthiyo kulakumÃriyo, tà na okkassa pasayha vÃsessanti, vuddhi yeva LicchavÅ VajjÅnaæ pÃÂikaÇkhÃ, no parihÃni. YÃvakÅva¤ ca LicchavÅ VajjÅ, yÃni tÃni VajjÅnaæ VajjicetiyÃni abbhantarÃni c' eva bÃhirÃni ca, tÃni sakkarissanti garukarissanti mÃnessanti pÆjessanti tesa¤ ca dinnapubbaæ katapubbaæ dhammikaæ baliæ no parihÃpessanti, #<[page 017]># %% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ vuddhi yeva LicchavÅ VajjÅnaæ pÃÂikaÇkhÃ, no parihÃni. YÃvakÅva¤ ca LicchavÅ VajjÅnaæ arahantesu dhammikà rakkhÃvaraïagutti susaævihità bhavissati `kinti anÃgatà ca arahanto vijitaæ Ãgaccheyyuæ, Ãgatà ca arahanto vijite phÃsuæ vihareyyun' ti, vuddhi yeva LicchavÅ VajjÅnaæ pÃÂikaÇkhÃ, no parihÃni. YÃvakÅva¤ ca LicchavÅ ime satta aparihÃniyà dhammà VajjÅsu Âhassanti imesu ca sattasu aparihÃniyesu dhammesu VajjÅ sandississanti, vuddhi yeva LicchavÅ VajjÅnaæ pÃÂikaÇkhÃ, no parihÃnÅ ti. XX. 1. Evaæ me sutaæ. Ekaæ samayaæ Bhagavà RÃjagahe viharati GijjhakÆÂe pabbate. Tena kho pana samayena rÃjà MÃgadho AjÃtasattu Vedehiputto VajjÅ abhiyÃtukÃmo hoti. So evam Ãha `ahaæ ime VajjÅ evaæmahiddhike evaæmahÃnubhÃve ucchejjissÃmi VajjÅ vinÃsessÃmi VajjÅ anayavyasanaæ ÃpÃdessÃmi VajjÅ' ti. Atha kho rÃjà MÃgadho AjÃtasattu Vedehiputto VassakÃraæ brÃhmaïaæ MagadhamahÃmattaæ Ãmantesi `ehi tvaæ brÃhmaïa, yena Bhagavà ten' upasaÇkami, upasaÇkamitvà mama vacanena Bhagavato pÃde sirasà vanda; appÃbÃdhaæ appÃtaÇkaæ lahuÂÂhÃnaæ balaæ phÃsuvihÃraæ puccha "rÃjà bhante MÃgadho AjÃtasattu Vedehiputto Bhagavato pÃde sirasà vandati, appÃbÃdhaæ appÃtaÇkaæ lahuÂÂhÃnaæ balaæ phÃsuvihÃraæ pucchatÅ" ti, eva¤ ca vadehi: RÃjà bhante MÃgadho AjÃtasattu Vedehiputto VajjÅ abhiyÃtukÃmo. So evam Ãha "ahaæ ime VajjÅ evaæmahiddhike evaæmahÃnubhÃve ucchejjissÃmi VajjÅ vinÃsessÃmi VajjÅ anayavyasanaæ ÃpÃdessÃmi VajjÅ" ti. #<[page 018]># %<18 AÇguttara-NikÃya. XX. 2>% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ Yathà Bhagavà vyÃkaroti, taæ sÃdhukaæ uggahetvà mama ÃroceyyÃsi. Na hi TathÃgatà vitathaæ bhaïantÅ' ti. `Evaæ bho' ti kho VassakÃro brÃhmaïo MagadhamahÃmatto ra¤¤o MÃgadhassa AjÃtasattussa Vedehiputtassa paÂissuïitvà yena Bhagavà ten' upasaÇkami, upasaÇkamitvà Bhagavatà saddhiæ sammodi, sammodanÅyaæ kathaæ sÃrÃïÅyaæ vÅtisÃretvà ekamantaæ nisÅdi. Ekamantaæ nisinno kho VassakÃro brÃhmaïo MagadhamahÃmatto Bhagavantaæ etad avoca `rÃjà bho Gotama MÃgadho AjÃtasattu Vedehiputto bhoto Gotamassa pÃde sirasà vandati, appÃbÃdhaæ appÃtaÇkaæ lahuÂÂhÃnaæ balaæ phÃsuvihÃraæ pucchati eva¤ ca vadeti: RÃjà bho Gotama MÃgadho AjÃtasattu Vedehiputto VajjÅ abhiyÃtukÃmo. So evam Ãha: ahaæ ime VajjÅ evaæmahiddhike evaæmahÃnubhÃve ucchejjissÃmi VajjÅ vinÃsessÃmi VajjÅ anayavyasanaæ ÃpÃdessÃmi VajjÅ' ti. 2. Tena kho pana samayena Ãyasmà ùnando Bhagavato piÂÂhito Âhito hoti Bhagavantaæ vÅjamÃno. Atha kho Bhagavà Ãyasmantaæ ùnandaæ Ãmantesi:-- Kinti te ùnanda sutaæ `VajjÅ abhiïhaæ sannipÃtà sannipÃtabahulÃ' ti? Sutaæ me taæ bhante `VajjÅ abhiïhaæ sannipÃtà sannipÃtabahulÃ' ti. YÃvakÅva¤ ca ùnanda VajjÅ abhiïhaæ sannipÃtà bhavissanti sannipÃtabahulÃ, yuddhi yeva ùnanda VajjÅnaæ pÃÂikaÇkhÃ, no parihÃni. Kinti te ùnanda sutaæ `VajjÅ samaggà sannipatanti, samaggà vuÂÂhahanti, samaggà VajjikaraïÅyÃni karontÅ' ti? Sutaæ me taæ bhante `VajjÅ samaggà sannipatanti, samaggà vuÂÂhahanti, samaggà VajjikaraïÅyÃni karontÅ' ti. YÃvakÅva¤ ca ùnanda VajjÅ samaggà sannipatissanti, samaggà vuÂÂhahissanti, #<[page 019]># %% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ samaggà VajjikaraïÅyÃni karissanti, vuddhi yeva ùnanda VajjÅnaæ pÃÂikaÇkhÃ, no parihÃni. Kinti te ùnanda sutaæ `VajjÅ appa¤¤attaæ na pa¤¤Ãpenti, pa¤¤attaæ na samucchindanti, yathà pa¤¤atte porÃïe Vajjidhamme samÃdÃya vattantÅ' ti? Sutaæ me taæ bhante `VajjÅ appa¤¤attaæ na pa¤¤Ãpenti, pa¤¤attaæ na samucchindanti, yathà pa¤¤atte porÃïe Vajjidhamme samÃdÃya vattantÅ' ti. YÃvakÅva¤ ca ùnanda VajjÅ appa¤¤attaæ na pa¤¤Ãpessanti, pa¤¤attaæ na samucchindissanti, yathà pa¤¤atte porÃïe Vajjidhamme samÃdÃya vattissanti, vuddhi yeva ùnanda VajjÅnaæ pÃÂikaÇkhÃ, no parihÃni. Kinti te ùnanda sutaæ `VajjÅ, ye te VajjÅnaæ VajjimahallakÃ, te sakkaronti garukaronti mÃnenti pÆjenti tesa¤ ca sotabbaæ ma¤¤antÅ' ti? Sutaæ me taæ bhante `VajjÅ, ye te VajjÅnaæ VajjimahallakÃ, te sakkaronti garukaronti mÃnenti pÆjenti tesa¤ ca sotabbaæ ma¤¤antÅ' ti. YÃvakÅva¤ ca ùnanda VajjÅ, ye te VajjÅnaæ VajjimahallakÃ, te sakkarissanti garukarissanti mÃnessanti pÆjessanti tesa¤ ca sotabbaæ ma¤¤issanti, vuddhi yeva ùnanda VajjÅnaæ pÃÂikaÇkhÃ, no parihÃni. Kinti te ùnanda sutaæ `VajjÅ, yà tà kulitthiyo kulakumÃriyo, tà na okkassa pasayha vÃsentÅ' ti? Sutaæ me taæ bhante `VajjÅ, yà tà kulitthiyo kulakumÃriyo, tà na okkassa pasayha vÃsentÅ' ti. YÃvakÅva¤ ca ùnanda VajjÅ, yà tà kulitthiyo kulakumÃriyo, tà na okkassa pasayha vÃsessanti, vuddhi yeva ùnanda VajjÅnaæ pÃÂikaÇkhÃ, no parihÃni. Kinti te ùnanda sutam `VajjÅ, yÃni tÃni VajjÅnaæ VajjicetiyÃni abbhantarÃni c' eva bÃhirÃni ca, tÃni sakkaronti garukaronti mÃnenti pÆjenti tesa¤ ca dinnapubbaæ katapubbaæ dhammikaæ baliæ no parihÃpentÅ' ti? Sutaæ me taæ bhante `VajjÅ, yÃni tÃni VajjÅnaæ VajjicetiyÃni abbhantarÃni c' eva bÃhirÃni ca, tÃni sakkaronti garukaronti mÃnenti pÆjenti tesa¤ ca dinnapubbaæ katapubbaæ dhammikaæ baliæ no parihÃpentÅ' ti. YÃvakÅva¤ ca ùnanda VajjÅ, yÃni tÃni VajjÅnaæ VajjicetiyÃni abbhantarÃni c' eva bÃhirÃni ca, #<[page 020]># %<20 AÇguttara-NikÃya. XX. 3-4>% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ tÃni sakkarissanti garukarissanti mÃnessanti pÆjessanti tesa¤ ca dinnapubbaæ katapubbaæ dhammikaæ baliæ no parihÃpessanti, vuddhi yeva ùnanda VajjÅnaæ pÃÂikaÇkhÃ, no parihÃni. Kinti te ùnanda sutaæ `VajjÅnaæ arahantesu dhammikà rakkhÃvaraïagutti susaævihitÃ: kinti anÃgatà ca arahanto vijitaæ Ãgaccheyyuæ, Ãgatà ca arahanto vijite phÃsuæ vihareyyun' ti? Sutaæ me taæ bhante `VajjÅnaæ arahantesu dhammikà rakkhÃvaraïagutti susaævihitÃ: kinti anÃgatà ca arahanto vijitaæ Ãgaccheyyuæ, Ãgatà ca arahanto vijite phÃsuæ vihareyyun' ti. YÃvakÅva¤ ca ùnanda VajjÅnaæ arahantesu dhammikà rakkhÃvaraïagutti susaævihità bhavissati: kinti anÃgatà ca arahanto vijitaæ Ãgaccheyyuæ, Ãgatà ca arahanto vijite phÃsuæ vihareyyun ti, vuddhi yeva ùnanda VajjÅnaæ pÃÂikaÇkhÃ, no parihÃnÅ ti. 3. Atha kho Bhagavà VassakÃraæ brÃhmaïaæ MagadhamahÃmattaæ Ãmantesi:-- Ekam idÃhaæ brÃhmaïa samayaæ VesÃliyaæ viharÃmi SÃrandade cetiye, tatrÃhaæ VajjÅnaæ ime satta aparihÃniye dhamme desesiæ. YÃvakÅva¤ ca brÃhmaïa ime satta aparihÃniyà dhammà VajjÅsu Âhassanti, imesu ca sattasu aparihÃniyesu dhammesu VajjÅ sandissanti, vuddhi yeva brÃhmaïa VajjÅnaæ pÃÂikaÇkhÃ, no parihÃnÅ ti. 4. Evaæ vutte VassakÃro brÃhmaïo MagadhamahÃmatto Bhagavantaæ etad avoca:-- `Ekamekena pi bho Gotama aparihÃniyena dhammena samannÃgatÃnaæ VajjÅnaæ, vuddhi yeva pÃÂikaÇkhÃ, no parihÃni, ko pana vÃdo sattahi aparihÃniyehi dhammehi? AkaraïÅyà ca bho Gotama VajjÅ ra¤¤Ã MÃgadhena AjÃtasattunà Vedehiputtena, yad idaæ yuddhassa, a¤¤atra upalÃpanà a¤¤atra mithubhedÃ. #<[page 021]># %% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ Handa ca dÃni mayaæ bho Gotama gacchÃma, bahukiccà mayaæ bahukaraïÅyÃ' ti. `Yassa dÃni tvaæ brÃhmaïa kÃlaæ ma¤¤asÅ' ti. Atha kho VassakÃro brÃhmaïo MagadhamahÃmatto Bhagavato bhÃsitaæ abhinanditvà anumoditvà uÂÂhÃyÃsanà pakkamÅ ti. XXI. 1. Evaæ me sutaæ. Ekaæ samayaæ Bhagavà RÃjagahe viharati GijjhakÆÂe pabbate. Tatra kho Bhagavà bhikkhÆ Ãmantesi:-- Satta vo bhikkhave aparihÃniye dhamme desessÃmi, taæ suïÃtha sÃdhukaæ manasikarotha, bhÃsissÃmÅ ti. Evaæ bhante ti kho te bhikkhÆ Bhagavato paccassosuæ. Bhagavà etad avoca:-- 2. Katame ca bhikkhave satta aparihÃniyà dhammÃ? YÃvakÅva¤ ca bhikkhave bhikkhÆ abhiïhaæ sannipÃtà bhavissanti sannipÃtabahulÃ, vuddhi yeva bhikkhave bhikkhÆnaæ pÃÂikaÇkhÃ, no parihÃni. YÃvakÅva¤ ca bhikkhave bhikkhÆ samaggà sannipatissanti, samaggà vuÂÂhahissanti, samaggà saÇghakaraïÅyÃni karissanti, vuddhi yeva bhikkhave bhikkhÆnaæ pÃÂikaÇkhÃ, na parihÃni. YÃvakÅva¤ ca bhikkhave bhikkhÆ appa¤¤attaæ na pa¤¤Ãpessanti, pa¤¤attaæ na samucchindissanti, yathà pa¤¤attesu sikkhÃpadesu samÃdÃya vattissanti, vuddhi yeva bhikkhave bhikkhÆnaæ pÃÂikaÇkhÃ, no parihÃni. YÃvakÅva¤ ca bhikkhave bhikkhÆ, ye te bhikkhÆ therà ratta¤¤Æ cirapabbajità saÇghapitaro saÇghaparinÃyakÃ, te sakkarissanti garukarissanti mÃnessanti pÆjessanti tesa¤ ca sotabbaæ ma¤¤issanti, vuddhi yeva bhikkhave bhikkhÆnaæ pÃÂikaÇkhÃ, no parihÃni. YÃvakÅva¤ ca bhikkhave bhikkhÆ uppannÃya taïhÃya ponobbhavikÃya na vasaæ gacchissanti, vuddhi yeva bhikkhave bhikkhÆnaæ pÃÂikaÇkhÃ, no parihÃni. YÃvakÅva¤ ca bhikkhave bhikkhÆ ara¤¤akesu senÃsanesu sÃpekkhà bhavissanti, #<[page 022]># %<22 AÇguttara-NikÃya. XXII. 1-XXIII. 1>% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ vuddhi yeva bhikkhave bhikkhÆnaæ pÃÂikaÇkhÃ, no parihÃni. YÃvakÅva¤ ca bhikkhave bhikkhÆ paccattaæ yeva satiæ upaÂÂhapessanti `kinti anÃgatà ca pesalà sabrahmacÃrÅ Ãgaccheyyuæ, Ãgatà ca pesalà sabrahmacÃrÅ phÃsuæ vihareyyun' ti, vuddhi yeva bhikkhave bhikkhÆnaæ pÃÂikaÇkhÃ, no parihÃni YÃvakÅva¤ ca bhikkhave ime satta aparihÃniyà dhammà bhikkhÆsu Âhassanti, imesu ca sattasu aparihÃniyesu dhammesu bhikkhÆ sandissanti, vuddhi yeva bhikkhave bhikkhÆnaæ pÃÂikaÇkhÃ, no parihÃnÅ ti. XXII. 1. Satta vo bhikkhave aparihÃniye dhamme desessÃmi . . . pe . . . 2. Katame ca bhikkhave satta aparihÃniyà dhammÃ? YÃvakÅva¤ ca bhikkhave bhikkhÆ na kammÃrÃmà bhavissanti na kammaratà na kammÃrÃmataæ anuyuttÃ, vuddhi yeva bhikkhave bhikkhÆnaæ pÃÂikaÇkhÃ, no parihÃni. YÃvakÅva¤ ca bhikkhave bhikkhÆ na bhassÃrÃmà bhavissanti . . . na niddÃrÃmà bhavissanti . . . na saÇgaïikÃrÃmà bhavissanti . . . na pÃpicchà bhavissanti na pÃpikÃnaæ icchÃnaæ vasaæ gatà . . . na pÃpamittà bhavissanti na pÃpasahÃyà na pÃpasampavaÇkà . . . na oramattakena visesÃdhigamena antarà vosÃnaæ Ãpajjissanti, vuddhi yeva bhikkhave bhikkhÆnaæ pÃÂikaÇkhÃ, no parihÃni. YÃvakÅva¤ ca bhikkhave ime satta aparihÃniyà dhammà bhikkhÆsu Âhassanti, imesu ca sattasu aparihÃniyesu dhammesu bhikkhÆ sandississanti, vuddhi yeva bhikkhave bhikkhÆnaæ pÃÂikaÇkhÃ, no parihÃnÅ ti. XXIII. 1. Satta vo bhikkhave aparihÃniye dhamme desessÃmi . . . pe . . . #<[page 023]># %% 2. Katame ca bhikkhave satta aparihÃniyà dhammÃ? YÃvakÅva¤ ca bhikkhave bhikkhÆ saddhà bhavissanti, vuddhi yeva bhikkhave bhikkhÆnaæ pÃÂikaÇkhÃ, no parihÃni. YÃvakÅva¤ ca bhikkhave bhikkhÆ hirimanto bhavissanti . . . ottappino bhavissanti . . . bahussutà bhavissanti . . . Ãraddhaviriyà bhavissanti . . . satimanto bhavissanti . . . pa¤¤avanto bhavissanti, vuddhi yeva bhikkhave bhikkhÆnaæ pÃÂikaÇkhÃ, no parihÃni. YÃvakÅva¤ ca bhikkhave ime satta aparihÃniyà dhammà bhikkhÆsu Âhassanti, imesu ca sattasu aparihÃniyesu dhammesu bhikkhÆ sandississanti, vuddhi yeva bhikkhave bhikkhÆnaæ pÃÂikaÇkhÃ, no parihÃnÅ ti. XXIV. 1. Satta vo bhikkhave aparihÃniye dhamme desessÃmi . . . pe . . . 2. Katame ca bhikkhave satta aparihÃniyà dhammÃ? YÃvakÅva¤ ca bhikkhave bhikkhÆ satisambojjhaÇgaæ bhÃvessanti, vuddhi yeva bhikkhave bhikkhÆnaæ pÃÂikaÇkhÃ, no parihÃni. YÃvakÅva¤ ca bhikkhave bhikkhÆ dhammavicayasambojjhaÇgaæ bhÃvessanti . . . viriyasambojjhaÇgaæ bhÃvessanti . . . pÅtisambojjhaÇgaæ bhÃvessanti . . . passaddhisambojjhaÇgaæ bhÃvessanti . . . samÃdhisambojjhaÇgaæ bhÃvessanti . . . upekhÃsambojjhaÇgaæ bhÃvessanti, vuddhi yeva bhikkhave bhikkhÆnaæ pÃÂikaÇkhÃ, no parihÃni. YÃvakÅva¤ ca bhikkhave ime satta aparihÃniyà dhammà bhikkhÆsu Âhassanti, imesu ca sattasu aparihÃniyesu dhammesu bhikkhÆ sandississanti, vuddhi yeva bhikkhave bhikkhÆnaæ pÃtikaÇkhÃ, no parihÃnÅ ti. #<[page 024]># %<24 AÇguttara-NikÃya. XXV. 1-XXVI. 3>% XXV. 1. Satta vo bhikkhave aparihÃniye dhamme desessÃmi . . . pe . . . 2. Katame ca bhikkhave satta aparihÃniyà dhammÃ? YÃvakÅva¤ ca bhikkhave bhikkhÆ aniccasa¤¤aæ bhÃvessanti, vuddhi yeva bhikkhave bhikkhÆnaæ pÃÂikaÇkhÃ, no parihÃni. YÃvakÅva¤ ca bhikkhave bhikkhÆ anattasa¤¤aæ bhÃvessanti . . . asubhasa¤¤aæ bhÃvessanti . . . ÃdÅnavasa¤¤aæ bhÃvessanti . . . pahÃnasa¤¤aæ bhÃvessanti . . . virÃgasa¤¤aæ bhÃvessanti . . . nirodhasa¤¤aæ bhÃvessanti, vuddhi yeva bhikkhave bhikkhÆnaæ pÃÂikaÇkhÃ, no parihÃni. YÃvakÅva¤ ca bhikkhave ime satta aparihÃniyà dhammà bhikkhÆsu Âhassanti, imesu ca sattasu aparihÃniyesu dhammesu bhikkhÆ sandississanti, vuddhi yeva bhikkhave bhikkhÆnaæ pÃÂikaÇkhÃ, no parihÃnÅ ti. XXVI. 1. Satt' ime bhikkhave dhammà sekhassa bhikkhuno parihÃnÃya saævattanti. Katame satta? 2. KammÃrÃmatÃ, bhassÃrÃmatÃ, niddÃrÃmatÃ, saÇgaïikÃrÃmatÃ, indriyesu aguttadvÃratÃ, bhojane amatta¤¤utÃ. Santi kho pana saÇghe saÇghakaranÅyÃni, tatra sekho bhikkhu na iti paÂisa¤cikkhati `santi kho pana saÇghe therà ratta¤¤Æ cirapabbajità bhÃravÃhino, te tena pa¤¤ÃyissantÅ' ti, attanà vo yogaæ Ãpajjati. Ime kho bhikkhave satta dhammà sekhassa bhikkhuno parihÃnÃya saævattanti. 3. Satt' ime bhikkhave dhammà sekhassa bhikkhuno aparihÃnÃya saævattanti. Katame satta? #<[page 025]># %% 4. Na kammÃrÃmatÃ, na bhassÃrÃmatÃ, na niddÃrÃmatÃ, na saÇgaïikÃrÃmatÃ, indriyesu guttadvÃratÃ, bhojane matta¤¤utÃ. Santi kho pana saÇghe saÇghakaraïÅyÃni, tatra sekho bhikkhu iti paÂisa¤cikkhati `santi kho pana saÇghe therà ratta¤¤Æ cirapabbajità bhÃravÃhino, te tena pa¤¤ÃyissantÅ' ti, attanà na vo yogaæ Ãpajjati. Ime kho bhikkhave satta dhammà sekhassa bhikkhuno aparihÃnÃya saævattantÅ ti. XXVII. 1. Satt' ime bhikkhave dhammà upÃsakassa parihÃnÃya saævattanti. Katame satta? 2. Bhikkhudassanaæ hÃpeti, saddhammasavanaæ pamajjati, adhisÅle na sikkhati, appasÃdabahulo hoti bhikkhÆsu theresu c' eva navesu ca majjhimesu ca, upÃrambhacitto dhammaæ suïÃti randhagavesÅ, ito bahiddhà dakkhineyyaæ gavesati, tattha ca pubbakÃraæ karoti. Ime kho bhikkhave satta dhammà upÃsakassa parihÃnÃya saævattanti. 3. Satt' ime bhikkhave dhammà upÃsakassa aparihÃnÃya saævattanti. Katame satta? 4. Bhikkhudassanaæ na hÃpeti, saddhammasavanaæ na ppamajjati, adhisÅle sikkhati, pasÃdabahulo hoti bhikkhÆsu theresu c' eva navesu ca majjhimesu ca, anupÃrambhacitto dhammaæ suïÃti na randhagavesÅ, na ito bahiddhà dakkhiïeyyaæ gavesati, idha ca pubbakÃraæ karoti. Ime kho bhikkhave satta dhammà upÃsakassa aparihÃnÃya saævattantÅ ti. #<[page 026]># %<26 AÇguttara-NikÃya. XXVIII-XXX.1-2>% Dassanaæ bhÃvitattÃnaæ yo hÃpeti upÃsako savana¤ ca ariyadhammÃnaæ adhisÅle na sikkhati appasÃdo ca bhikkhÆsu bhÅyo bhÅyo pava¬¬hati upÃrambhakacitto ca saddhammaæ sotum icchati ito ca bahiddhà a¤¤aæ dakkhiïeyyaæ gavesati tatth' eva ca pubbakÃraæ yo karoti upÃsako: ete kho parihÃnÅye satta dhamme sudesite upÃsako sevamÃno saddhammà parihÃyati. Dassanaæ bhÃvitattÃnaæ yo na hÃpeti upÃsako savana¤ ca ariyadhammÃnaæ adhisÅle ca sikkhati pasÃdo c' assa bhikkhÆsu bhÅyo bhÅyo pava¬¬hati anupÃrambhacitto ca saddhammaæ sotum icchati na ito bahiddhà a¤¤aæ dakkhiïeyyaæ gavesati idh' eva ca pubbakÃraæ yo karoti upÃsako: ete kho aparihÃnÅye satta dhamme sudesite upÃsako sevamÃno saddhammà na parihÃyatÅ ti. XXVIII-XXX. 1. Satt' imà bhikkhave upÃsakassa vipattiyo . . . satt' imà bhikkhave upÃsakassa sampattiyo . . . satt' ime bhikkhave upÃsakassa parÃbhavà . . . satt' ime bhikkhave upÃsakassa sambhavÃ. Katame satta? 2. Bhikkhudassanaæ na hÃpeti, saddhammasavanaæ na ppamajjati, adhisÅle sikkati, pasÃdabahulo hoti bhikkhÆsu theresu c' eva navesu ca majjhimesu ca, anupÃrambhacitto dhammaæ suïÃti na randhagavesÅ, na ito bahiddhà dakkhiïeyyaæ gavesati, idha ca pubbakÃraæ karoti. Ime kho bhikkhave satta upÃsakassa sambhavà ti. #<[page 027]># %% Dassanaæ bhÃvitattÃnaæ yo hÃpeti upÃsako savana¤ ca ariyadhammÃnaæ adhisÅle na sikkhati appasÃdo ca bhikkhÆsu bhÅyo bhÅyo pava¬¬hati upÃrambhakacitto ca saddhammaæ sotum icchati ito ca bahiddhà a¤¤aæ dakkhiïeyyaæ gavesati tatth' eva ca pubbakÃraæ yo karoti upÃsako: ete kho parihÃnÅye satta dhamme sudesite upÃsako sevamÃno saddhammà parihÃyati. Dassanaæ bhÃvitattÃnaæ yo na hÃpeti upÃsako savana¤ ca ariyadhammÃnaæ adhisÅle ca sikkhati pasÃdo c' assa bhikkhÆsu bhÅyo bhÅyo pava¬¬hati anupÃrambhacitto ca saddhammaæ sotum icchati na ito bahiddhà a¤¤aæ dakkhiïeyyaæ gavesati idh' eva ca pubbakÃraæ yo karoti upÃsako: ete kho aparihÃnÅye satta dhamme sudesite upÃsako sevamÃno saddhammà na parihÃyatÅ ti. VajjÅvaggo tatiyo. Tass' uddÃnaæ: SÃrandado VassakÃro bhikkhu kamma¤ ca saddhiyaæ Bodhisa¤¤aæ sekho ca hÃni vipatti ca parÃbhavo ti. XXXI. 1. Atha kho a¤¤atarà devatà abhikkantÃya rattiyà abhikkantavaïïà kevalakappaæ Jetavanaæ obhasetvà yena Bhagavà ten' upasaÇkami, #<[page 028]># %<28 AÇguttara-NikÃya. XXXI. 2-XXXII. 1>% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ upasaÇkamitvà Bhagavantaæ abhivÃdetvà ekamantaæ aÂÂhÃsi. Ekamantaæ Âhità kho sà devatà Bhagavantaæ etad avoca `satt' ime bhante dhammà bhikkhuno aparihÃnÃya saævattanti. Katame satta? SatthugÃravatÃ, dhammagÃravatÃ, saÇghagÃravatÃ, sikkhÃgÃravatÃ, samÃdhigÃravatÃ, appamÃdagÃravatÃ, paÂisanthÃragÃravatÃ. Ime kho bhante satta dhammà bhikkhuno aparihÃnÃya saævattantÅ' ti. Idam avoca sà devatÃ. Samanu¤¤o Satthà ahosi. Atha kho sà devatà `samanu¤¤o me SatthÃ' ti Bhagavantaæ abhivÃdetvà padakkhiïaæ katvà tatth' ev' antaradhÃyi. 2. Atha kho Bhagavà tassà rattiyà accayena bhikkhÆ Ãmantesi:-- Imaæ bhikkhave rattiæ a¤¤atarà devatà abhikkantÃya rattiyà abhikkantavaïïà kevalakappaæ Jetavanaæ obhÃsetvà yenÃhaæ ten' upasaÇkami, upasaÇkamitvà maæ abhivÃdetvà ekamantaæ aÂÂhÃsi. Ekamantaæ Âhità kho bhikkhave sà devatà maæ etad avoca `satt' ime bhante dhammà bhikkhuno aparihÃnÃya saævattanti. Katame satta? SatthugÃravatÃ, dhammagÃravatÃ, saÇghagÃravatÃ, sikkhÃgÃravatÃ, samÃdhigÃravatÃ, appamÃdagÃravatÃ, paÂisanthÃragÃravatÃ. Ime kho bhante satta dhammà bhikkhuno aparihÃnÃya saævattantÅ' ti. Idam avoca bhikkhave sà devatÃ, idaæ vatvà maæ abhivÃdetvà padakkhiïaæ katvà tatth' ev' antaradhÃyÅ ti. Satthugaru dhammagaru saÇghe ca tibbagÃravo samÃdhigaru ÃtÃpÅ sikkhÃya tibbagÃravo appamÃdagaru bhikkhu paÂisanthÃragÃravo abhabbo parihÃnÃya nibbÃnass' eva santike ti. XXXII. 1. Imaæ bhikkhave rattiæ a¤¤atarà devatà abhikkantÃya rattiyà abhikkantavaïïà kevalakappaæ Jetavanaæ obhÃsetvà yenÃhaæ ten' upasaÇkami, #<[page 029]># %% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ upasaÇkamitvà maæ abhivÃdetvà ekamantaæ aÂÂhÃsi. Ekamantaæ Âhità kho bhikkhave sà devatà maæ etad avoca `satt' ime bhante dhammà bhikkhuno aparihÃnÃya saævattanti. Katame satta? SatthugÃravatÃ, dhammagÃravatÃ, saÇghagÃravatÃ, sikkhÃgÃravatÃ, samÃdhigÃravatÃ, hirigÃravatÃ, ottappagÃravatÃ. Ime kho bhante satta dhammà bhikkhuno aparihÃnÃya saævattantÅ' ti. Idam avoca bhikkhave sà devatÃ, idaæ vatvà maæ abhivÃdetvà padakkhiïaæ katvà tatth' ev' antaradhÃyÅ ti. Satthugaru dhammagaru saÇghe ca tibbagÃravo samÃdhigaru ÃtÃpÅ sikkhÃya tibbagÃravo hiri-ottappasampanno sappatisso sagÃravo abhabbo parihÃnÃya nibbÃnass' eva santike ti. XXXIII. 1. Imaæ bhikkhave rattiæ a¤¤atarà devatà . . . pe . . . maæ etad avoca `satt' ime bhante dhammà bhikkhuno aparihÃnÃya saævattanti. Katame satta? SatthugÃravatÃ, dhammagÃravatÃ, saÇghagÃravatÃ, sikkhÃgÃravatÃ, samÃdhigÃravatÃ, sovacassatÃ, kalyÃïamittatÃ. Ime kho bhante satta dhammà bhikkhuno aparihÃnÃya saævattantÅ' ti. Idam avoca bhikkhave sà devatÃ, idaæ vatvà maæ abhivÃdetvà padakkhiïaæ katvà tatth' ev' antaradhÃyÅ ti. Satthugaru dhammagaru saÇghe ca tibbagÃravo samÃdhigaru ÃtÃpÅ sikkhÃya tibbagÃravo kalyÃïamitto suvaco sappatisso sagÃravo abhabbo parihÃnÃya nibbÃnass' eva santike ti. #<[page 030]># %<30 AÇguttara-NikÃya. XXXIV. 1-4>% XXXIV. 1. Imaæ bhikkhave rattiæ a¤¤atarà devatà . . . pe . . . maæ etad avoca `satt' ime bhante dhammà bhikkhuno aparihÃnÃya saævattanti. Katame satta? SatthugÃravatÃ, dhammagÃravatÃ, saÇghagÃravatÃ, sikkhÃgÃravatÃ, samÃdhigÃravatÃ, sovacassatÃ, kalyÃïamittatÃ. Ime kho bhante satta dhammà bhikkhuno aparihÃnÃya saævattantÅ' ti. Idam avoca bhikkhave sà devatÃ, idaæ vatvà maæ abhivÃdetvà padakkhiïaæ katvà tatth' ev' antaradhÃyÅ ti. 2. Evaæ vutte Ãyasmà SÃriputto Bhagavantaæ etad avoca:-- 3. Imassa kho ahaæ bhante Bhagavatà saækhittena bhÃsitassa evaæ vitthÃrena atthaæ ÃjÃnÃmi. Idha bhante bhikkhu attanà ca satthugÃravo hoti satthugÃravatÃya ca vaïïavÃdÅ, ye c' a¤¤e bhikkhÆ na satthugÃravà te ca satthugÃravatÃya samÃdapeti, ye c' a¤¤e bhikkhÆ satthugÃravà tesa¤ ca vaïïaæ bhaïati bhÆtaæ tacchaæ kÃlena. Attanà ca dhammagÃravo hoti . . . pe . . . saÇghagÃravo hoti . . . sikkhÃgÃravo hoti . . . samÃdhigÃravo hoti . . . suvaco hoti . . . kalyÃïamitto hoti kalyÃïamittatÃya ca vaïïavÃdÅ, ye c' a¤¤e bhikkhÆ na kalyÃïamittà te ca kalyÃïamittatÃya samÃdapeti, ye c' a¤¤e bhikkhÆ kalyÃïamittà tesa¤ ca vaïïaæ bhaïati bhÆtaæ tacchaæ kÃlena. Imassa kho ahaæ bhante Bhagavatà saækhittena bhÃsitassa evaæ vitthÃrena atthaæ ÃjÃnÃmÅ ti. 4. SÃdhu sÃdhu SÃriputta, sÃdhu kho tvaæ SÃriputta imassa mayà saækhittena bhÃsitassa evaæ vitthÃrena atthaæ ÃjÃnÃsi. Idha SÃriputta bhikkhu attanà ca satthugÃravo hoti satthugÃravatÃya ca vaïïavÃdÅ, ye c' a¤¤e bhikkhÆ na satthugÃravà te ca satthugÃravatÃya samÃdapeti, #<[page 031]># %% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ ye c' a¤¤e bhikkhÆ satthugÃravà tesa¤ ca vaïïaæ bhaïati bhÆtaæ tacchaæ kÃlena. Attanà ca dhammagÃravo hoti . . . pe . . . saÇghagÃravo hoti . . . sikkhÃgÃravo hoti . . . samÃdhigÃravo hoti . . . suvaco hoti . . . kalyÃïamitto hoti kalyÃïamittatÃya ca vaïïavÃdÅ, ye c' a¤¤e bhikkhÆ na kalyÃïamittà te ca kalyÃïamittatÃya samÃdapeti, ye c' a¤¤e bhikkhÆ kalyÃïamittà tesa¤ ca vaïïaæ bhaïati bhÆtaæ tacchaæ kÃlena. Imassa kho SÃriputta mayà saækhittena bhÃsitassa evaæ vitthÃrena attho daÂÂhabbo ti. XXXV. 1. Sattahi bhikkhave aÇgehi samannÃgato bhikkhu mitto sevitabbo. Katamehi sattahi? 2. Duddadaæ dadÃti, dukkaraæ karoti, dukkhamaæ khamati, guyham assa Ãvikaroti, guyham assa pariguyhati, ÃpadÃsu na jahati, khÅïena nÃtima¤¤ati. Imehi kho bhikkhave sattah' aÇgehi samannÃgato bhikkhu mitto sevitabbo ti. Duddadaæ dadÃti mitto, dukkara¤ cÃpi kubbati, atho pi' ssa duruttÃni khamati dukkhamÃni pi, guyha¤ ca tassa akkhÃti, guyhassa pariguyhati, ÃpadÃsu na jahÃti, khÅïena nÃtima¤¤ati: yasmiæ etÃni ÂhÃnÃni saævijjanti' dha puggale, so mitto mittakÃmena bhajitabbo tathÃvidho ti. #<[page 032]># %<32 AÇguttara-NikÃya. XXXVI. 1-XXXVII. 2>% XXXVI. 1. Sattahi bhikkhave dhammehi samannÃgato bhikkhu mitto sevitabbo bhajitabbo payirupÃsitabbo api panujjamÃnena pi. Katamehi sattahi? 2. Piyo hoti manÃpo ca, garu ca, bhÃvanÅyo ca, vattà ca, vacanakkhamo ca, gambhÅra¤ ca kathaæ kattà hoti, no ca aÂÂhÃne niyojeti. Imehi kho bhikkhave sattahi dhammehi samannÃgato bhikkhu mitto sevitabbo bhajitabbo payirupÃsitabbo api panujjamÃnena pÅ ti. Piyo ca garu bhÃvanÅyo vattà ca vacanakkhamo gambhÅra¤ ca kathaæ kattà no c' aÂÂhÃne niyojaye: yasmiæ etÃni ÂhÃnÃni saævijjanti 'dha puggale, so mitto mittakÃmena atthakÃmÃnukampako api nÃsiyamÃnena bhajitabbo tathÃvidho ti. XXXVII. 1. Sattahi bhikkhave dhammehi samannÃgato bhikkhu na cirass' eva catasso paÂisambhidà sayaæ abhi¤¤Ã sacchikatvà upasampajja vihareyya. Katamehi sattahi? 2. Idha bhikkhave bhikkhu `idam me cetaso lÅnattan' ti yathÃbhÆtaæ pajÃnÃti, ajjhattaæ saækhittaæ và cittaæ `ajjhattaæ me saækhittaæ cittan' ti yathÃbhÆtaæ pajÃnÃti, bahiddhà vikkhittaæ và cittaæ `bahiddhà me vikkhittaæ cittan' ti yathÃbhÆtaæ pajÃnÃti. Tassa vidità vedanà uppajjanti vidità upaÂÂhahanti vidità abbhatthaæ gacchanti, vidità sa¤¤Ã uppajjanti vidità upaÂÂhahanti vidità abbhatthaæ gacchanti, #<[page 033]># %% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ vidità vitakkà uppajjanti vidità upaÂÂhahanti vidità abbhatthaæ gacchanti, sappÃyÃsappÃyesu kho pan' assa dhammesu hÅnappaïÅtesu kaïhasukkasappaÂibhÃgesu nimittaæ suggahitaæ hoti sumanasikataæ sÆpadhÃritaæ suppaÂividdhaæ pa¤¤Ãya. Imehi kho bhikkhave sattahi dhammehi samannÃgato bhikkhu na cirass' eva catasso paÂisambhidà sayaæ abhi¤¤Ã sacchikatvà upasampajja vihareyya. 3. Sattahi bhikkhave dhammehi samannÃgato SÃriputto catasso paÂisambhidà sayaæ abhi¤¤Ã sacchikatvà upasampajja viharati. Katamehi sattahi? 4. Idha bhikkhave SÃriputto `idam me cetaso lÅnattan' ti yathÃbhÆtaæ pajÃnÃti, ajjhattaæ saækhittaæ và cittaæ `ajjhattaæ me saækhittaæ cittan' ti yathÃbhÆtaæ pajÃnÃti, bahiddhà và vikkhittaæ cittaæ `bahiddhà me vikkhittaæ cittan' ti yathÃbhÆtaæ pajÃnÃti. Tassa vidità vedanà uppajjanti vidità upaÂÂhahanti vidità abbhatthaæ gacchanti, vidità sa¤¤Ã uppajjanti vidità upaÂÂhahanti vidità abbhatthaæ gacchanti, vidità vitakkà uppajjanti vidità upaÂÂhahanti vidità abbhatthaæ gacchanti, sappÃyÃsappÃyesu kho pan' assa dhammesu hÅnappaïÅtesu kaïhasukkasappaÂibhÃgesu nimittaæ suggahitaæ hoti sumanasikataæ sÆpadhÃritaæ suppaÂividdhaæ pa¤¤Ãya. Imehi kho bhikkhave sattahi dhammehi samannÃgato SÃriputto catasso paÂisambhidà sayaæ abhi¤¤Ã sacchikatvà upasampajja viharatÅ ti. #<[page 034]># %<34 AÇguttara-NikÃya. XXXVIII. 1-XXXIX. 1>% XXXVIII. 1. Sattahi bhikkhave dhammehi samannÃgato bhikkhu cittaæ vase vatteti, no ca bhikkhu cittassa vasena vattati. Katamehi sattahi? 2. Idha bhikkhave bhikkhu samÃdhikusalo hoti, samÃdhissa samÃpattikusalo hoti, samÃdhissa Âhitikusalo hoti, samÃdhissa vuÂÂhÃnakusalo hoti, samÃdhissa kallitakusalo hoti, samÃdhissa gocarakusalo hoti, samÃdhissa abhinihÃrakusalo hoti. Imehi kho bhikkhave sattahi dhammehi samannÃgato bhikkhu cittaæ vase vatteti, no ca bhikkhu cittassa vasena vattati. 3. Sattahi bhikkhave dhammehi samannÃgato SÃriputto cittaæ vase vatteti, no ca SÃriputto cittassa vasena vattati. Katamehi sattahi? 4. Idha bhikkhave SÃriputto samÃdhikusalo hoti, samÃdhissa samÃpattikusalo, samÃdhissa Âhitikusalo, samÃdhissa vuÂÂhÃnakusalo, samÃdhissa kallitakusalo, samÃdhissa gocarakusalo, samÃdhissa abhinihÃrakusalo. Imehi kho bhikkhave sattahi dhammehi samannÃgato SÃriputto cittaæ vase vatteti, no ca SÃriputto cittassa vasena vattatÅ ti. XXXIX. 1. Ekaæ samayaæ Bhagavà SÃvatthiyaæ viharati Jetavane AnÃthapiï¬ikassa ÃrÃme. Atha kho Ãyasmà SÃriputto pubbaïhasamayaæ nivÃsetvà pattacÅvaram ÃdÃya SÃvatthiyaæ piï¬Ãya pÃvisi. Atha kho Ãyasmato SÃriputtassa etad ahosi `atippago kho tÃva SÃvatthiyaæ piï¬Ãya carituæ; #<[page 035]># %% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ yan nÆnÃhaæ yena a¤¤atitthiyÃnaæ paribbÃjakÃnaæ ÃrÃmo ten' upasaÇkameyyan' ti. Atha kho Ãyasmà SÃriputto yena a¤¤atitthiyÃnaæ paribbÃjakÃnaæ ÃrÃmo ten' upasaÇkami, upasaÇkamitvà tehi a¤¤atitthiyehi paribbÃjakehi saddhiæ sammodi, sammodanÅyaæ kathaæ sÃrÃïÅyaæ vÅtisÃretvà ekamantaæ nisÅdi. 2. Tena kho pana samayena tesaæ a¤¤atitthiyÃnaæ paribbÃjakÃnaæ sannisinnÃnaæ sannipatitÃnaæ ayam antarÃkathà udapÃdi `yo hi koci Ãvuso dvÃdasa vassÃni paripuïïaæ parisuddhaæ brahmacariyaæ carati, "niddaso bhikkhÆ" ti alaæ vacanÃyÃ' ti. Atha kho Ãyasmà SÃriputto tesaæ a¤¤atitthiyÃnaæ paribbÃjakÃnaæ bhÃsitaæ neva abhinandi na ppaÂikkosi; anabhinanditvà appaÂikkositvà uÂÂhÃyÃsanà pakkÃmi `Bhagavato santike etassa bhÃsitassa atthaæ ÃjÃnissÃmÅ' ti. 3. Atha kho Ãyasmà SÃriputto SÃvatthiyaæ piï¬Ãya caritvà pacchÃbhattaæ piï¬apÃtapaÂikkanto yena Bhagavà ten' upasaÇkami, upasaÇkamitvà Bhagavantaæ abhivÃdetvà ekamantaæ nisÅdi. Ekamantaæ nisinno kho Ãyasmà SÃriputto Bhagavantaæ etad avoca `idhÃhaæ bhante pubbaïhasamayaæ nivÃsetvà pattacÅvaram ÃdÃya SÃvatthiyaæ piï¬Ãya pÃvisiæ. Tassa mayhaæ bhante etad ahosi: atippago kho tÃva SÃvatthiyaæ piï¬Ãya carituæ; yan nÆnÃhaæ yena a¤¤atitthiyÃnaæ paribbÃjakÃnaæ ÃrÃmo ten' upasaÇkameyyan ti. Atha khvÃhaæ bhante yena a¤¤atitthiyÃnaæ paribbÃjakÃnaæ ÃrÃmo ten' upasaÇkamiæ, upasaÇkamitvà tehi a¤¤atitthiyehi paribbÃjakehi saddhiæ sammodiæ, sammodanÅyaæ kathaæ sÃrÃïÅyaæ vÅtisÃretvà ekamantaæ nisÅdiæ. Tena kho pana bhante samayena tesaæ a¤¤atitthiyÃnaæ paribbÃjakÃnaæ sannisinnÃnaæ sannipatitÃnaæ ayam antarÃkathà udapÃdi: #<[page 036]># %<36 AÇguttara-NikÃya. XXXIX. 4-5>% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ yo hi koci Ãvuso dvÃdasa vassÃni paripuïïaæ parisuddhaæ brahmacariyaæ carati, "niddaso bhikkhÆ" ti alaæ vacanÃyà ti. Atha khvÃhaæ bhante tesaæ a¤¤atitthiyÃnaæ paribbÃjakÃnaæ bhÃsitaæ neva abhinandiæ na ppaÂikkosiæ; anabhinanditvà appaÂikkositvà uÂÂhÃyÃsanà pakkÃmiæ: Bhagavato santike etassa bhÃsitassa atthaæ ÃjÃnissÃmÅ ti. Sakkà nu kho bhante imasmiæ dhammavinaye kevalaæ vassagaïanamattena niddaso bhikkhu pa¤¤Ãpetun' ti? `Na kho SÃriputta sakkà imasmiæ dhammavinaye kevalaæ vassagaïanamattena niddaso bhikkhu pa¤¤Ãpetuæ. Satta kho imÃni SÃriputta niddasavatthÆni mayà sayaæ abhi¤¤Ã sacchikatvà paveditÃni. KatamÃni satta? 4. Idha SÃriputta bhikkhu sikkhÃsamÃdÃne tibbacchando hoti Ãyati¤ ca sikkhÃsamÃdÃne avigatapemo, dhammanisantiyà tibbacchando hoti Ãyati¤ ca dhammanisantiyà avigatapemo, icchÃvinaye tibbacchando hoti Ãyati¤ ca icchÃvinaye avigatapemo, paÂisallÃne tibbacchando hoti Ãyati¤ ca paÂisallÃne avigatapemo, viriyÃrambhe tibbacchando hoti Ãyati¤ ca viriyÃrambhe avigatapemo, satinepakke tibbacchando hoti Ãyati¤ ca satinepakke avigatapemo, diÂÂhipaÂivedhe tibbacchando hoti Ãyati¤ ca diÂÂhipativedhe avigatapemo. ImÃni kho SÃriputta satta niddasavatthÆni mayà sayaæ abhi¤¤Ã sacchikatvà paveditÃni. 5. Imehi kho SÃriputta sattahi niddasavatthÆhi samannÃgato bhikkhu dvÃdasa ce pi vassÃni paripuïïaæ parisuddhaæ brahmacariyaæ carati, `niddaso bhikkhÆ' ti alaæ vacanÃya, catuvÅsati ce pi vassÃni paripuïïaæ parisuddhaæ brahmacariyaæ carati, `niddaso bhikkhÆ' ti alaæ vacanÃya, #<[page 037]># %% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ chattiæsa ce pi vassÃni paripuïïaæ parisuddhaæ brahmacariyaæ carati, `niddaso bhikkhÆ' ti alaæ vacanÃya, aÂÂhacattÃrisa¤ ce pi vassÃni paripuïïaæ parisuddhaæ brahmacariyaæ carati, `niddaso bhikkhÆ' ti alaæ vacanÃyà ti. XL. 1. Evaæ me sutaæ. Ekaæ samayaæ Bhagavà Kosambiyaæ viharati GhositÃrÃme. Atha kho Ãyasmà ùnando pubbaïhasamayaæ nivÃsetvà pattacÅvaram ÃdÃya Kosambiyaæ piï¬Ãya pÃvisi. Atha kho Ãyasmato ùnandassa etad ahosi `atippago kho tÃva Kosambiyaæ piï¬Ãya carituæ; yan nÆnÃhaæ yena a¤¤atitthiyÃnaæ paribbÃjakÃnaæ ÃrÃmo ten' upasaÇkameyyan' ti. Atha kho Ãyasmà ùnando yena a¤¤atitthiyÃnaæ paribbÃjakÃnaæ ÃrÃmo ten' upasaÇkami, upasaÇkamitvà tehi a¤¤atitthiyehi paribbÃjakehi saddhiæ sammodi, sammodanÅyaæ kathaæ sÃrÃïÅyaæ vÅtisÃretvà ekamantaæ nisÅdi. 2. Tena kho pana samayena tesaæ a¤¤atitthiyÃnaæ paribbÃjakÃnaæ sannisinnÃnaæ sannipatitÃnaæ ayam antarÃkathà udapÃdi `yo hi koci Ãvuso dvÃdasa vassÃni paripuïïaæ parisuddhaæ brahmacariyaæ carati, "niddaso bhikkhÆ" ti alaæ vacanÃyÃ' ti. Atha kho Ãyasmà ùnando tesaæ a¤¤atitthiyÃnaæ paribbÃjakÃnaæ bhÃsitaæ neva abhinandi na ppaÂikkosi; anabhinanditvà appaÂikkositvà uÂÂhÃyÃsanà pakkÃmi `Bhagavato santike etassa bhÃsitassa atthaæ ÃjÃnissÃmÅ ti. 3. Atha kho Ãyasmà ùnando Kosambiyaæ piï¬Ãya caritvà pacchÃbhattaæ piï¬apÃtapaÂikkanto yena Bhagavà ten' upasaÇkami, upasaÇkamitvà Bhagavantaæ abhivÃdetvà ekamantaæ nisÅdi. Ekamantaæ nisinno kho Ãyasmà ùnando Bhagavantaæ etad avoca `idhÃhaæ bhante pubbaïhasamayaæ nivÃsetvà pattacÅvaram ÃdÃya Kosambiyaæ piï¬Ãya pÃvisiæ. #<[page 038]># %<38 AÇguttara-NikÃya. XL. 4>% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ Tassa mayhaæ bhante etad ahosi: atippago kho tÃva Kosambiyaæ piï¬Ãya carituæ; yan nÆnÃhaæ yena a¤¤atitthiyÃnaæ paribbÃjakÃnaæ ÃrÃmo ten' upasaÇkameyyan ti. Atha khvÃhaæ bhante yena a¤¤atitthiyÃnaæ paribbÃjakÃnaæ ÃrÃmo ten' upasaÇkamiæ, upasaÇkamitvà tehi a¤¤atitthiyehi paribbÃjakehi saddhiæ sammodiæ, sammodanÅyaæ kathaæ sÃrÃïÅyaæ vÅtisÃretvà ekamantaæ nisÅdiæ. Tena kho pana bhante samayena tesaæ a¤¤atitthiyÃnaæ paribbÃjakÃnaæ sannisinnÃnaæ sannipatitÃnaæ ayam antarÃkathà udapÃdi: yo hi koci Ãvuso dvÃdasa vassÃni paripuïïaæ parisuddhaæ brahmacariyaæ carati, "niddaso bhikkhÆ" ti alaæ vacanÃyà ti. Atha khvÃhaæ bhante tesaæ a¤¤atitthiyÃnaæ paribbÃjakÃnaæ bhÃsitaæ neva abhinandiæ na ppaÂikkosiæ; anabhinanditvà appaÂikkositvà uÂÂhÃyÃsanà pakkÃmiæ: Bhagavato santike etassa bhÃsitassa atthaæ ÃjÃnissÃmÅ ti. Sakkà nu kho bhante imasmiæ dhammavinaye kevalaæ vassagaïanamattena niddaso bhikkhu pa¤¤Ãpetun' ti? Na kho ùnanda sakkà imasmiæ dhammavinaye kevalaæ vassagaïanamattena niddaso bhikkhu pa¤¤Ãpetuæ. Satta kho imÃni ùnanda niddasavatthÆni mayà sayaæ abhi¤¤Ã sacchikatvà paveditÃni. KatamÃni satta? 4. Idh' ùnanda bhikkhu saddho hoti, hirimà hoti, ottappÅ hoti, bahussuto hoti, Ãraddhavirayo hoti, satimà hoti, pa¤¤avà hoti. ImÃni kho ùnanda satta niddasavatthÆni mayà sayaæ abhi¤¤Ã sacchikatvà paveditÃni. #<[page 039]># %% 5. Imehi kho ùnanda sattahi niddasavatthÆhi samannÃgato bhikkhu dvÃdasa ce pi vassÃni paripuïïaæ parisuddhaæ brahmacariyaæ carati, "niddaso bhikkhÆ" ti alaæ vacanÃya, catuvÅsati ce pi vassÃni paripuïïaæ parisuddhaæ brahmacariyaæ carati, "niddaso bhikkhÆ" ti alaæ vacanÃya, chattiæsa ce pi vassÃni paripuïïaæ parisuddhaæ brahmacariyaæ carati, "niddaso bhikkhÆ" ti alaæ vacanÃya, aÂÂhacattÃrisa¤ ce pi vassÃni paripuïïaæ parisuddhaæ brahmacariyaæ carati, "niddaso bhikkhÆ" ti alaæ vacanÃyà ti. DevatÃvaggo catuttho. Tassa uddÃnaæ: AppamÃdo hirimà ca dve suvacà duve sakhà Dve paÂisambhidà dve vasà niddasavatthÆ 'pare dve ti. XLI. 1. Satt' imà bhikkhave vi¤¤ÃïaÂÂhitiyo. Katamà satta? 2. Santi bhikkhave sattà nÃnattakÃyà nÃnattasa¤¤ino, seyyathà pi manussà ekacce ca devà ekacce ca vinipÃtikÃ. Ayaæ paÂhamà vi¤¤ÃïaÂÂhiti. #<[page 040]># %<40 AÇguttara-NikÃya. XLI. 3-XLII. 2>% 3. Santi bhikkhave sattà nÃnattakÃyà ekattasa¤¤ino, seyyathà pi devà {BrahmakÃyikÃ} paÂhamÃbhinibbattÃ. Ayaæ dutiyà vi¤¤ÃïaÂÂhiti. 4. Santi bhikkhave sattà ekattakÃyà nÃnattasa¤¤ino, seyyathà pi devà {ùbhassarÃ}. Ayaæ tatiyà vi¤¤ÃïaÂÂhiti. 5. Santi bhikkhave sattà ekattakÃyà ekattasa¤¤ino, seyyathà pi devà {SubhakiïhÃ}. Ayaæ catutthà vi¤¤ÃïaÂÂhiti. 6. Santi bhikkhave sattà sabbaso rÆpasa¤¤Ãnaæ samatikkamma paÂighasa¤¤Ãnaæ atthaÇgamà nÃnattasa¤¤Ãnaæ amanasikÃrà `ananto ÃkÃso' ti ÃkÃsÃna¤cÃyatanÆpagÃ. Ayaæ pa¤camà vi¤¤ÃïaÂÂhiti. 7. Santi bhikkhave sattà sabbaso ÃkÃsÃna¤cÃyatanaæ samatikkamma `anantaæ vi¤¤Ãïan' ti vi¤¤Ãïa¤cÃyatanÆpagÃ. Ayaæ chaÂÂhà vi¤¤ÃïaÂÂhiti. 8. Santi bhikkhave sattà sabbaso vi¤¤Ãïa¤cÃyatanaæ samatikkamma `natthi ki¤cÅ' ti Ãki¤ca¤¤ÃyatanÆpagÃ. Ayaæ sattamà vi¤¤ÃïaÂÂhiti. Imà kho bhikkhave satta vi¤¤ÃïaÂÂhitiyo ti. XLII. 1. Satt' ime bhikkhave samÃdhiparikkhÃrÃ. Katame satta? 2. SammÃdiÂÂhi, sammÃsaÇkappo, sammÃvÃcÃ, sammÃkammanto, sammÃ-ÃjÅvo, sammÃvÃyÃmo, sammÃsati. Yà kho bhikkhave imehi sattah' aÇgehi cittass' ekaggatà parikkhatÃ-, ayaæ vuccati bhikkhave ariyo sammÃsamÃdhi sa-upaniso iti pi saparikkhÃro iti pÅ ti. #<[page 041]># %% XLIII. 1. Satt' ime bhikkhave aggÅ. Katame satta? 2. RÃgaggi, dosaggi, mohaggi, Ãhuneyyaggi, gahapataggi, dakkhiïeyyaggi, kaÂÂhaggi. Ime kho bhikkhave satta aggÅ ti. XLIV. 1. Ekaæ samayaæ Bhagavà SÃvatthiyaæ viharati Jetavane AnÃthapiï¬ikassa ÃrÃme. Tena kho pana samayena UggatasarÅrassa brÃhmaïassa mahÃya¤¤o upakkhaÂo hoti: pa¤ca usabhasatÃni thÆïÆpanÅtÃni honti ya¤¤atthÃya, pa¤ca vacchatarasatÃni thÆïÆpanÅtÃni honti ya¤¤atthÃya, pa¤ca vacchatarisatÃni thÆïÆpanÅtÃni honti ya¤¤atthÃya, pa¤ca ajasatÃni thÆïÆpanÅtÃni honti ya¤¤atthÃya, pa¤ca urabbhasatÃni thÆïÆpanÅtÃni honti ya¤¤atthÃya. Atha kho UggatasarÅro brÃhmaïo yena Bhagavà ten' upasaÇkami, upasaÇkamitvà Bhagavatà saddhiæ sammodi; sammodanÅyaæ kathaæ sÃrÃïÅyaæ vÅtisÃretvà ekamantaæ nisÅdi. Ekamantaæ nisinno kho UggatasarÅro brÃhmaïo Bhagavantaæ etad avoca `sutaæ me taæ bho Gotama: aggissa ÃdhÃnaæ yÆpassa ussÃpanaæ mahapphalaæ hoti mahÃnisaæsan' ti. `Mayà pi kho etaæ brÃhmaïa sutaæ: aggissa ÃdhÃnaæ yÆpassa ussÃpanaæ mahapphalaæ hoti mahÃnisaæsan' ti. Dutiyam pi kho . . . tatiyam pi kho UggatasarÅro brÃhmaïo Bhagavantaæ etad avoca `sutaæ me taæ bho Gotama: aggissa ÃdhÃnaæ yÆpassa ussÃpanaæ mahapphalaæ hoti mahÃnisaæsan' ti. `Mayà pi kho etaæ brÃhmaïa sutaæ: aggissa ÃdhÃnaæ yÆpassa ussÃpanaæ mahapphalaæ hoti mahÃnisaæsan' ti. `Tayidaæ bho Gotama sameti bhoto c' eva Gotamassa amhÃka¤ ca, #<[page 042]># %<42 AÇguttara-NikÃya. XLIV. 2-4>% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ yad idaæ sabbena sabban' ti. 2. Evaæ vutte Ãyasmà ùnando UggatasarÅraæ brÃhmaïaæ etad avoca `na kho brÃhmaïa TathÃgatà evaæ pucchitabbÃ: sutaæ me taæ bho Gotama "aggissa ÃdhÃnaæ yÆpassa ussÃpanaæ mahapphalaæ hoti mahÃnisaæsan" ti. Eva¤ ca kho brÃhmaïa TathÃgatà pucchitabbÃ: aha¤ hi bhante aggiæ ÃdhÃtukÃmo yÆpaæ ussÃpetukÃmo; ovadatu maæ bhante BhagavÃ, anusÃsatu maæ bhante BhagavÃ, yaæ mama assa dÅgharattaæ hitÃya sukhÃyÃ' ti. 3. Atha kho UggatasarÅro brÃhmaïo Bhagavantaæ etad avoca `aha¤ hi bho Gotama aggiæ ÃdhÃtukÃmo yÆpaæ ussÃpetukÃmo; ovadatu maæ bhavaæ Gotamo, anusÃsatu maæ bhavaæ Gotamo, yaæ mama assa dÅgharattaæ hitÃya sukhÃyÃ' ti. Aggiæ brÃhmaïa Ãdhento yÆpaæ ussÃpento pubb' eva ya¤¤Ã tÅïi satthÃni ussÃpeti akusalÃni dukkhudrayÃni dukkhavipÃkÃni. KatamÃni tÅïi? 4. KÃyasatthaæ, vacÅsatthaæ, manosatthaæ. Aggiæ brÃhmaïa Ãdhento yÆpaæ ussÃpento pubb' eva ya¤¤Ã evaæ cittaæ uppÃdeti `ettakà usabhà ha¤¤antu ya¤¤atthÃya, ettakà vacchatarà ha¤¤antu ya¤¤atthÃya, ettakà vacchatariyo ha¤¤antu ya¤¤atthÃya, ettakà ajà ha¤¤antu ya¤¤atthÃya, ettakà urabbhà ha¤¤antu ya¤¤atthÃyÃ' ti. So `pu¤¤aæ karomÅ' ti apu¤¤aæ karoti, `kusalaæ karomÅ' ti akusalaæ karoti, `sugatiyà maggaæ pariyesÃmÅ' ti duggatiyà maggaæ pariyesati. Aggiæ brÃhmaïa Ãdhento yÆpaæ ussÃpento pubb' eva ya¤¤Ã idaæ paÂhamaæ manosatthaæ ussÃpeti akusalaæ dukkhudrayaæ dukkhavipÃkaæ. #<[page 043]># %% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ 5. Puna ca paraæ brÃhmaïa aggiæ Ãdhento yÆpaæ ussÃpento pubb' eva ya¤¤Ã evaæ vÃcaæ bhÃsati `ettakà usabhà ha¤¤antu ya¤¤atthÃya, ettakà vacchatarà ha¤¤antu ya¤¤atthÃya, ettakà vacchatariyo ha¤¤antu ya¤¤atthÃya, ettakà ajà ha¤¤antu ya¤¤atthÃya, ettakà urabbhà ha¤¤antu ya¤¤atthÃyÃ' ti. So `pu¤¤aæ karomÅ' ti apu¤¤aæ karoti, `kusalaæ karomÅ' ti akusalaæ karoti, `sugatiyà maggaæ pariyesÃmÅ' ti duggatiyà maggaæ pariyesati. Aggiæ brÃhmaïa Ãdhento yÆpaæ ussÃpento pubb' eva ya¤¤Ã idaæ dutiyaæ vacÅsatthaæ ussÃpeti akusalaæ dukkhudrayaæ dukkhavipÃkaæ. 6. Puna ca paraæ brÃhmaïa aggiæ Ãdhento yÆpaæ ussÃpento pubb' eva ya¤¤Ã sayaæ paÂhamaæ samÃrabbhati `usabhà ha¤¤antu ya¤¤atthÃya', sayaæ paÂhamaæ samÃrabbhati `vacchatarà ha¤¤antu ya¤¤atthÃya', sayaæ paÂhamaæ samÃrabbhati `vacchatariyo ha¤¤antu ya¤¤atthÃya', sayaæ paÂhamaæ samÃrabbhati `ajà ha¤¤antu ya¤¤atthÃya', sayaæ paÂhamaæ samÃbbharati `urabbhà ha¤¤antu ya¤¤atthÃyÃ' ti. So `pu¤¤aæ karomÅ' ti apu¤¤aæ karoti, `kusalaæ karomÅ' ti akusalaæ karoti, `sugatiyà maggaæ pariyesÃmÅ' ti duggatiyà maggaæ pariyesati. Aggiæ brÃhmaïa Ãdhento yÆpaæ ussÃpento pubb' eva ya¤¤Ã idaæ tatiyaæ kÃyasatthaæ ussÃpeti akusalaæ dukkhudrayaæ dukkhavipÃkaæ. Aggiæ brÃhmaïa Ãdhento yÆpaæ ussÃpento pubb' eva ya¤¤Ã imÃni tÅïi satthÃni ussÃpeti akusalÃni dukkhudrayÃni dukkhavipÃkÃni. 7. Tayo' me brÃhmaïa aggÅ pahÃtabbà parivajjetabbÃ, na sevitabbÃ. Katame tayo? #<[page 044]># %<44 AÇguttara-NikÃya. XLIV. 8-12>% 8. RÃgaggi, dosaggi, mohaggi. Kasmà cÃyaæ brÃhmaïa rÃgaggi pahÃtabbo parivajjetabbo, na sevitabbo? 9. Ratto kho brÃhmaïa rÃgena abhibhÆto pariyÃdinnacitto kÃyena duccaritaæ carati, vÃcÃya duccaritaæ carati, manasà duccaritaæ carati. So kÃyena duccaritaæ caritvà vÃcÃya duccaritaæ caritvà manasà duccaritaæ caritvà kÃyassa bhedà parammaraïà apÃyaæ duggatiæ vinipÃtaæ nirayaæ upapajjati. TasmÃyaæ rÃgaggi pahÃtabbo parivajjetabbo, na sevitabbo. Kasmà cÃyaæ brÃhmaïa dosaggi pahÃtabbo parivajjetabbo, na sevitabbo? 10. DuÂÂho kho brÃhmaïa dosena abhibhÆto pariyÃdinnacitto kÃyena duccaritaæ carati, vÃcÃya duccaritaæ carati, manasà duccaritaæ carati. So kÃyena duccaritaæ caritvà vÃcÃya duccaritaæ caritvà manasà duccaritaæ caritvà kÃyassa bhedà parammaraïà apÃyaæ duggatiæ vinipÃtaæ nirayaæ upapajjati. TasmÃyaæ dosaggi pahÃtabbo parivajjetabbo, na sevitabbo. Kasmà cÃyaæ brÃhmaïa mohaggi pahÃtabbo parivajjetabbo, na sevitabbo? 11. MÆÊho kho brÃhmaïa mohena abhibhÆto pariyÃdinnacitto kÃyena duccaritaæ carati, vÃcÃya duccaritaæ carati, manasà duccaritaæ carati. So kÃyena duccaritaæ caritvà vÃcÃya duccaritaæ caritvà manasà duccaritaæ caritvà kÃyassa bhedà parammaraïà apÃyaæ duggatiæ vinipÃtaæ nirayaæ upapajjati. TasmÃyaæ mohaggi pahÃtabbo parivajjetabbo, na sevitabbo. Ime kho brÃhmaïa tayo aggÅ pahÃtabbà parivajjetabbÃ, na sevitabbÃ. 12. Tayo kho 'me brÃhmaïa aggÅ sakkatvà garukatvà mÃnetvà pÆjetvà sammà sukhaæ parihÃtabbÃ. Katame tayo? #<[page 045]># %% 13. ùhuneyyaggi, gahapataggi, dakkhiïeyyaggi. Katamo ca brÃhmaïa Ãhuneyyaggi? 14. Idha brÃhmaïa yassa te honti `mÃtÃ' ti và `pitÃ' ti vÃ: ayaæ vuccati brÃhmaïa Ãhuneyyaggi. Taæ kissa hetu? Ato 'yaæ brÃhmaïa Ãhuto sambhÆto. TasmÃyaæ Ãhuneyyaggi sakkatvà garukatvà mÃnetvà pÆjetvà sammà sukhaæ parihÃtabbo. Katamo ca brÃhmaïa gahapataggi? 15. Idha brÃhmaïa yassa te honti `puttÃ' ti và `dÃrÃ' ti và `dÃsÃ' ti và `pessÃ' ti và `kammakarÃ' ti vÃ: ayaæ vuccati brÃhmaïa gahapataggi. TasmÃyaæ gahapataggi sakkatvà garukatvà mÃnetvà pÆjetvà sammà sukhaæ parihÃtabbo. Katamo ca brÃhmaïa dakkhiïeyyaggi? 16. Idha brÃhmaïa ye te samaïabrÃhmaïà madappamÃdà paÂiviratà khantisoracce niviÂÂhà ekam attÃnaæ damenti ekam attÃnaæ samenti ekam attÃnaæ parinibbÃpenti: ayaæ vuccati brÃhmaïa dakkhiïeyyaggi. TasmÃyaæ dakkhiïeyyaggi sakkatvà garukatvà mÃnetvà pÆjetvà sammà sukhaæ parihÃtabbo. Ime kho brÃhmaïa tayo aggÅ sakkatvà garukatvà mÃnetvà pÆjetvà sammà sukhaæ parihÃtabbÃ. Ayaæ kho pana brÃhmaïa kaÂÂhaggi kÃlena kÃlaæ ujjaletabbo, kÃlena kÃlaæ ajjhupekkhitabbo, kÃlena kÃlaæ nibbÃpetabbo, kÃlena kÃlaæ nikkhipitabbo ti. 17. Evaæ vutte UggatasarÅro brÃhmaïo Bhagavantaæ etad avoca `abhikkantaæ bho Gotama abhikkantaæ bho Gotama, upÃsakaæ maæ bhavaæ Gotamo dhÃretu ajja-t-agge #<[page 046]># %<46 AÇguttara-NikÃya. XLV. 1-XLVI. 4>% pÃïupetaæ saraïaæ gataæ. EsÃhaæ bho Gotama pa¤ca usabhasatÃni mu¤cÃmi jÅvitaæ demi, pa¤ca vacchatarasatÃni mu¤cÃmi jÅvitaæ demi, pa¤ca vacchatarisatÃni mu¤cÃmi jÅvitaæ demi, pa¤ca ajasatÃni mu¤cÃmi jÅvitaæ demi, pa¤ca urabbhasatÃni mu¤cÃmi jÅvitaæ demi; haritÃni c' eva tiïÃni khÃdantu sÅtÃni ca pÃniyÃni pivantu, sÅto ca nesaæ vÃto upavÃyatÆ' ti. XLV. 1. Satt' imà bhikkhave sa¤¤Ã bhÃvità bahulÅkatà mahapphalà honti mahÃnisaæsà amatogadhà amatapariyosÃnÃ. Katamà satta? 2. Asubhasa¤¤Ã, maraïasa¤¤Ã, ÃhÃre paÂikkÆlasa¤¤Ã, sabbaloke anabhiratasa¤¤Ã, aniccasa¤¤Ã, anicce dukkhasa¤¤Ã, dukkhe anattasa¤¤Ã. Imà kho bhikkhave satta sa¤¤Ã bhÃvità bahulÅkatà mahapphalà honti mahÃnisaæsà amatogadhà amatapariyosÃnà ti. XLVI. 1. Satt' imà bhikkhave sa¤¤Ã bhÃvità bahulÅkatà mahapphalà honti mahÃnisaæsà amatogadhà amatapariyosÃnÃ. Katamà satta? 2. Asubhasa¤¤Ã, maraïasa¤¤Ã, ÃhÃre paÂikkÆlasa¤¤Ã, sabbaloke anabhiratasa¤¤Ã, aniccasa¤¤Ã, anicce dukkhasa¤¤Ã, dukkhe anattasa¤¤Ã. 3. Asubhasa¤¤Ã bhikkhave bhÃvità bahulÅkatà mahapphalà hoti mahÃnisaæsà amatogadhà amatapariyosÃnà ti iti kho pan' etaæ vuttaæ, ki¤ c' etaæ paÂicca vuttaæ? 4. Asubhasa¤¤Ãparicitena bhikkhave bhikkhuno cetasà bahulaæ viharato methunadhammasamÃpattiyà cittaæ #<[page 047]># %% paÂilÅyati paÂikuÂati paÂivaÂÂati na sampasÃrÅyati, upekhà và pÃÂikkÆlyatà và saïÂhÃti. Seyyathà pi bhikkhave kukkuÂapattaæ và nahÃrudaddulaæ và aggimhi pakkhittaæ paÂilÅyati paÂikuÂati paÂivaÂÂati na sampasÃrÅyati, evam eva kho bhikkhave bhikkhuno asubhasa¤¤Ãparicitena cetasà bahulaæ viharato methunadhammasamÃpattiyà cittaæ paÂilÅyati paÂikuÂati paÂivaÂÂati na sampasÃrÅyati, upekhà và pÃÂikkÆlyatà và saïÂhÃti. Sace bhikkhave bhikkhuno asubhasa¤¤Ãparicitena cetasà bahulaæ viharato methunadhammasamÃpattiyà cittaæ anusandati, appÃÂikkÆlyatà và saïÂhÃti, veditabbam etaæ bhikkhave bhikkhunà `abhÃvità me asubhasa¤¤Ã, natthi me pubbenÃparaæ viseso, appattaæ me bhÃvanÃphalan' ti. Iti ha tattha sampajÃno hoti. Sace pana bhikkhave bhikkhuno asubhasa¤¤Ãparicitena cetasà bahulaæ viharato methunadhammasamÃpattiyà cittaæ paÂilÅyati paÂikuÂati paÂivaÂÂati na sampasÃrÅyati, upekhà và pÃÂikkÆlyatà và saïÂhÃti, veditabbam etaæ bhikkhave bhikkhunà `bhÃvità me asubhasa¤¤Ã, atthi me pubbenÃparaæ viseso, pattaæ me bhÃvanÃphalan' ti. Iti ha tattha sampajÃno hoti. Asubhasa¤¤Ã bhikkhave bhÃvità bahulÅkatà mahapphalà hoti mahÃnisaæsà amatogadhà amatapariyosÃnà ti iti yan taæ vuttaæ, idam etaæ paÂicca vuttaæ. 5. Maraïasa¤¤Ã bhikkhave bhÃvità bahulÅkatà mahapphalà hoti mahÃnisaæsà amatogadhà amatapariyosÃnà ti iti kho pan' etaæ vuttaæ, #<[page 048]># %<48 AÇguttara-NikÃya. XLVI. 6>% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ ki¤ c' etaæ paÂicca vuttaæ? 6. Maraïasa¤¤Ãparicitena bhikkhave bhikkhuno cetasà bahulaæ viharato jÅvitanikantiyà cittaæ paÂilÅyati paÂikuÂati paÂivaÂÂati na sampasÃrÅyati, upekhà và pÃÂikkÆlyatà và saïÂhÃti. Seyyathà pi bhikkhave kukkuÂapattaæ và nahÃrudaddulaæ và aggimhi pakkhittaæ paÂilÅyati paÂikuÂati paÂivaÂÂati na sampasÃrÅyati, evam eva kho bhikkhave bhikkhuno maraïasa¤¤Ãparicitena cetasà bahulaæ viharato jÅvitanikantiyà cittaæ paÂilÅyati paÂikuÂati paÂivaÂÂati na sampasÃrÅyati, upekhà và pÃÂikkÆlyatà và saïÂhÃti. Sace bhikkhave bhikkhuno maraïasa¤¤Ãparicitena cetasà bahulaæ viharato jÅvitanikantiyà cittaæ anusandati, appÃÂikkÆlyatà và saïÂhÃti, veditabbam etaæ bhikkhave bhikkhunà `abhÃvità me maraïasa¤¤Ã, natthi me pubbenÃparaæ viseso, appattaæ me bhÃvanÃphalan' ti. Iti ha tattha sampajÃno hoti. Sace pana bhikkhave bhikkhuno maraïasa¤¤Ãparicitena cetasà bahulaæ viharato jÅvitanikantiyà cittaæ paÂilÅyati paÂikuÂati paÂivaÂÂati na sampasÃrÅyati, upekhà và pÃÂikkÆlyatà và saïÂhÃti, veditabbam etaæ bhikkhave bhikkhunà `bhÃvità me maraïasa¤¤Ã, atthi me pubbenÃparaæ viseso, pattaæ me bhÃvanÃphalan' ti. Iti ha tattha sampajÃno hoti. Maraïasa¤¤Ã bhikkhave bhÃvità bahulÅkatà mahapphalà hoti mahÃnisaæsà amatogadhà amatapariyosÃnà ti iti yan taæ vuttaæ, #<[page 049]># %% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ idam etaæ paÂicca vuttaæ. 7. ùhÃre paÂikkÆlasa¤¤Ã bhikkhave bhÃvità bahulÅkatà mahapphalà hoti mahÃnisaæsà amatogadhà amatapariyosÃnà ti iti kho pan' etaæ vuttaæ, ki¤ c' etaæ paÂicca vuttaæ? 8. ùhÃre paÂikkÆlasa¤¤Ãparicitena bhikkhave bhikkhuno cetasà bahulaæ viharato rasataïhÃya cittaæ paÂilÅyati . . . pe . . . upekhà và pÃÂikkÆlyatà và saïÂhÃti. Seyyathà pi bhikkhave kukkuÂapattaæ và nahÃrudaddulaæ và aggimhi pakkhittaæ paÂilÅyati paÂikuÂati paÂivaÂÂati na sampasÃrÅyati, evam eva kho bhikkhave bhikkhuno ÃhÃre paÂikkÆlasa¤¤Ãparicitena cetasà bahulaæ viharato rasataïhÃya cittaæ paÂilÅyati . . . pe . . . upekhà và pÃÂikkÆlyatà và saïÂhÃti. Sace bhikkhave bhikkhuno ÃhÃre paÂikkÆlasa¤¤Ãparicitena cetasà bahulaæ viharato rasataïhÃya cittaæ anusandati, appÃÂikkÆlyatà và saïÂhÃti, veditabbam etaæ bhikkhave bhikkhunà `abhÃvità me ÃhÃre paÂikkÆlasa¤¤Ã, natthi me pubbenÃparaæ viseso, appattaæ me bhÃvanÃphalan' ti. Iti ha tattha sampajÃno hoti. Sace pana bhikkhave bhikkhuno ÃhÃre paÂikkÆlasa¤¤Ãparicitena cetasà bahulaæ viharato rasataïhÃya cittaæ paÂilÅyati . . . pe . . . upekhà và pÃÂikkÆlyatà và saïÂhÃti, veditabbam etaæ bhikkhave bhikkhunà `bhÃvità me ÃhÃre paÂikkÆlasa¤¤Ã, atthi me pubbenÃparaæ viseso, pattaæ me bhÃvanÃphalan' ti. Iti ha tattha sampajÃno hoti. ùhÃre paÂikkÆlasa¤¤Ã bhikkhave bhÃvità bahulÅkatà mahapphalà hoti*) mahÃnisaæsà amatogadhà amatapariyosÃnà ti iti yan taæ vuttaæ, #<[page 050]># %<50 AÇguttara-NikÃya. XLVI. 9-10>% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ idam etaæ paÂicca vuttaæ. 9. Sabbaloke anabhiratasa¤¤Ã bhikkhave bhÃvità bahulÅkatà mahapphalà hoti mahÃnisaæsà amatogadhà amatapariyosÃnà ti iti kho pan' etaæ vuttaæ, ki¤ c' etaæ paÂicca vuttaæ? 10. Sabbaloke anabhiratasa¤¤Ãparicitena bhikkhave bhikkhuno cetasà bahulaæ viharato lokacittesu cittaæ paÂilÅyati paÂikuÂati paÂivaÂÂati na sampasÃrÅyati, upekhà và pÃÂikkÆlyatà và saïÂhÃti. Seyyathà pi kukkuÂapattaæ và nahÃrudaddulaæ và aggimhi pakkhittaæ paÂilÅyati paÂikuÂati paÂivaÂÂati na sampasÃrÅyati, evam eva kho bhikkhave bhikkhuno sabbaloke anabhiratasa¤¤Ãparicitena cetasà bahulaæ viharato lokacittesu cittaæ paÂilÅyati paÂikuÂati paÂivaÂÂati na sampasÃrÅyati, upekhà và pÃÂikkÆlyatà và saïÂhÃti. Sace bhikkhave bhikkhuno sabbaloke anabhiratasa¤¤Ãparicitena cetasà bahulaæ viharato lokacittesu cittaæ anusandati, appÃÂikkÆlyatà và saïÂhÃti, veditabbam etaæ bhikkhave bhikkhunà `abhÃvità me sabbaloke anabhiratasa¤¤Ã, natthi me pubbenÃparaæ viseso, appattaæ me bhÃvanÃphalan' ti. Iti ha tattha sampajÃno hoti. Sace pana bhikkhave bhikkhuno sabbaloke anabhiratasa¤¤Ãparicitena cetasà bahulaæ viharato lokacittesu cittaæ paÂilÅyati paÂikuÂati paÂivaÂÂati na sampasÃrÅyati, #<[page 051]># %% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ upekhà và pÃÂikkÆlyatà và saïÂhÃti, veditabbam etaæ bhikkhave bhikkhunà `bhÃvità me sabbaloke anabhiratasa¤¤Ã, atthi me pubbenÃparaæ viseso, pattaæ me bhÃvanÃphalan' ti. Iti ha tattha sampajÃno hoti. Sabbaloke anabhiratasa¤¤Ã bhikkhave bhÃvità bahulÅkatà mahapphalà hoti mahÃnisaæsà amatogadhà amatapariyosÃnà ti iti yan taæ vuttaæ, idam etaæ paÂicca vuttaæ. 11. Aniccasa¤¤Ã bhikkhave bhÃvità bahulÅkatà mahapphalà hoti mahÃnisaæsà amatogadhà amatapariyosÃnà ti iti kho pan' etaæ vuttaæ, ki¤ c' etaæ paÂicca vuttaæ? 12. Aniccasa¤¤Ãparicitena bhikkhave bhikkhuno cetasà bahulaæ viharato lÃbhasakkÃrasiloke cittaæ paÂilÅyati paÂikuÂati paÂivaÂÂati na sampasÃrÅyati, upekhà và pÃÂikkÆlyatà và saïÂhÃti. Seyyathà pi bhikkhave kukkuÂapattaæ và nahÃrudaddulaæ và aggimhi pakkhittaæ paÂilÅyati paÂikuÂati paÂivaÂÂati na sampasÃrÅyati, evam eva kho bhikkhave bhikkhuno aniccasa¤¤Ãparicitena cetasà bahulaæ viharato lÃbhasakkÃrasiloke cittaæ paÂilÅyati paÂikuÂati paÂivaÂÂati na sampasÃrÅyati, upekhà và pÃÂikkÆlyatà và saïÂhÃti. Sace bhikkhave bhikkhuno aniccasa¤¤Ãparicitena cetasà bahulaæ viharato lÃbhasakkÃrasiloke cittaæ anusandati, appÃÂikkÆlyatà và saïÂhÃti, veditabbam etaæ bhikkhave bhikkhunà `abhÃvità me aniccasa¤¤Ã, natthi me pubbenÃparaæ viseso, appattaæ me bhÃvanÃphalan' ti. Iti ha tattha sampajÃno hoti. Sace pana bhikkhave bhikkhuno aniccasa¤¤Ãparicitena cetasà bahulaæ viharato lÃbhasakkÃrasiloke cittaæ paÂilÅyati paÂikuÂati paÂivaÂÂati na sampasÃrÅyati, #<[page 052]># %<52 AÇguttara-NikÃya. XLVI. 13-14>% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ upekhà và pÃÂikkÆlyatà và saïÂhÃti, veditabbam etaæ bhikkhave bhikkhunà `bhÃvità me aniccasa¤¤Ã, atthi me pubbenÃparaæ viseso, pattaæ me bhÃvanÃphalan' ti. Iti ha tattha sampajÃno hoti. Aniccasa¤¤Ã bhikkhave bhÃvità bahulÅkatà mahapphalà hoti mahÃnisaæsà amatogadhà amatapariyosÃnà ti iti yan taæ vuttaæ, idam etaæ paÂicca vuttaæ. 13. Anicce dukkhasa¤¤Ã bhikkhave bhÃvità bahulÅkatà mahapphalà hoti mahÃnisaæsà amatogadhà amatapariyosÃnà ti iti kho pan' etaæ vuttaæ, ki¤ c' etaæ paÂicca vuttaæ? 14. Anicce dukkhasa¤¤Ãparicitena bhikkhave bhikkhuno cetasà bahulaæ viharato Ãlasse kosajje vissaÂÂhiye pamÃde ananuyoge appaccavekkhaïÃya tibbà bhayasa¤¤Ã paccupaÂÂhità hoti, seyyathà pi ukkhittÃsike vadhake. Sace bhikkhave bhikkhuno anicce dukkhasa¤¤Ãparicitena cetasà bahulaæ viharato Ãlasse kosajje vissaÂÂhiye pamÃde ananuyoge appaccavekkhaïÃya tibbà bhayasa¤¤Ã na paccupaÂÂhità hoti, seyyathà pi ukkhittÃsike vadhake, veditabbam etaæ bhikkhave bhikkhunà `abhÃvità me anicce dukkhasa¤¤Ã, natthi me pubbenÃparaæ viseso, appattaæ me bhÃvanÃphalan' ti. Iti ha tattha sampajÃno hoti. Sace pana bhikkhave bhikkhuno anicce dukkhasa¤¤Ãparicitena cetasà bahulaæ viharato Ãlasse kosajje vissaÂÂhiye pamÃde ananuyoge appaccavekkhaïÃya tibbà bhayasa¤¤Ã paccupaÂÂhità hoti, seyyathà pi ukkhittÃsike vadhake, veditabbam etaæ bhikkhave bhikkhunà `bhÃvità me anicce dukkhasa¤¤Ã, atthi me pubbenÃparaæ viseso, pattaæ me bhÃvanÃphalan' ti. Iti ha tattha sampajÃno hoti. Anicce dukkhasa¤¤Ã bhikkhave bhÃvità bahulÅkatà mahapphalà hoti mahÃnisaæsà amatogadhà amatapariyosÃnÃ' ti iti yan taæ vuttaæ, #<[page 053]># %% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ idam etaæ paÂicca vuttaæ. 15. Dukkhe anattasa¤¤Ã bhikkhave bhÃvità bahulÅkatà mahapphalà hoti mahÃnisaæsà amatogadhà amatapariyosÃnà ti iti kho pan' etaæ vuttaæ, ki¤ c' etaæ paÂicca vuttaæ? 16. Dukkhe anattasa¤¤Ãparicitena bhikkhave bhikkhuno cetasà bahulaæ viharato imasmi¤ ca savi¤¤Ãïake kÃye bahiddhà ca sabbanimittesu ahaækÃramamaækÃramÃnÃpagataæ mÃnasaæ hoti vidhÃsamatikkantaæ santaæ suvimuttaæ. Sace bhikkhave bhikkhuno dukkhe anattasa¤¤Ãparicitena cetasà bahulaæ viharato imasmi¤ ca savi¤¤Ãïake kÃye bahiddhà ca sabbanimittesu ahaækÃramamaækÃramÃnÃpagataæ mÃnasaæ na hoti vidhÃsamatikkantaæ santaæ suvimuttaæ, veditabbam etaæ bhikkhave bhikkhunà `abhÃvità me dukkhe anattasa¤¤Ã, natthi me pubbenÃparaæ viseso, appattaæ me bhÃvanÃphalan' ti. Iti ha tattha sampajÃno hoti. Sace pana bhikkhave bhikkhuno dukkhe anattasa¤¤Ãparicitena cetasà bahulaæ viharato imasmi¤ ca savi¤¤Ãïake kÃye bahiddhà ca sabbanimittesu ahaækÃramamaækÃramÃnÃpagataæ mÃnasaæ hoti vidhÃsamatikkantaæ santaæ suvimuttaæ, veditabbam etaæ bhikkhave bhikkhunà `bhÃvità me dukkhe anattasa¤¤Ã, atthi me pubbenÃparaæ viseso, pattaæ me bhÃvanÃphalan' ti. Iti ha tattha sampajÃno hoti. Dukkhe anattasa¤¤Ã bhikkhave bhÃvità bahulÅkatà mahapphalà hoti mahÃnisaæsà amatogadhà amatapariyosÃnà ti iti yan taæ vuttaæ, idam etaæ paÂicca vuttaæ. Imà kho bhikkhave satta sa¤¤Ã bhÃvità bahulÅkatà mahapphalà honti mahÃnisaæsà amatogadhà amatapariyosÃnà ti. #<[page 054]># %<54 AÇguttara-NikÃya. XLVII. 1-2>% XLVII. 1. Atha kho JÃnussoïÅ brÃhmaïo yena Bhagavà ten' upasaÇkami, upasaÇkamitvà Bhagavatà saddhiæ . . . pe . . . etad avoca `bhavam pi no Gotamo brahmacÃrÅ paÂijÃnÃtÅ' ti. `Yaæ hi taæ brÃhmaïa sammà vadamÃno vadeyya "akhaï¬aæ acchiddaæ asabalaæ akammÃsaæ paripuïïaæ parisuddhaæ brahmacariyaæ caratÅ" ti; mam' eva taæ brÃhmaïa sammà vadamÃno vadeyya, ahaæ hi brÃhmaïa akhaï¬aæ acchiddaæ asabalaæ akammÃsaæ paripuïïaæ parisuddhaæ brahmacariyaæ carÃmÅ' ti. `Kiæ pana bho Gotama brahmacariyassa khaï¬am pi chiddam pi sabalam pi kammÃsam pÅ' ti? 2. Idha brÃhmaïa ekacco samaïo và brÃhmaïo và sammÃbrahmacÃrÅ paÂijÃnamÃno na h' eva kho mÃtugÃmena saddhiæ dvayandvayasamÃpattiæ samÃpajjati, api ca kho mÃtugÃmassa ucchÃdanaparimaddananahÃpanasambÃhanaæ sÃdiyati. So taæ assÃdeti taæ nikÃmeti tena ca vittiæ Ãpajjati. Idam pi kho brÃhmaïa brahmacariyassa khaï¬am pi chiddam pi sabalam pi kammÃsam pi. Ayaæ vuccati brÃhmaïa aparisuddhaæ brahmacariyaæ carati saæyutto methunena saæyogena, na parimuccati jÃtiyà jarÃmaraïena sokehi paridevehi dukkhehi domanassehi upÃyÃsehi, na parimuccati dukkhasmà ti vadÃmi. #<[page 055]># %% 3. Puna ca paraæ brÃhmaïa idh' ekacco samaïo và brÃhmaïo và sammÃbrahmacÃrÅ paÂijÃnamÃno na h' eva kho mÃtugÃmena saddhiæ dvayandvayasamÃpattiæ samÃpajjati, na pi mÃtugÃmassa ucchÃdanaparimaddananahÃpanasambÃhanaæ sÃdiyati, api ca kho mÃtugÃmena saddhiæ sa¤jagghati saækÅÊati saækeÊÃyati . . . pe . . . na pi mÃtugÃmena saddhiæ sa¤jagghati saækÅÊati saækeÊÃyati, api ca kho mÃtugÃmassa cakkhunà cakkhuæ upanijjhÃyati pekkhati . . . na pi mÃtugÃmassa cakkhunà cakkhuæ upanijjhÃyati pekkhati, api ca kho mÃtugÃmassa saddaæ suïÃti tiroku¬¬aæ và tiropÃkÃraæ và hasantiyà và bhaïantiyà và gÃyantiyà và rodantiyà và . . . na pi mÃtugÃmassa saddaæ suïÃti tiroku¬¬aæ và tiropÃkÃraæ và hasantiyà và bhaïantiyà và gÃyantiyà và rodantiyà vÃ, api ca kho yÃni 'ssa tÃni pubbe mÃtugÃmena saddhiæ hasitalapitakÅÊitÃni anussarati . . . na pi yÃni' ssa tÃni pubbe mÃtugÃmena saddhiæ hasitalapitakÅÊitÃni anussarati, api ca kho passati gahapatiæ và gahapatiputtaæ và pa¤cahi kÃmaguïehi samappitaæ samaÇgibhÆtaæ paricÃriyamÃnaæ . . . na pi passati gahapatiæ và gahapatiputtaæ và pa¤cahi kÃmaguïehi samappitaæ samaÇgibhÆtaæ paricÃriyamÃnaæ, api ca kho a¤¤ataraæ devanikÃyaæ païidhÃya brahmacariyaæ carati `iminÃhaæ sÅlena và vatena và tapena và brahmacariyena và devo và bhavissÃmi deva¤¤ataro vÃ' ti. So taæ assÃdeti taæ nikÃmeti tena ca vittiæ Ãpajjati. Idam pi kho brÃhmaïa brahmacariyassa khaï¬am pi chiddam pi sabalam pi kammÃsam pi. Ayaæ vuccati brÃhmaïa aparisuddhaæ brahmacariyaæ carati saæyutto methunena saæyogena, #<[page 056]># %<56 AÇguttara-NikÃya. XLVII.>% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ na parimuccati jÃtiyà jarÃmaraïena sokehi paridevehi dukkhehi domanassehi upÃyÃsehi, na parimuccati dukkhasmà ti vadÃmi. YÃvakÅva¤ cÃhaæ brÃhmaïa imesaæ sattannaæ methunasaæyogÃnaæ a¤¤atara¤¤ataraæ methunasaæyogaæ attani appahÅnaæ samanupassiæ, neva tÃvÃhaæ brÃhmaïa sadevake loke samÃrake sabrahmake sassamaïabrÃhmaïiyà pajÃya sadevamanussÃya anuttaraæ sammÃsambodhiæ abhisambuddho pacca¤¤Ãsiæ, yato ca kho ahaæ brÃhmaïa imesaæ sattannaæ methunasaæyogÃnaæ a¤¤atara¤¤ataraæ methunasaæyogaæ attani appahÅnaæ na samanupassiæ, athÃhaæ brÃhmaïa sadevake loke samÃrake sabrahmake sassamaïabrÃhmaïiyà pajÃya sadevamanussÃya anuttaraæ sammÃsambodhiæ abhisambuddho pacca¤¤Ãsiæ. ¥Ãïa¤ ca pana me dassanaæ udapÃdi `akuppà me cetovimutti, ayam antimà jÃti, natthi dÃni punabbhavo' ti. Evaæ vutte JÃnussoïÅ brÃhmaïo Bhagavantaæ etad avoca `abhikkantaæ bho Gotama . . . pe . . . upÃsakaæ maæ bhavaæ Gotamo dhÃretu ajja-t-agge pÃïupetaæ saraïaæ gatan' ti. #<[page 057]># %% XLVIII. 1. Saæyogavisaæyogaæ vo bhikkhave dhammapariyÃyaæ desessÃmi, taæ suïÃtha . . . pe . . . Katamo ca bhikkhave saæyogavisaæyogo dhammapariyÃyo? 2. Itthi bhikkhave ajjhattaæ itthindriyaæ manasikaroti itthikuttaæ itthÃkappaæ itthividhaæ itthicchandaæ itthissaraæ itthÃlaækÃraæ. Sà tattha rajjati tatrÃbhiramati, sà tattha rattà tatrÃbhiratà bahiddhà purisindriyaæ manasikaroti purisakuttaæ purisÃkappaæ purisavidhaæ purisacchandaæ purisassaraæ purisÃlaækÃraæ. Sà tattha rajjati tatrÃbhiramati, sà tattha rattà tatrÃbhiratà bahiddhà saæyogaæ ÃkaÇkhati; ya¤ c' assà saæyogapaccayà uppajjati sukhaæ somanassaæ, ta¤ ca ÃkaÇkhati. Itthatte bhikkhave abhiratà sattà purisesu saæyogaæ gatÃ. Evaæ kho bhikkhave itthi itthattaæ nÃtivattati. 3. Puriso bhikkhave ajjattaæ purisindriyaæ manasikaroti purisakuttaæ purisÃkappaæ purisavidhaæ purisacchandaæ purisassaraæ purisÃlaækÃraæ. So tattha rajjati tatrÃbhiramati, so tattha ratto tatrÃbhirato bahiddhà itthindriyaæ manasikaroti itthikuttaæ itthÃkappaæ itthividhaæ itthicchandaæ itthissaraæ itthÃlaækÃraæ. So tattha rajjati tatrÃbhiramati, so tattha ratto tatrÃbhirato bahiddhà saæyogaæ ÃkaÇkhati; ya¤ c' assa saæyogapaccayà uppajjati sukhaæ somanassaæ, ta¤ ca ÃkaÇkhati Purisatte bhikkhave abhirato satto itthÅsu saæyogaæ gato #<[page 058]># %<58 AÇguttara-NikÃya. XLVIII. 4-5>% Evaæ kho bhikkhave puriso purisattaæ nÃtivattati. Evaæ kho bhikkhave saæyogo hoti. Katha¤ ca bhikkhave visaæyogo hoti? 4. Itthi bhikkhave ajjhattaæ itthindriyaæ na manasikaroti itthikuttaæ itthÃkappaæ itthividhaæ itthicchandaæ itthissaraæ itthÃlaækÃraæ. Sà tattha na rajjati tatra nÃbhiramati, sà tattha arattà tatra anabhiratà bahiddhà purisindriyaæ na manasikaroti purisakuttaæ purisÃkappaæ purisavidhaæ purisacchandaæ purisassaraæ purisÃlaækÃraæ. Sà tattha na rajjati tatra nÃbhiramati, sà tattha arattà tatra anabhiratà bahiddhà saæyogaæ nÃkaÇkhati; ya¤ c' assà saæyogapaccayà uppajjati sukhaæ somanassaæ, ta¤ ca nÃkaÇkhati. Itthatte kho bhikkhave anabhiratà asattà purisesu visaæyogaæ gatÃ. Evaæ kho bhikkhave itthi itthattaæ ativattati. 5. Puriso bhikkhave ajjhattaæ purisindriyaæ na manasikaroti purisakuttaæ purisÃkappaæ purisavidhaæ purisacchandaæ purisassaraæ purisÃlaækÃraæ. So tattha na rajjati tatra nÃbhiramati, so tattha aratto tatra anabhirato bahiddhà itthindriyaæ na manasikaroti itthikuttaæ itthÃkappaæ itthividhaæ itthicchandaæ itthissaraæ itthÃlaækÃraæ. So tattha na rajjati tatra nÃbhiramati, so tattha aratto tatra anabhirato bahiddhà saæyogaæ nÃkaÇkhati; ya¤ c' assa saæyogapaccayà uppajjati sukhaæ somanassaæ, ta¤ ca nÃkaÇkhati. Purisatte bhikkhave anabhirato asatto itthÅsu visaæyogaæ gato. Evaæ kho bhikkhave puriso purisattaæ ativattati. #<[page 059]># %% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ Evaæ kho bhikkhave visaæyogo hoti. Ayaæ kho bhikkhave saæyogavisaæyogo dhammapariyÃyo ti. XLIX. 1. Ekaæ samayaæ Bhagavà CampÃyaæ viharati GaggarÃya pokkharaïiyà tÅre. Atha kho sambahulà Campeyyakà upÃsakà yenÃyasmà SÃriputto ten' upasaÇkamiæsu, upasaÇkamitvà Ãyasmantaæ SÃriputtaæ abhivÃdetvà ekamantaæ nisÅdiæsu. Ekamantaæ nisinnà kho te Campeyyakà upÃsakà Ãyasmantaæ SÃriputtaæ etad avocuæ `cirassutà no bhante Bhagavato sammukhà dhammikathÃ, sÃdhu mayaæ bhante labheyyÃma Bhagavato sammukhà dhammikathaæ savanÃyÃ' ti. `Tena h' Ãvuso tadahu' posathe ÃgaccheyyÃtha, app eva nÃma labheyyÃtha Bhagavato sammukhà dhammikathaæ savanÃyÃ' ti. `Evaæ bhante' ti kho te Campeyyakà upÃsakà Ãyasmato SÃriputtassa paÂissutvà uÂÂhÃyÃsanà Ãyasmantaæ SÃriputtaæ abhivÃdetvà padakkhiïaæ katvà pakkamiæsu. Atha kho te Campeyyakà upÃsakà tadahu 'posathe yenÃyasmà SÃriputto ten' upasaÇkamiæsu, upasaÇkamitvà Ãyasmantaæ SÃriputtaæ abhivÃdetvà ekamantaæ aÂÂhaæsu. Atha kho Ãyasmà SÃriputto tehi Campeyyakehi upÃsakehi saddhiæ yena Bhagavà ten' upasaÇkami, upasaÇkamitvà Bhagavantaæ abhivÃdetvà ekamantaæ nisÅdi. Ekamantaæ nisinno kho Ãyasmà SÃriputto Bhagavantaæ etad avoca:-- #<[page 060]># %<60 AÇguttara-NikÃya. XLIX. 2-3>% 2. Siyà nu kho bhante idh' ekaccassa tÃdisaæ yeva dÃnaæ dinnaæ na mahapphalaæ na mahÃnisaæsaæ, siyà pana bhante idh' ekaccassa tÃdisaæ yeva dÃnaæ dinnaæ mahapphalaæ mahÃnisaæsan ti? Siyà SÃriputta idh' ekaccassa tÃdisaæ yeva dÃnaæ dinnaæ mahapphalaæ na mahÃnisaæsaæ, siyà pana SÃriputta idh' ekaccassa tÃdisaæ yeva dÃnaæ dinnaæ mahapphalaæ mahÃnisaæsan ti. 3. Ko nu kho bhante hetu ko paccayo, yena-m- idh' ekaccassa tÃdisaæ yeva dÃnaæ dinnaæ mahapphalaæ hoti na mahÃnisaæsaæ; ko pana bhante hetu ko paccayo, yena-m-idh' ekaccassa tÃdisaæ yeva dÃnaæ dinnaæ mahapphalaæ hoti mahÃnisaæsan ti? Idha SÃriputta ekacco sÃpekho dÃnaæ deti, paÂibaddhacitto dÃnaæ deti, sannidhipekho dÃnaæ deti, `imaæ pecca paribhu¤jissÃmÅ' ti dÃnaæ deti. So taæ dÃnaæ deti samaïassa và brÃhmaïassa và annaæ pÃnaæ vatthaæ yÃnaæ mÃlÃgandhavilepanaæ seyyÃvasathapadÅpeyyaæ. Taæ kiæ ma¤¤asi SÃriputta: dadeyya idh' ekacco evarÆpaæ dÃnan ti? Evaæ bhante. Tatra SÃriputta yvÃyaæ sÃpekho dÃnaæ deti, paÂibaddhacitto dÃnaæ deti, sannidhipekho dÃnaæ deti, `imaæ pecca paribhu¤jissÃmÅ' ti dÃnaæ deti: so taæ dÃnaæ datvà kÃyassa bhedà parammaraïà CÃtummahÃrÃjikÃnaæ devÃnaæ sahavyataæ upapajjati. So taæ kammaæ khepetvà taæ iddhiæ taæ yasaæ taæ adhipateyyaæ ÃgÃmÅ hoti Ãgantà itthattaæ. #<[page 061]># %% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ 4. Idha pana SÃriputta ekacco na h' eva kho sÃpekho dÃnaæ deti, na paÂibaddhacitto dÃnaæ deti, na sannidhipekho dÃnaæ deti, na `imaæ pecca paribhu¤jissÃmÅ' ti dÃnaæ deti, api ca kho `sÃhu dÃnan' ti dÃnaæ deti . . . pe . . . na pi `sÃhu dÃnan' ti dÃnaæ deti, api ca kho `dinnapubbaæ katapubbaæ pitupitÃmahehi, na arahÃmi porÃïaæ kulavaæsaæ hÃpetun' ti dÃnaæ deti . . . na pi `dinnapubbaæ katapubbaæ pitupitÃmahehi, na arahÃmi porÃïaæ kulavaæsaæ hÃpetun' ti dÃnaæ deti, api ca kho `ahaæ pacÃmi, ime na pacanti, na arahÃmi pacanto apacantÃnaæ dÃnaæ adÃtun' ti dÃnaæ deti . . . na pi `ahaæ pacÃmi, ime na pacanti, na arahÃmi pacanto apacantÃnaæ dÃnaæ adÃtun' ti dÃnaæ deti, api ca kho `yathà tesaæ pubbakÃnaæ isÅnaæ tÃni mahÃya¤¤Ãni ahesuæ, seyyathÅdaæ AÂÂhakassa VÃmakassa VÃmadevassa VessÃmittassa Yamataggino AÇgÅrasassa BhÃradvÃjassa VÃseÂÂhassa Kassapassa Bhaguno, evaæ me ayaæ dÃnasaævibhÃgo bhavissatÅ' ti dÃnaæ deti . . . na pi `yathà tesaæ pubbakÃnaæ isÅnaæ tÃni mahÃya¤¤Ãni ahesuæ, seyyathÅdaæ AÂÂhakassa VÃmakassa VÃmadevassa VessÃmittassa Yamataggino AÇgÅrasassa BhÃradvÃjassa VÃseÂÂhassa Kassapassa Bhaguno, evaæ me ayaæ dÃnasaævibhÃgo bhavissatÅ' ti dÃnaæ deti, #<[page 062]># %<62 AÇguttara-NikÃya. XLIX.>% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ api ca kho `imaæ me dÃnaæ dadato cittaæ pasÅdati, attamanatÃsomanassaæ upajÃyatÅ' ti dÃnaæ deti . . . na pi `imaæ me dÃnaæ dadato cittaæ pasÅdati, attamanatÃsomanassaæ upajÃyatÅ' ti dÃnaæ deti, api ca kho cittÃlaækÃraæ cittaparikkhÃratthaæ dÃnaæ deti. So taæ dÃnaæ deti samaïassa và brÃhmaïassa và annaæ pÃnaæ vatthaæ yÃnaæ mÃlÃgandhavilepanaæ seyyÃvasathapadÅpeyyaæ. Taæ kiæ ma¤¤asi SÃriputta: dadeyya idh' ekacco evarÆpaæ dÃnan ti? Evaæ bhante. Tatra SÃriputta yvÃyaæ na h' eva kho sÃpekho dÃnaæ deti, na paÂibaddhacitto dÃnaæ deti, na sannidhipekho dÃnaæ deti, na `imaæ pecca paribhu¤jissÃmÅ' ti dÃnaæ deti, na pi `sÃhu dÃnan' ti dÃnaæ deti, na pi dinnapubbaæ katapubbaæ pitupitÃmahehi, na arahÃmi porÃïaæ kulavaæsaæ hÃpetun' ti dÃnaæ deti, na pi `ahaæ pacÃmi, ime na pacanti, na arahÃmi pacanto apacantÃnaæ dÃnaæ adÃtun' ti dÃnaæ deti, na pi `yathà tesaæ pubbakÃnaæ isÅnaæ tÃni mahÃya¤¤Ãni ahesuæ, seyyathÅdaæ AÂÂhakassa VÃmakassa VÃmadevassa VessÃmittassa Yamataggino AÇgÅrasassa BhÃradvÃjassa VÃseÂÂhassa Kassapassa Bhaguno, evaæ me ayaæ dÃnasaævibhÃgo bhavissatÅ' ti dÃnaæ deti, na pi `imaæ me dÃnaæ dadato cittaæ pasÅdati, attamanatÃsomanassaæ upajÃyatÅ' ti dÃnaæ deti, api ca kho cittÃlaækÃraæ cittaparikkhÃratthaæ dÃnaæ deti: so taæ dÃnaæ datvà kÃyassa bhedà parammaraïà BrahmakÃyikÃnaæ devÃnaæ sahavyataæ upapajjati. So taæ kammaæ khepetvà taæ iddhiæ taæ yasaæ taæ adhipateyyaæ, #<[page 063]># %% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ anÃgÃmÅ hoti anÃgantà itthattaæ. Ayaæ kho SÃriputta hetu ayaæ paccayo, yena-m-idh' ekaccassa tÃdisaæ yeva dÃnaæ dinnaæ na mahapphalaæ hoti na mahÃnisaæsaæ, ayaæ pana SÃriputta hetu ayaæ paccayo, yena-m-idh' ekaccassa tÃdisaæ yeva dÃnaæ dinnaæ mahapphalaæ hoti mahÃnisaæsaæ. L. 1. Evaæ me sutaæ. Ekaæ samayaæ Ãyasmà ca SÃriputto Ãyasmà ca MahÃmoggallÃno DakkhiïÃgirismiæ cÃrikaæ caranti mahatà bhikkhusaÇghena saddhiæ. Tena kho pana samayena VeÊukaïÂakÅ NandamÃtà upÃsikà rattiyà paccÆsasamayaæ paccuÂÂhÃya pÃrÃyanaæ sarena bhÃsati. Tena kho pana samayena Vessavaïo mahÃrÃjà uttarÃya disÃya dakkhiïaæ disaæ gacchati kenacid-eva karaïiyena. Assosi kho Vessavaïo mahÃrÃjà NandamÃtÃya upÃsikÃya pÃrÃyanaæ sarena bhÃsantiyÃ, sutvà kathÃpariyosÃnaæ ÃgamayamÃno aÂÂhÃsi. Atha kho NandamÃtà upÃsikà pÃrÃyanaæ sarena bhÃsitvà tuïhÅ ahosi. Atha kho Vessavaïo mahÃrÃjà NandamÃtÃya upÃsikÃya kathÃpariyosÃnaæ viditvà abbhÃnumodi `sÃdhu bhagini sÃdhu bhaginÅ' ti. `Ko pan' eso bhadramukhÃ' ti. `Ahan te bhagini bhÃtà Vessavaïo mahÃrÃjÃ' ti. `SÃdhu bhadramukha, tena hÅyo me ayaæ dhammapariyÃyo bhaïito, idan te hotu Ãtitheyyan' ti. `SÃdhu bhagini, eta¤ c' eva me hotu Ãtitheyyaæ: #<[page 064]># %<64 AÇguttara-NikÃya. L. 2>% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ sve ca SÃriputta-MoggallÃnapamukho bhikkhusaÇgho akatapÃtarÃso VeÊukaïÂakaæ Ãgamissati, ta¤ ca bhikkhusaÇghaæ parivisitvà mamaæ dakkhiïaæ ÃdiseyyÃsi, eta¤ ca me bhavissati Ãtitheyyan' ti. 2. Atha kho NandamÃtà upÃsikà tassà rattiyà accayena sake nivesane païÅtaæ khÃdaniyaæ bhojaniyaæ paÂiyÃdÃpesi. Atha kho SÃriputta-MoggallÃnapamukho bhikkhusaÇgho akatapÃtarÃso yena VeÊukaïÂako tad avasari. Atha kho NandamÃtà upÃsikà a¤¤ataraæ purisaæ Ãmantesi `ehi tvaæ ambho purisa, ÃrÃmaæ gantvà bhikkhusaÇghassa kÃlaæ Ãrocehi: kÃlo bhante, ayyÃya NandamÃtuyà nivesane niÂÂhitaæ bhattan' ti. `Evaæ ayye' ti kho so puriso NandamÃtÃya upÃsikÃya paÂissutvà ÃrÃmaæ gantvà bhikkhusaÇghassa kÃlaæ Ãrocesi: kÃlo bhante, ayyÃya NandamÃtuyà nivesane niÂÂhitaæ bhattan ti. Atha kho SÃriputta-MoggallÃnapamukho bhikkhusaÇgho pubbaïhasamayaæ nivÃsetvà pattacÅvaram ÃdÃya yena NandamÃtÃya upÃsikÃya nivesanaæ ten' upasaÇkami, upasaÇkamitvà pa¤¤atte Ãsane nisÅdi. Atha kho NandamÃtà upÃsikà SÃriputta-MoggallÃnapamukhaæ bhikkhusaÇghaæ païÅtena khÃdaniyena bhojaniyena sahatthà santappesi sampavÃresi. Atha kho NandamÃtà upÃsikà Ãyasmantaæ SÃriputtaæ bhuttÃviæ onÅtapattapÃïiæ ekamantaæ nisÅdi. Ekamantaæ nisinnaæ kho NandamÃtaraæ upÃsikaæ Ãyasmà SÃriputto etad avoca `ko pana te NandamÃte bhikkhusaÇghassa abbhÃgamanaæ ÃrocesÅ' ti? `IdhÃhaæ bhante rattiyà paccÆsasamayaæ paccuÂÂhÃya pÃrÃyanaæ sarena bhÃsitvà tuïhÅ ahosiæ. Atha kho bhante Vessavaïo mahÃrÃjà mama kathÃpariyosÃnaæ viditvà abbhÃnumodi "sÃdhu bhagini sÃdhu bhaginÅ" ti. #<[page 065]># %% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ "Ko pan' eso bhadramukhÃ" ti? "Ahan te bhagini bhÃtà Vessavaïo mahÃrÃjÃ" ti. "SÃdhu bhadramukha, tena hÅyo me ayaæ dhammapariyÃyo bhaïito, idan te hotu Ãtitheyyan" ti. "SÃdhu bhagini, eta¤ c' eva me hotu Ãtitheyyaæ, sve ca SÃriputta-MoggallÃnappamukho bhikkhusaÇgho akatapÃtarÃso VeÊukaïÂakaæ Ãgamissati, ta¤ ca bhikkhusaÇghaæ parivisitvà mamaæ dakkhiïaæ ÃdiseyyÃsi, eta¤ ca me bhavissati Ãtitheyyan" ti. `Yad idaæ bhante dÃne pu¤¤aæ hitaæ Vessavaïassa mahÃrÃjassa sukhÃya hotÆ' ti. 3. `Acchariyaæ NandamÃte abbhutaæ NandamÃte, yatra hi nÃma Vessavaïena mahÃrÃjena evaæmahiddhikena evaæmahesakkhena devaputtena sammukhà sallapissasÅ' ti. `Na kho me bhante es' eva acchariyo abbhuto dhammo, atthi me a¤¤o pi acchariyo abbhuto dhammo: idha me bhante Nando nÃma ekaputtako piyo manÃpo, taæ rÃjÃno kismi¤ci-d-eva kÃraïe okkassa pasayha jÅvità voropesuæ, tasmiæ kho panÃhaæ bhante dÃrake gahite và gayhamÃne và vadhe và vajjhamÃne và hate và ha¤¤amÃne và nÃbhijÃnÃmi cittassa a¤¤athattan' ti. 4. `Acchariyaæ NandamÃte abbhutaæ NandamÃte, yatra hi nÃma cittuppÃdaæ pi parisodhessasÅ' ti. `Na kho me bhante es' eva acchariyo abbhuto dhammo, #<[page 066]># %<66 AÇguttara-NikÃya. L. 5-7>% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ atthi me a¤¤o pi acchariyo abbhuto dhammo: idha me bhante sÃmiko kÃlakato a¤¤ataraæ yakkhayoniæ upapanno, so me ten' eva purimena attabhÃvena uddassesi. Na kho panÃhaæ bhante abhijÃnÃmi tato nidÃnaæ cittassa a¤¤athattan' ti. 5. `Acchariyaæ NandamÃte abbhutaæ NandamÃte, yatra hi nÃma cittuppÃdaæ pi parisodhessasÅ' ti. `Na kho me bhante es' eva acchariyo abbhuto dhammo, atthi me a¤¤o pi acchariyo abbhuto dhammo: yato' haæ bhante sÃmikassa daharass' eva daharà ÃnÅtÃ, nÃbhijÃnÃmi sÃmikaæ manasà pi aticarittÃ, kuto pana kÃyenÃ' ti? 6. `Acchariyaæ NandamÃte abbhutaæ NandamÃte, yatra hi nÃma cittuppÃdamattam pi parisodhessasÅ' ti. `Na kho me bhante es' eva acchariyo abbhuto dhammo, atthi me a¤¤o pi acchariyo abbhuto dhammo: yadÃhaæ bhante upÃsikà paÂidesitÃ, nÃbhijÃnÃmi ki¤ci sikkhÃpadaæ sa¤cicca vÅtikkamitÃ' ti. 7. `Acchariyaæ NandamÃte abbhutaæ NandamÃte' ti. `Na kho me bhante es' eva acchariyo abbhuto dhammo, atthi me a¤¤o pi acchariyo abbhuto dhammo: idhÃhaæ bhante yÃva-d-eva ÃkaÇkhÃmi, vivicc' eva kÃmehi vivicca akusalehi dhammehi savitakkaæ savicÃraæ vivekajaæ pÅtisukhaæ paÂhamaæ jhÃnaæ upasampajja viharÃmi; vitakkavicÃrÃnaæ vÆpasamà ajjhattaæ sampasÃdanaæ cetaso ekodibhÃvaæ avitakkaæ avicÃraæ samÃdhijaæ pÅtisukhaæ dutiyaæ jhÃnaæ upasampajja viharÃmi; pÅtiyà ca virÃgà upekhakà ca viharÃmi, satà ca sampajÃnà sukha¤ ca kÃyena paÂisaævedemi, #<[page 067]># %% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ yan taæ ariyà Ãcikkhanti `upekhako satimà sukhavihÃrÅ' ti tatiyaæ jhÃnaæ upasampajja viharÃmi; sukhassa ca pahÃnà dukkhassa ca pahÃnà pubb' eva somanassadomanassÃnaæ atthaÇgamà adukkhamasukhaæ upekhÃsatipÃrisuddhiæ catutthaæ jhÃnaæ upasampajja viharÃmÅ' ti. 8. `Acchariyaæ NandamÃte abbhutaæ NandamÃte' ti. `Na kho me bhante es' eva acchariyo abbhuto dhammo, atthi me a¤¤o pi acchariyo abbhuto dhammo: yÃnÅmÃni bhante Bhagavatà desitÃni {pa¤corambhÃgiyÃni} saæyojanÃni, nÃhaæ tesaæ ki¤ci attani appahÅnaæ samanupassÃmÅ' ti. `Acchariyaæ NandamÃte abbhutaæ NandamÃte' ti. Atha kho Ãyasmà SÃriputto NandamÃtaraæ upÃsikaæ dhammiyà kathÃya sandassetvà samÃdapetvà samuttejetvà sampahaæsetvà uÂÂhÃyÃsanà pakkÃmÅ ti. MahÃya¤¤avaggo pa¤camo. Tass' uddÃnaæ: èhiti-parikkhÃraæ dve aggi sa¤¤Ã aparà duve Methunà saæyogo dÃnaæ NandamÃtena te dasà ti. LI. *) 1. Atha kho a¤¤ataro bhikkhu yena Bhagavà ten' upasaÇkami, upasaÇkamitvà Bhagavantaæ abhivÃdetvà ekamantaæ nisÅdi. #<[page 068]># %<68 AÇguttara-NikÃya. LI. 2>% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ Ekamantaæ nisinno kho so bhikkhu Bhagavantaæ etad avoca: `Ko nu kho bhante hetu ko paccayo, yena sutavato ariyasÃvakassa vicikicchà n' uppajjati avyÃkatavatthÆsÆ' ti? 2. `DiÂÂhinirodhà kho bhikkhu sutavato ariyasÃvakassa vicikicchà n' uppajjati avyÃkatavatthÆsu. "Hoti TathÃgato parammaraïÃ" ti kho bhikkhu diÂÂhigatam etaæ; "na hoti TathÃgato parammaraïÃ" ti kho bhikkhu diÂÂhigatam etaæ; "hoti ca na ca hoti TathÃgato parammaraïÃ" ti kho bhikkhu diÂÂhigatam etaæ; "neva hoti na na hoti TathÃgato parammaraïÃ" ti kho bhikkhu diÂÂhigatam etaæ. Assutavà bhikkhu puthujjano diÂÂhiæ na ppajÃnÃti, diÂÂhisamudayaæ na ppajÃnÃti, diÂÂhinirodhaæ na ppajÃnÃti, diÂÂhinirodhagÃminiæ paÂipadaæ na ppajÃnÃti. Tassa sà diÂÂhi pava¬¬hati. So na parimuccati jÃtiyà jarÃya maraïena sokehi paridevehi dukkhehi domanassehi upÃyÃsehi, na parimuccati dukkhasmà ti vadÃmi. Sutavà ca kho bhikkhu ariyasÃvako diÂÂhiæ pajÃnÃti, diÂÂhisamudayaæ pajÃnÃti, diÂÂhinirodhaæ pajÃnÃti, diÂÂhinirodhagÃminiæ paÂipadaæ pajÃnÃti. Tassa sà diÂÂhi nirujjhati. So parimuccati jÃtiyà jarÃya maraïena sokehi paridevehi dukkhehi domanassehi upÃyÃsehi, parimuccati dukkhasmà ti vadÃmi. Evaæ jÃnaæ kho bhikkhu sutavà ariyasÃvako evaæ passaæ "hoti TathÃgato parammaraïÃ" ti pi na vyÃkaroti; "na hoti TathÃgato parammaraïÃ" ti pi na vyÃkaroti; "hoti ca na ca hoti TathÃgato parammaraïÃ" ti pi na vyÃkaroti; "neva hoti na na hoti TathÃgato parammaraïÃ" ti pi na vyÃkaroti. Evaæ jÃnaæ kho bhikkhu sutavà ariyasÃvako evaæ passaæ evaæ avyÃkaraïadhammo hoti avyÃkatavatthÆsu. Evaæ jÃnaæ kho bhikkhu sutavà ariyasÃvako evaæ passaæ na cchambhati na kampati na vedhati na santÃsaæ Ãpajjati avyÃkatavatthÆsu. "Hoti TathÃgato parammaraïÃ" ti kho bhikkhu taïhÃgatam etaæ sa¤¤Ãgatam etaæ ma¤¤itam etaæ papa¤citam etaæ upÃdÃnagatam etaæ vippaÂisÃro eso; #<[page 069]># %% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ "na hoti TathÃgato parammaraïÃ" ti kho bhikkhu vippaÂisÃro eso; "hoti ca na ca hoti TathÃgato parammaraïÃ" ti kho bhikkhu vippaÂisÃro eso; "neva hoti na na hoti TathÃgato parammaraïÃ" ti kho bhikkhu vippaÂisÃro eso. Assutavà bhikkhu puthujjano vippaÂisÃraæ na ppajÃnÃti, vippaÂisÃrasamudayaæ na ppajÃnÃti, vippaÂisÃranirodhaæ na ppajÃnÃti, vippaÂisÃranirodhagÃminiæ paÂipadaæ na ppajÃnÃti. Tassa so vippaÂisÃro pava¬¬hati. So na parimuccati jÃtiyà jarÃya maraïena sokehi paridevehi dukkhehi domanassehi upÃyÃsehi, na parimuccati dukkhasmà ti vadÃmi. Sutavà ca kho bhikkhu ariyasÃvako vippaÂisÃraæ pajÃnÃti, vippaÂisÃrasamudayaæ pajÃnÃti, vippaÂisÃranirodhaæ pajÃnÃti, vippaÂisÃranirodhagÃminiæ paÂipadaæ pajÃnÃti. Tassa so vippaÂisÃro nirujjhati. So parimuccati jÃtiyà jarÃya maraïena sokehi paridevehi dukkhehi domanassehi upÃyÃsehi, parimuccati dukkhasmà ti vadÃmi. Evaæ jÃnaæ kho bhikkhu sutavà ariyasÃvako evaæ passaæ "hoti TathÃgato parammaraïÃ" ti pi na vyÃkaroti; "na hoti TathÃgato parammaraïÃ" ti pi na vyÃkaroti; "hoti ca na ca hoti TathÃgato parammaraïÃ" ti pi na vyÃkaroti; "neva hoti na na hoti TathÃgato parammaraïÃ" ti pi na vyÃkaroti. Evaæ jÃnaæ kho bhikkhu sutavà ariyasÃvako evaæ passaæ evaæ avyÃkaraïadhammo hoti avyÃkatavatthÆsu. Evaæ jÃnaæ kho bhikkhu sutavà ariyasÃvako evaæ passaæ na cchambhati na kampati na vedhati na santÃsaæ Ãpajjati avyÃkatavatthÆsu. #<[page 070]># %<70 AÇguttara-NikÃya. LII. 1-2>% Ayaæ kho bhikkhu hetu ayaæ paccayo, yena sutavato ariyasÃvakassa vicikicchà n' uppajjati avyÃkatavatthÆsÆ' ti. LII. 1. Satta bhikkhave purisagatiyo desissÃmi anupÃdà ca parinibbÃnaæ, taæ suïÃtha sÃdhukaæ manasikarotha, bhÃsissÃmÅ ti. `Evaæ bhante' ti kho te bhikkhÆ Bhagavato paccassosuæ. Bhagavà etad avoca. Katamà ca bhikkhave satta purisagatiyo? 2. Idha bhikkhave bhikkhu evaæ paÂipanno hoti `no c' assa, no ca me siyÃ, na bhavissati, na me bhavissati, yad atthi yaæ bhÆtaæ, taæ pajahÃmÅ' ti; upekhaæ paÂilabhati. So bhave na rajjati, sambhave na rajjati, atthuttariæ padaæ santaæ sammappa¤¤Ãya passati; ta¤ ca khvassa padaæ na sabbena sabbaæ sacchikataæ hoti, tassa na sabbena sabbaæ mÃnÃnusayo pahÅno hoti, na sabbena sabbaæ bhavarÃgÃnusayo pahÅno hoti, na sabbena sabbaæ avijjÃnusayo pahÅno hoti. So pa¤cannaæ orambhÃgiyÃnaæ saæyojanÃnaæ parikkhayà antarÃparinibbÃyÅ hoti. Seyyathà pi bhikkhave divasasantatte ayokapÃle {ha¤¤amÃne} papaÂikà nibbattitvà nibbÃyeyya, evam eva kho bhikkhave bhikkhu evaæ paÂipanno hoti `no c' assa, no ca me siyÃ, na bhavissati, na me bhavissati, yad atthi yaæ bhÆtaæ, taæ pajahÃmÅ' ti; upekhaæ paÂilabhati. So bhave na rajjati, sambhave na rajjati, atthuttariæ padaæ santaæ sammappa¤¤Ãya passati; ta¤ ca khvassa padaæ na sabbena sabbaæ sacchikataæ hoti, #<[page 071]># %% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ tassa na sabbena sabbaæ mÃnÃnusayo pahÅno hoti, na sabbena sabbaæ bhavarÃgÃnusayo pahÅno hoti, na sabbena sabbaæ avijjÃnusayo pahÅno hoti. So pa¤cannaæ orambhÃgiyÃnaæ saæyojanÃnaæ parikkhayà antarÃparinibbÃyÅ hoti. 3. Idha pana bhikkhave bhikkhu evaæ paÂipanno hoti `no c' assa, no ca me siyÃ, na bhavissati, na me bhavissati, yad atthi yaæ bhÆtaæ, taæ pajahÃmÅ' ti; upekhaæ paÂilabhati. So bhave na rajjati, sambhave na rajjati, atthuttariæ padaæ santaæ sammappa¤¤Ãya passati, ta¤ ca khvassa padaæ na sabbena sabbaæ sacchikataæ hoti, tassa na sabbena sabbaæ mÃnÃnusayo pahÅno hoti, na sabbena sabbaæ bhavarÃgÃnusayo pahÅno hoti, na sabbena sabbaæ avijjÃnusayo pahÅno hoti. So pa¤cannaæ orambhÃgiyÃnaæ saæyojanÃnaæ parikkhayà antarÃparinibbÃyÅ hoti. Seyyathà pi bhikkhave divasasantatte ayokapÃle ha¤¤amÃne papaÂikà nibbattitvà uppatitvà nibbÃyeyya, evam eva kho bhikkhave bhikkhu evaæ paÂipanno hoti `no c' assa, no ca me siyÃ' . . . pe . . . So pa¤cannaæ orambhÃgiyÃnaæ saæyojanÃnaæ parikkhayà antarÃparinibbÃyÅ hoti. 4. Idha pana bhikkhave bhikkhu evaæ paÂipanno hoti `no c' assa, no ca me siyÃ' . . . pe . . . So pa¤cannaæ orambhÃgiyÃnaæ saæyojanÃnaæ parikkhayà antarÃparinibbÃyÅ hoti. Seyyathà pi bhikkhave divasasantatte ayokapÃle ha¤¤amÃne papaÂikà nibbattitvà uppatitvà anupahaccatalaæ nibbÃyeyya, evam eva kho bhikkhave bhikkhu evaæ paÂipanno hoti `no c' assa, no ca me siyÃ' #<[page 072]># %<72 AÇguttara-NikÃya. LII. 5-6>% . . . pe . . . So pa¤cannaæ orambhÃgiyÃnaæ saæyojanÃnaæ parikkhayà antarÃparinibbÃyÅ hoti. 5. Idha pana bhikkhave bhikkhu evaæ paÂipanno hoti `no c' assa, no ca me siyÃ' . . . pe . . . So pa¤cannaæ orambhÃgiyÃnaæ saæyojanÃnaæ parikkhayà upahaccaparinibbÃyÅ hoti. Seyyathà pi bhikkhave divasasantatte ayokapÃle ha¤¤amÃne papaÂikà nibbattitvà uppatitvà upahaccatalaæ nibbÃyeyya, evam eva kho bhikkhave bhikkhu evaæ paÂipanno hoti `no c' assa, no ca me siyÃ' . . . pe . . . So pa¤cannaæ orambhÃgiyÃnaæ saæyojanÃnaæ parikkhayà upahaccaparinibbÃyÅ hoti. 6. Idha pana bhikkhave bhikkhu evaæ paÂipanno hoti `no c' assa, no ca me siyÃ' . . . pe . . . So pa¤cannaæ orambhÃgiyÃnaæ saæyojanÃnaæ parikkhayà asaÇkhÃraparinibbÃyÅ hoti. Seyyathà pi bhikkhave divasasantatte ayokapÃle ha¤¤amÃne papaÂikà nibbattitvà uppatitvà paritte tiïapu¤je và kaÂÂhapu¤je và nipateyya, sà tattha aggim pi janeyya dhÆmam pi janeyya, aggim pi janetvà dhÆmam pi janetvà tam eva parittaæ tiïapu¤jaæ và kaÂÂhapu¤jaæ và pariyÃdiyitvà anÃhÃrà nibbÃyeyya, evam eva kho bhikkhave bhikkhu evaæ paÂipanno hoti `no c' assa, no ca me siyÃ' . . . pe . . . So pa¤cannaæ orambhÃgiyÃnaæ saæyojanÃnaæ parikkhayà asaÇkhÃraparinibbÃyÅ hoti. #<[page 073]># %% 7. Idha pana bhikkhave bhikkhu evaæ paÂipanno hoti `no c' assa, no ca me siyÃ' . . . pe . . . So pa¤cannaæ orambhÃgiyÃnaæ saæyojanÃnaæ parikkhayà sasaÇkhÃraparinibbÃyÅ hoti. Seyyathà pi bhikkhave divasasantatte ayokapÃle ha¤¤amÃne papaÂikà nibbattitvà uppatitvà vipule tiïapu¤je và kaÂÂhapu¤je và nipateyya, sà tattha aggim pi janeyya dhÆmam pi janeyya, aggim pi janetvà dhÆmam pi janetvà tam eva vipulaæ tiïapu¤jaæ và kaÂÂhapu¤jam và pariyÃdiyitvà anÃhÃrà nibbÃyeyya, evam eva kho bhikkhave bhikkhu evaæ paÂipanno hoti `no c' assa, no ca me siyÃ' . . . pe . . . So pa¤cannaæ orambhÃgiyÃnaæ saæyojanÃnaæ parikkhayà sasaÇkhÃraparinibbÃyÅ hoti. 8. Idha pana bhikkhave bhikkhu evaæ paÂipanno hoti `no c' assa, no ca me siyÃ, na bhavissati, na me bhavissati, yad atthi yaæ bhÆtaæ, tam pajahÃmÅ' ti upekhaæ paÂilabhati. So bhave na rajjati, sambhave na rajjati, atthuttariæ padaæ santaæ sammappa¤¤Ãya passati; ta¤ ca khvassa padaæ na sabbena sabbaæ sacchikataæ hoti, tassa na sabbena sabbaæ mÃnÃnusayo pahÅno hoti, na sabbena sabbaæ bhavarÃgÃnusayo pahÅno hoti, na sabbena sabbaæ avijjÃnusayo pahÅno hoti. So pa¤cannaæ orambhÃgiyÃnaæ saæyojanÃnaæ parikkhayà uddhaæsoto hoti akaniÂÂhagÃmÅ. Seyyathà pi bhikkhave divasasantatte ayokapÃle ha¤¤amÃne, papaÂikà nibbattitvà uppatitvà mahante tiïapu¤je và kaÂÂhapu¤je và nipateyya, sà tattha aggim pi janeyya dhÆmam pi janeyya, aggim pi janetvà dhÆmam pi janetvà tam eva mahantaæ tiïapu¤jaæ và kaÂÂhapu¤jaæ và pariyÃdiyitvà gaccham pi daheyya dÃyam pi daheyya, #<[page 074]># %<74 AÇguttara-NikÃya. LII. 9-LIII. 1>% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ gaccham pi dahitvà dÃyam pi dahitvà haritan taæ và patthan taæ và selan taæ và udakan taæ và ramaïÅyaæ và bhÆmibhÃgaæ Ãgamma anÃhÃrà nibbÃyeyya, evam eva kho bhikkhave bhikkhu evaæ paÂipanno hoti `no c' assa no ca me siyÃ' . . . pe . . . So pa¤cannaæ orambhÃgiyÃnaæ saæyojanÃnaæ parikkhayà uddhaæsoto hoti akaniÂÂhagÃmÅ. Imà kho bhikkhave satta purisagatiyo. Katama¤ ca bhikkhave anupÃdà parinibbÃnaæ? 9. Idha bhikkhave bhikkhu evaæ paÂipanno hoti `no c' assa, no ca me siyÃ, na bhavissati, na me bhavissati, yad atthi yaæ bhÆtaæ, taæ pajahÃmÅ' ti, upekhaæ paÂilabhati. So bhave na rajjati sambhave na rajjati, atthuttariæ padaæ santaæ sammappa¤¤Ãya passati; ta¤ ca khvassa padaæ sabbena sabbaæ sacchikataæ hoti, tassa sabbena sabbaæ mÃnÃnusayo pahÅno hoti, sabbena sabbaæ bhavarÃgÃnusayo pahÅno hoti, sabbena sabbaæ avijjÃnusayo pahÅno hoti. So ÃsavÃnaæ khayà . . . pe . . . sacchikatvà upasampajja viharati. Idaæ vuccati bhikkhave anupÃdà parinibbÃnaæ. Imà kho bhikkhave satta purisagatiyo anupÃdà ca parinibbÃnan ti. LIII. 1. Evaæ me sutaæ. Ekaæ samayaæ Bhagavà RÃjagahe viharati GijjhakÆÂe pabbate. Atha kho dve devatà abhikkantÃya rattiyà abhikkantavaïïà kevalakappaæ GijjhakÆÂaæ obhÃsetvà yena Bhagavà ten' upasaÇkamiæsu, #<[page 075]># %% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ upasaÇkamitvà Bhagavantaæ abhivÃdetvà ekamantaæ aÂÂhaæsu. Ekamantaæ Âhità kho ekà devatà Bhagavantaæ etad avoca `età bhante bhikkhuniyo vimuttÃ' ti. Aparà devatà Bhagavantaæ etad avoca `età bhante bhikkhuniyo anupÃdisesà suvimuttÃ' ti. Idam avocuæ tà devatÃ. Samanu¤¤o Satthà ahosi. Atha kho tà devatà `samanu¤¤o SatthÃ' ti Bhagavantaæ abhivÃdetvà padakkhiïaæ katvà tatth' ev' antaradhÃyiæsu. Atha kho Bhagavà tassà rattiyà accayena bhikkhÆ Ãmantesi `imaæ bhikkhave rattiæ dve devatà abhikkantÃya rattiyà abhikkantavaïïà kevalakappaæ GijjhakÆÂaæ obhÃsetvà yenÃhaæ ten' upasaÇkamiæsu, upasaÇkamitvà maæ abhivÃdetvà ekamantaæ aÂÂhaæsu. Ekamantaæ Âhità kho bhikkhave ekà devatà maæ etad avoca "età bhante bhikkhuniyo vimuttÃ" ti. Aparà devatà maæ etad avoca "età bhante bhikkhuniyo anupÃdisesà suvimuttÃ" ti. Idam avocuæ bhikkhave tà devatÃ, idaæ vatvà maæ abhivÃdetvà padakkhiïaæ katvà tatth' ev' antaradhÃyiæsÆ' ti. 2. Tena kho pana samayena Ãyasmà MahÃmoggallÃno Bhagavato avidÆre nisinno hoti. Atha kho Ãyasmato MahÃmoggallÃnassa etad ahosi `katamesÃnaæ kho devÃnaæ evaæ ¤Ãïaæ hoti: sa-upÃdisese và sa-upÃdiseso ti anupÃdisese và anupÃdiseso' ti. Tena kho pana samayena Tisso nÃma bhikkhu adhunà kÃlakato a¤¤ataraæ Brahmalokaæ upapanno hoti. TatrÃpi naæ evaæ jÃnanti `Tisso Brahmà mahiddhiko mahÃïubhÃvo' ti. Atha kho Ãyasmà MahÃmoggallÃno, seyyathà pi nÃma balavà puriso sammi¤jitaæ và bÃhaæ pasÃreyya, pasÃritaæ và bÃhaæ sammi¤jeyya, evam eva GijjhakÆÂe pabbate antarahito tasmiæ Brahmaloke pÃturahosi. Addasà kho Tisso Brahmà Ãyasmantaæ MahÃmoggallÃnaæ dÆrato 'va Ãgacchantaæ, disvà Ãyasmantaæ MahÃmoggallÃnaæ etad avoca `ehi kho mÃrisa MoggallÃna, #<[page 076]># %<76 AÇguttara-NikÃya. LIII. 3>% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ svÃgataæ mÃrisa MoggallÃna, cirassaæ kho mÃrisa MoggallÃna imaæ pariyÃyamam akÃsi, yad idaæ idhÃgamanÃya, nisÅda mÃrisa MoggallÃna, idam Ãsanaæ pa¤¤attan' ti. NisÅdi kho Ãyasmà MahÃmoggallÃno pa¤¤atte Ãsane. Tisso pi kho Brahmà Ãyasmantaæ MahÃmoggallÃnaæ abhivÃdetvà ekamantaæ nisÅdi. Ekamantaæ nisinnaæ kho Tissaæ BrahmÃnaæ Ãyasmà MahÃmoggallÃno etad avoca `katamesÃnaæ kho Tissa devÃnaæ evaæ ¤Ãïaæ hoti: sa-upÃdisese và sa-upÃdiseso ti anupÃdisese và anupÃdiseso' ti. `BrahmakÃyikÃnaæ kho mÃrisa MoggallÃna devÃnaæ evaæ ¤Ãïaæ hoti: sa-upÃdisese và sa-upÃdiseso ti anupÃdisese và anupÃdiseso' ti. `Sabbesaæ yeva kho Tissa BrahmakÃyikÃnaæ devÃnaæ evaæ ¤Ãïaæ hoti: saupÃdisese và sa-upÃdiseso ti anupÃdisese và anupÃdiseso' ti? 3. Na kho mÃrisa MoggallÃna sabbesaæ BrahmakÃyikÃnaæ devÃnaæ evaæ ¤Ãïaæ hoti: sa-upÃdisese và sa-upÃdiseso ti anupÃdisese và anupÃdiseso ti. Ye kho te mÃrisa MoggallÃna BrahmakÃyikà devà brahmena Ãyunà santuÂÂhÃ, brahmena vaïïena brahmena sukhena brahmena yasena brahmena Ãdhipateyyena santuÂÂhà tassa ca uttariæ nissaraïaæ yathÃbhÆtaæ na ppajÃnanti, tesaæ na evaæ ¤Ãïaæ hoti: sa-upÃdisese và sa-upÃdiseso ti anupÃdisese và anupÃdiseso ti; ye ca kho te mÃrisa MoggallÃna BrahmakÃyikà devà brahmena Ãyunà asantuÂÂhÃ, brahmena vaïïena brahmena sukhena brahmena yasena brahmena Ãdhipateyyena asantuÂÂhà tassa ca uttariæ nissaraïaæ yathÃbhÆtaæ pajÃnanti, #<[page 077]># %% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ tesaæ evaæ ¤Ãïaæ hoti: saupÃdisese và sa-upÃdiseso ti anupÃdisese và anupÃdiseso ti. 4. Idha mÃrisa MoggallÃna bhikkhu ubhato bhÃgavimutto hoti, tam enaæ te devà evaæ jÃnanti: ayaæ kho Ãyasmà ubhato bhÃgavimutto, yÃv' assa kÃyo Âhassati, tÃva naæ dakkhinti devamanussÃ, kÃyassa bhedà na naæ dakkhinti devamanussà ti. Evam pi kho mÃrisa MoggallÃna tesaæ devÃnaæ ¤Ãïaæ hoti: anupÃdisese và anupÃdiseso ti. 5. Idha pana mÃrisa MoggallÃna bhikkhu pa¤¤Ãvimutto hoti, tam enaæ te devà evaæ jÃnanti: ayaæ kho Ãyasmà pa¤¤Ãvimutto, yÃv' assa kÃyo Âhassati, tÃva naæ dakkhinti devamanussÃ, kÃyassa bhedà na naæ dakkhinti devamanussà ti. Evam pi kho mÃrisa MoggallÃna tesaæ devÃnaæ ¤Ãïaæ hoti: anupÃdisese và anupÃdiseso ti. 6. Idha pana mÃrisa MoggallÃna bhikkhu kÃyasakkhi hoti, tam enaæ te devà evaæ jÃnanti: ayaæ kho Ãyasmà kÃyasakkhi, app eva nÃma ayam Ãyasmà anulomikÃni senÃsanÃni paÂisevamÃno kalyÃïamitte bhajamÃno indriyÃni samannÃnayamÃno, yass' atthÃya kulaputtà samma-d-eva agÃrasmà anagÃriyaæ pabbajanti, tad anuttaraæ brahmacariyapariyosÃnaæ diÂÂh' eva dhamme sayaæ abhi¤¤Ã sacchikatvà upasampajja vihareyyà ti. Evam pi kho mÃrisa MoggallÃna tesaæ devÃnaæ ¤Ãïaæ hoti: sa-upÃdisese và sa-upÃdiseso ti. 7. Idha pana mÃrisa MoggallÃna bhikkhu diÂÂhippatto hoti . . . pe . . . saddhÃvimutto hoti . . . dhammÃnusÃrÅ hoti, tam enaæ te devà evaæ jÃnanti: ayaæ kho Ãyasmà dhammÃnusÃrÅ, #<[page 078]># %<78 AÇguttara-NikÃya. LIII. 8-9>% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ app eva nÃma ayam Ãyasmà anulomikÃni senÃsanÃni paÂisevamÃno kalyÃïamitte bhajamÃno indriyÃni samannÃnayamÃno, yass' atthÃya kulaputtà samma-d-eva agÃrasmà anagÃriyaæ pabbajanti, tad anuttaraæ brahmacariyapariyosÃnaæ diÂÂh' eva dhamme sayaæ abhi¤¤Ã sacchikatvà upasampajja vihareyyà ti. Evam pi kho mÃrisa MoggallÃna tesaæ devÃnaæ ¤Ãïaæ hoti: sa-upÃdisese và sa-upÃdiseso ti. 8. Atha kho Ãyasmà MahÃmoggallÃno Tissassa Brahmuno bhÃsitaæ abhinanditvà anumoditvÃ, seyyathà pi nÃma balavà puriso sammi¤jitaæ và bÃhaæ pasÃreyya, pasÃritaæ và bÃhaæ sammi¤jeyya, evam eva Brahmaloke antarahito GijjhakÆÂe pabbate pÃturahosi. Atha kho Ãyasmà MahÃmoggallÃno yena Bhagavà ten' upasaÇkami, upasaÇkamitvà Bhagavantaæ abhivÃdetvà ekamantaæ nisÅdi. Ekamantaæ nisinno kho Ãyasmà MahÃmoggallÃno, yÃvatako ahosi Tissena Brahmunà saddhiæ kathÃsallÃpo, taæ sabbaæ Bhagavato Ãrocesi. `Na hi pana te MoggallÃna Tisso Brahmà sattamaæ animittavihÃriæ puggalaæ desesÅ' ti. `Etassa Bhagavà kÃlo, etassa Sugata kÃlo, yaæ Bhagavà sattamaæ animittavihÃriæ puggalaæ deseyya, Bhagavato sutvà bhikkhÆ dhÃressantÅ' ti. `Tena hi MoggallÃna suïÃhi sÃdhukaæ manasikarohi, bhÃsissÃmÅ' ti. `Evaæ bhante' ti kho Ãyasmà MahÃmoggallÃno Bhagavato paccassosi. Bhagavà etad avoca:-- 9. Idha MoggallÃna bhikkhu sabbanimittÃnaæ amanasikÃrà animittaæ cetosamÃdhiæ upasampajja viharati, tam enaæ te devà evaæ jÃnanti: ayaæ kho Ãyasmà sabbanimittÃnaæ amanasikÃrà animittaæ cetosamÃdhiæ upasampajja viharati, app eva nÃma ayam Ãyasmà anulomikÃni senÃsanÃni paÂisevamÃno kalyÃïamitte bhajamÃno indriyÃni samannÃnayamÃno, yass' atthÃya kulaputtà sammad-eva agÃrasmà anagÃriyaæ pabbajanti, tad anuttaraæ brahmacariyapariyosÃnaæ diÂÂh' eva dhamme sayaæ abhi¤¤Ã sacchikatvà upasampajja vihareyyà ti. #<[page 079]># %% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ Evaæ kho MoggallÃna tesaæ devÃnaæ ¤Ãïaæ hoti: sa-upÃdisese và sa-upÃdiseso ti. LIV. 1. Evaæ me sutaæ. Ekaæ samayaæ Bhagavà VesÃliyaæ viharati MahÃvane KÆÂÃgÃrasÃlÃyaæ. Atha kho SÅho senÃpati yena Bhagavà ten' upasaÇkami, upasaÇkamitvà Bhagavantaæ abhivÃdetvà ekamantaæ nisÅdi. Ekamantaæ nisinno kho SÅho senÃpati Bhagavantaæ etad avoca `sakkà nu kho bhante sandiÂÂhikaæ dÃnaphalaæ pa¤¤Ãpetun' ti? 2. Tena hi SÅha taæ yev' ettha paÂipucchissÃmi, yathà te khameyya, tathà naæ vyÃkareyyÃsi. Taæ kiæ ma¤¤asi SÅha? Idh' assa dve purisÃ, eko puriso assaddho maccharÅ kadariyo paribhÃsako, eko puriso saddho dÃnapati anuppadÃnarato. Taæ kiæ ma¤¤asi SÅha? Kaæ nu kho arahanto paÂhamaæ anukampantà anukampeyyuæ: yo và so puriso assaddho maccharÅ kadariyo paribhÃsako, yo và so puriso saddho dÃnapati anuppadÃnarato ti? `Yo so bhante puriso assaddho maccharÅ kadariyo paribhÃsako, kin taæ arahanto paÂhamaæ anukampantà anukampissanti? Yo ca kho so bhante puriso saddho dÃnapati anuppadÃnarato, taæ yeva arahanto paÂhamaæ anukampantà anukampeyyuæ' . 3. Taæ kiæ ma¤¤asi SÅha? Kaæ nu kho arahanto paÂhamaæ upasaÇkamantà upasaÇkameyyuæ: yo và so puriso assaddho maccharÅ kadariyo paribhÃsako, yo và so puriso saddho dÃnapati anuppadÃnarato ti? #<[page 080]># %<80 AÇguttara-NikÃya. LIV. 4-7>% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ `Yo so bhante puriso assadho maccharÅ kadariyo paribhÃsako, kin taæ arahanto paÂhamaæ upasaÇkamantà upasaÇkamissanti? Yo ca kho so bhante puriso saddho dÃnapati anuppadÃnarato, taæ yeva arahanto paÂhamaæ upasaÇkamantà upasaÇkameyyuæ' . 4. Taæ kiæ ma¤¤asi SÅha? Kassa nu kho arahanto paÂhamaæ paÂigaïhantà paÂigaïheyyuæ: yo và so puriso assaddho maccharÅ kadariyo paribhÃsako, yo và so puriso saddho dÃnapati anuppadÃnarato ti? `Yo so bhante puriso assaddho maccharÅ kadariyo paribhÃsako, kin tassa arahanto paÂhamaæ paÂigaïhantà paÂigaïhissanti? Yo ca kho so bhante puriso saddho dÃnapati anuppadÃnarato, tass' eva arahanto paÂhamaæ paÂigaïhantà paÂigaïheyyuæ' . 5. Taæ kiæ ma¤¤asi SÅha? Kassa nu kho arahanto paÂhamaæ dhammaæ desentà deseyyuæ: yo và so puriso assaddho maccharÅ kadariyo paribhÃsako, yo và so puriso saddho dÃnapati anuppadÃnarato ti? `Yo so bhante puriso assaddho maccharÅ kadariyo paribhÃsako, kin tassa arahanto paÂhamaæ dhammaæ desentà desissanti? Yo ca kho so bhante puriso saddho dÃnapati anuppadÃnarato, tass' eva arahanto paÂhamaæ dhammaæ desentà deseyyuæ' . 6. Taæ kiæ ma¤¤asi SÅha? Kassa nu kho kalyÃïo kittisaddo abbhuggaccheyya: yo và so puriso assaddho maccharÅ kadariyo paribhÃsako, yo và so puriso saddho dÃnapati anuppadÃnarato ti? `Yo so bhante puriso assaddho maccharÅ kadariyo paribhÃsako, kin tassa kalyÃïo kittisaddo abbhuggacchissati? Yo ca kho so bhante puriso saddho dÃnapati anuppadÃnarato, tass' eva kalyÃïo kittisaddo abbhuggaccheyya' . 7. Taæ kiæ ma¤¤asi SÅha? Ko nu kho ya¤ ¤ad eva parisaæ upasaÇkameyya, yadi khattiyaparisaæ yadi brÃhmaïaparisaæ yadi gahapatiparisaæ yadi samaïaparisaæ, visÃrado upasaÇkameyya amaÇkubhÆto: #<[page 081]># %% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ yo và so puriso assaddho maccharÅ kadariyo paribhÃsako, yo và so puriso saddho dÃnapati anuppadÃnarato ti? `Yo so bhante puriso assaddho maccharÅ kadariyo paribhÃsako, kiæ so ya¤ ¤ad eva parisaæ upasaÇkamissati, yadi khattiyaparisaæ yadi brÃhmaïaparisaæ yadi gahapatiparisaæ yadi samaïaparisaæ, visÃrado upasaÇkamissati amaÇkubhÆto? Yo ca kho so bhante puriso saddho dÃnapati anuppadÃnarato, so ya¤ ¤ad eva parisaæ upasaÇkameyya, yadi khattiyaparisaæ yadi brÃhmaïaparisaæ yadi gahapatiparisaæ yadi samaïaparisaæ, visÃrado upasaÇkameyya amaÇkubhÆto' . 8. Taæ kiæ ma¤¤asi SÅha? Ko nu kho kÃyassa bhedà parammaraïà sugatiæ saggaæ lokaæ upapajjeyya: yo và so puriso assaddho maccharÅ kadariyo paribhÃsako, yo và so puriso saddho dÃnapati anuppadÃnarato ti? `Yo so bhante puriso assaddho maccharÅ kadariyo paribhÃsako, kiæ so kÃyassa bhedà parammaraïà sugatiæ saggaæ lokaæ upapajjissati? Yo ca kho so bhante puriso saddho dÃnapati anuppadÃnarato, so kÃyassa bhedà parammaraïà sugatiæ saggaæ lokaæ upapajjeyya' . 9. `YÃnÅmÃni bhante Bhagavatà cha sandiÂÂhikÃni dÃnaphalÃni akkhÃtÃni, nÃhaæ ettha Bhagavato saddhÃya gacchÃmi, ahaæ p' etÃni jÃnÃmi. Ahaæ bhante dÃyako dÃnapati, maæ arahanto paÂhamaæ anukampantà anukampanti. Ahaæ bhante dÃyako dÃnapati, maæ arahanto paÂhamaæ upasaÇkamantà upasaÇkamanti. Ahaæ bhante dÃyako dÃnapati, mayhaæ arahanto paÂhamaæ paÂigaïhantà paÂigaïhanti. Ahaæ bhante dÃyako dÃnapati, mayhaæ arahanto paÂhamaæ dhammaæ desentà desenti. Ahaæ bhante dÃyako dÃnapati, mayhaæ kalyÃïo kittisaddo abbhuggato: SÅho senÃpati dÃyako kÃrako saÇghupaÂÂhÃko ti. #<[page 082]># %<82 AÇguttara-NikÃya. LV. 1-2>% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ Ahaæ bhante dÃyako dÃnapati ya¤ ¤ad eva parisaæ upasaÇkamÃmi, yadi khattiyaparisaæ yadi brÃhmaïaparisaæ yadi gahapatiparisaæ yadi samaïaparisaæ, visÃrado upasaÇkamÃmi amaÇkubhÆto. YÃnÅmÃni bhante Bhagavatà cha sandiÂÂhikÃni dÃnaphalÃni akkhÃtÃni, nÃhaæ ettha Bhagavato saddhÃya gacchÃmi, ahaæ p' etÃni jÃnÃmi. Ya¤ ca kho maæ bhante Bhagavà evam Ãha: dÃyako SÅho dÃnapati kÃyassa bhedà parammaraïà sugatiæ saggaæ lokaæ upapajjatÅ ti, etÃhaæ na jÃnÃmi, ettha ca panÃhaæ Bhagavato saddhÃya gacchÃmÅ' ti. Evam etaæ SÅha, evam etaæ SÅha, dÃyako SÅha dÃnapati kÃyassa bhedà parammaraïà sugatiæ saggaæ lokaæ upapajjatÅ ti. LV. 1. CattÃrÅmÃni bhikkhave TathÃgatassa arakkheyyÃni, tÅhi ca anupavajjo. KatamÃni cattÃri TathÃgatassa arakkheyyÃni? 2. ParisuddhakÃyasamÃcÃro bhikkhave TathÃgato. Natthi TathÃgatassa kÃyaduccaritaæ, yaæ TathÃgato rakkheyya `mà me idaæ paro a¤¤ÃsÅ' ti. -- ParisuddhavacÅsamÃcÃro bhikkhave TathÃgato. Natthi TathÃgatassa vacÅduccaritaæ, yaæ TathÃgato rakkheyya `mà me idaæ paro a¤¤ÃsÅ' ti. -ParisuddhamanosamÃcÃro bhikkhave TathÃgato. Natthi TathÃgatassa manoduccaritaæ, yaæ TathÃgato rakkheyya `mà me idaæ paro a¤¤ÃsÅ' ti. -- ParisuddhÃjÅvo bhikkhave TathÃgato. Natthi TathÃgatassa micchÃ-ÃjÅvo, yaæ TathÃgato rakkheyya `mà me idaæ paro a¤¤ÃsÅ' ti. ImÃni cattÃri TathÃgatassa arakkheyyÃni. Katamehi tÅhi anupavajjo? #<[page 083]># %% 3. SvÃkkhÃtadhammo bhikkhave TathÃgato. Tatra vata maæ samaïo và brÃhmaïo và devo và MÃro và Brahmà và koci và lokasmiæ sahadhammena paÂicodessati `iti pi te na svÃkkhÃtadhammo' ti. Nimittam etaæ bhikkhave na samanupassÃmi, etaæ p' ahaæ bhikkhave nimittaæ asamanupassanto khemappatto abhayappatto vesÃrajjappatto viharÃmi. Supa¤¤attà kho pana me bhikkhave sÃvakÃnaæ nibbÃnagÃminÅ paÂipadÃ, yathà paÂipannà mama sÃvakà ÃsavÃnaæ khayà anÃsavaæ cetovimuttiæ pa¤¤Ãvimuttiæ diÂÂh' eva dhamme sayaæ abhi¤¤Ã sacchikatvà upasampajja viharanti. -- Tatra vata maæ samaïo và brÃhmaïo và devo và MÃro và Brahmà và koci và lokasmiæ sahadhammena paÂicodessati `iti pi te na supa¤¤attà sÃvakÃnaæ nibbÃnagÃminÅ paÂipadÃ, yathà paÂipannà tava sÃvakà ÃsavÃnaæ khayà . . . pe . . . sacchikatvà upasampajja viharantÅ' ti. Nimittam etaæ bhikkhave na samanupassÃmi. Etaæ p' ahaæ bhikkhave nimittaæ asamanupassanto khemappatto abhayappatto vesÃrajjappatto viharÃmi. Anekasatà kho pana me bhikkhave sÃvakaparisà ÃsavÃnaæ khayà . . . pe . . . sacchikatvà upasampajja viharanti. -- Tatra vata maæ samaïo và brÃhmaïo và devo và MÃro và Brahmà và koci và lokasmiæ sahadhammena paÂicodessati `iti pi te na anekasatà sÃvakaparisà ÃsavÃnaæ khayà anÃsavaæ cetovimuttiæ pa¤¤Ãvimuttiæ ditth' eva dhamme sayaæ abhi¤¤Ã sacchikatvà upasampajja viharantÅ' ti. Nimittam etaæ bhikkhave na samanupassÃmi, etaæ p' ahaæ bhikkhave nimittaæ asamanupassanto khemappatto abhayappatto vesÃrajjappatto viharÃmi. #<[page 084]># %<84 AÇguttara-NikÃya. LVI. 1-2>% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ Imehi tÅhi anupavajjo. ImÃni kho bhikkhave cattÃri TathÃgatassa arakkheyyÃni, imehi ca tÅhi anupavajjo ti. LVI. 1. Evaæ me sutaæ. Ekaæ samayaæ Bhagavà KimbilÃyaæ viharati VeÊuvane. Atha kho Ãyasmà Kimbilo yena Bhagavà ten' upasaÇkami, upasaÇkamitvà Bhagavantaæ abhivÃdetvà ekamantaæ nisÅdi. Ekamantaæ nisinno kho Ãyasmà Kimbilo Bhagavantaæ etad avoca `ko nu kho bhante hetu ko paccayo, yena TathÃgate parinibbute saddhammo na ciraÂÂhitiko hotÅ' ti? `Idha Kimbila TathÃgate parinibbute bhikkhÆ bhikkhuniyo upÃsakà upasikÃyo Satthari agÃravà viharanti appatissÃ, dhamme agÃravà viharanti appatissÃ, saÇghe agÃravà viharanti appatissÃ, sikkhÃya agÃravà viharanti appatissÃ, samÃdhismiæ agÃravà viharanti appatissÃ, appamÃde agÃravà viharanti appatissÃ, paÂisanthÃre agÃravà viharanti appatissÃ. Ayaæ kho Kimbila hetu ayaæ paccayo, yena TathÃgate parinibbute saddhammo na ciraÂÂhitiko hotÅ' ti. 2. `Ko pana bhante hetu ko paccayo, yena TathÃgate parinibbute saddhammo ciraÂÂhitiko hotÅ' ti? `Idha Kimbila TathÃgate parinibbute bhikkhÆ bhikkhuniyo upÃsakà upÃsikÃyo Satthari sagÃravà viharanti sappatissÃ, dhamme sagÃravà viharanti sappatissÃ, saÇghe sagÃravà viharanti sappatissÃ, sikkhÃya sagÃravà viharanti sappatissÃ, samÃdhismiæ sagÃravà viharanti sappatissÃ, appamÃde sagÃravà viharanti sappatissÃ, paÂisanthÃre sagÃravà viharanti sappatissÃ. Ayaæ kho Kimbila hetu ayaæ paccayo, yena TathÃgate parinibbute saddhammo ciraÂÂhitiko hotÅ' ti. #<[page 085]># %% LVII. 1. Sattahi bhikkhave dhammehi samannÃgato bhikkhu na cirass' eva ÃsavÃnaæ khayà . . . pe . . . sacchikatvà upasampajja vihareyya. Katamehi sattahi? 2. Idha bhikkhave bhikkhu saddho hoti, sÅlavà hoti, bahussuto hoti, paÂisallÅno hoti, Ãraddhaviriyo hoti, satimà hoti, pa¤¤avà hoti. Imehi kho bhikkhave sattahi dhammehi samannÃgato bhikkhu na cirass' eva ÃsavÃnaæ khayà . . . pe . . . sacchikatvà upasampajja vihareyyà ti. LVIII. 1. Evaæ me sutaæ. Ekaæ samayaæ Bhagavà Bhaggesu viharati SuæsumÃragire BhesakaÊÃvane MigadÃye. Tena kho pana samayena Ãyasmà MahÃmoggallÃno Magadhesu KallavÃÊamuttagÃme pacalÃyamÃno nisinno hoti. Addasà kho Bhagavà dibbena cakkhunà visuddhena atikkantamÃnusakena Ãyasmantaæ MahÃmoggallÃnaæ Magadhesu KallavÃÊamuttagÃme pacalÃyamÃnaæ nisinnaæ, disvÃ, seyyathà pi nÃma balavà puriso sammi¤jitaæ và bÃhaæ pasÃreyya, pasÃritaæ và bÃhaæ sammi¤jeyya, evam eva Bhaggesu SuæsumÃragire BhesakaÊÃvane MigadÃye antarahito Magadhesu KallavÃÊamuttagÃme Ãyasmato MahÃmoggallÃnassa pamukhe pÃturahosi. NisÅdi Bhagavà pa¤¤atte Ãsane. Nisajja kho Bhagavà Ãyasmantaæ MahÃmoggallÃnaæ etad avoca `pacalÃyasi no tvaæ MoggallÃna, pacalÃyasi no tvaæ MoggallÃnÃ' ti? `Evaæ bhante' . 2. Tasmà ti ha tvaæ MoggallÃna, yathà sa¤¤issa te viharato taæ middhaæ okkamati, taæ sa¤¤aæ manasÃkÃsi taæ sa¤¤aæ bahulam akÃsi: #<[page 086]># %<86 AÇguttara-NikÃya. LVIII. 3-7>% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ ÂhÃnaæ kho pan' etaæ vijjati, yan te evaæ viharato taæ middhaæ pahÅyetha. 3. No ce te evaæ viharato taæ middhaæ pahÅyetha, tato tvaæ MoggallÃna yathÃsutaæ yathÃpariyattaæ dhammaæ cetasà anuvitakkeyyÃsi anuvicÃreyyÃsi manasÃnupekkheyyÃsi: ÂhÃnaæ kho pan' etaæ vijjati, yan te evaæ viharato taæ middhaæ pahÅyetha. 4. No ce te evaæ viharato taæ middhaæ pahÅyetha, tato tvaæ MoggallÃna yathÃsutaæ yathÃpariyattaæ dhammaæ vitthÃrena sajjhÃyaæ kareyyÃsi: ÂhÃnaæ kho pan' etaæ vijjati, yan te evaæ viharato taæ middhaæ pahÅyetha. 5. No ce te evaæ viharato taæ middhaæ pahÅyetha, tato tvaæ MoggallÃna ubho kaïïasotÃni ÃvijeyyÃsi pÃïinà gattÃni anumajjeyyÃsi: ÂhÃnaæ kho pan' etaæ vijjati, yan te evaæ viharato taæ middhaæ pahÅyetha. 6. No ce te evaæ viharato taæ middhaæ pahÅyetha, tato tvaæ MoggallÃna uÂÂhÃyÃsanà udakena akkhÅni anumajjitvà disà anuvilokeyyÃsi nakkhattÃni tÃrakarÆpÃni ullokeyyÃsi: ÂhÃnaæ kho pan' etaæ vijjati, yan te evaæ viharato taæ middhaæ pahÅyetha. 7. No ce te evaæ viharato tam middhaæ pahÅyetha, tato tvaæ MoggallÃna Ãlokasa¤¤aæ manasikareyyÃsi {divÃsa¤¤aæ} adhiÂÂheyyÃsi; yathà divà tathà rattiæ, yathà rattiæ tathà divÃ. Iti vivaÂena cetasà apariyonaddhena sappabhÃsaæ cittaæ bhÃveyyÃsi: ÂhÃnaæ kho pan' etaæ vijjati, yan te evaæ viharato taæ middhaæ pahÅyetha. #<[page 087]># %% 8. No ce te evaæ viharato taæ middhaæ pahÅyetha, tato tvaæ MoggallÃna pacchÃpuresa¤¤Å caÇkamaæ adhiÂÂheyyÃsi antogatehi indriyehi abahigatena mÃnasena: ÂhÃnaæ kho pan' etaæ vijjati, yan te evaæ viharato taæ middhaæ pahÅyetha. 9. No ce te evaæ viharato taæ middhaæ pahÅyetha, tato tvaæ MoggallÃna dakkhiïena passena sÅhaseyyaæ kappeyyÃsi pÃdena pÃdaæ accÃdhÃya sato sampajÃno uÂÂhÃnasa¤¤aæ manasikaritvÃ, paÂibuddhena ca te MoggallÃna khippaæ yeva paccuÂÂhÃtabbaæ `na seyyasukhaæ na passasukhaæ na middhasukhaæ anuyutto viharissÃmÅ' ti. Evaæ hi te MoggallÃna sikkhitabbaæ. 10. Tasmà ti ha MoggallÃna evaæ sikkhitabbaæ `na uccÃsoï¬aæ paggahetvà kulÃni upasaÇkamissÃmÅ' ti. Evaæ hi te MoggallÃna sikkhitabbaæ. Sace MoggallÃna bhikkhu uccÃsoï¬aæ paggahetvà kulÃni upasaÇkamati, santi hi MoggallÃna kulesu kiccakaraïÅyÃni, yena manussà Ãgataæ bhikkhuæ na {manasikaronti,} {tatra} bhikkhussa evaæ hoti `ko su nÃma dÃni maæ imasmiæ kule paribhindi, virattarÆpÃdÃnÅme mayi manussÃ' {ti,} {iti 'ssa} alÃbhena maÇkubhÃvo, maÇkubhÆtassa uddhaccaæ, uddhatassa asaævaro, asaævutassa Ãrà cittaæ samÃdhimhÃ. Tasmà ti ha MoggallÃna evaæ sikkhitabbaæ `na viggÃhikakathaæ kathessÃmÅ' ti. Evaæ hi te MoggallÃna sikkhitabbaæ. ViggÃhikÃya MoggallÃna kathÃya sati kathÃbÃhullaæ pÃÂikaÇkhaæ, kathÃbÃhulle sati uddhaccaæ, uddhatassa {asaævaro,} asaævutassa Ãrà cittaæ samÃdhimhÃ. NÃhaæ MoggallÃna sabbe h' eva saæsaggaæ vaïïayÃmi, na panÃhaæ MoggallÃna sabbe h' eva saæsaggaæ na vaïïayÃmi, #<[page 088]># %<88 AÇguttara-NikÃya. LVIII. 11>% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ sagahaÂÂhapabbajitehi kho ahaæ MoggallÃna saæsaggaæ na vaïïayÃmi, yÃni ca kho tÃni senÃsanÃni appasaddÃni appanigghosÃni vijanavÃtÃni manussarÃhaseyyakÃni paÂisallÃnasÃruppÃni, tathÃrÆpehi senÃsanehi saæsaggaæ vaïïayÃmÅ' ti. 11. Evaæ vutte Ãyasmà MahÃmoggallÃno Bhagavantaæ etad avoca `kittÃvatà nu kho bhante bhikkhu saækhittena taïhÃsaækhayavimutto hoti accantaniÂÂho accantayogakkhemÅ accantabrahmacÃrÅ accantapariyosÃno seÂÂho devamanussÃnan' ti? `Idha MoggallÃna bhikkhuno sutaæ hoti: sabbe dhammà nÃlaæ abhinivesÃyà ti, eva¤ c' etaæ MoggallÃna bhikkhuno sutaæ hoti: sabbe dhammà nÃlaæ abhinivesÃyà ti. So sabbaæ dhammaæ abhijÃnÃti, sabbaæ dhammaæ abhi¤¤Ãya sabbaæ dhammaæ parijÃnÃti, sabbaæ dhammaæ pari¤¤Ãya yaæ ki¤ci vedanaæ vediyati sukhaæ và dukkhaæ và adukkhamasukhaæ vÃ. So tÃsu vedanÃsu aniccÃnupassÅ viharati, virÃgÃnupassÅ viharati, nirodhÃnupassÅ viharati, paÂinissaggÃnupassÅ viharati. So tÃsu vedanÃsu aniccÃnupassÅ viharanto virÃgÃnupassÅ viharanto nirodhÃnupassÅ viharanto paÂinissaggÃnupassÅ viharanto na ca ki¤ci loke upÃdiyati, anupÃdiyaæ na paritassati, aparitassaæ paccattaæ yeva parinibbÃyati; "khÅïà jÃti, vusitaæ brahmacariyaæ, kataæ karaïÅyaæ, nÃparaæ itthattÃyÃ" ti pajÃnÃti. EttÃvatà kho MoggallÃna bhikkhu saækhittena taïhÃsaækhayavimutto hoti accantaniÂÂho accantayogakkhemÅ accantabrahmacÃrÅ accantapariyosÃno seÂÂho devamanussÃnan' ti. [Mà bhikkhave pu¤¤Ãnaæ bhÃyittha, sukhass' etaæ bhikkhave adhivacanaæ, #<[page 089]># %% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ yad idaæ pu¤¤Ãnan ti. AbhijÃnÃmi kho panÃhaæ bhikkhave dÅgharattaæ katÃnaæ pu¤¤Ãnaæ dÅgharattaæ iÂÂhaæ kantaæ manÃpaæ vipÃkaæ paccanubhÆtaæ. Satta vassÃni mettacittaæ bhÃvesiæ, satta vassÃni mettacittaæ bhÃvetvà satta saævaÂÂavivaÂÂakappe na yimaæ lokaæ punÃgamÃsiæ, saævaÂÂamÃne sudÃhaæ bhikkhave loke ùbhassarupago homi, vivaÂÂamÃne loke su¤¤aæ BrahmavimÃnaæ upapajjÃmi. Tatra sudaæ bhikkhave Brahmà homi MahÃbrahmà abhibhÆ anabhibhÆto a¤¤adatthudaso VasavattÅ. Chattiæsakkhattuæ kho panÃhaæ bhikkhave Sakko ahosiæ devÃnam indo. Anekasattakkhattuæ rÃjà ahosiæ CakkavattÅ dhammiko dhammarÃjà cÃturanto vijitÃvÅ janapadatthÃvariyappatto sattaratanasamannÃgato. Tassa mayhaæ bhikkhave imÃni satta ratanÃni ahesuæ, seyyathÅdaæ cakkaratanaæ hatthiratanaæ assaratanaæ maïiratanaæ itthiratanaæ gahapatiratanaæ, parinÃyakaratanam eva sattamaæ. Paro sahassaæ kho pana me bhikkhave puttà ahesuæ sÆrà vÅraÇgarÆpà parasenappamaddanÃ. So imaæ paÂhaviæ sÃgarapariyantaæ adaï¬ena asatthena dhammena abhivijiya ajjhÃvasan ti. Passa pu¤¤Ãnaæ vipÃkaæ kusalÃnaæ sukhesinaæ: mettacittaæ vibhÃvetvà satta vassÃni bhikkhave #<[page 090]># %<90 AÇguttara-NikÃya. LVIII.>% satta saævaÂÂavivaÂÂakappe na yimaæ lokaæ punÃgamaæ, saævaÂÂamÃne lokamhi homi ùbhassarÆpago, vivaÂÂamÃne lokamhi su¤¤aæ Brahmupago ahuæ, sattakkhattuæ MahÃbrahmà Vasavatti tadà ahuæ, chattiæsakkhattuæ devindo devarajjam akÃrayiæ, cakkavattÅ ahuæ rÃjà Jambusaï¬assa issaro. MuddhÃbhisitto khattiyo manussÃdhipatÅ ahuæ adaï¬ena asatthena vijeyya paÂhaviæ imaæ asÃhasena dhammena samena {m-anusÃsiyaæ}, dhammena rajjaæ kÃretvà asmiæ*) paÂhavimaï¬ale mahaddhane mahÃbhoge a¬¬he ajÃyisaæ kule sabbakÃmehi sampanne ratanehi ca sattahi. Buddhà saÇgÃhakà loke, tehi etaæ sudesitaæ, esa hetu mahantassa, pathabyo yena vuccati. Pahutavittupakaraïo rÃjà homi patÃpavÃ, iddhimà yasavà homi Jambusaï¬assa issaro. Ko sutvà na ppasÅdeyya api kaïhÃbhijÃtiyo? #<[page 091]># %% Tasmà hi atthakÃmena mahattam abhikaÇkhatà saddhammo garukÃtabbo saraæ buddhÃnasÃsanan ti.] LIX. 1. Ekaæ samayaæ Bhagavà SÃvatthiyaæ viharati Jetavane AnÃthapiï¬ikassa ÃrÃme. Atha kho Bhagavà pubbaïhasamayaæ nivÃsetvà pattacÅvaram ÃdÃya yena AnÃthapiï¬ikassa gahapatissa nivesanaæ ten' upasaÇkami, upasaÇkamitvà pa¤¤atte Ãsane nisÅdi. Tena kho pana samayena AnÃthapiï¬ikassa gahapatissa nivesane manussà uccÃsaddà mahÃsaddà honti. Atha kho AnÃthapiï¬iko gahapati yena Bhagavà ten' upasaÇkami, upasaÇkamitvà Bhagavantaæ abhivÃdetvà ekamantaæ nisÅdi. Ekamantaæ nisinnaæ kho AnÃthapiï¬ikaæ gahapatiæ Bhagavà etad avoca `kin nu kho te gahapati nivesane manussà uccÃsaddà mahÃsaddà kevaÂÂà ma¤¤e macchavilope' ti? `Ayaæ bhante SujÃtà gharasuïhà a¬¬hà a¬¬hakulà ÃnÅtÃ, sà neva sassuæ Ãdiyati na sasuraæ Ãdiyati na sÃmikaæ Ãdiyati, Bhagavantam pi na sakkaroti na garukaroti na mÃneti na pÆjeti' ti. 2. Atha kho Bhagavà SujÃtaæ gharasuïhaæ Ãmantesi `ehi SujÃte' ti. `Evaæ bhante' ti kho SujÃtà gharasuïhà Bhagavato paÂissutvà yena Bhagavà ten' upasaÇkami, upasaÇkamitvà Bhagavantaæ abhivÃdetvà ekamantaæ nisÅdi. Ekamantaæ nisinnaæ kho SujÃtaæ gharasuïhaæ Bhagavà etad avoca `satta kho imà SujÃte purisassa bhariyÃ. #<[page 092]># %<92 AÇguttara-NikÃya. LIX.>% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ Katamà satta? VadhakasamÃ, corÅsamÃ, ayyasamÃ, mÃtusamÃ, bhaginÅsamÃ, sakhÅsamÃ, dÃsÅsamÃ. Imà kho SujÃte satta purisassa bhariyÃ. TÃsaæ tvan nu katamÃ' ti? `Na kho ahaæ bhante imassa Bhagavatà saækhittena bhÃsitassa evaæ vitthÃrena atthaæ ÃjÃnÃmi. SÃdhu me bhante Bhagavà tathà dhammaæ desetu, yathÃhaæ imassa Bhagavatà saækhittena bhÃsitassa vitthÃrena atthaæ ÃjÃneyyan' ti. `Tena hi SujÃte suïÃhi sÃdhukaæ manasikarohi, bhÃsissÃmÅ' ti. `Evaæ bhante' ti kho SujÃtà gharasuïhà Bhagavato paccassosi. Bhagavà etad avoca:-- PaduÂÂhacittà ahitÃnukampinÅ a¤¤esu rattà atima¤¤ate patiæ dhanena kÅtassa vadhÃya ussukÃ, yà evarÆpà purisassa bhariyà `vadhakà ca bhariyÃ' ti ca sà pavuccati. Yaæ itthiyà vindati sÃmiko dhanaæ sippaæ vaïijja¤ ca kasim adhiÂÂhahaæ appam pi tasmà apahÃtum icchati, yà evarÆpà purisassa bhariyà `corÅ ca bhariyÃ' ti ca sà pavuccati. AkammakÃmà alasà mahagghasà pharusà ca caï¬i duruttavÃdinÅ uÂÂhÃyakÃnaæ abhibhuyya vattati, yà evarÆpà purisassa bhariyà `ayyà ca bhariyÃ' ti ca sà pavuccati. #<[page 093]># %% Yà sabbadà hoti hitÃnukampinÅ mÃtà va puttaæ anurakkhate patiæ tato dhanaæ sambhatam assa rakkhati, yà evarÆpà purisassa bhariyà `mÃtà ca bhariyÃ' ti ca sà pavuccati. Yathà pi jeÂÂhà bhaginÅ kaniÂÂhakà sagÃravà hoti sakamhi sÃmike hirÅmanà bhattuvasÃnuvattinÅ, yà evarÆpà purisassa bhariyà `bhaginÅ ca bhariyÃ' ti ca sà pavuccati. Yà cÅdha disvÃna patiæ pamodati sakhÅ sakhÃraæ va cirassam Ãgataæ koleyyakà sÅlavatÅ patibbatÃ, yà evarÆpà purisassa bhariyà `sakhÅ ca bhariyÃ' ti ca sà pavuccati. Akkuddhasantà vadhadaï¬atajjità aduÂÂhacittà patino titikkhati {akkodhanÃ} bhattuvasÃnuvattinÅ, yà evarÆpà purisassa bhariyà `dÃsÅ ca bhariyÃ' ti ca sà pavuccati. Yà cÅdha bhariyà `vadhakÃ' ti vuccati `corÅ ca ayyÃ' ti ca sà pavuccati dussÅlarÆpà pharusà anÃdarà kÃyassa bhedà nirayaæ vajanti tÃ. Yà cÅdha `mÃtà bhaginÅ sakhÅ' ti ca `dÃsÅ ca bhariyÃ' ti ca sà pavuccati sÅle Âhitattà cirarattasaævutà kÃyassa bhedà sugatiæ vajanti tà ti. Imà kho SujÃte satta purisassa bhariyÃ. TÃsam tvaæ katamà ti? #<[page 094]># %<94 AÇguttara-NikÃya. LX. 1-4>% Ajja-t-agge maæ bhante Bhagavà dÃsÅsamaæ sÃmikassa bhariyaæ dhÃretÆ ti. LX. 1. Satt' ime bhikkhave dhammà sapattakantà sapattakaraïà kodhanaæ Ãgacchanti itthiæ và purisaæ vÃ. Katame satta? 2. Idha bhikkhave sapatto sapattassa evaæ icchati `aho vatÃyaæ dubbaïïo assÃ' ti. Taæ kissa hetu? Na bhikkhave sapatto sapattassa vaïïavatÃya nandati. Kodhano 'yaæ bhikkhave purisapuggalo kodhÃbhibhÆto kodhapareto, ki¤ cÃpi so hoti sunahÃto suvilitto kappitakesamassu odÃtavatthavasano, atha kho so dubbaïïo ca hoti kodhÃbhibhÆto. Ayaæ bhikkhave paÂhamo dhammo sapattakanto sapattakaraïo kodhanaæ Ãgacchati itthiæ và purisaæ vÃ. 3. Puna ca paraæ bhikkhave sapatto sapattassa evaæ icchati `aho vatÃyaæ dukkhaæ sayeyyÃ' ti. Taæ kissa hetu? Na bhikkhave sapatto sapattassa sukhaseyyÃya nandati. Kodhano 'yaæ bhikkhave purisapuggalo kodhÃbhibhÆto kodhapareto, ki¤ cÃpi so pallaÇke seti gonakatthate paÂikatthate paÂalikatthate kadalimigapavarapaccattharaïe sa-uttaracchade ubhato-lohitakÆpadhÃne, atha kho so dukkhaæ yeva seti kodhÃbhibhÆto. Ayaæ bhikkhave dutiyo dhammo sapattakanto sapattakaraïo kodhanaæ Ãgacchati itthiæ và purisaæ vÃ. 4. Puna ca paraæ bhikkhave sapatto sapattassa evaæ icchati `aho vatÃyaæ na pacurattho assÃ' ti. Taæ kissa hetu? Na bhikkhave sapatto sapattassa pacuratthatÃya nandati. #<[page 095]># %% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ Kodhano 'yaæ bhikkhave purisapuggalo kodhÃbhibhÆto kodhapareto anatthaæ pi gahetvà `attho me gahito' ti ma¤¤ati, atthaæ pi gahetvà `anattho me gahito' ti ma¤¤ati. Tass' ime dhammà a¤¤am a¤¤avipaccanÅkà gahità dÅgharattaæ ahitÃya dukkhÃya saævattanti kodhÃbhibhÆtassa. Ayaæ bhikkhave tatiyo dhammo sapattakanto sapattakaraïo kodhanaæ Ãgacchati itthiæ và purisaæ vÃ. 5. Puna ca paraæ bhikkhave sapatto sapattassa evaæ icchati `aho vatÃyaæ na bhogavà assÃ' ti. Taæ kissa hetu? Na bhikkhave sapatto sapattassa bhogavatÃya nandati. Kodhanassa bhikkhave purisapuggalassa kodhÃbhibhÆtassa kodhaparetassa, ye pi 'ssa te honti bhogà uÂÂhÃnaviriyÃdhigatà bÃhÃbalaparicità sedÃvakkhittà dhammikà dhammaladdhÃ, te pi rÃjÃno rÃjakosaæ pavesenti kodhÃbhibhÆtassa. Ayaæ bhikkhave catuttho dhammo sapattakanto sapattakaraïo kodhanaæ Ãgacchati itthiæ và purisaæ vÃ. 6. Puna ca paraæ bhikkhave sapatto sapattassa evaæ icchati `aho vatÃyaæ na yasavà assÃ' ti. Taæ kissa hetu? Na bhikkhave sapatto sapattassa yasavatÃya nandati. Kodhano 'yaæ bhikkhave purisapuggalo kodhÃbhibhÆto kodhapareto, yo pi 'ssa so hoti yaso appamÃdÃdhigato, tamhà pi dhaæsati kodhÃbhibhÆto. Ayam bhikkhave pa¤camo dhammo sapattakanto sapattakaraïo kodhanaæ Ãgacchati itthiæ và purisaæ vÃ. 7. Puna ca paraæ bhikkhave sapatto sapattassa evaæ icchati `aho vatÃyaæ na mittavà assÃ' ti. Taæ kissa hetu? Na bhikkhave sapatto sapattassa mittavatÃya nandati. Kodhanaæ bhikkhave purisapuggalaæ kodhÃbhibhÆtaæ kodhaparetaæ, ye pi 'ssa te honti mittÃmaccà ¤ÃtisÃlohitÃ, te pi Ãrakà parivajjenti kodhÃbhibhÆtaæ. Ayaæ bhikkhave chaÂÂho dhammo sapattakanto sapattakaraïo kodhanaæ Ãgacchati itthiæ và purisaæ vÃ. #<[page 096]># %<96 AÇguttara-NikÃya. LX. 8>% 8. Puna ca paraæ bhikkhave sapatto sapattassa evaæ icchati `aho vatÃyaæ kÃyassa bhedà parammaraïà apÃyaæ duggatiæ vinipÃtaæ nirayaæ upapajjeyyÃ' ti. Taæ kissa hetu? Na bhikkhave sapatto sapattassa sugatigamanena nandati. Kodhano 'yaæ bhikkhave purisapuggalo kodhÃbhibhÆto kodhapareto kÃyena duccaritaæ carati vÃcÃya duccaritaæ carati manasà duccaritaæ carati. So kÃyena duccaritaæ caritvà . . . pe . . . kÃyassa bhedà parammaraïà apÃyaæ duggatiæ vinipÃtaæ nirayaæ upapajjati kodhÃbhibhÆto. Ayaæ bhikkhave sattamo dhammo sapattakanto sapattakaraïo kodhanaæ Ãgacchati itthiæ và purisaæ vÃ. Ime kho bhikkhave satta dhammà sapattakantà sapattakaraïà kodhanam Ãgacchanti itthiæ và purisaæ và ti. Kodhano dubbaïïo hoti atho dukkhaæ pi seti so, atho atthaæ gahetvÃna anatthaæ adhipajjati, tato kÃyena vÃcÃya vadhaæ katvÃna kodhano kodhÃbhibhÆto puriso dhanajÃniæ nigacchati, kodhasammadasammatto Ãyasakyaæ nigacchati, ¤Ãtimittà suhajjà ca parivajjenti kodhanaæ. Anatthajanano kodho, kodho cittappakopano, bhayam antarato jÃtaæ, taæ jano nÃvabujjhati. Kuddho atthaæ na jÃnÃti, kuddho dhammaæ na passati, andhatamaæ tadà hoti, yaæ kodho sahate naraæ. #<[page 097]># %% Yaæ kuddho uparodheti sukaraæ viya dukkaraæ, pacchà so vigate kodhe aggida¬¬ho va tappati. DummaÇkuyaæ padasseti dhÆmaggimi va pÃvako, yato patÃyati kodho yena kujjhanti mÃnavÃ. NÃssa hiri na ottappaæ na {vÃcÃ,} hoti gÃravo kodhena abhibhÆtassa na dÅpaæ hoti ki¤canaæ. TapanÅyÃni kammÃni yÃni dhammehi ÃrakÃ, tÃni ÃrocayissÃmi, taæ suïÃtha yathÃkathaæ: kuddho hi pitaraæ hanti, kuddho hanti samÃtaraæ, kuddho hi brÃhmaïaæ hanti, hanti kuddho puthujjanaæ; yÃya mÃtu bhato poso imaæ lokaæ avekkhati, tam pi pÃïadadiæ santiæ hanti kuddho puthujjano. Attupamà hi te sattÃ, attà hi paramaæ piyo, hanti kuddho puthuttÃnaæ nÃnÃrÆpesu mucchito. Asinà hanti attÃnaæ, visaæ khÃdanti mucchitÃ, rajjuyà baddhà mÅyanti pabbatÃm api kandare. #<[page 098]># %<98 AÇguttara-NikÃya. LX.>% BhÆnahaccÃni kammÃni attamÃraïiyÃni ca karontà nÃvabujjhanti, kodhajÃto parÃbhavo. ItÃyaæ kodharÆpena maccupÃso guhÃsayo, taæ damena samucchinde pa¤¤Ãviriyena diÂÂhiyÃ, ekam ekaæ akusalaæ samucchindetha paï¬ito. Tath' eva dhamme sikkhetha, mà no dummaÇkuyaæ ahu: VÅtakodhà anÃyÃsà vÅtalobhà anissukà dantà kodhaæ pahatvÃna parinibbiæsu anÃsavà ti. AvyÃkatavaggo chaÂÂho. Tass' uddÃnaæ: AvyÃkato purisagati Tissa SÅha rakkhitapa¤camaæ. Kimbila satta pacalà sattabhariyà kodhanà ti. #<[page 099]># %% LXI. 1. Hirottappe bhikkhave asati hirottappavipannassa hatupaniso hoti indriyasaævaro, indriyasaævare asati indriyasaævaravipannassa hatupanisaæ hoti sÅlaæ, sÅle asati sÅlavipannassa hatupaniso hoti sammÃsamÃdhi, sammÃsamÃdhimhi asati sammÃsamÃdhivipannassa hatupanisaæ hoti yathÃbhÆta¤Ãïadassanaæ, yathÃbhÆta¤Ãïadassane asati yathÃbhÆta¤Ãïadassanavipannassa hatupaniso hoti nibbidÃvirÃgo, nibbidÃvirÃge asati nibbidÃvirÃgavipannassa hatupanisaæ hoti vimutti¤Ãïadassanaæ. Seyyathà pi bhikkhave rukkho sÃkhÃpalÃsavipanno, tassa papaÂikà pi na pÃripÆriæ gacchati, taco pi pheggu pi sÃro pi na pÃripÆriæ gacchati, evam eva kho bhikkhave hirottappe asati hirottappavipannassa hatupaniso hoti . . . pe . . . vimutti¤Ãïadassanaæ. 2. Hirottappe bhikkhave sati hirottappasampannassa upanisasampanno hoti indriyasaævaro, indriyasaævare sati indriyasaævarasampannassa upanisasampannaæ hoti sÅlaæ, sÅle sati sÅlasampannassa upanisasampanno hoti sammÃsamÃdhi, sammÃsamÃdhimhi sati sammÃsamÃdhisampannassa upanisasampannaæ hoti yathÃbhÆta¤Ãïadassanaæ, yathÃbhÆta¤Ãïadassane sati yathÃbhÆta¤Ãïadassanasampannassa upanisasampanno hoti nibbidÃvirÃgo, nibbidÃvirÃge sati nibbidÃvirÃgasampannassa upanisasampannaæ hoti vimutti¤Ãïadassanaæ. Seyyathà pi bhikkhave rukkho sÃkhÃpalÃsasampanno, tassa papaÂikà pi pÃripÆriæ gacchati, taco pi pheggu pi sÃro pi pÃripÆriæ gacchati, evam eva kho bhikkhave hirottappe sati hirottappasampannassa upanisasampanno hoti . . . pe . . . vimutti¤Ãïadassanan ti. #<[page 100]># %<100 AÇguttara-NikÃya. LXII. 1-3>% LXII. 1. Evaæ me sutaæ. Ekaæ samayaæ Bhagavà VesÃliyaæ viharati AmbapÃlivane. Tatra kho Bhagavà bhikkhÆ Ãmantesi:-- Bhikkhavo ti. Bhadante ti te bhikkhÆ Bhagavato paccassosuæ. Bhagavà etad avoca:-- 2. Aniccà bhikkhave saÇkhÃrÃ, adhuvà bhikkhave saÇkhÃrÃ, anassÃsikà bhikkhave saÇkhÃrÃ, yÃva¤ c' idaæ bhikkhave alam eva sabbasaÇkhÃresu nibbindituæ alaæ virajjituæ alaæ vimuccituæ. Sineru bhikkhave pabbatarÃjà caturÃsÅtiyojanasahassÃni ÃyÃmena caturÃsÅtiyojanasahassÃni vitthÃrena caturÃsÅtiyojanasahassÃni mahÃsamudde ajjhogÃÊho caturÃsÅtiyojanasahassÃni mahÃsamuddà accuggato. Hoti kho so bhikkhave samayo, yaæ bahÆni vassÃni bahÆni vassasatÃni bahÆni vassasahassÃni bahÆni vassasatasahassÃni devo na vassati, deve kho pana bhikkhave avassante ye keci 'me bÅjagÃmabhÆtagÃmaosadhitiïavanappatayo, te ussussanti vissussanti na bhavanti. Evaæ aniccà bhikkhave saÇkhÃrÃ, evaæ adhuvà bhikkhave saÇkhÃrÃ, evaæ anassÃsikà bhikkhave saÇkhÃrÃ, yÃva¤ c' idaæ bhikkhave alam eva sabbasaÇkhÃresu nibbindituæ alaæ virajjituæ alaæ vimuccituæ. Hoti kho so bhikkhave samayo, yaæ kadÃci karahaci dÅghassa addhuno accayena dutiyo suriyo pÃtubhavati. 3. Dutiyassa bhikkhave suriyassa pÃtubhÃvà yà kÃci kunnadiyo kussubbhÃ, tà ussussanti vissussanti na bhavanti. #<[page 101]># %% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ Evaæ aniccà bhikkhave saÇkhÃrà . . . pe . . . alaæ vimuccituæ. Hoti kho so bhikkhave samayo, yaæ kadÃci karahaci dÅghassa addhuno accayena tatiyo suriyo pÃtubhavati. 4. Tatiyassa bhikkhave suriyassa pÃtubhÃvà yà kÃci mahÃnadiyo, seyyathÅdaæ GaÇgà Yamunà AciravatÅ SarabhÆ MahÅ, tà ussussanti vissussanti na bhavanti. Evaæ aniccà bhikkhave saÇkhÃrà . . . alaæ vimuccituæ. Hoti kho so bhikkhave samayo, yaæ kadÃci karahaci dÅghassa addhuno accayena catuttho suriyo pÃtubhavati. 5. Catutthassa bhikkhave suriyassa pÃtubhÃvà ye te mahÃsarÃ, yato imà mahÃnadiyo sambhavanti, seyyathÅdaæ Anotattà SÅhapapÃtà RathakÃrà Kaïïamuï¬Ã KuïÃlà Chaddantà MandÃkini, tà ussussanti vissussanti na bhavanti. Evaæ aniccà bhikkhave saÇkhÃrà . . . alaæ vimuccituæ. Hoti kho so bhikkhave samayo, yaæ kadÃci karahaci dÅghassa addhuno accayena pa¤camo suriyo pÃtubhavati. 6. Pa¤camassa bhikkhave suriyassa pÃtubhÃvà yojanasatikÃni pi mahÃsamudde udakÃni ogacchanti, dviyojanasatikÃni pi mahÃsamudde udakÃni ogacchanti, tiyojanasatikÃni pi mahÃsamudde udakÃni ogacchanti . . . pe . . . sattayojanasatikÃni pi mahÃsamudde udakÃni ogacchanti; sattatÃlam pi mahÃsamudde udakaæ saïÂhÃti, chatÃlam pi pa¤catÃlam pi catutÃlam pi titÃlam pi dvitÃlam pi tÃlamattam pi mahÃsamudde udakaæ saïÂhÃti; #<[page 102]># %<102 AÇguttara-NikÃya. LXII. 7>% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ sattaporisam pi mahÃsamudde udakaæ saïÂhÃti, chaporisam pi pa¤caporisam pi catuporisam pi tiporisam pi dviporisam pi porisamattam pi a¬¬haporisam pi kaÂimattam pi jÃnukamattam pi gopphakamattam pi mahÃsamudde udakaæ saïÂhÃti. Seyyathà pi bhikkhave saradasamaye thullaphusitake deve vassante tattha tattha gopadesu udakÃni ÂhitÃni honti, evam eva kho bhikkhave tattha tattha gopadamattÃni mahÃsamudde udakÃni ÂhitÃni honti. Pa¤camassa bhikkhave suriyassa pÃtubhÃvà aÇgulipabbamattam pi mahÃsamudde udakaæ na hoti. Evaæ aniccà bhikkhave saÇkhÃrà . . . alaæ vimuccituæ. Hoti kho so bhikkhave samayo, yaæ kadÃci karahaci dÅghassa addhuno accayena chaÂÂho suriyo pÃtubhavati. 7. ChaÂÂhassa bhikkhave suriyassa pÃtubhÃvà aya¤ ca mahÃpaÂhavÅ Sineru ca pabbatarÃjà dhÆpÃyanti sandhÆpÃyanti sampadhÆpÃyanti. Seyyathà pi bhikkhave kumbhakÃrapÃko Ãlimpito paÂhamaæ dhÆpeti sandhÆpeti sampadhÆpeti, evam eva kho bhikkhave chaÂÂhassa suriyassa pÃtubhÃvà aya¤ ca mahÃpaÂhavÅ Sineru ca pabbatarÃjà dhÆpÃyanti sandhÆpÃyanti sampadhÆpÃyanti. Evaæ aniccà bhikkhave saÇkhÃrà . . . alaæ vimuccituæ. Hoti kho so bhikkhave samayo, yaæ kadÃci karahaci dÅghassa addhuno accayena sattamo suriyo pÃtubhavati. #<[page 103]># %% 8. Sattamassa bhikkhave suriyassa pÃtubhÃvà aya¤ ca mahÃpaÂhavÅ Sineru ca pabbatarÃjà Ãdippanti pajjalanti ekajÃlà bhavanti; imissà ca bhikkhave mahÃpaÂhaviyà Sinerussa ca pabbatarÃjassa jhÃyamÃnÃnaæ dayhamÃnÃnaæ acci vÃtena khittà yÃva Brahmalokà pi gacchati, Sinerussa ca bhikkhave pabbatarÃjassa jhÃyamÃnassa dayhamÃnassa vinassamÃnassa mahatà tejokhandhena abhibhÆtassa yojanasatikÃni pi kÆÂÃni palujjanti, dviyojanasatikÃni pi . . . tiyojanasatikÃni pi . . . catuyojanasatikÃni pi . . . pa¤cayojanasatikÃni pi kÆÂÃni palujjanti; imissà ca bhikkhave mahÃpaÂhaviyà Sinerussa ca pabbatarÃjassa jhÃyamÃnÃnaæ dayhamÃnÃnaæ n' eva chÃrikà pa¤¤Ãyati na masi. Seyyathà pi bhikkhave sappissa và telassa và jhÃyamÃnassa dayhamÃnassa n' eva chÃrikà pa¤¤Ãyati na masi, evam eva kho bhikkhave imissà ca mahÃpaÂhaviyà Sinerussa ca pabbatarÃjassa jhÃyamÃnÃnaæ dayhamÃnÃnaæ n' eva chÃrikà pa¤¤Ãyati na masi. Evaæ aniccà bhikkhave saÇkhÃrÃ, evaæ adhuvà bhikkhave saÇkhÃrÃ, evaæ anassÃsikà bhikkhave saÇkhÃrÃ, yÃva¤ c' idaæ bhikkhave alam eva sabbasaÇkhÃresu nibbindituæ alaæ virajjituæ alaæ vimuccituæ. Tatra bhikkhave ko mantà ko saddhÃtà `aya¤ ca paÂhavÅ Sineru ca pabbatarÃjà dayhissanti vinassissanti na bhavissantÅ' ti a¤¤atra diÂÂhapadehi? 9. BhÆtapubbaæ bhikkhave Sunetto nÃma satthà ahosi titthakaro kÃmesu vÅtarÃgo. Sunettassa kho pana bhikkhave satthuno anekÃni sÃvakasatÃni ahesuæ. #<[page 104]># %<104 AÇguttara-NikÃya. LXII. 10>% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ Sunetto satthà sÃvakÃnaæ BrahmalokasahavyatÃya dhammaæ desesi. Ye kho pana bhikkhave Sunettassa satthuno BrahmalokasahavyatÃya dhammaæ desentassa sabbena sabbaæ sÃsanaæ ÃjÃniæsu, te kÃyassa bhedà parammaraïà sugatiæ Brahmalokaæ upapajjiæsu. Ye na sabbena sabbaæ sÃsanaæ ÃjÃniæsu, te kÃyassa bhedà parammaraïà app ekacce ParanimmitavasavattÅnaæ devÃnaæ sahavyataæ upapajjiæsu, app ekacce NimmÃnaratÅnaæ devÃnaæ sahavyataæ upapajjiæsu, app ekacce TusitÃnaæ devÃnaæ sahavyataæ upapajjiæsu, app ekacce YÃmÃnaæ devÃnaæ sahavyataæ upapajjiæsu, app ekacce TÃvatiæsÃnaæ devÃnaæ sahavyataæ upapajjiæsu, app ekacce CÃtummahÃrÃjikÃnaæ devÃnaæ sahavyataæ upapajjiæsu, app ekacce khattiyamahÃsÃlÃnaæ sahavyataæ upapajjiæsu, app ekacce brÃhmaïamahÃsÃlÃnaæ sahavyataæ upapajjiæsu, app ekacce gahapatimahÃsÃlÃnaæ sahavyataæ upapajjiæsu. 10. Atha kho bhikkhave Sunettassa satthuno etad ahosi `na kho pan' etaæ naÂirÆpaæ, yo 'haæ sÃvakÃnaæ samasamagatiyo assaæ abhisamparÃyaæ, yan nÆnÃhaæ uttariæ mettaæ bhÃveyyan' ti. Atha kho bhikkhave Sunetto satthà satta vassÃni mettacittaæ bhÃvesi, satta vassÃni mettacittaæ bhÃvetvà satta saævaÂÂavivaÂÂakappe na yimaæ lokaæ punar ÃgamÃsi, saævaÂÂamÃne sudaæ bhikkhave loke ùbhassarupago hoti, #<[page 105]># %% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ vivaÂÂamÃne loke su¤¤aæ BrahmavimÃnaæ upapajjati. Tatra sudaæ bhikkhave Brahmà hoti MahÃbrahmà abhibhÆ anabhibhÆto a¤¤adatthudaso vasavattÅ, chattiæsakkhattuæ kho pana bhikkhave Sakko ahosi devÃnam indo, anekasatakkhattuæ rÃjà ahosi CakkavattÅ dhammiko dhammarÃjà cÃturanto vijitÃvÅ janapadatthÃvariyappatto sattaratanasamannÃgato. Paro sahassaæ kho pan' assa puttà ahesuæ sÆrà vÅraÇgarÆpà parasenappamaddanÃ. So imaæ paÂhaviæ sÃgarapariyantaæ adaï¬ena asatthena dhammena abhivijiya ajjhÃvasi. So hi nÃma bhikkhave Sunetto satthà evaædÅghÃyuko samÃno evaæciraÂÂhiko aparimutto ahosi jÃtiyà jarÃya maraïena sokehi paridevehi dukkhehi domanassehi upÃyÃsehi, aparimutto dukkhasmà ti vadÃmi. Taæ kissa hetu? Catunnaæ dhammÃnaæ ananubodhà appaÂivedhÃ. Katamesaæ catunnaæ? 11. Ariyassa bhikkhave sÅlassa ananubodhà appaÂivedhÃ, ariyassa samÃdhissa ananubodhà appaÂivedhÃ, ariyÃya pa¤¤Ãya ananubodhà appaÂivedhÃ, ariyÃya vimuttiyà ananubodhà appaÂivedhÃ. Tayidaæ bhikkhave ariyaæ sÅlaæ anubuddhaæ paÂividdhaæ, ariyo samÃdhi anubuddho paÂividdho, ariyà pa¤¤Ã anubuddhà paÂividdhÃ, ariyà vimutti anubuddhà patividdhÃ. Ucchinnà bhavataïhÃ, khÅïà bhavanetti, natthi dÃni punabbhavo ti. #<[page 106]># %<106 AÇguttara-NikÃya. LXIII. 1-3>% Idam avoca BhagavÃ, idaæ vatvà Sugato athÃparaæ etad avoca SatthÃ: SÅlaæ samÃdhi pa¤¤Ã ca vimutti ca anuttarÃ, anubuddhà ime dhammà Gotamena yasassinÃ. Iti buddho abhi¤¤Ãya dhammam akkhÃsi bhikkhunaæ dukkhass' antakaro Satthà cakkhumà parinibbuto ti. LXIII. 1. Yato kho bhikkhave ra¤¤o paccantimaæ nagaraæ sattahi nagaraparikkhÃrehi suparikkhittaæ hoti catunna¤ ca ÃhÃrÃnaæ nikÃmalÃbhÅ hoti akicchalÃbhÅ akasiralÃbhÅ: idaæ vuccati bhikkhave ra¤¤o paccantimaæ nagaraæ akaraïÅyaæ bÃhirehi paccatthikehi paccÃmittehi. Katamehi sattahi nagaraparikkhÃrehi suparikkhittaæ hoti? 2. Idha bhikkhave ra¤¤o paccantime nagare esikà hoti gambhÅranemà sunikhÃtà acalà asampavedhi. Iminà paÂhamena nagaraparikkhÃrena suparikkhittaæ hoti ra¤¤o paccantimaæ nagaraæ abbhantarÃnaæ guttiyà bÃhirÃnaæ paÂighÃtÃya. 3. Puna ca paraæ bhikkhave ra¤¤o paccantime nagare parikhà hoti gambhÅrà c' eva vitthatà ca. Iminà dutiyena nagaraparikkhÃrena suparikkhittaæ hoti ra¤¤o paccantimaæ nagaraæ abbhantarÃnaæ guttiyà bÃhirÃnaæ paÂighÃtÃya. #<[page 107]># %% 4. Puna ca paraæ bhikkhave ra¤¤o paccantime nagare anupariyÃyapatho hoti ucco c' eva vitthato ca. Iminà tatiyena nagaraparikkhÃrena suparikkhittaæ hoti ra¤¤o paccantimaæ nagaraæ abbhantarÃnaæ guttiyà bÃhirÃnaæ paÂighÃtÃya. 5. Puna ca paraæ bhikkhave ra¤¤o paccantime nagare bahuæ Ãvudhaæ sanniciÂaæ hoti salÃka¤ c' eva jevanÅya¤ ca. Iminà catutthena nagaraparikkhÃrena suparikkhittaæ hoti ra¤¤o paccantimaæ nagaraæ abbhantarÃnaæ guttiyà bÃhirÃnaæ paÂighÃtÃya. 6. Puna ca paraæ bhikkhave ra¤¤o paccantime nagare bahu balakÃyo paÂivasati, seyyathÅdaæ hatthÃrohà assÃrohà rathikà dhanuggahà celakà calakà piï¬adÃyikà uggà rÃjaputtà pakkhandino mahÃnÃgà sÆrà cammayodhino dÃsakaputtÃ. Iminà pa¤camena nagaraparikkhÃrena suparikkhittaæ hoti ra¤¤o paccantimaæ nagaraæ abbhantarÃnaæ guttiyà bÃhirÃnaæ paÂighÃtÃya. 7. Puna ca paraæ bhikkhave ra¤¤o paccantime nagare dovÃriko hoti paï¬ito vyatto medhÃvÅ a¤¤ÃtÃnaæ nivÃretà ¤ÃtÃnaæ pavesetÃ. Iminà chaÂÂhena nagaraparikkhÃrena suparikkhittaæ hoti ra¤¤o paccantimaæ nagaraæ abbhantarÃnaæ guttiyà bÃhirÃnaæ paÂighÃtÃya. 8. Puna ca paraæ bhikkhave ra¤¤o paccantime nagare pÃkÃro hoti ucco c' eva vitthato ca vÃsanalepanasampanno ca. Iminà sattamena nagaraparikkhÃrena suparikkhittaæ hoti ra¤¤o paccantimaæ nagaraæ abbhantarÃnaæ guttiyà bÃhirÃnaæ paÂighÃtÃya. #<[page 108]># %<108 AÇguttara-NikÃya. LXIII. 9-12>% Imehi sattahi nagaraparikkhÃrehi suparikkhittaæ hoti. Katamesaæ catunnaæ ÃhÃrÃnaæ nikÃmalÃbhÅ hoti akicchalÃbhÅ akasiralÃbhÅ? 9. Idha bhikkhave ra¤¤o paccantime nagare bahuæ tiïakaÂÂhodakaæ sannicitaæ hoti abbhantarÃnaæ ratiyà aparitassÃya phÃsuvihÃrÃya bÃhirÃnaæ paÂighÃtÃya. 10. Puna ca paraæ bhikkhave ra¤¤o paccantime nagare bahuæ sÃliyavakaæ sannicitaæ hoti abbhantarÃnaæ ratiyà aparitassÃya phÃsuvihÃrÃya bÃhirÃnaæ paÂighÃtÃya. 11. Puna ca paraæ bhikkhave ra¤¤o paccantime nagare bahuæ tilamuggamÃsÃparaïïaæ sannicitaæ hoti abbhantarÃnaæ ratiyà aparitassÃya phÃsuvihÃrÃya bÃhirÃnaæ paÂighÃtÃya. 12. Puna ca paraæ bhikkhave ra¤¤o paccantime nagare bahuæ bhesajjaæ sannicitaæ hoti, seyyathÅdaæ sappi navanÅtaæ telaæ madhu phÃïitaæ loïaæ, abbhantarÃnaæ ratiyà aparitassÃya phÃsuvihÃrÃya bÃhirÃnaæ paÂighÃtÃya. Imesaæ catunnaæ ÃhÃrÃnaæ nikÃmalÃbhÅ hoti akicchalÃbhÅ akasiralÃbhÅ. Yato kho bhikkhave ra¤¤o paccantimaæ nagaraæ imehi sattahi nagaraparikkhÃrehi suparikkhittaæ hoti imesa¤ ca catunnaæ ÃhÃrÃnaæ nikÃmalÃbhÅ hoti akicchalÃbhÅ akasiralÃbhÅ: idaæ vuccati bhikkhave ra¤¤o paccantimaæ nagaraæ akaraïÅyaæ bÃhirehi paccatthikehi paccÃmittehi. Evam eva kho bhikkhave yato ariyasÃvako sattahi saddhammehi samannÃgato hoti catunna¤ ca jhÃnÃnaæ abhicetasikÃnaæ diÂÂhadhammasukhavihÃrÃnaæ nikÃmalÃbhÅ hoti akicchalÃbhÅ akasiralÃbhÅ: #<[page 109]># %% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ ayaæ vuccati bhikkhave ariyasÃvako akaraïÅyo MÃrassa akaraïÅyo pÃpimato. Katamehi sattahi saddhammehi samannÃgato hoti? 13. Seyyathà pi bhikkhave ra¤¤o paccantime nagare esikà hoti gambhÅranemà sunikhÃtà acalà asampavedhi abbhantarÃnaæ guttiyà bÃhirÃnaæ paÂighÃtÃya, evam eva kho bhikkhave ariyasÃvako saddho hoti, saddhati TathÃgatassa bodhiæ `iti pi so Bhagavà arahaæ sammÃsambuddho vijjÃcaraïasampanno sugato lokavidÆ anuttaro purisadammasÃrathi Satthà devamanussÃnaæ buddho BhagavÃ' ti. SaddhÃsiko bhikkhave ariyasÃvako akusalaæ pajahati, kusalaæ bhÃveti; sÃvajjaæ pajahati, anavajjaæ bhÃveti; suddhaæ attÃnaæ pariharati. Iminà paÂhamena saddhammena samannÃgato hoti. 14. Seyyathà pi bhikkhave ra¤¤o paccantime nagare parikhà hoti gambhÅrà c' eva vitthatà ca abbhantarÃnaæ guttiyà bÃhirÃnaæ paÂighÃtÃya, evam eva kho bhikkhave ariyasÃvako hirimà hoti, hiriyati kÃyaduccaritena vacÅduccaritena manoduccaritena, hiriyati pÃpakÃnaæ akusalÃnaæ dhammÃnaæ samÃpattiyÃ. Hiriparikho bhikkhave ariyasÃvako akusalaæ pajahati, kusalaæ bhÃveti; sÃvajjaæ pajahati, anavajjaæ bhÃveti; suddhaæ attÃnaæ pariharati. Iminà dutiyena saddhammena samannÃgato hoti. 15. Seyyathà pi bhikkhave ra¤¤o paccantime nagare anupariyÃyapatho hoti ucco c' eva vitthato ca abbhantarÃnaæ guttiyà bÃhirÃnaæ paÂighÃtÃya, evam eva kho bhikkhave ariyasÃvako ottappÅ hoti, ottappati kÃyaduccaritena vacÅduccaritena manoduccaritena, ottappati pÃpakÃnaæ akusalÃnaæ dhammÃnaæ samÃpattiyÃ. OttappapariyÃyapatho bhikkhave ariyasÃvako akusalaæ pajahati, kusalaæ bhÃveti; #<[page 110]># %<110 AÇguttara-NikÃya. LXIII. 16-18>% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ sÃvajjaæ pajahati, anavajjaæ bhÃveti; suddhaæ attÃnaæ pariharati. Iminà tatiyena saddhammena samannÃgato hoti. 16. Seyyathà pi bhikkhave ra¤¤o paccantime nagare bahuæ Ãvudhaæ sannicitaæ hoti salÃka¤ c' eva jevanÅya¤ ca abbhantarÃnaæ guttiyà bÃhirÃnaæ paÂighÃtÃya, evam eva kho bhikkhave ariyasÃvako bahussuto hoti sutadharo sutasannicayo, ye te dhammà ÃdikalyÃïà majjhe kalyÃïà pariyosÃnakalyÃïà sÃtthaæ savya¤janaæ kevalaparipuïïaæ parisuddhaæ brahmacariyaæ abhivadanti, tathÃrÆpÃssa dhammà bahussutà honti dhatà vacasà paricità manasÃnupekkhità diÂÂhiyà suppaÂividdhÃ. SutÃvudho bhikkhave ariyasÃvako akusalaæ pajahati, kusalaæ bhÃveti; sÃvajjaæ pajahati, anavajjaæ bhÃveti; suddhaæ attÃnaæ pariharati. Iminà catutthena saddhammena samannÃgato hoti. 17. Seyyathà pi bhikkhave ra¤¤o paccantime nagare bahu balakÃyo paÂivasati, seyyathÅdaæ hatthÃrohà assÃrohà rathikà dhanuggahà celakà calakà piï¬adÃyikà uggà rÃjaputtà pakkhandino mahÃnÃgà sÆrà cammayodhino dÃsakaputtà abbhantarÃnaæ guttiyà bÃhirÃnaæ paÂighÃtÃya, evam eva kho bhikkhave ariyasÃvako Ãraddhaviriyo viharati akusalÃnaæ dhammÃnaæ pahÃnÃya, kusalÃnaæ dhammÃnaæ upasampadÃya, thÃmavà daÊhaparakkamo anikkhittadhuro kusalesu dhammesu. ViriyabalakÃyo bhikkhave ariyasÃvako akusalaæ pajahati, kusalaæ bhÃveti; sÃvajjaæ pajahati, anavajjaæ bhÃveti; suddhaæ attÃnaæ pariharati. Iminà pa¤camena saddhammena samannÃgato hoti. 18. Seyyathà pi bhikkhave ra¤¤o paccantime nagare dovÃriko hoti paï¬ito vyatto medhÃvÅ a¤¤ÃtÃnaæ nivÃretà ¤ÃtÃnaæ pavesetà abbhantarÃnaæ guttiyà bÃhirÃnaæ paÂighÃtÃya, #<[page 111]># %% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ evam eva kho bhikkhave ariyasÃvako satimà hoti paramena satinepakkena samannÃgato cirakatam pi cirabhÃsitam pi sarità anussaritÃ. SatidovÃriko bhikkhave ariyasÃvako akusalaæ pajahati, kusalaæ bhÃveti; sÃvajjaæ pajahati, anavajjaæ bhÃveti; suddhaæ attÃnaæ pariharati. Iminà chaÂÂhena saddhammena samannÃgato hoti. 19. Seyyathà pi bhikkhave ra¤¤o paccantime nagare pÃkÃro hoti ucco c' eva vitthato ca vÃsanalepanasampanno ca abbhantarÃnaæ guttiyà bÃhirÃnaæ paÂighÃtÃya, evam eva kho bhikkhave ariyasÃvako pa¤¤avà hoti, udayatthagÃminiyà pa¤¤Ãya samannÃgato ariyÃya nibbedhikÃya sammÃdukkhakkhayagÃminiyÃ. Pa¤¤ÃvÃsanalepanasampanno bhikkhave ariyasÃvako akusalaæ pajahati, kusalaæ bhÃveti; sÃvajjaæ pajahati, anavajjaæ bhÃveti; suddhaæ attÃnaæ pariharati. Iminà sattamena saddhammena samannÃgato hoti. Imehi sattahi saddhammehi samannÃgato hoti. Katamesaæ catunnaæ jhÃnÃnaæ abhicetasikÃnaæ diÂÂhadhammasukhavihÃrÃnaæ nikÃmalÃbhÅ hoti akicchalÃbhÅ akasiralÃbhÅ? 20. Seyyathà pi bhikkhave ra¤¤o paccantime nagare bahuæ tiïakaÂÂhodakaæ sannicitaæ hoti abbhantarÃnaæ ratiyà aparitassÃya phÃsuvihÃrÃya bÃhirÃnaæ paÂighÃtÃya, evam eva kho bhikkhave ariyasÃvako vivicc' eva kÃmehi vivicca akusalehi dhammehi savitakkaæ savicÃraæ vivekajaæ pÅtisukhaæ paÂhamaæ jhÃnaæ upasampajja viharati attano ratiyà aparitassÃya phÃsuvihÃrÃya okkamanÃya nibbÃnassa. 21. Seyyathà pi bhikkhave ra¤¤o paccantime nagare bahuæ sÃliyavakaæ sannicitaæ hoti abbhantarÃnaæ ratiyà aparitassÃya phÃsuvihÃrÃya bÃhirÃnaæ paÂighÃtÃya, #<[page 112]># %<112 AÇguttara-NikÃya. LXIII. 22-23>% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ evam eva kho bhikkhave ariyasÃvako vitakkavicÃrÃnaæ vÆpasamà ajjhattaæ sampasÃdanaæ cetaso ekodibhÃvaæ avitakkaæ avicÃraæ samÃdhijaæ pÅtisukhaæ dutiyaæ jhÃnaæ upasampajja viharati attano ratiyà aparitassÃya phÃsuvihÃrÃya okkamanÃya nibbÃnassa. 22. Seyyathà pi bhikkhave ra¤¤o paccantime nagare bahuæ tilamuggamÃsÃparaïïaæ sannicitaæ hoti abbhantarÃnaæ ratiyà aparitassÃya phÃsuvihÃrÃya bÃhirÃnaæ paÂighÃtÃya, evam eva kho bhikkhave ariyasÃvako pÅtiyà ca virÃgà upekhako ca viharati sato sampajÃno sukha¤ ca kÃyena paÂisaævedeti yan taæ ariyà Ãcikkhanti upekhako satimà sukhavihÃrÅ ti tatiyaæ jhÃnaæ upasampajja viharati attano ratiyà aparitassÃya phÃsuvihÃrÃya okkamanÃya nibbÃnassa. 23. Seyyathà pi bhikkhave ra¤¤o paccantime nagare bahuæ bhesajjaæ sannicitaæ hoti, seyyathÅdaæ sappi navanÅtaæ telaæ madhu phÃïitaæ loïaæ, abbhantarÃnaæ ratiyà aparitassÃya phÃsuvihÃrÃya bÃhirÃnaæ paÂighÃtÃya, evam eva kho bhikkhave ariyasÃvako sukhassa ca pahÃnà dukkhassa ca pahÃnà pubb' eva somanassadomanassÃnaæ atthaÇgamà adukkhamasukhaæ upekhÃsatipÃrisuddhiæ catutthaæ jhÃnaæ upasampajja viharati attano ratiyà aparitassÃya phÃsuvihÃrÃya okkamanÃya nibbÃnassa. Imesaæ catunnaæ jhÃnÃnaæ abhicetasikÃnaæ diÂÂhadhammasukhavihÃrÃnaæ nikÃmalÃbhÅ hoti akicchalÃbhÅ akasiralÃbhÅ. #<[page 113]># %% Yato kho bhikkhave ariyasÃvako imehi sattahi saddhammehi samannÃgato hoti imesa¤ ca catunnaæ jhÃnÃnaæ abhicetasikÃnaæ diÂÂhadhammasukhavihÃrÃnaæ nikÃmalÃbhÅ hoti akicchalÃbhÅ akasiralÃbhÅ: ayaæ vuccati bhikkhave ariyasÃvako akaraïÅyo MÃrassa akaraïÅyo pÃpimato ti. LXIV. 1. Sattahi bhikkhave dhammehi samannÃgato bhikkhu Ãhuneyyo hoti . . . pe . . . anuttaraæ pu¤¤akkhettaæ lokassa. Katamehi sattahi? 2. Idha bhikkhave bhikkhu dhamma¤¤Æ ca hoti attha¤¤Æ ca atta¤¤Æ ca matta¤¤Æ ca kÃla¤¤Æ ca parisa¤¤Æ ca puggalaparopara¤¤Æ ca. Katha¤ ca bhikkhave bhikkhu dhamma¤¤Æ hoti? 3. Idha bhikkhave bhikkhu dhammaæ jÃnÃti: suttaæ geyyaæ veyyÃkaraïaæ gÃthaæ udÃnaæ itivuttakaæ jÃtakaæ abbhutadhammaæ vedallaæ. No ce bhikkhave bhikkhu dhammaæ jÃneyya: suttaæ geyyaæ . . .abbhutadhammaæ vedallaæ, na yidha dhamma¤¤Æ ti vucceyya; yasmà ca kho bhikkhave bhikkhu dhammaæ jÃnÃti: suttaæ geyyaæ . . . abbhutadhammaæ vedallaæ, tasmà dhamma¤¤Æ ti vuccati. Iti dhamma¤¤Æ. Attha¤¤Æ ca kathaæ hoti? 4. Idha bhikkhave bhikkhu tassa tass' eva bhÃsitassa atthaæ jÃnÃti `ayaæ imassa bhÃsitassa attho, ayaæ imassa bhÃsitassa attho' ti. No ce bhikkhave bhikkhu tassa tass' eva bhÃsitassa atthaæ jÃneyya `ayaæ imassa bhÃsitassa attho, ayaæ imassa bhÃsitassa attho' ti, na yidha attha¤¤Æ ti vucceyya; yasmà ca kho bhikkhave bhikkhu tassa tass' eva bhÃsitassa atthaæ jÃnÃti `ayaæ imassa bhÃsitassa attho, ayaæ imassa bhÃsitassa attho' ti, #<[page 114]># %<114 AÇguttara-NikÃya. LXIV. 5-8>% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ tasmà attha¤¤Æ ti vuccati. Iti dhamma¤¤Æ, attha¤¤Æ. Atta¤¤Æ ca kathaæ hoti? 5. Idha bhikkhave bhikkhu attÃnaæ jÃnÃti `ettako 'mhi saddhÃya sÅlena sutena cÃgena pa¤¤Ãya paÂibhÃnenÃ' ti. No ce bhikkhave bhikkhu attÃnaæ jÃneyya `ettako' mhi saddhÃya sÅlena sutena cÃgena pa¤¤Ãya paÂibhÃnenÃ' ti, na yidha atta¤¤Æ ti vucceyya; yasmà ca kho bhikkhave bhikkhu attÃnaæ jÃnÃti `ettako' mhi saddhÃya sÅlena sutena cÃgena pa¤¤Ãya paÂibhÃnenÃ' ti, tasmà atta¤¤Æ ti vuccati. Iti dhamma¤¤Æ, attha¤¤Æ, atta¤¤Æ. Matta¤¤Æ ca kathaæ hoti? 6. Idha bhikkhave bhikkhu mattaæ jÃnÃti cÅvarapiï¬apÃtasenÃsanagilÃnapaccayabhesajjaparikkhÃrÃnaæ paÂiggahaïÃya. No ce bhikkhave bhikkhu mattaæ jÃneyya cÅvarapiï¬apÃtasenÃsanagilÃnapaccayabhesajjaparikkhÃrÃnaæ paÂiggahaïÃya, na yidha matta¤¤Æ ti vucceyya; yasmà ca kho bhikkhave bhikkhu mattaæ jÃnÃti cÅvarapiï¬apÃtasenÃsanagilÃnapaccayabhesajjaparikkhÃrÃnaæ paÂiggahaïÃya, tasmà matta¤¤Æ ti vuccati. Iti dhamma¤¤Æ, attha¤¤Æ, atta¤¤Æ, matta¤¤Æ. KÃla¤¤Æ ca kathaæ hoti? 7. Idha bhikkhave bhikkhu kÃlaæ jÃnÃti `ayaæ kÃlo uddesassa, ayaæ kÃlo paripucchÃya, ayaæ kÃlo yogassa. ayaæ kÃlo paÂisallÃnÃyÃ' ti. No ce bhikkhave bhikkhu kÃlaæ jÃneyya `ayaæ kÃlo uddesassa, ayaæ kÃlo paripucchÃya, ayaæ kÃlo yogassa, ayaæ kÃlo paÂisallÃnÃyÃ' ti, na yidha kÃla¤¤Æ ti vucceyya; yasmà ca kho bhikkhave bhikkhu kÃlaæ jÃnÃti `ayaæ kÃlo uddesassa, ayaæ kÃlo paripucchÃya, ayaæ kÃlo yogassa, ayaæ kÃlo paÂisallÃnÃyÃ' ti, tasmà kÃla¤¤Æ ti vuccati. Iti dhamma¤¤Æ, attha¤¤Æ, atta¤¤Æ, matta¤¤Æ, kÃla¤¤Æ. Parisa¤¤Æ ca kathaæ hoti? 8. Idha bhikkhave bhikkhu parisaæ jÃnÃti `ayaæ khattiyaparisÃ, ayaæ brÃhmaïaparisÃ, ayaæ gahapatiparisÃ, ayaæ samaïaparisÃ; tattha evaæ upasaÇkamitabbaæ, evaæ ÂhÃtabbaæ, #<[page 115]># %% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ evaæ nisÅditabbaæ, evaæ bhÃsitabbaæ, evaæ tuïhÅbhavitabban' ti. No ce bhikkhave bhikkhu parisaæ jÃneyya `ayaæ khattiyaparisÃ, ayaæ brÃhmaïaparisÃ, ayaæ gahapatiparisÃ, ayaæ samaïaparisÃ; tattha evaæ upasaÇkamitabbaæ, evaæ ÂhÃtabbaæ, evaæ nisÅditabbaæ, evaæ bhÃsitabbaæ, evaæ tuïhÅbhavitabban' ti, na yidha parisa¤¤Æ ti vucceyya; yasmà ca kho bhikkhave bhikkhu parisaæ jÃnÃti `ayaæ khattiyaparisÃ, ayaæ brÃhmaïaparisÃ, ayaæ gahapatiparisÃ, ayaæ samaïaparisÃ; tattha evaæ upasaÇkamitabbaæ, evaæ ÂhÃtabbaæ, evaæ nisÅditabbaæ, evaæ bhÃsitabbaæ, evaæ tuïhÅbhavitabban' ti, tasmà parisa¤¤Æ ti vuccati. Iti dhamma¤¤Æ, attha¤¤Æ, atta¤¤Æ, matta¤¤Æ, kÃla¤¤Æ, parisa¤¤Æ. Puggalaparopara¤¤Æ ca kathaæ hoti? 9. Idha bhikkhave bhikkhuno dvayena puggalà vidità honti: dve puggalÃ, eko ariyÃnaæ dassanakÃmo, eko ariyÃnaæ na dassanakÃmo. YvÃyaæ puggalo ariyÃnaæ na dassanakÃmo, evaæ so ten' aÇgena gÃrayho. YvÃyaæ puggalo ariyÃnaæ dassanakÃmo, evaæ so ten' aÇgena pÃsaæso. Dve puggalà ariyÃnaæ dassanakÃmÃ: eko saddhammaæ sotukÃmo, eko saddhammaæ na sotukÃmo. YvÃyaæ puggalo saddhammaæ na sotukÃmo, evaæ so ten' aÇgena gÃrayho. YvÃyaæ puggalo saddhammaæ sotukÃmo, evaæ so ten' aÇgena pÃsaæso. Dve puggalà saddhammaæ sotukÃmÃ: eko ohitasoto dhammaæ suïÃti, eko anohitasoto dhammaæ suïÃti. YvÃyaæ puggalo anohitasoto dhammaæ suïÃti, evaæ so ten' aÇgena gÃrayho. YvÃyaæ puggalo ohitasoto dhammaæ suïÃti, #<[page 116]># %<116 AÇguttara-NikÃya. LXIV.>% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ evaæ so ten' aÇgena pÃsaæso. Dve puggalà ohitasotà dhammaæ suïanti: eko sutvà dhammaæ dhÃreti, eko sutvà dhammaæ na dhÃreti. YvÃyaæ puggalo sutvà dhammaæ na dhÃreti, evaæ so ten' aÇgena gÃrayho. YvÃyaæ puggalo sutvà dhammaæ dhÃreti, evaæ so ten' aÇgena pÃsaæso. Dve puggalà sutvà dhammaæ dhÃrenti: eko dhatÃnaæ dhammÃnaæ atthaæ upaparikkhati, eko dhatÃnaæ dhammÃnaæ atthaæ na upaparikkhati. YvÃyaæ puggalo dhatÃnaæ dhammÃnaæ atthaæ na upaparikkhati, evaæ so ten' aÇgena gÃrayho. YvÃyaæ puggalo dhatÃnaæ dhammÃnaæ atthaæ upaparikkhati, evaæ so ten' aÇgena pÃsaæso. Dve puggalà dhatÃnaæ dhammÃnaæ atthaæ upaparikkhanti: eko attham a¤¤Ãya dhammam a¤¤Ãya dhammÃnudhammapaÂipanno, eko na attham a¤¤Ãya dhammam a¤¤Ãya dhammÃnudhammapaÂipanno. YvÃyaæ puggalo na attham a¤¤Ãya dhammam a¤¤Ãya dhammÃnudhammapaÂipanno, evaæ so ten' aÇgena gÃrayho. YvÃyaæ puggalo attham a¤¤Ãya dhammam a¤¤Ãya dhammÃnudhammapaÂipanno, evaæ so ten' aÇgena pÃsaæso. Dve puggalà attham a¤¤Ãya dhammam a¤¤Ãya dhammÃnudhammapaÂipannÃ: eko attahitÃya paÂipanno no parahitÃya, eko attahitÃya ca paÂipanno parahitÃya ca YvÃyaæ puggalo attahitÃya paÂipanno, no parahitÃya, evaæ so ten' aÇgena gÃrayho. YvÃyaæ puggalo attahitÃya ca paÂipanno parahitÃya ca, evaæ so ten' aÇgena pÃsaæso. Evaæ kho bhikkhave bhikkhuno dvayena puggalà vidità honti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu puggalaparopara¤¤Æ hoti. #<[page 117]># %% Imehi kho bhikkhave sattahi dhammehi samannÃgato bhikkhu Ãhuneyyo hoti . . . pe . . . anuttaraæ pu¤¤akkhettaæ lokassà ti. LXV. 1. Yasmiæ bhikkhave samaye devÃnaæ TÃvatiæsÃnaæ pÃricchattako koviÊÃro paï¬upalÃso hoti, attamanà bhikkhave devà TÃvatiæsà tasmiæ samaye honti `paï¬upalÃso dÃni pÃricchattako koviÊÃro, na cirass' eva dÃni sattapalÃso bhavissatÅ' ti. Yasmiæ bhikkhave samaye devÃnaæ TÃvatiæsÃnaæ pÃricchattako koviÊÃro sattapalÃso hoti, attamanà bhikkhave devà TÃvatiæsà tasmiæ samaye honti `sattapalÃso dÃni pÃricchattako koviÊÃro, na cirass' eva dÃni jÃlakajÃto bhavissatÅ' ti. Yasmiæ bhikkhave samaye devÃnaæ TÃvatiæsÃnaæ pÃricchattako koviÊÃro jÃlakajÃto hoti, attamanà bhikkhave devà TÃvatiæsà tasmiæ samaye honti `jÃlakajÃto dÃni pÃricchattako koviÊÃro, na cirass' eva dÃni khÃrakajÃto bhavissatÅ' ti. Yasmiæ bhikkhave samaye devÃnaæ TÃvatiæsÃnaæ pÃricchattako koviÊÃro khÃrakajÃto hoti, attamanà bhikkhave devà TÃvatiæsà tasmiæ samaye honti `khÃrakajÃto dÃni paricchattako koviÊÃro, na cirass' eva dÃni ku¬umalakajÃto bhavissatÅ' ti. Yasmiæ bhikkhave samaye devÃnaæ TÃvatiæsÃnaæ pÃricchattako koviÊÃro ku¬umalakajÃto hoti, attamanà bhikkhave devà TÃvatiæsà tasmiæ samaye honti `ku¬umalakajÃto dÃni pÃricchattako koviÊÃro, na cirass' eva dÃni kokÃsakajÃto bhavissatÅ' ti. #<[page 118]># %<118 AÇguttara-NikÃya. LXV. 2>% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ Yasmiæ bhikkhave samaye devÃnaæ TÃvatiæsÃnaæ pÃricchattako koviÊÃro kokÃsakajÃto hoti, attamanà bhikkhave devà TÃvatiæsà tasmiæ samaye honti `kokÃsakajÃto dÃni pÃricchattako koviÊÃro, na cirass' eva dÃni sabbaphÃliphullo bhavissatÅ' ti. Yasmiæ bhikkhave samaye devÃnaæ TÃvatiæsÃnaæ pÃricchattako kovilÃro sabbaphÃliphullo hoti, attamanà bhikkhave devà TÃvatiæsà pÃricchattakassa koviÊÃrassa mÆle dibbe cattÃro mÃse pa¤cahi kÃmaguïehi samappità samaÇgibhÆtà paricÃrenti. SabbaphÃliphullassa kho pana bhikkhave pÃricchattakassa koviÊÃrassa samantà pa¤¤ÃsayojanÃni ÃbhÃya phuÂaæ hoti. AnuvÃtaæ yojanasataæ gandho gacchati. Ayam ÃnubhÃvo pÃricchattakassa koviÊÃrassa. 2. Evam eva kho bhikkhave yasmiæ samaye ariyasÃvako agÃrasmà anagÃriyaæ pabbajjÃya ceteti, paï¬upalÃso bhikkhave ariyasÃvako tasmiæ samaye hoti devÃnaæ TÃvatiæsÃnaæ pÃricchattako koviÊÃro. Yasmiæ bhikkhave samaye ariyasÃvako kesamassuæ ohÃretvà kÃsÃyÃni vatthÃni acchÃdetvà agÃrasmà anagÃriyaæ pabbajito hoti, sattapalÃso bhikkhave ariyasÃvako tasmiæ samaye hoti devÃnaæ TÃvatiæsÃnaæ pÃricchattako koviÊÃro. Yasmiæ bhikkhave samaye ariyasÃvako vivicc' eva kÃmehi . . . pe . . . paÂhamaæ jhÃnaæ upasampajja viharati, jÃlakajÃto bhikkhave ariyasÃvako tasmiæ samaye hoti devÃnaæ TÃvatiæsÃnaæ pÃricchattako koviÊÃro. Yasmiæ bhikkhave samaye ariyasÃvako vitakkavicÃrÃnaæ vÆpasamà . . . pe . . . dutiyaæ jhÃnaæ upasampajja viharati, khÃrakajÃto bhikkhave ariyasÃvako tasmiæ samaye hoti devÃnaæ TÃvatiæsÃnaæ pÃricchattako koviÊÃro. Yasmiæ bhikkhave samaye ariyasÃvako pÅtiyà ca virÃgà . #<[page 119]># %% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ . . pe . . . tatiyaæ jhÃnaæ upasampajja viharati, ku¬umalakajÃto bhikkhave ariyasÃvako tasmiæ samaye hoti devÃnaæ TÃvatiæsÃnaæ pÃricchattako koviÊÃro. Yasmiæ bhikkhave samaye ariyasÃvako sukhassa ca pahÃnà . . . pe . . . catutthaæ jhÃnaæ upasampajja viharati, kokÃsakajÃto bhikkhave ariyasÃvako tasmiæ samaye hoti devÃnaæ TÃvatiæsÃnaæ pÃricchattako koviÊÃro. Yasmiæ bhikkhave samaye ariyasÃvako ÃsavÃnaæ khayà . . . pe . . . sacchikatvà upasampajja viharati, sabbaphÃliphullo bhikkhave ariyasÃvako tasmiæ samaye hoti devÃnaæ TÃvatiæsÃnaæ pÃricchattako koviÊÃro. Tasmiæ bhikkhave samaye Bhummà devà saddam anussÃventi `eso itthannÃmo Ãyasmà itthannÃmassa Ãyasmato saddhivihÃrÅ amukamhà gÃmà và nigamà và agÃrasmà anagÃriyaæ pabbajito ÃsavÃnaæ khayà . . . pe . . . sacchikatvà upasampajja viharatÅ' ti. BhummÃnaæ devÃnaæ saddaæ sutvà CÃtummahÃrÃjikà devà . . . TÃvatiæsà devà . . . YÃmà devà . . . Tusità devà . . . NimmÃnaratÅ devà . . . ParanimmitavasavattÅ devà . . . BrahmakÃyikà devà saddam anussÃventi `eso itthannÃmo Ãyasmà itthannÃmassa Ãyasmato saddhivihÃrÅ amukamhà gÃmà và nigamà và agÃrasmà anagÃriyaæ pabbajito ÃsavÃnaæ khayà anÃsavaæ cetovimuttiæ pa¤¤Ãvimuttiæ ditth' eva dhamme sayaæ abhi¤¤Ã sacchikatvà upasampajja viharatÅ' ti. Iti ha tena khaïena tena muhuttena yÃva Brahmalokà saddo abbhuggacchati. #<[page 120]># %<120 AÇguttara-NikÃya. LXVI. 1>% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ Ayam ÃnubhÃvo khÅïÃsavassa bhikkhuno ti. LXVI. 1. Atha kho Ãyasmato SÃriputtassa rahogatassa paÂisallÅnassa evaæ cetaso parivitakko udapÃdi `kin nu kho bhikkhu sakkatvà garukatvà upanissÃya viharanto akusalaæ pajaheyya kusalaæ bhÃveyyÃ' ti? Atha kho Ãyasmato SÃriputtassa etad ahosi `SatthÃraæ kho bhikkhu sakkatvà garukatvà upanissÃya viharanto akusalaæ pajaheyya kusalaæ bhÃveyya, dhammaæ kho bhikkhu . . . saÇghaæ kho bhikkhu . . . sikkhaæ kho bhikkhu . . . samÃdhiæ kho bhikkhu . . . appamÃdaæ kho bhikkhu . . . paÂisanthÃraæ kho bhikkhu sakkatvà garukatvà upanissÃya viharanto akusalaæ pajaheyya kusalaæ bhÃveyyÃ' ti. Atha kho Ãyasmato SÃriputtassa etad ahosi `ime kho me dhammà parisuddhà pariyodÃtÃ; yan nÆnÃhaæ ime dhamme gantvà Bhagavato Ãroceyyaæ, evaæ me ime dhammà parisuddhà c' eva bhavissanti parisuddhasaækhÃtatarà ca. Seyyathà pi nÃma puriso suvaïïanikkhaæ adhigaccheyya parisuddhaæ pariyodÃtaæ, tassa evam assa "ayaæ kho me suvaïïanikkho parisuddho pariyodÃto; yan nÆnÃhaæ imaæ suvaïïanikkhaæ gantvà kammÃrÃnaæ dasseyyaæ, evaæ me ayaæ suvaïïanikkho kammÃragato parisuddho c' eva bhavissati parisuddhasaækhÃtataro cÃ" ti: evam eva me ime dhammà parisuddhà pariyodÃtÃ; yan nÆnÃhaæ ime dhamme gantvà Bhagavato Ãroceyyaæ, evaæ me ime dhammà parisuddhà c' eva bhavissanti parisuddhasaækhÃtatarà cÃ' ti. Atha kho Ãyasmà SÃriputto sÃyaïhasamayaæ paÂisallÃnà vuÂÂhito yena Bhagavà ten' upasaÇkami, #<[page 121]># %% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ upasaÇkamitvà Bhagavantaæ abhivÃdetvà ekamantaæ nisÅdi. Ekamantaæ nisinno kho Ãyasmà SÃriputto Bhagavantaæ etad avoca:-- 2. Idha mayhaæ bhante rahogatassa paÂisallÅnassa evaæ cetaso parivitakko udapÃdi `kin nu kho bhikkhu sakkatvà garukatvà upanissÃya viharanto akusalaæ pajaheyya kusalaæ bhÃveyyÃ' ti? Tassa mayhaæ bhante etad ahosi `SatthÃraæ kho bhikkhu sakkatvà garukatvà upanissÃya viharanto akusalaæ pajaheyya kusalaæ bhÃveyya, dhammaæ kho bhikkhu . . . saÇghaæ kho bhikkhu . . . sikkhaæ kho bhikkhu . . . samÃdhiæ kho bhikkhu . . . appamÃdaæ kho bhikkhu . . . paÂisanthÃraæ kho bhikkhu sakkatvà garukatvà upanissÃya viharanto akusalaæ pajaheyya kusalaæ bhÃveyyÃ' ti. Tassa mayhaæ bhante etad ahosi `ime kho me dhammà parisuddhà pariyodÃtÃ; yan nÆnÃhaæ ime dhamme gantvà Bhagavato Ãroceyyaæ, evaæ me ime dhammà parisuddhà c' eva bhavissanti parisuddhasaækhÃtatarà ca. Seyyathà pi nÃma puriso suvaïïanikkhaæ adhigaccheyya parisuddhaæ pariyodÃtaæ, tassa evam assa "ayaæ kho me suvaïïanikkho parisuddho pariyodÃto; yan nÆnÃhaæ imaæ suvaïïanikkhaæ gantvà kammÃrÃnaæ dasseyyaæ, evaæ me ayaæ suvaïïanikkho kammÃragato parisuddho c' eva bhavissati parisuddhasaækhÃtataro cÃ" ti: evam eva me ime dhammà parisuddhà pariyodÃtÃ; yan nÆnÃhaæ ime dhamme gantvà Bhagavato Ãroceyyaæ, evaæ me ime dhammà parisuddhà c' eva bhavissanti parisuddhasaækhÃtatarà cÃ' ti. #<[page 122]># %<122 AÇguttara-NikÃya. LXVI. 3>% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ `SÃdhu sÃdhu SÃriputta, SatthÃraæ kho SÃriputta bhikkhu sakkatvà garukatvà upanissÃya viharanto akusalaæ pajaheyya kusalaæ bhÃveyya, dhammaæ kho SÃriputta bhikkhu . . . saÇghaæ kho SÃriputta bhikkhu . . . sikkhaæ kho SÃriputta bhikkhu . . . samÃdhiæ kho SÃriputta bhikkhu . . . appamÃdaæ kho SÃriputta bhikkhu . . . paÂisanthÃraæ kho SÃriputta bhikkhu sakkatvà garukatvà upanissÃya viharanto akusalaæ pajaheyya kusalaæ bhÃveyyÃ' ti. Evaæ vutte Ãyasmà SÃriputto Bhagavantaæ etad avoca:-- 3. Imassa kho ahaæ bhante Bhagavatà saækhittena bhÃsitassa evaæ vitthÃrena atthaæ ÃjÃnÃmi. So vata bhante bhikkhu Satthari agÃravo dhamme sagÃravo bhavissatÅ ti n' etaæ ÂhÃnaæ vijjati; yo so bhante bhikkhu Satthari agÃravo, dhamme pi so agÃravo. So vata bhante bhikkhu Satthari agÃravo dhamme agÃravo saÇghe sagÃravo bhavissatÅ ti n' etaæ ÂhÃnaæ vijjati; yo so bhante bhikkhu Satthari agÃravo dhamme agÃravo, saÇghe pi so agÃravo. So vata bhante bhikkhu Satthari agÃravo dhamme agÃravo saÇghe agÃravo sikkhÃya sagÃravo bhavissatÅ ti n' etaæ ÂhÃnaæ vijjati; yo so bhante bhikkhu Satthari agÃravo dhamme agÃravo saÇghe agÃravo, sikkhÃya pi so agÃravo. So vata bhante bhikkhu Satthari agÃravo dhamme agÃravo saÇghe agÃravo sikkhÃya agÃravo samÃdhismiæ sagÃravo bhavissatÅ ti n' etaæ ÂhÃnaæ vijjati; yo so bhante bhikkhu Satthari agÃravo dhamme agÃravo saÇghe agÃravo sikkhÃya agÃravo, samÃdhismim pi so agÃravo. So vata bhante bhikkhu Satthari agÃravo dhamme agÃravo saÇghe agÃravo sikkhÃya agÃravo samÃdhismiæ agÃravo appamÃde sagÃravo bhavissatÅ ti n' etaæ ÂhÃnaæ vijjati; yo so bhante bhikkhu Satthari agÃravo dhamme agÃravo saÇghe agÃravo sikkhÃya agÃravo samÃdhismiæ agÃravo, #<[page 123]># %% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ appamÃde pi so agÃravo. So vata bhante bhikkhu Satthari agÃravo dhamme agÃravo saÇghe agÃravo sikkhÃya agÃravo samÃdhismiæ agÃravo appamÃde agÃravo paÂisanthÃre sagÃravo bhavissatÅ ti n' etaæ ÂhÃnaæ vijjati; yo so bhante bhikkhu Satthari agÃravo dhamme agÃravo saÇghe agÃravo sikkhÃya agÃravo samÃdhismiæ agÃravo appamÃde agÃravo, paÂisanthÃre pi so agÃravo. So vata bhante bhikkhu Satthari sagÃravo dhamme agÃravo bhavissatÅ ti n' etaæ ÂhÃnaæ vijjati; yo so bhante bhikkhu Satthari sagÃravo dhamme pi so sagÃravo. So vata bhante bhikkhu Satthari sagÃravo dhamme sagÃravo saÇghe agÃravo bhavissatÅ ti n' etaæ ÂhÃnaæ vijjati; yo so bhante bhikkhu Satthari sagÃravo dhamme sagÃravo, saÇghe pi so sagÃravo. So vata bhante bhikkhu Satthari sagÃravo dhamme sagÃravo saÇghe sagÃravo sikkhÃya agÃravo bhavissatÅ ti n' etaæ ÂhÃnaæ vijjati; yo so bhante bhikkhu Satthari sagÃravo dhamme sagÃravo saÇghe sagÃravo, sikkhÃya pi so sagÃravo. So vata bhante bhikkhu Satthari sagÃravo dhamme sagÃravo saÇghe sagÃravo sikkhÃya sagÃravo samÃdhismiæ agÃravo bhavissatÅ ti n' etaæ ÂhÃnaæ vijjati; yo so bhante bhikkhu Satthari sagÃravo dhamme sagÃravo saÇghe sagÃravo sikkhÃya sagÃravo, samÃdhismim pi so sagÃravo. So vata bhante bhikkhu Satthari sagÃravo dhamme sagÃravo saÇghe sagÃravo sikkhÃya sagÃravo samÃdhismiæ sagÃravo appamÃde agÃravo bhavissatÅ ti n' etaæ ÂhÃnaæ vijjati; #<[page 124]># %<124 AÇguttara-NikÃya. LXVI. 4>% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ yo so bhante bhikkhu Satthari sagÃravo dhamme sagÃravo saÇghe sagÃravo sikkhÃya sagÃravo samÃdhismiæ sagÃravo, appamÃde pi so sagÃravo. So vata bhante bhikkhu Satthari sagÃravo dhamme sagÃravo saÇghe sagÃravo sikkhÃya sagÃravo samÃdhismiæ sagÃravo appamÃde sagÃravo paÂisanthÃre agÃravo bhavissatÅ ti n' etaæ ÂhÃnaæ vijjati; yo so bhante bhikkhu Satthari sagÃravo dhamme sagÃravo saÇghe sagÃravo samÃdhismiæ sagÃravo appamÃde sagÃravo, paÂisanthÃre pi so sagÃravo. Imassa kho ahaæ bhante Bhagavatà saækhittena bhÃsitassa evaæ vitthÃrena atthaæ ÃjÃnÃmÅ ti. 4. SÃdhu sÃdhu SÃriputta, sÃdhu kho tvaæ SÃriputta imassa mayà saækhittena bhÃsitassa evaæ vitthÃrena atthaæ ÃjÃnÃsi. So vata SÃriputta bhikkhu Satthari agÃravo dhamme sagÃravo bhavissatÅ ti n' etaæ ÂhÃnaæ vijjati; yo so SÃriputta bhikkhu Satthari agÃravo, dhamme pi so agÃravo . . . So vata SÃriputta bhikkhu Satthari agÃravo . . . dhamme agÃravo . . . saÇghe agÃravo . . . sikkhÃya agÃravo . . . samÃdhismiæ agÃravo . . . appamÃde agÃravo paÂisanthÃre sagÃravo bhavissatÅ ti n' etaæ ÂhÃnaæ vijjati; yo so SÃriputta bhikkhu Satthari agÃravo dhamme agÃravo saÇghe agÃravo sikkhÃya agÃravo samÃdhismiæ agÃravo appamÃde agÃravo, paÂisanthÃre pi so agÃravo. So vata SÃriputta bhikkhu Satthari sagÃravo dhamme agÃravo bhavissatÅ ti n' etaæ ÂhÃnaæ vijjati; yo so SÃriputta bhikkhu Satthari sagÃravo, dhamme pi so sagÃravo . #<[page 125]># %% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ . . So vata SÃriputta bhikkhu Satthari sagÃravo . . . dhamme sagÃravo . . . saÇghe sagÃravo . . . sikkhÃya sagÃravo . . . samÃdhismiæ sagÃravo . . . appamÃde sagÃravo paÂisanthÃre agÃravo bhavissatÅ ti n' etaæ ÂhÃnaæ vijjati; yo so SÃriputta bhikkhu Satthari sagÃravo dhamme sagÃravo saÇghe sagÃravo sikkhÃya sagÃravo samÃdhismiæ sagÃravo appamÃde sagÃravo, paÂisanthÃre pi so sagÃravo. Imassa kho SÃriputta mayà saækhittena bhÃsitassa evaæ vitthÃrena attho daÂÂhabbo ti. LXVII. 1. BhÃvanaæ ananuyuttassa bhikkhave bhikkhuno viharato ki¤cÃpi evaæ icchà uppajjeyya `aho vata me anupÃdÃya Ãsavehi cittaæ vimucceyyÃ' ti, atha khvÃssa neva anupÃdÃya Ãsavehi cittaæ vimuccati. Taæ kissa hetu? `AbhÃvitattà ti 'ssa vacanÅyaæ. Kissa abhÃvitattÃ? Catunnaæ satipaÂÂhÃnÃnaæ catunnaæ sammappadhÃnÃnaæ catunnaæ iddhipÃdÃnaæ pa¤cannaæ indriyÃnaæ pa¤cannaæ balÃnaæ sattannaæ bojjhaÇgÃnaæ ariyassa aÂÂhaÇgikassa maggassa. Seyyathà pi bhikkhave kukkuÂiya aï¬Ãni aÂÂha và dasa và dvÃdasa vÃ, tÃn' assu kukkuÂiyà na sammÃadhisayitÃni na sammÃpariseditÃni na sammÃparibhÃvitÃni, #<[page 126]># %<126 AÇguttara-NikÃya. LXVII. 2>% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ ki¤cÃpi tassà kukkuÂiyà evaæ icchà uppajjheyya `aho vata me kukkuÂapotakà pÃdanakhasikhÃya và mukhatuï¬akena và aï¬akosaæ padÃletvà sotthinà abhinibbijjeyyun' ti; atha kho abhabbà 'va te kukkuÂapotakà pÃdanakhasikhÃya và mukhatuï¬akena và aï¬akosaæ pÃdaletvà sotthinà abhinibbijjituæ. Taæ kissa hetu? Tathà h' amÆni bhikkhave kukkuÂiyà aï¬Ãni na sammÃ-adhisayitÃni na sammÃpariseditÃni na sammÃparibhÃvitÃni. Evam eva kho bhikkhave bhÃvanaæ ananuyuttassa bhikkhuno viharato ki¤cÃpi evaæ icchà uppajjeyya `aho vata me anupÃdÃya Ãsavehi cittaæ vimucceyyÃ' ti, atha khvÃssa neva anupÃdÃya Ãsavehi cittaæ vimuccati. Taæ kissa hetu? AbhÃvitattà ti 'ssa vacanÅyaæ. Kissa abhÃvitattÃ? Catunnaæ satipaÂÂhÃnÃnaæ . . . pe . . . ariyassa aÂÂhaÇgikassa maggassa. 2. BhÃvanaæ anuyuttassa bhikkhave bhikkhuno viharato ki¤cÃpi na evaæ icchà uppajjeyya `aho vata me anupÃdÃya Ãsavehi cittaæ vimucceyyÃ' ti, atha khvÃssa anupÃdÃya Ãsavehi cittaæ vimuccati. Taæ kissa hetu? BhÃvitattà ti 'ssa vacanÅyaæ. Kissa bhÃvitattÃ? Catunnaæ satipaÂÂhÃnÃnaæ . . . pe . . . ariyassa aÂÂhaÇgikassa maggassa. Seyyathà pi bhikkhave kukkuÂiyà aï¬Ãni aÂÂha và dasa và dvÃdasa vÃ, tÃn' assu kukkuÂiyà sammÃ-adhisayitÃni sammÃpariseditÃni sammÃparibhÃvitÃni, ki¤cÃpi tassà kukkuÂiyà na evaæ icchà uppajjeyya `aho vata me kukkuÂapotakà pÃdanakhasikhÃya và mukhatuï¬akena và aï¬akosaæ padÃletvà sotthinà abhinibbijjeyyun' ti; atha kho bhabbà 'va te kukkuÂapotakà pÃdanakhasikhÃya và mukhatuï¬akena và aï¬akosaæ padÃletvà sotthinà abhinibbijjituæ. Taæ kissa hetu? Tathà h' amÆni bhikkhave kukkuÂiyà aï¬Ãni sammÃ-adhisayitÃni sammÃpariseditÃni sammÃparibhÃvitÃni. Evam eva kho bhikkhave bhÃvanaæ anuyuttassa bhikkhuno viharato ki¤cÃpi na evaæ icchà uppajjeyya `aho vata me anupÃdÃya Ãsavehi cittaæ vimucceyyÃ' ti, #<[page 127]># %% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ atha khvÃssa anupÃdÃya Ãsavehi cittaæ vimuccati. Taæ kissa hetu? BhÃvitattà ti 'ssa vacanÅyaæ. Kissa bhÃvitattÃ? Catunnaæ satipaÂÂhÃnÃnaæ . . . pe . . . ariyassa aÂÂhaÇgikassa maggassa. 3. Seyyathà pi bhikkhave palagaï¬assa và palagaï¬antevÃsikassa và dissante 'va vÃsijaÂe aÇgulipadÃni dissanti aÇguÂÂhapadaæ, no ca khvÃssa evaæ ¤Ãïaæ hoti `ettakaæ me ajja vÃsijaÂassa khÅïaæ, ettakaæ hiyyo, ettakaæ pare' ti, atha khvÃssa khÅïe khÅïante 'va ¤Ãïaæ hoti: evam eva kho bhikkhave bhÃvanaæ anuyuttassa bhikkhuno viharato ki¤cÃpi na evaæ ¤Ãïaæ hoti `ettakaæ me ajja ÃsavÃnaæ khÅïaæ, ettakaæ hiyyo, ettakaæ pare' ti, atha khvÃssa khÅïe khÅïante 'va ¤Ãïaæ hoti. Seyyathà pi bhikkhave sÃmuddikÃya nÃvÃya vettabandhanabaddhÃya chammÃsÃni udake pariyÃdÃya hemantikena thale ukkhittÃya vÃtÃtapaparetÃni bandhanÃni, tÃni pÃvussakena meghena abhippavuÂÂhÃni appakasiren' eva paÂippassambhanti pÆtikÃni bhavanti: evam eva kho bhikkhave bhÃvanaæ anuyuttassa bhikkhuno viharato appakasiren' eva sa¤¤ojanÃni paÂippassambhanti pÆtikÃni bhavantÅ ti. #<[page 128]># %<128 AÇguttara-NikÃya. LXVIII. 1>% LXVIII. 1. Evaæ me sutaæ. Ekaæ samayaæ Bhagavà Kosalesu cÃrikaæ carati mahatà bhikkhusaÇghena saddhiæ. Addasà kho Bhagavà addhÃnamaggapaÂipanno a¤¤atarasmiæ padese mahantaæ aggikkhandhaæ Ãdittaæ sampajjalitaæ sajotibhÆtaæ, disvà maggà okkamma a¤¤atarasmiæ rukkhamÆle pa¤¤atte Ãsane nisÅdi. Nisajja kho Bhagavà bhikkhÆ Ãmantesi `passatha no tumhe bhikkhave amuæ mahantaæ aggikkhandhaæ Ãdittaæ sampajjalitaæ sajotibhÆtan' ti? `Evaæ bhante' . Taæ kiæ ma¤¤atha bhikkhave, katamaæ nu kho varaæ: yaæ amuæ mahantaæ aggikkhandhaæ Ãdittaæ sampajjalitaæ sajotibhÆtaæ ÃliÇgitvà upanisÅdeyya và upanipajjeyya vÃ, yaæ và khattiyaka¤¤aæ và brÃhmaïaka¤¤aæ và gahapatika¤¤aæ và mudutalunahatthapÃdaæ ÃliÇgitvà upanisÅdeyya và upanipajjeyya và ti? `Etad eva bhante varaæ: yaæ khattiyaka¤¤aæ và brÃhmaïaka¤¤aæ và gahapatika¤¤aæ và mudutalunahatthapÃdaæ ÃliÇgitvà upanisÅdeyya và upanipajjeyya vÃ. Dukkhaæ h' etaæ bhante, yaæ amuæ mahantaæ aggikkhandhaæ Ãdittaæ sampajjalitaæ sajotibhÆtaæ ÃliÇgitvà upanisÅdeyya và upanipajjeyya vÃ' ti. ùrocayÃmi vo bhikkhave, paÂivedayÃmi vo bhikkhave, yathà etad eva tassa varaæ dussÅlassa pÃpadhammassa asucisaÇkassarasamÃcÃrassa paÂicchannakammantassa assamaïassa samaïapaÂi¤¤assa abrahmacÃrissa brahmacÃripaÂi¤¤assa antoputissa avassutassa kasambujÃtassa, yaæ amuæ mahantaæ aggikkhandhaæ Ãdittaæ sampajjalitaæ sajotibhÆtaæ ÃliÇgitvà upanisÅdeyya và upanipajjeyya vÃ. Taæ kissa hetu? Tato nidÃnaæ hi so bhikkhave maraïaæ và nigaccheyya maraïamattaæ và dukkhaæ, #<[page 129]># %% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ na tveva tappaccayà kÃyassa bhedà parammaraïà apÃyaæ duggatiæ vinipÃtaæ nirayaæ upapajjeyya. Ya¤ ca kho so bhikkhave dussÅlo pÃpadhammo asucisaÇkassarasamÃcÃro . . . pe . . . kasambujÃto khattiyaka¤¤aæ và brÃhmaïaka¤¤aæ và gahapatika¤¤aæ và mudutalunahatthapÃdaæ ÃliÇgitvà upanisÅdati và upanipajjati vÃ, taæ hi 'ssa bhikkhave hoti dÅgharattaæ ahitÃya dukkhÃya, kÃyassa bhedà parammaraïà apÃyaæ duggatiæ vinipÃtaæ nirayaæ upapajjati. 2. Taæ kiæ ma¤¤atha bhikkhave, katamaæ nu kho varaæ: yaæ balavà puriso daÊhÃya vÃlarajjuyà ubho jaÇghe veÂhetvà ghaæseyya, sà chaviæ chindeyya, chaviæ chetvà cammaæ chindeyya, cammaæ chetvà maæsaæ chindeyya, maæsaæ chetvà nahÃruæ chindeyya, nahÃruæ chetvà aÂÂhiæ chindeyya, aÂÂhiæ chetvà aÂÂhimi¤jaæ Ãhacca tiÂÂheyya, yaæ và khattiyamahÃsÃlÃnaæ và brÃhmaïamahÃsÃlÃnaæ và gahapatimahÃsÃlÃnaæ và abhivÃdanaæ sÃdiyeyyà ti? `Etad eva bhante varaæ: yaæ khattiyamahÃsÃlÃnaæ và brÃhmaïamahÃsÃlÃnaæ và gahapatimahÃsÃlÃnaæ và abhivÃdanaæ sÃdiyeyya. Dukkhaæ h' etaæ bhante, yaæ balavà puriso daÊhÃya vÃlarajjuyà . . . pe . . . aÂÂhimi¤jaæ Ãhacca tiÂÂheyyÃ' ti. ùrocayÃmi vo bhikkhave, paÂivedayÃmi vo bhikkhave, yathà etad eva tassa varaæ dussÅlassa . . . pe . . . kasambujÃtassa, yaæ balavà puriso daÊhÃya vÃlarajjuyà ubho jaÇghe veÂhetvà . . . pe . . . aÂÂhimi¤jaæ Ãhacca tiÂÂheyya. Taæ kissa hetu? Tato nidÃnaæ hi so bhikkhave maraïaæ và nigaccheyya maraïamattaæ và dukkhaæ, na tveva tappaccayà kÃyassa bhedà parammaraïà apÃyaæ duggatiæ vinipÃtaæ nirayaæ upapajjeyya. Ya¤ ca kho so bhikkhave dussÅlo . #<[page 130]># %<130 AÇguttara-NikÃya. LXVIII. 3-4>% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ . . pe . . . kasambujÃto khattiyamahÃsÃlÃnaæ và brÃhmaïamahÃsÃlÃnaæ và gahapatimahÃsÃlÃnaæ và abhivÃdanaæ sÃdiyati, taæ hi 'ssa bhikkhave hoti dÅgharattaæ ahitÃya dukkhÃya, kÃyassa bhedà parammaraïà apÃyaæ duggatiæ vinipÃtaæ nirayaæ upapajjati. 3. Taæ kiæ ma¤¤atha bhikkhave, katamaæ nu kho varaæ: yaæ balavà puriso tiïhÃya sattiyà teladhotÃya paccorasmiæ pahareyya, yaæ và khattiyamahÃsÃlÃnaæ và brÃhmaïamahÃsÃlÃnaæ và gahapatimahÃsÃlÃnaæ và a¤jalikammaæ sÃdiyeyyà ti? `Etad eva bhante varaæ: yaæ khattiyamahÃsÃlÃnaæ và brÃhmaïamahÃsÃlÃnaæ và gahapatimahÃsÃlÃnaæ và a¤jalikammaæ sÃdiyeyya. Dukkhaæ h' etaæ bhante, yaæ balavà puriso tiïhÃya sattiyà teladhotÃya paccorasmiæ pahareyyÃ' ti. ùrocayÃmi vo bhikkhave, paÂivedayÃmi vo bhikkhave, yathà etad eva tassa varaæ dussÅlassa . . . pe . . . kasambujÃtassa, yaæ balavà puriso tiïhÃya sattiyà teladhotÃya paccorasmiæ pahareyya. Taæ kissa hetu? Tato nidÃnaæ hi so bhikkhave maraïaæ và nigaccheyya maraïamattaæ và dukkhaæ, na tveva tappaccayà kÃyassa bhedà parammaraïà apÃyaæ duggatiæ vinipÃtaæ nirayaæ upapajjeyya. Ya¤ ca kho so bhikkhave dussÅlo pÃpadhammo . . . pe . . . kasambujÃto khattiyamahÃsÃlÃnaæ và brÃhmaïamahÃsÃlÃnaæ và gahapatimahÃsÃlÃnaæ và a¤jalikammaæ sÃdiyati, taæ hi' ssa bhikkhave hoti dÅgharattaæ ahitÃya dukkhÃya, kÃyassa bheda parammaraïa apÃyaæ duggatiæ vinipÃtaæ nirayaæ upapajjati. 4. Taæ kiæ ma¤¤atha bhikkhave, katamaæ nu kho varaæ: yaæ balavà puriso tattena ayopaÂÂena Ãdittena sampajjalitena sajotibhÆtena kÃyaæ sampaliveÂheyya, #<[page 131]># %% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ yaæ và khattiyamahÃsÃlÃnaæ và brÃhmaïamahÃsÃlÃnaæ và gahapatimahÃsÃlÃnaæ và saddhÃdeyyaæ cÅvaraæ paribhu¤jeyyà ti? `Etad eva bhante varaæ: yaæ khattiyamahÃsÃlÃnaæ và . . . pe . . . saddhÃdeyyaæ cÅvaraæ paribhu¤jeyya. Dukkhaæ h' etaæ bhante, yaæ balavà puriso tattena ayopaÂÂena Ãdittena sampajjalitena sajotibhÆtena kÃyaæ sampaliveÂÂheyyÃ' ti. ùrocayÃmi vo bhikkhave, paÂivedayÃmi vo bhikkhave, yathà etad eva tassa varaæ dussÅlassa . . . pe . . . kasambujÃtassa, yaæ balavà puriso tattena ayopaÂÂena Ãdittena sampajjalitena sajotibhÆtena kÃyaæ sampaliveÂheyya. Taæ kissa hetu? Tato nidÃnaæ hi so bhikkhave maraïaæ và nigaccheyya maraïamattaæ và dukkhaæ, na tveva tappaccayà kÃyassa bhedà parammaraïà apÃyaæ duggatiæ vinipÃtaæ nirayaæ upapajjeyya. Ya¤ ca kho so bhikkhave dussÅlo . . . pe . . . kasambujÃto khattiyamahÃsÃlÃnaæ và brÃhmaïamahÃsÃlÃnaæ và gahapatimahÃsÃlÃnaæ và saddhÃdeyyaæ cÅvaraæ paribhu¤jati, taæ hi 'ssa bhikkhave hoti dÅgharattam ahitÃya dukkhÃya, kÃyassa bhedà parammaraïà apÃyaæ duggatiæ vinipÃtaæ nirayaæ upapajjati. 5. Taæ kiæ ma¤¤atha bhikkhave, katamaæ nu kho varaæ: yaæ balavà puriso tattena ayosaÇkunà Ãdittena sampajjalitena sajotibhÆtena mukhaæ vivaritvà tattaæ lohagulaæ Ãdittaæ sampajjalitaæ sajotibhÆtaæ mukhe pakkhipeyya, taæ tassa oÂÂham pi daheyya mukham pi daheyya jivham pi daheyya kaïÂham pi daheyya udaram pi daheyya antam pi antaguïam pi ÃdÃya adhobhÃgà nikkhameyya, #<[page 132]># %<132 AÇguttara-NikÃya. LXVIII. 6>% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ yaæ và khattiyamahÃsÃlÃnaæ và brÃhmaïamahÃsÃlÃnaæ và gahapatimahÃsÃlÃnaæ và saddhÃdeyyaæ piï¬apÃtaæ paribhu¤jeyyà ti? `Etad eva bhante varaæ: yaæ khattiyamahÃsÃlÃnaæ và brÃhmaïamahÃsÃlÃnaæ và gahapatimahÃsÃlÃnaæ và saddhÃdeyyaæ piï¬apÃtaæ paribhu¤jeyya. Dukkhaæ h' etaæ bhante, yaæ balavà puriso tattena ayosaÇkunà Ãdittena sampajjalitena sajotibhÆtena mukhaæ vivaritvà tattaæ lohagulaæ Ãdittaæ sampajjalitaæ sajotibhÆtaæ mukhe pakkhipeyya, taæ tassa oÂÂham pi daheyya mukham pi daheyya jivham pi daheyya . . . pe . . . adhobhÃgà nikkhameyyÃ' ti. ùrocayÃmi vo bhikkhave, paÂivedayÃmi vo bhikkhave, yathà etad eva tassa varaæ dussÅlassa . . . pe . . . kasambujÃtassa, yaæ balavà puriso tattena ayosaÇkunà Ãdittena sampajjalitena sajotibhÆtena mukhaæ vivaritvà tattaæ lohagulaæ Ãdittaæ sampajjalitaæ sajotibhÆtaæ mukhe pakkhipeyya, taæ tassa oÂÂham pi daheyya . . . pe . . . adhobhÃgà nikkhameyya. Taæ kissa hetu? Tato nidÃnaæ hi so bhikkhave maraïaæ và nigaccheyya maraïamattaæ và dukkhaæ, na tveva tappaccayà kÃyassa bhedà parammaraïà apÃyaæ duggatiæ vinipÃtaæ nirayaæ upapajjeyya. Ya¤ ca kho so bhikkhave dussÅlo pÃpadhammo . . . pe . . . kasambujÃto khattiyamahÃsÃlÃnaæ và brÃhmaïamahÃsÃlÃnaæ và gahapatimahÃsÃlÃnaæ và saddhÃdeyyaæ piï¬apÃtaæ paribhu¤jati, taæ hi 'ssa bhikkhave hoti dÅgharattaæ ahitÃya dukkhÃya, kÃyassa bhedà parammaraïà apÃyaæ duggatiæ vinipÃtaæ nirayaæ upapajjati. 6. Taæ kiæ ma¤¤atha bhikkhave, katamaæ nu kho varaæ: yaæ balavà puriso sÅse và gahetvà khandhe và gahetvà tattaæ ayoma¤caæ và ayopÅÂhaæ và Ãdittaæ sampajjalitaæ sajotibhÆtaæ abhinisÅdÃpeyya và abhinipajjÃpeyya vÃ, #<[page 133]># %% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ yaæ và khattiyamahÃsÃlÃnaæ và brÃhmaïamahÃsÃlÃnaæ và gahapatimahÃsÃlÃnaæ và saddhÃdeyyaæ ma¤capÅÂhaæ paribhu¤jeyyà ti? `Etad eva bhante varaæ: yaæ khattiyamahÃsÃlÃnaæ và brÃhmaïamahÃsÃlÃnaæ và gahapatimahÃsÃlÃnaæ và saddhÃdeyyaæ ma¤capÅthaæ paribhu¤jeyya. Dukkhaæ h' etaæ bhante, yaæ balavà puriso sÅse và gahetvà khandhe và gahetvà . . . pe . . . abhinipajjÃpeyya vÃ' ti. ùrocayÃmi vo bhikkhave . . . pe . . . kasambujÃtassa, yaæ balavà puriso sÅse và gahetvà . . . pe . . . abhinipajjÃpeyya vÃ. Taæ kissa hetu? Tato nidÃnaæ hi so bhikkhave maraïaæ và nigaccheyya maraïamattaæ và dukkhaæ, na tveva tappaccayà kÃyassa bhedà parammaraïà apÃyaæ duggatiæ vinipÃtaæ nirayaæ upapajjeyya. Ya¤ ca kho so bhikkhave dussÅlo pÃpadhammo . . . pe . . . kasambujÃto khattiyamahÃsÃlÃnaæ và brÃhmaïamahÃsÃlÃnaæ và gahapatimahÃsÃlÃnaæ và saddhÃdeyyaæ ma¤capÅÂhaæ paribhu¤jati, taæ hi 'ssa bhikkhave hoti dÅgharattaæ ahitÃya dukkhÃya, kÃyassa bhedà parammaraïà apÃyaæ duggatiæ vinipÃtaæ nirayaæ upapajjati. 7. Taæ kiæ ma¤¤atha bhikkhave, katamaæ nu kho varaæ: yaæ balavà puriso uddhapÃdaæ adhosiraæ gahetvà tattÃya lohakumbhiyà pakkhipeyya ÃdittÃya sampajjalitÃya sajotibhÆtÃya, so tattha phenuddehakaæ paccamÃno sakim pi uddhaæ gaccheyya sakim pi adho gaccheyya sakim pi tiriyaæ gaccheyya, yaæ và khattiyamahÃsÃlÃnaæ và brÃhmaïamahÃsÃlÃnaæ và gahapatimahÃsÃlÃnaæ và saddhÃdeyyaæ vihÃraæ paribhu¤jeyyà ti? #<[page 134]># %<134 AÇguttara-NikÃya. LXVIII. 8>% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ `Etad eva bhante varaæ: yaæ khattiyamahÃsÃlÃnaæ và brÃhmaïamahÃsÃlÃnaæ và gahapatimahÃsÃlÃnaæ và saddhÃdeyyaæ vihÃraæ paribhu¤jeyya. Dukkhaæ h' etaæ bhante, yaæ balavà puriso uddhapÃdaæ adhosiraæ gahetvà tattÃya lohakumbhiyà pakkhipeyya ÃdittÃya sampajjalitÃya sajotibhÆtÃya, so tattha phenuddehakaæ paccamÃno sakim pi uddhaæ gaccheyya sakiæ pi adho gaccheyya sakim pi tiriyaæ gaccheyyÃ' ti. ùrocayÃmi vo bhikkhave, paÂivedayÃmi vo bhikkhave, yathà etad eva tassa varaæ dussÅlassa pÃpadhammassa . . . pe . . . kasambujÃtassa, yam balavà puriso uddhapÃdaæ adhosiraæ gahetvà . . . pe . . . sakim pi tiriyaæ gaccheyya. Taæ kissa hetu? Tato nidÃnaæ hi so bhikkhave maraïaæ và nigaccheyya maraïamattaæ và dukkhaæ, na tveva tappaccayà kÃyassa bhedà parammaraïà apÃyaæ duggatiæ vinipÃtaæ nirayaæ upapajjeyya. Ya¤ ca kho so bhikkhave dussÅlo pÃpadhammo . . . pe . . . kasambujÃto khattiyamahÃsÃlÃnaæ và brÃhmaïamahÃsÃlÃnaæ và gahapatimahÃsÃlÃnaæ và saddhÃdeyyaæ vihÃraæ paribhu¤jati, taæ hi 'ssa bhikkhave hoti dÅgharattaæ ahitÃya dukkhÃya, kÃyassa bhedà parammaraïà apÃyaæ duggatiæ vinipÃtaæ nirayaæ upapajjati. Tasmà ti ha bhikkhave evaæ sikkhitabbaæ:-- Yesa¤ ca mayaæ paribhu¤jÃma cÅvarapiï¬apÃtasenÃsanagilÃnapaccayabhesajjaparikhÃrÃnaæ, tesan te kÃrà mahapphalà bhavissanti mahÃnisaæsÃ, amhÃka¤ c' evÃyaæ pabbajjà ava¤jhà bhavissati saphalà sa-udrayà ti. Evaæ hi vo bhikkhave sikkhitabbaæ. 8. Attatthaæ và bhikkhave sampassamÃnena alam eva appamÃdena sampÃdetuæ, paratthaæ và bhikkhave sampassamÃnena alam eva appamÃdena sampÃdetuæ, #<[page 135]># %% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ ubhayatthaæ và bhikkhave sampassamÃnena alam eva appamÃdena sampÃdetun ti. Idam avoca BhagavÃ. Imasmi¤ ca pana veyyÃkaraïasmiæ bha¤¤amÃne saÂÂhimattÃnaæ bhikkhÆnaæ uïhaæ lohitaæ mukhato ugga¤chi, saÂÂhimattà bhikkhÆ sikkhaæ paccakkhÃya hÅnÃyÃvattiæsu `dukkaraæ Bhagavà sudukkaraæ BhagavÃ' ti, saÂÂhimattÃnaæ bhikkhÆnaæ anupÃdÃya Ãsavehi cittÃni vimucciæsÆ ti. LXIX. 1. BhÆtapubbaæ bhikkhave Sunetto nÃma satthà ahosi titthakaro kÃmesu vÅtarÃgo. Sunettassa kho pana bhikkhave satthuno anekÃni sÃvakasatÃni ahesuæ. Sunetto satthà sÃvakÃnaæ BrahmalokasahavyatÃya dhammaæ deseti. Ye kho pana bhikkhave Sunettassa satthuno BrahmalokasavyatÃya dhammaæ desentassa cittÃni na pasÃdesuæ, te kÃyassa bhedà parammaraïà apÃyaæ duggatiæ vinipÃtaæ nirayaæ upapajjiæsu. Ye kho pana bhikkhave Sunettassa satthuno BrahmalokasahavyatÃya dhammaæ desentassa cittÃni pasÃdesuæ, te kÃyassa bhedà parammaraïà sugatiæ saggaæ lokaæ upapajjiæsu. 2. BhÆtapubbaæ bhikkhave MÆgapakkho nÃma satthà ahosi . . . Aranemi nÃma satthà ahosi . . . KuddÃlo nÃma satthà ahosi . . .HatthipÃlo nÃma satthà ahosi . . . JotipÃlo nÃma satthà ahosi . . . Arako nÃma satthà ahosi titthakaro kÃmesu vÅtarÃgo. Arakassa kho pana bhikkhave satthuno anekÃni sÃvakasatÃni ahesuæ. Arako nÃma satthà sÃvakÃnaæ BrahmalokasahavyatÃya dhammaæ deseti. Ye kho pana bhikkhave Arakassa satthuno BrahmalokasahavyatÃya dhammaæ desentassa cittÃni na pasÃdesuæ, #<[page 136]># %<136 AÇguttara-NikÃya. LXIX. 3-LXX. 2>% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ te kÃyassa bhedà parammaraïà apÃyaæ duggatiæ vinipÃtaæ nirayaæ upapajjiæsu. Ye kho pana bhikkhave Arakassa satthuno BrahmalokasahavyatÃya dhammaæ desentassa cittÃni pasÃdesuæ, te kÃyassa bhedà parammaraïà sugatiæ saggaæ lokaæ upapajjiæsu. 3. Taæ kim ma¤¤atha bhikkhave, yo ime satta satthÃre titthakare kÃmesu vÅtarÃge anekasataparivÃre sasÃvakasaÇghe duÂÂhacitto akkoseyya paribhÃseyya, bahuæ so apu¤¤aæ pasaveyyà ti? `Evaæ bhante' . Yo kho bhikkhave ime satta satthÃre titthakare kÃmesu vÅtarÃge anekasataparivÃre sasÃvakasaÇghe duÂÂhacitto akkoseyya paribhÃseyya, bahuæ so apu¤¤aæ pasaveyya, yo ekaæ diÂÂhisampannaæ puggalaæ duÂÂhacitto akkosati paribhÃsati, ayaæ tato bahutaraæ apu¤¤aæ pasavati. Taæ kissa hetu? NÃhaæ bhikkhave ito bahiddhà evarÆpiæ khantiæ vadÃmi yathÃ' maæ sabrahmacÃrÅsu. Tasmà ti ha bhikkhave evaæ sikkhitabbaæ:-- Na no sabrahmacÃrÅsu cittÃni paduÂÂhÃni bhavissantÅ ti. Evaæ hi vo bhikkhave sikkhitabban ti. LXX. 1. BhÆtapubbaæ bhikkhave Arako nÃma satthà ahosi titthakaro kÃmesu vÅtarÃgo. Arakassa kho pana bhikkhave satthuno anekÃni sÃvakasatÃni ahesuæ. Arako satthà sÃvakÃnaæ evaæ dhammaæ desesi:-- 2. Appakaæ brÃhmaïa jÅvitaæ manussÃnaæ parittaæ lahukaæ bahudukkhaæ bahÆpÃyÃsaæ. MantÃya bodhabbaæ, #<[page 137]># %% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ kattabbaæ kusalaæ, caritabbaæ brahmacariyaæ, natthi jÃtassa amaraïaæ. Seyyathà pi brÃhmaïa tiïagge ussÃvabindu suriye uggacchante khippaæ yeva paÂivigacchati na ciraÂÂhitikaæ hoti, evam eva kho brÃhmaïa ussÃvabindÆpamaæ jÅvitaæ manussÃnaæ parittaæ lahukaæ bahudukkhaæ bahÆpÃyÃsaæ. MantÃya bodhabbaæ, kattabbaæ kusalaæ, caritabbaæ brahmacariyaæ, natthi jÃtassa amaraïaæ. Seyyathà pi brÃhmaïa thullaphusitake deve vassante udake udakabubbulaæ khippaæ yeva paÂivigacchati na ciraÂÂhitikaæ hoti, evam eva kho brÃhmaïa udakabubbulÆpamaæ jÅvitaæ manussÃnaæ parittaæ lahukaæ bahudukkhaæ bahÆpÃyÃsaæ. MantÃya bodhabbaæ, kattabbaæ kusalaæ, caritabbaæ brahmacariyaæ, natthi jÃtassa amaraïaæ. Seyyathà pi brÃhmaïa udake daï¬arÃji khippaæ yeva paÂivigacchati na ciraÂÂhitikà hoti, evam eva kho brÃhmaïa udake daï¬arÃjÆpamaæ jÅvitaæ manussÃnaæ parittaæ lahukaæ . . . natthi jÃtassa amaraïaæ. Seyyathà pi brÃhmaïa nadi pabbateyyà dÆraÇgamà sÅghasotà hÃrahÃrinÅ, natthi so khaïo và layo và muhutto vÃ, yaæ sà Ãramati, atha kho sà gacchat' eva vattat' eva sandat' eva, evam eva kho brÃhmaïa nadipabbateyyÆpamaæ jÅvitaæ manussÃnaæ parittaæ lahukaæ . . . pe . . . natthi jÃtassa amaraïaæ. Seyyathà pi brÃhmaïa balavà puriso jivhagge kheÊapiï¬aæ sa¤¤Æhitvà appakasiren' eva vameyya, evam eva kho brÃhmaïa kheÊapiï¬Æpamaæ jÅvitaæ manussÃnaæ parittaæ lahukaæ . . . natthi jÃtassa amaraïaæ. Seyyathà pi brÃhmaïa divasasantatte ayokaÂÃhe maæsapesÅ pakkhittà khippaæ yeva paÂivigacchati na ciraÂÂhitikà hoti, #<[page 138]># %<138 AÇguttara-NikÃya. LXX. 3>% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ evam eva kho brÃhmaïa maæsapesÆpamaæ manussÃnaæ jÅvitaæ parittaæ lahukaæ . . . natthi jÃtassa amaraïaæ. Seyyathà pi brÃhmaïa gÃvÅ vajjhà ÃghÃtanaæ niyyamÃnà ya¤ ¤ad eva pÃdaæ uddharati santike 'va hoti vadhassa santike 'va maraïassa, evam eva kho brÃhmaïa govajjhÆpamaæ jÅvitaæ manussÃnaæ parittaæ lahukaæ bahudukkhaæ bahÆpÃyÃsaæ. MantÃya bodhabbaæ, kattabbaæ kusalaæ, caritabbaæ brahmacariyaæ, natthi jÃtassa amaraïan ti. 3. Tena kho pana bhikkhave samayena manussÃnaæ saÂÂhivassasahassÃni ÃyuppamÃïaæ ahosi. Pa¤cavassasatikà kumÃrikà alaæpateyyà ahosi. Tena kho pana bhikkhave samayena manussÃnaæ chaÊ eva ÃbÃdhà ahesum: sÅtaæ uïhaæ jighacchà pipÃsà uccÃro passÃvo. So hi nÃma bhikkhave Arako satthà evaæ dÅghÃyukesu manussesu evaæ ciraÂÂhitikesu evaæ appÃbÃdhesu sÃvakÃnaæ evaæ dhammaæ desessati `appakaæ brÃhmaïa jÅvitaæ manussÃnaæ parittaæ lahukaæ bahudukkhaæ bahÆpÃyÃsaæ. MantÃya bodhabbaæ, kattabbaæ kusalaæ, caritabbaæ brahmacariyaæ, natthi jÃtassa amaraïan' ti. Etarahi kho taæ bhikkhave sammà vadamÃno vadeyya `appakaæ jÅvitaæ manussÃnaæ parittaæ lahukaæ bahudukkhaæ bahÆpÃyÃsaæ. MantÃya bodhabbaæ, kattabbaæ kusalaæ, caritabbaæ brahmacariyaæ, natthi jÃtassa amaraïan' ti. Etarahi kho bhikkhave yo ciraæ jÅvati, so vassasataæ appaæ và bhiyyo. Vassasataæ kho pana bhikkhave jÅvanto tÅïi yeva utusatÃni jÅvati: utusataæ hemantÃnaæ, utusataæ gimhÃnaæ, utusataæ vassÃnaæ. TÅïi kho pana bhikkhave utusatÃni jÅvanto dvÃdasa yeva mÃsasatÃni jÅvati: cattÃri mÃsasatÃni hemantÃnaæ, #<[page 139]># %% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ cattÃri mÃsasatÃni gimhÃnaæ, cattÃri mÃsasatÃni vassÃnaæ. DvÃdasa kho pana bhikkhave mÃsasatÃni jÅvanto catuvÅsatiæ yeva addhamÃsasatÃni jÅvati: aÂÂhaddhamÃsasatÃni hemantÃnaæ, aÂÂhaddhamÃsasatÃni gimhÃnaæ, aÂÂhaddhamÃsasatÃni vassÃnaæ. CatuvÅsatiæ kho pana bhikkhave addhamÃsasatÃni jÅvanto chattiæsaæ yeva rattisahassÃni jÅvati: dvÃdasa rattisahassÃni hemantÃnaæ, dvÃdasa rattisahassÃni gimhÃnaæ, dvÃdasa rattisahassÃni vassÃnaæ. Chattiæsaæ kho pana bhikkhave rattisahassÃni jÅvanto dvesattati¤ ¤eva bhattasahassÃni bhu¤jati: catuvÅsatiæ bhattasahassÃni hemantÃnaæ, catuvÅsatiæ bhattasahassÃni gimhÃnaæ, catuvÅsatiæ bhattasahassÃni vassÃnaæ saddhiæ mÃtutha¤¤Ãya saddhiæ bhattantarÃyena. Tatr' ime bhattantarÃyÃ: kupito pi bhattaæ na bhu¤jati, dukkhito pi bhattaæ na bhu¤jati, vyÃdhito pi bhattaæ na bhu¤jati, uposathiko pi bhattaæ na bhu¤jati, alÃbhakena pi bhattaæ na bhu¤jati. Iti kho bhikkhave mayà vassasatÃyukassa manussassa Ãyu pi saækhÃto, ÃyuppamÃïam pi saækhÃtaæ,utÆ pi saækhÃtÃ, saævaccharà pi saækhÃtÃ, mÃsà pi saækhÃtÃ, addhamÃsà pi saækhÃtÃ, rattÅ pi saækhÃtÃ, rattindivà pi saækhÃtÃ, bhattà pi saækhÃtÃ, bhattantarÃyà pi saækhÃtÃ. 4. Yaæ bhikkhave satthÃrà karaïÅyaæ sÃvakÃnaæ hitesinà anukampakena anukampaæ upÃdÃya, kataæ vo taæ mayÃ. EtÃni bhikkhave rukkhamÆlÃni etÃni su¤¤ÃgÃrÃni. JhÃyatha bhikkhave, mà pamÃdattha, mà pacchà vippaÂisÃrino ahuvattha Ayaæ vo amhÃkaæ anusÃsanÅ ti. #<[page 140]># %<140 AÇguttara-NikÃya. LXXI. 1-LXXII. 2>% MahÃvaggo sattamo. Tass' uddÃnaæ: Hiri suriyaæ nÃgaraæ upamà dhamma¤¤Æ pÃrichattakaæ Sakkatvà bhÃvanaæ aggi Sunetta-Arakena cà ti. LXXI. 1. Sattahi bhikkhave dhammehi samannÃgato bhikkhu vinayadharo hoti. Katamehi sattahi? 2. ùpattiæ jÃnÃti, anÃpattiæ jÃnÃti, lahukaæ Ãpattiæ jÃnÃti, garukaæ Ãpattiæ jÃnÃti, sÅlavà hoti pÃtimokkhasaævarasaævuto viharati ÃcÃragocarasampanno anumattesu vajjesu bhayadassÃvÅ samÃdÃya sikkhati sikkhÃpadesu, catunnaæ jhÃnÃnaæ abhicetasikÃnaæ diÂÂhadhammasukhavihÃrÃnaæ nikÃmalÃbhÅ hoti akicchalÃbhÅ akasiralÃbhÅ, ÃsavÃnaæ khaya anÃsavaæ cetovimuttiæ pa¤¤Ãvimuttiæ diÂÂh' eva dhamme sayaæ abhi¤¤Ã sacchikatvà upasampajja viharati. Imehi kho bhikkhave sattahi dhammehi samannÃgato bhikkhu vinayadharo hotÅ ti. LXXII. 1. Sattahi bhikkhave dhammehi samannÃgato bhikkhu vinayadharo hoti. Katamehi sattahi? 2. ùpattiæ jÃnÃti, anÃpattiæ jÃnÃti, lahukaæ Ãpattiæ jÃnÃti, garukaæ Ãpattiæ jÃnÃti, ubhayÃni kho pan' assa pÃtimokkhÃni vitthÃrena svÃgatÃni honti suvibhattÃni suppavattÅni suvinicchitÃni suttaso anuvya¤janaso, catunnaæ jhÃnÃnaæ abhicetasikÃnaæ diÂÂhadhammasukhavihÃrÃnaæ nikÃmalÃbhÅ hoti akicchalÃbhÅ akasiralÃbhÅ, #<[page 141]># %% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ ÃsavÃnaæ khayà anÃsavaæ cetovimuttiæ pa¤¤Ãvimuttiæ diÂÂh' eva dhamme sayaæ abhi¤¤Ã sacchikatvà upasampajja viharati. Imehi kho bhikkhave sattahi dhammehi samannÃgato bhikkhu vinayadharo hotÅ ti. LXXIII. 1. Sattahi bhikkhave dhammehi samannÃgato bhikkhu vinayadharo hoti. Katamehi sattahi? 2. ùpattiæ jÃnÃti, anÃpattiæ jÃnÃti, lahukaæ Ãpattiæ jÃnÃti, garukaæ Ãpattiæ jÃnÃti, vinaye kho pana Âhito hoti asaæhiro, catunnaæ jhÃnÃnaæ abhicetasikÃnaæ diÂÂhadhammasukhavihÃrÃnaæ nikÃmalÃbhÅ hoti akicchalÃbhÅ akasiralÃbhÅ, ÃsavÃnaæ khayà anÃsavaæ cetovimuttiæ pa¤¤Ãvimuttiæ diÂÂh' eva dhamme sayaæ abhi¤¤Ã sacchikatvà upasampajja viharati. Imehi kho bhikkhave sattahi dhammehi samannÃgato bhikkhu vinayadharo hotÅ ti. LXXIV. 1. Sattahi bhikkhave dhammehi samannÃgato bhikkhu vinayadharo hoti. Katamehi sattahi? 2. ùpattiæ jÃnÃti, anÃpattiæ jÃnÃti, lahukaæ Ãpattiæ jÃnÃti, garukaæ Ãpattiæ jÃnÃti, anekavihitaæ pubbenivÃsaæ anussarati, seyyathÅdaæ ekam pi jÃtiæ dve pi jÃtiyo . . . pe . . . iti sÃkÃraæ sa-uddesaæ anekavihitaæ pubbenivÃsaæ anussarati, dibbena cakkhunà visuddhena atikkantamÃnusakena . . . yathÃkammÆpage satte pajÃnÃti, ÃsavÃnaæ khayà anÃsavaæ cetovimuttiæ pa¤¤Ãvimuttiæ ditth' eva dhamme sayaæ abhi¤¤Ã sacchikatvà upasampajja viharati. Imehi kho bhikkhave sattahi dhammehi samannÃgato bhikkhu vinayadharo hotÅ ti. #<[page 142]># %<142 AÇguttara-NikÃya. LXXV. 1-LXXVII. 2>% LXXV. 1. Sattahi bhikkhave dhammehi samannÃgato bhikkhu vinayadharo sobhati. Katamehi sattahi? 2. ùpattiæ jÃnÃti, anÃpattiæ jÃnÃti, lahukaæ Ãpattiæ jÃnÃti, garukaæ Ãpattiæ jÃnÃti, sÅlavà hoti . . . samÃdÃya sikkhati sikkhÃpadesu, catunnaæ jhÃnÃnaæ . . . pe . . . akasiralÃbhÅ, ÃsavÃnaæ khayà . . . pe . . . sacchikatvà upasampajja viharati. Imehi kho bhikkhave sattahi dhammehi samannÃgato bhikkhu vinayadharo sobhatÅ ti. LXXVI. 1. Sattahi bhikkhave dhammehi samannÃgato vinayadharo sobhati. Katamehi sattahi? 2. ùpattiæ jÃnÃti, anÃpattiæ jÃnÃti, lahukaæ Ãpattiæ jÃnÃti, garukaæ Ãpattiæ jÃnÃti, ubhayÃni kho pan' assa pÃtimokkhÃni vitthÃrena svÃgatÃni honti suvibhattÃni suppavattÅni suvinicchitÃni suttaso anuvya¤janaso, catunnaæ jhÃnÃnaæ . . . pe . . . akasiralÃbhÅ, ÃsavÃnaæ khayà . . . pe . . . sacchikatvà upasampajja viharati. Imehi kho bhikkhave sattahi dhammehi samannÃgato vinayadharo sobhatÅ ti. LXXVII. 1. Sattahi bhikkhave dhammehi samannÃgato vinayadharo sobhati. Katamehi sattahi? 2. ùpattiæ jÃnÃti, anÃpattiæ jÃnÃti, lakukaæ Ãpattiæ jÃnÃti, garukaæ Ãpattiæ jÃnÃti, vinaye kho pana Âhito hoti asaæhiro, catunnaæ jhÃnÃnaæ . . . pe . . . akasiralÃbhÅ, ÃsavÃnaæ khayà . . . pe . . . sacchikatvà upasampajja viharati. #<[page 143]># %% Imehi kho bhikkhave sattahi dhammehi samannÃgato vinayadharo sobhatÅ ti. LXXVIII. 1. Sattahi bhikkhave dhammehi samannÃgato vinayadharo sobhati. Katamehi sattahi? 2. ùpattiæ jÃnÃti, anÃpattiæ jÃnÃti, lahukaæ Ãpattiæ jÃnÃti, garukaæ Ãpattiæ jÃnÃti, anekavihitaæ pubbenivÃsaæ anussarati, seyyathÅdaæ ekam pi jÃtiæ dve pi jÃtiyo . . . pe . . . iti sÃkÃraæ sa-uddesaæ anekavihitaæ pubbenivÃsaæ anussarati, dibbena cakkhunà visuddhena atikkantamÃnusakena . . . pe . . . yathÃkammÆpage satte pajÃnÃti, ÃsavÃnaæ khayà . . . pe . . . sacchikatvà upasampajja viharati. Imehi kho bhikkhave sattahi dhammehi samannÃgato vinayadharo sobhatÅ ti. LXXIX. 1. Atha kho Ãyasmà UpÃli yena Bhagavà ten' upasaÇkami, upasaÇkamitvà Bhagavantaæ abhivÃdetvà ekamantaæ nisÅdi. Ekamantaæ nisinno kho Ãyasmà UpÃli Bhagavantaæ etad avoca `sÃdhu me bhante Bhagavà saækhittena dhammaæ desetu, yam ahaæ Bhagavato dhammaæ sutvà eko vÆpakaÂÂho appamatto ÃtÃpÅ pahitatto vihareyyan' ti. 2. Ye kho tvaæ UpÃli dhamme jÃneyyÃsi: ime dhammà na ekantanibbidhÃya virÃgÃya nirodhÃya upasamÃya abhi¤¤Ãya sambodhÃya nibbÃnÃya saævattantÅ ti, ekaæsen' UpÃli dhÃreyyÃsi: n' eso dhammo, n' eso vinayo, n' etaæ Satthu sÃsanan ti. Ye ca kho tvaæ UpÃli dhamme jÃneyyÃsi: ime dhammà ekantanibbidÃya virÃgÃya nirodhÃya upasamÃya abhi¤¤Ãya sambodhÃya nibbÃnÃya saævattantÅ ti, ekaæsen' UpÃli dhÃreyyÃsi: eso dhammo, eso vinayo, etaæ Satthu sÃsanan ti. #<[page 144]># %<144 AÇguttara-NikÃya. LXXX. 1-2>% LXXX. 1. Satt' ime bhikkhave adhikaraïasamathà dhammà uppannuppannÃnaæ adhikaraïÃnaæ samathÃya vÆpasamÃya. Katame satta? 2. SammukhÃvinayo dÃtabbo, sativinayo dÃtabbo, amÆÊhavinayo dÃtabbo, paÂi¤¤Ãtakaraïaæ dÃtabbaæ, yebhuyyasikà dÃtabbÃ, tassapÃpiyyasikà dÃtabbÃ, tiïavatthÃrako dÃtabbo. Ime kho bhikkhave satta adhikaraïasamathà dhammà uppannuppannÃnaæ adhikaraïÃnaæ samathÃya vÆpasamÃyà ti. Vinayavaggo aÂÂhamo. Tass' uddÃnaæ: Caturo vinayadharà caturo vinayadharasobhaïà honti SÃsanaæ aÂÂhamavagge dasa pÃÊi adhikaraïasamathenà ti. 1. Sattannaæ bhikkhave dhammÃnaæ bhinnattà bhikkhu hoti. Katamesaæ sattannaæ? 2. SakkÃyadiÂÂhi bhinnà hoti, vicikicchà bhinnà hoti, sÅlabbataparÃmÃso bhinno hoti, rÃgo bhinno hoti, doso bhinno hoti, moho bhinno hoti, mÃno bhinno hoti. Imesaæ kho bhikkhave sattannaæ dhammÃnaæ bhinnattà bhikkhu hotÅ ti. 1. Sattannaæ bhikkhave dhammÃnaæ samitattà samaïo hoti . . . bÃhitattà brÃhmaïo hoti . . . nissuttattà sotthiko hoti . . . ninahÃtattà nahÃtako hoti . . . #<[page 145]># %< [VaggasaÇgahità SuttantÃ.] 145>% viditattà vedagÆ hoti . . . arÅhatattà ariyo hoti . . . Ãrakattà arahà hoti. Katamesaæ sattannaæ? 2. SakkÃyadiÂÂhi Ãrakà hoti, vicikicchà Ãrakà hoti, sÅlabbataparÃmÃso Ãrako hoti, rÃgo Ãrako hoti, doso Ãrako hoti, moho Ãrako hoti, mÃno Ãrako hoti. Imesaæ kho bhikkhave sattannaæ dhammÃnaæ Ãrakattà arahà hotÅ ti. 1. Satt' ime bhikkhave asaddhammÃ. Katame satta? 2. Assaddho hoti, ahiriko hoti, anottappÅ hoti, appassuto hoti, kusÅto hoti, muÂÂhassati hoti, duppa¤¤o hoti. Ime kho bhikkhave satta asaddhammà ti. 1. Satt' ime bhikkhave saddhammÃ. Katame satta? 2. Saddho hoti, hirimà hoti, ottappÅ hoti, bahussuto hoti, Ãraddhaviriyo hoti, satimà hoti, pa¤¤avà hoti. Ime kho bhikkhave satta saddhammà ti. 1. Satt' ime bhikkhave puggalà Ãhuneyyà pÃhuneyyà dakkhiïeyyà a¤jalikaraïÅyà anuttaraæ pu¤¤akkhettaæ lokassa. Katame satta? 2. Idha bhikkhave ekacco puggalo cakkhusmiæ aniccÃnupassÅ viharati aniccasa¤¤Å aniccapaÂisaævedÅ satataæ samitaæ abbokiïïaæ cetasà adhimuccamÃno pa¤¤Ãya pariyogÃhamÃno. So ÃsavÃnaæ khayà anÃsavaæ cetovimuttiæ pa¤¤Ãvimuttiæ diÂÂh' eva dhamme sayaæ abhi¤¤Ã sacchikatvà upasampajja viharati. #<[page 146]># %<146 AÇguttara-NikÃya.>% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ Ayaæ kho bhikkhave paÂhamo puggalo Ãhuneyyo . . . anuttaraæ pu¤¤akkhettaæ lokassa. 3. Puna ca paraæ bhikkhave idh' ekacco puggalo cakkhusmiæ aniccÃnupassÅ viharati aniccasa¤¤Å aniccapaÂisaævedÅ satataæ samitaæ abbokiïïaæ cetasà adhimuccamÃno pa¤¤Ãya pariyogÃhamÃno. Tassa apubbaæ acarimaæ ÃsavapariyÃdÃna¤ ca hoti jÅvitapariyÃdÃna¤ ca. Ayaæ bhikkhave dutiyo puggalo Ãhuneyyo . . . anuttaraæ pu¤¤akkhettaæ lokassa. 4. Puna ca paraæ bhikkhave idh' ekacco puggalo cakkhusmiæ aniccÃnupassÅ viharati aniccasa¤¤Å aniccapaÂisaævedÅ satataæ samitaæ abbokiïïaæ cetasà adhimuccamÃno pa¤¤Ãya pariyogÃhamÃno. So pa¤cannaæ orambhÃgiyÃnaæ sa¤¤ojanÃnaæ parikkhayà antarÃparinibbÃyÅ hoti . . . upahaccaparinibbÃyÅ hoti . . . asaÇkhÃraparinibbÃyÅ hoti . . . sasaÇkhÃraparinibbÃyÅ hoti . . . uddhaæsoto hoti akaniÂÂhagÃmÅ. Ayaæ bhikkhave sattamo puggalo Ãhuneyyo . . . anuttaraæ pu¤¤akkhettaæ lokassa. Ime kho bhikkhave satta puggalà Ãhuneyyà pÃhuneyyà dakkhiïeyyà a¤jalikaraïÅyà anuttaraæ pu¤¤akkhettaæ lokassà ti. 1. Satt' ime bhikkhave puggalà Ãhuneyyà . . . anuttaraæ pu¤¤akkhettaæ lokassa. Katame satta? 2. Idha bhikkhave ekacco puggalo cakkhusmiæ dukkhÃnupassÅ viharati . . . cakkhusmiæ anattÃnupassÅ viharati . . . cakkhusmiæ khayÃnupassÅ viharati . . . cakkhusmiæ vayÃnupassÅ viharati . . . cakkhusmiæ virÃgÃnupassÅ viharati . . . cakkhusmiæ nirodhÃnupassÅ viharati . . . cakkhusmiæ paÂinissaggÃnupassÅ viharati . . . sotasmiæ . . . ghÃnasmiæ . . . jivhÃya . . . kÃyasmiæ . . . manasmiæ . . . rÆpesu . . . saddesu . . . gandhesu . . . rasesu . . . phoÂÂhabbesu . #<[page 147]># %< [VaggasaÇgahità SuttantÃ.] 147>% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ . .dhammesu . . . cakkhuvi¤¤Ãïe . . . sotavi¤¤Ãïe . . . ghÃnavi¤¤Ãïe . . . jivhÃvi¤¤Ãïe . . . kÃyavi¤¤Ãïe . . . manovi¤¤Ãïe . . . cakkhusamphasse . . . sotasamphasse . . . ghÃnasamphasse . . . jivhÃsamphasse . . . kÃyasamphasse . . . manosamphasse . . . cakkhusamphassajÃya vedanÃya . . . sotasamphassajÃya vedanÃya . . . ghÃnasamphassajÃya vedanÃya . . .jivhÃsamphassajÃya vedanÃya . . . kÃyasamphassajÃya vedanÃya . . . manosamphassajÃya vedanÃya . . . rÆpasa¤¤Ãya . . . saddasa¤¤Ãya . . . gandhasa¤¤Ãya . . . rasasa¤¤Ãya phoÂÂhabbasa¤¤Ãya . . . dhammasa¤¤Ãya . . . rÆpasa¤cetanÃya . . . saddasa¤cetanÃya . . . gandhasa¤cetanÃya rasasa¤cetanÃya . . . phoÂÂhabbasa¤cetanÃya . . . dhammasa¤cetanÃya . . . rÆpataïhÃya . . . saddataïhÃya . . . gandhataïhÃya . . . rasataïhÃya . . . phoÂÂhabbataïhÃya . . . dhammataïhÃya . . . rÆpavitakke . . . saddavitakke . . . gandhavitakke . . . rasavitakke . . . phoÂÂhabbavitakke . . . dhammavitakke . . . rÆpavicÃre . . . saddavicÃre . . . gandhavicÃre . . . rasavicÃre . . . phoÂÂhabbavicÃre . . . dhammavicÃre . . . rÆpakkhandhe . . . vedanÃkkhandhe . . . sa¤¤Ãkkhandhe . . . saÇkhÃrakkhandhe . . . vi¤¤Ãïakkhandhe aniccÃnupassÅ viharati . . . dukkhÃnupassÅ viharati . . . anattÃnupassÅ viharati . . . khayÃnupassÅ viharati . . . vayÃnupassÅ viharati . . . virÃgÃnupassÅ viharati . . . nirodhÃnupassÅ viharati . . . paÂinissaggÃnupassÅ viharati. #<[page 148]># %<148 AÇguttara-NikÃya.>% 1. RÃgassa bhikkhave abhi¤¤Ãya satta dhammà bhÃvetabbÃ. Katame satta? 2. SatisambojjhaÇgo . . . pe . . . upekhÃsambojjhaÇgo . . . RÃgassa bhikkhave abhi¤¤Ãya ime satta dhammà bhÃvetabbà ti. 1. RÃgassa bhikkhave abhi¤¤Ãya satta dhammà bhÃvetabbÃ. Katame satta? 2. Aniccasa¤¤Ã, anattasa¤¤Ã, asubhasa¤¤Ã, ÃdÅnavasa¤¤Ã, pahÃnasa¤¤Ã, virÃgasa¤¤Ã, nirodhasa¤¤Ã. RÃgassa bhikkhave abhi¤¤Ãya ime satta dhammà bhÃvetabbà ti. 1. RÃgassa bhikkhave abhi¤¤Ãya satta dhammà bhÃvetabbÃ. Katame satta? 2. Asubhasa¤¤Ã, maraïasa¤¤Ã, ÃhÃre paÂikkÆlasa¤¤Ã, sabbaloke anabhiratasa¤¤Ã, aniccasa¤¤Ã, anicce dukkhasa¤¤Ã, dukkhe anattasa¤¤Ã. RÃgassa bhikkhave abhi¤¤Ãya ime satta dhammà bhÃvetabbà ti. 1. RÃgassa bhikkhave pari¤¤Ãya . . . pe . . . parikkhayÃya . . . pahÃnÃya . . . khayÃya . . . vayÃya . . . virÃgÃya . . . nirodhÃya . . . cÃgÃya . . . paÂinissaggÃya ime satta dhammà bhÃvetabbÃ. 2. Dosassa . . . mohassa . . . kodhassa . . . upanÃhassa . . . makkhassa . . . paÊÃsassa . . . issÃya . . . macchariyassa . . . mÃyÃya . . . sÃtheyyassa . . . thambhassa . . . sÃrambhassa . . . mÃnassa . . . atimÃnassa . . . madassa . . . pamÃdassa . . . abhi¤¤Ãya . . . pari¤¤Ãya . . . parikkhayÃya . . . pahÃnÃya . . . khayÃya . . . vayÃya . . . virÃgÃya . . . nirodhÃya . . . cÃgÃya . . . paÂinissaggÃya ime satta dhammà bhÃvetabbà ti. #<[page 149]># %< [VaggasaÇgahità SuttantÃ.] 149>% Idam avoca BhagavÃ. Attamanà te bhikkhÆ Bhagavato bhÃsitaæ abhinandun ti. SattakanipÃto samatto. #<[page 150]># %< 150>% AèèHAKA-NIPùTA. Namo Tassa Bhagavato Arahato SammÃsam- buddhassa. I. 1. Evam me sutaæ. Ekaæ samayaæ Bhagavà SÃvatthiyaæ viharati Jetavane AnÃthapiï¬ikassa ÃrÃme. Tatra kho Bhagavà bhikkhÆ Ãmantesi:-- Bhikkhavo ti. Bhadante ti te bhikkhÆ Bhagavato paccassosuæ. Bhagavà etad avoca:-- 2. MettÃya bhikkhave cetovimuttiyà ÃsevitÃya bhÃvitÃya bahulÅkatÃya yÃnikatÃya vatthukatÃya anuÂÂhitÃya paricitÃya susamÃraddhÃya aÂÂhÃnisaæsà pÃÂikaÇkhÃ. Katame aÂÂha? 3. Sukhaæ supati, sukhaæ paÂibujjhati, na pÃpakaæ supinaæ passati, manussÃnaæ piyo hoti, amanussÃnaæ piyo hoti, devatà rakkhanti, nÃssa aggi và visaæ và satthaæ và kamati, uttariæ appaÂivijjhanto brahmalokÆpago hoti. MettÃya bhikkhave cetovimuttiyà ÃsevitÃya bhÃvitÃya bahulÅkatÃya yÃnikatÃya vatthukatÃya anuÂÂhitÃya paricitÃya susamÃraddhÃya ime aÂÂhÃnisaæsà pÃÂikaÇkhà ti. Yo ca mettaæ bhÃvayati appamÃïaæ paÂissato tanÆ sa¤¤ojanà honti passato upadhikkhayaæ. #<[page 151]># %% Ekam pi ce pÃïam aduÂÂhacitto mettÃyati, kusalÅ tena hoti, sabbe 'va pÃïe manasÃnukampi {pahÆtam ariyo} pakaroti pu¤¤aæ. Ye sattasaï¬aæ paÂhaviæ vijetva rÃjÅsayo yajamÃnÃ{nupariyagÃ} assamedhaæ purisamedhaæ sammÃpÃsaæ vÃjapeyyaæ niraggaÊaæ, mettassa cittassa subhÃvitassa kalam pi te nÃnubhavanti soÊasiæ candappabhà tÃragaïà va sabbe. Yo na hanti na ghÃteti na jinÃti na jÃpaye mettaæso sabbabhÆtÃnaæ, veraæ tassa na kenacÅ ti. II. 1. AÂÂh' ime bhikkhave hetÆ aÂÂha paccayà ÃdibrahmacariyikÃya pa¤¤Ãya appaÂiladdhÃya paÂilÃbhÃya paÂiladdhÃya bhiyyobhÃvÃya vepullÃya bhÃvanÃya pÃripÆriyà saævattanti. Katame aÂÂha? 2. Idha bhikkhave bhikkhu SatthÃraæ upanissÃya viharati a¤¤ataraæ và garuÂÂhÃniyaæ sabrahmacÃriæ, yatth' assa tibbaæ hirottappaæ paccupaÂÂhitaæ hoti pema¤ ca gÃravo. ca. Ayaæ bhikkhave paÂhamo hetu paÂhamo paccayo ÃdibrahmacariyikÃya pa¤¤Ãya appaÂiladdhÃya paÂilÃbhÃya paÂiladdhÃya bhiyyobhÃvÃya vepullÃya bhÃvanÃya pÃripÆriyà saævattati. #<[page 152]># %<152 AÇguttara-NikÃya. II. 3-6>% 3. So taæ SatthÃraæ upanissÃya viharanto a¤¤ataraæ và garuÂÂhÃniyaæ sabrahmacÃriæ, yatth' assa tibbaæ hirottappaæ paccupaÂÂhitaæ hoti pema¤ ca gÃravo ca, te kÃlena kÃlaæ upasaÇkamitvà paripucchati paripa¤hati: Idaæ bhante kathaæ? Imassa ko attho ti? Tassa te Ãyasmanto avivaÂa¤ c' eva vivaranti, anuttÃnÅkata¤ ca uttÃnÅkaronti, anekavihitesu ca kaÇkhÃÂÂhÃniyesu dhammesu kaÇkhaæ paÂivinodenti. Ayaæ bhikkhave dutiyo hetu dutiyo paccayo ÃdibrahmacariyikÃya pa¤¤Ãya appaÂiladdhÃya paÂilÃbhÃya paÂiladdhÃya bhiyyobhÃvÃya vepullÃya bhÃvanÃya pÃripÆriyà saævattati. 4. So taæ dhammaæ sutvà dvayena vÆpakÃsena sampÃdeti: kÃyavÆpakÃsena ca cittavÆpakÃsena ca. Ayaæ bhikkhave tatiyo hetu tatiyo paccayo ÃdibrahmacariyikÃya pa¤¤Ãya appaÂiladdhÃya paÂilÃbhÃya paÂiladdhÃya bhiyyobhÃvÃya vepullÃya bhÃvanÃya pÃripÆriyà saævattati. 5. SÅlavà hoti pÃtimokkhasaævarasaævuto viharati ÃcÃragocarasampanno, anumattesu vajjesu bhayadassÃvÅ samÃdÃya sikkhati sikkhÃpadesu. Ayaæ bhikkhave catuttho hetu catuttho paccayo ÃdibrahmacariyikÃya pa¤¤Ãya appaÂiladdhÃya paÂilÃbhÃya paÂiladdhÃya bhiyyobhÃvÃya vepullÃya bhÃvanÃya pÃripÆriyà saævattati. 6. Bahussuto hoti sutadharo sutasannicayo, ye te dhammà ÃdikalyÃïà majjhe kalyÃïà pariyosÃnakalyÃïà sÃtthaæ savya¤janaæ kevalaparipuïïaæ parisuddhaæ brahmacariyaæ abhivadanti, tathÃrÆpÃssa dhammà bahussutà honti dhatà vacasà paricità manasÃnupekkhità diÂÂhiyà suppaÂividdhÃ. Ayaæ bhikkhave pa¤camo hetu pa¤camo paccayo ÃdibrahmacariyikÃya pa¤¤Ãya appaÂiladdhÃya patilÃbhÃya paÂiladdhÃya bhiyyobhÃvÃya vepullÃya bhÃvanÃya pÃripÆriyà saævattati. #<[page 153]># %% 7. ùraddhaviriyo viharati akusalÃnaæ dhammÃnaæ pahÃnÃya kusalÃnaæ dhammÃnaæ upasampadÃya thÃmavà daÊhaparakkamo anikkhittadhuro kusalesu dhammesu. Ayaæ bhikkhave chaÂÂho hetu chaÂÂho paccayo ÃdibrahmacariyikÃya pa¤¤Ãya appaÂiladdhÃya paÂilÃbhÃya paÂiladdhÃya bhiyyobhÃvÃya vepullÃya bhÃvanÃya pÃripÆriyà saævattati. 8. SaÇghagato kho pana {anaïÃkathiko} hoti atiracchÃnakathiko, sÃmaæ và dhammaæ bhÃsati, paraæ và ajjhesati, ariyaæ và tuïhÅbhÃvaæ nÃtima¤¤ati. Ayaæ bhikkhave sattamo hetu sattamo paccayo ÃdibrahmacariyikÃya pa¤¤Ãya appaÂiladdhÃya paÂilÃbhÃya paÂiladdhÃya bhiyyobhÃvÃya vepullÃya bhÃvanÃya pÃripÆriyà saævattati. 9. Pa¤casu kho pana upÃdÃnakkhandhesu udayabbayÃnupassÅ viharati `iti rÆpaæ, iti rÆpassa samudayo, iti rÆpassa atthaÇgamo; iti vedanÃ, iti vedanÃya samudayo, iti vedanÃya atthaÇgamo; iti sa¤¤Ã . . . iti saÇkhÃrà . . . iti vi¤¤Ãïaæ, iti vi¤¤Ãïassa samudayo, iti vi¤¤Ãïassa atthaÇgamo' ti. Ayaæ bhikkhave aÂÂhamo hetu aÂÂhamo paccayo ÃdibrahmacariyikÃya pa¤¤Ãya appaÂiladdhÃya paÂilÃbhÃya paÂiladdhÃya bhiyyobhÃvÃya vepullÃya bhÃvanÃya pÃripÆriyà saævattati. 10. Tam enaæ sabrahmacÃrÅ evaæ sambhÃventi: ayaæ kho Ãyasmà SatthÃraæ upanissÃya viharati a¤¤ataraæ và garuÂÂhÃniyaæ sabrahmacÃriæ, yatth' assa tibbaæ hirottappaæ paccupaÂÂhitaæ hoti pema¤ ca gÃravo ca; addhà ayam Ãyasmà jÃnaæ jÃnÃti passaæ passatÅ ti. Ayaæ pi dhammo piyattÃya garuttÃya bhÃvanÃya sÃma¤¤Ãya ekÅbhÃvÃya saævattati. 11. Taæ kho panÃyam Ãyasmà SatthÃraæ upanissÃya viharanto a¤¤ataraæ và garuÂÂhÃniyaæ sabrahmacÃriæ, yatth' assa tibbaæ hirottappaæ paccupaÂÂhitaæ hoti pema¤ ca gÃravo ca, #<[page 154]># %<154 AÇguttara-NikÃya. II. 12-15>% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ te kÃlena kÃlaæ upasaÇkamitvà paripucchati paripa¤hati: Idaæ bhante kathaæ? Imassa ko attho ti? Tassa te Ãyasmanto avivaÂa¤ c' eva vivaranti, anuttÃnÅkata¤ ca uttÃnÅkaronti, anekavihitesu ca kaÇkhÃÂÂhÃniyesu dhammesu kaÇkhaæ paÂivinodenti; addhà ayam Ãyasmà jÃnaæ jÃnÃti passaæ passatÅ ti. Ayaæ pi dhammo piyattÃya garuttÃya bhÃvanÃya sÃma¤¤Ãya ekÅbhÃvÃya saævattati. 12. Taæ kho panÃyam Ãyasmà dhammaæ sutvà dvayena vÆpakÃsena sampÃdeti: kÃyavÆpakÃsena ca cittavÆpakÃsena ca; addhà ayam Ãyasmà jÃnaæ jÃnÃti passaæ passatÅ ti. Ayaæ pi dhammo piyattÃya garuttÃya bhÃvanÃya sÃma¤¤Ãya ekÅbhÃvÃya saævattati. 13. SÅlavà kho panÃyam Ãyasmà pÃtimokkhasaævarasaævuto viharati ÃcÃragocarasampanno, anumattesu vajjesu bhayadassÃvÅ samÃdÃya sikkhati sikkhÃpadesu; addhà ayam Ãyasmà jÃnaæ jÃnÃti passaæ passatÅ ti. Ayaæ pi dhammo piyattÃya garuttÃya bhÃvanÃya sÃma¤¤Ãya ekÅbhÃvÃya saævattati. 14. Bahussuto kho panÃyam Ãyasmà sutadharo sutasannicayo, ye te dhammà ÃdikalyÃïà majjhe kalyÃïà pariyosÃnakalyÃïà sÃtthaæ savya¤janam kevalaparipuïïaæ parisuddhaæ brahmacariyaæ abhivadanti, tathÃrÆpÃssa dhammà bahussutà honti dhatà vacasà paricità manasÃnupekkhità diÂÂhiyà suppaÂividdhÃ; addhà ayam Ãyasmà jÃnaæ jÃnÃti passaæ passatÅ ti. Ayaæ pi dhammo piyattÃya garuttÃya bhÃvanÃya sÃma¤¤Ãya ekÅbhÃvÃya saævattati. 15. ùraddhaviriyo kho panÃyam Ãyasmà viharati akusalÃnaæ dhammÃnaæ pahÃnÃya kusalÃnaæ dhammÃnaæ upasampadÃya thÃmavà daÊhaparakkamo anikkhittadhuro kusalesu dhammesu; addhà ayam Ãyasmà jÃnaæ jÃnÃti passaæ passatÅ ti. Ayaæ pi dhammo piyattÃya garuttÃya bhÃvanÃya sÃma¤¤Ãya ekÅbhÃvÃya saævattati. #<[page 155]># %% 16. SaÇghagato kho panÃyam Ãyasmà anÃnÃkathiko atiracchÃnakathiko, sÃmaæ và dhammaæ bhÃsati, paraæ và ajjhesati, ariyaæ và tuïhÅbhÃvaæ nÃtima¤¤ati; addhà ayam Ãyasmà jÃnaæ jÃnÃti passaæ passatÅ ti. Ayaæ pi dhammo piyattÃya garuttÃya bhÃvanÃya sÃma¤¤Ãya ekÅbhÃvÃya saævattati. 17. Pa¤casu kho panÃyam Ãyasmà upÃdÃnakkhandhesu udayabbayÃnupassÅ viharati `iti rÆpaæ, iti rÆpassa samudayo, iti rÆpassa atthaÇgamo; iti vedanà . . . iti sa¤¤Ã . . . iti saÇkhÃrà . . . iti vi¤¤Ãïaæ, iti vi¤¤Ãïassa samudayo, iti vi¤¤Ãïassa atthaÇgamo' ti; addhà ayam Ãyasmà jÃnaæ jÃnÃti passaæ passatÅ ti. Ayaæ pi dhammo piyattÃya garuttÃya bhÃvanÃya sÃma¤¤Ãya ekÅbhÃvÃya saævattati. Ime kho bhikkhave aÂÂha hetÆ aÂÂha paccayà ÃdibrahmacariyikÃya pa¤¤Ãya appaÂiladdhÃya paÂilÃbhÃya paÂiladdhÃya bhiyyobhÃvÃya vepullÃya bhÃvanÃya pÃripÆriyà saævattantÅ ti. III. 1. AÂÂhahi bhikkhave dhammehi samannÃgato bhikkhu sabrahmacÃrÅnaæ appiyo ca hoti amanÃpo ca agaru ca abhÃvanÅyo ca. Katamehi aÂÂhahi? 2. Idha bhikkhave bhikkhu appiyapasaæsÅ ca hoti piyagarahÅ ca lÃbhakÃmo ca sakkÃrakÃmo ca ahiriko ca anottappÅ ca pÃpiccho ca micchÃdiÂÂhi ca. Imehi kho bhikkhave aÂÂhahi dhammehi samannÃgato bhikkhu sabrahmacÃrÅnaæ appiyo ca hoti amanÃpo ca agaru ca abhÃvanÅyo ca. 3. AÂÂhahi bhikkhave dhammehi samannÃgato bhikkhu sabrahmacÃrÅnaæ piyo ca hoti manÃpo ca garu ca bhÃvanÅyo ca. Katamehi aÂÂhahi? #<[page 156]># %<156 AÇguttara-NikÃya. III. 4-V. 1>% 4. Idha bhikkhave bhikkhu na appiyapasaæsÅ ca hoti na piyagarahÅ ca na lÃbhakÃmo ca na sakkÃrakÃmo ca hirimà ca hoti ottappÅ ca appiccho ca sammÃdiÂÂhi ca. Imehi kho bhikkhave aÂÂhahi dhammehi samannÃgato bhikkhu sabrahmacÃrÅnaæ piyo ca hoti manÃpo ca garu ca bhÃvanÅyo cà ti. IV. 1. AÂÂhahi bhikkhave dhammehi samannÃgato bhikkhu sabrahmacÃrÅnaæ appiyo ca hoti amanÃpo ca agaru ca abhÃvanÅyo ca. Katamehi aÂÂhahi? 2. Idha bhikkhave bhikkhu lÃbhakÃmo ca hoti sakkÃrakÃmo ca anava¤¤attikÃmo ca akÃla¤¤Æ ca amatta¤¤Æ ca asuci ca bahubhÃïÅ ca akkosakaparibhÃsako ca sabrahmacÃrÅnaæ. Imehi kho bhikkhave aÂÂhahi dhammehi samannÃgato bhikkhu sabrahmacÃrÅnaæ appiyo ca hoti amanÃpo ca agaru ca abhÃvanÅyo ca. 3. AÂÂhahi bhikkhave dhammehi samannÃgato bhikkhu sabrahmacÃrÅnaæ piyo ca hoti manÃpo ca garu ca bhÃvanÅyo ca. Katamehi aÂÂhahi? 4. Idha bhikkhave bhikkhu na lÃbhakÃmo ca hoti na sakkÃrakÃmo ca na anava¤¤attikÃmo ca kÃla¤¤Æ ca matta¤¤Æ ca suci ca na bahubhÃïÅ ca na akkosakaparibhÃsako ca sabrahmacÃrÅnaæ. Imehi kho bhikkhave aÂÂhahi dhammehi samannÃgato bhikkhu sabrahmacÃrÅnaæ piyo ca hoti manÃpo ca garu ca bhÃvanÅyo cà ti. V. 1. AÂÂh' ime bhikkhave lokadhammà lokaæ anuparivattanti, loko ca aÂÂha lokadhamme anuparivattati. Katame aÂÂha? #<[page 157]># %% 2. LÃbho ca alÃbho ca yaso ca ayaso ca nindà ca pasaæsà ca sukha¤ ca dukkha¤ ca. Ime kho bhikkhave aÂÂha lokadhammà lokaæ anuparivattanti, loko ca ime aÂÂha lokadhamme anuparivattatÅ ti. LÃbho alÃbho ca yaso ayaso ca nindà pasaæsà ca sukha¤ ca dukkhaæ: ete aniccà manujesu dhammà asassatà vipariïÃmadhammÃ, ete ca ¤atvà satimà sumedho avekkhati vipariïÃmadhamme. IÂÂhassa dhammà na mathenti cittaæ aniÂÂhato no paÂighÃtam eti, tassÃnurodhà atha và virodhà vidhÆpità atthagatà na santi, pada¤ ca ¤atvà virajaæ asokaæ sammappajÃnÃti bhavassa pÃragÆ ti. VI. 1. AÂÂh' ime bhikkhave lokadhammà lokaæ anuparivattanti, loko ca aÂÂha lokadhamme anuparivattati. Katame aÂÂha? 2. LÃbho ca alÃbho ca yaso ca ayaso ca nindà ca pasaæsà ca sukha¤ ca dukkha¤ ca. Ime kho bhikkhave aÂÂha lokadhammà lokaæ anuparivattanti, loko ca ime aÂÂha lokadhamme anuparivattati. 3. Assutavato bhikkhave puthujjanassa uppajjati lÃbho pi alÃbho pi yaso pi ayaso pi nindà pi pasaæsà pi sukhaæ pi dukkhaæ pi. Sutavato pi bhikkhave ariyasÃvakassa uppajjati lÃbho pi alÃbho pi yaso pi ayaso pi nindà pi pasaæsà pi sukhaæ pi dukkhaæ pi. Tatra bhikkhave ko viseso, #<[page 158]># %<158 AÇguttara-NikÃya. VI. 4-5>% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ ko adhippÃyoso, kin nÃnÃkaraïaæ sutavato ariyasÃvakassa assutavatà puthujjanenà ti? `BhagavaæmÆlakà no bhante dhammà Bhagavaænettikà BhagavaæpaÂisaraïÃ; sÃdhu vata bhante Bhagavantaæ yeva paÂibhÃtu etassa bhÃsitassa attho, Bhagavato sutvà bhikkhÆ dhÃressantÅ' ti. Tena hi bhikkhave suïÃtha sÃdhukaæ manasikarotha, bhÃsissÃmÅ ti. `Evaæ bhante' ti kho te bhikkhÆ Bhagavato paccassosuæ. Bhagavà etad avoca:-- 4. Assutavato bhikkhave puthujjanassa uppajjati lÃbho. So na iti paÂisa¤cikkhati `uppanno kho me ayaæ lÃbho, so ca kho anicco dukkho vipariïÃmadhammo' ti yathÃbhÆtaæ na ppajÃnÃti . . . uppajjati alÃbho . . . uppajjati yaso . . . uppajjati ayaso . . . uppajjati nindà . . . uppajjati pasaæsà . . . uppajjati sukhaæ . . . uppajjati dukkhaæ. So na iti paÂisa¤cikkhati `uppannaæ kho me idaæ dukkhaæ, ta¤ ca kho aniccaæ dukkhaæ vipariïÃmadhamman' ti yathÃbhÆtaæ na ppajÃnÃti. Tassa lÃbho pi cittaæ pariyÃdÃya tiÂÂhati, alÃbho pi cittaæ pariyÃdÃya tiÂÂhati, yaso pi cittaæ pariyÃdÃya tiÂÂhati, ayaso pi cittaæ pariyÃdÃya tiÂÂhati, nindà pi cittaæ pariyÃdÃya tiÂÂhati, pasaæsà pi cittaæ pariyÃdÃya tiÂÂhati, sukhaæ pi cittaæ pariyÃdÃya tiÂÂhati, dukkhaæ pi cittaæ pariyÃdÃya tiÂÂhati. So uppannaæ lÃbhaæ anurujjhati, alÃbhe paÂivirujjhati, uppannaæ yasaæ anurujjhati, ayase paÂivirujjhati, uppannaæ pasaæsaæ anurujjhati, nindÃya paÂivirujjhati, uppannaæ sukhaæ anurujjhati, dukkhe paÂivirujjhati. So evaæ anurodhavirodhasamÃpanno na parimuccati jÃtiyà jarÃya maraïena sokehi paridevehi dukkhehi domanassehi upÃyÃsehi, na parimuccati dukkhasmà ti vadÃmi. 5. Sutavato ca kho bhikkhave ariyasÃvakassa uppajjati lÃbho. So iti paÂisa¤cikkhati `uppanno kho me ayaæ lÃbho, so ca kho anicco dukkho vipariïÃmadhammo' ti yathÃbhÆtaæ pajÃnÃti . . .uppajjati alÃbho . . . uppajjati yaso . . . uppajjati ayaso . #<[page 159]># %% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ . . uppajjati nindà . . . uppajjati pasaæsà . . . uppajjati sukhaæ . . . uppajjati dukkhaæ. So iti paÂisa¤cikkhati `uppannaæ kho me idaæ dukkhaæ, ta¤ ca kho aniccaæ dukkhaæ vipariïÃmadhamman' ti yathÃbhÆtaæ pajÃnÃti. Tassa lÃbho pi cittaæ na pariyÃdÃya tiÂÂhati, alÃbho pi cittaæ na pariyÃdÃya tiÂÂhati, yaso pi cittaæ na pariyÃdÃya tiÂÂhati, ayaso pi cittaæ na pariyÃdÃya tiÂÂhati, nindà pi cittaæ na pariyÃdÃya tiÂÂhati, pasaæsà pi cittaæ na pariyÃdÃya tiÂÂhati, sukhaæ pi cittaæ na pariyÃdÃya tiÂÂhati, dukkhaæ pi cittaæ na pariyÃdÃya tiÂÂhati. So uppannaæ lÃbhaæ nÃnurujjhati, alÃbhe na ppaÂivirujjhati, uppannaæ yasaæ nÃnurujjhati, ayase na ppaÂivirujjhati, uppannaæ pasaæsaæ nÃnurujjhati, nindÃya na ppaÂivirujjhati, uppannaæ sukhaæ nÃnurujjhati, dukkhe na ppaÂivirujjhati. So evaæ anurodhavirodhavippahÅno parimuccati jÃtiyà jarÃya maraïena sokehi paridevehi dukkhehi domanassehi upÃyÃsehi, parimuccati dukkhasmà ti vadÃmi. Ayaæ kho bhikkhave viseso, ayaæ adhippÃyoso, idaæ nÃnÃkaraïaæ sutavato ariyasÃvakassa assutavatà puthujjanenà ti. LÃbho alÃbho ca yaso ayaso ca nindà pasaæsà ca sukha¤ ca dukkhaæ: ete aniccà manujesu dhammà asassatà vipariïÃmadhammÃ, ete ca ¤atvà satimà sumedho avekkhati vipariïÃmadhamme. IÂÂhassa dhammà na mathenti cittaæ aniÂÂhato no paÂighÃtam eti, #<[page 160]># %<160 AÇguttara-NikÃya. VII. 1-4>% tassÃnurodhà atha và virodhà vidhÆpità atthagatà na santi, pada¤ ca ¤atvà virajaæ asokaæ sammappajÃnÃti bhavassa pÃragÆ ti. VII. 1. Ekaæ samayaæ Bhagavà RÃjagahe viharati GijjhakÆÂe pabbate acirapakkante Devadatte. Tatra kho Bhagavà Devadattaæ Ãrabbha bhikkhÆ Ãmantesi:-- 2. SÃdhu bhikkhave bhikkhu kÃlena kÃlaæ attavipattiæ paccavekkhità hoti, sÃdhu bhikkhave bhikkhu kÃlena kÃlaæ paravipattiæ paccavekkhità hoti, sÃdhu bhikkhave bhikkhu kÃlena kÃlaæ attasampattiæ paccavekkhità hoti, sÃdhu bhikkhave bhikkhu kÃlena kÃlaæ parasampattiæ paccavekkhità hoti. AÂÂhahi bhikkhave asaddhammehi abhibhÆto pariyÃdinnacitto Devadatto ÃpÃyiko nerayiko kappaÂÂho atekiccho. Katamehi aÂÂhahi? 3. LÃbhena bhikkhave abhibhÆto pariyÃdinnacitto Devadatto ÃpÃyiko nerayiko kappaÂÂho atekiccho . . . alÃbhena bhikkhave . . . yasena bhikkhave . . . ayasena bhikkhave . . . sakkÃrena bhikkhave . . . asakkÃrena bhikkhave . . . pÃpicchatÃya bhikkhave . . . pÃpamittatÃya bhikkhave abhibhÆto pariyÃdinnacitto Devadatto ÃpÃyiko nerayiko kappaÂÂho atekiccho. Imehi kho bhikkhave aÂÂhahi asaddhammehi abhibhÆto pariyÃdinnacitto Devadatto ÃpÃyiko nerayiko kappaÂÂho atekiccho. 4. SÃdhu bhikkhave bhikkhu uppannaæ lÃbhaæ abhibhuyya vihareyya, uppannam alÃbhaæ . . . uppannaæ yasaæ . . . uppannaæ ayasaæ . . . uppannaæ sakkÃraæ #<[page 161]># %% . . . uppannaæ asakkÃraæ . . . uppannaæ pÃpicchataæ . . . uppannaæ pÃpamittataæ abhibhuyya vihareyya. Katha¤ ca bhikkhave bhikkhu atthavasaæ paÂicca uppannaæ lÃbhaæ abhibhuyya vihareyya . . . pe . . .? Yaæ hi' ssa bhikkhave uppannaæ lÃbhaæ anabhibhuyya viharato uppajjeyyuæ Ãsavà vighÃtapariÊÃhÃ, uppannaæ lÃbhaæ abhibhuyya viharato evaæsa te Ãsavà vighÃtapariÊÃhà na honti. Yaæ hi' ssa bhikkhave uppannaæ alÃbhaæ . . . uppannaæ yasaæ . . . uppannaæ ayasaæ . . . uppannaæ sakkÃraæ . . . uppannaæ asakkÃraæ . . . uppannaæ pÃpicchataæ . . . uppannaæ pÃpamittataæ anabhibhuyya viharato uppajjeyyuæ Ãsavà vighÃtapariÊÃhÃ, uppannaæ pÃpamittataæ abhibhuyya viharato evaæsa te Ãsavà vighÃtapariÊÃhà na honti. Idaæ kho bhikkhave bhikkhu atthavasaæ paÂicca uppannaæ lÃbhaæ abhibhuyya vihareyya, uppannaæ alÃbhaæ . . . uppannaæ yasaæ . . . uppannaæ ayasaæ . . . uppannaæ sakkÃraæ . . . uppannaæ asakkÃraæ . . . uppannaæ pÃpicchataæ . . . uppannaæ pÃpamittataæ abhibhuyya vihareyya. Tasmà ti ha bhikkhave evaæ sikkhitabbaæ:-- 5. Uppannaæ lÃbhaæ abhibhuyya viharissÃma, uppannaæ alÃbhaæ . . . uppannaæ yasaæ . . . uppannaæ ayasaæ . . . uppannaæ sakkÃraæ . . . uppannaæ asakkÃraæ . . . uppannaæ pÃpicchataæ . . . uppannaæ pÃpamittataæ abhibhuyya viharissÃmà ti. Evaæ hi vo bhikkhave sikkhitabban ti. #<[page 162]># %<162 AÇguttara-NikÃya. VIII. 1-4>% VIII. 1. Ekaæ samayaæ Ãyasmà Uttaro Mahisavatthusmiæ viharati Saækheyyake pabbate DhavajÃlikÃyaæ. Tatra kho Ãyasmà Uttaro bhikkhÆ Ãmantesi . . . pe . . . . SÃdhÃvuso bhikkhu kÃlena kÃlaæ attavipattiæ paccavekkhità hoti, sÃdhÃvuso bhikkhu kÃlena kÃlaæ paravipattiæ paccavekkhità hoti, sÃdhÃvuso bhikkhu kÃlena kÃlaæ attasampattiæ paccavekkhità hoti, sÃdhÃvuso bhikkhu kÃlena kÃlaæ parasampattiæ paccavekkhità hotÅ ti. 3. Tena kho pana samayena Vessavaïo mahÃrÃjà uttarÃya disÃya dakkhiïaæ disaæ gacchati kenaci-d-eva karaïÅyena. Assosi kho Vessavaïo mahÃrÃjà Ãyasmato Uttarassa Mahisavatthusmiæ Saækheyyake pabbate DhavajÃlikÃyaæ bhikkhunaæ evaæ dhammaæ desentassa: sÃdhÃvuso bhikkhu kÃlena kÃlaæ attavipattiæ paccavekkhità hoti, sÃdhÃvuso bhikkhu kÃlena kÃlaæ paravipattiæ paccavekkhità hoti; sÃdhÃvuso bhikkhu kÃlena kÃlaæ attasampattiæ paccavekkhità hoti, sÃdhÃvuso bhikkhu kÃlena kÃlaæ parasampattiæ paccavekkhità hotÅ ti. 4. Atha kho Vessavaïo mahÃrÃjà seyyathà pi nÃma balavà puriso sammi¤jitaæ và bÃhaæ pasÃreyya pasÃritaæ và bÃhaæ sammi¤jeyya, evam eva Mahisavatthusmiæ Saækheyyake pabbate DhavajÃlikÃyaæ antarahito devesu TÃvatiæsesu pÃturahosi. Atha kho Vessavaïo mahÃrÃjà yena Sakko devÃnam indo ten' upasaÇkami, upasaÇkamitvà Sakkaæ devÃnam indaæ etad avoca `yagghe mÃrisa jÃneyyÃsi eso Ãyasmà Uttaro Mahisavatthusmiæ Saækheyyake pabbate DhavajÃlikÃyaæ bhikkhÆnaæ evaæ dhammaæ deseti: #<[page 163]># %% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ sÃdhÃvuso bhikkhu kÃlena kÃlaæ attavipattiæ paccavekkhità hoti, sÃdhÃvuso bhikkhu kÃlena kÃlaæ paravippattiæ . . . attasampattiæ . . . parasampattiæ paccavekkhità hotÅ' ti. 5. Atha kho Sakko devÃnam indo seyyathà pi nÃma balavà puriso sammi¤jitaæ và bÃhaæ pasÃreyya pasÃritaæ và bÃhaæ sammi¤jeyya, evam eva devesu TÃvatiæsesu antarahito Mahisavatthusmiæ Saækheyyake pabbate DhavajÃlikÃyaæ Ãyasmato Uttarassa sammukhe pÃturahosi. Atha kho Sakko devÃnam indo yenÃyasmà Uttaro ten' upasaÇkami, upasaÇkamitvà Ãyasmantaæ Uttaraæ abhivÃdetvà ekamantaæ aÂÂhÃsi. Ekamantaæ Âhito kho Sakko devÃnam indo Ãyasmantaæ Uttaraæ etad avoca `saccaæ kira bhante Ãyasmà Uttaro bhikkhÆnaæ evaæ dhammaæ desesi: sÃdhÃvuso bhikkhu kÃlena kÃlaæ attavipattiæ paccavekkhità hoti, sÃdhÃvuso bhikkhu kÃlena kÃlaæ paravippattiæ . . . attasampattiæ . . . parasampattiæ paccavekkhità hotÅ' ti? `Evaæ devÃnam indÃ' ti. `Kiæ pan' idaæ bhante Ãyasmato Uttarassa sakaæ paÂibhÃnaæ udÃhu tassa Bhagavato vacanaæ arahato sammÃsambuddhassÃ' ti? 6. `Tena hi devÃnam inda upaman te karissÃmi, upamÃya pi idh' ekacce vi¤¤Æ purisà bhÃsitassa atthaæ ÃjÃnanti. Seyyathà pi devÃnam inda gÃmassa và nigamassa và avidÆre mahÃdha¤¤arÃsi, tato mahÃjanakÃyo dha¤¤aæ Ãhareyya kÃcehi pi piÂakehi pi ucchaÇgehi pi a¤jalÅhi pi. #<[page 164]># %<164 AÇguttara-NikÃya. VIII. 7>% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ Yo nu kho devÃnam inda taæ mahÃjanakÃyaæ upasaÇkamitvà evaæ puccheyya: kuto imaæ dha¤¤aæ Ãharathà ti? Kathaæ vyÃkaramÃno nu kho devÃnam inda so mahÃjanakÃyo sammà vyÃkaramÃno vyÃkareyyÃ' ti? `Amumhà mahÃdha¤¤arÃsimhà ÃharÃmà ti kho bhante so mahÃjanakÃyo sammà vyÃkaramÃno vyÃkareyyÃ' ti. `Evam eva kho devÃnam inda yaæ ki¤ci subhÃsitaæ, sabban taæ tassa Bhagavato vacanaæ arahato sammÃsambuddhassa, tato upÃdÃy' upÃdÃya maya¤ c' a¤¤e ca bhaïÃmÃ' ti. 7. Acchariyaæ bhante abbhutaæ bhante, yÃva subhÃsitam idaæ Ãyasmatà Uttarena: yaæ ki¤ci subhÃsitaæ, sabban taæ tassa Bhagavato vacanaæ arahato sammÃsambuddhassa, tato upÃdÃy' upÃdÃya mayaæ c' a¤¤e ca bhaïÃmà ti. Ekam idaæ bhante Uttara samayaæ Bhagavà RÃjagahe viharati GijjhakÆÂe pabbate acirapakkante Devadatte. Tatra kho Bhagavà Devadattaæ Ãrabbha bhikkhÆ Ãmantesi: SÃdhu bhikkhave bhikkhu kÃlena kÃlaæ attavipattiæ paccavekkhità hoti, sÃdhu bhikkhave bhikkhu kÃlena kÃlaæ paravipattiæ . . . attasampattiæ . . . parasampattiæ paccavekkhità hoti. AÂÂhahi bhikkhave asaddhammehi abhibhÆto pariyÃdinnacitto Devadatto ÃpÃyiko nerayiko kappaÂÂho atekiccho. Katamehi aÂÂhahi? LÃbhena bhikkhave abhibhÆto . . . pe . . . pÃpamittatÃya bhikkhave abhibhÆto pariyÃdinnacitto Devadatto ÃpÃyiko nerayiko kappaÂÂho atekiccho. #<[page 165]># %% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ Imehi kho bhikkhave aÂÂhahi asaddhammehi abhibhÆto pariyÃdinna citto Devadatto ÃpÃyiko nerayiko kappaÂÂho atekiccho. SÃdhu bhikkhave bhikkhu uppannaæ lÃbhaæ abhibhuyya vihareyya, uppannaæ alÃbhaæ . . . uppannaæ yasaæ . . . uppannaæ ayasaæ . . . uppannaæ sakkÃraæ . . . uppannaæ asakkÃraæ . . . uppannaæ pÃpicchataæ . . . uppannaæ pÃpamittataæ abhibhuyya vihareyya. 8. Katha¤ ca bhikkhave bhikkhu atthavasaæ paÂicca uppannaæ lÃbhaæ abhibhuyya vihareyya, uppannaæ alÃbhaæ . . .uppannaæ yasaæ . . . uppannaæ ayasaæ . . . uppannaæ sakkÃraæ . . . uppannaæ asakkÃraæ . . . uppannaæ pÃpicchataæ . . . uppannaæ pÃpamittataæ abhibhuyya vihareyya? Yaæ hi 'ssa bhikkhave uppannaæ lÃbhaæ anabhibhuyya viharato uppajjeyyuæ Ãsavà vighÃtapariÊÃhÃ, uppannaæ lÃbhaæ abhibhuyya viharato evaæsa te Ãsavà vighÃtapariÊÃhà na honti. Yaæ hi' ssa bhikkhave uppannaæ alÃbhaæ . . . uppannaæ yasaæ . . . uppannaæ ayasaæ . . . uppannaæ sakkÃraæ . . . uppannaæ asakkÃraæ . . . uppannaæ pÃpicchataæ . . . uppannaæ pÃpamittataæ anabhibhuyya viharato uppajjeyyuæ Ãsavà vighÃtapariÊÃhà uppannaæ pÃpamittataæ abhibhuyya viharato evaæsa te Ãsavà vighÃtapariÊÃhà na honti. Idaæ kho bhikkhave bhikkhu atthavasaæ paÂicca uppannaæ lÃbhaæ abhibhuyya vihareyya, uppannaæ alÃbhaæ . . . uppannaæ yasaæ . . . uppannaæ ayasaæ . . . uppannaæ sakkÃraæ . . . uppannaæ asakkÃraæ . . . uppannaæ pÃpicchataæ . . . uppannaæ pÃpamittataæ abhibhuyya vihareyya. Tasmà ti ha bhikkhave evaæ sikkhitabbaæ:-- #<[page 166]># %<166 AÇguttara-NikÃya. VIII. 9-IX. 2>% 9. Uppannaæ lÃbhaæ abhibhuyya viharissÃma, uppannaæ alÃbhaæ . . . uppannaæ yasaæ . . . uppannaæ ayasaæ . . . uppannaæ sakkÃraæ . . . uppannaæ asakkÃraæ . . . uppannaæ pÃpicchataæ . . . uppannaæ pÃpamittataæ abhibhuyya viharissÃmà ti. Evaæ hi vo bhikkhave sikkhitabban ti. 10. YÃvatà bhante Uttara manussesu catasso parisÃ: bhikkhÆ bhikkhuniyo upÃsakà upÃsikÃyo, nÃyaæ dhammapariyÃyo kismi¤ci patiÂÂhito. UggaïhÃtu bhante Ãyasmà Uttaro imaæ dhammapariyÃyaæ, pariyÃpuïÃtu bhante Ãyasmà Uttaro imaæ dhammapariyÃyaæ, dhÃretu bhante Ãyasmà Uttaro imaæ dhammapariyÃyaæ. Atthasaæhito ayaæ bhante dhammapariyÃyo Ãdibrahmacariyiko ti. IX. 1. `Kulaputto' ti bhikkhave Nandaæ sammà vadamÃno vadeyya, `balavÃ' ti bhikkhave Nandaæ sammà vadamÃno vadeyya, `pÃsÃdiko' ti bhikkhave Nandaæ sammà vadamÃno vadeyya, `tibbarÃgo' ti bhikkhave Nandaæ sammà vadamÃno vadeyya. Kim a¤¤atra bhikkhave Nando indriyesu guttadvÃro bhojane matta¤¤Æ jÃgariyaæ anuyutto satisampaja¤¤ena samannÃgato, yena Nando sakkoti paripuïïaæ parisuddhaæ brahmacariyaæ carituæ? 2. Tatr' idaæ bhikkhave Nandassa indriyesu guttadvÃratÃya hoti. #<[page 167]># %% Sace bhikkhave Nandassa puratthimà disà Ãloketabbà hoti, sabba¤ cetaso samannÃharitvà Nando puratthimaæ disaæ Ãloketi `evaæ me puratthimaæ disaæ Ãlokayato nÃbhijjhà domanassà pÃpakà akusalà dhammà anvÃssavissantÅ' ti. Iti ha tattha sampajÃno hoti. Sace bhikkhave Nandassa pacchimà disà Ãloketabbà hoti . . . uttarà disà Ãloketabbà hoti . . . dakkhiïà disà Ãloketabbà hoti . . . uddhaæ ulloketabbaæ hoti . . . adho oloketabbaæ hoti . . . anudisà anuviloketabbà hoti, sabba¤ cetaso samannÃharitvà Nando anudisaæ anuviloketi `evaæ me anudisaæ anuvilokayato nÃbhijjhà domanassà pÃpakà akusalà dhammà anvÃssavissantÅ' ti. Iti ha tattha sampajÃno hoti. Idaæ kho bhikkhave Nandassa indriyesu guttadvÃratÃya hoti. 3. Tatr' idaæ bhikkhave Nandassa bhojane matta¤¤utÃya hoti. Idha bhikkhave Nando paÂisaÇkhà yoniso ÃhÃraæ ÃhÃreti neva davÃya na madÃya na maï¬anÃya na vibhÆsanÃya yÃva-d-eva imassa kÃyassa Âhitiyà yÃpanÃya vihiæsÆparatiyà brahmacariyÃnuggahÃya `iti purÃïa¤ ca vedanaæ paÂihaÇkhÃmi nava¤ ca vedanaæ na uppÃdessÃmi, yÃtrà ca me bhavissati anavajjatà ca phÃsuvihÃro cÃ' ti. Idaæ kho bhikkhave Nandassa bhojane matta¤¤utÃya hoti. 4. Tatr' idaæ bhikkhave Nandassa jÃgariyÃnuyogasmiæ hoti. #<[page 168]># %<168 AÇguttara-NikÃya. IX. 5-X. 1>% Idha bhikkhave Nando divasaæ caÇkamena nisajjÃya Ãvaraïiyehi dhammehi cittaæ parisodheti, rattiyà paÂhamaæ yÃmaæ caÇkamena nisajjÃya Ãvaraïiyehi dhammehi cittaæ parisodheti, rattiyà majjhimaæ yÃmaæ dakkhiïena passena sÅhaseyyaæ kappeti pÃde pÃdaæ accÃdhÃya sato sampajÃno uÂÂhÃnasa¤¤aæ manasikaritvÃ, rattiyà pacchimaæ yÃmaæ paccuÂÂhÃya caÇkamena nisajjÃya Ãvaraïiyehi dhammehi cittaæ parisodheti. Idaæ kho bhikkhave Nandassa jÃgariyÃnuyogasmiæ hoti. 5. Tatr' idaæ bhikkhave Nandassa satisampaja¤¤asmiæ hoti. Idha bhikkhave Nandassa vidità vedanà uppajjanti, vidità upaÂÂhahanti, vidità abbhatthaæ gacchanti; vidità sa¤¤Ã . . . vidità vitakkà uppajjanti, vidità upaÂÂhahanti, vidità abbhatthaæ gacchanti. Idaæ kho bhikkhave Nandassa satisampaja¤¤asmiæ hoti. Kim a¤¤atra bhikkhave Nando indriyesu guttadvÃro bhojane matta¤¤Æ jÃgariyam anuyutto satisampaja¤¤ena samannÃgato, yena Nando sakkoti paripuïïaæ parisuddhaæ brahmacariyaæ caritun ti? X. 1. Ekaæ samayaæ Bhagavà CampÃyaæ viharati GaggarÃya pokkharaïiyà tÅre. Tena kho pana samayena bhikkhÆ bhikkhuæ Ãpattiyà codenti. So bhikkhu bhikkhÆhi Ãpattiyà codiyamÃno a¤¤en' a¤¤aæ paÂicarati, bahiddhà kathaæ apanÃmeti, kopa¤ ca dosa¤ ca appaccaya¤ ca pÃtukaroti. Atha kho Bhagavà bhikkhÆ Ãmantesi:-- #<[page 169]># %% 2. Dhamath' etaæ bhikkhave puggalaæ, niddhamath' etaæ bhikkhave puggalaæ. Apaneyyo so bhikkhave puggalo. Kiæ vo paraputtà viheÂheti? Idha bhikkhave ekaccassa puggalassa tÃdisaæ yeva hoti abhikkantaæ paÂikkantaæ Ãlokitaæ vilokitaæ sammi¤jitaæ pasÃritaæ saÇghÃÂipattacÅvaradhÃraïaæ, seyyathà pi a¤¤esaæ bhaddakÃnaæ bhikkhÆnaæ, yÃv' assa bhikkhÆ Ãpattiæ na passanti; yato ca khvÃssa bhikkhÆ Ãpattiæ passanti, tam enaæ evaæ jÃnanti `samaïadÆsÅ' vÃyaæ samaïapalÃpo samaïakÃraï¬avo' ti. Tam enaæ iti viditvà bahiddhà nÃsenti. Taæ kissa hetu? Mà a¤¤e bhaddake bhikkhÆ dÆsesÅ ti. 3. Seyyathà pi bhikkhave sampanne yavakaraïe yavadÆsÅ jÃyetha yavapalÃpo yavakÃraï¬avo, tassa tÃdisaæ yeva mÆlaæ hoti, seyyathà pi a¤¤esaæ bhaddakÃnaæ yavÃnaæ. TÃdisaæ yeva nÃlaæ hoti, seyyathà pi a¤¤esaæ bhaddakÃnaæ yavÃnaæ, tÃdisaæ yeva pattaæ hoti, seyyathà pi a¤¤esaæ bhaddakÃnaæ yavÃnaæ, yÃv' assa sÅsaæ na nibbattati; yato ca khvÃssa sÅsaæ nibbattati, tam enaæ evaæ jÃnanti `yavadÆsÅ 'vÃyaæ yavapalÃpo yavakÃraï¬avo' ti. #<[page 170]># %<170 AÇguttara-NikÃya. X. 4>% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ Tam enaæ iti viditvà samÆlaæ uppÃÂetvà bahiddhà yavakaraïassa cha¬¬enti. Taæ kissa hetu? Mà a¤¤e bhaddake yave dÆsesÅ ti. Evaæ eva kho bhikkhave idh' ekaccassa puggalassa tÃdisaæ yeva hoti abhikkantaæ paÂikkantaæ Ãlokitaæ vilokitaæ sammi¤jitaæ pasÃritaæ saÇghÃÂipattacÅvaradhÃraïaæ, seyyathà pi a¤¤esaæ bhaddakÃnaæ bhikkhÆnaæ, yÃv' assa bhikkhÆ Ãpattiæ na passanti; yato ca khvÃssa bhikkhÆ Ãpattiæ passanti, tam enaæ evaæ jÃnanti `samaïadÆsÅ 'vÃyaæ samaïapalÃpo samaïakÃraï¬avo' ti. Tam enaæ iti viditvà bahiddhà nÃsenti. Taæ kissa hetu? Mà a¤¤e bhaddake bhikkhÆ dÆsesÅ ti. 4. Seyyathà pi bhikkhave mahato dha¤¤arÃsissa vuvahyamÃnassa tattha yÃni tÃni dha¤¤Ãni daÊhÃni sÃravantÃni, tÃni ekamantaæ pu¤jo hoti; yÃni pana tÃni dha¤¤Ãni dubbalÃni palÃpÃni, tÃni vÃto ekamantaæ apavahati. Tam enaæ sÃmikà sammajjaniæ gahetvà bhiyyosomattÃya apasammajjanti. Taæ kissa hetu? Mà a¤¤e bhaddake dha¤¤e dÆsesÅ ti. Evam eva kho bhikkhave idh' ekaccassa puggalassa tÃdisaæ yeva hoti abhikkantaæ paÂikkantaæ Ãlokitaæ vilokitaæ sammi¤jitaæ pasÃritaæ saÇghÃÂipattacÅvaradhÃraïaæ, seyyathà pi a¤¤esaæ bhaddakÃnaæ bhikkhÆnaæ, yÃv' assa bhikkhÆ Ãpattiæ na passanti; yato ca khvÃssa bhikkhÆ Ãpattiæ passanti, tam enaæ evaæ jÃnanti `samaïadÆsÅ 'vÃyaæ samaïapalÃpo samaïakÃraï¬avo' ti. #<[page 171]># %% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ Tam enaæ iti viditvà bahiddhà nÃsenti. Taæ kissa hetu? Mà a¤¤e bhaddake bhikkhÆ dÆsesÅ ti. 5. Seyyathà pi bhikkhave puriso udapÃnapanÃliyà atthiko tiïhaæ kuÂhÃriæ ÃdÃya vanaæ paviseyya, so taæ tad eva rukkhaæ kuÂhÃripÃsena ÃkoÂeti. Tattha yÃni tÃni rukkhÃni daÊhÃni sÃravantÃni, tÃni kuÂhÃripÃsena ÃkoÂitÃni kakkhaÊaæ paÂinadanti; yÃni pana tÃni rukkhÃni antopÆtÅni avassutÃni kasambujÃtÃni, tÃni kuÂhÃripÃsena ÃkoÂitÃni daddaraæ paÂinadanti. Tam enaæ mÆle chindati, mÆle chinditvà agge chindati, agge chinditvà anto suvisodhitaæ visodheti, anto suvisodhitaæ visodhetvà udapÃnapanÃliæ yojeti. Evam eva kho bhikkhave idh' ekaccassa puggalassa tÃdisaæ yeva hoti abhikkantaæ paÂikkantaæ Ãlokitaæ vilokitaæ sammi¤jitaæ pasÃritaæ saÇghÃÂipattacÅvaradhÃraïaæ, seyyathà pi a¤¤esaæ bhaddakÃnaæ bhikkhÆnaæ, yÃv' assa bhikkhÆ Ãpattiæ na passanti; yato ca khvÃssa bhikkhÆ Ãpattiæ passanti, tam enaæ evaæ jÃnanti `samaïadÆsÅ 'vÃyaæ samaïapalÃpo samaïakÃraï¬avo' ti. Tam enaæ iti viditvà bahiddhà nÃsenti. Taæ kissa hetu? Mà a¤¤e bhaddake bhikkhÆ dÆsesÅ ti. #<[page 172]># %<172 AÇguttara-NikÃya. XI. 1>% SaævÃsÃyaæ vijÃnÃtha pÃpiccho kodhano iti makkhÅ thambhÅ palÃsÅ ca issukÅ maccharÅ saÂho saïhavÃco janavati samaïo viya bhÃsati raho karoti karaïaæ pÃpadiÂÂhi anÃdaro saæsappÅ ca musÃvÃdÅ taæ viditvà yathà kathaæ? Sabbe samaggà hutvÃna abhinibbajjayÃtha naæ kÃraï¬avaæ niddhamatha kasambuæ apakassatha. Tato palÃpe vÃhetha assamaïe samaïamÃnino niddhamitvÃna pÃpicche pÃpa-ÃcÃragocare {suddhà suddhehi} saævÃsaæ kappayavho patissatÃ, tato samaggà nipakà dukkhass' antaæ karissathà ti. MettÃvaggo paÂhamo. Tatr' uddÃnaæ: Mettaæ pa¤¤Ã ca dve piyà dve ca lokavipattiyo Devadatto ca Uttaro Nando kÃrandavena cà ti. XI. 1. Evam me sutaæ. Ekaæ samayaæ Bhagavà Vera¤jÃyaæ viharati NaÊerupucimandamÆle. Atha kho Vera¤jo brÃhmaïo yena Bhagavà ten' upasaÇkami, #<[page 173]># %% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ upasaÇkamitvà Bhagavatà saddhiæ sammodi, sammodanÅyaæ kathaæ sÃrÃïÅyaæ vÅtisÃretvà ekamantaæ nisÅdi. Ekamantaæ nisinno kho Vera¤jo brÃhmaïo Bhagavantaæ etad avoca `sutaæ me taæ bho Gotama: na samaïo Gotamo brÃhmaïe jiïïe vuddhe mahallake addhagate vayo-anuppatte abhivÃdeti và paccuÂÂheti và Ãsanena và nimantetÅ ti. Tayidaæ bho Gotama tath' eva, na hi bhavaæ Gotamo brÃhmaïe jiïïe vuddhe mahallake addhagate vayo-anuppatte abhivÃdeti và paccuÂÂheti và Ãsanena và nimanteti. Tayidaæ bho Gotama na sampannam evÃ' ti. `NÃhan taæ brÃhmaïa passÃmi sadevake loke samÃrake sabrahmake sassamaïabrÃhmaïiyà pajÃya sadevamanussÃya, yam ahaæ abhivÃdeyyaæ và paccuÂÂheyyaæ và Ãsanena và nimanteyyaæ. Yaæ hi brÃhmaïa TathÃgato abhivÃdeyya và paccuÂÂheyya và Ãsanena và nimanteyya, muddhà pi tassa vipateyyÃ' ti. 2. `ArasarÆpo bhavaæ Gotamo' ti. `Atthi khv esa brÃhmaïa pariyÃyo, yena maæ pariyÃyena sammà vadamÃno vadeyya: arasarÆpo samaïo Gotamo ti. Ye te brÃhmaïa rÆparasà saddarasà gandharasà rasarasà phoÂÂhabbarasÃ, te TathÃgatassa pahÅnà ucchinnamÆlà tÃlÃvatthukatà anabhÃvakatà Ãyatiæ anuppÃdadhammÃ. Ayaæ kho brÃhmaïa pariyÃyo, yena maæ pariyÃyena sammà vadamÃno vadeyya: arasarÆpo samaïo Gotamo ti; no ca kho yaæ tvaæ sandhÃya vadesÅ' ti. #<[page 174]># %<174 AÇguttara-NikÃya. XI. 3-6>% 3. `Nibbhogo bhavaæ Gotamo' ti. `Atthi khv esa brÃhmaïa pariyÃyo, yena maæ pariyÃyena sammà vadamÃno vadeyya: nibbhogo samaïo Gotamo ti. Ye te brÃhmaïa rÆpabhogà saddabhogà gandhabhogà rasabhogà phoÂÂhabbabhogÃ, te TathÃgatassa pahÅnà ucchinnamÆlà tÃlÃvatthukatà anabhÃvakatà Ãyatiæ anuppÃdadhammÃ. Ayaæ kho brÃhmaïa pariyÃyo, yena maæ pariyÃyena sammà vadamÃno vadeyya: nibbhogo samaïo Gotamo ti; no ca kho yaæ tvaæ sandhÃya vadesÅ' ti. 4. `AkiriyavÃdo bhavaæ Gotamo' ti. `Atthi khv esa brÃhmaïa pariyÃyo, yena maæ pariyÃyena sammà vadamÃno vadeyya: akiriyavÃdo samaïo Gotamo ti. Ahaæ hi brÃhmaïa akiriyaæ vadÃmi kÃyaduccaritassa vacÅduccaritassa manoduccaritassa, anekavihitÃnaæ pÃpakÃnaæ akusalÃnaæ dhammÃnaæ akiriyaæ vadÃmi. Ayaæ kho brÃhmaïa pariyÃyo, yena maæ pariyÃyena sammà vadamÃno vadeyya: akiriyavÃdo samaïo Gotamo ti; no ca kho yaæ tvaæ sandhÃya vadesÅ' ti. 5. `UcchedavÃdo bhavaæ Gotamo' ti. `Atthi khv esa brÃhmaïa pariyÃyo, yena maæ pariyÃyena sammà vadamÃno vadeyya: ucchedavÃdo samaïo Gotamo ti. Ahaæ hi brÃhmaïa ucchedaæ vadÃmi rÃgassa dosassa mohassa, anekavihitÃnaæ pÃpakÃnaæ akusalÃnaæ dhammÃnaæ ucchedaæ vadÃmi. Ayaæ kho brÃhmaïa pariyÃyo, yena maæ pariyÃyena sammà vadamÃno vadeyya: ucchedavÃdo samaïo Gotamo ti; no ca kho yaæ tvaæ sandhÃya vadesÅ' ti. 6. `JegucchÅ bhavaæ Gotamo' ti. `Atthi khv esa brÃhmaïa pariyÃyo, yena maæ pariyÃyena sammà vadamÃno vadeyya: jegucchÅ samaïo Gotamo ti. Ahaæ hi brÃhmaïa jigucchÃmi kÃyaduccaritena vacÅduccaritena manoduccaritena, jigucchÃmi anekavihitÃnaæ papakÃnaæ akusalÃnaæ dhammÃnaæ samÃpattiyÃ. #<[page 175]># %% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ Ayaæ kho brÃhmaïa pariyÃyo, yena maæ pariyÃyena sammà vadamÃno vadeyya: jegucchÅ samaïo Gotamo ti; no ca kho yaæ tvaæ sandhÃya vadesÅ' ti. 7. `Venayiko bhavaæ Gotamo' ti. `Atthi khv esa brÃhmaïa pariyÃyo, yena maæ pariyÃyena sammà vadamÃno vadeyya: venayiko samaïo Gotamo ti. Ahaæ hi brÃhmaïa vinayÃya dhammaæ desemi rÃgassa dosassa mohassa, anekavihitÃnaæ pÃpakÃnaæ akusalÃnaæ dhammÃnaæ vinayÃya dhammaæ desemi. Ayaæ kho brÃhmaïa pariyÃyo, yena maæ pariyÃyena sammà vadamÃno vadeyya: venayiko samaïo Gotamo ti; no ca kho yaæ tvaæ sandhÃya vadesÅ' ti. 8. `TapassÅ bhavaæ Gotamo' ti. `Atthi khv esa brÃhmaïa pariyÃyo, yena maæ pariyÃyena sammà vadamÃno vadeyya: tapassÅ samaïo Gotamo ti. TapanÅyÃhaæ brÃhmaïa pÃpake akusale dhamme vadÃmi, kÃyaduccaritaæ vacÅduccaritaæ manoduccaritaæ. yassa kho brÃhmaïa tapanÅyà pÃpakà akusalà dhammà pahÅnà ucchinnamÆlà tÃlÃvatthukatà anabhÃvakatà Ãyatiæ anuppÃdadhammÃ, tam ahaæ tapassÅ ti vadÃmi. TathÃgatassa kho brÃhmaïa tapanÅyà pÃpakà akusalà dhammà pahÅnà ucchinnamÆlà tÃlÃvatthukatà anabhÃvakatà Ãyatiæ anuppÃdadhammÃ. Ayaæ kho brÃhmaïa pariyÃyo, yena maæ pariyÃyena sammà vadamÃno vadeyya: tapassÅ samaïo Gotamo ti; no ca kho yaæ tvaæ sandhÃya vadesÅ' ti. 9. `Apagabbho bhavaæ Gotamo' ti. `Atthi khv esa brÃhmaïa pariyÃyo, yena maæ pariyÃyena sammà vadamÃno vadeyya: apagabbho samaïo Gotamo ti. Yassa kho brÃhmaïa Ãyatiæ gabbhaseyyà punabbhavÃbhinibbatti pahÅnà ucchinnamÆlà tÃlÃvatthukatà anabhÃvakatà Ãyatiæ anuppÃdadhammÃ, #<[page 176]># %<176 AÇguttara-NikÃya. XI. 10-11>% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ tam ahaæ apagabbho ti vadÃmi. TathÃgatassa kho brÃhmaïa Ãyatiæ gabbhaseyyà punabbhavÃbhinibbatti pahÅnà ucchinnamÆlà tÃlÃvatthukatà anabhÃvakatà Ãyatiæ anuppÃdadhammÃ. Ayaæ kho brÃhmaïa pariyÃyo, yena maæ pariyÃyena sammà vadamÃno vadeyya: apagabbho samaïo Gotamo ti; no ca kho yaæ tvaæ sandhÃya vadesi. Seyyathà pi brÃhmaïa kukkuÂiyà aï¬Ãni aÂÂha và dasa và dvÃdasa vÃ, tÃn' assu kukkuÂiyà sammà adhisayitÃni sammà pariseditÃni sammà paribhÃvitÃni; yo nu kho tesaæ kukkuÂapotakÃnaæ paÂhamataraæ pÃdanakhasikhÃya và mukhatuï¬akena và aï¬akosaæ padÃletvà sotthinà abhinibbijjheyya, kinti svÃssa vacanÅyo jeÂÂho và kaniÂÂho vÃ' ti? `JeÂÂho ti 'ssa bho Gotama vacanÅyo, so hi nesaæ bho Gotama jeÂÂho hotÅ' ti. 10. `Evam eva kho ahaæ brÃhmaïa avijjÃgatÃya pajÃya aï¬abhÆtÃya pariyonaddhÃya avijjaï¬akosaæ padÃletvà eko 'va loke anuttaraæ sammÃsambodhiæ abhisambuddho. Ahaæ hi brÃhmaïa jeÂÂho seÂÂho lokassa. ùraddhaæ kho pana me brÃhmaïa viriyaæ ahosi asallÅnaæ, upaÂÂhità sati apamuÂÂhÃ, passaddho kÃyo asÃraddho, samÃhitaæ cittaæ ekaggaæ. 11. `So kho ahaæ brÃhmaïa vivicc' eva kÃmehi vivicca akusalehi dhammehi savitakkaæ savicÃraæ vivekajaæ pÅtisukhaæ paÂhamaæ jhÃnaæ upasampajja vihÃsiæ; vitakkavicÃrÃnaæ vÆpasamà ajjhattaæ sampasÃdanaæ cetaso ekodibhÃvaæ avitakkaæ avicÃraæ samÃdhijaæ pÅtisukhaæ dutiyaæ jhÃnaæ upasampajja vihÃsiæ; #<[page 177]># %% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ pÅtiyà ca virÃgà upekkhako ca vihÃsiæ sato ca sampajÃno, sukha¤ ca kÃyena paÂisaævedesiæ, yan taæ ariyà Ãcikkhanti: upekkhako satimà sukhavihÃrÅ ti, tatiyaæ jhÃnaæ upasampajja vihÃsiæ; sukhassa ca pahÃnà dukkhassa ca pahÃnà pubb' eva somanassadomanassÃnaæ atthaÇgamà adukkhamasukhaæ upekkhÃsatipÃrisuddhiæ catutthaæ jhÃnaæ upasampajja vihÃsiæ. 12. `So evaæ samÃhite citte parisuddhe pariyodÃte anaÇgaïe vigatÆpakkilese mudubhÆte kammaniye Âhite Ãne¤jappatte pubbenivÃsÃnussati¤ÃïÃya cittaæ abhininnÃmesiæ. So anekavihitaæ pubbenivÃsaæ anussarÃmi, seyyathÅdaæ ekam pi jÃtiæ dve pi jÃtiyo tisso pi jÃtiyo catasso pi jÃtiyo pa¤ca pi jÃtiyo dasa pi jÃtiyo vÅsam pi jÃtiyo tiæsam pi jÃtiyo cattÃÊÅsam pi jÃtiyo pa¤¤Ãsam pi jÃtiyo, jÃtisatam pi jÃtisahassam pi jÃtisatasahassam pi, aneke pi saævaÂÂakappe aneke pi vivaÂÂakappe aneke pi saævaÂÂavivaÂÂakappe "amutrÃsiæ evaænÃmo evaægotto evaævaïïo evamÃhÃro evaæsukhadukkhapaÂisaævedÅ evamÃyupariyanto, so tato cuto amutra udapÃdiæ, tatrÃpÃsiæ evaænÃmo evaægotto evaævaïïo evamÃhÃro evaæsukhadukkhapaÂisaævedÅ evamÃyupariyanto, so tato cuto idhÆpapanno" ti. Iti sÃkÃraæ sa-uddesaæ anekavihitaæ pubbenivÃsaæ anussarÃmi. Ayaæ kho me brÃhmaïa rattiyà paÂhame yÃme paÂhamà vijjà adhigatÃ, avijjà vihatà vijjà uppannÃ, tamo vihato Ãloko uppanno yathÃtaæ appamattassa ÃtÃpino pahitattassa viharato. Ayaæ kho me brÃhmaïa paÂhamà abhinibbidhà ahosi kukkuÂacchÃpakass' eva aï¬akosamhÃ. #<[page 178]># %<178 AÇguttara-NikÃya. XI. 13-14>% 13. `So evaæ samÃhite citte parisuddhe pariyodÃte anaÇgaïe vigatÆpakkilese mudubhÆte kammaniye Âhite Ãne¤jappatte sattÃnaæ cutÆpapÃta¤ÃïÃya cittaæ abhininnÃmesiæ. So dibbena cakkhunà visuddhena atikkantamÃnusakena satte passÃmi cavamÃne upapajjamÃne, hÅne païÅte suvaïïe dubbaïïe sugate duggate yathÃkammÆpage satte pajÃnÃmi "ime vata bhonto sattà kÃyaduccaritena samannÃgatà vacÅduccaritena samannÃgatà manoduccaritena samannÃgatà ariyÃnaæ upavÃdakà micchÃdiÂÂhikà micchÃdiÂÂhikammasamÃdÃnÃ, te kÃyassa bhedà parammaraïà apÃyaæ duggatiæ vinipÃtaæ nirayaæ upapannÃ; ime và pana bhonto sattà kÃyasucaritena samannÃgatà vacÅsucaritena samannÃgatà manosucaritena samannÃgatà ariyÃnaæ anupavÃdakà sammÃdiÂÂhikà sammÃdiÂÂhikammasamÃdÃnÃ, te kÃyassa bhedà parammaraïà sugatiæ saggaæ lokaæ upapannÃ" ti. Iti dibbena cakkhunà visuddhena atikkantamÃnusakena satte passÃmi cavamÃne upapajjamÃne, hÅne païÅte suvaïïe dubbaïïe sugate duggate yathÃkammÆpage satte pajÃnÃmi. Ayaæ kho me brÃhmaïa rattiyà majjhime yÃme dutiyà vijjà adhigatÃ, avijjà vihatà vijjà uppannÃ, tamo vihato Ãloko uppanno yathÃtaæ appamattassa Ãtapino pahitattassa viharato. Ayaæ kho me brÃhmaïa dutiyà abhinibbidhà ahosi kukkuÂacchÃpakass' eva aï¬akosamhÃ. 14. `So evaæ samÃhite citte parisuddhe pariyodÃte anaÇgaïe vigatÆpakkilese mudubhÆte kammaniye Âhite Ãne¤jappatte ÃsavÃnaæ khaya¤ÃïÃya cittaæ abhininnÃmesiæ. So "idaæ dukkhan" ti yathÃbhÆtaæ abbha¤¤Ãsiæ, "ayaæ dukkhasamudayo" ti yathÃbhÆtaæ abbha¤¤Ãsiæ, "ayaæ dukkhanirodho" ti yathÃbhÆtaæ abbha¤¤Ãsiæ, "ayaæ dukkhanirodhagÃminÅ paÂipadÃ" ti yathÃbhÆtaæ abbha¤¤Ãsiæ; "ime ÃsavÃ" ti yathÃbhÆtaæ abbha¤¤Ãsiæ, "ayaæ Ãsavasamudayo" ti yathÃbhÆtaæ abbha¤¤Ãsiæ, #<[page 179]># %% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ "ayaæ Ãsavanirodho" ti yathÃbhÆtaæ abbha¤¤Ãsiæ, "ayaæ ÃsavanirodhagÃminÅ paÂipadÃ" ti yathÃbhÆtaæ abbha¤¤Ãsiæ. Tassa me evaæ jÃnato evaæ passato kÃmÃsavà pi cittaæ vimuccittha, bhavÃsavà pi cittaæ vimuccittha, avijjÃsavà pi cittaæ vimuccittha, vimuttasmiæ vimuttam iti ¤Ãïaæ ahosi. "KhÅïà jÃti, vusitaæ brahmacariyaæ, kataæ karaïÅyaæ, nÃparaæ itthattÃyÃ" ti abbha¤¤Ãsiæ. Ayaæ kho me brÃhmaïa rattiyà pacchime yÃme tatiyà vijjà adhigatÃ, avijjà vihatà vijjà uppannÃ, tamo vihato Ãloko uppanno yathÃtaæ appamattassa ÃtÃpino pahitattassa viharato. Ayaæ kho me brÃhmaïa tatiyà abhinibbidhà ahosi kukkuÂacchÃpakass' eva aï¬akosamhÃ' ti. 15. Evaæ vutte Vera¤jo brÃhmaïo Bhagavantaæ etad avoca: JeÂÂho bhavaæ Gotamo, seÂÂho bhavaæ Gotamo. Abhikkantaæ bho Gotama abhikkantaæ bho Gotama, seyyathà pi bho Gotama nikkujjitaæ và ukkujjeyya, paÂicchannaæ và vivareyya, mÆÊhassa và maggaæ Ãcikkheyya, andhakÃre và telapajjotaæ dhÃreyya `cakkhumanto rÆpÃni dakkhantÅ' ti: evam eva bhotà Gotamena anekapariyÃyena dhammo pakÃsito. EsÃhaæ bhavantaæ Gotamaæ saraïaæ gacchÃmi dhamma¤ ca bhikkhusaÇgha¤ ca, upÃsakaæ maæ bhavaæ Gotamo dhÃretu ajja-t-agge pÃïupetaæ saraïaæ gatan ti. XII. 1. Ekaæ samayaæ Bhagavà VesÃliyaæ viharati MahÃvane KÆÂÃgÃrasÃlÃyaæ. Tena kho pana samayena sambahulà abhi¤¤Ãtà abhi¤¤Ãtà LicchavÅ santhÃgÃre sannisinnà sannipatità anekapariyÃyena buddhassa vaïïaæ bhÃsanti, dhammassa vaïïaæ bhÃsanti, saÇghassa vaïïaæ bhÃsanti. #<[page 180]># %<180 AÇguttara-NikÃya. XII. 2-4>% 2. Tena kho pana samayena SÅho senÃpati NigaïÂhasÃvako tassaæ parisÃyaæ nisinno hoti. Atha kho SÅhassa senÃpatissa etad ahosi `nissaæsayaæ kho so Bhagavà arahaæ sammÃsambuddho bhavissati, tathà h' ime sambahulà abhi¤¤Ãtà abhi¤¤Ãtà LicchavÅ santhÃgÃre sannisinnà sannipatità anekapariyÃyena buddhassa vaïïaæ bhÃsanti, dhammassa vaïïaæ bhÃsanti, saÇghassa vaïïaæ bhÃsanti; yan nÆnÃhaæ taæ Bhagavantaæ dassanÃya upasaÇkameyyaæ arahantaæ sammÃsambuddhan' ti. 3. Atha kho SÅho senÃpati yena NigaïÂho NÃÂaputto ten' upasaÇkami, upasaÇkamitvà NigaïÂhaæ NÃÂaputtaæ etad avoca `icchÃm' ahaæ bhante samaïaæ Gotamaæ dassanÃya upasaÇkamitun' ti. `Kiæ pana tvaæ SÅha kiriyavÃdo samÃno akiriyavÃdaæ samaïaæ Gotamaæ dassanÃya upasaÇkamissasi? Samaïo hi SÅha Gotamo akiriyavÃdo akiriyÃya dhammaæ deseti, tena ca sÃvake vinetÅ' ti. Atha kho SÅhassa senÃpatissa yo ahosi gamiyÃbhisaÇkhÃro Bhagavantaæ dassanÃya, so paÂippassambhi. 4. Dutiyam pi kho sambahulà abhi¤¤Ãtà abhi¤¤Ãtà LicchavÅ santhÃgÃre sannisinnà sannipatità anekapariyÃyena buddhassa vaïïaæ bhÃsanti, dhammassa vaïïaæ bhÃsanti, saÇghassa vaïïaæ bhÃsanti. Dutiyaæ pi kho SÅhassa senÃpatissa etad ahosi `nissaæsayaæ kho so Bhagavà arahaæ sammÃsambuddho bhavissati, tathà h' ime sambahulà abhi¤¤Ãtà abhi¤¤Ãtà LicchavÅ santhÃgÃre sannisinnà sannipatità anekapariyÃyena buddhassa vaïïaæ bhÃsanti, dhammassa vaïïaæ bhÃsanti, saÇghassa vaïïaæ bhÃsanti; yan nÆnÃhaæ taæ Bhagavantaæ dassanÃya upasaÇkameyyaæ arahantaæ sammÃsambuddhan' ti. #<[page 181]># %% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ Atha kho SÅho senÃpati yena NigaïÂho NÃÂaputto ten' upasaÇkami, upasaÇkamitvà NigaïÂhaæ NÃÂaputtaæ etad avoca `icchÃm' ahaæ bhante samaïaæ Gotamaæ dassanÃya upasaÇkamitun' ti. `Kiæ pana tvaæ SÅha kiriyavÃdo samÃno akiriyavÃdaæ samaïaæ Gotamaæ dassanÃya upasaÇkamissasi? Samaïo hi SÅha Gotamo akiriyavÃdo akiriyÃya dhammaæ deseti, tena ca sÃvake vinetÅ' ti. Dutiyam pi kho SÅhassa senÃpatissa yo ahosi gamiyÃbhisaÇkhÃro Bhagavantaæ dassanÃya, so paÂippassambhi. 5. Tatiyam pi kho sambahulà abhi¤¤Ãtà abhi¤¤Ãtà LicchavÅ santhÃgÃre sannisinnà sannipatità anekapariyÃyena buddhassa vaïïaæ bhÃsanti, dhammassa vaïïaæ bhÃsanti, saÇghassa vaïïaæ bhÃsanti. Tatiyam pi kho SÅhassa senÃpatissa etad ahosi `nissaæsayaæ kho so Bhagavà arahaæ sammÃsambuddho bhavissati, tathà h' ime sambahulà abhi¤¤Ãtà abhi¤¤Ãtà LicchavÅ santhÃgÃre sannisinnà sannipatità anekapariyÃyena buddhassa vaïïaæ bhÃsanti, dhammassa vaïïaæ bhÃsanti, saÇghassa vaïïaæ bhÃsanti; kiæ hi 'me karissanti NigaïÂhà apalokità và anapalokità vÃ; yan nÆnÃhaæ anapaloketvà 'va NigaïÂhe taæ Bhagavantaæ dassanÃya upasaÇkameyyaæ arahantaæ sammÃsambuddhan' ti. Atha kho SÅho senÃpati pa¤camattehi rathasatehi divÃdivassa VesÃliyà niyyÃsi Bhagavantaæ dassanÃya. YÃvatikà yÃnassa bhÆmi yÃnena gantvà yanà paccorohitvà pattiko 'va ÃrÃmaæ pÃvisi. Atha kho SÅho senÃpati yena Bhagavà ten' upasaÇkami; upasaÇkamitvà Bhagavantaæ abhivÃdetvà ekamantaæ nisÅdi. Ekamantaæ nisinno kho SÅho senÃpati Bhagavantaæ etad avoca `sutaæ me taæ bhante: akiriyavÃdo samaïo Gotamo akiriyÃya dhammaæ deseti, #<[page 182]># %<182 AÇguttara-NikÃya. XII. 6-7>% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ tena ca sÃvake vinetÅ ti. Ye te bhante evam Ãhaæsu: akiriyavÃdo samaïo Gotamo akiriyÃya dhammaæ deseti, tena ca sÃvake vinetÅ ti, kacci te bhante Bhagavato vuttavÃdino na ca Bhagavantaæ abhÆtena abbhÃcikkhanti dhammassa cÃnudhammaæ vyÃkaronti na ca koci sahadhammiko vÃdÃnupÃto gÃrayhaæ ÂhÃnaæ Ãgacchati. AnabbhakkhÃtukÃmà hi mayaæ bhante Bhagavantan' ti. 6. Atthi SÅha pariyÃyo, yena maæ pariyÃyena sammà vadamÃno vadeyya: akiriyavÃdo samaïo Gotamo akiriyÃya dhammaæ deseti, tena ca sÃvake vinetÅ ti. Atthi SÅha pariyÃyo, yena maæ pariyÃyena sammà vadamÃno vadeyya: kiriyavÃdo samaïo Gotamo kiriyÃya dhammaæ deseti, tena ca sÃvake vinetÅ ti. Atthi SÅha pariyÃyo, yena maæ pariyÃyena sammà vadamÃno vadeyya: ucchedavÃdo samaïo Gotamo ucchedÃya dhammaæ deseti, tena ca sÃvake vinetÅ ti. Atthi SÅha pariyÃyo, yena maæ pariyÃyena sammà vadamÃno vadeyya: jegucchÅ samaïo Gotamo jegucchitÃya dhammaæ deseti, tena ca sÃvake vinetÅ ti. Atthi SÅha pariyÃyo, yena maæ pariyÃyena sammà vadamÃno vadeyya: venayiko samano Gotamo vinayÃya dhammaæ deseti, tena ca sÃvake vinetÅ ti. Atthi SÅha pariyÃyo, yena maæ pariyÃyena sammà vadamÃno vadeyya: tapassÅ samaïo Gotamo tapassitÃya dhammaæ deseti, tena ca sÃvake vinetÅ ti. Atthi SÅha pariyÃyo, yena maæ pariyÃyena sammà vadamÃno vadeyya apagabbho samaïo Gotamo apagabbhatÃya dhammaæ deseti, tena ca sÃvake vinetÅ ti. Atthi SÅha pariyÃyo, yena maæ pariyÃyena sammà vadamÃno vadeyya: assattho samaïo Gotamo assÃsÃya dhammaæ deseti, tena ca sÃvake vinetÅ ti. 7. Katamo ca SÅha pariyÃyo, yena maæ pariyÃyena sammà vadamÃno vadeyya: akiriyavÃdo samaïo Gotamo akiriyÃya dhammaæ deseti, #<[page 183]># %% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ tena ca sÃvake vinetÅ ti? Ahaæ hi SÅha akiriyaæ vadÃmi kÃyaduccaritassa vacÅduccaritassa manoduccaritassa, anekavihitÃnaæ pÃpakÃnaæ akusalÃnaæ dhammÃnaæ akiriyaæ vadÃmi. Ayaæ kho SÅha pariyÃyo, yena maæ pariyÃyena sammà vadamÃno vadeyya: akiriyavÃdo samaïo Gotamo akiriyÃya dhammaæ deseti, tena ca sÃvake vinetÅ ti. Katamo ca SÅha pariyÃyo, yena maæ pariyÃyena sammà vadamÃno vadeyya: kiriyavÃdo samaïo Gotamo kiriyÃya dhammaæ deseti, tena ca sÃvake vinetÅ ti? Ahaæ hi SÅha kiriyaæ vadÃmi kÃyasucaritassa vacÅsucaritassa manosucaritassa, anekavihitÃnaæ kusalÃnaæ dhammÃnaæ kiriyaæ vadÃmi. Ayaæ kho SÅha pariyÃyo, yena maæ pariyÃyena sammà vadamÃno vadeyya: kiriyavÃdo samaïo Gotamo kiriyÃya dhammaæ deseti, tena ca sÃvake vinetÅ ti. Katamo ca SÅha pariyÃyo, yena maæ pariyÃyena sammà vadamÃno vadeyya: ucchedavÃdo samaïo Gotamo ucchedÃya dhammaæ deseti, tena ca sÃvake vinetÅ ti? Ahaæ hi SÅha ucchedaæ vadÃmi rÃgassa dosassa mohassa, anekavihitÃnaæ pÃpakÃnaæ akusalÃnaæ dhammÃnaæ ucchedaæ vadÃmi. Ayaæ kho SÅha pariyÃyo, yena maæ pariyÃyena sammà vadamÃno vadeyya: ucchedavÃdo samaïo Gotamo ucchedÃya dhammaæ deseti, tena ca sÃvake vinetÅ ti. Katamo ca SÅha pariyÃyo, yena maæ pariyÃyena sammà vadamÃno vadeyya: jegucchÅ samaïo Gotamo jegucchitÃya dhammaæ deseti, tena ca sÃvake vinetÅ ti? Ahaæ hi SÅha jigucchÃmi kÃyaduccaritena vacÅduccaritena manoduccaritena, jigucchÃmi anekavihitÃnaæ pÃpakÃnaæ akusalÃnaæ dhammÃnaæ samÃpattiyÃ. Ayaæ kho SÅha pariyÃyo, yena maæ pariyÃyena sammà vadamÃno vadeyya: jegucchÅ samaïo Gotamo jegucchitÃya dhammaæ deseti, tena ca sÃvake vinetÅ ti. Katamo ca SÅha pariyÃyo, yena maæ pariyÃyena sammà vadamÃno vadeyya: venayiko samaïo Gotamo vinayÃya dhammaæ deseti, tena ca sÃvake vinetÅ ti? Ahaæ hi SÅha vinayÃya dhammaæ desemi rÃgassa dosassa mohassa, anekavihitÃnaæ pÃpakÃnaæ akusalÃnaæ dhammÃnaæ vinayÃya dhammaæ desemi. #<[page 184]># %<184 AÇguttara-NikÃya. XII.>% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ Ayaæ kho SÅha pariyÃyo, yena maæ pariyÃyena sammà vadamÃno vadeyya: venayiko samaïo Gotamo vinayÃya dhammaæ deseti, tena ca sÃvake vinetÅ ti. Katamo ca SÅha pariyÃyo, yena maæ pariyÃyena sammà vadamÃno vadeyya: tapassÅ samaïo Gotamo tapassitÃya dhammaæ deseti, tena ca sÃvake vinetÅ ti? TapanÅyÃhaæ SÅha pÃpake akusale dhamme vadÃmi: kÃyaduccaritaæ vacÅduccaritaæ manoduccaritaæ. Yassa kho SÅha tapanÅyà pÃpakà akusalà dhammà pahÅnà ucchinnamÆlà tÃlÃvatthukatà anabhÃvakatà Ãyatiæ anuppÃdadhammÃ, tam ahaæ tapassÅ ti vadÃmi. TathÃgatassa kho SÅha tapanÅyà pÃpakà akusalà dhammà pahÅnà ucchinnamÆlà tÃlÃvatthukatà anabhÃvakatà Ãyatiæ anuppÃdadhammÃ. Ayaæ kho SÅha pariyÃyo, yena maæ pariyÃyena sammà vadamÃno vadeyya: tapassÅ samaïo Gotamo tapassitÃya dhammaæ deseti, tena ca sÃvake vinetÅ ti. Katamo ca SÅha pariyÃyo, yena maæ pariyÃyena sammà vadamÃno vadeyya: apagabbho samaïo Gotamo apagabbhatÃya dhammaæ deseti, tena ca sÃvake vinetÅ ti? Yassa kho SÅha Ãyatiæ gabbhaseyyà punabbhavÃbhinibbatti pahÅnà ucchinnamÆlà tÃlÃvatthukatà anabhÃvakatà Ãyatiæ anuppÃdadhammÃ, tam ahaæ apagabbho ti vadÃmi. TathÃgatassa kho SÅha Ãyatiæ gabbhaseyyà punabbhavÃbhinibbatti pahÅnà ucchinnamÆlà tÃlÃvatthukatà anabhÃvakatà Ãyatiæ anuppÃdadhammÃ. Ayaæ kho SÅha pariyÃyo yena maæ pariyÃyena sammà vadamÃno vadeyya: apagabbho samaïo Gotamo apagabbhatÃya dhammaæ deseti, tena ca sÃvake vinetÅ ti. Katamo ca SÅha pariyÃyo, yena maæ pariyÃyena sammà vadamÃno vadeyya: assattho samaïo Gotamo assÃsÃya dhammaæ deseti, tena ca sÃvake vinetÅ ti? Ahaæ hi SÅha assattho paramena assÃsena assÃsÃya dhammaæ desemi, #<[page 185]># %% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ tena ca sÃvake vinemi. Ayaæ kho SÅha pariyÃyo, yena maæ pariyÃyena sammà vadamÃno vadeyya: assattho samaïo Gotamo assÃsÃya dhammaæ deseti, tena ca sÃvake vinetÅ ti. 8. Evaæ vutte SÅho senÃpati Bhagavantaæ etad avoca `abhikkantaæ bhante abhikkantaæ bhante . . . pe . . . upÃsakaæ maæ bhante Bhagavà dhÃretu ajja-t-agge pÃïupetaæ saraïaæ gatan' ti. `AnuviccakÃraæ kho SÅha karohi, anuviccakÃro tumhÃdisÃnaæ ¤ÃtamanussÃnaæ sÃdhu hotÅ' ti. `Iminà p' ahaæ bhante Bhagavato bhiyyosomattÃya attamano abhiraddho, yaæ maæ Bhagavà evam Ãha: anuviccakÃraæ kho SÅha karohi, anuviccakÃro tumhÃdisÃnaæ ¤ÃtamanussÃnaæ sÃdhu hotÅ ti. Maæ hi bhante a¤¤atitthiyà sÃvakaæ labhitvà kevalakappaæ VesÃliæ paÂÃkaæ parihareyyuæ: SÅho amhÃkaæ senÃpati sÃvakattaæ upagato ti. Atha ca pana maæ Bhagavà evam Ãha: anuviccakÃraæ kho SÅha karohi, anuviccakÃro tumhÃdisÃnaæ ¤ÃtamanussÃnaæ sÃdhu hotÅ ti. EsÃhaæ bhante dutiyam pi Bhagavantaæ saraïaæ gacchÃmi dhamma¤ ca bhikkhusaÇgha¤ ca, upÃsakaæ maæ bhante Bhagavà dhÃretu ajja-t-agge pÃïupetaæ saraïaæ gatan' ti. `DÅgharattaæ kho te SÅha NigaïÂhanaæ opÃnabhÆtaæ kulaæ, yena nesaæ upagatÃnaæ piï¬akaæ dÃtabbaæ ma¤¤eyyÃsÅ' ti. `Iminà p' ahaæ bhante Bhagavato bhiyyosomattÃya attamano abhiraddho, yaæ maæ Bhagavà evam Ãha: dÅgharattaæ kho te SÅha NigaïÂhÃnaæ opÃnabhÆtaæ kulaæ, yena nesaæ upagatÃnaæ piï¬akaæ dÃtabbaæ ma¤¤eyyÃsÅ ti. Sutam me taæ bhante: samaïo Gotamo evam Ãha "mayham eva dÃnaæ dÃtabbaæ, #<[page 186]># %<186 AÇguttara-NikÃya. XII. 9-10>% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ na a¤¤esaæ dÃnaæ dÃtabbaæ; mayham eva sÃvakÃnaæ dÃnaæ dÃtabbaæ, na a¤¤esaæ sÃvakÃnaæ dÃnaæ dÃtabbaæ; mayham eva dinnaæ mahapphalaæ, na a¤¤esaæ dinnaæ mahapphalaæ; mayham eva sÃvakÃnaæ dinnaæ mahapphalaæ, na a¤¤esaæ sÃvakÃnaæ dinnaæ mahapphalan" ti. Atha ca pana maæ Bhagavà NigaïÂhesu pi dÃne samÃdapeti, api ca bhante mayam ettha kÃlaæ jÃnissÃma. EsÃhaæ bhante tatiyam pi Bhagavantaæ saraïaæ gacchÃmi dhamma¤ ca bhikkhusaÇgha¤ ca, upÃsakaæ maæ bhante Bhagavà dhÃretu ajja-t-agge pÃïupetaæ saraïaæ gatan' ti. 9. Atha kho Bhagavà SÅhassa senÃpatissa anupubbikathaæ kathesi, seyyathÅdaæ dÃnakathaæ sÅlakathaæ saggakathaæ kÃmÃnaæ ÃdÅnavaæ okÃraæ saækilesaæ nekkhamme Ãnisaæsaæ pakÃsesi. Yadà Bhagavà a¤¤Ãsi SÅhaæ senÃpatiæ kallacittaæ muducittaæ vinivaraïacittaæ udaggacittaæ pasannacittaæ, atha yà buddhÃnaæ sÃmukkaæsikà dhammadesanÃ, taæ pakÃsesi: dukkhaæ samudayaæ nirodhaæ maggaæ. Seyyathà pi nÃma suddhaæ vatthaæ apagatakÃlakaæ samma-d-eva rajanaæ paÂiggaïheyya, evam eva SÅhassa senÃpatissa tasmiæ yeva Ãsane virajaæ vÅtamalaæ dhammacakkhuæ udapÃdi `yaæ ki¤ci samudayadhammaæ, sabban taæ nirodhadhamman' ti. 10. Atha kho SÅho senÃpati diÂÂhadhammo pattadhammo viditadhammo pariyogÃÊhadhammo tiïïavicikiccho vigatakathaækatho vesÃrajjappatto aparapaccayo Satthu sÃsane Bhagavantaæ etad avoca `adhivÃsetu me bhante Bhagavà svÃtanÃya bhattaæ saddhiæ bhikkhusaÇghenÃ' ti. #<[page 187]># %% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ AdhivÃsesi Bhagavà tuïhÅbhÃvena. Atha kho SÅho senÃpati Bhagavato adhivÃsanaæ viditvà uÂÂhÃyÃsanà Bhagavantaæ abhivÃdetvà padakkhiïaæ katvà pakkÃmi. Atha kho SÅho senÃpati a¤¤ataraæ purisaæ Ãmantesi `gaccha tvaæ ambho purisa pavattamaæsaæ jÃnÃhÅ' ti. Atha kho SÅho senÃpati tassà rattiyà accayena sake nivesane païÅtaæ khÃdaniyaæ bhojaniyaæ paÂiyÃdÃpetvà Bhagavato kÃlaæ ÃrocÃpesi `kÃlo bhante, SÅhassa senÃpatissa nivesane niÂÂhitaæ bhattan' ti. 11. Atha kho Bhagavà pubbaïhasamayaæ nivÃsetvà pattacÅvaram ÃdÃya yena SÅhassa senÃpatissa nivesanaæ ten' upasaÇkami, upasaÇkamitvà pa¤¤atte Ãsane nisÅdi saddhiæ bhikkhusaÇghena. Tena kho pana samayena sambahulà NigaïÂhà VesÃliyaæ rathiyÃya rathiyaæ siÇghÃÂakena siÇghÃÂakaæ bÃhà paggayha kandanti `ajja SÅheno senÃpatinà thullaæ pasuæ vadhitvà samaïassa Gotamassa bhattaæ kataæ, taæ samaïo Gotamo jÃnaæ uddissa kataæ maæsaæ paribhu¤jati paÂicca kamman' ti. Atha kho a¤¤ataro puriso yena SÅho senÃpati ten' upasaÇkami, upasaÇkamitvà SÅhassa senÃpatissa upakaïïake Ãrocesi `yagghe bhante jÃneyyÃsi ete sambahulà NigaïÂhà VesÃliyaæ rathiyÃya rathiyaæ siÇghÃÂakena siÇghÃÂakaæ bÃhà paggayhakandanti: ajja SÅhena senÃpatinà thullaæ pasuæ vadhitvà samaïassa Gotamassa bhattaæ kataæ, taæ samaïo Gotamo jÃnaæ uddissa kataæ maæsaæ paribhu¤jati paÂicca kamman' ti. #<[page 188]># %<188 AÇguttara-NikÃya. XII. 12-XIII. 2>% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ `Alaæ ayyo, dÅgharattaæ hi te Ãyasmanto avaïïakÃmà buddhassa avaïïakÃmà dhammassa avaïïakÃmà saÇghassa, na ca pana te Ãyasmanto jÅranti taæ Bhagavantaæ asatà tucchà musà abhÆtena abbhÃcikkhantÃ, na ca mayaæ jÅvitahetu pi sa¤cicca pÃïaæ jÅvità voropeyyÃmÃ' ti. 12. Atha kho SÅho senÃpati buddhapamukhaæ bhikkhusaÇghaæ païÅtena khÃdaniyena bhojaniyena sahatthà santappesi sampavÃresi. Atha kho SÅho senÃpati Bhagavantaæ bhuttÃviæ onÅtapattapÃïiæ ekamantaæ nisÅdi. Ekamantaæ nisinnaæ kho SÅhaæ senÃpatiæ Bhagavà dhammiyà kathÃya sandassetvà samÃdapetvà samuttejetvà sampahaæsetvà uÂÂhÃyÃsanà pakkÃmÅ ti. XIII. 1. AÂÂhahi bhikkhave aÇgehi samannÃgato ra¤¤o bhaddo assÃjÃniyo rÃjÃraho hoti rÃjabhoggo, ra¤¤o aÇgan tveva saækhaæ gacchati. Katamehi aÂÂhahi? 2. Idha bhikkhave ra¤¤o bhaddo assÃjÃniyo ubhato sujÃto hoti mÃtito ca pitito ca, yassaæ disÃyaæ a¤¤e pi bhaddà assÃjÃniyà jÃyanti, tassaæ disÃyaæ jÃto hoti; yaæ kho pan' assa bhojanaæ denti allaæ và sukkaæ vÃ, taæ sakkaccaæ yeva paribhu¤jati avikiranto; jegucchÅ hoti uccÃraæ và passÃvaæ và abhinisÅdituæ và abhinipajjituæ vÃ; so rato hoti sukhasaævÃso na a¤¤e asse ubbejetÃ; #<[page 189]># %% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ yÃni kho pan' assa honti sÃÂheyyÃni kÆÂeyyÃni jimheyyÃni vaÇkeyyÃni, tÃni yathÃbhÆtaæ sÃrathissa Ãvikattà hoti, tesam assa sÃrathi abhinimmadanÃya vÃyamati; vÃhÅ kho pana hoti, `kÃmaæ ma¤¤e assà vahantu và mà vÃ, aham ettha vahissÃmÅ' ti cittaæ uppÃdeti; gacchanto kho pana ujumaggen' eva gacchati; thÃmavà hoti yÃva jÅvitamaraïapariyÃdÃnà thÃmaæ upadaæsetÃ. Imehi kho bhikkhave aÂÂhah' aÇgehi samannÃgato ra¤¤o bhaddo assÃjÃniyo rÃjÃraho hoti rÃjabhoggo, ra¤¤o aÇgan tveva saækhaæ gacchati. 3. Evam eva kho bhikkhave aÂÂhahi dhammehi samannÃgato bhikkhu Ãhuneyyo hoti . . . pe . . . anuttaraæ pu¤¤akkhettaæ lokassa. Katamehi aÂÂhahi? 4. Idha bhikkhave bhikkhu sÅlavà hoti pÃtimokkhasaævarasaævuto viharati ÃcÃragocarasampanno, anumattesu vajjesu bhayadassÃvÅ samÃdÃya sikkhati sikkhÃpadesu; yaæ kho pan' assa bhojanaæ denti lÆkhaæ và païÅtaæ vÃ, taæ sakkaccaæ yeva paribhu¤jati aviha¤¤amÃno; jegucchÅ hoti, jigucchati kÃyaduccaritena vacÅduccaritena manoduccaritena, jigucchati pÃpakÃnaæ akusalÃnaæ dhammÃnaæ samÃpattiyÃ; so rato hoti sukhasaævÃso na a¤¤e bhikkhÆ ubbejetÃ; yÃni kho pan' assa honti sÃÂheyyÃni kÆÂeyyÃni jimheyyÃni vaÇkeyyÃni, #<[page 190]># %<190 AÇguttara-NikÃya. XIV. 1-2>% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ tÃni yathÃbhÆtaæ Ãvikattà hoti Satthari và vi¤¤Æsu và sabrahmacÃrÅsu, tesam assa Satthà và vi¤¤Æ và sabrahmacÃrÅ abhinimmadanÃya vÃyamati; sikkhità kho pana hoti, `kÃmaæ ma¤¤e bhikkhÆ sikkhantu và mà vÃ, aham ettha sikkhissÃmÅ' ti cittaæ uppÃdeti; gacchanto kho pana ujumaggen' eva gacchati, tatrÃyaæ ujumaggo, seyyathÅdaæ sammÃdiÂÂhi . . . pe . . . sammÃsamÃdhi; Ãraddhaviriyo viharati `kÃmaæ taco ca nahÃru ca aÂÂhi ca avasissatu, sarÅre upasussatu maæsalohitaæ, yan taæ purisathÃmena purisaviriyena purisaparakkamena pattabbaæ, na taæ apÃpuïitvà viriyassa saïÂhÃnaæ bhavissatÅ' ti. Imehi kho bhikkhave aÂÂhahi dhammehi samannÃgato bhikkhu Ãhuneyyo hoti . . . pe . . . anuttaraæ pu¤¤akkhettaæ lokassà ti. XIV. 1. AÂÂha ca bhikkhave assakhaÊuÇke desessÃmi aÂÂha ca assadose aÂÂha ca purisakhaÊuÇke aÂÂha ca purisadose, taæ suïÃtha sÃdhukaæ manasikarotha, bhÃsissÃmÅ ti. `Evaæ bhante' ti kho te bhikkhÆ Bhagavato paccassosuæ. Bhagavà etad avoca:-- 2. Katame ca bhikkhave aÂÂha assakhaÊuÇkà aÂÂha ca assadosÃ? Idha bhikkhave ekacco assakhaÊuÇko pehÅ ti vutto viddho samÃno codito sÃrathinà pacchato paÂisakkati, piÂÂhito rathaæ paÂivatteti. #<[page 191]># %% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ EvarÆpo pi bhikkhave idh' ekacco assakhaÊuÇko hoti. Ayaæ bhikkhave paÂhamo assadoso. 3. Puna ca paraæ bhikkhave idh' ekacco assakhaÊuÇko pehÅ ti vutto viddho samÃno codito sÃrathinà pacchà laÇghi pati kubbaraæ hanti tidaï¬aæ bha¤jati. EvarÆpo pi bhikkhave idh' ekacco assakhaÊuÇko hoti. Ayaæ bhikkhave dutiyo assadoso. 4. Puna ca paraæ bhikkhave idh' ekacco assakhaÊuÇko pehÅ ti vutto viddho samÃno codito sÃrathinà rathÅsÃya satthiæ ussajjitvà rathÅsaæ yeva ajjhomaddati. EvarÆpo pi bhikkhave idh' ekacco assakhaÊuÇko hoti. Ayaæ bhikkhave tatiyo assadoso. 5. Puna ca paraæ bhikkhave idh' ekacco assakhaÊuÇko pehÅ ti vutto viddho samÃno codito sÃrathinà ummaggaæ gaïhÃti, ubbaÂumaæ rathaæ karoti. EvarÆpo pi bhikkhave idh' ekacco assakhaÊuÇko hoti. Ayaæ bhikkhave catuttho assadoso. 6. Puna ca paraæ bhikkhave idh' ekacco assakhaÊuÇko pehÅ ti vutto viddho samÃno codito sÃrathinà laÇgheti purimaæ kÃyaæ, paggaïhÃti purime pÃde. EvarÆpo pi bhikkhave idh' ekacco assakhaÊuÇko hoti. Ayaæ bhikkhave pa¤camo assadoso. 7. Puna ca paraæ bhikkhave idh' ekacco assakhaÊuÇko pehÅ ti vutto viddho samÃno codito sÃrathinà anÃdiyitvà sÃrathiæ anÃdiyitvà patodaæ dantehi mukhÃdhÃnaæ viddhaæsitvà yenakÃmaæ pakkamati. #<[page 192]># %<192 AÇguttara-NikÃya. XIV. 8-11>% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ EvarÆpo pi bhikkhave idh' ekacco assakhaÊuÇko hoti. Ayaæ bhikkhave chaÂÂho assadoso. 8. Puna ca paraæ bhikkhave idh' ekacco assakhaÊuÇko pehÅ ti vutto viddho samÃno codito sÃrathinà neva abhikkamati no paÂikkamati, tatth' eva {khÅlaÂÂhÃyi Âhito} hoti. EvarÆpo pi bhikkhave idh' ekacco assakhaÊuÇko hoti. Ayaæ bhikkhave sattamo assadoso. 9. Puna ca paraæ bhikkhave idh' ekacco assakhaÊuÇko pehÅ ti vutto viddho samÃno codito sÃrathinà purime ca pÃde saæharitvà pacchime ca pÃde saæharitvà tatth' eva cattÃro pÃde abhinisÅdati. EvarÆpo pi bhikkhave idh' ekacco assakhaÊuÇko hoti. Ayaæ bhikkhave aÂÂhamo assadoso. Ime kho bhikkhave aÂÂha assakhaÊuÇkà aÂÂha ca assadosÃ. 10. Katame ca bhikkhave attha purisakhaÊuÇkà aÂÂha ca purisadosÃ? Idha bhikkhave bhikkhÆ bhikkhuæ Ãpattiyà codenti. So bhikkhu bhikkhÆhi Ãpattiyà codiyamÃno `na sarÃmi na sarÃmÅ' ti asatiyà 'va nibbeÂheti. Seyyathà pi so bhikkhave assakhaÊuÇko pehÅ ti vutto viddho samÃno codito sÃrathinà pacchato paÂisakkati, piÂÂhito rathaæ paÂivatteti, tathÆpamÃhaæ bhikkhave imaæ puggalaæ vadÃmi. EvarÆpo pi bhikkhave idh' ekacco purisakhaÊuÇko hoti. Ayaæ bhikkhave paÂhamo purisadoso. 11. Puna ca paraæ bhikkhave bhikkhÆ bhikkhuæ Ãpattiyà codenti. So bhikkhu bhikkhÆhi Ãpattiyà codiyamÃno codakaæ yeva paÂippharati `kiæ nu kho tuyhaæ bÃlassa avyattassa bhaïitena, #<[page 193]># %% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ tvaæ pi nÃma bhaïitabbaæ ma¤¤asÅ' ti? Seyyathà pi so bhikkhave assakhaÊuÇko pehÅ ti vutto viddho samÃno codito sÃrathinà pacchà laÇghi pati kubbaraæ hanti tidaï¬aæ bha¤jati, tathÆpamÃhaæ bhikkhave imaæ puggalaæ vadÃmi. EvarÆpo pi bhikkhave idh' ekacco purisakhaÊuÇko hoti. Ayaæ bhikkhave dutiyo purisadoso. 12. Puna ca paraæ bhikkhave bhikkhÆ bhikkhuæ Ãpattiyà codenti. So bhikkhu bhikkhÆhi Ãpattiyà codiyamÃno codakass' eva paccÃropeti `tvaæ pi kho 'si itthannÃmaæ Ãpattiæ Ãpanno, tvaæ tÃva paÂhamaæ paÂikarohÅ' ti. Seyyathà pi so bhikkhave assakhaÊuÇko pehÅ ti vutto viddho samÃno codito sÃrathinà rathÅsÃya satthiæ ussajjitvà rathÅsaæ yeva ajjhomaddati, tathÆpamÃhaæ bhikkhave imaæ puggalaæ vadÃmi. EvarÆpo pi bhikkhave idh' ekacco purisakhaÊuÇko hoti. Ayaæ bhikkhave tatiyo purisadoso. 13. Puna ca paraæ bhikkhave bhikkhÆ bhikkhuæ Ãpattiyà codenti. So bhikkhu bhikkhÆhi Ãpattiyà codiyamÃno a¤¤en' a¤¤aæ paÂicarati, bahiddhà kathaæ apanÃmeti, kopa¤ ca dosa¤ ca appaccaya¤ ca pÃtukaroti. Seyyathà pi so bhikkhave assakhaÊuÇko pehÅ ti vutto viddho samÃno codito sÃrathinà ummaggaæ gaïhÃti, ubbaÂumaæ rathaæ karoti, tathÆpamÃhaæ bhikkhave imaæ puggalaæ vadÃmi. EvarÆpo pi bhikkhave idh' ekacco purisakhaÊuÇko hoti. Ayaæ bhikkhave catuttho purisadoso. 14. Puna ca paraæ bhikkhave bhikkhÆ bhikkhuæ Ãpattiyà codenti. So bhikkhu bhikkhÆhi Ãpattiyà codiyamÃno saÇghamajjhe bÃhÃvikkhepaæ bhaïati. Seyyathà pi so bhikkhave assakhaÊuÇko pehÅ ti vutto viddho samÃno codito sÃrathinà laÇgheti purimaæ kÃyaæ, #<[page 194]># %<194 AÇguttara-NikÃya. XIV. 15-17>% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ paggaïhÃti purime pÃde, tathÆpamÃhaæ bhikkhave imaæ puggalaæ vadÃmi. EvarÆpo pi bhikkhave idh' ekacco purisakhaÊuÇko hoti. Ayaæ bhikkhave pa¤camo purisadoso. 15. Puna ca paraæ bhikkhave bhikkhÆ bhikkhuæ Ãpattiyà codenti. So bhikkhu bhikkhÆhi Ãpattiyà codiyamÃno anÃdiyitvà saÇghaæ anÃdiyitvà codakaæ sÃpattiko va yenakÃmaæ pakkamati. Seyyathà pi so bhikkhave assakhaÊuÇko pehÅ ti vutto viddho samÃno codito sÃrathinà anÃdiyitvà sÃrathiæ anÃdiyitvà patodaæ dantehi mukhÃdhÃnaæ viddhaæsitvà yenakÃmaæ pakkamati, tathÆpamÃhaæ bhikkhave imaæ puggalaæ vadÃmi. EvarÆpo pi bhikkhave idh' ekacco purisakhaÊuÇko hoti. Ayaæ bhikkhave chaÂÂho purisadoso. 16. Puna ca paraæ bhikkhave bhikkhÆ bhikkhuæ Ãpattiyà codenti. So bhikkhu bhikkhÆhi Ãpattiyà codiyamÃno `nevÃhaæ Ãpanno 'mhi, na panÃhaæ Ãpanno 'mhÅ' ti. So tuïhÅbhÃvena saÇghaæ viheseti. Seyyathà pi so bhikkhave assakhaÊuÇko pehÅ ti vutto viddho samÃno codito sÃrathinà neva abhikkamati no paÂikkamati, tatth' eva khÅlaÂÂhÃyiÂhito hoti, tathÆpamÃhaæ bhikkhave imaæ puggalaæ vadÃmi. EvarÆpo pi bhikkhave idh' ekacco purisakhaÊuÇko hoti. Ayaæ bhikkhave sattamo purisadoso. 17. Puna ca paraæ bhikkhave bhikkhÆ bhikkhuæ Ãpattiyà codenti. So bhikkhu bhikkhÆhi Ãpattiyà codiyamÃno evam Ãha: #<[page 195]># %% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ `kiæ nu kho tumhe Ãyasmanto atibÃÊhaæ mayi vyÃvaÂà yÃva idÃnÃhaæ sikkhaæ paccakkhÃya hÅnÃyÃvattissÃmÅ' ti? So sikkhaæ paccakkhÃya hÅnÃyÃvattitvà evam Ãha: `idÃni kho tumhe Ãyasmanto attamanà hothÃ' ti. Seyyathà pi so bhikkhave assakhaÊuÇko pehÅ ti vutto viddho samÃno codito sÃrathinà purime ca pÃde saæharitvà pacchime ca pÃde saæharitvà tatth' eva cattÃro pÃde abhinisÅdati, tathÆpamÃhaæ bhikkhave imaæ puggalaæ vadÃmi. EvarÆpo pi bhikkhave idh' ekacco purisakhaÊuÇko hoti. Ayaæ bhikkhave aÂÂhamo purisadoso. Ime kho bhikkhave aÂÂha purisakhaÊuÇkà aÂÂha ca purisadosà ti. XV. 1. AÂÂh' imÃni bhikkhave malÃni. KatamÃni aÂÂha? 2. AsajjhÃyamalà bhikkhave mantÃ, anuÂÂhÃnamalà bhikkhave gharÃ, malaæ bhikkhave vaïïassa kosajjaæ, pamÃdo bhikkhave rakkhato malaæ, malaæ bhikkhave itthiyà duccaritaæ, maccheraæ bhikkhave dadato malaæ, malà bhikkhave pÃpakà akusalà dhammà asmiæ loke paramhi ca, tato ca bhikkhave malà malataraæ, avijjà paramaæ malaæ. ImÃni kho bhikkhave aÂÂha malÃnÅ ti. AsajjhÃyamalà mantà anuÂÂhÃnamalà gharà malaæ vaïïassa kosajjaæ pamÃdo rakkhato malaæ malitthiyà duccaritaæ maccheraæ dadato malaæ malà ve pÃpakà dhammà asmiæ loke paramhi ca tato malà malataraæ avijjà paramaæ malan ti. #<[page 196]># %<196 AÇguttara-NikÃya. XVI. 1-XVII. 2>% XVI. 1. AÂÂhahi bhikkhave dhammehi samannÃgato bhikkhu dÆteyyaæ gantum arahati. Katamehi aÂÂhahi? 2. Idha bhikkhave bhikkhu sotà ca hoti sÃvetà ca uggahetà ca dhÃretà ca vi¤¤Ãtà ca vi¤¤Ãpetà ca kusalo ca sahitÃsahitassa no ca kalahakÃrako. Imehi kho bhikkhave aÂÂhahi dhammehi samannÃgato bhikkhu dÆteyyaæ gantum arahati. 3. AÂÂhahi bhikkhave dhammehi samannÃgato SÃriputto dÆteyyaæ gantum arahati. Katamehi aÂÂhahi? 4. Idha bhikkhave SÃriputto sotà ca hoti sÃvetà ca uggahetà ca dhÃretà ca vi¤¤Ãtà ca vi¤¤Ãpetà ca kusalo ca sahitÃsahitassa no ca kalahakÃrako. Imehi kho bhikkhave aÂÂhahi dhammehi samannÃgato SÃriputto dÆteyyaæ gantum arahatÅ ti. Yo ve na byÃdhati patvà parisaæ uggahavÃdinaæ na ca hÃpeti vacanaæ na ca cchÃdeti sÃsanaæ asandiÂÂha¤ ca bhaïati pucchito na ca kuppati: sa ve tÃdisako bhikkhu dÆteyyaæ gantum arahatÅ ti. XVII. 1. AÂÂhahi bhikkhave ÃkÃrehi itthi purisaæ bandhati. Katamehi aÂÂhahi? 2. RÆpena bhikkhave itthi purisaæ bandhati, hasitena bhikkhave itthi purisaæ bandhati, bhaïitena bhikkhave itthi purisaæ bandhati, gÅtena bhikkhave itthi purisaæ bandhati, #<[page 197]># %% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ roïïena bhikkhave itthi purisaæ bandhati, Ãkappena bhikkhave itthi purisaæ bandhati, vanabhaÇgena bhikkhave itthi purisaæ bandhati, phassena bhikkhave itthi purisaæ bandhati. Imehi kho bhikkhave aÂÂhah' ÃkÃrehi itthi purisaæ bandhati. Tehi bhikkhave sattà subaddhà yeva pÃsena baddhà ti. XVIII. 1. AÂÂhahi bhikkhave ÃkÃrehi puriso itthiæ bandhati. Katamehi aÂÂhahi? 2. RÆpena bhikkhave puriso itthiæ bandhati, hasitena bhikkhave puriso itthiæ bandhati, bhaïitena bhikkhave puriso itthiæ bandhati, gÅtena bhikkhave puriso itthiæ bandhati, roïïena bhikkhave puriso itthiæ bandhati, Ãkappena bhikkhave puriso itthiæ bandhati, vanabhaÇgena bhikkhave puriso itthiæ bandhati, phassena bhikkhave puriso itthiæ badhati. Imehi kho bhikkhave aÂÂhah' ÃkÃrehi puriso itthiæ bandhati. Tehi bhikkhave sattà subaddhà yeva pÃsena baddhà ti. XIX. 1. Ekaæ samayaæ Bhagavà Vera¤jÃyaæ viharati NaÊerupucimaï¬amÆle. Atha kho PahÃrÃdo asurindo yena Bhagavà ten' upasaÇkami, upasaÇkamitvà Bhagavantaæ abhivÃdetvà ekamantaæ aÂÂhÃsi. Ekamantaæ Âhitaæ kho PahÃrÃdaæ asurindaæ Bhagavà etad avoca `api pana PahÃrÃda asurà mahÃsamudde abhiramantÅ' ti? #<[page 198]># %<198 AÇguttara-NikÃya. XIX. 2-5>% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ Abhiramanti bhante asurà mahÃsamudde ti. `Kati pana PahÃrÃda mahÃsamudde acchariyà abbhutà dhammÃ, ye disvà disvà asurà mahÃsamudde abhiramantÅ' ti? AÂÂha bhante mahÃsamudde acchariyà abbhutà dhammÃ, ye disvà disvà asurà mahÃsamudde abhiramanti. Katame aÂÂha? 2. MahÃsamuddo bhante anupubbaninno anupubbapoïo anupubbapabbhÃro na Ãyataken' eva papÃto. Yam pi bhante mahÃsamuddo anupubbaninno anupubbapoïo anupubbapabbhÃro na Ãyataken' eva papÃto: ayaæ bhante mahÃsamudde paÂhamo acchariyo abbhuto dhammo, yaæ disvà disvà asurà mahÃsamudde abhiramanti. 3. Puna ca paraæ bhante mahÃsamuddo Âhitadhammo velaæ nÃtivattati. Yam pi bhante mahÃsamuddo Âhitadhammo velaæ nÃtivattati: ayaæ bhante mahÃsamudde dutiyo acchariyo abbhuto dhammo, yaæ disvà disvà asurà mahÃsamudde abhiramanti. 4. Puna ca paraæ bhante mahÃsamuddo na matena kuïapena saævasati; yaæ hoti mahÃsamudde mataæ kuïapaæ, taæ khippaæ eva tÅraæ vÃheti thalaæ ussÃdeti. Yam pi bhante mahÃsamuddo na matena kuïapena saævasati; yaæ hoti mahÃsamudde mataæ kuïapaæ, taæ khippam eva tÅraæ vÃheti thalaæ ussÃdeti: ayaæ bhante mahÃsamudde tatiyo acchariyo abbhuto dhammo, yaæ disvà disvà asurà mahÃsamudde abhiramanti. 5. Puna ca paraæ bhante yà kÃci mahÃnadiyo, seyyathÅdaæ GaÇgà Yamunà AciravatÅ SarabhÆ MahÅ, tà mahÃsamuddaæ patvà jahanti purimÃni nÃmagottÃni, mahÃsamuddo tveva saækhaæ gacchanti. #<[page 199]># %% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ Yam pi bhante yà kÃci mahÃnadiyo, seyyathÅdaæ GaÇgà Yamunà AciravatÅ SarabhÆ MahÅ, tà mahÃsamuddaæ patvà jahanti purimÃni nÃmagottÃni, mahÃsamuddo tveva saækhaæ gacchanti: ayaæ bhante mahÃsamudde catuttho acchariyo abbhuto dhammo, yaæ disvà disvà asurà mahÃsamudde abhiramanti. 6. Puna ca paraæ bhante yà kÃci loke savantiyo mahÃsamuddaæ appenti, yà kÃci antalikkhà dhÃrà papatanti, na tena mahÃsamuddassa Ænattaæ và pÆrattaæ và pa¤¤Ãyati. Yam pi bhante yà kÃci loke savantiyo mahÃsamuddaæ appenti, yà kÃci antalikkhà dhÃrà papatanti, na tena mahÃsamuddassa Ænattaæ và pÆrattaæ và pa¤¤Ãyati: ayaæ bhante mahÃsamudde pa¤camo acchariyo abbhuto dhammo, yaæ disvà disvà asurà mahÃsamudde abhiramanti. 7. Puna ca paraæ bhante mahÃsamuddo ekaraso loïaraso. Yam pi bhante mahÃsamuddo ekaraso loïaraso: ayaæ bhante mahÃsamudde chaÂÂho acchariyo abbhuto dhammo, yaæ disvà disvà asurà mahÃsamudde abhiramanti. 8. Puna ca paraæ bhante mahÃsamuddo bahuratano anekaratano, tatr' imÃni ratanÃni, seyyathÅdaæ muttà maïi veÊuriyo saÇkho silà pavÃÊaæ rajataæ jÃtarÆpaæ lohitaÇko masÃragallaæ. Yam pi bhante mahÃsamuddo bahuratano anekaratano, tatr' imÃni ratanÃni, seyyathÅdaæ muttà maïi veÊuriyo saÇkho silà pavÃÊaæ rajataæ jÃtarÆpaæ lohitaÇko masÃragallaæ: ayaæ bhante mahÃsamudde sattamo acchariyo abbhuto dhammo, #<[page 200]># %<200 AÇguttara-NikÃya. XIX. 9-11>% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ yaæ disvà disvà asurà mahÃsamudde abhiramanti. 9. Puna ca paraæ bhante mahÃsamuddo mahataæ bhÆtÃnaæ ÃvÃso, tatr' ime bhÆtà timitimiÇgalà timiramiÇgalà asurà nÃgà gandhabbÃ; santi mahÃsamudde yojanasatikà pi attabhÃvà dviyojanasatikà pi attabhÃvà tiyojanasatikà pi attabhÃvà catuyojanasatikà pi attabhÃvà pa¤cayojanasatikà pi attabhÃvÃ. Yam pi bhante mahÃsamuddo mahataæ bhÆtÃnaæ ÃvÃso, tatr' ime bhÆtà timitimiÇgalà timiramiÇgalà asurà nÃgà gandhabbÃ; santi mahÃsamudde yojanasatikà pi attabhÃvà dviyojanasatikà pi attabhÃvà tiyojanasatikà pi attabhÃvà catuyojanasatikà pi attabhÃvà pa¤cayojanasatikà pi attabhÃvÃ: ayaæ bhante mahÃsamudde aÂÂhamo acchariyo abbhuto dhammo, yaæ disvà disvà asurà mahÃsamudde abhiramanti. Ime kho bhante mahÃsamudde aÂÂha acchariyà abbhutà dhammÃ, ye disvà disvà asurà mahÃsamudde abhiramanti; api pana bhante bhikkhÆ imasmiæ dhammavinaye abhiramantÅ ti? `Abhiramanti PahÃrÃda bhikkhÆ imasmiæ dhammavinaye' ti. Kati pana bhante imasmiæ dhammavinaye acchariyà abbhutà dhammÃ, ye disvà disvà bhikkhÆ imasmiæ dhammavinaye abhiramantÅ ti? 10. `AÂÂha PahÃrÃda imasmiæ dhammavinaye acchariyà abbhutà dhammÃ, ye disvà disvà bhikkhÆ imasmiæ dhammavinaye abhiramanti. Katame aÂÂha? 11. Seyyathà pi PahÃrÃdà mahÃsamuddo anupubbaninno anupubbapoïo anupubbapabbhÃro na Ãyataken' eva papÃto, #<[page 201]># %% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ evam eva kho PahÃrÃda imasmiæ dhammavinaye anupubbasikkhà anupubbakiriyà anupubbapaÂipadà na Ãyataken' eva a¤¤ÃpaÂivedho. Yam pi PahÃrÃda imasmiæ dhammavinaye anupubbasikkhà anupubbakiriyà anupubbapaÂipadà na Ãyataken' eva a¤¤ÃpaÂivedho: ayaæ PahÃrÃda imasmiæ dhammavinaye paÂhamo acchariyo abbhuto dhammo, yaæ disvà disvà bhikkhÆ imasmiæ dhammavinaye abhiramanti. 12. Seyyathà pi PahÃrÃda mahÃsamuddo Âhitadhammo velaæ nÃtivattati, evam eva kho PahÃrÃda yaæ mayà sÃvakÃnaæ sikkhÃpadaæ pa¤¤attaæ, taæ mama sÃvakà jÅvitahetu pi nÃtikkamanti. Yam pi PahÃrÃda mayà sÃvakÃnaæ sikkhÃpadaæ pa¤¤attaæ, taæ mama sÃvakà jÅvitahetu pi nÃtikkamanti: ayaæ PahÃrÃda imasmiæ dhammavinaye dutiyo acchariyo abbhuto dhammo, yaæ disvà disvà bhikkhÆ imasmiæ dhammavinaye abhiramanti. 13. Seyyathà pi PahÃrÃda mahÃsamuddo na matena kuïapena saævasati; yaæ hoti mahÃsamudde mataæ kuïapaæ, taæ khippam eva tÅraæ vÃheti thalaæ ussÃdeti: evam eva kho PahÃrÃda yo so puggalo dussÅlo pÃpadhammo asucisaækassarasamÃcÃro paÂicchannakammanto assamaïo samaïapaÂi¤¤o abrahmacÃrÅ brahmacÃrÅpaÂi¤¤o antopÆti avassuto kasambujÃto, na tena saÇgho saævasati, khippam eva naæ sannipatitvà ukkhipati; ki¤cÃpi so hoti majjhe bhikkhusaÇghassa nisinno, atha kho so Ãrakà 'va saÇghamhà saÇgho ca tena. Yam pi PahÃrÃda yo so puggalo dussÅlo pÃpadhammo asucisaækassarasamÃcÃro paÂicchannakammanto assamaïo samaïapaÂi¤¤o abrahmacÃrÅ brahmacÃrÅpaÂi¤¤o antopÆti avassuto kasambujÃto, na tena saÇgho saævasati, #<[page 202]># %<202 AÇguttara-NikÃya. XIX. 14-15>% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ khippaæ eva naæ sannipatitvà ukkhipati; ki¤cÃpi so hoti majjhe bhikkhusaÇghassa nisinno, atha kho so Ãrakà 'va saÇghamhà saÇgho ca tena: ayaæ PahÃrÃda imasmiæ dhammavinaye tatiyo acchariyo abbhuto dhammo, yaæ disvà disvà bhikkhÆ imasmiæ dhammavinaye abhiramanti. 14. Seyyathà pi PahÃrÃda yà kÃci mahÃnadiyo, seyyathÅdaæ GaÇgà Yamunà AciravatÅ SarabhÆ MahÅ, tà mahÃsamuddaæ patvà jahanti purimÃni nÃmagottÃni, mahÃsamuddo tveva saækhaæ gacchanti: evam eva kho PahÃrÃda cattÃro 'me vaïïÃ: khattiyà brÃhmaïà vessà suddÃ, te TathÃgatappavedite dhammavinaye agÃrasmà anagÃriyaæ pabbajitvà jahanti purimÃni nÃmagottÃni, samaïà Sakyaputtiyà tveva saækhaæ gacchanti. Yam pi PahÃrÃda cattÃro 'me vaïïÃ: khattiyà brÃhmaïà vessà suddÃ, te TathÃgatappavedite dhammavinaye agÃrasmà anagÃriyaæ pabbajitvà jahanti purimÃni nÃmagottÃni, samaïà Sakyaputtiyà tveva saækhaæ gacchanti: ayam PahÃrÃda imasmiæ dhammavinaye catuttho acchariyo abbhuto dhammo, yaæ disvà disvà bhikkhÆ imasmiæ dhammavinaye abhiramanti. 15. Seyyathà pi PahÃrÃda yà kÃci loke savantiyo mahÃsamuddaæ appeni, yà kÃci antalikkhà dhÃrà papatanti, na tena mahÃsamuddassa Ænattaæ và pÆrattaæ và pa¤¤Ãyati: evam eva kho PahÃrÃda bahÆ ce pi bhikkhÆ anupÃdisesÃya nibbÃnadhÃtuyà parinibbÃyanti, na tena nibbÃnadhÃtuyà Ænattaæ và pÆrattaæ và pa¤¤Ãyati. Yam pi PahÃrÃda bahÆ ce pi bhikkhÆ anupÃdisesÃya nibbÃnadhÃtuyà parinibbÃyanti, #<[page 203]># %% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ na tena nibbÃnadhÃtuyà Ænattaæ và pÆrattaæ và pa¤¤Ãyati: ayaæ PahÃrÃda imasmiæ dhammavinaye pa¤camo acchariyo abbhuto dhammo, yaæ disvà disvà bhikkhÆ imasmiæ dhammavinaye abhiramanti. 16. Seyyathà pi PahÃrÃda mahÃsamuddo ekaraso loïaraso, evam eva kho PahÃrÃda ayaæ dhammavinayo ekaraso vimuttiraso. Yam pi PahÃrÃda ayaæ dhammavinayo ekaraso vimuttiraso: ayaæ PahÃrÃda imasmiæ dhammavinaye chaÂÂho acchariyo abbhuto dhammo, yaæ disvà disvà bhikkhÆ imasmiæ dhammavinaye abhiramanti. 17. Seyyathà pi PahÃrÃda mahÃsamuddo bahuratano anekaratano, tatr' imÃni ratanÃni, seyyathÅdaæ muttà maïi veÊuriyo saÇkho silà pavÃÊaæ rajataæ jÃtarÆpaæ lohitaÇko masÃragallaæ: evam eva kho PahÃrÃda ayaæ dhammavinayo bahuratano anekaratano, tatr' imÃni ratanÃni, seyyathÅdaæ cattÃro satipaÂÂhÃnÃ, cattÃro sammappadhÃnÃ, cattÃro iddhipÃdÃ, pa¤c' indriyÃni, pa¤ca balÃni, satta bojjhaÇgÃ, ariyo aÂÂhaÇgiko maggo. Yam pi PahÃrÃda ayaæ dhammavinayo bahuratano anekaratano, tatr' imÃni ratanÃni, seyyathÅdaæ cattÃro satipaÂÂhÃnÃ, cattÃro sammappadhÃnÃ, cattÃro iddhipÃdÃ, pa¤c' indriyÃni, pa¤ca balÃni, satta bojjhaÇgÃ, ariyo aÂÂhaÇgiko maggo: ayaæ PahÃrÃda imasmiæ dhammavinaye sattamo acchariyo abbhuto dhammo, yaæ disvà disvà bhikkhÆ imasmiæ dhammavinaye abhiramanti. 18. Seyyathà pi PahÃrÃda mahÃsamuddo mahataæ bhÆtÃnaæ ÃvÃso, tatr' ime bhÆtÃ: timitimiÇgalà timiramiÇgalà asurà nÃgà gandhabbÃ; #<[page 204]># %<204 AÇguttara-NikÃya. XX. 1>% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ santi mahÃsamudde yojanasatikà pi attabhÃvà dviyojanasatikà pi attabhÃvà tiyojanasatikà pi attabhÃvà catuyojanasatikà pi attabhÃvà pa¤cayojanasatikà pi attabhÃvÃ: evam eva kho PahÃrÃda ayaæ dhammavinayo mahataæ bhÆtÃnaæ ÃvÃso, tatr' ime bhÆtÃ: sotÃpanno sotÃpattiphalasacchikiriyÃya paÂipanno, sakadÃgÃmÅ sakadÃgÃmiphalasacchikiriyÃya paÂipanno, anÃgÃmÅ anÃgÃmiphalasacchikiriyÃya paÂipanno, arahà arahattÃya paÂipanno. Yam pi PahÃrÃda ayaæ dhammavinayo mahataæ bhÆtÃnaæ ÃvÃso, tatr' ime bhÆtÃ: sotÃpanno sotÃpattiphalasacchikiriyÃya paÂipanno, sakadÃgÃmÅ sakadÃgÃmiphalasacchikiriyÃya paÂipanno, anÃgÃmÅ anÃgÃmiphalasacchikiriyÃya paÂipanno, arahà arahattÃya paÂipanno: ayaæ PahÃrÃda imasmiæ dhammavinaye aÂÂhamo acchariyo abbhuto dhammo, yaæ disvà disvà bhikkhÆ imasmiæ dhammavinaye abhiramanti. Ime kho PahÃrÃda imasmiæ dhammavinaye aÂÂha acchariyà abbhutà dhammÃ, ye disvà disvà bhikkhÆ imasmiæ dhammavinaye abhiramantÅ' ti. XX. 1. Evam me sutaæ. Ekaæ samayaæ Bhagavà SÃvatthiyaæ viharati PubbÃrÃme MigÃramÃtu pÃsÃde. Tena kho pana samayena Bhagavà tadahuposathe bhikkhusaÇghaparivuto nisinno hoti. Atha kho Ãyasmà ùnando abhikkantÃya rattiyà nikkhante paÂhame yÃme uÂÂhÃyÃsanà ekaæsaæ uttarÃsaÇgaæ karitvà yena Bhagavà ten' a¤jaliæ' panÃmetvà Bhagavantaæ etad avoca `abhikkantà bhante ratti, nikkhanto paÂhamo yÃmo, ciranisinno bhikkhusaÇgho, uddisatu bhante Bhagavà bhikkhÆnaæ pÃtimokkhan' ti. Evaæ vutte Bhagavà tuïhÅ ahosi. #<[page 205]># %% 2. Dutiyam pi kho Ãyasmà ùnando abhikkantÃya rattiyà nikkhante majjhime yÃme uÂÂhÃyÃsanà ekaæsaæ uttarÃsaÇgaæ karitvà yena Bhagavà ten' a¤jaliæ païÃmetvà Bhagavantaæ etad avoca `abhikkantà bhante ratti, nikkhanto majjhimo yÃmo, ciranisinno bhikkhusaÇgho, uddisatu bhante Bhagavà bhikkhÆnaæ pÃtimokkhan' ti. Dutiyam pi kho Bhagavà tuïhÅ ahosi. 3. Tatiyam pi kho Ãyasmà ùnando abhikkantÃya rattiyà nikkhante pacchime yÃme uddhaste aruïe nandimukhiyà rattiyà uÂÂhÃyÃsanà ekaæsaæ uttarÃsaÇgaæ karitvà yena Bhagavà ten' a¤jaliæ païÃmetvà Bhagavantaæ etad avoca `abhikkantà bhante ratti, nikkhanto pacchimo yÃmo, uddhastaæ aruïaæ nandimukhÅ ratti, ciranisinno bhikkhusaÇgho, uddissatu bhante Bhagavà bhikkhÆnaæ pÃtimokkhan' ti. `Aparisuddhà ùnanda parisÃ' ti. 4. Atha kho Ãyasmato MahÃmoggallÃnassa etad ahosi `kiæ nu kho Bhagavà puggalaæ sandhÃya evam Ãha: aparisuddhà ùnanda parisÃ' ti? Atha kho Ãyasmà MahÃmoggallÃno sabbÃvantaæ bhikkhusaÇghaæ cetasà ceto paricca manasÃkÃsi. Addasà kho Ãyasmà MahÃmoggallÃno taæ puggalaæ dussÅlaæ pÃpadhammaæ asucisaækassarasamÃcÃraæ paÂicchannakammantaæ assamaïaæ samaïapaÂi¤¤aæ abrahmacÃriæ brahmacÃrÅpaÂi¤¤aæ antopÆtiæ avassutaæ kasambujÃtaæ majjhe bhikkhusaÇghassa nisinnaæ; disvà uÂÂhÃyÃsanà yena so puggalo ten' upasaÇkami, upasaÇkamitvà taæ puggalaæ etad avoca `uÂÂheh' Ãvuso, diÂÂho 'si BhagavatÃ, natthi te bhikkhÆhi saddhiæ saævÃso' ti. Evaæ vutte so puggalo tuïhÅ ahosi. Dutiyam pi kho Ãyasmà MahÃmoggallÃno taæ puggalaæ etad avoca `uÂÂheh' Ãvuso, diÂÂho 'si BhagavatÃ, natthi te bhikkhÆhi saddhiæ saævÃso' ti. Dutiyam pi kho so puggalo tuïhÅ ahosi. Tatiyam pi kho Ãyasmà MahÃmoggallÃno taæ puggalaæ etad avoca `uÂÂheh' Ãvuso, #<[page 206]># %<206 AÇguttara-NikÃya. XX. 5-7>% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ diÂÂho 'si BhagavatÃ, natthi te bhikkhÆhi saddhiæ saævÃso' ti. Tatiyam pi kho so puggalo tuïhÅ ahosi. 5. Atha kho Ãyasmà MahÃmoggallÃno taæ puggalaæ bÃhÃyaæ gahetvà bahidvÃrakoÂÂhakà nikkhÃmetvà sÆcighaÂikaæ datvà yena Bhagavà ten' upasaÇkami, upasaÇkamitvà Bhagavantaæ etad avoca `nikkhÃmito so bhante puggalo mayÃ, parisuddhà parisÃ, uddisatu bhante Bhagavà bhikkhÆnaæ pÃtimokkhan' ti. `Acchariyaæ MoggallÃna abbhutaæ MoggallÃna, yÃva bÃhÃgahaïà pi nÃma so moghapuriso ÃgamissatÅ' ti. Atha kho Bhagavà bhikkhÆ Ãmantesi:-- 6. Tumhe 'va dÃni bhikkhave uposathaæ kareyyÃtha, pÃtimokkhaæ uddiseyyÃtha. Na dÃnÃhaæ bhikkhave ajja-t-agge pÃtimokkhaæ uddisissÃmi. AÂÂhÃnam etaæ bhikkhave anavakÃso, yaæ TathÃgato aparisuddhÃya parisÃya pÃtimokkhaæ uddiseyya. 7. AÂÂh' ime bhikkhave mahÃsamudde acchariyà abbhutà dhammÃ, ye disvà disvà asurà mahÃsamudde abhiramanti. Katame aÂÂha? MahÃsamuddo bhikkhave anupubbaninno anupubbapoïo anupubbapabbhÃro, na Ãyataken' eva papÃto. Yam pi bhikkhave mahÃsamuddo anupubbaninno anupubbapoïo anupubbapabbhÃro na Ãyataken' eva papÃto: ayaæ bhikkhave mahÃsamudde paÂhamo acchariyo abbhuto dhammo, yaæ disvà disvà asurà mahÃsamudde abhiramanti . . . pe . . . Puna ca paraæ bhikkhave mahÃsamuddo mahataæ bhÆtÃnaæ ÃvÃso, tatr' ime bhÆtà timitimiÇgalà timiramiÇgalà asurà nÃgà gandhabbÃ, #<[page 207]># %% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ santi mahÃsamudde yojanasatikà pi attabhÃvà . . . pe . . . pa¤cayojanasatikà pi attabhÃvÃ. Yam pi bhikkhave mahÃsamuddo mahataæ bhÆtÃnaæ ÃvÃso, tatr' ime bhÆtÃ: timitimiÇgalà timiramiÇgalà asurà nÃgà gandhabbÃ; santi mahÃsamudde yojanasatikà pi attabhÃvà . . . pe . . . pa¤cayojanasatikà pi attabhÃvÃ: ayaæ bhikkhave mahÃsamudde aÂÂhamo acchariyo abbhuto dhammo, yaæ disvà disvà asurà mahÃsamudde abhiramanti. Ime kho bhikkhave mahÃsamudde aÂÂha acchariyà abbhutà dhammÃ, ye disvà disvà asurà mahÃsamudde abhiramanti. 8. Evaæ eva kho bhikkhave imasmiæ dhammavinaye aÂÂha acchariyà abbhutà dhammÃ, ye disvà disvà bhikkhÆ imasmiæ dhammavinaye abhiramanti. Katame aÂÂha? Seyyathà pi bhikkhave mahÃsamuddo anupubbaninno anupubbapoïo anupubbapabbhÃro na Ãyataken' eva papÃto, evam eva kho bhikkhave imasmiæ dhammavinaye anupubbasikkhà anupubbakiriyà anupubbapaÂipadà na Ãyataken' eva a¤¤ÃpaÂivedho. Yam pi bhikkhave imasmiæ dhammavinaye anupubbasikkhà anupubbakiriyà anupubbapaÂipadà na Ãyataken' eva a¤¤ÃpaÂivedho: ayaæ bhikkhave imasmiæ dhammavinaye paÂhamo acchariyo abbhuto dhammo, yaæ disvà disvà bhikkhÆ imasmiæ dhammavinaye abhiramanti . . . pe . . . Seyyathà pi bhikkhave mahÃsamuddo mahataæ bhÆtÃnaæ ÃvÃso, tatr' ime bhÆtÃ: timitimiÇgalà timiramiÇgalà asurà nÃgà gandhabbÃ; santi mahÃsamudde yojanasatikà pi attabhÃvà . . . pe . . . pa¤cayojanasatikà pi attabhÃvÃ: #<[page 208]># %<208 AÇguttara-NikÃya. XXI. 1-2>% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ evam eva kho bhikkhave ayaæ dhammavinayo mahataæ bhÆtÃnaæ ÃvÃso, tatr' ime bhÆtÃ: sotÃpanno sotÃpattiphalasacchikiriyÃya paÂipanno . . . pe . . . arahà arahattÃya paÂipanno. Yam pi bhikkhave ayaæ dhammavinayo mahataæ bhÆtÃnaæ ÃvÃso, tatr' ime bhÆtÃ: sotÃpanno sotÃpattiphalasacchikiriyÃya paÂipanno . . . pe . . . arahà arahattÃya paÂipanno: ayaæ bhikkhave imasmiæ dhammavinaye aÂÂhamo acchariyo abbhuto dhammo, yaæ disvà disvà bhikkhÆ imasmiæ dhammavinaye abhiramanti. Ime kho bhikkhave imasmiæ dhammavinaye aÂÂha acchariyà abbhutà dhammÃ, ye disvà disvà bhikkhÆ imasmiæ dhammavinaye abhiramantÅ ti. MahÃvaggo dutiyo. Tatr' uddÃnaæ: Vera¤ja-SÅho Ãja¤¤aæ khaÊuÇkena malÃni ca DÆteyyaæ dve ca bandhanti PahÃrÃda uposatho ti. XXI. 1. Ekaæ samayaæ Bhagavà VesÃliyaæ viharati MahÃvane KÆÂÃgÃrasÃlÃyaæ. Tatra kho Bhagavà bhikkhÆ Ãmantesi:-- Bhikkhavo ti. Bhadante ti te bhikkhÆ Bhagavato paccassosuæ. Bhagavà etad avoca:-- 2. AÂÂhahi bhikkhave acchariyehi abbhutehi dhammehi samannÃgataæ Uggaæ gahapatiæ VesÃlikaæ dhÃrethà ti. #<[page 209]># %% Idam avoca BhagavÃ, idaæ vatvà Sugato uÂÂhÃyÃsanà vihÃraæ pÃvisi. 3. Atha kho a¤¤ataro bhikkhu pubbaïhasamayaæ nivÃsetvà pattacÅvaram ÃdÃya yena Uggassa gahapatino VesÃlikassa nivesanaæ ten' upasaÇkami, upasaÇkamitvà pa¤¤atte Ãsane nisÅdi. Atha kho Uggo gahapati VesÃliko yena so bhikkhu ten' upasaÇkami, upasaÇkamitvà taæ bhikkhuæ abhivÃdetvà ekamantaæ nisÅdi. Ekamantaæ nisinnaæ kho Uggaæ gahapatiæ VesÃlikaæ so bhikkhu etad avoca:-- 4. AÂÂhahi kho tvaæ gahapati acchariyehi abbhutehi dhammehi samannÃgato Bhagavatà vyÃkato. Katame te gahapati aÂÂha acchariyà abbhutà dhammÃ, yehi tvaæ samannÃgato Bhagavatà vyÃkato ti? `Na kho ahaæ bhante jÃnÃmi, katamehi ahaæ aÂÂhahi acchariyehi abbhutehi dhammehi samannÃgato Bhagavatà vyÃkato, api ca bhante ye me aÂÂha acchariyà abbhutà dhammà saævijjanti, te suïÃhi sÃdhukaæ manasikarohi, bhÃsissÃmÅ' ti. `Evaæ gahapatÅ' ti kho so bhikkhu Uggassa gahapatino VesÃlikassa paccassosi. Uggo gahapati VesÃliko etad avoca:-- 5. YadÃhaæ bhante Bhagavantaæ paÂhamaæ dÆrato 'va addasaæ, saha dassanen' eva me bhante Bhagavato cittaæ pasÅdi. Ayaæ kho me bhante paÂhamo acchariyo abbhuto dhammo saævijjati. So kho ahaæ bhante pasannacitto Bhagavantaæ payirupÃsiæ. Tassa me Bhagavà anupubbikathaæ kathesi, seyyathÅdaæ dÃnakathaæ sÅlakathaæ saggakathaæ, kÃmÃnaæ ÃdÅnavaæ okÃraæ saækilesaæ nekkhamme Ãnisaæsaæ pakÃsesi. 6. Yadà maæ Bhagavà a¤¤Ãsi kallacittaæ muducittaæ vinÅvaraïacittaæ udaggacittam pasannacittaæ, atha yà buddhÃnaæ sÃmukkaæsikà dhammadesanÃ, #<[page 210]># %<210 AÇguttara-NikÃya. XXI. 7>% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ taæ pakÃsesi: dukkhaæ samudayaæ nirodhaæ maggaæ. Seyyathà pi nÃma suddhaæ vatthaæ apagatakÃlakaæ samma-d-eva rajanaæ paÂiggaïheyya, evam eva kho me tasmiæ yeva Ãsane virajaæ vÅtamalaæ dhammacakkhuæ udapÃdi `yaæ ki¤ci samudayadhammaæ, sabban taæ nirodhadhamman' ti. So kho ahaæ bhante diÂÂhadhammo pattadhammo viditadhammo pariyogÃÊhadhammo tiïïavicikiccho vigatakathaækatho vesÃrajjappatto aparappaccayo Satthu sÃsane tatth' eva buddha¤ ca dhamma¤ ca saÇgha¤ ca saraïaæ agamÃsiæ brahmacariyapa¤camÃni ca sikkhÃpadÃni samÃdiyiæ. Ayaæ kho me bhante dutiyo acchariyo abbhuto dhammo saævijjati. 7. Tassa mayhaæ bhante catasso komÃriyo pajÃpatiyo ahesuæ. Atha khvÃhaæ bhante yena tà pajÃpatiyo ten' upasaÇkamiæ, upasaÇkamitvà tà pajÃpatiyo etad avocaæ `mayà kho bhaginiyo brahmacariyapa¤camÃni sikkhÃpadÃni samÃdinnÃni; yà icchati, idh' eva bhoge ca bhu¤jatu pu¤¤Ãni ca karotu sakÃni và ¤ÃtikulÃni gacchatu, hoti và pana purisÃdhippÃyo, kassa vo dammÅ' ti? Evaæ vutte sà bhante jeÂÂhà pajÃpati maæ etad avoca `itthannÃmassa maæ ayya purisassa dehÅ' ti. Atha khvÃhaæ bhante taæ purisaæ pakkosÃpetvà vÃmena hatthena pajÃpatiæ gahetvà dakkhiïena hatthena bhiÇgÃraæ gahetvà tassa purisassa oïojesiæ. KomÃriæ kho panÃhaæ bhante dÃraæ pariccajanto nÃbhijÃnÃmi cittassa a¤¤athattaæ. Ayaæ kho me bhante tatiyo acchariyo abbhuto dhammo saævijjati. #<[page 211]># %% 8. Saævijjanti kho pana me bhante kule bhogÃ, te ca kho appaÂivibhattà sÅlavantehi kalyÃïadhammehi. Ayaæ kho me bhante catuttho acchariyo abbhuto dhammo saævijjati. 9. Yaæ kho panÃhaæ bhante bhikkhuæ payirupÃsÃmi, sakkaccaæ yeva payirupÃsÃmi no asakkaccaæ. Ayaæ kho me bhante pa¤camo acchariyo abbhuto dhammo saævijjati. 10. So ce me bhante Ãyasmà dhammaæ deseti, sakkaccaæ yeva suïÃmi no asakkaccaæ; no ce me Ãyasmà dhammaæ deseti, aham assa dhammaæ desemi. Ayaæ kho me bhante chaÂÂho acchariyo abbhuto dhammo saævijjati. 11. Anacchariyaæ kho pana maæ bhante devatà upasaÇkamitvà Ãrocenti `svÃkkhÃto gahapati Bhagavatà dhammo' ti. Evaæ vutte ahaæ bhante tà devatà evaæ vadÃmi `vadeyyÃtha và evaæ kho tumhe devatà no và vadeyyÃtha, atha kho svÃkkhÃto Bhagavatà dhammo' ti. Na kho panÃhaæ bhante abhijÃnÃmi tatonidÃnaæ cittassa unnatiæ `maæ và devatà upasaÇkamanti, ahaæ và devatÃhi saddhiæ sallapÃmÅ' ti. Ayaæ kho me bhante sattamo acchariyo abbhuto dhammo saævijjati. 12. YÃn' imÃni bhante Bhagavatà desitÃni pa¤c' orambhÃgiyÃni saæyojanÃni, nÃhaæ tesaæ ki¤ci attani appahÅnaæ samanupassÃmi. Ayaæ kho me bhante aÂÂhamo acchariyo abbhuto dhammo saævijjati. #<[page 212]># %<212 AÇguttara-NikÃya. XXI. 13-XXII. 3>% Ime kho bhante aÂÂha acchariyà abbhutà dhammà saævijjanti. Na ca kho ahaæ jÃnÃmi, katamehi pÃhaæ aÂÂhahi acchariyehi abbhutehi dhammehi samannÃgato Bhagavatà vyÃkato ti. 13. Atha kho so bhikkhu Uggassa gahapatino VesÃlikassa nivesane piï¬apÃtaæ gahetvà uÂÂhÃyÃsanà pakkÃmi. Atha kho so bhikkhu pacchÃbhattaæ piï¬apÃtapaÂikkanto yena Bhagavà ten' upasaÇkami, upasaÇkamitvà Bhagavantaæ abhivÃdetvà ekamantaæ nisÅdi. Ekamantaæ nisinno kho so bhikkhu, yÃvatako ahosi Uggena gahapatinà VesÃlikena saddhiæ kathÃsallÃpo, taæ sabbaæ Bhagavato Ãrocesi. 14. SÃdhu sÃdhu bhikkhu, yathà taæ Uggo gahapati VesÃliko sammà vyÃkaramÃno vyÃkareyya, imeh' eva kho bhikkhu aÂÂhahi acchariyehi abbhutehi dhammehi samannÃgato Uggo gahapati VesÃliko mayà vyÃkato; imehi ca pana bhikkhu aÂÂhahi acchariyehi abbhutehi dhammehi samannÃgataæ Uggaæ gahapatiæ VesÃlikaæ dhÃrethà ti. XXII. 1. Ekaæ samayaæ Bhagavà VajjÅsu viharati HatthigÃme. Tatra kho Bhagavà bhikkhÆ Ãmantesi . . . pe . . . . AÂÂhahi bhikkhave acchariyehi abbhutehi dhammehi samannÃgataæ Uggaæ gahapatiæ HatthigÃmakaæ dhÃrethà ti. Idam avoca BhagavÃ, idaæ vatvà Sugato uÂÂhÃyÃsanà vihÃraæ pÃvisi. 3. Atha kho a¤¤ataro bhikkhu pubbaïhasamayaæ nivÃsetvà pattacÅvaram ÃdÃya yena Uggassa gahapatino HatthigÃmakassa nivesanaæ ten' upasaÇkami, upasaÇkamitvà pa¤¤atte Ãsane nisÅdi. Atha kho Uggo gahapati HatthigÃmako yena so bhikkhu ten' upasaÇkami, upasaÇkamitvà taæ bhikkhuæ abhivÃdetvà ekamantaæ nisÅdi. Ekamantaæ nisinnaæ kho Uggaæ gahapatiæ HatthigÃmakaæ so bhikkhu etad avoca:-- #<[page 213]># %% 4. AÂÂhahi kho tvaæ gahapati acchariyehi abbhutehi dhammehi samannÃgato Bhagavatà vyÃkato. Katame te gahapati aÂÂha acchariyà abbhutà dhammÃ, yehi tvaæ samannÃgato Bhagavatà vyÃkato ti? `Na kho ahaæ bhante jÃnÃmi, katamehi ahaæ aÂÂhahi acchariyehi abbhutehi dhammehi samannÃgato Bhagavatà vyÃkato, api ca bhante ye me aÂÂha acchariyà abbhutà dhammà saævijjanti, te suïÃhi sÃdhukaæ manasikarohi, bhÃsissÃmÅ' ti. `Evaæ gahapatÅ' ti kho so bhikkhu Uggassa gahapatino HatthigÃmakassa paccassosi. Uggo gahapati HatthigÃmako etad avoca:-- 5. YadÃhaæ bhante NÃgavane paricaranto Bhagavantaæ paÂhamaæ dÆrato 'va addasaæ, saha dassanen' eva me bhante Bhagavato cittaæ pasÅdi surÃmado ca pahÅyi. Ayaæ kho me bhante paÂhamo acchariyo abbhuto dhammo saævijjati. So kho ahaæ bhante pasannacitto Bhagavantaæ payirupÃsiæ. Tassa me Bhagavà anupubbikathaæ kathesi, seyyathÅdaæ dÃnakathaæ sÅlakathaæ saggakathaæ, kÃmÃnaæ ÃdÅnavaæ okÃraæ saækilesaæ nekkhamme Ãnisaæsaæ pakÃsesi. 6. Yadà maæ Bhagavà a¤¤Ãsi kallacittaæ muducittaæ vinÅvaraïacittaæ udaggacittaæ pasannacittaæ, atha yà buddhÃnaæ sÃmukkaæsikà dhammadesanÃ, taæ pakÃsesi: dukkhaæ samudayaæ nirodhaæ maggaæ. Seyyathà pi nÃma suddhaæ vatthaæ apagatakÃlakaæ samma-d-eva rajanaæ paÂiggaïheyya, evam eva kho me tasmiæ yeva Ãsane virajaæ vÅtamalaæ dhammacakkhuæ udapÃdi `yaæ ki¤ci samudayadhammaæ, sabban taæ nirodhamman' ti. So kho ahaæ bhante diÂÂhadhammo pattadhammo viditadhammo pariyogÃÊhadhammo tiïïavicikiccho vigatakathaækatho vesÃrajjappatto aparappaccayo Satthu sÃsane tatth' eva buddha¤ ca dhamma¤ ca saÇgha¤ ca saraïaæ agamÃsiæ brahmacariyapa¤camÃni ca sikkhÃpadÃni samÃdiyiæ. #<[page 214]># %<214 AÇguttara-NikÃya. XXII. 7-8>% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ Ayaæ kho me bhante dutiyo acchariyo abbhuto dhammo saævijjati. 7. Tassa mayhaæ bhante catasso komÃriyo pajÃpatiyo ahesuæ. Atha khvÃhaæ bhante yena tà pajÃpatiyo ten' upasaÇkamiæ, upasaÇkamitvà tà pajÃpatiyo etad avocaæ `mayà kho bhaginiyo brahmacariyapa¤camÃni sikkhÃpadÃni samÃdinnÃni; yà icchati, idh' eva bhoge ca bhu¤jatu pu¤¤Ãni ca karotu sakÃni và ¤ÃtikulÃni gacchatu, hoti và pana purisÃdhippÃyo, kassa vo dammÅ' ti? Evaæ vutte sà bhante jeÂÂhà pajÃpati maæ etad avoca `itthannÃmassa maæ ayya purisassa dehÅ' ti. Atha khvÃhaæ bhante taæ purisaæ pakkosÃpetvà vÃmena hatthena pajÃpatiæ gahetvà dakkhiïena hatthena bhiÇgÃraæ gahetvà tassa purisassa oïojesiæ. KomÃriæ kho panÃhaæ bhante dÃraæ pariccajanto nÃbhijÃnÃmi cittassa a¤¤athattaæ. Ayaæ kho me bhante tatiyo acchariyo abbhuto dhammo saævijjati. 8. Saævijjanti kho pana me bhante kule bhogÃ, te ca kho appaÂivibhattà sÅlavantehi kalyÃïadhammehi. Ayaæ kho me bhante catuttho acchariyo abbhuto dhammo saævijjati. #<[page 215]># %% 9. Yaæ kho panÃhaæ bhante bhikkhuæ payirupÃsÃmi, sakkaccaæ yeva payirupÃsÃmi no asakkaccaæ. So ce me bhante Ãyasmà dhammaæ deseti, sakkaccaæ yeva suïÃmi no asakkaccaæ; no ce me Ãyasmà dhammaæ deseti, aham assa dhammaæ desemi. Ayaæ kho me bhante pa¤camo acchariyo abbhuto dhammo saævijjati. 10. Anacchariyaæ kho pana me bhante saÇghe nimantite devatà upasaÇkamitvà Ãrocenti `asuko gahapati bhikkhu ubhato bhÃgavimutto, asuko pa¤¤Ãvimutto, asuko kÃyasakkhÅ, asuko diÂÂhippatto, asuko saddhÃvimutto, asuko dhammÃnusÃrÅ, asuko saddhÃnusÃrÅ, asuko sÅlavà kalyÃïadhammo, asuko dussÅlo pÃpadhammo' ti. SaÇghaæ kho panÃhaæ bhante parivisanto nÃbhijÃnÃmi evaæ cittaæ uppÃdento `imassa và thokaæ demi imassa và bahukan' ti. Atha khvÃhaæ bhante samacitto 'va demi. Ayaæ kho me bhante chaÂÂho acchariyo abbhuto dhammo saævijjati. 11. Anacchariyaæ kho pana maæ bhante devatà upasaÇkamitvà Ãrocenti `svÃkkhÃto bhante gahapati Bhagavatà dhammo' ti. Evaæ vutte ahaæ bhante tà devatà evaæ vadÃmi `vadeyyÃtha và evaæ kho tumhe devatà no và vadeyyÃtha, atha kho svÃkkhÃto Bhagavatà dhammo' ti. Na kho panÃhaæ bhante abhijÃnÃmi tatonidÃnaæ cittassa unnatiæ `maæ và devatà upasaÇkamanti, ahaæ và devatÃhi saddhiæ sallapÃmÅ' ti. Ayaæ kho me bhante sattamo acchariyo abbhuto dhammo saævijjati. #<[page 216]># %<216 AÇguttara-NikÃya. XXII. 12-XXIII. 1>% 12. Sace kho panÃhaæ bhante Bhagavato paÂhamataraæ kÃlaæ kareyyaæ, anacchariyaæ kho pan' etaæ, yaæ maæ Bhagavà evaæ vyÃkareyya `natthi taæ saæyojanaæ, yena saæyojanena saæyutto Uggo gahapati HatthigÃmako puna imaæ lokaæ ÃgaccheyyÃ' ti. Ayaæ kho me bhante aÂÂhamo acchariyo abbhuto dhammo saævijjati. Ime kho bhante aÂÂha acchariyà abbhutà dhammà saævijjanti. Na ca kho ahaæ jÃnÃmi, katamehi pÃhaæ aÂÂhahi acchariyehi abbhutehi dhammehi samannÃgato Bhagavatà vyÃkato ti. 13. Atha kho so bhikkhu Uggassa gahapatino HatthigÃmakassa nivesane piï¬apÃtaæ gahetvà uÂÂhÃyÃsanà pakkÃmi. Atha kho so bhikkhu pacchÃbhattaæ piï¬apÃtapaÂikkanto yena Bhagavà ten' upasaÇkami, upasaÇkamitvà Bhagavantaæ abhivÃdetvà ekamantaæ nisÅdi. Ekamantaæ nisinno kho so bhikkhu, yÃvatako ahosi Uggena gahapatinà HatthigÃmakena saddhiæ kathÃsallÃpo, taæ sabbaæ Bhagavato Ãrocesi. 14. SÃdhu sÃdhu bhikkhu, yathà taæ Uggo gahapati HatthigÃmako sammà vyÃkaramÃno vyÃkareyya, imeh' eva kho bhikkhu aÂÂhahi acchariyehi abbhutehi dhammehi samannÃgato Uggo gahapati HatthigÃmako mayà vyÃkato; imehi ca pana bhikkhu aÂÂhahi acchariyehi abbhutehi dhammehi samannÃgataæ Uggaæ gahapatiæ HatthigÃmakaæ dhÃrethà ti. XXIII. 1. Ekaæ samayaæ Bhagavà ùÊaviyaæ viharati AggÃÊave cetiye. Tatra kho Bhagavà bhikkhÆ Ãmantesi . . . pe . . . #<[page 217]># %% 2. Sattahi bhikkhave acchariyehi abbhutehi dhammehi samannÃgataæ Hatthakaæ ùÊavakaæ dhÃretha. Katamehi sattahi? 3. Saddho bhikkhave Hatthako ùÊavako, sÅlavà bhikkhave Hatthako ùÊavako, hirimà bhikkhave Hatthako ùÊavako, ottÃpÅ bhikkhave Hatthako ùÊavako, bahussuto bhikkhave Hatthako ùÊavako, cÃgavà bhikkhave Hatthako ùÊavako, pa¤¤avà bhikkhave Hatthako ùÊavako. Imehi kho bhikkhave sattahi acchariyehi abbhutehi dhammehi samannÃgataæ Hatthakaæ ùÊavakaæ dhÃrethà ti. Idam avoca BhagavÃ, idaæ vatvà Sugato uÂÂhÃyÃsanà vihÃraæ pÃvisi. 4. Atha kho a¤¤ataro bhikkhu pubbaïhasamayaæ nivÃsetvà pattacÅvaram ÃdÃya yena Hatthakassa ùÊavakassa nivesanaæ ten' upasaÇkami, upasaÇkamitvà pa¤¤atte Ãsane nisÅdi. Atha kho Hatthako ùÊavako yena so bhikkhu ten' upasaÇkami, upasaÇkamitvà taæ bhikkhuæ abhivÃdetvà ekamantaæ nisÅdi. Ekamantaæ nisinnaæ kho Hatthakaæ ùÊavakaæ so bhikkhu etad avoca `sattahi kho tvaæ Ãvuso acchariyehi abbhutehi dhammehi samannÃgato Bhagavatà vyÃkato. Katamehi sattahi? Saddho bhikkhave Hatthako ùÊavako, sÅlavà . . . hirimà . . . ottÃpÅ . . . bahussuto . . . cÃgavà . . . pa¤¤avà bhikkhave Hatthako ùÊavako. Imehi kho tvaæ Ãvuso sattahi acchariyehi abbhutehi dhammehi samannÃgato Bhagavatà vyÃkato' ti. `Kacci 'ttha bhante na koci gihÅ ahosi odÃtavasano' ti? `Na kho 'ttha Ãvuso koci gihÅ ahosi odÃtavasano' ti. `SÃdhu bhante, yad ettha na koci gihÅ ahosi odÃtavasano' ti. 5. Atha kho so bhikkhu Hatthakassa ùÊavakassa nivesane piï¬apÃtaæ gahetvà uÂÂhÃyÃsanà pakkÃmi. Atha kho so bhikkhu pacchÃbhattaæ piï¬apÃtapaÂikkanto yena Bhagavà ten' upasaÇkami, #<[page 218]># %<218 AÇguttara-NikÃya. XXIII. 6-XXIV. 1>% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ upasaÇkamitvà Bhagavantam abhivÃdetvà ekamantaæ nisÅdi. Ekamantaæ nisinno kho so bhikkhu Bhagavantaæ etad avoca `idhÃhaæ bhante pubbaïhasamayaæ nivÃsetvà pattacÅvaram ÃdÃya yena Hatthakassa ùÊavakassa nivesanaæ ten' upasaÇkami, upasaÇkamitvà pa¤¤atte Ãsane nisÅdi. Atha kho bhante Hatthako ùÊavako yenÃhaæ ten' upasaÇkami, upasaÇkamitvà maæ abhivÃdetvà ekamantaæ nisÅdi. Ekamantaæ nisinnaæ kho ahaæ bhante Hatthakaæ ùÊavakaæ etad avocaæ: sattahi kho tvaæ Ãvuso acchariyehi abbhutehi dhammehi samannÃgato Bhagavatà vyÃkato. Katamehi sattahi? Saddho bhikkhave Hatthako ùÊavako, sÅlavà . . . hirimà . . . ottÃpÅ . . . bahussuto . . . cÃgavà . . . pa¤¤avà bhikkhave Hatthako ùÊavako. Imehi kho tvaæ Ãvuso sattahi acchariyehi abbhutehi dhammehi samannÃgato Bhagavatà vyÃkato ti. Evaæ vutte bhante Hatthako ùÊavako maæ etad avoca: kacci 'ttha bhante na koci gihÅ ahosi odÃtavasano ti? Na kho 'ttha Ãvuso koci gihÅ ahosi odÃtavasano ti. SÃdhu bhante, yad ettha na koci gihÅ ahosi odÃtavasano' ti. 6. SÃdhu sÃdhu bhikkhu, appiccho so bhikkhu kulaputto sante yeva attani kusale dhamme na icchati parehi ¤ÃyamÃne. Tena hi tvaæ bhikkhu iminà aÂÂhamena acchariyena abbhutena dhammena samannÃgataæ Hatthakaæ ùÊavakaæ dhÃrehi, yad idam appicchatÃyà ti. XXIV. 1. Ekaæ samayaæ Bhagavà ùÊaviyaæ viharati AggÃÊave cetiye. Atha kho Hatthako ùÊavako pa¤camattehi upÃsakasatehi parivuto yena Bhagavà ten' upasaÇkami, #<[page 219]># %% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ upasaÇkamitvà Bhagavantaæ abhivÃdetvà ekamantaæ nisÅdi. Ekamantaæ nisinnaæ kho Hatthakaæ ùÊavakaæ Bhagavà etad avoca:-- 2. MahatÅ kho tyÃyaæ Hatthaka parisÃ, kathaæ pana tvaæ Hatthaka imaæ mahatiæ parisaæ saægaïhÃsÅ ti? YÃn' imÃni bhante Bhagavatà desitÃni cattÃri saægahavatthÆni, tehÃhaæ imaæ mahatiæ parisaæ saægaïhÃmi. Ahaæ bhante yaæ jÃnÃmi `ayaæ dÃnena saægahetabbo' ti, taæ dÃnena saægaïhÃmi; yaæ jÃnÃmi `ayaæ peyyavajjena saægahetabbo' ti, taæ peyyavajjena saægaïhÃmi; yaæ jÃnÃmi `ayaæ atthacariyÃya saægahetabbo' ti, taæ atthacariyÃya saægaïhÃmi; yaæ jÃnÃmi `ayaæ samÃnattatÃya saægahetabbo' ti, taæ samÃnattatÃya saægaïhÃmi. Saævijjante kho pana me bhante kule bhogÃ, daliddassa kho no tathà sotabbaæ ma¤¤antÅ ti. 3. SÃdhu sÃdhu Hatthaka, yoni kho tyÃhaæ Hatthaka mahatiæ parisaæ saægahetuæ. Ye hi keci Hatthaka atÅtamaddhÃnaæ mahatiæ parisaæ saægahesuæ, sabbe te imeh' eva catÆhi saægahavatthÆhi mahatiæ parisaæ saægahesuæ; ye pi hi keci Hatthaka anÃgatamaddhÃnaæ mahatiæ parisaæ saægaïhissanti, sabbe te imeh' eva catÆhi saægahavatthÆhi mahatiæ parisaæ saægaïhissanti; ye pi hi keci Hatthaka etarahi mahatiæ parisaæ saægaïhanti, sabbe te imeh' eva catÆhi saægahavatthÆhi mahatiæ parisaæ saægaïhantÅ ti. 4. Atha kho Hatthako ùÊavako Bhagavatà dhammiyà kathÃya sandassito samÃdapito samuttejito sampahaæsito uÂÂhÃyÃsanà Bhagavantaæ abhivÃdetvà padakkhiïaæ katvà pakkÃmi. #<[page 220]># %<220 AÇguttara-NikÃya. XXIV. 5-XXV. 3>% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ Atha kho Bhagavà acirapakkante Hatthake ùÊavake bhikkhÆ Ãmantesi:-- 5. AÂÂhahi bhikkhave acchariyehi abbhutehi dhammehi samannÃgataæ Hatthakaæ ùÊavakaæ dhÃretha. Katamehi aÂÂhahi? 6. Saddho bhikkhave Hatthako ùÊavako, sÅlavà bhikkhave Hatthako ùÊavako, hirimà bhikkhave Hatthako ùÊavako, ottÃpÅ bhikkhave Hatthako ùÊavako, bahussuto bhikkhave Hatthako ùÊavako, cÃgavà bhikkhave Hatthako ùÊavako, pa¤¤avà bhikkhave Hatthako ùÊavako, appiccho bhikkhave Hatthako ùÊavako. Imehi kho bhikkhave aÂÂhahi acchariyehi abbhutehi dhammehi samannÃgataæ Hatthakaæ ùÊavakaæ dhÃrethà ti. XXV. 1. Ekaæ samayaæ Bhagavà Sakkesu viharati Kapilavatthusmiæ NigrodhÃrÃme. Atha kho MahÃnÃmo Sakko yena Bhagavà ten' upasaÇkami, upasaÇkamitvà Bhagavantaæ abhivÃdetvà ekamantaæ nisÅdi. Ekamantaæ nisinno kho MahÃnÃmo Sakko Bhagavantaæ etad avoca `kittÃvatà nu kho bhante upÃsako hotÅ' ti? Yato kho MahÃnÃma buddhaæ saraïaæ gato hoti, dhammaæ saraïaæ gato hoti, saÇghaæ saraïaæ gato hoti: ettÃvatà kho MahÃnÃma upÃsako hotÅ ti. 2. `KittÃvatà pana bhante upÃsako sÅlavà hotÅ' ti? Yato kho MahÃnÃma upÃsako pÃïÃtipÃtà paÂivirato hoti, adinnÃdÃnà paÂivirato hoti, kÃmesu micchÃcÃrà paÂivirato hoti, musÃvÃdà paÂivirato hoti, surÃmerayamajjapamÃdaÂÂhÃnà paÂivirato hoti: ettÃvatà kho MahÃnÃma upÃsako sÅlavà hotÅ ti. 3. `KittÃvatà pana bhante upÃsako attahitÃya paÂipanno hoti no parahitÃyÃ' ti? #<[page 221]># %% Yato kho MahÃnÃmo upÃsako attanà saddhÃsampanno hoti no paraæ saddhÃsampadÃya samÃdapeti, attanà sÅlasampanno hoti no paraæ sÅlasampadÃya samÃdapeti, attanà cÃgasampanno hoti no paraæ cÃgasampadÃya samÃdapeti, attanà bhikkhÆnaæ dassanakÃmo hoti no paraæ bhikkhÆnaæ dassane samÃdapeti, attanà saddhammaæ sotukÃmo hoti no paraæ saddhammasavane samÃdapeti, attanà sutÃnaæ dhammÃnaæ dhÃrakajÃtiko hoti no paraæ dhammadhÃraïÃya samÃdapeti, attanà dhatÃnaæ dhammÃnaæ atthÆpaparikkhÅ hoti no paraæ atthÆpaparikkhÃya samÃdapeti, attanà attham a¤¤Ãya dhammam a¤¤Ãya dhammÃnudhammapaÂipanno hoti no paraæ dhammÃnudhammapaÂipattiyà samÃdapeti: ettÃvatà kho MahÃnÃma upÃsako attahitÃya paÂipanno hoti no parahitÃyà ti. 4. `KittÃvatà pana bhante upÃsako attahitÃya ca paÂipanno hoti parahitÃya cÃ' ti? Yato kho MahÃnÃma upÃsako attanà ca saddhÃsampanno hoti para¤ ca saddhÃsampadÃya samÃdapeti, attanà ca sÅlasampanno hoti para¤ ca sÅlasampadÃya samÃdapeti, attanà ca cÃgasampanno hoti para¤ ca cÃgasampadÃya samÃdapeti, attanà ca bhikkhÆnaæ dassanakÃmo hoti para¤ ca bhikkhÆnaæ dassane samÃdapeti, attanà ca saddhammaæ sotukÃmo hoti para¤ ca saddhammasavane samÃdapeti, attanà ca sutÃnaæ dhammÃnaæ dhÃrakajÃtiko hoti para¤ ca dhammadhÃraïÃya samÃdapeti, attanà ca dhatÃnaæ dhammÃnaæ atthÆpaparikkhÅ hoti para¤ ca atthÆpaparikkhÃya samÃdapeti, attanà ca attham a¤¤Ãya dhammam a¤¤Ãya dhammÃnudhammapaÂipanno hoti para¤ ca dhammÃnudhammapaÂipattiyà samÃdapeti: #<[page 222]># %<222 AÇguttara-NikÃya. XXVI. 1-4>% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ ettÃvatà kho MahÃnÃma upÃsako attahitÃya ca paÂipanno hoti parahitÃya cà ti. XXVI. 1. Ekaæ samayaæ Bhagavà RÃjagahe viharati JÅvakambavane. Atha kho JÅvako KomÃrabhacco yena Bhagavà ten' upasaÇkami, upasaÇkamitvà Bhagavantaæ abhivÃdetvà ekamantaæ nisÅdi. Ekamantaæ nisinno kho JÅvako KomÃrabhacco Bhagavantaæ etad avoca `kittÃvatà nu kho bhante upÃsako hotÅ' ti? Yato kho JÅvaka buddhaæ saraïaæ gato hoti, dhammaæ saraïaæ gato hoti, saÇghaæ saraïaæ gato hoti: ettÃvatà kho JÅvaka upÃsako hotÅ ti. 2. `KittÃvatà pana bhante upÃsako sÅlavà hotÅ ti' ? Yato kho JÅvaka upÃsako pÃïÃtipÃtà paÂivirato hoti . . . pe . . . surÃmerayamajjapamÃdaÂÂhÃnà paÂivirato hoti: ettÃvatà kho JÅvaka upÃsako sÅlavà hotÅ ti. 3. `KittÃvatà pana bhante upÃsako attahitÃya paÂipanno hoti no parahitÃyÃ' ti? Yato kho JÅvaka upÃsako attanà saddhÃsampanno hoti no paraæ saddhÃsampadÃya samÃdapeti . . . pe . . . attanà attham a¤¤Ãya dhammam a¤¤Ãya dhammÃnudhammapaÂipanno hoti no paraæ dhammÃnudhammapaÂipattiyà samÃdapeti: ettÃvatà kho JÅvaka upÃsako attahitÃya paÂipanno hoti no parahitÃyà ti. 4. `KittÃvatà pana bhante upÃsako attahitÃya ca paÂipanno hoti parahitÃya cÃ' ti? #<[page 223]># %% Yato kho JÅvaka upÃsako attanà ca saddhÃsampanno hoti para¤ ca saddhÃsampadÃya samÃdapeti, attanà ca sÅlasampanno hoti para¤ ca sÅlasampadÃya samÃdapeti, attanà ca cÃgasampanno hoti para¤ ca cÃgasampadÃya samÃdapeti, attanà ca bhikkhÆnaæ dassanakÃmo hoti para¤ ca bhikkhÆnaæ dassane samÃdapeti, attanà ca saddhammaæ sotukÃmo hoti para¤ ca saddhammasavane samÃdapeti, attanà ca sutÃnaæ dhammÃnaæ dhÃrakajÃtiko hoti para¤ ca dhammadhÃraïÃya samÃdapeti, attanà ca dhatÃnaæ dhammÃnaæ atthÆpaparikkhÅ hoti para¤ ca atthÆpaparikkhÃya samÃdapeti, attanà ca attham a¤¤Ãya dhammam a¤¤Ãya dhammÃnudhammapaÂipanno hoti para¤ ca dhammÃnudhammapaÂipattiyà samÃdapeti: ettÃvatà kho JÅvaka upÃsako attahitÃya ca paÂipanno hoti parahitÃya cà ti. XXVII. 1. AÂÂh' imÃni bhikkhave balÃni. KatamÃni aÂÂha? 2. Roïïabalà bhikkhave dÃrakÃ, kodhabalà mÃtugÃmÃ, Ãvudhabalà corÃ, issariyabalà rÃjÃno, ujjhattibalà bÃlÃ, nijjhattibalà paï¬itÃ, paÂisaÇkhÃnabalà bahussutÃ, khantibalà samaïabrÃhmaïÃ. ImÃni kho bhikkhave aÂÂha balÃnÅ ti. XXVIII. 1. Atha kho Ãyasmà SÃriputto yena Bhagavà ten' upasaÇkami, upasaÇkamitvà Bhagavantaæ abhivÃdetvà ekamantaæ nisÅdi. Ekamantaæ nisinnaæ kho Ãyasmantaæ SÃriputtaæ Bhagavà etad avoca `kati nu kho SÃriputta khÅïÃsavassa bhikkhuno balÃni, #<[page 224]># %<224 AÇguttara-NikÃya. XXVIII. 2-6>% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ yehi balehi samannÃgato khÅïÃsavo bhikkhu ÃsavÃnaæ khayaæ paÂijÃnÃti: khÅïà me ÃsavÃ' ti? 2. AÂÂha bhante khÅïÃsavassa bhikkhuno balÃni, yehi balehi samannÃgato khÅïÃsavo bhikkhu ÃsavÃnaæ khayaæ paÂijÃnÃti: khÅïà me Ãsavà ti. KatamÃni aÂÂha? 3. Idha bhante khÅïÃsavassa bhikkhuno aniccato sabbe saÇkhÃrà yathÃbhÆtaæ sammappa¤¤Ãya sudiÂÂhà honti. Yam pi bhante khÅïÃsavassa bhikkhuno aniccato sabbe saÇkhÃrà yathÃbhÆtaæ sammappa¤¤Ãya sudiÂÂhà honti, idam pi bhante khÅïÃsavassa bhikkhuno balaæ hoti, yaæ balaæ Ãgamma khÅïÃsavo bhikkhu ÃsavÃnaæ khayaæ paÂijÃnÃti: khÅïà me Ãsavà ti. 4. Puna ca paraæ bhante khÅïÃsavassa bhikkhuno aÇgÃrakÃsÆpamà kÃmà yathÃbhÆtaæ sammappa¤¤Ãya sudiÂÂhà honti. Yam pi bhante khÅïÃsavassa bhikkhuno aÇgÃrakÃsÆpamà kÃmà yathÃbhÆtaæ sammappa¤¤Ãya sudiÂÂhà honti, idam pi bhante khÅïÃsavassa bhikkhuno balaæ hoti, yaæ balaæ Ãgamma khÅïÃsavo bhikkhu ÃsavÃnaæ khayaæ paÂijÃnÃti: khÅïà me Ãsavà ti. 5. Puna ca paraæ bhante khÅïÃsavassa bhikkhuno vivekaninnaæ cittaæ hoti vivekapoïaæ vivekapabbhÃraæ vivekaÂÂhaæ nekkhammÃbhirataæ vyantibhÆtaæ sabbaso ÃsavaÂÂhÃniyehi dhammehi. Yam pi bhante khÅïÃsavassa bhikkhuno vivekaninnaæ cittaæ hoti vivekapoïaæ vivekapabbhÃraæ vivekaÂÂhaæ nekkhammÃbhirataæ vyantibhÆtaæ sabbaso ÃsavaÂÂhÃniyehi dhammehi, idam pi bhante khÅïÃsavassa bhikkhuno balaæ hoti, yaæ balaæ Ãgamma khÅïÃsavo bhikkhu ÃsavÃnaæ khayaæ paÂijÃnÃti: khÅïà me Ãsavà ti. 6. Puna ca paraæ bhante khÅïÃsavassa bhikkhuno cattÃro satipaÂÂhÃnà bhÃvità honti subhÃvitÃ. Yam pi bhante khÅïÃsavassa bhikkhuno cattÃro satipaÂÂhÃnà bhÃvità honti subhÃvitÃ, #<[page 225]># %% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ idam pi bhante khÅïÃsavassa bhikkhuno balaæ hoti, yaæ balaæ Ãgamma khÅïÃsavo bhikkhu ÃsavÃnaæ khayaæ paÂijÃnÃti: khÅïà me Ãsavà ti. 7. Puna ca paraæ bhante khÅïÃsavassa bhikkhuno cattÃro iddhipÃdà bhÃvità honti subhÃvità . . . pe . . . pa¤c' indriyÃni bhÃvitÃni honti subhÃvitÃni . . . satta bojjhaÇgà bhÃvità honti subhÃvità . . . ariyo aÂÂhaÇgiko maggo bhÃvito hoti subhÃvito. Yam pi bhante khÅïÃsavassa bhikkhuno ariyo aÂÂhaÇgiko maggo bhÃvito hoti subhÃvito, idam pi bhante khÅïÃsavassa bhikkhuno balaæ hoti, yaæ balaæ Ãgamma khÅïÃsavo bhikkhu ÃsavÃnaæ khayaæ paÂijÃnÃti: khÅïà me Ãsavà ti. ImÃni kho bhante aÂÂha khÅïÃsavassa bhikkhuno balÃni, yehi balehi samannÃgato khÅïÃsavo bhikkhu ÃsavÃnaæ khayaæ paÂijÃnÃti: khÅïà me Ãsavà ti. XXIX. 1. Khaïakicco loko, khaïakicco loko ti bhikkhave assutavà puthujjano bhÃsati, no ca kho so jÃnÃti khaïaæ và akkhaïaæ vÃ. AÂÂh' ime bhikkhave akkhaïà asamayà brahmacariyavÃsÃya. Katame aÂÂha? 2. Idha bhikkhave TathÃgato ca loke uppanno hoti arahaæ sammÃsambuddho vijjÃcaraïasampanno sugato lokavidÆ anuttaro purisadammasÃrathi Satthà devamanussÃnaæ buddho BhagavÃ, dhammo ca desiyati opasamiko parinibbÃyiko sambodhagÃmÅ sugatappavedito, aya¤ ca puggalo nirayaæ upapanno hoti. Ayaæ bhikkhave paÂhamo akkhaïo asamayo brahmacariyavÃsÃya. #<[page 226]># %<226 AÇguttara-NikÃya. XXIX. 3-4>% 3. Puna ca paraæ bhikkhave TathÃgato ca loke uppanno hoti . . . pe . . . Satthà devamanussÃnaæ buddho BhagavÃ, dhammo ca desiyati opasamiko parinibbÃyiko sambodhagÃmÅ sugatappavedito, aya¤ ca puggalo tiracchÃnayoniæ upapanno hoti . . . pe . . . aya¤ ca puggalo pittivisayaæ upapanno hoti . . . pe . . . aya¤ ca puggalo a¤¤ataraæ dÅghÃyukaæ devanikÃyaæ upapanno hoti . . . pe . . . aya¤ ca puggalo paccantimesu janapadesu paccÃjÃto hoti avi¤¤ÃtÃresu milakkhesu, yattha natthi gati bhikkhÆnaæ bhikkhunÅnaæ upÃsakÃnaæ upÃsikÃnaæ . . . pe . . . aya¤ ca puggalo majjhimesu janapadesu paccÃjÃto hoti, so ca hoti micchÃdiÂÂhiko viparÅtadassano `natthi dinnaæ, natthi yiÂÂhaæ, natthi hutaæ, natthi sukaÂadukkaÂÃnaæ kammÃnaæ phalaæ vipÃko, natthi ayaæ loko, natthi paro loko, natthi mÃtÃ, natthi pitÃ, natthi sattà opapÃtikÃ, natthi loke samaïabrÃhmaïà sammaggatà sammÃpaÂipannÃ, ye ima¤ ca lokaæ para¤ ca lokaæ sayaæ abhi¤¤Ã sacchikatvà pavedentÅ' ti . . . pe . . . aya¤ ca puggalo majjhimesu janapadesu paccÃjÃto hoti, so ca hoti duppa¤¤o jaÊo eÊamÆgo na paÂibalo subhÃsitadubbhÃsitassa attham a¤¤Ãtuæ. Ayaæ bhikkhave sattamo akkhaïo asamayo brahmacariyavÃsÃya. 4. Puna ca paraæ bhikkhave TathÃgato ca loke anuppanno hoti arahaæ sammÃsambuddho . . . pe . . . Satthà devamanussÃnaæ buddho BhagavÃ, dhammo ca na desiyati opasamiko parinibbÃyiko sambodhagÃmÅ sugatappavedito, #<[page 227]># %% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ aya¤ ca puggalo majjhimesu janapadesu paccÃjÃto hoti, so ca hoti pa¤¤avà ajaÊo aneÊamÆgo paÂibalo subhÃsitadubbhÃsitassa attham a¤¤Ãtuæ. Ayaæ bhikkhave aÂÂhamo akkhaïo asamayo brahmacariyavÃsÃya. Ime kho bhikkhave aÂÂha akkhaïà asamayà brahmacariyavÃsÃya. 5. Eko 'va bhikkhave khaïo ca samayo ca brahmacariyavÃsÃya. Katamo eko? 6. Idha bhikkhave TathÃgato ca loke uppanno hoti arahaæ sammÃsambuddho vijjÃcaraïasampanno sugato lokavidÆ anuttaro purisadammasÃrathi Satthà devamanussÃnaæ buddho BhagavÃ, dhammo ca desiyati opasamiko parinibbÃyiko sambodhagÃmÅ sugatappavedito, aya¤ ca puggalo majjhimesu janapadesu paccÃjÃto hoti, so ca hoti pa¤¤avà ajaÊo aneÊamÆgo paÂibalo subhÃsitadubbhÃsitassa attham a¤¤Ãtum. Ayaæ bhikkhave eko 'va khaïo ca samayo ca brahmacariyavÃsÃyà ti. ManussalÃbhaæ laddhÃna saddhamme suppavedite ye khaïaæ nÃdhigacchanti atinÃmenti te khaïaæ. BahÆhi akkhaïà vuttà puggalass' antarÃyikÃ. KadÃci karahaci loke uppajjanti TathÃgatÃ, tayidaæ sammukhÅbhÆtaæ yaæ lokasmiæ sudullabhaæ manussapaÂilÃbho ca saddhammassa ca desanÃ, alaæ vÃyamituæ tattha atthakÃmena jantunÃ. #<[page 228]># %<228 AÇguttara-NikÃya. XXX. 1>% Kathaæ vija¤¤Ã saddhammaæ khaïo ve mà upaccagÃ? KhaïÃtÅtà hi socanti nirayamhi samappitÃ. Idha-m-eva naæ virÃdheti saddhammassa niyÃmataæ, vÃïijo va atÅtattho cirattaæ anutapessati. AvijjÃnivuto poso saddhammaæ aparÃdhiko jÃtimaraïasaæsÃraæ ciraæ paccanubhossati. Ye ca laddhà manussattaæ saddhamme suppavedite akaæsu Satthu vacanaæ karissanti karonti vÃ, khaïaæ paccavidhuæ loke brahmacariyaæ anuttaraæ. Ye maggaæ paÂipajjiæsu TathÃgatappaveditaæ ye saævarà cakkhumatà desitÃdiccabandhunÃ, tesu gutto sadà sato viharetha anavassuto. Sabbe anusaye chetvà MÃradheyyasarÃnuge te ve pÃragatà loke ye pattà Ãsavakkhayan ti. XXX. 1. Ekaæ samayaæ Bhagavà Bhaggesu viharati SuæsumÃragire BhesakaÊÃvane MigadÃye. Tena kho pana samayena Ãyasmà Anuruddho CetÅsu viharati PÃcÅnavaæsadÃye. Atha kho Ãyasmato Anuruddhassa rahogatassa patisallÅnassa evaæ cetaso parivitakko udapÃdi `appicchassÃyaæ dhammo, nÃyaæ dhammo mahicchassa; santuÂÂhassÃyaæ dhammo, #<[page 229]># %% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ nÃyaæ dhammo asantuÂÂhassa; pavivittassÃyaæ dhammo, nÃyaæ dhammo saÇgaïikÃrÃmassa; ÃraddhaviriyassÃyaæ dhammo, nÃyaæ dhammo kusÅtassa; upaÂÂhitasatissÃyaæ dhammo, nÃyaæ dhammo muÂÂhassatissa; samÃhitassÃyaæ dhammo, nÃyaæ dhammo asamÃhitassa; pa¤¤avato ayaæ dhammo, nÃyaæ dhammo duppa¤¤assÃ' ti. 2. Atha kho Bhagavà Ãyasmato Anuruddhassa cetasà ceto parivitakkam a¤¤Ãya seyyathà pi nÃma balavà puriso sammi¤jitaæ và bÃhaæ pasÃreyya pasÃritaæ và bÃhaæ sammi¤jeyya, evam eva Bhaggesu SuæsumÃragire BhesakaÊÃvane MigadÃye antarahito CetÅsu PÃcÅnavaæsadÃye Ãyasmato Anuruddhassa sammukhe pÃturahosi: NisÅdi Bhagavà pa¤¤atte Ãsane. ùyasmà pi kho Anuruddho Bhagavantaæ abhivÃdetvà ekamantaæ nisÅdi. Ekamantaæ nisinnaæ kho Ãyasmantaæ Anuruddhaæ Bhagavà etad avoca:-- 3. SÃdhu sÃdhu Anuruddha, sÃdhu kho tvaæ Anuruddha satta mahÃpurisavitakke vitakkesi: appicchassÃyaæ dhammo, nÃyaæ dhammo mahicchassa; santuÂÂhassÃyaæ dhammo, nÃyaæ dhammo asantuÂÂhassa; pavivittassÃyaæ dhammo, nÃyaæ dhammo saÇgaïikÃrÃmassa; ÃraddhaviriyassÃyaæ dhammo, nÃyaæ dhammo kusÅtassa; upaÂÂhitasatissÃyaæ dhammo, nÃyaæ dhammo muÂÂhassatissa; samÃhitassÃyaæ dhammo, nÃyaæ dhammo asamÃhitassa; pa¤¤avato ayaæ dhammo, nÃyaæ dhammo duppa¤¤assà ti. Tena hi tvaæ Anuruddha imam pi aÂÂhamaæ mahÃpurisavitakkaæ vitakkehi: nippapa¤cÃrÃmassÃyaæ dhammo nippapa¤caratino, nÃyaæ dhammo papa¤cÃrÃmassa papa¤caratino ti. 4. Yato kho tvaæ Anuruddha ime aÂÂha mahÃpurisavitakke vitakkessasi, tato tvaæ Anuruddha, yÃva-d-eva ÃkaÇkhissasi, vivicc' eva kÃmehi vivicca akusalehi dhammehi savitakkaæ savicÃraæ vivekajaæ pÅtisukhaæ paÂhamaæ jhÃnaæ upasampajja viharissasi. #<[page 230]># %<230 AÇguttara-NikÃya. XXX. 5-8>% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ 5. Yato kho tvaæ Anuruddha ime aÂÂha mahÃpurisavitakke vitakkessasi, tato tvaæ Anuruddha, yÃva-d-eva ÃkaÇkhissasi, vitakkavicÃrÃnaæ vÆpasamà ajjhattaæ sampasÃdanaæ cetaso ekodibhÃvaæ avitakkaæ avicÃraæ samÃdhijaæ pÅtisukhaæ dutiyaæ jhÃnaæ upasampajja viharissasi. 6. Yato kho tvaæ Anuruddha ime aÂÂha mahÃpurisavitakke vitakkessasi, tato tvaæ Anuruddha, yÃva-d-eva ÃkaÇkhissasi, pÅtiyà ca virÃgà upekhako ca viharissasi sato ca sampajÃno, sukha¤ ca kÃyena paÂisaævedissasi, yan taæ ariyà Ãcikkhanti `upekhako satimà sukhavihÃrÅ' ti, tatiyaæ jhÃnaæ upasampajja viharissasi. 7. Yato kho tvaæ Anuruddha ime aÂÂha mahÃpurisavitakke vitakkessasi, tato tvaæ Anuruddha, yÃva-d-eva ÃkaÇkhissasi, sukhassa ca pahÃnà dukkhassa ca pahÃnà pubb' eva somanassadomanassÃnaæ aÂÂhaÇgamà adukkhamasukhaæ upekhÃsatipÃrisuddhiæ catutthaæ jhÃnaæ upasampajja viharissasi. 8. Yato kho tvaæ Anuruddha ime ca aÂÂha mahÃpurisavitakke vitakkessasi imesa¤ ca catunnaæ jhÃnÃnaæ abhicetasikÃnaæ diÂÂhadhammasukhavihÃrÃnaæ nikÃmalÃbhÅ bhavissasi akicchalÃbhÅ akasiralÃbhÅ, tato tuyhaæ Anuruddha seyyathà pi nÃma gahapatissa và gahapatiputtassa và nÃnÃrattÃnaæ dussÃnaæ dussakaraï¬ako pÆro, evam eva te paæsukÆlacÅvaraæ khÃyissati santuÂÂhassa viharato ratiyà aparitassÃya phÃsuvihÃrÃya okkamanÃya nibbÃnassa. #<[page 231]># %% 9. Yato kho tvaæ Anuruddha ime ca aÂÂha mahÃpurisavitakke vitakkessasi imesa¤ ca catunnaæ jhÃnÃnaæ abhicetasikÃnaæ diÂÂhadhammasukhavihÃrÃnaæ nikÃmalÃbhÅ bhavissasi akicchalÃbhÅ akasiralÃbhÅ, tato tuyhaæ Anuruddha seyyathà pi nÃma gahapatissa và gahapatiputtassa và sÃlÅnaæ odano vicitakÃÊako anekasÆpo anekavya¤jano, evam eva te piï¬iyÃlopabhojanaæ khÃyissati santuÂÂhassa viharato ratiyà aparitassÃya phÃsuvihÃrÃya okkamanÃya nibbÃnassa. 10. Yato kho tvaæ Anuruddha ime ca aÂÂha mahÃpurisavitakke vitakkessasi imesa¤ ca catunnaæ jhÃnÃnaæ abhicetasikÃnaæ diÂÂhadhammasukhavihÃrÃnaæ nikÃmalÃbhÅ bhavissasi akicchalÃbhÅ akasiralÃbhÅ, tato tuyhaæ Anuruddha seyyathà pi nÃma gahapatissa và gahapatiputtassa và kÆÂÃgÃraæ ullittÃvalittaæ nivÃtaæ phusitaggaÊaæ pihitavÃtapÃnaæ, evam eva te rukkhamÆlasenÃsanaæ khÃyissati santuÂÂhassa viharato ratiyà aparitassÃya phÃsuvihÃrÃya okkamanÃya nibbÃnassa. 11. Yato kho tvaæ Anuruddha ime ca aÂÂha mahÃpurisavitakke vitakkessasi imesa¤ ca catunnaæ jhÃnÃnaæ abhicetasikÃnaæ diÂÂhadhammasukhavihÃrÃnaæ nikÃmalÃbhÅ bhavissasi akicchalÃbhÅ akasiralÃbhÅ, tato tuyhaæ Anuruddha seyyathà pi nÃma gahapatissa và gahapatiputtassa và pallaÇko gonakatthato paÂikatthato paÂalikatthato kadalimigapavarapaccattharaïo sa-uttaracchado ubhato lohitakÆpadhÃno, evam eva te tiïasantharakasayanÃsanaæ khÃyissati santuÂÂhassa viharato ratiyà aparitassÃya phÃsuvihÃrÃya okkamanÃya nibbÃnassa. #<[page 232]># %<232 AÇguttara-NikÃya. XXX. 12-15>% 12. Yato kho tvaæ Anuruddha ime ca aÂÂha mahÃpurisavitakke vitakkessasi imesa¤ ca catunnaæ jhÃnÃnaæ abhicetasikÃnaæ diÂÂhadhammasukhavihÃrÃnaæ nikÃmalÃbhÅ bhavissasi akicchalÃbhÅ akasiralÃbhÅ, tato tuyhaæ Anuruddha seyyathà pi nÃma gahapatissa và gahapatiputtassa và nÃnÃbhesajjÃni, seyyathÅdaæ sappi navanÅtaæ telaæ madhu phÃnitaæ, evam eva te pÆtimuttabhesajjaæ khÃyissati santuÂÂhassa viharato ratiyà aparitassÃya phÃsuvihÃrÃya okkamanÃya nibbÃnassa. 13. Tena hi tvaæ Anuruddha Ãyatikam pi vassÃvÃsaæ idh' eva CetÅsu PÃcÅnavaæsadÃye vihareyyÃsÅ ti. Evaæ bhante ti kho Ãyasmà Anuruddho Bhagavato paccassosi. Atha kho Bhagavà Ãyasmantaæ Anuruddhaæ iminà ovÃdena ovaditvà seyyathà pi nÃma balavà puriso sammi¤jitaæ và bÃhaæ pasÃreyya pasÃritaæ và bÃhaæ sammi¤jeyya, evam eva CetÅsu PÃcÅnavaæsadÃye antarahito Bhaggesu SuæsumÃragire BhesakaÊÃvane MigadÃye pÃturahosi. NisÅdi Bhagavà pa¤¤atte Ãsane. Nisajja kho Bhagavà bhikkhÆ Ãmantesi:-- 14. AÂÂha vo bhikkhave mahÃpurisavitakke desessÃmi, taæ suïÃtha sÃdhukaæ manasikarotha, bhÃsissÃmÅ ti. Evam bhante ti kho te bhikkhÆ Bhagavato paccassosuæ. Bhagavà etad avoca:-- Katame ca bhikkhave aÂÂha mahÃpurisavitakkÃ? 15. AppicchassÃyaæ bhikkhave dhammo, nÃyaæ dhammo mahicchassa; santuÂÂhassÃyaæ bhikkhave dhammo, nÃyaæ dhammo asantuÂÂhassa; pavivittassÃyaæ bhikkhave dhammo, nÃyaæ dhammo saÇgaïikÃrÃmassa; ÃraddhaviriyassÃyaæ bhikkhave dhammo, nÃyaæ dhammo kusÅtassa; upaÂÂhitasatissÃyaæ bhikkhave dhammo, nÃyaæ dhammo muÂÂhassatissa; samÃhitassÃyaæ bhikkhave dhammo, nÃyaæ dhammo asamÃhitassa; pa¤¤avato ayaæ bhikkhave dhammo, nÃyaæ dhammo duppa¤¤assa; #<[page 233]># %% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ nippapa¤cÃrÃmassÃyaæ bhikkhave dhammo nippapa¤caratino, nÃyaæ dhammo papa¤cÃrÃmassa papa¤caratino. 16. AppicchassÃyaæ bhikkhave dhammo, nÃyaæ dhammo mahicchassà ti iti kho pan' etaæ vuttaæ, ki¤ c' etaæ paÂicca vuttaæ? 17. Idha bhikkhave bhikkhu appiccho samÃno `appiccho ti maæ jÃneyyun' ti na icchati, santuÂÂho samÃno `santuÂÂho ti maæ jÃneyyun' ti na icchati, pavivitto samÃno `pavivitto ti maæ jÃneyyun' ti na icchati, Ãraddhaviriyo samÃno `Ãraddhaviriyo ti maæ jÃneyyun' ti na icchati, upaÂÂhitasati samÃno `upaÂÂhitasatÅ ti maæ jÃneyyun ti na icchati, samÃhito samÃno `samÃhito ti maæ jÃneyyun' ti na icchati, pa¤¤avà samÃno `pa¤¤avà ti maæ jÃneyyun' ti na icchati, nippapa¤cÃrÃmo samÃno `nippapa¤cÃrÃmo ti maæ jÃneyyun' ti na icchati. AppicchassÃyaæ bhikkhave dhammo, nÃyaæ dhammo mahicchassà ti iti yan taæ vuttaæ, idam etaæ paÂicca vuttaæ. 18. SantuÂÂhassÃyaæ bhikkhave dhammo, nÃyaæ dhammo asantuÂÂhassà ti iti kho pan' etaæ vuttaæ, ki¤ c' etaæ paÂicca vuttaæ? 19. Idha bhikkhave bhikkhu santuÂÂho hoti itarÅtaracÅvarapiï¬apÃtasenÃsanagilÃnapaccayabhesajjaparikkhÃrena. SantuÂÂhassÃyaæ bhikkhave dhammo, nÃyaæ dhammo asantuÂÂhassà ti iti yan taæ vuttaæ, idam etaæ paÂicca vuttaæ. 20. PavivittassÃyaæ bhikkhave dhammo, nÃyaæ dhammo saÇgaïikÃrÃmassà ti iti kho pan' etaæ vuttaæ, ki¤ c' etaæ paÂicca vuttaæ? 21. Idha bhikkhave bhikkhuno pavivittassa viharato bhavanti upasaÇkamitÃro bhikkhÆ bhikkhuniyo upÃsakà upÃsikÃyo rÃjÃno rÃjamahÃmattà titthiyà titthiyasÃvakÃ. Tatra bhikkhu vivekaninnena cittena vivekapoïena vivekapabbhÃrena vivekaÂÂhena nekkhammÃbhiratena a¤¤adatthu uyyojanikapaÂisaæyuttaæ yeva kathaæ kattà hoti. PavivittassÃyaæ bhikkhave dhammo, #<[page 234]># %<234 AÇguttara-NikÃya. XXX. 22-29>% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ nÃyaæ dhammo saÇgaïikÃrÃmassà ti iti yan taæ vuttaæ, idam etaæ paÂicca vuttaæ. 22. ùraddhaviriyassÃyaæ bhikkhave dhammo, nÃyaæ dhammo kusÅtassà ti iti kho pan' etaæ vuttaæ, ki¤ c' etaæ paÂicca vuttaæ? 23. Idha bhikkhave bhikkhu Ãraddhaviriyo viharati akusalÃnaæ dhammÃnaæ pahÃnÃya kusalÃnaæ dhammÃnaæ upasampadÃya thÃmavà daÊhaparakkamo anikkhittadhuro kusalesu dhammesu. ùraddhaviriyassÃyaæ bhikkhave dhammo, nÃyaæ dhammo kusÅtassà ti iti yan taæ vuttaæ, idam etaæ paÂicca vuttaæ. 24. UpaÂÂhitasatissÃyaæ bhikkhave dhammo, nÃyaæ dhammo muÂÂhassatissà ti iti kho pan' etaæ vuttaæ, ki¤ c' etaæ paÂicca vuttaæ? 25. Idha bhikkhave bhikkhu satimà hoti paramena satinepakkena samannÃgato cirakatam pi cirabhÃsitam pi sarità anussaritÃ. UpaÂÂhitasatissÃyaæ bhikkhave dhammo, nÃyaæ dhammo muÂÂhassatissà ti iti yan taæ vuttaæ, idam etaæ paÂicca vuttaæ. 26. SamÃhitassÃyaæ bhikkhave dhammo, nÃyaæ dhammo asamÃhitassà ti iti kho pan' etaæ vuttaæ, ki¤ c' etaæ paÂicca vuttaæ? 27. Idha bhikkhave bhikkhu vivicc' eva kÃmehi . . . pe . . . catutthaæ jhÃnaæ upasampajja viharati. SamÃhitassÃyaæ bhikkhave dhammo, nÃyaæ dhammo asamÃhitassà ti iti yan taæ vuttaæ, idam etaæ paÂicca vuttaæ. 28. Pa¤¤avato ayaæ bhikkhave dhammo, nÃyaæ dhammo duppa¤¤assà ti iti kho pan' etaæ vuttaæ, ki¤ c' etaæ paticca vuttaæ? 29. Idha bhikkhave bhikkhu pa¤¤avà hoti udayatthagÃminiyà pa¤¤Ãya samannÃgato ariyÃya nibbedhikÃya sammÃdukkhakkhayagÃminiyÃ. Pa¤¤avato ayaæ bhikkhave dhammo, nÃyaæ dhammo duppa¤¤assà ti iti yan taæ vuttaæ, idam etaæ paÂicca vuttaæ. #<[page 235]># %% 30. Nippapa¤cÃrÃmassÃyaæ bhikkhave dhammo nippapa¤caratino, nÃyaæ dhammo papa¤cÃrÃmassa papa¤caratino ti iti kho pan' etaæ vuttaæ, ki¤ c' etaæ paÂicca vuttaæ? 31. Idha bhikkhave bhikkhuno papa¤canirodhe cittaæ pakkhandati pasÅdati santiÂÂhati vimuccati. Nippapa¤cÃrÃmassÃyaæ bhikkhave dhammo nippapa¤caratino, nÃyaæ dhammo papa¤cÃrÃmassa papa¤caratino ti iti yan taæ vuttaæ, idam etaæ paÂicca vuttan ti. 32. Atha kho Ãyasmà Anuruddho Ãyatikam pi vassÃvÃsaæ tatth' eva CetÅsu PÃcÅnavaæsadÃye vihÃsi. Atha kho Ãyasmà Anuruddho eko vÆpakaÂÂho appamatto ÃtÃpÅ pahitatto viharanto na cirass' eva yass' atthÃya kulaputtà sammad-eva agÃrasmà anagÃriyaæ pabbajanti, tad anuttaraæ brahmacariyapariyosÃnaæ diÂÂh' eva dhamme sayaæ abhi¤¤Ã sacchikatvà upasampajja vihÃsi `khÅïà jÃti, vusitaæ brahmacariyaæ, kataæ karaïÅyaæ, nÃparaæ itthattÃyÃ' ti abbha¤¤Ãsi, a¤¤ataro ca panÃyasmà Anuruddho arahataæ ahosi. Atha kho Ãyasmà Anuruddho arahattappatto tÃyaæ velÃyaæ imà gÃthÃyo abhÃsi: Mama saÇkappam a¤¤Ãya Satthà loke anuttaro manomayena kÃyena iddhiyà {upasaÇkami,} yathà me ahu saÇkappo tato uttari desayi nippapa¤carato buddho nippapa¤caæ adesayi. TassÃhaæ dhammam a¤¤Ãya vihÃsiæ sÃsane rato tisso vijjà anuppattÃ, kataæ buddhassa sÃsanan ti. Gahapativaggo tatiyo. Tatr' uddÃnaæ: Dve Uggà dve ca Hatthakà MahÃnÃmena JÅvako Dve balà akkhaïà vuttà Anuruddhena te dasà ti. #<[page 236]># %<236 AÇguttara-NikÃya. XXXI. 1-XXXIII. 2>% XXXI. 1. AÂÂh' imÃni bhikkhave dÃnÃni. KatamÃni aÂÂha? 2. ùsajja dÃnaæ deti, bhayà dÃnaæ deti, `adÃsi me' ti dÃnaæ deti, `dassati me' ti dÃnaæ deti, `sÃhu dÃnan' ti dÃnaæ deti, `ahaæ pacÃmi, ime na pacanti, na arahÃmi pacanto apacantÃnaæ adÃtun' ti dÃnaæ deti, `imaæ me dÃnaæ dadato kalyÃïo kittisaddo abbhuggacchatÅ' ti dÃnaæ deti, cittÃlaÇkÃracittaparikkhÃratthaæ dÃnaæ deti. ImÃni kho bhikkhave aÂÂha dÃnÃnÅ ti. XXXII. Saddhà hiriyaæ kusala¤ ca dÃnaæ Dhammà ete sappurisÃnuyÃtà Etaæ hi maggaæ diviyaæ vadanti Etena hi gacchati devalokan ti. XXXIII. 1. AÂÂh' imÃni bhikkhave dÃnavatthÆni. KatamÃni aÂÂha? 2. Chandà dÃnaæ deti, dosà dÃnaæ deti, mohà dÃnaæ deti, bhayà dÃnaæ deti, `dinnapubbaæ katapubbaæ pitupitÃmahehi, na arahÃmi porÃïaæ kulavaæsaæ hÃpetun' ti dÃnaæ deti, `imÃhaæ dÃnaæ datvà kÃyassa bhedà parammaraïà sugatiæ saggaæ lokaæ upapajjissÃmÅ' ti dÃnaæ deti, `imaæ me dÃnaæ dadato cittaæ pasÅdati, attamanatà somanassaæ upajÃyatÅ' ti dÃnaæ deti, #<[page 237]># %% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ cittÃlaÇkÃracittaparikkhÃratthaæ dÃnaæ deti. ImÃni kho bhikkhave aÂÂha dÃnavatthÆnÅ ti. XXXIV. 1. AÂÂhaÇgasamannÃgate bhikkhave khette bÅjaæ vuttaæ na mahapphalaæ hoti na mahassÃdaæ na phÃtiseyyaæ. Kathaæ aÂÂhaÇgasamannÃgate? 2. Idha bhikkhave khettaæ unnÃmininnÃmi ca hoti, pÃsÃïasakkharilla¤ ca hoti, Æsara¤ ca hoti, na ca gambhÅrasitaæ hoti, na Ãyasampannaæ hoti, na apÃyasampannaæ hoti, na mÃtikÃsampannaæ hoti, na mariyÃdasampannaæ hoti. Evaæ aÂÂhaÇgasamannÃgate bhikkhave khette bÅjaæ vuttaæ na mahapphalaæ hoti na mahassÃdaæ na phÃtiseyyaæ. Evam eva kho bhikkhave aÂÂhaÇgasamannÃgatesu samaïabrÃhmaïesu dÃnaæ dinnaæ na mahapphalaæ hoti na mahÃnisaæsaæ na mahÃjutikaæ na mahÃvipphÃraæ. Kathaæ aÂÂhaÇgasamannÃgatesu? 3. Idha bhikkhave samaïabrÃhmaïà micchÃdiÂÂhikà honti micchÃsaÇkappà micchÃvÃcà micchÃkammantà micchÃ-ÃjÅvà micchÃvÃyÃmà micchÃsatino micchÃsamÃdhino. Evaæ aÂÂhaÇgasamannÃgatesu bhikkhave samaïabrÃhmaïesu dÃnaæ dinnaæ na mahapphalaæ hoti na mahÃnisaæsaæ na mahÃjutikaæ na mahÃvipphÃraæ. 4. AÂÂhaÇgasamannÃgate bhikkhave khette bÅjaæ vuttaæ mahapphalaæ hoti mahassÃdaæ phÃtiseyyaæ. Kathaæ aÂÂhaÇgasamannÃgate? 5. Idha bhikkhave khettaæ anunnÃmininnÃmi ca hoti, apÃsÃïasakkharilla¤ ca hoti, anÆsara¤ ca hoti, gambhÅrasitaæ hoti, #<[page 238]># %<238 AÇguttara-NikÃya. XXXIV. 6>% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ Ãyasampannaæ hoti, apÃyasampannaæ hoti, mÃtikÃsampannaæ hoti, mariyÃdasampannaæ hoti. Evaæ aÂÂhaÇgasamannÃgate bhikkhave khette bÅjaæ vuttaæ mahapphalaæ hoti mahassÃdaæ phÃtiseyyaæ. Evaæ eva kho bhikkhave aÂÂhaÇgasamannÃgatesu samaïabrÃhmaïesu dÃnaæ dinnaæ mahapphalaæ hoti mahÃnisaæsaæ mahÃjutikaæ mahÃvipphÃraæ. Kathaæ aÂÂhaÇgasamannÃgatesu? 6. Idha bhikkhave samaïabrÃhmaïà sammÃdiÂÂhikà honti sammÃsaÇkappà sammÃvÃcà sammÃkammantà sammÃ-ÃjÅvà sammÃvÃyÃmà sammÃsatino sammÃsamÃdhino. Evaæ aÂÂhaÇgasamannÃgatesu bhikkhave samaïabrÃhmaïesu dÃnaæ dinnaæ mahapphalaæ hoti mahÃnisaæsaæ mahÃjutikaæ mahÃvipphÃran ti. Yathà pi khette sampanne pavuttà bÅjasampadà deve sampÃdayantamhi hoti dha¤¤assa sampadÃ. AnÅti sampadà hoti virÆÊhi bhavati sampadà vepullaæ sampadà hoti phalaæ ve hoti sampadÃ. Evaæ sampannasÅlesu dinnà bhojanasampadà sampadÃnaæ upaneti sampannaæ hi 'ssa taæ kataæ. Tasmà sampadam ÃkaÇkhÅ sampannattho 'dha puggalo sampannapa¤¤e sevetha, evaæ ijjhanti sampadÃ. VijjÃcaraïasampanno laddhà cittassa sampadaæ karoti kammasampadaæ labhati c' atthasampadaæ. Lokaæ ¤atvà yathÃbhÆtaæ pappuyya diÂÂhisampadaæ maggasampadam Ãgamma yÃti sampannamÃnaso. #<[page 239]># %% Odhunitvà malaæ sabbaæ patvà nibbÃnasampadaæ muccati sabbadukkhehi, sà hoti sabbasampadà ti. XXXV. 1. AÂÂh' imà bhikkhave dÃnÆpapattiyo. Katamà aÂÂha? 2. Idha bhikkhave ekacco dÃnaæ deti samaïassa và brÃhmaïassa và annaæ pÃnaæ vatthaæ yÃnaæ mÃlÃgandhavilepanaæ seyyÃvasathapadÅpeyyaæ. So yaæ deti taæ paccÃsiæsati. So passati khattiyamahÃsÃle và brÃhmaïamahÃsÃle và gahapatimahÃsÃle và pa¤cahi kÃmaguïehi samappite samaÇgibhÆte paricÃrayamÃne. Tassa evaæ hoti `aho vatÃhaæ kÃyassa bhedà parammaraïà khattiyamahÃsÃlÃnaæ và brÃhmaïamahÃsÃlÃnaæ và gahapatimahÃsÃlÃnaæ và sahavyataæ upapajjeyyan' ti. So taæ cittaæ dahati taæ cittaæ adhiÂÂhÃti taæ cittaæ bhÃveti. Tassa taæ cittaæ hÅne 'dhimuttaæ uttariæ abhÃvitaæ kÃyassa bhedà parammaraïà khattiyamahÃsÃlÃnaæ và brÃhmaïamahÃsÃlÃnaæ và gahapatimahÃsÃlÃnaæ và sahavyataæ upapajjati. Ta¤ ca kho sÅlavato vadÃmi, no dussÅlassa. Ijjhati bhikkhave sÅlavato cetopaïidhi visuddhattÃ. 3. Idha pana bhikkhave ekacco dÃnaæ deti samaïassa và brÃhmaïassa và annaæ pÃnaæ vatthaæ yÃnaæ mÃlÃgandhavilepanaæ seyyÃvasathapadÅpeyyaæ. So yaæ deti taæ paccÃsiæsati. Tassa sutaæ hoti `CÃtummahÃrÃjikà devà dÅghÃyukà vaïïavanto sukhabahulÃ' ti. #<[page 240]># %<240 AÇguttara-NikÃya. XXXV. 4-5>% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ Tassa evaæ hoti `aho vatÃhaæ kÃyassa bhedà parammaraïà CÃtummahÃrÃjikÃnaæ devÃnaæ sahavyataæ upapajjeyyan' ti. So taæ cittaæ dahati taæ cittaæ adhiÂÂhÃti taæ cittaæ bhÃveti. Tassa taæ cittaæ hÅne 'dhimuttaæ uttariæ abhÃvitaæ kÃyassa bhedà parammaraïà CÃtummahÃrÃjikÃnaæ devÃnaæ sahavyataæ upapajjati. Ta¤ ca kho sÅlavato vadÃmi, no dussÅlassa. Ijjhati bhikkhave sÅlavato cetopaïidhi visuddhattÃ. 4. Idha pana bhikkhave ekacco dÃnaæ deti samaïassa và brÃhmaïassa và annaæ pÃnaæ vatthaæ yÃnaæ mÃlÃgandhavilepanaæ seyyÃvasathapadÅpeyyaæ. So yaæ deti taæ paccÃsiæsati. Tassa sutaæ hoti `TÃvatiæsà devà . . . pe . . . YÃmà devà . . . Tusità devà . . . NimmÃnaratÅ devà . . . ParanimmitavasavattÅ devà dÅghÃyukà vaïïavanto sukhabahulÃ' ti. Tassa evaæ hoti `aho vatÃhaæ kÃyassa bhedà parammaraïà ParanimmitavasavattÅnaæ devÃnaæ sahavyataæ upapajjeyyan' ti. So taæ cittaæ dahati taæ cittaæ adhiÂÂhÃti taæ cittaæ bhÃveti. Tassa taæ cittaæ hÅne' dhimuttaæ uttariæ abhÃvitaæ kÃyassa bhedà parammaraïà ParanimmitavasavattÅnaæ devÃnaæ sahavyataæ upapajjati. Ta¤ ca kho sÅlavato vadÃmi, no dussÅlassa. Ijjhati bhikkhave sÅlavato cetopaïidhi visuddhattÃ. 5. Idha pana bhikkhave ekacco dÃnaæ deti samaïassa và brÃhmaïassa và annaæ pÃnaæ vatthaæ yÃnaæ mÃlÃgandhavilepanaæ seyyÃvasathapadÅpeyyaæ. So yaæ deti taæ paccÃsiæsati. Tassa sutaæ hoti `BrahmakÃyikà devà dÅghÃyukà vaïïavanto sukhabahulÃ' ti. #<[page 241]># %% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ Tassa evaæ hoti `aho vatÃhaæ kÃyassa bhedà parammaraïà BrahmakÃyikÃnaæ devÃnaæ sahavyataæ upapajjeyyan' ti. So taæ cittaæ dahati taæ cittaæ adhiÂÂhÃti taæ cittaæ bhÃveti. Tassa taæ cittaæ hÅne 'dhimuttaæ uttariæ abhÃvitaæ kÃyassa bhedà parammaraïà BrahmakÃyikÃnaæ devÃnaæ sahavyataæ upapajjati. Ta¤ ca kho sÅlavato vadÃmi, no dussÅlassa, vÅtarÃgassa, no sarÃgassa. Ijjhati bhikkhave sÅlavato cetopaïidhi vÅtarÃgattÃ. Imà kho bhikkhave aÂÂha dÃnÆpapattiyo ti. XXXVI. 1. TÅï' imÃni bhikkhave pu¤¤akiriyavatthÆni. KatamÃni tÅïi? 2. DÃnamayaæ pu¤¤akiriyavatthuæ, sÅlamayaæ pu¤¤akiriyavatthuæ, bhÃvanÃmayaæ pu¤¤akiriyavatthuæ. 3. Idha bhikkhave ekaccassa dÃnamayaæ pu¤¤akiriyavatthuæ parittaæ kataæ hoti, sÅlamayaæ pu¤¤akiriyavatthuæ parittaæ kataæ hoti, bhÃvanÃmayaæ pu¤¤akiriyavatthuæ nÃbhisambhoti. So kÃyassa bhedà parammaraïà manussasobhaggaæ upapajjati. 4. Idha pana bhikkhave ekaccassa dÃnamayaæ pu¤¤akiriyavatthuæ mattaso kataæ hoti, sÅlamayaæ pu¤¤akiriyavatthuæ mattaso kataæ hoti, bhÃvanÃmayaæ pu¤¤akiriyavatthuæ nÃbhisambhoti. So kÃyassa bhedà parammaraïà manussasobhaggaæ upapajjati. 5. Idha pana bhikkhave ekaccassa dÃnamayaæ pu¤¤akiriyavatthuæ adhimattaæ kataæ hoti, sÅlamayaæ pu¤¤akiriyavatthuæ adhimattaæ kataæ hoti, #<[page 242]># %<242 AÇguttara-NikÃya. XXXVI. 6-8>% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ bhÃvanÃmayaæ pu¤¤akiriyavatthuæ nÃbhisambhoti. So kÃyassa bhedà parammaraïà CÃtummahÃrÃjikÃnaæ devÃnaæ sahavyataæ upapajjati. Tatra bhikkhave cattÃro mahÃrÃjÃno dÃnamayaæ pu¤¤akiriyavatthuæ atirekaæ karitvà sÅlamayaæ pu¤¤akiriyavatthuæ atirekaæ karitvà CÃtummahÃrÃjike deve dasahi ÂhÃnehi adhigaïhanti: dibbena ÃyunÃ, dibbena vaïïena, dibbena sukhena, dibbena yasena, dibbena Ãdhipateyyena, dibbehi rÆpehi, dibbehi saddehi, dibbehi gandhehi, dibbehi rasehi, dibbehi phoÂÂhabbehi. 6. Idha pana bhikkhave ekaccassa dÃnamayaæ pu¤¤akiriyavatthuæ adhimattaæ kataæ hoti, sÅlamayaæ pu¤¤akiriyavatthuæ adhimattaæ kataæ hoti, bhÃvanÃmayaæ pu¤¤akiriyavatthuæ nÃbhisambhoti. So kÃyassa bhedà parammaraïà TÃvatiæsÃnaæ devÃnaæ sahavyataæ upapajjati. Tatra bhikkhave Sakko devÃnam indo dÃnamayaæ pu¤¤akiriyavatthuæ atirekaæ karitvà sÅlamayaæ pu¤¤akiriyavatthuæ atirekaæ karitvà TÃvatiæse deve dasahi ÂhÃnehi adhigaïhÃti: dibbena Ãyunà . . . pe . . . dibbehi phoÂÂhabbehi. 7. Idha pana bhikkhave ekaccassa dÃnamayaæ pu¤¤akiriyavatthuæ adhimattaæ kataæ hoti, sÅlamayaæ pu¤¤akiriyavatthuæ adhimattaæ kataæ hoti, bhÃvanÃmayaæ pu¤¤akiriyavatthuæ nÃbhisambhoti. So kÃyassa bhedà parammaraïà YÃmÃnaæ devÃnaæ sahavyataæ upapajjati. Tatra bhikkhave SuyÃmo devaputto dÃnamayaæ pu¤¤akiriyavatthuæ atirekaæ karitvà sÅlamayaæ pu¤¤akiriyavatthuæ atirekaæ karitvà YÃme deve dasahi ÂhÃnehi adhigaïhÃti: dibbena Ãyunà . . . pe . . . dibbehi phoÂÂhabbehi. 8. Idha pana bhikkhave ekaccassa dÃnamayaæ pu¤¤akiriyavatthuæ adhimattaæ kataæ hoti, sÅlamayaæ pu¤¤akiriyavatthuæ adhimattaæ kataæ hoti, bhÃvanÃmayaæ pu¤¤akiriyavatthuæ nÃbhisambhoti. So kÃyassa bhedà parammaraïà TusitÃnaæ devÃnaæ sahavyataæ upapajjati. #<[page 243]># %% Tatra bhikkhave Santusito devaputto dÃnamayaæ pu¤¤akiriyavatthuæ atirekaæ karitvà sÅlamayaæ pu¤¤akiriyavatthuæ atirekaæ karitvà Tusite deve dasahi ÂhÃnehi adhigaïhÃti: dibbena Ãyunà . . . pe . . . dibbehi phoÂÂhabbehi. 9. Idha pana bhikkhave ekaccassa dÃnamayaæ pu¤¤akiriyavatthuæ adhimattaæ kataæ hoti, sÅlamayaæ pu¤¤akiriyavatthuæ adhimattaæ kataæ hoti, bhÃvanÃmayaæ pu¤¤akiriyavatthuæ nÃbhisambhoti. So kÃyassa bhedà parammaraïà NimmÃnaratÅnaæ devÃnaæ sahavyataæ upapajjati. Tatra bhikkhave Sunimmito devaputto dÃnamayaæ pu¤¤akiriyavatthuæ atirekaæ karitvà sÅlamayaæ pu¤¤akiriyavatthuæ atirekaæ karitvà NimmÃnaratÅ deva dasahi ÂhÃnehi adhigaïhÃti: dibbena Ãyunà . . . pe . . . dibbehi phoÂÂhabbehi. 10. Idha pana bhikkhave ekaccassa dÃnamayaæ pu¤¤akiriyavatthuæ adhimattaæ kataæ hoti, sÅlamayaæ pu¤¤akiriyavatthuæ adhimattaæ kataæ hoti, bhÃvanÃmayaæ pu¤¤akiriyavatthuæ nÃbhisambhoti. So kÃyassa bhedà parammaraïà ParanimmitanvasavattÅnaæ DevÃnaæ sahavyataæ upapajjati. Tatra bhikkhave VasavattÅ devaputto dÃnamayaæ pu¤¤akiriyavatthuæ atirekaæ karitvà sÅlamayaæ pu¤¤akiriyavatthuæ atirekaæ karitvà ParanimmitavasavattÅ deve dasahi ÂhÃnehi adhigaïhÃti: dibbena ÃyunÃ, dibbena vaïïena, dibbena sukhena, dibbena yasena, dibbena Ãdhipateyyena, dibbehi rÆpehi, dibbehi saddehi, dibbehi gandhehi, dibbehi rasehi, dibbehi phoÂÂhabbehi. ImÃni kho bhikkhave tÅïi pu¤¤akiriyavatthÆnÅ ti. XXXVII. 1. AÂÂh' imÃni bhikkhave sappurisadÃnÃni. KatamÃni aÂÂha? #<[page 244]># %<244 AÇguttara-NikÃya. XXXVII. 2-XXXVIII. 2>% 2. Suciæ deti, païÅtaæ deti, kÃlena deti, kappiyaæ deti, viceyya deti, abhiïhaæ deti, dadaæ cittaæ pasÃdeti, datvà attamano hoti. ImÃni kho bhikkhave aÂÂha sappurisadÃnÃnÅ ti. Suciæ païÅtaæ kÃlena kappiyaæ pÃnabhojanaæ abhiïhaæ dadÃti dÃnÃni sukhette brahmacÃrisu na ca vippaÂisÃri 'ssa cajitvà Ãmisaæ bahuæ. Evaæ dinnÃni dÃnÃni vaïïayanti vipassino, evaæ yajitvà medhÃvi saddho muttena cetasà avyÃpajjhaæ sukhaæ lokaæ paï¬ito upapajjatÅ ti. XXXVIII. 1. Sappuriso bhikkhave kule jÃyamÃno bahuno janassa atthÃya hitÃya sukhÃya hoti: mÃtÃpitunnaæ atthÃya hitÃya sukhÃya hoti, puttadÃrassa atthÃya hitÃya sukhÃya hoti, dÃsakammakaraporisassa atthÃya hitÃya sukhÃya hoti, mittÃmaccÃnaæ atthÃya hitÃya sukhÃya hoti, pubbapetÃnaæ atthÃya hitÃya sukhÃya hoti, ra¤¤o atthÃya hitÃya sukhÃya hoti, devatÃnaæ atthÃya hitÃya sukhÃya hoti, samaïabrÃhmaïÃnaæ atthÃya hitÃya sukhÃya hoti. 2. Seyyathà pi bhikkhave mahÃmegho sabbasassÃni sampÃdento bahuno janassa atthÃya hitÃya sukhÃya hoti, evam eva kho bhikkhave sappuriso kule jÃyamÃno bahuno janassa atthÃya hitÃya sukhÃya hoti: mÃtÃpitunnaæ atthÃya hitÃya sukhÃya hoti, puttadÃrassa atthÃya hitÃya sukhÃya hoti, dÃsakammakaraporisassa atthÃya hitÃya sukhÃya hoti, mittÃmaccÃnaæ atthÃya hitÃya sukhÃya hoti, pubbapetÃnaæ atthÃya hitÃya sukhÃya hoti, ra¤¤o atthÃya hitÃya sukhÃya hoti, #<[page 245]># %% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ devatÃnaæ atthÃya hitÃya sukhÃya hoti, samaïabrÃhmaïÃnaæ atthÃya hitÃya sukhÃya hotÅ ti. Bahunnaæ vata atthÃya sappa¤¤o gharam Ãvasaæ mÃtaraæ pitaraæ pubbe rattindivam atandito pÆjeti saha dhammena pubbe katam anussaraæ anÃgÃre pabbajite apace brahmacÃrayo niviÂÂhasaddho pÆjeti ¤atvà dhamme ca pesalo ra¤¤o hito devahito ¤ÃtÅnaæ sakhinaæ hito sabbesaæ sa hito hoti saddhamme suppatiÂÂhito vineyya maccheramalaæ sa lokaæ bhajate sivan ti. XXXIX. 1. AÂÂh' ime bhikkhave pu¤¤Ãbhisandà kusalÃbhisandà sukhassÃhÃrà sovaggikà sukhavipÃkà saggasaævattanikà iÂÂhÃya kantÃya manÃpÃya hitÃya sukhÃya saævattanti. Katame aÂÂha? 2. Idha bhikkhave ariyasÃvako buddhaæ saraïaæ gato hoti. Ayaæ bhikkhave paÂhamo pu¤¤Ãbhisando kusalÃbhisando sukhassÃhÃro sovaggiko sukhavipÃko saggasaævattaniko iÂÂhÃya kantÃya manÃpÃya hitÃya sukhÃya saævattati. 3. Puna ca paraæ bhikkhave ariyasÃvako dhammaæ saraïaæ gato hoti. Ayaæ bhikkhave dutiyo pu¤¤Ãbhisando . . . pe . . . saævattati. 4. Puna ca paraæ bhikkhave ariyasÃvako saÇghaæ saraïaæ gato hoti. Ayaæ bhikkhave tatiyo pu¤¤Ãbhisando kusalÃbhisando sukhassÃhÃro sovaggiko sukhavipÃko saggasaævattaniko iÂÂhÃya kantÃya manÃpÃya hitÃya sukhÃya saævattati. #<[page 246]># %<246 AÇguttara-NikÃya. XXXIX. 5-7>% 5. Pa¤c' imÃni bhikkhave dÃnÃni mahÃdÃnÃni agga¤¤Ãni ratta¤¤Ãni vaæsa¤¤Ãni porÃïÃni asaækiïïÃni asaækiïïapubbÃni na saækÅyanti na saækÅyissanti appaÂikuÂÂhÃni samaïehi brÃhmaïehi vi¤¤Æhi. KatamÃni pa¤ca? 6. Idha bhikkhave ariyasÃvako pÃïÃtipÃtaæ pahÃya pÃïÃtipÃtà paÂivirato hoti. PÃïÃtipÃtà paÂivirato bhikkhave ariyasÃvako aparimÃïÃnaæ sattÃnaæ abhayaæ deti averaæ deti avyÃpajjhaæ deti; aparimÃïÃnaæ sattÃnaæ abhayaæ datvà averaæ datvà avyÃpajjhaæ datvà aparimÃïassa abhayassa averassa avyÃpajjhassa bhÃgÅ hoti. Idaæ bhikkhave paÂhamaæ dÃnaæ mahÃdÃnaæ agga¤¤aæ ratta¤¤aæ vaæsa¤¤aæ porÃïaæ asaækiïïaæ asaækiïïapubbaæ na saækÅyati na saækÅyissati appaÂikuÂÂhaæ samaïehi brÃhmaïehi vi¤¤Æhi. Ayaæ bhikkhave catuttho pu¤¤Ãbhisando kusalÃbhisando sukhassÃhÃro sovaggiko sukhavipÃko saggasaævattaniko iÂÂhÃya kantÃya manÃpÃya hitÃya sukhÃya saævattati. 7. Puna ca paraæ bhikkhave ariyasÃvako adinnÃdÃnaæ pahÃya adinnÃdÃnà paÂivirato hoti . . . pe . . . kÃmesu micchÃcÃraæ pahÃya kÃmesu micchÃcÃrà paÂivirato hoti . . . pe . . . musÃvÃdaæ pahÃya musÃvÃdà paÂivirato hoti . . . pe . . . surÃmerayamajjapamÃdaÂÂhÃnaæ pahÃya surÃmerayamajjapamÃdaÂÂhÃnà paÂivirato hoti. SurÃmerayamajjapamÃdaÂÂhÃnà paÂivirato bhikkhave ariyasÃvako aparimÃïÃnaæ sattÃnaæ abhayaæ deti averaæ deti avyÃpajjhaæ deti; aparimÃïÃnaæ sattÃnaæ abhayaæ datvà averaæ datvà avyÃpajjhaæ datvà aparimÃïassa abhayassa averassa avyÃpajjhassa bhÃgÅ hoti. Idaæ bhikkhave pa¤camaæ dÃnaæ mahÃdÃnaæ agga¤¤aæ ratta¤¤aæ vaæsa¤¤aæ porÃïaæ asaækiïïaæ asaækiïïapubbaæ na saækÅyati na saækÅyissati appaÂikuÂÂhaæ samaïehi brÃhmaïehi vi¤¤Æhi. Ayaæ bhikkhave aÂÂhamo pu¤¤Ãbhisando kusalÃbhisando sukhassÃhÃro sovaggiko sukhavipÃko saggasaævattaniko iÂÂhÃya kantÃya manÃpÃya hitÃya sukhÃya saævattati. #<[page 247]># %% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ Ime kho bhikkhave aÂÂha pu¤¤Ãbhisandà kusalÃbhisandà sukhassÃhÃrà sovaggikà sukhavipÃkà saggasavattanikà iÂÂhÃya kantÃya manÃpÃya hitÃya sukhÃya saævattantÅ ti. XL. 1. PÃïÃtipÃto bhikkhave Ãsevito bhÃvito bahulÅkato nirayasaævattaniko tiracchÃnayonisaævattaniko pittivisayasaævattaniko. Yo sabbalahuso pÃïÃtipÃtassa vipÃko manussabhÆtassa appÃyukasaævattaniko hoti. 2. AdinnÃdÃnaæ bhikkhave Ãsevitaæ bhÃvitaæ bahulÅkataæ nirayasaævattanikaæ tiracchÃnayonisaævattanikaæ pittivisayasaævattanikaæ. Yo sabbalahuso adinnÃdÃnassa vipÃko manussabhÆtassa bhogavyasanasaævattaniko hoti. 3. KÃmesu micchÃcÃro bhikkhave Ãsevito bhÃvito bahulÅkato nirayasaævattaniko tiracchÃnayonisaævattaniko pittivisayasaævattaniko. Yo sabbalahuso kÃmesu micchÃcÃrassa vipÃko manussabhÆtassa sapattaverasaævattaniko hoti. 4. MusÃvÃdo bhikkhave Ãsevito bhÃvito bahulÅkato nirayasaævattaniko tiracchÃnayonisaævattaniko pittivisayasaævattaniko. Yo sabbalahuso musÃvÃdassa vipÃko manussabhÆtassa abhÆtabbhakkhÃnasaævattaniko hoti. 5. Pisuïà bhikkhave vÃcà Ãsevità bhÃvità bahulÅkatà nirayasaævattanikà tiracchÃnayonisaævattanikà pittivisayasaævattanikÃ. Yo sabbalahuso pisuïÃya vÃcÃya vipÃko manussabhÆtassa mittehi bhedanasaævattaniko hoti. #<[page 248]># %<248 AÇguttara-NikÃya. XL. 6-XLI. 2>% 6. Pharusà bhikkhave vÃcà Ãsevità bhÃvità bahulÅkatà nirayasaævattanikà tiracchÃnayonisaævattanikà pittivisayasaævattanikÃ. Yo sabbalahuso pharusÃya vÃcÃya vipÃko manussabhÆtassa amanÃpasaddasaævattaniko hoti. 7. SamphappalÃpo bhikkhave Ãsevito bhÃvito bahulÅkato nirayasaævattaniko tiracchÃnayonisaævattaniko pittivisayasaævattaniko. Yo sabbalahuso samphappalÃpassa vipÃko manussabhÆtassa anÃdeyyavÃcÃsaævattaniko hoti. 8. SurÃmerayapÃnaæ bhikkhave Ãsevitaæ bhÃvitaæ bahulÅkataæ nirayasaævattanikaæ tiracchÃnayonisaævattanikaæ pittivisayasaævattanikaæ. Yo sabbalahuso surÃmerayapÃnassa vipÃko manussabhÆtassa ummattakasaævattaniko hotÅ ti. DÃnavaggo catuttho. Tatr' uddÃnaæ: Dve dÃnÃni vatthu¤ ca khettaæ dÃnÆpapatti kiriyaæ Dve sappurisà sabbalahuso abhisando ca vattatÅ ti. XLI. 1. Evam me sutaæ. Ekaæ samayaæ Bhagavà SÃvatthiyaæ viharati Jetavane AnÃthapiï¬ikassa ÃrÃme. Tatra kho Bhagavà bhikkhÆ Ãmantesi:-- Bhikkhavo ti. Bhadante ti te bhikkhÆ Bhagavato paccassosuæ. Bhagavà etad avoca:-- 2. AÂÂhaÇgasamannÃgato bhikkhave uposatho upavuttho mahapphalo hoti mahÃnisaæso mahÃjutiko mahÃvipphÃro. Kathaæ upavuttho ca bhikkhave aÂÂhaÇgasamannÃgato uposatho mahapphalo hoti mahÃnisaæso mahÃjutiko mahÃvipphÃro? #<[page 249]># %% 3. Idha bhikkhave ariyasÃvako iti paÂisa¤cikkhati `yÃvajÅvaæ arahanto pÃïÃtipÃtaæ pahÃya pÃïÃtipÃtà paÂiviratà nihitadaï¬Ã nihitasatthà lajjÅ dayÃpannà sabbapÃïabhÆtahitÃnukampÅ viharanti, ahaæ p' ajja ima¤ ca rattiæ ima¤ ca divasaæ pÃïÃtipÃtaæ pahÃya pÃïÃtipÃtà paÂivirato nihitadaï¬o nihitasattho lajjÅ dayÃpanno sabbapÃïabhÆtahitÃnukampÅ viharÃmi, iminà pi aÇgena arahataæ anukaromi, uposatho ca me upavuttho bhavissatÅ' ti. Iminà paÂhamena aÇgena samannÃgato hoti. 4. `YÃvajÅvaæ arahanto adinnÃdÃnaæ pahÃya adinnÃdÃnà paÂiviratà dinnÃdÃyÅ dinnapÃÂikaÇkhÅ athenena sucibhÆtena attanà viharanti, ahaæ p' ajja ima¤ ca rattiæ ima¤ ca divasaæ adinnÃdÃnaæ pahÃya adinnÃdÃnà paÂivirato dinnÃdÃyÅ dinnapÃÂikaÇkhÅ athenena sucibhÆtena attanà viharÃmi, iminà pi aÇgena arahataæ anukaromi, uposatho ca me upavuttho bhavissatÅ' ti. Iminà dutiyena aÇgena samannÃgato hoti. 5. `YÃvajÅvaæ arahanto abrahmacariyaæ pahÃya brahmacÃrÅ ÃrÃcÃrÅ viratà methunà gÃmadhammÃ, ahaæ p' ajja ima¤ ca rattiæ ima¤ ca divasaæ abrahmacariyaæ pahÃya brahmacÃrÅ ÃrÃcÃrÅ virato methunà gÃmadhammÃ, iminà pi aÇgena arahataæ anukaromi, uposatho ca me upavuttho bhavissatÅ' ti. Iminà tatiyena aÇgena samannÃgato hoti. 6. `YÃvajÅvaæ arahanto musÃvÃdaæ pahÃya musÃvÃdà paÂiviratà saccavÃdÅ saccasandhà Âhetà paccayikà avisaævÃdakà lokassa, ahaæ p' ajja ima¤ ca rattiæ ima¤ ca divasaæ musÃvÃdaæ pahÃya musÃvÃdà paÂivirato saccavÃdÅ saccasandho Âheto paccayiko avisaævÃdako lokassa, #<[page 250]># %<250 AÇguttara-NikÃya. XLI. 7-10>% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ iminà pi aÇgena arahataæ anukaromi, uposatho ca me upavuttho bhavissatÅ' ti. Iminà catutthena aÇgena samannÃgato hoti. 7. `YÃvajÅvaæ arahanto surÃmerayamajjapamÃdaÂÂhÃnaæ pahÃya surÃmerayamajjapamÃdaÂÂhÃnà paÂiviratÃ, ahaæ p' ajja ima¤ ca rattiæ ima¤ ca divasaæ surÃmerayamajjapamÃdaÂÂhÃnaæ pahÃya surÃmerayamajjapamÃdaÂÂhÃnà paÂivirato, iminà pi aÇgena arahataæ anukaromi, uposatho ca me upavuttho bhavissatÅ' ti. Iminà pa¤camena aÇgena samannÃgato hoti. 8. `YÃvajÅvaæ arahanto ekabhattikà rattÆparatà viratà vikÃlabhojanÃ, ahaæ p' ajja ima¤ ca rattiæ ima¤ ca divasaæ ekabhattiko rattÆparato virato vikÃlabhojanÃ, iminà pi aÇgena arahataæ anukaromi, uposatho ca me upavuttho bhavissatÅ' ti. Iminà chaÂÂhena aÇgena samannÃgato hoti. 9. `YÃvajÅvaæ arahanto naccagÅtavÃditavisÆkadassanamÃlÃgandhavilepanadhÃraïamaï¬anavibhÆsanaÂÂhÃnà paÂiviratÃ, ahaæ p' ajja ima¤ ca rattiæ ima¤ ca divasaæ naccagÅtavÃditavisÆkadassanamÃlÃgandhavilepanadhÃraïamaï¬anavibhÆsanaÂÂhÃnà paÂivirato, iminà pi aÇgena arahataæ anukaromi, uposatho ca me upavuttho bhavissatÅ' ti. Iminà sattamena aÇgena samannÃgato hoti. 10. `YÃvajÅvaæ arahanto uccÃsayanamahÃsayanaæ pahÃya uccÃsayanamahÃsayanà paÂiviratà nÅcaseyyaæ kappenti ma¤cake và tiïasanthÃrake vÃ, ahaæ p' ajja ima¤ ca rattiæ ima¤ ca divasaæ uccÃsayanamahÃsayanaæ pahÃya uccÃsayanamahÃsayanà paÂivirato nÅcaseyyaæ kappemi ma¤cake và tiïasanthÃrake vÃ, iminà pi aÇgena arahataæ anukaromi, #<[page 251]># %% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ uposatho ca me upavuttho bhavissatÅ' ti. Iminà aÂÂhamena aÇgena samannÃgato hoti. Evaæ upavuttho kho bhikkhave aÂÂhaÇgasamannÃgato uposatho mahapphalo hoti mahÃnisaæso mahÃjutiko mahÃvipphÃro ti. XLII. 1. AÂÂhaÇgasamannÃgato bhikkhave uposatho upavuttho mahapphalo hoti mahÃnisaæso mahÃjutiko mahÃvipphÃro. Kathaæ upavuttho ca bhikkhave aÂÂhaÇgasamannÃgato uposatho mahapphalo hoti mahÃnisaæso mahÃjutiko mahÃvipphÃro? 2. Idha bhikkhave ariyasÃvako iti paÂisa¤cikkhati `yÃvajÅvaæ arahanto pÃïÃtipÃtaæ pahÃya pÃïÃtipÃtà paÂiviratà nihitadaï¬Ã nihitasatthà lajjÅ dayÃpannà sabbapÃïabhÆtahitÃnukampÅ viharanti, ahaæ p' ajja ima¤ ca rattiæ ima¤ ca divasaæ pÃïÃtipÃtaæ pahÃya pÃïÃtipÃtà paÂivirato nihitadaï¬o nihitasattho lajjÅ dayÃpanno sabbapÃïabhÆtahitÃnukampÅ viharÃmi, iminà pi aÇgena arahataæ anukaromi, uposatho ca me upavuttho bhavissatÅ' ti. Iminà paÂhamena aÇgena samannÃgato hoti . . . pe . . . 3. `YÃvajÅvaæ arahanto uccÃsayanamahÃsayanaæ pahÃya uccÃsayanamahÃsayanà paÂiviratà nÅcaseyyaæ kappenti ma¤cake và tiïasanthÃrake vÃ, ahaæ p' ajja ima¤ ca rattiæ ima¤ ca divasaæ uccÃsayanamahÃsayanaæ pahÃya uccÃsayanamahÃsayanà paÂivirato nÅcaseyyaæ kappemi ma¤cake và tiïasanthÃrake vÃ, iminà pi aÇgena arahataæ anukaromi, uposatho ca me upavuttho bhavissatÅ' ti. Iminà aÂÂhamena aÇgena samannÃgato hoti. Evaæ upavuttho kho bhikkhave aÂÂhaÇgasamannÃgato uposatho mahapphalo hoti mahÃnisaæso mahÃjutiko mahÃvipphÃro. #<[page 252]># %<252 AÇguttara-NikÃya. XLII. 4-6>% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ KÅva mahapphalo hoti kÅva mahÃnisaæso kÅva mahÃjutiko kÅva mahÃvipphÃro? 4. Seyyathà pi bhikkhave yo imesaæ soÊasannaæ mahÃjanapadÃnaæ pahÆtasattaratanÃnaæ issarÃdhipaccaæ rajjaæ kÃreyya, seyyathÅdaæ AÇgÃnaæ MagadhÃnaæ KÃsÅnaæ KosalÃnaæ VajjÅnaæ MallÃnaæ CetÅnaæ VaæsÃnaæ KurÆnaæ Pa¤cÃlÃnaæ MacchÃnaæ SÆrasenÃnaæ AssakÃnaæ AvantÅnaæ GandhÃrÃnaæ KambojÃnaæ, aÂÂhaÇgasamannÃgatassa uposathassa etaæ kalaæ nÃgghati soÊasiæ. Taæ kissa hetu? Kapaïaæ bhikkhave mÃnusakaæ rajjaæ dibbasukhaæ upanidhÃya. 5. YÃni bhikkhave mÃnusakÃni pa¤¤Ãsa vassÃni, CÃtummahÃrÃjikÃnaæ devÃnaæ eso eko rattindivo, tÃya rattiyà tiæsa rattiyo mÃso, tena mÃsena dvÃdasa mÃsiyo saævaccharo, tena saævaccharena dibbÃni pa¤ca vassasatÃni CÃtummahÃrÃjikÃnaæ devÃnaæ ÃyuppamÃïaæ. èhÃnaæ kho pan' etaæ bhikkhave vijjati, yaæ idh' ekacco itthi và puriso và aÂÂhaÇgasamannÃgataæ uposathaæ upavasitvà kÃyassa bhedà parammaraïà CÃtummahÃrÃjikÃnaæ devÃnaæ sahavyataæ upapajjeyya. Idaæ kho pana me taæ bhikkhave sandhÃya bhÃsitaæ: kapaïaæ mÃnusakaæ rajjaæ dibbasukhaæ upanidhÃya. 6. Yaæ bhikkhave mÃnusakaæ vassasataæ, TÃvatiæsÃnaæ devÃnaæ eso eko rattindivo, tÃya rattiyà tiæsa rattiyo mÃso, tena mÃsena dvÃdasa mÃsiyo saævaccharo, tena saævaccharena dibbaæ vassasahassaæ TÃvatiæsÃnaæ devÃnaæ ÃyuppamÃïaæ. #<[page 253]># %% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ èhÃnaæ kho pan' etaæ bhikkhave vijjati, yaæ idh' ekacco itthi và puriso và aÂÂhaÇgasamannÃgataæ uposathaæ upavasitvà kÃyassa bhedà parammaraïà TÃvatiæsÃnaæ devÃnaæ sahavyataæ upapajjeyya. Idaæ kho pana me taæ bhikkhave sandhÃya bhÃsitaæ: kapaïaæ mÃnusakaæ rajjaæ dibbasukhaæ upanidhÃya. 7. YÃni bhikkhave mÃnusakÃni dve vassasatÃni, YÃmÃnaæ devÃnaæ eso eko rattindivo, tÃya rattiyà tiæsa rattiyo mÃso, tena mÃsena dvÃdasa mÃsiyo saævaccharo, tena saævaccharena dibbÃni dve vassasahassÃni YÃmÃnaæ devÃnaæ ÃyuppamÃïaæ. èhÃnaæ kho pan' etaæ bhikkhave vijjati, yaæ idh' ekacco itthi và puriso và aÂÂhaÇgasamannÃgataæ uposathaæ upavasitvà kÃyassa bhedà parammaraïà YÃmÃnaæ devÃnaæ sahavyataæ upapajjeyya. Idaæ kho pana me taæ bhikkhave sandhÃya bhÃsitaæ: kapaïaæ mÃnusakaæ rajjaæ dibbasukhaæ upanidhÃya. 8. YÃni bhikkhave mÃnusakÃni cattÃri vassasatÃni, TusitÃnaæ devÃnaæ eso eko rattindivo, tÃya rattiyà tiæsa rattiyo mÃso, tena mÃsena dvÃdasa mÃsiyo saævaccharo, tena saævaccharena dibbÃni cattÃri vassasahassÃni TusitÃnaæ devÃnaæ ÃyuppamÃïaæ. èhÃnaæ kho pan' etaæ bhikkhave vijjati, yaæ idh' ekacco itthi và puriso và aÂÂhaÇgasamannÃgataæ uposathaæ upavasitvà kÃyassa bhedà parammaraïà TusitÃnaæ devÃnaæ sahavyataæ upapajjeyya. Idaæ kho pana me taæ bhikkhave sandhÃya bhÃsitaæ: kapaïaæ mÃnusakaæ rajjaæ dibbasukhaæ upanidhÃya. 9. YÃni bhikkhave mÃnusakÃni aÂÂha vassasatÃni, NimmÃnaratÅnaæ devÃnaæ eso eko rattindivo, tÃya rattiyà tiæsa rattiyo mÃso, tena mÃsena dvÃdasa mÃsiyo saævaccharo, tena saævaccharena dibbÃni aÂÂha vassasahassÃni NimmÃnaratÅnaæ devÃnaæ ÃyuppamÃïaæ. èhÃnaæ kho pan' etaæ bhikkhave vijjati, yaæ idh' ekacco itthi và puriso và aÂÂhaÇgasamannÃgataæ uposathaæ upavasitvà kÃyassa bhedà parammaraïà NimmÃnaratÅnaæ devÃnaæ sahavyataæ upapajjeyya. #<[page 254]># %<254 AÇguttara-NikÃya. XLII. 10>% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ Idaæ kho pana me taæ bhikkhave sandhÃya bhÃsitaæ: kapaïaæ mÃnusakaæ rajjaæ dibbasukhaæ upanidhÃya. 10. YÃni bhikkhave mÃnusakÃni soÊasa vassasatÃni, ParanimmitavasavattÅnaæ devÃnaæ eso eko rattindivo, tÃya rattiyà tiæsa rattiyo mÃso, tena mÃsena dvÃdasa mÃsiyo saævaccharo, tena saævaccharena dibbÃni soÊasa vassasahassÃni ParanimmitavasavattÅnaæ devÃnaæ ÃyuppamÃïaæ. èhÃnaæ kho pan' etaæ bhikkhave vijjati, yaæ idh' ekacco itthi và puriso và aÂÂhaÇgasamannÃgataæ uposathaæ upavasitvà kÃyassa bhedà parammaraïà ParanimmitavasavattÅnaæ devÃnaæ sahavyataæ upapajjeyya. Idaæ kho pana me taæ bhikkhave sandhÃya bhÃsitaæ: kapaïaæ mÃnusakaæ rajjaæ dibbasukhaæ upanidhÃyà ti. PÃïaæ na ha¤¤e na cÃdinnam Ãdiye musà na bhÃse na ca majjapo siyà abrahmacariyà virameyya methunà rattiæ na bhu¤jeyya vikÃlabhojanaæ mÃlaæ na dhÃraye na ca gandham Ãcare ma¤ce chamÃyaæ vasayetha santhate: etaæ hi aÂÂhaÇgikam Ãh' uposathaæ buddhena dukkhantagunà pakÃsitaæ. Cando ca suriyo ca ubho sudassanà obhÃsayaæ anupariyanti yÃvatà tamonudà te pana antalikkhagà nabhe pabhÃsanti disà virocanÃ, #<[page 255]># %% etasmiæ yaæ vijjati antare dhanaæ muttà maïi veÊuriya¤ ca bhaddakaæ siÇgÅ suvaïïaæ atha và pi ka¤canaæ yaæ jÃtarÆpaæ haÂakan ti vuccati, aÂÂhaÇgupetassa uposathassa kalam pi te nÃnubhavanti soÊasiæ candappabhà tÃragaïà va sabbe. Tasmà hi nÃrÅ ca naro ca sÅlavà aÂÂhaÇgupetaæ upavass' uposathaæ pu¤¤Ãni katvÃna sukhudrayÃni anindità saggam upenti ÂhÃnan ti. XLIII. 1. Ekaæ samayaæ Bhagavà SÃvatthiyaæ viharati PubbÃrÃme MigÃramÃtupÃsÃde. Atha kho VisÃkhà MigÃramÃtà yena Bhagavà ten' upasaÇkami, upasaÇkamitvà Bhagavantaæ abhivÃdetvà ekamantaæ nisÅdi. Ekamantaæ nisinnaæ kho VisÃkhaæ MigÃramÃtaraæ Bhagavà etad avoca:-- 2. AÂÂhaÇgasamannÃgato VisÃkhe uposatho upavuttho mahapphalo hoti mahÃnisaæso mahÃjutiko mahÃvipphÃro. Kathaæ upavuttho ca VisÃkhe aÂÂhaÇgasamannÃgato uposatho mahapphalo hoti mahÃnisaæso mahÃjutiko mahÃvipphÃro? 3. Idha VisÃkhe ariyasÃvako iti paÂisa¤cikkhati `yÃvajÅvaæ arahanto pÃïÃtipÃtaæ pahÃya pÃïÃtipÃtà paÂiviratà nihitadaï¬Ã nihitasatthà lajjÅ dayÃpannà sabbapÃïabhÆtahitÃnukampÅ viharanti, ahaæ p' ajja ima¤ ca rattiæ ima¤ ca divasaæ pÃïÃtipÃtaæ pahÃya pÃïÃtipÃtà paÂivirato nihitadaï¬o nihitasattho lajjÅ dayÃpanno sabbapÃïabhÆtahitÃnukampÅ viharÃmi, iminà pi aÇgena arahataæ anukaromi, #<[page 256]># %<256 AÇguttara-NikÃya. XLIII. 4-5>% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ uposatho ca me upavuttho bhavissatÅ' ti. Iminà paÂhamena aÇgena samannÃgato hoti . . . pe . . . `YÃvajÅvaæ arahanto uccÃsayanamahÃsayanaæ pahÃya uccÃsayanamahÃsayanà paÂiviratà nÅcaseyyaæ kappenti ma¤cake và tiïasanthÃrake vÃ, ahaæ p' ajja ima¤ ca rattiæ ima¤ ca divasaæ uccÃsayanamahÃsayanaæ pahÃya uccÃsayanamahÃsayanà paÂivirato nÅcaseyyaæ kappemi ma¤cake và tiïasanthÃrake vÃ, iminà pi aÇgena arahataæ anukaromi, uposatho ca me upavuttho bhavissatÅ' ti. Iminà aÂÂhamena aÇgena samannÃgato hoti. Evaæ upavuttho kho VisÃkhe aÂÂhaÇgasamannÃgato uposatho mahapphalo hoti mahÃnisaæso mahÃjutiko mahÃvipphÃro. KÅva mahapphalo hoti kÅva mahÃnisaæso kÅva mahÃjutiko kÅva mahÃvipphÃro? 4. Seyyathà pi VisÃkhe yo imesaæ soÊasannaæ mahÃjanapadÃnaæ pahÆtasattaratanÃnaæ issarÃdhipaccaæ rajjaæ kÃreyya, seyyathÅdaæ AÇgÃnaæ MagadhÃnaæ KÃsÅnaæ KosalÃnaæ VajjÅnaæ MallÃnaæ CetÅnaæ VaæsÃnaæ KurÆnaæ Pa¤cÃlÃnaæ MacchÃnaæ SÆrasenÃnaæ AssakÃnaæ AvantÅnaæ GandhÃrÃnaæ KambojÃnaæ, aÂÂhaÇgasamannÃgatassa uposathassa etaæ kalaæ nÃgghati soÊasiæ. Taæ kissa hetu? Kapaïaæ VisÃkhe mÃnusakaæ rajjaæ dibbasukhaæ upanidhÃya. 5. YÃni VisÃkhe mÃnusakÃni pa¤¤Ãsa vassÃni, CÃtummahÃrÃjikÃnaæ devÃnaæ eso eko rattindivo, tÃya rattiyà tiæsa rattiyo mÃso, tena mÃsena dvÃdasa mÃsiyo saævaccharo, tena saævaccharena dibbÃni pa¤ca vassasatÃni CÃtummahÃrÃjikÃnaæ devÃnaæ ÃyuppamÃïaæ. èhÃnaæ kho pan' etaæ VisÃkhe vijjati, yaæ idh' ekacco itthi và puriso và aÂÂhaÇgasamannÃgataæ uposathaæ upavasitvà kÃyassa bhedà parammaraïà CÃtummahÃrÃjikÃnaæ devÃnaæ sahavyataæ upapajjeyya. #<[page 257]># %% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ idaæ kho pana me taæ VisÃkhe sandhÃya bhÃsitaæ: kapaïaæ mÃnusakaæ rajjaæ dibbasukhaæ upanidhÃya. 6. Yaæ VisÃkhe mÃnusakaæ vassasataæ, TÃvatiæsÃnaæ devÃnaæ eso eko rattindivo, tÃya rattiyà tiæsa rattiyo mÃso, tena mÃsena dvÃdasa mÃsiyo saævaccharo, tena saævaccharena dibbaæ vassasahassaæ TÃvatiæsÃnaæ devÃnaæ ÃyuppamÃïaæ. èhÃnaæ kho pan' etaæ VisÃkhe vijjati, yaæ idh' ekacco itthi và puriso và aÂÂhaÇgasamannÃgataæ uposathaæ upavasitvà kÃyassa bhedà parammaraïà TÃvatiæsÃnaæ devÃnaæ sahavyataæ upapajjeyya. Idaæ kho pana me taæ VisÃkhe sandhÃya bhÃsitaæ: kapaïaæ mÃnusakaæ rajjaæ dibbasukhaæ upanidhÃya. 7. YÃni VisÃkhe mÃnusakÃni dve vassasatÃni . . . pe . . . cattÃri vassasatÃni . . . pe . . . aÂÂha vassasatÃni . . . pe . . . soÊasa vassasatÃni ParanimmitavasavattÅnaæ devÃnaæ eso eko rattindivo, tÃya rattiyà tiæsa rattiyo mÃso, tena mÃsena dvÃdasa mÃsiyo saævaccharo, tena saævaccharena dibbÃni soÊasa vassasahassÃni ParanimmitavasavattÅnaæ devÃnaæ ÃyuppamÃïaæ. èhÃnaæ kho pan' etaæ VisÃkhe vijjati, yaæ idh' ekacco itthi và puriso và aÂÂhaÇgasamannÃgataæ uposathaæ upavasitvà kÃyassa bhedà parammaraïà ParanimmitavasavattÅnaæ devÃnaæ sahavyataæ upapajjeyya. Idaæ kho pana me taæ VisÃkhe sandhÃya bhÃsitaæ: kapaïaæ mÃnusakaæ rajjaæ dibbasukhaæ upanidhÃyà ti. PÃïaæ na ha¤¤e na cÃdinnam Ãdiye musà na bhÃse na ca majjapo siyà abrahmacariyà virameyya methunà rattiæ na bhu¤jeyya vikÃlabhojanaæ mÃlaæ na dhÃraye na ca gandham Ãcare #<[page 258]># %<258 AÇguttara-NikÃya. XLIV. 1-2>% ma¤ce chamÃyaæ vasayetha santhate: etaæ hi aÂÂhaÇgikam Ãh' uposathaæ buddhena dukkhantagunà pakÃsitaæ. Cando ca suriyo ca ubho sudassanà obhÃsayaæ anupariyanti yÃvatà tamonudà te pana antalikkhagà nabhe pabhÃsanti disà virocanÃ, etasmiæ yaæ vijjati antare dhanaæ muttà maïi veÊuriya¤ ca bhaddakaæ siÇgÅ suvaïïaæ atha và pi ka¤canaæ yaæ jÃtarÆpaæ haÂakan ti vuccati, aÂÂhaÇgupetassa uposathassa kalam pi te nÃnubhanti soÊasiæ candappabhà tÃragaïà va sabbe. Tasmà hi nÃrÅ ca naro ca sÅlavà aÂÂhaÇgupetaæ upavass' uposathaæ pu¤¤Ãni katvÃna sukhudrayÃni anindità saggam upenti ÂhÃnan ti. XLIV. 1. Ekaæ samayaæ Bhagavà VesÃliyaæ viharati MahÃvane KÆÂÃgÃrasÃlÃyaæ. Atha kho VÃseÂÂho upÃsako yena Bhagavà ten' upasaÇkami, upasaÇkamitvà Bhagavantaæ abhivÃdetvà ekamantaæ nisÅdi. Ekamantaæ nisinnaæ kho VÃseÂÂhaæ upÃsakaæ Bhagavà etad avoca:-- AÂÂhaÇgasamannÃgato VÃseÂÂha uposatho upavuttho mahapphalo hoti . . . pe . . . anindità saggam upenti ÂhÃnan ti. 2. Evaæ vutte VÃseÂÂho upÃsako Bhagavantaæ etad avoca:-- #<[page 259]># %% Piyà me bhante ¤ÃtisÃlohità aÂÂhaÇgasamannÃgataæ uposathaæ upavaseyyuæ, piyÃnam pi me assa ¤ÃtisÃlohitÃnaæ dÅgharattaæ hitÃya sukhÃya. Sabbe ce pi bhante khattiyà aÂÂhaÇgasamannÃgataæ uposathaæ upavaseyyuæ, sabbesam pi' ssa khattiyÃnaæ dÅgharattaæ hitÃya sukhÃya. Sabbe ce pi bhante brÃhmaïà . . . pe . . . vessà . . . suddà aÂÂhaÇgasamannÃgataæ uposathaæ upavaseyyuæ, sabbesam pi' ssa suddÃnaæ dÅgharattaæ hitÃya sukhÃyà ti. 3. Evam etaæ VÃseÂÂha. Sabbe ce pi VÃseÂÂha khattiyà aÂÂhaÇgasamannÃgataæ uposathaæ upavaseyyuæ, sabbesam pi' ssa khattiyÃnaæ dÅgharattaæ hitÃya sukhÃya. Sabbe ce pi VÃseÂÂha brÃhmaïà . . . pe . . . vessà . . . suddà aÂÂhaÇgasamannÃgataæ uposathaæ upavaseyyuæ, sabbesam pi' ssa suddÃnaæ dÅgharattaæ hitÃya sukhÃya. Sadevako ce pi VÃseÂÂha loko samÃrako sabrahmako sassamaïabrÃhmaïiyà pajÃya sadevamanussÃya aÂÂhaÇgasamannÃgataæ uposathaæ upavaseyyuæ, sadevakassa lokassa samÃrakassa sabrahmakassa sassamaïabrÃhmaïiyà pajÃya sadevamanussÃya dÅgharattaæ hitÃya sukhÃya. Ime ce pi VÃseÂÂha mahÃsÃlà aÂÂhaÇgasamannÃgataæ uposathaæ upavaseyyuæ, imesam pi' ssa mahÃsÃlÃnaæ dÅgharattaæ hitÃya sukhÃya, sace ceteyyuæ, ko pana vÃdo manussabhÆtassà ti. XLV. 1. Ekaæ samayaæ Bhagavà SÃvatthiyaæ viharati Jetavane AnÃthapiï¬ikassa ÃrÃme. Atha kho Bojjhà upÃsikà yena Bhagavà ten' upasaÇkami, upasaÇkamitvà Bhagavantaæ abhivÃdetvà ekamantaæ nisÅdi. Ekamantaæ nisinnaæ kho Bojjhaæ upÃsikaæ Bhagavà etad avoca:-- 2. AÂÂhaÇgasamannÃgato Bojjhe uposatho upavuttho mahapphalo hoti mahÃnisaæso mahÃjutiko mahÃvipphÃro. #<[page 260]># %<260 AÇguttara-NikÃya. XLV. 3-4>% Kathaæ upavuttho ca Bojjhe aÂÂhaÇgasamannÃgato uposatho mahapphalo hoti mahÃnisaæso mahÃjutiko mahÃvipphÃro? 3. Idha Bojjhe ariyasÃvako iti paÂisa¤cikkhati `yÃvajÅvaæ arahanto pÃïÃtipÃtaæ pahÃya pÃïÃtipÃtà paÂiviratà nihitadaï¬Ã nihitasatthà lajjÅ dayÃpannà sabbapÃïabhÆtahitÃnukampÅ viharanti, ahaæ p' ajja ima¤ ca rattiæ ima¤ ca divasaæ pÃïÃtipÃtaæ pahÃya pÃïÃtipÃtà paÂivirato nihitadaï¬o nihitasattho lajjÅ dayÃpanno sabbapÃïabhÆtahitÃnukampÅ viharÃmi, iminà pi aÇgena arahataæ anukaromi, uposatho ca me upavuttho bhavissatÅ' ti. Iminà paÂhamena aÇgena samannÃgato hoti . . . pe . . . `yÃvajÅvaæ arahanto uccÃsayanamahÃsayanaæ pahÃya uccÃsayanamahÃsayanà paÂiviratà nÅcaseyyaæ kappenti ma¤cake và tiïasanthÃrake vÃ, ahaæ p' ajja ima¤ ca rattiæ ima¤ ca divasaæ uccÃsayanamahÃsayanaæ pahÃya uccÃsayanamahÃsayÃnà paÂivirato nÅcaseyyaæ kappemi ma¤cake và tiïasanthÃrake vÃ, iminà pi aÇgena arahataæ anukaromi, uposatho ca me upavuttho bhavissatÅ' ti. Iminà aÂÂhamena aÇgena samannÃgato hoti. Evaæ upavuttho kho Bojjhe aÂÂhaÇgasamannÃgato uposatho mahapphalo hoti mahÃnisaæso mahÃjutiko mahÃvipphÃro. KÅva mahapphalo hoti kÅva mahÃnisaæso kÅva mahÃvipphÃro? 4. Seyyathà pi Bojjhe yo imesaæ soÊasannaæ mahÃjanapadÃnaæ pahÆtasattaratanÃnaæ issarÃdhipaccaæ rajjaæ kÃreyya, seyyathÅdaæ AÇgÃnaæ MagadhÃnaæ KÃsÅnaæ KosalÃnaæ VajjÅnaæ MallÃnaæ CetÅnaæ VaæsÃnaæ KurÆnaæ Pa¤cÃlÃnaæ MacchÃnaæ SÆrasenÃnaæ AssakÃnaæ AvantÅnaæ GandhÃrÃnaæ KambojÃnaæ, #<[page 261]># %% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ aÂÂhaÇgasamannÃgatassa uposathassa etaæ kalaæ nÃgghati soÊasiæ. Taæ kissa hetu? Kapaïaæ Bojjhe mÃnusakaæ rajjaæ dibbasukhaæ upanidhÃya. 5. YÃni Bojjhe mÃnusakÃni pa¤¤Ãsa vassÃni, CÃtummahÃrÃjikÃnaæ devÃnaæ eso eko rattindivo, tÃya rattiyà tiæsa rattiyo mÃso, tena mÃsena dvÃdasa mÃsiyo saævaccharo, tena saævaccharena dibbÃni pa¤ca vassasatÃni CÃtummahÃrÃjikÃnaæ devÃnaæ ÃyuppamÃnaæ. èhÃnaæ kho pan' etaæ Bojjhe vijjati, yaæ idh' ekacco itthi và puriso và aÂÂhaÇgasamannÃgataæ uposathaæ upavasitvà kÃyassa bhedà parammaraïà CÃtummahÃrÃjikÃnaæ devÃnaæ sahavyataæ upapajjeyya. Idaæ kho pana me taæ Bojjhe sandhÃya bhÃsitaæ: kapaïaæ mÃnusakaæ rajjaæ dibbasukhaæ upanidhÃya. 6. Yaæ Bojjhe mÃnusakaæ vassasataæ . . . pe . . . yÃni Bojjhe mÃnusakÃni dve vassasatÃni . . . pe . . . cattÃri vassasatÃni . . . pe . . . aÂÂha vassasatÃni . . . pe . . . soÊasa vassasatÃni, ParanimmitavasavattÅnaæ devÃnaæ eso eko rattindivo, tÃya rattiyà tiæsa rattiyo mÃso, tena mÃsena dvÃdasa mÃsiyo saævaccharo, tena saævaccharena dibbÃni soÊasa vassasahassÃni ParanimmitavasavattÅnaæ devÃnaæ ÃyuppamÃïaæ. èhÃnaæ kho pan' etaæ Bojjhe vijjati, yaæ idh' ekacco itthi và puriso và aÂÂhaÇgasamannÃgataæ uposathaæ upavasitvà kÃyassa bhedà parammaraïà ParanimmitavasavattÅnaæ devÃnaæ sahavyataæ upapajjeyya. idaæ kho pana me taæ Bojjhe sandhÃya bhÃsitaæ: kapaïaæ mÃnusakaæ rajjaæ dibbasukhaæ upanidhÃyà ti. pÃïaæ na ha¤¤e na cÃdinnam Ãdiye musà na bhÃse na ca majjapo siyà #<[page 262]># %<262 AÇguttara-NikÃya. XLVI. 1>% abrahmacariyà virameyya methunà rattiæ na bhu¤jeyya vikÃlabhojanaæ mÃlaæ na dhÃraye na ca gandham Ãcare ma¤ce chamÃyaæ vasayetha santhate: etaæ hi aÂÂhaÇgikam Ãh' uposathaæ buddhena dukkhantagunà pakÃsitaæ. Cando ca suriyo ca ubho sudassanà obhÃsayaæ anupariyanti yÃvatà tamonudà te pana antalikkhagà nabhe pabhÃsanti disà virocanÃ, etasmiæ yaæ vijjati antare dhanaæ muttà maïi veÊuriya¤ ca bhaddakaæ siÇgÅ suvaïïaæ atha và pi ka¤canaæ yaæ jÃtarÆpaæ haÂakan ti vuccati, aÂÂhaÇgupetassa uposathassa kalam pi te nÃnubhavanti soÊasiæ candappabhà tÃragaïà va sabbe. Tasmà hi nÃrÅ ca naro ca sÅlavà aÂÂhaÇgupetaæ upavass' uposathaæ pu¤¤Ãni katvÃna sukhudrayÃni anindità saggam upenti ÂhÃnan ti. XLVI. 1. Ekaæ samayaæ Bhagavà Kosambiyaæ viharati GhositÃrÃme. Tena kho pana samayena Ãyasmà Anuruddho divÃvihÃraæ gato hoti paÂisallÅno. Atha kho sambahulà manÃpakÃyikà devatà yenÃyasmà Anuruddho ten' upasaÇkamiæsu, upasaÇkamitvà Ãyasmantaæ Anuruddhaæ abhivÃdetvà ekamantaæ aÂÂhaæsu. Ekamantaæ Âhità kho tà devatà Ãyasmantaæ Anuruddhaæ etad avocuæ `mayaæ bhante Anuruddha manÃpakÃyikà nÃma devatà tÅsu ÂhÃnesu issariyaæ kÃrema vasaæ vattema: #<[page 263]># %% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ mayaæ bhante Anuruddha yÃdisakaæ vaïïaæ ÃkaÇkhÃma, tÃdisakaæ vaïïaæ ÂhÃnaso paÂibhÃma; yÃdisakaæ saraæ ÃdaÇkhÃma, tÃdisakaæ saraæ ÂhÃnaso paÂilabhÃma; yÃdisakaæ sukhaæ ÃkaÇkhÃma, tÃdisakaæ sukhaæ ÂhÃnaso paÂilabhÃma; mayaæ bhante Anuruddha manÃpakÃyikà nÃma devatà imesu tÅsu ÂhÃnesu issariyaæ kÃrema vasaæ vattenÃ' ti. 2. Atha kho Ãyasmato Anuruddhassa etad ahosi `aho vat' imà devatà sabbà 'va nÅlà assu nÅlavaïïà nÅlavatthà nÅlÃlaækÃrÃ' ti. Atha kho tà devatà Ãyasmato Anuruddhassa cittam a¤¤Ãya sabbà 'va nÅlà ahesuæ nÅlavaïïà nÅlavatthà nÅlÃlaækÃrÃ. Atha kho Ãyasmato Anuruddhassa etad ahosi `aho vat' imà devatà sabbà 'va pÅtà assu . . . pe . . . sabbà 'va lohitakà assu . . . sabbà 'va odÃtà assu odÃtavaïïà odÃtavatthà odÃtÃlaækÃrÃ' ti. Atha kho tà devatà Ãyasmato Anuruddhassa cittam a¤¤Ãya sabbà 'va odÃtà ahesuæ odÃtavaïïà odÃtavatthà odÃtÃlaækÃrÃ. Atha kho tà devatà ekà 'va gÃyi, ekà 'va nacci, ekà 'va accharikaæ vÃdesi. Seyyathà pi nÃma pa¤caÇgikassa turiyassa suvinÅtassa suppaÂippatÃÊitassa kusalehi susamannÃhatassa saddo hoti vaggu ca rajaniyo ca kamaniyo ca pemaniyo ca madaniyo ca evam eva tÃsaæ devatÃnaæ alaækÃrÃnaæ saddo hoti vaggu ca rajaniyo ca kamaniyo ca pemaniyo ca madaniyo ca. #<[page 264]># %<264 AÇguttara-NikÃya. XLVI. 3>% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ Atha kho Ãyasmà Anuruddho indriyÃni okkhipi. Atha kho tà devatà `na khv ayyo Anuruddho sÃdiyatÅ' ti tatth' ev' antaradhÃyiæsu. 3. Atha kho Ãyasmà Anuruddho sÃyaïhasamayaæ paÂisallÃïà vuÂÂhito yena Bhagavà ten' upasaÇkami, upasaÇkamitvà Bhagavantaæ abhivÃdetvà ekamantaæ nisÅdi. Ekamantaæ nisinno kho Ãyasmà Anuruddho Bhagavantaæ etad avoca: IdhÃhaæ bhante divÃvihÃraæ gato homi paÂisallÅno. Atha kho bhante sambahulà manÃpakÃyikà devatà yenÃhaæ ten' upasaÇkamiæsu, upasaÇkamitvà maæ abhivÃdetvà ekamantaæ aÂÂhaæsu. Ekamantaæ Âhità kho bhante tà devatà maæ etad avocuæ `mayaæ bhante Anuruddha manÃpakÃyikà nÃma devatà tÅsu ÂhÃnesu issariyaæ kÃrema vasaæ vattema: mayaæ bhante Anuruddha yÃdisakaæ vaïïaæ ÃkaÇkhÃma, tÃdisakaæ vaïïaæ ÂhÃnaso paÂilabhÃma; yÃdisakaæ saraæ ÃkaÇkhÃma, tÃdisakaæ saraæ ÂhÃnaso paÂilabhÃma; yÃdisakaæ sukhaæ ÃkaÇkhÃma, tÃdisakaæ sukhaæ ÂhÃnaso paÂilabhÃma; mayaæ bhante Anuruddha manÃpakÃyikà nÃma devatà imesu tÅsu ÂhÃnesu issariyaæ kÃrema vasaæ vattemÃ' ti. Tassa mayhaæ bhante etad ahosi `aho vat' imà devatà sabbà 'va nÅlà assu nÅlavaïïà nÅlavatthà nÅlÃlaækÃrÃ' ti. Atha kho bhante tà devatà mama cittam a¤¤Ãya sabbà 'va nÅlà ahesuæ nÅlavaïïà nÅlavatthà nÅlÃlaækÃrÃ. Tassa mayhaæ bhante etad ahosi `aho vat' imà devatà sabbà 'va pÅtà assu . . . pe . . . sabbà 'va lohitakà assu . . . pe . . . sabbà 'va odÃtà assu odÃtavaïïà odÃtavatthà odÃtÃlaækÃrÃ' ti. #<[page 265]># %% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ Atha kho bhante tà devatà mama cittam a¤¤Ãya sabbà 'va odÃtà ahesuæ odÃtavaïïà odÃtavatthà odÃtÃlaækÃrÃ. Atha kho bhante tà devatà ekà 'va gÃyi, ekà 'va nacci, ekà 'va accharikaæ vÃdesi. Seyyathà pi nÃma pa¤caÇgikassa turiyassa suvinÅtassa suppaÂippatÃÊitassa kusalehi susamannÃhatassa saddo hoti vaggu ca rajaniyo ca kamaniyo ca pemaniyo ca madaniyo ca, evam eva tÃsaæ devatÃnaæ alaækÃrÃnaæ saddo hoti vaggu ca rajaniyo ca kamaniyo ca pemaniyo ca madaniyo ca. Atha khv Ãhaæ bhante indriyÃni okkhipiæ. Atha kho bhante tà devatà `na khv ayyo Anuruddho sÃdiyatÅ' ti tatth' ev' antaradhÃyiæsu. Katihi nu kho bhante dhammehi samannÃgato mÃtugÃmo kÃyassa bhedà parammaraïà manÃpakÃyikÃnaæ devÃnaæ sahavyataæ upapajjatÅ ti? 4. AÂÂhahi kho Anuruddha dhammehi samannÃgato mÃtugÃmo kÃyassa bhedà parammaraïà manÃpakÃyikÃnaæ devÃnaæ sahavyataæ upapajjati. Katamehi aÂÂhahi? 5. idha Anuruddha mÃtugÃmo yassa mÃtÃpitaro bhattuno denti atthakÃmà hitesino anukampakà anukampaæ upÃdÃya, tassa hoti pubbuÂÂhÃyinÅ pacchÃnipÃtinÅ kiækÃrapaÂissÃvinÅ manÃpacÃrinÅ piyavÃdinÅ. Ye te bhattu garuno honti `mÃtÃ' ti và `pitÃ' ti và `samaïabrÃhmaïÃ' ti vÃ, te sakkaroti garukaroti mÃneti pÆjeti abbhÃgate ca Ãsanodakena paÂipÆjeti. Ye te bhattu abbhantarà kammantà `uïïÃ' ti và `kappÃsÃ' ti vÃ, tattha dakkhà hoti analasà tatrupÃyÃya vÅmaæsÃya samannÃgatà alaæ kÃtuæ alaæ saævidhÃtuæ. Yo so bhattu abbantaro antojano `dÃsÃ' ti và `pessÃ' ti và `kammakarÃ' ti vÃ, #<[page 266]># %<266 AÇguttara-NikÃya. XLVI.>% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ tesaæ kata¤ ca katato jÃnÃti akata¤ ca akatato jÃnÃti gilÃnakÃna¤ ca balÃbalaæ jÃnÃti, khÃdaniyaæ bhojaniya¤ c' assa paccaæsena saævibhajati. Yaæ bhattà Ãharati dhanaæ và dha¤¤aæ và rajataæ và jÃtarÆpaæ vÃ, taæ Ãrakkhena guttiyà sampÃdeti, tattha ca hoti adhuttÅ athenÅ asoï¬Å avinÃsikÃ. UpÃsikà kho pana hoti buddhaæ saraïaæ gatà dhammaæ saraïaæ gatà saÇghaæ saraïaæ gatÃ. SÅlavatÅ kho pana hoti pÃïÃtipÃtà paÂiviratà adinnÃdÃnà paÂiviratà kÃmesu micchÃcÃrà paÂiviratà musÃvÃdà paÂiviratà surÃmerayamajjapamÃdaÂÂhÃnà paÂiviratÃ. CÃgavatÅ kho pana hoti vigatamalamaccherena cetasà agÃraæ ajjhÃvasati muttacÃgà payatapÃïÅ vossaggaratà yÃcayogà dÃnasaævibhÃgaratÃ. Imehi kho Anuruddha aÂÂhahi dhammehi samannÃgato mÃtugÃmo kÃyassa bhedà parammaraïà manÃpakÃyikÃnaæ devÃnaæ sahavyataæ upapajjatÅ ti. Yo naæ bharati sabbadà niccaæ ÃtÃpi ussuko taæ sabbakÃmaharaæ posaæ bhattÃraæ nÃtima¤¤ati. Na cÃpi sotthi bhattÃraæ issÃvÃdena rosaye bhattu¤ ca garuno sabbe paÂipÆjeti paï¬itÃ. UÂÂhÃhikà analasà saÇgahitaparijjanà bhattu manÃpaæ carati sambhataæ anurakkhati. Yà evaæ vattati nÃrÅ bhattu chandavasÃnugà manÃpà nÃma te devà yattha sà upapajjatÅ ti. #<[page 267]># %% XLVII. 1. Ekaæ samayaæ Bhagavà SÃvatthiyaæ viharati PubbÃrÃme MigÃramÃtupÃsÃde. Atha kho VisÃkhà MigÃramÃtà . . . pe . . . Ekamantaæ nisinnaæ kho VisÃkhà MigÃramÃtaraæ Bhagavà etad avoca:-- 2. AÂÂhahi kho VisÃkhe dhammehi samannÃgato mÃtugÃmo kÃyassa bhedà parammaraïà manÃpakÃyikÃnaæ devÃnaæ sahavyataæ upapajjati. Katamehi aÂÂhahi? 3. Idha VisÃkhe mÃtugÃmo yassa mÃtÃpitaro bhattuno denti atthakÃmà hitesino anukampakà anukampaæ upÃdÃya, tassa hoti pubbuÂÂhÃyinÅ pacchÃnipÃtinÅ kiækÃrapaÂissÃvinÅ manÃpacÃrinÅ piyavÃdinÅ . . . pe . . . CÃgavatÅ kho pana hoti vigatamalamaccherena cetasà agÃraæ ajjhÃvasati muttacÃgà payatapÃïÅ vossaggaratà yÃcayogà dÃnasaævibhÃgaratÃ. Imehi kho VisÃkhe aÂÂhahi dhammehi samannÃgato mÃtugÃmo kÃyassa bhedà parammaraïà manÃpakÃyikÃnaæ devÃnaæ sahavyataæ upapajjatÅ ti. Yo naæ bharati sabbadà niccaæ ÃtÃpi ussuko taæ sabbakÃmaharaæ posaæ bhattÃraæ nÃtima¤¤ati. Na cÃpi sotthi bhattÃraæ issÃvÃdena rosaye bhattu¤ ca garuno sabbe paÂipÆjeti paï¬itÃ. UÂÂhÃhikà analasà saÇgahitaparijjanà bhattu manÃpaæ carati sambhataæ anurakkhati. Yà evaæ vattati nÃrÅ bhattu chandavasÃnugà manÃpà nÃma te devà yattha sà upapajjatÅ ti. #<[page 268]># %<268 AÇguttara-NikÃya. XLVIII. 1-3>% XLVIII. 1. Ekaæ samayaæ Bhagavà Bhaggesu viharati SuæsumÃragire BhesakaÊÃvane MigadÃye. Atha kho NakulamÃtà gahapatÃnÅ yena Bhagavà ten' upasaÇkami, upasaÇkamitvà . . . pe . . . Ekamantaæ nisinnaæ kho NakulamÃtaraæ gahapatÃniæ Bhagavà etad avoca:-- 2. AÂÂhahi kho NakulamÃte dhammehi samannÃgato mÃtugÃmo kÃyassa bhedà parammaranà manÃpakÃyikÃnaæ devÃnaæ sahavyataæ upapajjati. Katamehi aÂÂhahi? 3. Idha NakulamÃte mÃtugÃmo yassa mÃtÃpitaro bhattuno denti atthakÃmà hitesino anukampakà anukampaæ upÃdÃya, tassa hoti pubbuÂÂhÃyinÅ pacchÃnipÃtinÅ kiækÃrapaÂissÃvinÅ manÃpacÃrinÅ piyavÃdinÅ. Ye te bhattu garuno honti `mÃtÃ' ti và `pitÃ' ti và `samaïabrÃhmaïÃ' ti vÃ, te sakkaroti garukaroti mÃneti pÆjeti abbhÃgate ca Ãsanodakena paÂipÆjeti. Ye te bhattu abbhantarà kammantà `uïïÃ' ti và `kappÃsÃ' ti vÃ, tattha dakkhà hoti analasà tatrupÃyÃya vÅmaæsÃya samannÃgatà alaæ kÃtuæ alaæ saævidhÃtuæ. Yo so bhattu abbhantaro antojano `dÃsÃ' ti và `pessÃ' ti và `kammakarÃ' ti vÃ, tesaæ kata¤ ca katato jÃnÃti akata¤ ca akatato jÃnÃti gilÃnakÃna¤ ca balÃbalaæ jÃnÃti, khÃdaniyaæ bhojaniya¤ c' assa paccaæsena saævibhajati. Yaæ bhattà Ãharati dhanaæ và dha¤¤aæ và rajataæ và jÃtarÆpaæ vÃ, taæ Ãrakkhena guttiyà sampÃdeti, tattha ca hoti adhuttÅ athenÅ asoï¬Å avinÃsikÃ. UpÃsikà kho pana hoti buddhaæ saraïaæ gatà dhammaæ saraïaæ gatÃ. SÅlavatÅ kho pana hoti pÃïÃtipÃtà paÂiviratà . . . pe . . . surÃmerayamajjapamÃdaÂÂhÃnà paÂiviratÃ. CÃgavatÅ kho pana hoti vigatamalamaccherena cetasà agÃraæ ajjhÃvasati muttacÃgà payatapÃïÅ vossaggaratà yÃcayogà dÃnasaævibhÃgaratÃ. #<[page 269]># %% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ Imehi kho NakulamÃte aÂÂhahi dhammehi samannÃgato mÃtugÃmo kÃyassa bhedà parammaraïà manÃpakÃyikÃnaæ devÃnaæ sahavyataæ upapajjatÅ ti. Yo naæ bharati sabbadà niccaæ ÃtÃpi ussuko taæ sabbakÃmaharaæ posaæ bhattÃraæ nÃtima¤¤ati. Na cÃpi sotthi bhattÃraæ issÃvÃdena rosaye bhattu¤ ca garuno sabbe paÂipÆjeti paï¬itÃ. UÂÂhÃhikà analasà saÇgahitaparijjanà bhattu manÃpaæ carati sambhataæ anurakkhati. Yà evaæ vattati nÃrÅ bhattu chandavasÃnugà manÃpà nÃma te devà yattha sà upapajjatÅ ti. XLIX. 1. Ekaæ samayaæ Bhagavà SÃvatthiyaæ viharati PubbÃrÃme MigÃramÃtupÃsÃde. Atha kho VisÃkhà MigÃramÃtà yena Bhagavà ten' upasaÇkami, upasaÇkamitvà . . . pe . . . Ekamantaæ nisinnaæ kho VisÃkhaæ MigÃramÃtaraæ Bhagavà etad avoca:-- 2. CatÆhi kho VisÃkhe dhammehi samannÃgato mÃtugÃmo idhalokavijayÃya paÂipanno hoti, {ayaæsa} loko Ãraddho hoti. Katamehi catÆhi? 3. Idha VisÃkhe mÃtugÃmo susaævihitakammanto hoti saÇgahitaparijjano, bhattu manÃpaæ carati, sambhataæ anurakkhati. Katha¤ ca VisÃkhe mÃtugÃmo susaævihitakammanto hoti? 4. Idha VisÃkhe mÃtugÃmo ye te bhattu abbhantarà kammantà `uïïÃ' ti và `kappÃsÃ' ti vÃ, tattha dakkhà hoti analasà tatrupÃyÃya vÅmaæsÃya samannÃgatà alaæ kÃtuæ alaæ saævidhÃtuæ. Evaæ kho VisÃkhe mÃtugÃmo susaævihitakammanto hoti. #<[page 270]># %<270 AÇguttara-NikÃya. XLIX. 5-10>% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ Katha¤ ca VisÃkhe mÃtugÃmo saÇgahitaparijjano hoti? 5. Idha VisÃkhe mÃtugÃmo yo so bhattu abbhantaro antojano `dÃsÃ' ti và `pessÃ' ti và `kammakarÃ' ti vÃ, tesaæ kata¤ ca katato jÃnÃti akata¤ ca akatato jÃnÃti gilÃnakÃna¤ ca balÃbalaæ jÃnÃti, khÃdaniyaæ bhojaniya¤ c' assa paccaæsena saævibhajati. Evaæ kho VisÃkhe mÃtugÃmo saÇgahitaparijjano hoti. Katha¤ ca VisÃkhe mÃtugÃmo bhattu manÃpaæ carati? 6. Idha VisÃkhe mÃtugÃmo yaæ bhattu amanÃpasaækhÃtaæ, taæ jÅvitahetu pi na ajjhÃcarati. Evaæ kho VisÃkhe mÃtugÃmo bhattu manÃpaæ carati. Katha¤ ca VisÃkhe mÃtugÃmo sambhataæ anurakkhati? 7. Idha VisÃkhe mÃtugÃmo yaæ bhattà Ãharati dhanaæ và dha¤¤aæ và rajataæ và jÃtarÆpaæ vÃ, taæ Ãrakkhena guttiyà sampÃdeti, tattha ca hoti adhuttÅ athenÅ asoï¬Å avinÃsikÃ. Evaæ kho VisÃkhe mÃtugÃmo sambhataæ anurakkhati. Imehi kho VisÃkhe catÆhi dhammehi samannÃgato mÃtugÃmo idhalokavijayÃya paÂipanno hoti, {ayaæsa} loko Ãraddho hoti. 8. CatÆhi kho VisÃkhe dhammehi samannÃgato mÃtugÃmo dhalokavijayÃya paÂipanno hoti, parassa loko Ãraddho hoti. Katamehi catÆhi? 9. Idha VisÃkhe mÃtugÃmo saddhÃsampanno hoti, sÅlasampanno hoti, cÃgasampanno hoti, pa¤¤Ãsampanno hoti. Katha¤ ca VisÃkhe mÃtugÃmo saddhÃsampanno hoti? 10. Idha VisÃkhe mÃtugÃmo saddho hoti, saddahati TathÃgatassa bodhiæ `iti pi so Bhagavà arahaæ sammÃsambuddho vijjÃcaraïasampanno sugato lokavidÆ anuttaro purisadammasÃrathi Satthà devamanussÃnaæ buddho BhagavÃ' ti. Evaæ kho VisÃkhe mÃtugÃmo saddhÃsampanno hoti. Katha¤ ca VisÃkhe mÃtugÃmo sÅlasampanno hoti? #<[page 271]># %% 11. Idha VisÃkhe mÃtugÃmo pÃïÃtipÃtà paÂivirato hoti . . . pe . . . surÃmerayamajjapamÃdaÂÂhÃnà paÂivirato hoti. Evaæ kho VisÃkhe mÃtugÃmo sÅlasampanno hoti. Katha¤ ca VisÃkhe mÃtugÃmo cÃgasampanno hoti? 12. Idha Visakhe mÃtugÃmo vigatamalamaccherena cetasà agÃraæ ajjhÃvasati muttacÃgà payatapÃïÅ vossaggaratà yÃcayogà dÃnasaævibhÃgaratÃ. Evaæ kho VisÃkhe mÃtugÃmo cÃgasampanno hoti. Katha¤ ca VisÃkhe mÃtugÃmo pa¤¤Ãsampanno hoti? 13. Idha VisÃkhe mÃtugÃmo pa¤¤avà hoti udayatthagÃminiyà pa¤¤Ãya samannÃgato ariyÃya nibbedhikÃya sammÃdukkhakkhayagÃminiyÃ. Evaæ kho VisÃkhe mÃtugÃmo pa¤¤Ãsampanno hoti. Imehi kho VisÃkhe catÆhi dhammehi samannÃgato mÃtugÃmo paralokavijayÃya paÂipanno hoti, parassa loko Ãraddho hotÅ ti. Susaævihitakammantà saÇgahitaparijjanà bhattu manÃpaæ carati sambhataæ anurakkhati. SaddhÃsÅlena sampannà vada¤¤Æ vÅtamaccharà niccaæ maggaæ visodheti sotthÃnaæ samparÃyikaæ. Icc' ete aÂÂha dhammà ca yassà vijjanti nÃriyà tam pi sÅlavatiæ Ãhu dhammaÂÂhaæ saccavÃdiniæ. SoÊasÃkÃrasampannà aÂÂhaÇgasusamÃgatà tÃdisÅ sÅlavatÅ upÃsikà upapajjati devalokaæ manÃpan ti. L. 1. CatÆhi bhikkhave dhammehi samannÃgato mÃtugÃmo idhalokavijayÃya paÂipanno hoti, {ayaæsa} loko Ãraddho hoti. Katamehi catÆhi? #<[page 272]># %<272 AÇguttara-NikÃya. L. 2-9>% 2. Idha bhikkhave mÃtugÃmo susaævihitakammanto hoti, saÇgahitaparijjano, bhattu manÃpaæ carati, sambhataæ anurakkhati. Katha¤ ca bhikkhave mÃtugÃmo susaævihitakammanto hoti? 3. Idha bhikkhave mÃtugÃmo ye te bhattu abbhantarà kammantà . . . pe . . . Evaæ kho bhikkhave mÃtugÃmo susaævihitakammanto hoti. Katha¤ ca bhikkhave mÃtugÃmo saÇgahitaparijjano hoti? 4. Idha bhikkhave mÃtugÃmo yo so bhattu abbhantaro antojano . . . pe . . . Evaæ kho bhikkhave mÃtugÃmo saÇgahitaparijjano hoti. Katha¤ ca bhikkhave mÃtugÃmo bhattu manÃpaæ carati? 5. Idha bhikkhave mÃtugÃmo yaæ bhattu amanÃpasaækhÃtaæ, taæ jÅvitahetu pi na ajjhÃcarati. Evaæ kho bhikkhave mÃtugÃmo bhattu manÃpaæ carati. Katha¤ ca bhikkhave mÃtugÃmo sambhataæ anurakkhati? 6. Idha bhikkhave mÃtugÃmo yaæ bhattà Ãharati . . . pe . . . Evaæ kho bhikkhave mÃtugÃmo sambhataæ anurakkhati. Imehi kho bhikkhave catÆhi dhammehi samannÃgato mÃtugÃmo idhalokavijayÃya paÂipanno hoti, ayaæ sa loko Ãraddho hoti. 7. CatÆhi bhikkhave dhammehi samannÃgato mÃtugÃmo paralokavijayÃya paÂipanno hoti, parassa loko Ãraddho hoti. Katamehi catÆhi? 8. Idha bhikkhave mÃtugÃmo saddhÃsampanno hoti, sÅlasampanno hoti, cÃgasampanno hoti, pa¤¤Ãsampanno hoti. Katha¤ ca bhikkhave mÃtugÃmo saddhÃsampanno hoti? 9. Idha bhikkhave mÃtugÃmo saddho hoti . . . pe . . . #<[page 273]># %% Evaæ kho bhikkhave mÃtugÃmo saddhÃsampanno hoti. Katha¤ ca bhikkhave mÃtugÃmo sÅlasampanno hoti? 10. Idha bhikkhave mÃtugÃmo pÃïÃtipÃtà pÃÂivirato hoti . . . pe . . . surÃmerayamajjapamÃdaÂÂhÃnà paÂivirato hoti. Evaæ kho bhikkhave mÃtugÃmo sÅlasampanno hoti. Katha¤ ca bhikkhave mÃtugÃmo cÃgasampanno hoti? 11. Idha bhikkhave mÃtugÃmo vigatamalamaccherena cetasà agÃraæ ajjhÃvasati . . . pe . . . Evaæ kho bhikkhave mÃtugÃmo cÃgasampanno hoti. Katha¤ ca bhikkhave mÃtugÃmo pa¤¤Ãsampanno hoti? 12. Idha bhikkhave mÃtugÃmo pa¤¤avà hoti . . . pe . . . Evaæ kho bhikkhave mÃtugÃmo pa¤¤Ãsampanno hoti. Imehi kho bhikkhave catÆhi dhammehi samannÃgato mÃtugÃmo paralokavijayÃya paÂipanno hoti, parassa loko Ãraddho hotÅ ti. Susaævihitakammantà saÇgahitaparijjanà bhattu manÃpaæ carati sambhataæ anurakkhati. SaddhÃsÅlena sampannà vada¤¤Æ vÅtamaccharà niccaæ maggaæ visodheti sotthÃnaæ samparÃyikaæ. Icc' ete aÂÂha dhammà ca yassà vijjanti nÃriyà tam pi sÅlavatiæ Ãhu dhammaÂÂhaæ saccavÃdiniæ. SoÊasÃkÃrasampannà aÂÂhaÇgasusamÃgatà tÃdisÅ sÅlavatÅ upÃsikà upapajjati devalokaæ manÃpan ti. Uposathavaggo pa¤camo. Tatr' uddÃnaæ: Saækhitte vitthate VisÃkhe VÃseÂÂho BojjhÃya pa¤camaæ Anuruddhaæ puna VisÃkhe Nakulà idhalokikà dve ti. PaïïÃsakaæ samattaæ. #<[page 274]># %<274 AÇguttara-NikÃya. LI. 1-4>% LI. 1. Ekaæ samayaæ Bhagavà Sakkesu viharati Kapilavatthusmiæ NigrodhÃrÃme. Atha kho MahÃpajÃpatÅ GotamÅ yena Bhagavà ten' upasaÇkami, upasaÇkamitvà Bhagavantaæ abhivÃdetvà ekamantaæ aÂÂhÃsi. Ekamantaæ Âhità kho MahÃpajÃpatÅ GotamÅ Bhagavantaæ etad avoca `sÃdhu bhante labheyya mÃtugÃmo TathÃgatappavedite dhammavinaye agÃrasmà anagÃriyaæ pabbajjan' ti. `Alaæ GotamÅ, mà te rucci mÃtugÃmassa TathÃgatappavedite dhammavinaye agÃrasmà anagÃriyaæ pabbajjÃ' ti. 2. Dutiyam pi kho MahÃpajÃpatÅ GotamÅ Bhagavantaæ etad avoca `sÃdhu bhante labheyya mÃtugÃmo TathÃgatappavedite dhammavinaye agÃrasmà anagÃriyaæ pabbajjan' ti. `Alaæ GotamÅ, mà te rucci mÃtugÃmassa TathÃgatappavedite dhammavinaye agÃrasmà anagÃriyaæ pabbajjÃ' ti. 3. Tatiyam pi kho MahÃpajÃpatÅ GotamÅ Bhagavantaæ etad avoca `sÃdhu bhante labheyya mÃtugÃmo TathÃgatappevedite dhammavinaye agÃrasmà anagÃriyaæ pabbajjan' ti. `Alaæ GotamÅ, mà te rucci mÃtugÃmassa TathÃgatappavedite dhammavinaye agÃrasmà anagÃriyaæ pabbajjÃ' ti. Atha kho MahÃpajÃpatÅ GotamÅ `na Bhagavà anujÃnÃti mÃtugÃmassa TathÃgatappavedite dhammavinaye agÃrasmà anagÃriyaæ pabbajjan' ti dukkhÅ dummanà assumukhÅ rudamÃnà Bhagavantaæ abhivÃdetvà padakkhiïaæ katvà pakkÃmi. 4. Atha kho Bhagavà Kapilavatthusmiæ yathÃbhirantaæ viharitvà yena VesÃlÅ tena cÃrikaæ pakkÃmi, anupubbena cÃrikaæ caramÃno yena VesÃlÅ tad avasari. Tatra sudaæ Bhagavà VesÃliyaæ viharati MahÃvane KÆÂÃgÃrasÃlÃyaæ. Atha kho MahÃpajÃpatÅ GotamÅ kese chedÃpetvà kÃsÃyÃni vatthÃni acchÃdetvà sambahulÃhi SÃkiyÃnÅhi saddhiæ yena VesÃlÅ tena pakkÃmi, #<[page 275]># %% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ anupubbena yena VesÃlÅ MahÃvanaæ KÆÂÃgÃrasÃlà ten' upasaÇkami. Atha kho MahÃpajÃpatÅ GotamÅ sunehi pÃdehi rajokiïïena gattena dukkhÅ dummanà assumukhÅ rudamÃnà bahi dvÃrakoÂÂhake aÂÂhÃsi. Addasà kho Ãyasmà ùnando MahÃpajÃpatiæ Gotamiæ sunehi pÃdehi rajokiïïena gattena dukkhiæ dummanaæ assumukhiæ rudamÃnaæ bahi dvÃrakoÂÂhake Âhitaæ, disvà MahÃpajÃpatiæ Gotamiæ etad avoca `kin nu tvaæ GotamÅ sunehi pÃdehi rajokiïïena gattena dukkhÅ dummanà assumukhÅ rudamÃnà bahi dvÃrakoÂÂhake ÂhitÃ' ti? `Tathà hi pana bhante ùnanda Bhagavà na anujÃnÃti mÃtugÃmassa TathÃgatappavedite dhammavinaye agÃrasmà anagÃriyaæ pabbajjan' ti. `Tena hi GotamÅ idh' eva tÃva hohi, yÃvÃhaæ Bhagavantaæ yÃcÃmi mÃtugÃmassa ThatÃgatappavedite dhammavinaye agÃrasmà anagÃriyaæ pabbajjan' ti. 5. Atha kho Ãyasmà ùnando yena Bhagavà ten' upasaÇkami, upasaÇkamitvà Bhagavantaæ abhivÃdetvà ekamantaæ nisÅdi. Ekamantaæ nisinno kho Ãyasmà ùnando Bhagavantaæ etad avoca `esà bhante MahÃpajÃpatÅ GotamÅ sunehi pÃdehi rajokiïïena gattena dukkhÅ dummanà assumukhÅ rudamÃnà bahi dvÃrakoÂÂhake Âhità "na Bhagavà anujÃnÃti mÃtugÃmassa TathÃgatappavedite dhammavinaye agÃrasmà anagÃriyaæ pabbajjan" ti. SÃdhu bhante labheyya mÃtugÃmo TathÃgatappavedite dhammavinaye agÃrasmà anagÃriyaæ pabbajjan' ti. `Alaæ ùnanda, mà te rucci mÃtugÃmassa TathÃgatappavedite dhammavinaye agÃrasmà anagÃriyaæ pabbajjÃ' ti. Dutiyam pi kho . . . pe . . . tatiyam pi kho Ãyasmà ùnando Bhagavantaæ etad avoca `sÃdhu bhante labheyya mÃtugÃmo TathÃgatappavedite dhammavinaye agÃrasmà anagariyaæ pabbajjan' ti. `Alaæ ùnanda, mà te rucci mÃtugÃmassa TathÃgatappavedite dhammavinaye agÃrasmà anagÃriyaæ pabbajjÃ' ti. #<[page 276]># %<276 AÇguttara-NikÃya. LI. 6->% 6. Atha kho Ãyasmato ùnandassa etad ahosi `na Bhagavà anujÃnÃti mÃtugÃmassa TathÃgatappavedite dhammavinaye agÃrasmà anagÃriyaæ pabbajjaæ, yan nÆnÃhaæ a¤¤ena pi pariyÃyena Bhagavantaæ yÃceyyaæ mÃtugÃmassa TathÃgatappavedite dhammavinaye agÃrasmà anagÃriyaæ pabbajjan' ti. Atha kho Ãyasmà ùnando Bhagavantaæ etad avoca `bhabbo nu kho bhante mÃtugÃmo TathÃgatappavedite dhammavinaye agÃrasmà anagÃriyaæ pabbajitvà sotÃpattiphalaæ và sakadÃgÃmiphalaæ và anÃgÃmiphalaæ và arahattaphalaæ và sacchikÃtun' ti? `Bhabbo ùnanda mÃtugÃmo TathÃgatappavedite dhammavinaye agÃrasmà anagÃriyaæ pabbajitvà sotÃpattiphalam pi sakadÃgÃmiphalam pi anÃgÃmiphalam pi arahattaphalam pi sacchikÃtun' ti. `Sace bhante bhabbo mÃtugÃmo TathÃgatappavedite dhammavinaye agÃrasmà anagÃriyaæ pabbajitvà sotÃpattiphalaæ pi . . . pe . . . arahattaphalam pi sacchikÃtuæ, bahupakÃrà bhante MahÃpajÃpatÅ GotamÅ Bhagavato mÃtucchà ÃpÃdikà posikà Bhagavantaæ janettiyà kÃlakatÃya tha¤¤aæ pÃyesi, sÃdhu bhante labheyya mÃtugÃmo TathÃgatappavedite dhammavinaye agÃrasmà anagÃriyaæ pabbajjan' ti. 7. `Sace ùnanda MahÃpajÃpatÅ GotamÅ aÂÂha garudhamme paÂigaïhÃti, sà 'v' assà hotu upasampadÃ. VassasatÆpasampannÃya bhikkhuniyà tadahÆpasampannassa bhikkhuno abhivÃdanaæ paccuÂÂhÃnaæ a¤jalikammaæ sÃmÅcikammaæ kattabbaæ, ayam pi dhammo sakkatvà garukatvà mÃnetvà pÆjetvà yÃvajÅvaæ anatikkamanÅyo. Na bhikkhuniyà abhikkhuke ÃvÃse vassaæ upagantabbaæ, ayam pi dhammo sakkatvà garukatvà mÃnetvà pÆjetvà yÃvajÅvaæ anatikkamanÅyo. Anva¬¬hamÃsaæ bhikkhuniyà bhikkhusaÇghato uposathapucchaka¤ ca ovÃdÆpasaÇkamana¤ ca pariyesitabbaæ, #<[page 277]># %% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ ayam pi dhammo sakkatvà garukatvà mÃnetvà pÆjetvà yÃvajÅvaæ anatikkamanÅyo. Vassaæ vutthÃya bhikkhuniyà ubhatosaÇghe tÅhi ÂhÃnehi pavÃretabbaæ diÂÂhena sutena parisaÇkÃya, ayam pi dhammo sakkatvà garukatvà mÃnetvà pÆjetvà yÃvajÅvaæ anatikkamanÅyo. Garudhammaæ ajjhÃpannÃya bhikkhuniyà ubhatosaÇghe pakkhamÃnattaæ caritabbaæ, ayam pi dhammo sakkatvà garukatvà mÃnetvà pÆjetvà yÃvajÅvaæ anatikkamanÅyo. Dve vassÃni chasu dhammesu sikkhitasikkhÃya sikkhamÃnÃya ubhatosaÇghe upasampadà pariyesitabbÃ, ayam pi dhammo sakkatvà garukatvà mÃnetvà pÆjetvà yÃvajÅvaæ anatikkamanÅyo. Na kenaci pariyÃyena bhikkhuniyà bhikkhu akkositabbo paribhÃsitabbo, ayam pi dhammo sakkatvà garukatvà mÃnetvà pÆjetvà yÃvajÅvaæ anatikkamanÅyo. Ajja-t-agge ùnanda ovaÂo bhikkhunÅnaæ bhikkhÆsu vacanapatho, anovaÂo bhikkhÆnaæ bhikkhunÅsu vacanapatho, ayam pi dhammo sakkatvà garukatvà mÃnetvà pÆjetvà yÃvajÅvaæ anatikkamanÅyo. Sace ùnanda MahÃpajÃpatÅ GotamÅ ime aÂÂha garudhamme paÂigaïhÃti, sà 'v' assà hotu upasampadÃ' ti. 8. Atha kho Ãyasmà ùnando Bhagavato santike ime aÂÂha garudhamme uggahetvà yena MahÃpajÃpatÅ GotamÅ ten' upasaÇkami, upasaÇkamitvà MahÃpajÃpatiæ Gotamiæ etad avoca `sace kho tvaæ GotamÅ aÂÂha garudhamme paÂigaïheyyÃsi, sà 'va te bhavissati upasampadÃ. VassasatÆpasampannÃya bhikkhuniyà tadahÆpasampannassa bhikkhuno abhivÃdanaæ paccuÂÂhÃnaæ a¤jalikammaæ sÃmÅcikammaæ kattabbaæ, ayam pi dhammo sakkatvà garukatvà mÃnetvà pÆjetvà yÃvajÅvaæ anatikkamanÅyo . . . pe . . . ajja-t-agge ovaÂo bhikkhunÅnaæ bhikkhÆsu vacanapatho, anovaÂo bhikkhÆnaæ bhikkhunÅsu vacanapatho, #<[page 278]># %<278 AÇguttara-NikÃya. LI. 9>% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ ayam pi dhammo sakkatvà garukatvà mÃnetvà pÆjetvà yÃvajÅvaæ anatikkamanÅyo. Sace kho tvaæ GotamÅ ime aÂÂha garudhamme paÂigaïheyyÃsi, sà 'va te bhavissati upasampadÃ' ti. `Seyyathà pi bhante ùnanda itthi và puriso và daharo yuvà maï¬anakajÃtiyo sÅsaæ nahÃto uppalamÃlaæ và vassikamÃlaæ và adhimuttakamÃlaæ và labhitvà ubhohi hatthehi paÂiggahetvà uttamaÇge sirasmiæ patiÂÂhÃpeyya, evam eva kho ahaæ bhante ime aÂÂha garudhamme paÂigaïhÃmi yÃvajÅvaæ anatikkamanÅye' ti. 9. Atha kho Ãyasmà ùnando yena Bhagavà ten' upasaÇkami, upasaÇkamitvà Bhagavantaæ abhivÃdetvà ekamantaæ nisÅdi. Ekamantaæ nisinno kho Ãyasmà ùnando Bhagavantaæ etad avoca `paÂiggahità bhante MahÃpajÃpatiyà Gotamiyà aÂÂha garudhammà yÃvajÅvaæ anatikkamanÅyÃ' ti. `Sace ùnanda nÃlabhissa mÃtugÃmo TathÃgatappavedite dhammavinaye agÃrasmà anagÃriyaæ pabbajjaæ, ciraÂÂhitikaæ ùnanda brahmacariyaæ abhavissa, vassasahassam eva saddhammo tiÂÂheyya. Yato ca kho ùnanda mÃtugÃmo TathÃgatappavedite dhammavinaye agÃrasmà anagÃriyaæ pabbajito, na dÃni ùnanda brahmacariyaæ ciraÂÂhitikaæ bhavissati, pa¤c' eva dÃni ùnanda vassasatÃni saddhammo Âhassati. Seyyathà pi ùnanda yÃni kÃnici kulÃni bahukitthikÃni appapurisakÃni, tÃni suppadhaæsiyÃni honti corehi kumbhatthenakehi, evam eva kho ùnanda yasmiæ dhammavinaye labhati mÃtugÃmo agÃrasmà anagÃriyaæ pabbajjaæ, na taæ brahmacariyaæ ciraÂÂhitikaæ hoti. Seyyathà pi ùnanda sampanne sÃlikhette setaÂÂhikà nÃma rogajÃti nipatati, #<[page 279]># %% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ evaæ taæ sÃlikhettaæ na ciraÂÂhitikaæ hoti, evam eva kho ùnanda yasmiæ dhammavinaye labhati mÃtugÃmo agÃrasmà anagÃriyaæ pabbajjaæ, na taæ brahmacariyaæ ciraÂÂhitikaæ hoti. Seyyathà pi ùnanda sampanne ucchukhette ma¤jiÂÂhikà nÃma rogajÃti nipatati, evaæ taæ ucchukhettaæ na ciraÂÂhitikaæ hoti, evam eva kho ùnanda yasmiæ dhammavinaye labhati mÃtugÃmo agÃrasmà anagÃriyaæ pabbajjaæ, na taæ brahmacariyaæ ciraÂÂhitikaæ hoti. Seyyathà pi ùnanda puriso mahato taÊÃkassa paÂigacc' eva Ãliæ bandheyya yÃva-deva udakassa anatikkamanÃya, evam eva kho ùnanda mayà paÂigacc' eva bhikkhunÅnaæ aÂÂha garudhammà pa¤¤attà yÃvajÅvaæ anatikkamanÅyÃ' ti. LII. 1. Ekaæ samayaæ Bhagavà VesÃliyaæ viharati MahÃvane KÆÂÃgÃrasÃlÃyaæ. Atha kho Ãyasmà ùnando yena Bhagavà ten' upasaÇkami, upasaÇkamitvà Bhagavantaæ abhivÃdetvà ekamantaæ nisÅdi. Ekamantaæ nisinno kho Ãyasmà ùnando Bhagavantaæ etad avoca `katÅhi nu kho bhante dhammehi samannÃgato bhikkhu bhikkhuno' vÃdako sammannitabbo' ti? AÂÂhahi kho ùnanda dhammehi samannÃgato bhikkhu bhikkhuno' vÃdako sammannibabbo. Katamehi aÂÂhahi? 2. Idh' ùnanda bhikkhu sÅlavà hoti . . . pe . . . samÃdÃya sikkhati sikkhÃpadesu, bahussuto hoti . . . pe . . . diÂÂhiyà suppaÂividdhÃ, ubhayÃni kho pan' assa pÃtimokkhÃni vitthÃrena svÃgatÃni honti suvibhattÃni suppavattÅni suvinicchitÃni suttaso anuvya¤janaso, kalyÃïavÃco hoti kalyÃïavÃkkaraïo poriya vÃcÃya samannÃgato vissaÂÂhÃya anelagaÊÃya atthassa vi¤¤ÃpaniyÃ, paÂibalo hoti bhikkhunÅsaÇghaæ dhammiyà kathÃya sandassetuæ samÃdapetuæ samuttejetuæ sampahaæsetuæ, #<[page 280]># %<280 AÇguttara-NikÃya. LIII. 1-3>% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ yebhuyyena bhikkhunÅnaæ piyo hoti manÃpo, na kho pan' etaæ Bhagavantaæ uddissa pabbajitÃya kÃsÃyavatthanivasanÃya garudhammaæ ajjhÃpannapubbo hoti, vÅsativasso và hoti atirekavÅsativasso vÃ. Imehi kho ùnanda aÂÂhahi dhammehi samannÃgato bhikkhu bhikkhuno' vÃdako sammannitabbo ti. LIII. 1. Ekaæ samayaæ Bhagavà VesÃliyaæ viharati MahÃvane KÆÂÃgÃrasÃlÃyaæ. Atha kho MahÃpajÃpatÅ GotamÅ yena Bhagavà ten' upasaÇkami, upasaÇkamitvà Bhagavantaæ abhivÃdetvà ekamantaæ atthÃsi. Ekamantaæ Âhità kho MahÃpajÃpatÅ GotamÅ Bhagavantaæ etad avoca `sÃdhu me bhante Bhagavà saækhittena dhammaæ desetu, yam ahaæ Bhagavato dhammaæ sutvà ekà vÆpakaÂÂhà appamattà ÃtÃpinÅ pahitattà vihareyyan' ti. 2. Ye kho tvaæ GotamÅ dhamme jÃneyyÃsi `ime dhammà sarÃgÃya saævattanti no virÃgÃya, saæyogÃya saævattanti no visaæyogÃya, ÃcayÃya saævattanti no apacayÃya, mahicchatÃya saævattanti no appicchatÃya, asantuÂÂhiyà saævattanti no santuÂÂhiyÃ, saÇgaïikÃya saævattanti no pavivekÃya, kosajjÃya saævattanti no viriyÃrambhÃya, dubbharatÃya saævattanti no subharatÃyÃ' ti. Ekaæsena GotamÅ dhÃreyyÃsi `n' eso dhammo, n' eso vinayo, n' etaæ Satthu sÃsanan' ti. 3. Ye ca kho tvaæ GotamÅ dhamme jÃneyyÃsi `ime dhammà virÃgÃya saævattanti no sarÃgÃya, visaæyogÃya saævattanti no saæyogÃya, apacayÃya saævattanti no ÃcayÃya, appicchatÃya saævattanti no mahicchatÃya, santuÂÂhiyà saævattanti no asantuÂÂhiyÃ, pavivekÃya saævattanti no saÇgaïikÃya, #<[page 281]># %% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ viriyÃrambhÃya saævattanti no kosajjÃya, subharatÃya saævattanti no dubbharatÃyÃ' ti. Ekaæsena GotamÅ dhÃreyyÃsi `eso dhammo, eso vinayo, etaæ Satthu sÃsanan' ti. LIV. 1. Ekaæ samayaæ Bhagavà KoÊiyesu viharati Kakkarapattaæ nÃma KoÊiyÃnaæ nigamo. Atha kho DÅghajÃnu KoÊiyaputto yena Bhagavà ten' upasaÇkami, upasaÇkamitvà Bhagavantaæ abhivÃdetvà ekamantaæ nisÅdi. Ekamantaæ nisinno kho DÅghajÃnu KoÊiyaputto Bhagavantaæ etad avoca `mayaæ bhante gihÅ kÃmabhogÅ puttasambÃdhasayanaæ ajjhÃvasÃma kÃsikacandanaæ paccanubhoma mÃlÃgandhavilepanaæ dhÃrayÃma jÃtarÆparajataæ sÃdiyÃma, tesaæ no bhante Bhagavà amhÃkaæ tathà dhammaæ desetu, ye amhÃkaæ assa dhammà diÂÂhadhammahitÃya diÂÂhadhammasukhÃya samparÃyahitÃya samparÃyasukhÃyÃ' ti. 2. CattÃro 'me Byagghapajja dhammà kulaputtassa diÂÂhadhammahitÃya saævattanti diÂÂhadhammasukhÃya. Katame cattÃro? 3. UÂÂhÃnasampadà Ãrakkhasampadà kalyÃïamittatà samajÅvitÃ. Katamà ca Byagghapajja uÂÂhÃnasampadÃ? 4. Idha Byagghapajja kulaputto yena kammaÂÂhÃnena jÅvikaæ kappeti yadi kasiyà yadi vaïijjÃya yadi gorakkhena yadi issatthena yadi rÃjaporisena yadi sippa¤¤atarena, tattha dakkho hoti analaso tatrupÃyÃya vÅmaæsÃya samannÃgato alaæ kÃtuæ alaæ saævidhÃtuæ. Ayaæ vuccati Byagghapajja uÂÂhÃnasampadÃ. Katamà ca Byagghapajja ÃrakkhasampadÃ? 5. Idha Byagghapajja kulaputtassa bhogà honti uÂÂhÃnaviriyÃdhigatà bÃhÃbalaparicità sedÃvakkhittà dhammikà dhammaladdhÃ, #<[page 282]># %<282 AÇguttara-NikÃya. LIV. 6-7>% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ te Ãrakkhena guttiyà sampÃdeti `kinti me ime bhoge neva rÃjÃno hareyyuæ, na corà hareyyuæ, na aggi ¬aheyya, na udakaæ vaheyya, na appiyà dÃyÃdà hareyyun' ti? Ayaæ vuccati Byagghapajja ÃrakkhasampadÃ. Katamà ca Byagghapajja kalyÃïamittatÃ? 6. Idha Byagghapajja kulaputto yasmiæ gÃme và nigame và paÂivasati, tattha ye te honti gahapati và gahapatiputtà và daharà và vuddhasÅlino vuddhà và vuddhasÅlino saddhÃsampannà sÅlasampannà cÃgasampannà pa¤¤ÃsampannÃ, tehi saddhiæ santiÂÂhati sallapati sÃkacchaæ samÃpajjati; yathÃrÆpÃnaæ saddhÃsampannÃnaæ saddhÃsampadaæ anusikkhati, yathÃrÆpÃnaæ sÅlasampannÃnaæ sÅlasampadaæ anusikkhati, yathÃrÆpÃnaæ cÃgasampannÃnaæ cÃgasampadaæ anusikkhati, yathÃrÆpÃnaæ pa¤¤ÃsampannÃnaæ pa¤¤Ãsampadaæ anusikkhati. Ayaæ vuccati Byagghapajja kalyÃïamittatÃ. Katamà ca Byagghapajja samajÅvitÃ? 7. Idha Byagghapajja kulaputto Ãya¤ ca bhogÃnaæ viditvà vaya¤ ca bhogÃnaæ viditvà samaæ jÅvikaæ kappeti na accogÃÊhaæ na atihÅnaæ `evaæ me Ãyo vayaæ pariyÃdÃya Âhassati, na ca me vayo Ãyaæ pariyÃdÃya thassatÅ' ti. Seyyathà pi Byagghapajja tulÃdhÃro và tulÃdhÃrantevÃsÅ và tulaæ paggahetvà jÃnÃti `ettakena và onataæ ettakena và unnatan' ti, evam eva kho Byagghapajja kulaputto Ãya¤ ca bhogÃnaæ viditvà vaya¤ ca bhogÃnaæ viditvà samaæ jÅvikaæ kappeti na accogÃÊhaæ na atihÅnaæ `evaæ me Ãyo vayaæ pariyÃdÃya Âhassati, #<[page 283]># %% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ na ca me vayo Ãyaæ pariyÃdÃya ÂhassatÅ' ti. SacÃyaæ Byagghapajja kulaputto appÃyo samÃno uÊÃraæ jÅvikaæ kappeti, tassa bhavanti vattÃro `udumbarakhÃdikaæ 'vÃyaæ kulaputto bhoge khÃdatÅ' ti. Sace panÃyaæ Byagghapajja kulaputto mahÃyo samÃno kasiraæ jÅvikaæ kappeti, tassa bhavanti vattÃro `ajaddhumÃrikaæ 'vÃyaæ kulaputto marissatÅ' ti. Yato ca khvÃyaæ Byagghapajja kulaputto Ãya¤ ca bhogÃnaæ viditvà vaya¤ ca bhogÃnaæ viditvà samaæ jÅvikaæ kappeti na accogÃÊhaæ na atihÅnaæ `evaæ me Ãyo vayaæ pariyÃdÃya Âhassati, na ca me vayo Ãyaæ pariyÃdÃya ÂhassatÅ' ti. Ayaæ vuccati Byagghapajja samajÅvitÃ. 8. Evaæ samuppannÃnaæ Byagghapajja bhogÃnaæ cattÃri apÃyamukhÃni honti: itthidhutto hoti, surÃdhutto, akkhadhutto, pÃpamitto pÃpasahÃyo pÃpasampavaÇko. Seyyathà pi Byagghapajja mahato taÊÃkassa cattÃri c' eva ÃyamukhÃni cattÃri ca apÃyamukhÃni, tassa puriso yÃni c' eva ÃyamukhÃni tÃni pidaheyya, yÃni ca apÃyamukhÃni tÃni vivareyya, devo ca na sammà dhÃraæ anuppaveccheyya; evaæ hi tassa Byagghapajja mahato taÊÃkassa parihÃni yeva pÃÂikaÇkhà no vuddhi: evam eva kho Byagghapajja evaæ samuppannÃnaæ bhogÃnaæ cattÃri apÃyamukhÃni honti: itthidhutto hoti, surÃdhutto, akkhadhutto, pÃpamitto pÃpasahÃyo pÃpasampavaÇko. 9. Evaæ samuppannÃnaæ Byagghapajja bhogÃnaæ cattÃri ÃyamukhÃni honti: na-itthidhutto hoti, na-surÃdhutto, naakkhadhutto, #<[page 284]># %<284 AÇguttara-NikÃya. LIV. 10-14>% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ kalyÃïamitto kalyÃïasahÃyo kalyÃïasampavaÇko. Seyyathà pi Byagghapajja mahato taÊÃkassa cattÃri c' eva ÃyamukhÃni cattÃri ca apÃyamukhÃni, tassa puriso yÃni c' eva ÃyamukhÃni tÃni vivareyya, yÃni ca apÃyamukhÃni tÃni pidaheyya, devo ca sammà dhÃraæ anuppaveccheyya; evaæ hi tassa Byagghapajja mahato taÊÃkassa vuddhi yeva pÃÂikaÇkhà no parihÃni: evam eva kho Byagghapajja evaæ samuppannÃnaæ bhogÃnaæ cattÃri ÃyamukhÃni honti: na-itthidhutto hoti, na-surÃdhutto, naakkhadhutto, kalyÃïamitto kalyÃïasahÃyo kalyÃïasampavaÇko. Ime kho Byagghapajja cattÃro dhammà kulaputtassa diÂÂhadhammahitÃya saævattanti diÂÂhadhammasukhÃya. 10. CattÃro 'me Byagghapajja dhammà kulaputtassa samparÃyahitÃya saævattanti samparÃyasukhÃya. Katame cattÃro? 11. SaddhÃsampadà sÅlasampadà cÃgasampadà pa¤¤ÃsampadÃ. Katamà ca Byagghapajja saddhÃsampadÃ? 12. Idha Byagghapajja kulaputto saddho hoti, saddahati TathÃgatassa bodhiæ `iti pi so Bhagavà . . . pe . . . Satthà devamanussÃnaæ buddho BhagavÃ' ti. Ayaæ vuccati Byagghapajja saddhÃsampadÃ. Katamà ca Byagghapajja sÅlasampadÃ? 13. Idha Byagghapajja kulaputto pÃïÃtipÃtà paÂivirato hoti . . . pe . . . surÃmerayamajjapamÃdaÂÂhÃnà paÂivirato hoti. Ayaæ vuccati Byagghapajja sÅlasampadÃ. Katamà ca Byagghapajja cÃgasampadÃ? 14. Idha Byagghapajja kulaputto vigatamalamaccherena cetasà agÃraæ ajjhÃvasati muttacÃgo payatapÃïi vossaggarato yÃcayogo dÃnasaævibhÃgarato. Ayaæ vuccati Byagghapajja cÃgasampadÃ. Katamà ca Byagghapajja pa¤¤ÃsampadÃ? #<[page 285]># %% 15. Idha Byagghapajja kulaputto pa¤¤avà hoti, udayatthagÃminiyà pa¤¤Ãya samannÃgato ariyÃya nibbedhikÃya sammÃdukkhakkhayagÃminiyÃ. Ayaæ vuccati Byagghapajja pa¤¤ÃsampadÃ. Ime kho Byagghapajja cattÃro dhammà kulaputtassa samparÃyahitÃya saævattanti samparÃyasukhÃyà ti. UÂÂhÃtà kammadheyyesu appamatto vidhÃnavà samaæ kappeti jÅvikaæ sambhataæ anurakkhati, saddho sÅlena sampanno vada¤¤Æ vÅtamaccharo niccaæ maggaæ visodheti sotthÃnaæ samparÃyikaæ. Icc' ete aÂÂha dhammà ca saddhassa gharam esino akkhÃtà saccanÃmena ubhayattha sukhÃvahÃ, diÂÂhadhammahitatthÃya samparÃyasukhÃya ca: evam etaæ gahaÂÂhÃnaæ cÃgo pu¤¤aæ pava¬¬hatÅ ti. LV. 1. Atha kho Ujjayo brÃhmaïo yena Bhagavà ten' upasaÇkami, upasaÇkamitvà Bhagavatà saddhiæ sammodi, sammodanÅyaæ kathaæ sÃrÃïÅyaæ vÅtisÃretvà ekamantaæ nisÅdi. Ekamantaæ nisinno kho Ujjayo brÃhmaïo Bhagavantaæ etad avoca `mayam assu bho Gotama pavÃsaæ gantukÃmÃ, tesan no bhavaæ Gotamo amhÃkaæ tathà dhammaæ desetu, ye amhÃkaæ assu dhammà diÂÂhadhammahitÃya diÂÂhadhammasukhÃya samparÃyahitÃya samparÃyasukhÃyÃ' ti. 2. CattÃro 'me brÃhmaïa dhammà kulaputtassa diÂÂhadhammahitÃya saævattanti diÂÂhadhammasukhÃya. Katame cattÃro? #<[page 286]># %<286 AÇguttara-NikÃya. LV. 3-7>% 3. UÂÂhÃnasampadà Ãrakkhasampadà kalyÃïamittatà samajÅvitÃ. Katamà ca brÃhmaïa uÂÂhÃnasampadÃ? 4. Idha brÃhmaïa kulaputto yena kammaÂÂhÃnena jÅvikaæ kappeti yadi kasiyà yadi vaïijjÃya yadi gorakkhena yadi issatthena yadi rÃjaporisena yadi sippa¤¤atarena, tattha dakkho hoti analaso tatrupÃyÃya vÅmaæsÃya samannÃgato alaæ kÃtuæ alaæ saævidhÃtuæ. Ayaæ vuccati brÃhmaïa uÂÂhÃnasampadÃ. Katamà ca brÃhmaïa ÃrakkhasampadÃ? 5. Idha brÃhmaïa kulaputtassa bhogà honti uÂÂhÃnaviriyÃdhigatà bÃhÃbalaparicità sedÃvakkhittà dhammikà dhammaladdhÃ, te Ãrakkhena guttiyà sampÃdeti `kinti me ime bhoge neva rÃjÃno hareyyuæ, na corà hareyyuæ, na aggi ¬aheyya, na udakaæ vaheyya, na appiyà dÃyÃdà hareyyun' ti. Ayaæ vuccati brÃhmaïa ÃrakkhasampadÃ. Katamà ca brÃhmaïa kalyÃïamittatÃ? 6. Idha brÃhmaïa kulaputto yasmiæ gÃme và nigame và paÂivasati, tattha ye te honti gahapati và gahapatiputtà và daharà và vuddhasÅlino vuddhà và vuddhasÅlino saddhÃsampannà sÅlasampannà cÃgasampannà pa¤¤ÃsampannÃ, tehi saddhiæ santiÂÂhati sallapati sÃkacchaæ samÃpajjati; yathÃrÆpÃnaæ saddhÃsampannÃnaæ saddhÃsampadaæ anusikkhati, yathÃrÆpÃnaæ sÅlasampannÃnaæ sÅlasampadaæ anusikkhati, yathÃrÆpÃnaæ cÃgasampannÃnaæ cÃgasampadaæ anusikkhati, yathÃrÆpÃnaæ pa¤¤ÃsampannÃnaæ pa¤¤Ãsampadaæ anusikkhati. Ayaæ vuccati brÃhmaïa kalyÃïamittatÃ. Katamà ca brÃhmaïa samajÅvitÃ? 7. Idha brÃhmaïa kulaputto Ãya¤ ca bhogÃnaæ viditvà vaya¤ ca bhogÃnaæ viditvà samaæ jÅvikaæ kappeti na accogÃÊhaæ na atihÅnaæ `evaæ me Ãyo vayaæ pariyÃdÃya Âhassati, #<[page 287]># %% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ na ca me vayo Ãyaæ pariyÃdÃya ÂhassatÅ' ti. Seyyathà pi brÃhmaïa tulÃdhÃro và tulÃdhÃrantevÃsÅ và tulaæ paggahetvà jÃnÃti `ettakena và onataæ ettakena và unnatan' ti, evam eva kho brÃhmaïa kulaputto Ãya¤ ca bhogÃnaæ viditvà vaya¤ ca bhogÃnaæ viditvà samaæ jÅvikaæ kappeti na accogÃÊhaæ na atihÅnaæ `evaæ me Ãyo vayaæ pariyÃdÃya Âhassati, na ca me vayo Ãyaæ pariyÃdÃya ÂhassatÅ' ti. SacÃyaæ brÃhmaïa kulaputto appÃyo samÃno uÊÃraæ jÅvikaæ kappeti, tassa bhavanti vattÃro `udumbarakhÃdikaæ 'vÃyaæ kulaputto bhoge khÃdatÅ' ti. Sace panÃyaæ brÃhmaïa kulaputto mahÃyo samÃno kasiraæ jÅvikaæ kappeti, tassa bhavanti vattÃro `ajaddhumÃrikaæ 'vÃyaæ kulaputto marissatÅ' to. Yato ca khvÃyaæ brÃhmaïa kulaputto Ãya¤ ca bhogÃnaæ viditvà vaya¤ ca bhogÃnaæ viditvà samaæ jÅvikaæ kappeti na accogÃÊhaæ na atihÅnaæ `evaæ me Ãyo vayaæ pariyÃdÃya Âhassati, na ca me vayo Ãyaæ pariyÃdÃya ÂhassatÅ' ti. Ayaæ vuccati brÃhmaïa samajÅvitÃ. 8. Evaæ samuppannÃnaæ brÃhmaïa bhogÃnaæ cattÃri apÃyamukhÃni honti: itthidhutto hoti, surÃdhutto, akkhadhutto, pÃpamitto pÃpasahÃyo pÃpasampavaÇko. Seyyathà pi brÃhmaïa mahato taÊÃkassa cattÃri c' eva ÃyamukhÃni cattÃri ca apÃyamukhÃni, tassa puriso yÃni c' eva ÃyamukhÃni tÃni pidaheyya, yÃni ca apÃyamukhÃni tÃni vivareyya, devo ca na sammà dhÃraæ anuppaveccheyya; evaæ hi tassa brÃhmaïa mahato taÊÃkassa parihÃni yeva pÃÂikaÇkhà no vuddhi: #<[page 288]># %<288 AÇguttara-NikÃya LV. 9-13>% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ evam eva kho brÃhmaïa evaæ samuppannÃnaæ bhogÃnaæ cattÃri apÃyamukhÃni honti: itthidhutto hoti, surÃdhutto, akkhadhutto, pÃpamitto pÃpasahÃyo pÃpasampavaÇko. 9. Evaæ samuppannÃnaæ brÃhmaïa bhogÃnaæ cattÃri ÃyamukhÃni honti: na-itthidhutto hoti, na-surÃdhutto, naakkhadhutto, kalyÃïamitto kalyÃïasahÃyo kalyÃïasampavaÇko. Seyyathà pi brÃhmaïa mahato taÊÃkassa cattÃri c' eva ÃyamukhÃni cattÃri ca apÃyamukhÃni, tassa puriso yÃni c' eva ÃyamukhÃni tÃni vivareyya, yÃni ca apÃyamukhÃni tÃni pidaheyya, devo ca sammà dhÃraæ anuppaveccheyya; evaæ hi tassa brÃhmaïa mahato taÊÃkassa vuddhi yeva pÃÂikaÇkhà no parihÃni: evam eva kho brÃhmaïa evaæ samuppannÃnaæ bhogÃnaæ cattÃri ÃyamukhÃni honti: na-itthidhutto hoti . . . pe . . . kalyÃïasampavaÇko. Ime kho brÃhmaïa cattÃro dhammà kulaputtassa diÂÂhadhammahitÃya saævattanti diÂÂhadhammasukhÃya. 10. CattÃro 'me brÃhmaïa dhammà kulaputtassa samparÃyahitÃya saævattanti samparÃyasukhÃya. Katame cattÃro? 11. SaddhÃsampadà sÅlasampadà cÃgasampadà pa¤¤ÃsampadÃ. Katamà ca brÃhmaïa saddhÃsampadÃ? 12. Idha brÃhmaïa kulaputto saddho hoti, saddahati TathÃgatassa bodhiæ `iti pi so Bhagavà . . . pe . . . Satthà devamanussÃnaæ buddho BhagavÃ' ti. Ayaæ vuccati brÃhmaïa saddhÃsampadÃ. Katamà ca brÃhmaïa sÅlasampadÃ? 13. Idha brÃhmaïa kulaputto pÃïÃtipÃtà paÂivirato hoti . . . pe . . . surÃmerayamajjapamÃdaÂÂhÃnà paÂivirato hoti. Ayaæ vuccati brÃhmaïa sÅlasampadÃ. Katamà ca brÃhmaïa cÃgasampadÃ? #<[page 289]># %% 14. Idha brÃhmaïa kulaputto vigatamalamaccherena cetasà agÃraæ ajjhÃvasati . . . pe . . . yÃcayogo dÃnasaævibhÃgarato. Ayaæ vuccati brÃhmaïa cÃgasampadÃ. Katamà ca brÃhmaïa pa¤¤ÃsampadÃ? 15. Idha brÃhmaïa kulaputto pa¤¤avà hoti . . . pe . . . sammÃdukkhakkhayagÃminiyÃ. Ayaæ vuccati brÃhmaïa pa¤¤ÃsampadÃ. Ime kho brÃhmaïa cattÃro dhammà kulaputtassa samparÃyahitÃya saævattanti samparÃyasukhÃyà ti. UÂÂhÃtà kammadheyyesu appamatto vidhÃnavà samaæ kappeti jÅvikaæ sambhataæ anurakkhati, saddho sÅlena sampanno vada¤¤Æ vÅtamaccharo niccaæ maggaæ visodheti sotthÃnaæ samparÃyikaæ. Icc' ete aÂÂha dhammà ca saddhassa gharam esino akkhÃtà saccanÃmena ubhayattha sukhÃvahÃ, diÂÂhadhammahitatthÃya samparÃyasukhÃya ca: evam etaæ gahaÂÂhÃnaæ cÃgo pu¤¤aæ pava¬¬hatÅ ti. LVI. 1. `Bhayan' ti bhikkhave kÃmÃnam etaæ adhivacanaæ, `dukkhan' ti bhikkhave kÃmÃnam etaæ adhivacanaæ, `rogo' ti bhikkhave kÃmÃnam etaæ adhivacanaæ, `gaï¬o' ti bhikkhave kÃmÃnam etaæ adhivacanaæ, `sallan' ti bhikkhave kÃmÃnam etaæ adhivacanaæ, `saÇgo' ti bhikkhave kÃmÃnam etaæ adhivacanaæ, `paÇko' ti bhikkhave kÃmÃnam etaæ adhivacanaæ, `gabbho' ti bhikkhave kÃmÃnam etaæ adhivacanaæ. 2. Kasmà ca bhikkhave `bhayan' ti kÃmÃnam etaæ adhivacanaæ? Yasmà ca kÃmarÃgarattÃyaæ bhikkhave chandarÃgavinibaddho diÂÂhadhammikà pi bhayà na parimuccati, samparÃyikà pi bhayà na parimuccati, #<[page 290]># %<290 AÇguttara-NikÃya. LVI. 3-LVII. 2>% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ tasmà `bhayan' ti kÃmÃnam etaæ adhivacanaæ. 3. Kasmà ca bhikkhave `dukkhan' ti . . . `rogo' ti . . . `gaï¬o' ti . . . `sallan' ti . . . `saÇgo' ti . . . `paÇko' ti . . . `gabbho' ti kÃmÃnam etaæ adhivacanaæ? Yasmà ca kÃmarÃgarattÃyaæ bhikkhave chandarÃgavinibaddho diÂÂhadhammikà pi gabbhà na parimuccati, samparÃyikà pi gabbhà na parimuccati, tasmà `gabbho' ti kÃmÃnam etaæ adhivacanan ti. Bhayaæ dukkha¤ ca rogo ca gaï¬o salla¤ ca saÇgo ca paÇko gabbho ca ubhayaæ. Ete kÃmà pavuccanti yattha satto puthujjano otiïïo sÃtarÆpena puna gabbhÃya gacchati yato ca bhikkhu ÃtÃpi sampaja¤¤aæ na ri¤cati. So imaæ palipathaæ duggaæ atikkamma tathÃvidho pajaæ jÃtijarÆpetaæ phandamÃnaæ avekkhatÅ ti. LVII. 1. AÂÂhahi bhikkhave dhammehi samannÃgato bhikkhu Ãhuneyyo hoti pÃhuneyyo dakkhiïeyyo a¤jalikaraïÅyo anuttaraæ pu¤¤akkhettaæ lokassa. Katamehi aÂÂhahi? 2. Idha bhikkhave bhikkhu sÅlavà hoti . . . pe . . . samÃdÃya sikkhati sikkhÃpadesu, bahussuto hoti . . . pe . . . diÂÂhiyà suppaÂividdhÃ, kalyÃïamitto hoti kalyÃïasa- hÃyo kalyÃïasampavaÇko, sammÃdiÂÂhiko hoti sammÃdassanena samannÃgato, #<[page 291]># %% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ catunnaæ jhÃnÃnaæ abhicetasikÃnaæ diÂÂhadhammasukhavihÃrÃnaæ nikÃmalÃbhÅ hoti akicchalÃbhÅ akasiralÃbhÅ, anekavihitaæ pubbenivÃsaæ anussarati, seyyathÅdaæ ekam pi jÃtiæ dve pi jÃtiyo . . . pe . . . iti sÃkÃraæ sa-uddesaæ anekavihitaæ pubbenivÃsaæ anussarati, dibbena cakkhunà visuddhena atikkantamÃnusakena . . . pe . . . yathÃkammÆpage satte pajÃnÃti, ÃsavÃnaæ khayà . . . pe . . . sacchikatvà upasampajja viharati. Imehi kho bhikkhave aÂÂhahi dhammehi samannÃgato bhikkhu Ãhuneyyo hoti . . . pe . . . anuttaraæ pu¤¤akkhettaæ lokassà ti. LVIII. 1. AÂÂhahi bhikkhave dhammehi samannÃgato bhikkhu Ãhuneyyo hoti . . . pe . . . anuttaraæ pu¤¤akkhettaæ lokassa. Katamehi aÂÂhahi? 2. Idha bhikkhave sÅlavà hoti . . . pe . . . samÃdÃya sikkhati sikkhÃpadesu, bahussuto hoti . . . pe . . . diÂÂhiyà suppaÂividdhÃ, Ãraddhaviriyo viharati thÃmavà daÊhaparakkamo anikkhittadhuro kusalesu dhammesu, ara¤¤ako hoti pantasenÃsano, aratiratisaho hoti uppannaæ aratiæ abhibhuyya abhibhuyya viharati, bhayabheravasaho hoti uppannaæ bhayabheravaæ abhibhuyya abhibhuyya viharati, #<[page 292]># %<292 AÇguttara-NikÃya. LIX. 1-LX. 1>% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ catunnaæ jhÃnÃnaæ abhicetasikÃnaæ diÂÂhadhammasukhavihÃrÃnaæ nikÃmalÃbhÅ hoti akicchalÃbhÅ akasiralÃbhÅ, ÃsavÃnaæ khayà . . . pe . . . sacchikatvà upasampajja viharati. Imehi kho bhikkhave aÂÂhahi dhammehi samannÃgato bhikkhu Ãhuneyyo hoti . . . pe . . . anuttaraæ pu¤¤akkhettaæ lokassà ti. LIX. 1. AÂÂh' ime bhikkhave puggalà Ãhuneyyà pÃhuneyyà dakkhiïeyyà a¤jalikaraïÅyà anuttaraæ pu¤¤akkhettaæ lokassa. Katame aÂÂha? 2. SotÃpanno sotÃpattiphalasacchikiriyÃya paÂipanno, sakadÃgÃmÅ sakadÃgÃmiphalasacchikiriyÃya paÂipanno, anÃgÃmÅ anÃgÃmiphalasacchikiriyÃya paÂipanno, arahà arahattÃya paÂipanno. Ime kho bhikkhave aÂÂha puggalà Ãhuneyyà . . . pe . . . anuttaraæ pu¤¤akkhettaæ lokassà ti. CattÃro ca paÂipannà cattÃro ca phale ÂhitÃ: esa saÇgho ujubhÆto pa¤¤ÃsÅlasamÃhito. YajamÃnÃnaæ manussÃnaæ pu¤¤apekhÃnapÃïinaæ karotaæ opadhikaæ pu¤¤aæ saÇghe dinnaæ mahapphalan ti. LX. 1. AÂÂh' ime bhikkhave puggalà Ãhuneyyà . . . pe . . . anuttaraæ pu¤¤akkhettaæ lokassa. Katame aÂÂha? #<[page 293]># %% 2. SotÃpanno sotÃpattiphalasacchikiriyÃya paÂipanno, sakadÃgÃmÅ sakadÃgÃmiphalasacchikiriyÃya paÂipanno, anÃgÃmÅ anÃgÃmiphalasacchikiriyÃya paÂipanno, arahà arahattÃya paÂipanno. Ime kho bhikkhave aÂÂha puggalà Ãhuneyyà . . . pe . . . anuttaraæ pu¤¤akkhettaæ lokassà ti. CattÃro ca paÂipannà cattÃro ca phale ÂhitÃ: esa saÇgho samukkaÂÂho sattÃnaæ aÂÂha puggalÃ. YajamÃnÃnaæ manussÃnaæ pu¤¤apekhÃnapÃïinaæ karotaæ opadhikaæ pu¤¤aæ ettha dinnaæ mahapphalan ti. Sa-ÃdhÃnavaggo chaÂÂho. Tatr' uddÃnam: GotamÅ ovÃdaæ saækhittaæ DÅghajÃnu¤ ca Ujjayo Bhayà dve Ãhuneyyà ca dve ca aÂÂhapuggalà ti. LXI. 1. AÂÂh' ime bhikkhave puggalà santo saævijjamÃnà lokasmiæ. Katame aÂÂha? 2. Idha bhikkhave bhikkhuno pavivittassa viharato nirÃyattavuttino icchà uppajjati lÃbhÃya. So uÂÂhahati ghaÂati vÃyamati lÃbhÃya. Tassa uÂÂhahato ghaÂato vÃyamato lÃbhÃya lÃbho n' uppajjati. So tena alÃbhena socati kilamati paridevati urattÃÊiæ kandati sammohaæ Ãpajjati. Ayaæ vuccati bhikkhave bhikkhu iccho viharati lÃbhÃya, uÂÂhahati ghaÂati vÃyamati lÃbhÃya, #<[page 294]># %<294 AÇguttara-NikÃya. LXI. 3-6>% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ na ca lÃbhÅ socicca paridevicca cuto ca saddhammÃ. 3. Idha pana bhikkhave bhikkhuno pavivittassa viharato nirÃyattavuttino icchà uppajjati lÃbhÃya. So uÂÂhahati ghaÂati vÃyamati lÃbhÃya. Tassa uÂÂhahato ghaÂato vÃyamato lÃbhÃya lÃbho uppajjati. So tena lÃbhena majjati pamajjati madÃpamÃdam Ãpajjati. Ayaæ vuccati bhikkhave bhikkhu iccho viharati lÃbhÃya, uÂÂhahati ghaÂati vÃyamati lÃbhÃya, lÃbhÅ ca madÅ ca pamÃdÅ ca cuto ca saddhammÃ. 4. Idha pana bhikkhave bhikkhuno pavivittassa viharato nirÃyattavuttino icchà uppajjati lÃbhÃya. So na uÂÂhahati na ghaÂati na vÃyamati lÃbhÃya. Tassa anuÂÂhahato aghaÂato avÃyamato lÃbhÃya lÃbho n' uppajjati. So tena alÃbhena socati kilamati paridevati urattÃÊiæ kandati sammohaæ Ãpajjati. Ayaæ vuccati bhikkhave bhikkhu iccho viharati lÃbhÃya, na uÂÂhahati na ghaÂati na vÃyamati lÃbhÃya, na ca lÃbhÅ socicca paridevicca cuto ca saddhammÃ. 5. Idha pana bhikkhave bhikkhuno pavivittassa viharato nirÃyattavuttino icchà uppajjati lÃbhÃya, so na uÂÂhahati na ghaÂÃti na vÃyamati lÃbhÃya. Tassa anuÂÂhahato aghaÂato avÃyamato lÃbhÃya lÃbho uppajjati. So tena lÃbhena majjati pamajjati madÃpamÃdam Ãpajjati. Ayaæ vuccati bhikkhave bhikkhu iccho viharati lÃbhÃya, na uÂÂhahati na ghaÂati na vÃyamati lÃbhÃya, lÃbhÅ ca madÅ ca pamÃdÅ ca cuto ca saddhammÃ. 6. Idha pana bhikkhave bhikkhuno pavivittassa viharato nirÃyattavuttino icchà uppajjati lÃbhÃya. So uÂÂhahati ghaÂati vÃyamati lÃbhÃya. Tassa uÂÂhahato ghaÂato vÃyamato lÃbhÃya lÃbho n' uppajjati. #<[page 295]># %% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ So tena alÃbhena na socati na kilamati na paridevati na urattÃÊiæ kandati na sammohaæ Ãpajjati. Ayaæ vuccati bhikkhave bhikkhu iccho viharati lÃbhÃya, uÂÂhahati ghaÂati vÃyamati lÃbhÃya, na ca lÃbhÅ na ca socÅ na ca paridevÅ accuto ca saddhammÃ. 7. Idha pana bhikkhave bhikkhuno pavivittassa viharato nirÃyattavuttino icchà uppajjati lÃbhÃya. So uÂÂhahati ghaÂati vÃyamati lÃbhÃya. Tassa uÂÂhahato ghaÂato vÃyamato lÃbhÃya lÃbho uppajjati. So tena lÃbhena na majjati na ppamajjati na madam Ãpajjati. Ayaæ vuccati bhikkhave bhikkhu iccho viharati lÃbhÃya, uÂÂhahati ghaÂati vÃyamati lÃbhÃya, lÃbhicca na ca madÅ na ca pamÃdÅ accuto ca saddhammÃ. 8. Idha pana bhikkhave bhikkhuno pavivittassa viharato nirÃyattavuttino icchà uppajjati lÃbhÃya. So na uÂÂhahati na ghaÂati na vÃyamati lÃbhÃya. Tassa anuÂÂhahato aghaÂato avÃyamato lÃbhÃya lÃbho n' uppajjati. So tena alÃbhena na socati na kilamati na paridevati na urattÃÊiæ kandati na sammohaæ Ãpajjati. Ayaæ vuccati bhikkhave bhikkhu iccho viharati lÃbhÃya, na uÂÂhahati na ghaÂati na vÃyamati lÃbhÃya, na ca lÃbhÅ na ca socÅ na ca paridevÅ accuto ca saddhammÃ. 9. Idha pana bhikkhave bhikkhuno pavivittassa viharato nirÃyattavuttino icchà uppajjati lÃbhÃya. So na uÂÂhahati na ghaÂati na vÃyamati lÃbhÃya. Tassa anuÂÂhahato aghaÂato avÃyamato lÃbhÃya lÃbho uppajjati. So tena lÃbhena na majjati na ppamajjati na madam Ãpajjati. Ayaæ vuccati bhikkhave bhikkhu iccho viharati lÃbhÃya, na uÂÂhahati na ghaÂati na vÃyamati lÃbhÃya, lÃbhicca na ca madÅ na ca pamÃdÅ accuto ca saddhammÃ. Ime kho bhikkhave aÂÂha puggalà santo saævijjamÃnà lokasmin ti. #<[page 296]># %<296 AÇguttara-NikÃya. LXII. 1-6>% LXII. 1. Chahi bhikkhave dhammehi samannÃgato bhikkhu alaæ attano alaæ paresaæ. Katamehi chahi? 2. Idha bhikkhave bhikkhu khippanisanti ca hoti kusalesu dhammesu, sutÃna¤ ca dhammÃnaæ dhÃrakajÃtiko hoti, dhatÃna¤ ca dhammÃnaæ atthupaparikkhÅ hoti, attham a¤¤Ãya dhammam a¤¤Ãya dhammÃnudhammapaÂipanno ca hoti, kalyÃïavÃco ca hoti kalyÃïavÃkkaraïo poriyà vÃcÃya samannÃgato vissaÂÂhÃya anelagaÊÃya atthassa vi¤¤ÃpaniyÃ, sandassako ca hoti samÃdapako samuttejako sampahaæsako sabrahmacÃrÅnaæ. Imehi kho bhikkhave chahi dhammehi samannÃgato bhikkhu alaæ attano alaæ paresaæ. 3. Pa¤cahi bhikkhave dhammehi sammannÃgato bhikkhu alaæ attano alaæ paresaæ. Katamehi pa¤cahi? 4. Idha bhikkhave bhikkhu na h' eva kho khippanisanti ca hoti kusalesu dhammesu, sutÃna¤ ca dhammÃnaæ dhÃrakajÃtiko hoti, dhatÃna¤ ca dhammÃnaæ atthupaparikkhÅ hoti, attham a¤¤Ãya dhammam a¤¤Ãya dhammÃnudhammapaÂipanno ca hoti, kalyÃïavÃco ca hoti . . . pe . . . atthassa vi¤¤ÃpaniyÃ, sandassako ca hoti samÃdapako samuttejako sampahaæsako sabrahmacÃrÅnaæ Imehi kho bhikkhave pa¤cahi dhammehi samannÃgato bhikkhu alaæ attano alaæ paresaæ. 5. CatÆhi bhikkhave dhammehi samannÃgato bhikkhu alaæ attano no paresaæ. Katamehi catÆhi? 6. Idha bhikkhave bhikkhu khippanisanti ca hoti kusalesu dhammesu, sutÃna¤ ca dhammÃnaæ dhÃrakajÃtiko hoti, #<[page 297]># %% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ dhÃtÃna¤ ca dhammÃnaæ atthupaparikkhÅ hoti, attham a¤¤Ãya dhammam a¤¤Ãya dhammÃnudhammapaÂipanno ca hoti, no ca kalyÃïavÃco hoti kalyÃïavÃkkaraïo poriyà vÃcÃya samannÃgato vissaÂÂhÃya anelagaÊÃya atthassa vi¤¤ÃpaniyÃ, no ca sandassako hoti samÃdapako samuttejako sampahaæsako sabrahmacÃrÅnaæ. Imehi kho bhikkhave catÆhi dhammehi samannÃgato bhikkhu alaæ attano no paresaæ. 7. CatÆhi bhikkhave dhammehi samannÃgato bhikkhu alaæ paresaæ no attano. Katamehi catÆhi? 8. Idha bhikkhave bhikkhu khippanisanti ca hoti kusalesu dhammesu, sutÃna¤ ca dhammÃnaæ dhÃrakajÃtiko hoti, no ca dhatÃnaæ dhammÃnaæ atthupaparikkhÅ hoti, no ca attham a¤¤Ãya dhammam a¤¤Ãya dhammÃnudhammapaÂipanno hoti, kalyÃïavÃco ca hoti kalyÃïavÃkkaraïo . . . pe . . . atthassa vi¤¤ÃpaniyÃ, sandassako ca hoti . . . pe . . . sabrahmacÃrÅnaæ. Imehi kho bhikkhave catÆhi dhammehi samannÃgato bhikkhu alaæ paresaæ no attano. 9. TÅhi bhikkhave dhammehi samannÃgato bhikkhu alaæ attano no paresaæ. Katamehi tÅhi? 10. Idha bhikkhave bhikkhu na h' eva kho khippanisanti ca hoti kusalesu dhammesu, sutÃna¤ ca dhammÃnaæ dhÃrakajÃtiko hoti, dhatÃna¤ ca dhammÃnaæ atthupaparikkhÅ hoti, attham a¤¤Ãya dhammam a¤¤Ãya dhammÃnudhammapaÂipanno ca hoti, no ca kalyÃïavÃco hoti kalyÃïavÃkkaraïo poriyà vÃcÃya samannÃgato vissaÂÂhÃya anelagaÊÃya atthassa vi¤¤ÃpaniyÃ, #<[page 298]># %<298 AÇguttara-NikÃya. LXII. 11-16>% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ no ca sandassako hoti samÃdapako samuttejako sampahaæsako sabrahmacÃrÅnaæ. Imehi kho bhikkhave tÅhi dhammehi samannÃgato bhikkhu alaæ attano no paresaæ. 11. TÅhi bhikkhave dhammehi samannÃgato bhikkhu alaæ paresaæ no attano. Katamehi tÅhi? 12. Idha bhikkhave bhikkhu na h' eva kho khippanisanti ca hoti kusalesu dhammesu, sutÃna¤ ca dhammÃnaæ dhÃrakajÃtiko hoti, no ca dhatÃnaæ dhammÃnaæ atthupaparikkhÅ hoti, no ca attham a¤¤Ãya dhammaæ a¤¤Ãya dhammÃnudhammapaÂipanno hoti, kalyÃïavÃco ca hoti . . . pe . . . atthassa vi¤¤ÃpaniyÃ, sandassako ca hoti samÃdapako samuttejako sampahaæsako sabrahmacÃrÅnaæ. Imehi kho bhikkhave tÅhi dhammehi samannÃgato bhikkhu alaæ paresaæ no attano. 13. DvÅhi bhikkhave dhammehi samannÃgato bhikkhu alaæ attano no paresaæ. Katamehi dvÅhi? 14. Idha bhikkhave bhikkhu na h' eva kho khippanisanti ca hoti kusalesu dhammesu, no ca sutÃnaæ dhammÃnaæ dhÃrakajÃtiko hoti, dhatÃna¤ ca dhammÃnaæ atthupaparikkhÅ hoti, attham a¤¤Ãya dhammam a¤¤Ãya dhammÃnudhammapaÂipanno ca hoti, no ca kalyÃïavÃco hoti . . . pe . . . atthassa vi¤¤ÃpaniyÃ, no ca sandassako hoti . . . pe . . . sabrahmacÃrÅnaæ. Imehi kho bhikkhave dvÅhi dhammehi samannÃgato bhikkhu alaæ attano no paresaæ. 15. DvÅhi bhikkhave dhammehi samannÃgato bhikkhu alaæ paresaæ no attano. Katamehi dvÅhi? 16. Idha bhikkhave bhikkhu na h' eva kho khippanisanti ca hoti kusalesu dhammesu, no ca sutÃnaæ dhammÃnaæ dhÃrakajÃtiko hoti, no ca dhatÃnaæ dhammÃnaæ atthupaparikkhÅ hoti, #<[page 299]># %% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ no ca attham a¤¤Ãya dhammam a¤¤Ãya dhammÃnudhammapaÂipanno hoti, kalyÃïavÃco ca hoti kalyÃïavÃkkaraïo poriyà vÃcÃya samannÃgato vissaÂÂhÃya anelagaÊÃya atthassa vi¤¤ÃpaniyÃ, sandassako ca hoti samÃdapako samuttejako sampahaæsako sabrahmacarÅnaæ. Imehi kho bhikkhave dvÅhi dhammehi samannÃgato bhikkhu alaæ paresaæ no attano ti. LXIII. 1. Atha kho a¤¤ataro bhikkhu yena Bhagavà ten' upasaÇkami . . . pe . . . Ekamantaæ nisinno kho so bhikkhu Bhagavantaæ etad avoca `sÃdhu me bhante Bhagavà saækhittena dhammaæ desetu, yam ahaæ Bhagavato dhammaæ sutvà eko vÆpakaÂÂho appamatto ÃtÃpÅ pahitatto vihareyyan' ti. Evam eva pan' idh' ekacce moghapurisà mama¤ ¤eva ajjhesanti, dhamme ca bhÃsite mama¤ ¤eva anubandhitabbaæ ma¤¤antÅ ti. `Desetu me bhante Bhagavà saækhittena dhammaæ, desetu Sugato saækhittena dhammaæ, app eva nÃmÃhaæ Bhagavato bhÃsitassa atthaæ ÃjÃneyyaæ, app eva nÃmÃhaæ Bhagavato bhÃsitassa dÃyado assan' ti. 2. Tasmà ti ha te bhikkhu evaæ sikkhitabbaæ:-- Ajjhattaæ me cittaæ Âhitaæ bhavissati susaïÂhitaæ, na c' uppannà pÃpakà akusalà dhammà cittaæ pariyÃdÃya ÂhassantÅ ti. Evaæ hi te bhikkhu sikkhitabbaæ. 3. Yato kho te bhikkhu ajjhattaæ cittaæ Âhitaæ hoti susaïÂhitaæ, na c' uppannà pÃpakà akusalà dhammà cittaæ pariyÃdÃya tiÂÂhanti, tato te bhikkhu evaæ sikkhitabbaæ:-- #<[page 300]># %<300 AÇguttara-NikÃya. LXIII. 4-6>% Mettà me cetovimutti bhÃvità bhavissati bahulÅkatà yÃnÅkatà vatthukatà anuÂÂhità paricità susamÃraddhà ti. Evaæ hi te bhikkhu sikkhitabbaæ. 4. Yato kho te bhikkhu ayaæ samÃdhi evaæ bhÃvito hoti bahulÅkato, tato tvaæ bhikkhu imaæ samÃdhiæ savitakkam pi savicÃraæ bhÃveyyÃsi, avitakkam pi vicÃramattaæ bhÃveyyÃsi, avitakkam pi avicÃraæ bhÃveyyÃsi, sappÅtikam pi bhÃveyyÃsi, nippÅtikam pi bhÃveyyÃsi, sÃtasahagatam pi bhÃveyyÃsi, upekhÃsahagatam pi bhÃveyyÃsi. Yato kho te bhikkhu ayaæ samÃdhi evaæ bhÃvito hoti subhÃvito, tato te bhikkhu evaæ sikkhitabbaæ:-- Karuïà me cetovimutti . . .mudità me cetovimutti . . . upekhà me cetovimutti bhÃvità bhavissati bahulÅkatà yÃnÅkatà vatthukatà anuÂÂhità paricità susamÃraddhà ti. Evaæ hi t e bhikkhu sikkhitabbaæ. 5. Yato kho te bhikkhu ayaæ samÃdhi evaæ bhÃvito hoti bahulÅkato, tato tvaæ bhikkhu imaæ samÃdhiæ savitakkam pi savicÃraæ bhÃveyyÃsi, avitakkam pi vicÃramattaæ bhÃveyyÃsi, avitakkam pi avicÃraæ bhÃveyyÃsi, sappÅtikam pi bhÃveyyÃsi, nippÅtikam pi bhÃveyyÃsi, sÃtasahagatam pi bhÃveyyÃsi, upekhÃsahagatam pi bhÃveyyÃsi. Yato kho te bhikkhu ayaæ samÃdhi evaæ bhÃvito hoti subhÃvito, tato te bhikkhu evaæ sikkhitabbaæ:-- KÃye kÃyÃnupassÅ viharissÃmi, ÃtÃpÅ sampajÃno satimà vineyya loke abhijjhÃdomanassan ti. Evaæ hi te bhikkhu sikkhitabbaæ. 6. Yato kho te bhikkhu ayaæ samÃdhi evaæ bhÃvito hoti bahulÅkato, tato tvaæ bhikkhu imaæ samÃdhiæ savitakkam pi savicÃraæ bhÃveyyÃsi, avitakkam pi vicÃramattaæ bhÃveyyÃsi, #<[page 301]># %% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ avitakkam pi avicÃraæ bhÃveyyÃsi, sappÅtikam pi bhÃveyyÃsi, nippÅtikam pi bhÃveyyÃsi, sÃtasahagatam pi bhÃveyyÃsi, upekhÃsahagatam pi bhÃveyyÃsi. Yato kho te bhikkhu ayaæ samÃdhi evaæ bhÃvito hoti subhÃvito, tato te bhikkhu evaæ sikkhitabbaæ:-- VedanÃsu . . . citte . . . dhammesu dhammÃnupassÅ viharissÃmi, ÃtÃpÅ sampajÃno satimà vineyya loke abhijjhÃdomanassan ti. Evaæ hi te bhikkhu sikkhitabbaæ. 7. Yato kho te bhikkhu ayaæ samÃdhi evaæ bhÃvito hoti bahulÅkato, tato tvaæ bhikkhu imaæ samÃdhiæ savitakkam pi savicÃraæ bhÃveyyÃsi, avitakkam pi vicÃramattaæ bhÃveyyÃsi, avitakkam pi avicÃraæ bhÃveyyÃsi, sappÅtikam pi bhÃveyyÃsi, nippÅtikam pi bhÃveyyÃsi, sÃtasahagatam pi bhÃveyyÃsi, upekhÃsahagatam pi bhÃveyyÃsi. Yato kho te bhikkhu ayaæ samÃdhi evaæ bhÃvito hoti subhÃvito, tato tvaæ bhikkhu yena yen' eva gacchasi, phÃsu yeva gacchasi, yattha yattha Âhassasi, phÃsu yeva Âhassasi, yattha yattha nisÅdissasi, phÃsu yeva nisÅdissasi, yattha yattha seyyaæ kappessasi, phÃsu yeva seyyaæ kappessasÅ ti. 8. Atha kho so bhikkhu Bhagavatà iminà ovÃdena ovadito uÂÂhÃyÃsanà Bhagavantaæ abhivÃdetvà padakkhiïaæ katvà pakkÃmi. Atha kho so bhikkhu eko vÆpakaÂÂho appamatto ÃtÃpÅ pahitatto viharanto na cirass' eva yass' atthÃya kulaputtà samma-d-eva agÃrasmà anagÃriyaæ pabbajanti, tad anuttaraæ brahmacariyapariyosÃnaæ diÂÂh' eva dhamme sayaæ abhi¤¤Ã sacchikatvà upasampajja vihÃsi, `khÅïà jÃti, #<[page 302]># %<302 AÇguttara-NikÃya. LXIV. 1-3>% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ vusitaæ brahmacariyaæ, kataæ karaïÅyaæ, nÃparaæ itthattÃyÃ' ti abbha¤¤Ãsi, a¤¤ataro ca pana so bhikkhu arahataæ ahosÅ ti. LXIV. 1. Ekaæ samayaæ Bhagavà GayÃyaæ viharati GÃyÃsÅse. Tatra kho Bhagavà bhikkhÆ Ãmantesi:-- Bhikkhavo ti. Bhadante ti te bhikkhÆ Bhagavato paccassosuæ. Bhagavà etad avoca:-- 2. PubbÃhaæ bhikkhave sambodhà anabhisambuddho bodhisatto 'va samÃno obhÃsaæ hi kho sa¤jÃnÃmi, no ca rÆpÃni passÃmi. Tassa mayhaæ bhikkhave etad ahosi `sace kho ahaæ obhÃsa¤ c' eva sa¤jÃneyyaæ rÆpÃni ca passeyyaæ, evam me idaæ ¤Ãïadassanaæ parisuddhataraæ assÃ' ti. So kho ahaæ bhikkhave aparena samayena appamatto ÃtÃpÅ pahitatto viharanto obhÃsa¤ c' eva sa¤jÃnÃmi rÆpÃni ca passÃmi, no ca kho tÃhi devatÃhi saddhiæ santiÂÂhÃmi sallapÃmi sÃkacchaæ samÃpajjÃmi. 3. Tassa mayhaæ bhikkhave etad ahosi `sace kho ahaæ obhÃsa¤ c' eva sa¤jÃneyyaæ rÆpÃni ca passeyyaæ tÃhi ca devatÃhi saddhiæ santiÂÂheyyaæ sallapeyyaæ sÃkacchaæ samÃpajjeyyaæ, evam me idaæ ¤Ãïadassanaæ parisuddhataraæ assÃ' ti. So kho ahaæ bhikkhave aparena samayena appamatto ÃtÃpÅ pahitatto viharanto obhÃsa¤ c' eva sa¤jÃnÃmi rÆpÃni ca passÃmi tÃhi ca devatÃhi saddhiæ santiÂÂhÃmi sallapÃmi sÃkacchaæ samÃpajjÃmi, no ca kho tà devatà jÃnÃmi `imà devatà amukamhà và amukamhà và devanikÃyÃ' ti. #<[page 303]># %% 4. Tassa mayhaæ bhikkhave etad ahosi `sace kho ahaæ obhÃsa¤ c' eva sa¤jÃneyyaæ rÆpÃni ca passeyyaæ tÃhi ca devatÃhi saddhiæ santiÂÂheyyaæ sallapeyyaæ sÃkacchaæ samÃpajjeyyaæ tà ca devatà jÃneyyaæ "imà devatà amukamhà và amukamhà và devanikÃyÃ" ti, evam me idaæ ¤Ãïadassanaæ parisuddhataraæ assÃ' ti. So kho ahaæ bhikkhave aparena samayena appamatto ÃtÃpÅ pahitatto viharanto obhÃsa¤ c' eva sa¤jÃnÃmi rÆpÃni ca passÃmi tÃhi ca devatÃhi saddhiæ santiÂÂhÃmi sallapÃmi sÃkacchaæ samÃpajjÃmi tà ca devatà jÃnÃmi `imà devatà amukamhà và amukamhà và devanikÃyÃ' ti, no ca kho tà devatà jÃnÃmi `imà devatà imassa kammassa vipÃkena ito cutà tattha upapannÃ' ti tà ca devatà jÃnÃmi `imà devatà imassa kammassa vipÃkena ito cutà tattha upapannÃ' ti, no ca kho tà devatà jÃnÃmi `imà devatà evamÃhÃrà evaæsukhadukkhapaÂisaævediniyo' ti tà ca devatà jÃnÃmi `imà devatà evamÃhÃrà evaæsukhadukkhapaÂisaævediniyo' ti, no ca kho tà devatà jÃnÃmi `imà devatà evaædÅghÃyukà evaæciraÂÂhitikÃ' ti tà ca devatà jÃnÃmi `imà devatà evaædÅghÃyukà evaæciraÂÂhitikÃ' ti, no ca kho tà devatà jÃnÃmi `yadi và me imÃhi devatÃhi saddhiæ sannivutthapubbaæ yadi và na sannivutthapubban' ti. 5. Tassa mayhaæ bhikkhave etad ahosi `sace kho ahaæ obhÃsa¤ c' eva sa¤jÃneyyaæ rÆpÃni ca passeyyaæ tÃhi ca devatÃhi saddhiæ santiÂÂheyyaæ sallapeyyaæ sÃkacchaæ samÃpajjeyyaæ, #<[page 304]># %<304 AÇguttara-NikÃya. LXIV. 6>% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ tà ca devatà jÃneyyaæ "imà devatà amukamhà và amukamhà và devanikÃyÃ" ti tà ca devatà jÃneyyaæ "imà devatà imassa kammassa vipÃkena ito cutà tattha upapannÃ" ti tà ca devatà jÃneyyaæ "imà devatà evamÃhÃrà evaæsukhadukkhapaÂisaævediniyo" ti tà ca devatà jÃneyyaæ "imà devatà evaædÅghÃyukà evaæciraÂÂhitikÃ" ti tà ca devatà jÃneyyaæ "yadi và me imÃhi devatÃhi saddhiæ sannivutthapubbaæ yadi và na sannivutthapubban" ti, evam me idaæ ¤Ãïadassanaæ parisuddhataraæ assÃ' ti. So kho ahaæ bhikkhave aparena samayena appamatto ÃtÃpÅ pahitatto viharanto obhÃsa¤ c' eva sa¤jÃnÃmi rÆpÃni ca passÃmi tÃhi ca devatÃhi saddhiæ santiÂÂhÃmi sallapÃmi sÃkacchaæ samÃpajjÃmi tà ca devatà jÃnÃmi `imà devatà amukamhà và amukamhà và devanikÃyÃ' ti tà ca devatà jÃnÃmi `imà devatà imassa kammassa vipÃkena ito cutà tattha upapannÃ' ti tà ca devatà jÃnÃmi `imà devatà evamÃhÃrà evaæsukhadukkhapaÂisaævediniyo' ti tà ca devatà jÃnÃmi `imà devatà evaædÅghÃyukà evaæciraÂÂhitikÃ' ti tà ca devatà jÃnÃmi `yadi và me tÃhi devatÃhi saddhiæ sannivutthapubbaæ yadi và na sannivutthapubban' ti. 6. YÃva kÅva¤ ca me bhikkhave evaæ aÂÂhaparivaÂÂhaæ adhideva¤Ãïadassanaæ na suvisuddhaæ ahosi, neva tÃvÃhaæ bhikkhave sadevake loke samÃrake sabrahmake sassamaïabrÃhmaïiyà pajÃya sadevamanussÃya anuttaraæ sammÃsambodhiæ abhisambuddho pacca¤¤Ãsiæ. Yato ca kho me bhikkhave evaæ aÂÂhaparivaÂÂaæ adhideva¤Ãïadassanaæ suvisuddhaæ ahosi, athÃhaæ bhikkhave sadevake loke samÃrake sabrahmake sassamaïabrÃhmaïiyà pajÃya sadevamanussÃya anuttaraæ sammÃsambodhiæ abhisambuddho pacca¤¤Ãsiæ. #<[page 305]># %% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ ¥Ãïa¤ ca pana me dassanaæ udapÃdi `akuppà me cetovimutti, ayam antimà jÃti, natthi dÃni punabbhavo' ti. LXV. 1. AÂÂh' imÃni bhikkhave abhibhÃyatanÃni. KatamÃni aÂÂha? 2. Ajjhattaæ rÆpasa¤¤Å eko bahiddhà rÆpÃni passati parittÃni suvaïïadubbaïïÃni `tÃni abhibhuyya jÃnÃmi passÃmÅ' ti evaæsa¤¤Å hoti. Idaæ paÂhamaæ abhibhÃyatanaæ. 3. Ajjhattaæ rÆpasa¤¤Å eko bahiddhà rÆpÃni passati appamÃïÃni suvaïïadubbaïïÃni `tÃni abhibhuyya jÃnÃmi passÃmÅ' ti evaæsa¤¤Å hoti. Idaæ dutiyaæ abhibhÃyatanaæ. 4. Ajjhattaæ arÆpasa¤¤Å eko bahiddhà rÆpÃni passati parittÃni suvaïïadubbaïïÃni `tÃni abhibhuyya jÃnÃmi passÃmÅ' ti evaæsa¤¤Å hoti. Idaæ tatiyaæ abhibhÃyatanaæ. 5. Ajjhattaæ arÆpasa¤¤Å eko bahiddhà rÆpÃni passati appamÃïÃni suvaïïadubbaïïÃni `tÃni abhibhuyya jÃnÃmi passÃmÅ' ti evaæsa¤¤Å hoti. Idaæ catutthaæ abhibhÃyatanaæ. 6. Ajjhattaæ arÆpasa¤¤Å eko bahiddhà rÆpÃni passati nÅlÃni nÅlavaïïÃni nÅlanidassanÃni nÅlanibhÃsÃni `tÃni abhibhuyya jÃnÃmi passÃmÅ' ti evaæsa¤¤Å hoti. Idaæ pa¤camaæ abhibhÃyatanaæ. 7. Ajjhattaæ arÆpasa¤¤Å eko bahiddhà rÆpÃni passati pÅtÃni pÅtavaïïÃni pÅtanidassanÃni pÅtanibhÃsÃni `tÃni abhibhuyya jÃnÃmi passÃmÅ' ti evaæsa¤¤Å hoti. Idaæ chaÂÂhaæ abhibhÃyatanaæ. #<[page 306]># %<306 AÇguttara-NikÃya. LXV. 8-LXVI. 9>% 8. Ajjhattaæ arÆpasa¤¤Å eko bahiddhà rÆpÃni passati lohitakÃni lohitakavaïïÃni lohitakanidassanÃni lohitakanibhÃsÃni `tÃni abhibhuyya jÃnÃmi passÃmÅ' ti evaæsa¤¤Å hoti. idaæ sattamaæ abhibhÃyatanaæ. 9. Ajjhattaæ arÆpasa¤¤Å eko bahiddhà rÆpÃni passati odÃtÃni odÃtavaïïÃni odÃtanidassanÃni odÃtanibhÃsÃni `tÃni abhibhuyya jÃnÃmi passÃmÅ' ti evaæsa¤¤Å hoti. Idaæ aÂÂhamaæ abhibhÃyatanaæ. ImÃni kho bhikkhave aÂÂha abhibhÃyatanÃnÅ ti. LXVI. 1. AÂÂh' ime bhikkhave vimokhÃ. Katame aÂÂha? 2. RÆpÅ rÆpÃni passati, ayaæ paÂhamo vimokho. 3. Ajjhattaæ arÆpasa¤¤Å eko bahiddhà rÆpÃni passati, ayaæ dutiyo vimokho. 4. Subhan t' eva adhimutto hoti, ayaæ tatiyo vimokho. 5. Sabbaso rÆpasa¤¤Ãnaæ samatikkamà paÂighasa¤¤Ãnaæ atthaÇgamà nÃnattasa¤¤Ãnaæ amanasikÃrà `ananto ÃkÃso' ti ÃkÃsÃna¤cÃyatanaæ upasampajja viharati, ayaæ catuttho vimokho. 6. Sabbaso ÃkÃsÃna¤cÃyatanaæ samatikkamma `anantaæ vi¤¤Ãïan' ti vi¤¤Ãïa¤cÃyatanaæ upasampajja viharati, ayaæ pa¤camo vimokho. 7. Sabbaso vi¤¤Ãïa¤cÃyatanaæ samatikkamma `natthi ki¤cÅ' ti Ãki¤ca¤¤Ãyatanaæ upasampajja viharati, ayaæ chaÂÂho vimokho. 8. Sabbaso Ãki¤ca¤¤Ãyatanaæ samatikkamma nevasa¤¤ÃnÃsa¤¤Ãyatanaæ upasampajja viharati, ayaæ sattamo vimokho. 9. Sabbaso nevasa¤¤ÃnÃsa¤¤Ãyatanaæ samatikkamma sa¤¤Ãvedayitanirodhaæ upasampajja viharati, ayaæ aÂÂhamo vimokho. Ime kho bhikkhave aÂÂha vimokhà ti. #<[page 307]># %% LXVII. 1. AÂÂh' ime bhikkhave anariyavohÃrÃ. Katame aÂÂha? 2. AdiÂÂhe diÂÂhavÃditÃ, asute sutavÃditÃ, amute mutavÃditÃ, avi¤¤Ãte vi¤¤ÃtavÃditÃ, diÂÂhe adiÂÂhavÃditÃ, sute asutavÃditÃ, mute amutavÃditÃ, vi¤¤Ãte avi¤¤ÃtavÃditÃ. Ime kho bhikkhave aÂÂha anariyavohÃrà ti. LXVIII. 1. AÂÂh' ime bhikkhave ariyavohÃrÃ. Katame aÂÂha? 2. AdiÂÂhe adiÂÂhavÃditÃ, asute asutavÃditÃ, amute amutavÃditÃ, avi¤¤Ãte avi¤¤ÃtavÃditÃ, diÂÂhe diÂÂhavÃditÃ, sute sutavÃditÃ, mute mutavÃditÃ, vi¤¤Ãte vi¤¤ÃtavÃditÃ. Ime kho bhikkhave aÂÂha ariyavohÃrà ti. LXIX. 1. AÂÂh' imà bhikkhave parisÃ. Katamà aÂÂha? 2. KhattiyaparisÃ, brÃhmaïaparisÃ, gahapatiparisÃ, samaïaparisÃ, CÃtummahÃrÃjikaparisÃ, TÃvatiæsaparisÃ, MÃraparisÃ, BrahmaparisÃ. 3. AbhijÃnÃmi kho panÃhaæ bhikkhave anekasataæ khattiyaparisaæ upasaÇkamitvÃ. Tatra pi mayà sannisinnapubba¤ c' eva sallapitapubba¤ ca sÃkacchà ca samÃpannapubbÃ, tattha yÃdisako tesaæ vaïïo hoti, tÃdisako mayhaæ vaïïo hoti, yÃdisako tesaæ saro hoti, tÃdisako mayhaæ saro hoti, dhammiyà ca kathÃya sandassemi samÃdapemi samuttejemi sampahaæsemi, bhÃsamÃna¤ ca maæ na jÃnanti `ko nu kho ayaæ bhÃsati devo và manusso vÃ' ti? Dhammiyà ca kathÃya sandassetvà samÃdapetvà samuttejetvà sampahaæsetvà antaradhÃyÃmi, antarahita¤ ca maæ na jÃnanti `ko nu kho ayaæ antarahito devo và manusso vÃ' ti? #<[page 308]># %<308 AÇguttara-NikÃya. LXIX. 4-LXX. 3>% 4. AbhijÃnÃmi kho panÃhaæ bhikkhave anekasataæ brÃhmaïaparisaæ . . . gahapatiparisaæ . . . samaïaparisaæ . . . CÃtummahÃrÃjikaparisaæ . . . TÃvatiæsaparisaæ . . . MÃraparisaæ . . . Brahmaparisaæ upasaÇkamitvÃ. Tatra pi mayà sannisinnapubba¤ c' eva sallapitapubba¤ ca sÃkacchà ca samÃpannapubbÃ, tattha yÃdisako tesaæ vaïïo hoti, tÃdisako mayhaæ vaïïo hoti, yÃdisako tesaæ saro hoti, tÃdisako mayhaæ saro hoti, dhammiyà ca kathÃya sandassemi samÃdapemi samuttejemi sampahaæsemi, bhÃsamÃna¤ ca maæ na jÃnanti `ko nu kho ayaæ bhÃsati devo và manusso vÃ' ti? Dhammiyà ca kathÃya sandassetvà samÃdapetvà samuttejetvà sampahaæsetvà antaradhÃyÃmi, antarahita¤ ca maæ na jÃnanti `ko nu kho ayaæ antarahito devo và manusso vÃ' ti? Imà kho bhikkhave aÂÂha parisà ti. LXX. 1. Ekaæ samayaæ Bhagavà VesÃliyaæ viharati MahÃvane KÆÂÃgÃrasÃlÃyaæ. Atha kho Bhagavà pubbaïhasamayaæ nivÃsetvà pattacÅvaram ÃdÃya VesÃliæ piï¬Ãya pÃvisi. VesÃliyaæ piï¬Ãya caritvà pacchÃbhattaæ piï¬apÃtapaÂikkanto Ãyasmantaæ ùnandaæ Ãmantesi:-- 2. GaïhÃhi ùnanda nisÅdanaæ, yena CÃpÃlacetiyaæ ten' upasaÇkamissÃma divÃvihÃrÃyà ti. `Evaæ bhante' ti kho Ãyasmà ùnando Bhagavato paÂissutvà nisÅdanaæ ÃdÃya Bhagavantaæ piÂÂhito piÂÂhito anubandhi. 3. Atha kho Bhagavà yena CÃpÃlacetiyaæ ten' upasaÇkami, upasaÇkamitvà pa¤¤atte Ãsane nisÅdi. Nisajja kho Bhagavà Ãyasmantaæ ùnandaæ Ãmantesi:-- #<[page 309]># %% 4. RamaïÅyà ùnanda VesÃlÅ, ramaïÅyaæ Udenacetiyaæ, ramaïÅyaæ Gotamakacetiyaæ, ramaïÅyaæ Bahuputtakacetiyaæ, ramanÅyaæ Sattambacetiyaæ, ramanÅyaæ SÃrandadacetiyaæ, ramaïÅyaæ CÃpÃlacetiyaæ. Yassa kassaci ùnanda cattÃro iddhipÃdà bhÃvità bahulÅkatà yÃnÅkatà vatthukatà anuÂÂhità paricità susamÃraddhÃ, ÃkaÇkhamÃno so ùnanda kappaæ và tiÂÂheyya kappÃvasesaæ vÃ. TathÃgatassa kho ùnanda cattÃro iddhipÃdà bhÃvità bahulÅkatà yÃnÅkatà vatthukatà anuÂÂhità paricità susamÃraddhÃ, ÃkaÇkhamÃno ùnanda TathÃgato kappaæ và tiÂÂheyya kappÃvasesaæ và ti. Evam pi kho Ãyasmà ùnando Bhagavatà oÊÃrike nimitte kayiramÃne oÊÃrike obhÃse kayiramÃne nÃsakkhi paÂivijjhituæ, na Bhagavantaæ yÃci `tiÂÂhatu bhante Bhagavà kappaæ, tiÂÂhatu bhante Sugato kappaæ bahujanahitÃya bahujanasukhÃya lokÃnukampÃya atthÃya hitÃya sukhÃya devamanussÃnan' ti, yathà taæ MÃrena pariyuÂÂhitacitto. 5. Dutiyam pi kho Bhagavà . . . Tatiyam pi kho Bhagavà Ãyasmantaæ ùnandaæ Ãmantesi:-- 6. RamaïÅyà ùnanda VesÃlÅ, ramaïÅyaæ Udenacetiyaæ, ramaïÅyaæ Gotamakacetiyaæ, ramaïÅyaæ Bahuputtakacetiyaæ, ramaïÅyaæ Sattambacetiyaæ, ramaïÅyaæ SÃrandadacetiyaæ, ramaïÅyaæ CÃpÃlacetiyaæ. Yassa kassaci ùnanda cattÃro iddhipÃdà bhÃvità bahulÅkatà yÃnÅkatà vatthukatà anuÂÂhità paricità susamÃraddhà ÃkaÇkhamÃno so ùnanda kappaæ và tiÂÂheyya kappÃvasesaæ vÃ. TathÃgatassa kho ùnanda cattÃro iddhipÃdà bhÃvità bahulÅkatà yÃnÅkatà vatthukatà anuÂÂhità paricità susamÃraddhÃ, ÃkaÇkhamÃno ùnanda TathÃgato kappaæ và tiÂÂheyya kappÃvasesaæ và ti. Evam pi kho Ãyasmà ùnando Bhagavatà oÊÃrike nimitte kayiramÃne oÊÃrike obhÃse kayiramÃne nÃsakkhi paÂivijjhituæ, #<[page 310]># %<310 AÇguttara-NikÃya. LXX. 7-8>% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ na Bhagavantaæ yÃci `tiÂÂhatu bhante Sugato kappaæ bahujanahitÃya bahujanasukhÃya lokÃnukampÃya atthÃya hitÃya sukhÃya devamanussÃnan' ti, yathà taæ MÃrena pariyuÂÂhitacitto. 7. Atha kho Bhagavà Ãyasmantaæ ùnandaæ Ãmantesi `gaccha tvaæ ùnanda, yassa dÃni kÃlaæ ma¤¤asÅ' ti. `Evaæ bhante' ti kho Ãyasmà ùnando Bhagavato paÂissutvà uÂÂhÃyÃsanà Bhagavantaæ abhivÃdetvà padakkhiïaæ katvà Bhagavato avidÆre a¤¤atarasmiæ rukkhamÆle nisÅdi. 8. Atha kho MÃro pÃpimà acirapakkante Ãyasmante ùnande Bhagavantaæ etad avoca `parinibbÃtu dÃni bhante Bhagavà parinibbÃtu Sugato, parinibbÃnakÃlo dÃni bhante Bhagavato, bhÃsità kho pan' esà bhante Bhagavatà vÃcà ((na tÃvÃhaæ pÃpima parinibbÃyissÃmi, yÃva me bhikkhÆ na sÃvakà bhavissanti viyattà vinÅtà visÃradà pattayogakkhemà bahussutà dhammadharà dhammÃnudhammapaÂipannà sÃmÅcipaÂipannà anudhammacÃrino sakaæ Ãcariyakaæ uggahetvà Ãcikkhissanti desissanti pa¤¤Ãpessanti paÂÂhapessanti vivarissanti vibhajissanti uttÃnÅkarissanti, uppannaæ parappavÃdaæ sahadhammena suniggahÅtaæ niggahetvà sappÃÂihÃriyaæ dhammaæ desissantÅ)) ti. Etarahi bhante bhikkhÆ Bhagavato sÃvakà viyattà vinÅtà visÃradà pattayogakkhemà bahussutà dhammadharà dhammÃnudhammapaÂipannà sÃmÅcipaÂipannà anudhammacÃrino sakaæ Ãcariyakaæ uggahetvà Ãcikkhanti desenti pa¤¤Ãpenti paÂÂhapenti vivaranti vibhajanti uttÃnÅkaronti, uppannaæ parappavÃdaæ sahadhammena suniggahÅtaæ niggahetvà sappÃÂihÃriyaæ dhammaæ desenti. ParinibbÃtu dÃni bhante Bhagavà parinibbÃtu Sugato, parinibbÃnakÃlo dÃni bhante Bhagavato, bhÃsità kho pan' esà bhante Bhagavatà vÃcà ((na tÃvÃhaæ pÃpima parinibbÃyissÃmi, yÃva me bhikkhuniyo na sÃvikà bhavissanti . . . yÃva me upÃsakà na sÃvakà bhavissanti . #<[page 311]># %% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ . . yÃva me upÃsikà na sÃvikà bhavissanti viyattà vinÅtà visÃradà pattayogakkhemà bahussutà dhammadharà dhammÃnudhammapaÂipannà sÃmÅcipaÂipannà anudhammacÃriniyo sakaæ Ãcariyakaæ uggahetvà Ãcikkhissanti desissanti pa¤¤Ãpessanti paÂÂhapessanti vivarissanti vibhajissanti uttÃnÅkarissanti, uppannaæ parappavÃdaæ sahadhammena suniggahÅtaæ niggahetvà sappÃÂihÃriyaæ dhammaæ desissantÅ)) ti. Etarahi bhante upÃsikà Bhagavato sÃvikà viyattà vinÅtà visÃradà pattayogakkhemà bahussutà dhammadharà dhammÃnudhammapaÂipannà sÃmÅcipaÂipannà anudhammacÃriniyo sakaæ Ãcariyakaæ uggahetvà Ãcikkhanti desenti pa¤¤Ãpenti paÂÂhapenti vivaranti vibhajanti uttÃnÅkaronti, uppannaæ parappavÃdaæ sahadhammena suniggahÅtaæ niggahetvà sappÃÂihÃriyaæ dhammaæ desenti. ParinibbÃtu dÃni bhante Bhagavà parinibbÃtu Sugato, parinibbÃnakÃlo dÃni bhante Bhagavato, bhÃsità kho pan' esà bhante Bhagavatà vÃcà ((na tÃvÃhaæ pÃpima parinibbÃyissÃmi, yÃva me idaæ brahmacariyaæ na iddha¤ c' eva bhavissati phÅta¤ ca vitthÃrikaæ bÃhuja¤¤aæ puthubhÆtaæ yÃva devamanussehi suppakÃsitan)) ti. Etarahi bhante Bhagavato brahmacariyaæ iddha¤ c' eva phÅta¤ ca vitthÃrikaæ bÃhuja¤¤aæ puthubhÆtaæ yÃva devamanussehi suppakÃsitaæ. ParinibbÃtu dÃni bhante Bhagavà parinibbÃtu Sugato, parinibbÃnakÃlo dÃni bhante Bhagavato' ti. `Appossukko tvaæ pÃpima hohi, na ciraæ TathÃgatassa parinibbÃnaæ bhavissati, ito tiïïaæ mÃsÃnaæ accayena TathÃgato parinibbÃyissatÅ' ti. 9. Atha kho Bhagavà CÃpÃlacetiye sato sampajÃno ÃyusaÇkhÃraæ ossaji. OssaÂÂhe Bhagavatà ÃyusaÇkhÃre mahÃbhÆmicÃlo ahosi bhiæsanako salomahaæso, devadundubhiyo ca phaliæsu. Atha kho Bhagavà etam atthaæ viditvà tÃyaæ velÃyaæ imaæ udÃnaæ udÃnesi. #<[page 312]># %<312 AÇguttara-NikÃya. LXX. 10-14>% Tulam atula¤ ca sambhavaæ bhavasaÇkhÃram avassaji muni ajjhattarato samÃhito abhindi kavacam iv' attasambhavan ti. 10. Atha kho Ãyasmato ùnandassa etad ahosi `mahà vatÃyaæ bhÆmicÃlo, sumahà vatÃyaæ bhÆmicÃlo bhiæsanako salomahaæso, devadundubhiyo ca phaliæsu; ko nu kho hetu ko paccayo mahato bhÆmicÃlassa pÃtubhÃvÃyÃ' ti? Atha kho Ãyasmà ùnando yena Bhagavà ten' upasaÇkami, upasaÇkamitvà Bhagavantaæ abhivÃdetvà ekamantaæ nisÅdi. Ekamantaæ nisinno kho Ãyasmà ùnando Bhagavantaæ etad avoca `mahà vatÃyaæ bhante bhÆmicÃlo, sumahà vatÃyaæ bhante bhÆmicÃlo bhiæsanako salomahaæso, devadundubhiyo ca phaliæsu; ko nu kho bhante hetu ko paccayo mahato bhÆmicÃlassa pÃtubhÃvÃyÃ' ti? 11. AÂÂh' ime ùnanda hetÆ aÂÂha paccayà mahato bhÆmicÃlassa pÃtubhÃvÃya. Katame aÂÂha? 12. Yaæ ùnanda mahÃpaÂhavÅ udake patiÂÂhitÃ, udakaæ vÃte patiÂÂhitaæ, vÃto ÃkÃsaÂÂho hoti: so ùnanda samayo, yaæ mahÃvÃtà vÃyanti, mahÃvÃtà vÃyantà udakaæ kampenti, udakaæ kampitaæ paÂhaviæ kampeti. Ayaæ ùnanda paÂhamo hetu paÂhamo paccayo mahato bhÆmicÃlassa pÃtubhÃvÃya. 13. Puna ca paraæ ùnanda samaïo và brÃhmaïo và iddhimà cetovasippatto, devatà mahiddhikà mahÃnubhÃvÃ; tassa parittà paÂhavÅsa¤¤Ã bhÃvità hoti appamÃïà Ãposa¤¤Ã: so imaæ paÂhaviæ kampeti saækampeti sampakampeti. Ayaæ ùnanda dutiyo hetu dutiyo paccayo mahato bhÆmicÃlassa pÃtubhÃvÃya. 14. Puna ca paraæ ùnanda yadà bodhisatto TusitÃkÃya cavitvà sato sampajÃno mÃtukucchiæ okkamati, tadÃyaæ paÂhavÅ kampati saækampati sampakampati. #<[page 313]># %% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ Ayaæ ùnanda tatiyo hetu tatiyo paccayo mahato bhÆmicÃlassa pÃtubhÃvÃya. 15. Puna ca paraæ ùnanda yadà bodhisatto sato sampajÃno mÃtukucchismà nikkhamati, tadÃyaæ paÂhavÅ kampati saækampati sampakampati. Ayaæ ùnanda catuttho hetu catuttho paccayo mahato bhÆmicÃlassa pÃtubhÃvÃya. 16. Puna ca paraæ ùnanda yadà TathÃgato anuttaraæ sammÃsambodhiæ abhisambujjhati, tadÃyaæ paÂhavÅ kampati saækampati sampakampati. Ayaæ ùnanda pa¤camo hetu pa¤camo paccayo mahato bhÆmicÃlassa pÃtubhÃvÃya. 17. Puna ca paraæ ùnanda yadà TathÃgato anuttaraæ dhammacakkaæ pavatteti, tadÃyaæ paÂhavÅ kampati saækampati sampakampati. Ayaæ ùnanda chaÂÂho hetu chaÂÂho paccayo mahato bhÆmicÃlassa pÃtubhÃvÃya. 18. Puna ca paraæ ùnanda yadà TathÃgato sato sampajÃno ÃyusaÇkhÃraæ ossajati, tadÃyaæ paÂhavÅ kampati saækampati sampakampati. Ayaæ ùnanda sattamo hetu sattamo paccayo mahato bhÆmicÃlassa pÃtubhÃvÃya. 19. Puna ca paraæ ùnanda yadà TathÃgato anupÃdisesÃya nibbÃnadhÃtuyà parinibbÃyati, tadÃyaæ paÂhavÅ kampati saækampati sampakampati. Ayaæ ùnanda aÂÂhamo hetu aÂÂhamo paccayo mahato bhÆmicÃlassa pÃtubhÃvÃya. Ime kho ùnanda aÂÂha hetÆ aÂÂha paccayà mahato bhÆmicÃlassa pÃtubhÃvÃyà ti. BhÆmicÃlavaggo sattamo. Tatr' uddÃnaæ: #<[page 314]># %<314 AÇguttara-NikÃya. LXXI. 1-3>% Icchà ala¤ ca saækhittaæ Gayà abhibhÆnà te saha Vimokho dve ca vohÃrà parisà bhÆmicÃlenà ti. LXXI. 1. Saddho ca bhikkhave bhikkhu hoti, no ca sÅlavÃ. Evaæ so ten' aÇgena aparipÆro hoti. Tena taæ aÇgaæ paripÆretabbaæ `kintÃhaæ saddho ca assaæ sÅlavà cÃ' ti. Yato ca kho bhikkhave bhikkhu saddho ca hoti sÅlavà ca, evaæ so ten' aÇgena paripÆro hoti. 2. Saddho ca bhikkhave bhikkhu hoti sÅlavà ca, no ca bahussuto. Evaæ so ten' aÇgena aparipÆro hoti. Tena taæ aÇgaæ paripÆretabbaæ `kintÃhaæ saddho ca assaæ sÅlavà ca bahussuto cÃ' ti. Yato ca kho bhikkhave bhikkhu saddho ca hoti sÅlavà ca bahussuto ca, evaæ so ten' aÇgena paripÆro hoti. 3. Saddho ca bhikkhave bhikkhu hoti sÅlavà ca bahussuto ca, no ca dhammakathiko . . . pe . . . dhammakathiko ca, no ca parisÃvacaro . . . parisÃvacaro ca, no ca visÃrado parisÃya dhammaæ deseti . . . visÃrado ca parisÃya dhammaæ deseti, no ca catunnaæ jhÃnÃnaæ abhicetasikÃnaæ diÂÂhadhammasukhavihÃrÃnaæ nikÃmalÃbhÅ hoti akicchalÃbhÅ akasiralÃbhÅ . . . catunnaæ jhÃnÃnaæ abhicetasikÃnaæ diÂÂhadhammasukhavihÃrÃnaæ nikÃmalÃbhÅ hoti akicchalÃbhÅ akasiralÃbhÅ, no ca ÃsavÃnaæ khayà anÃsavaæ cetovimuttiæ pa¤¤Ãvimuttiæ diÂÂh' eva dhamme sayaæ abhi¤¤Ã sacchikatvà upasampajja viharati. Evaæ so ten' aÇgena aparipÆro hoti. Tena taæ aÇgaæ paripÆretabbaæ `kintÃhaæ saddho ca assaæ sÅlavà ca1 bahussuto ca dhammakathiko ca parisÃvacaro ca visÃrado ca parisÃya dhammaæ deseyyaæ, #<[page 315]># %% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ catunnaæ jhÃnÃnaæ abhicetasikÃnaæ diÂÂhadhammasukhavihÃrÃnaæ nikÃmalÃbhÅ assaæ akicchalÃbhÅ akasiralÃbhÅ, ÃsavÃnaæ khayà anÃsavaæ cetovimuttiæ pa¤¤Ãvimuttiæ diÂÂh' eva dhamme sayaæ abhi¤¤Ã sacchikatvà upasampajja vihareyyan' ti. Yato ca kho bhikkhave bhikkhu saddho ca hoti sÅlavà ca bahussuto ca dhammakathiko ca parisÃvacaro ca visÃrado ca parisÃya dhammaæ deseti, catunnaæ jhÃnÃnaæ abhicetasikÃnaæ diÂÂhadhammasukhavihÃrÃnaæ nikÃmalÃbhÅ hoti akicchalÃbhÅ akasiralÃbhÅ, ÃsavÃnaæ khayà anÃsavaæ cetovimuttiæ pa¤¤Ãvimuttiæ diÂÂh' eva dhamme sayaæ abhi¤¤Ã sacchikatvà upasampajja viharati. Evaæ so ten' aÇgena paripÆro hoti. Imehi kho bhikkhave aÂÂhahi dhammehi samannÃgato bhikkhu samantapÃsÃdiko ca hoti sabbÃkÃraparipÆro cà ti. LXXII. 1. Saddho ca bhikkhave bhikkhu hoti, no ca sÅlavÃ. Evaæ so ten' aÇgena aparipÆro hoti. Tena taæ aÇgaæ paripÆretabbaæ `kintÃhaæ saddho ca assaæ sÅlavà cÃ' ti. Yato ca kho bhikkhave bhikkhu saddho ca hoti sÅlavà ca, evaæ so ten' aÇgena paripÆro hoti. 2. Saddho ca bhikkhave bhikkhu hoti sÅlavà ca, no ca bahussuto . . . pe . . . bahussuto ca, no ca dhammakathiko . . . dhammakathiko ca, no ca parisÃvacaro . . . parisÃvacaro ca, no ca visÃrado parisÃya dhammaæ deseti #<[page 316]># %<316 AÇguttara-NikÃya. LXXIII. 1>% . . . visÃrado ca parisÃya dhammaæ deseti, no ca ye te santà vimokhà atikkamma rÆpe ÃruppÃ, te kÃyena phusitvà viharati; ye te santà vimokhà atikkamma rÆpe ÃruppÃ, te kÃyena phusitvà viharati, no ÃsavÃnaæ khayà anÃsavaæ cetovimuttiæ pa¤¤Ãvimuttiæ diÂÂh' eva dhamme sayaæ abhi¤¤Ã sacchikatvà upasampajja viharati. Evaæ so ten' aÇgena aparipÆro hoti. Tena taæ aÇgaæ paripÆretabbaæ `kintÃhaæ saddho ca assaæ sÅlavà ca bahussuto ca dhammakathiko ca parisÃvacaro ca visÃrado ca parisÃya dhammaæ deseyyaæ; ye te santà vimokhà atikkamma rÆpe ÃruppÃ, te kÃyena phusitvà vihareyyaæ, ÃsavÃnaæ khayà . . . pe . . . sacchikatvà upasampajja vihareyyan' ti. Yato ca kho bhikkhave bhikkhu saddho ca hoti sÅlavà ca bahussuto ca dhammakathiko ca parisÃvacaro ca visÃrado ca parisÃya dhammaæ deseti; ye te santà vimokhà atikkamma rÆpe ÃruppÃ, te kÃyena phusitvà viharati, ÃsavÃnaæ khayà . . . pe . . . sacchikatvà upasampajja viharati. Evaæ so ten' aÇgena paripÆro hoti. Imehi kho bhikkhave aÂÂhahi dhammehi samannÃgato bhikkhu samantapÃsÃdiko ca hoti sabbÃkÃraparipÆro cà ti. LXXIII. 1. Ekaæ samayaæ Bhagavà NÃÂike viharati Gi¤jakÃvasathe. Tatra kho Bhagavà bhikkhÆ Ãmantesi:-- #<[page 317]># %% Bhikkhavo ti. Bhadante ti te bhikkhÆ Bhagavato paccassosuæ. Bhagavà etad avoca:-- 2. Maraïasati bhikkhave bhÃvità bahulÅkatà mahapphalà hoti mahÃnisaæsà amatogadhà amatapariyosÃnÃ. BhÃvetha no tumhe bhikkhave maraïasatin ti. 3. Evaæ vutte a¤¤ataro bhikkhu Bhagavantaæ etad avoca `ahaæ kho bhante bhÃvemi maraïasatin' ti. `YathÃkathaæ pana tvaæ bhikkhu bhÃvesi maraïasatin' ti? `Idha mayhaæ bhante evaæ hoti "aho vatÃhaæ rattindivaæ jÅveyyaæ, Bhagavato sÃsanaæ manasikareyyaæ, bahuæ vata me kataæ assÃ" ti: evaæ kho ahaæ bhante bhÃvemi maraïasatin' ti. 4. A¤¤ataro pi kho bhikkhu Bhagavantaæ etad avoca `aham pi kho bhante bhÃvemi maraïasatin' ti. `YathÃkathaæ pana tvaæ bhikkhu bhÃvesi maraïasatin' ti? `Idha mayhaæ bhante evaæ hoti "aho vatÃhaæ divasaæ jÅveyyaæ, Bhagavato sÃsanaæ manasikareyyaæ, bahuæ vata me kataæ assÃ" ti: evaæ kho ahaæ bhante bhÃvemi maraïasatin' ti. 5. A¤¤ataro pi kho bhikkhu Bhagavantaæ etad avoca `aham pi kho bhante bhÃvemi maraïasatin' ti. `YathÃkathaæ pana tvaæ bhikkhu bhÃvesi maraïasatin' ti? `Idha mayhaæ bhante evaæ hoti ((aho vatÃhaæ upa¬¬hadivasaæ jÅveyyaæ, Bhagavato sÃsanaæ manasikareyyaæ, bahuæ vata me kataæ assÃ)) ti: evaæ kho ahaæ bhante bhÃvemi maraïasatin' ti. 6. A¤¤ataro pi kho bhikkhu Bhagavantaæ etad avoca `aham pi kho bhante bhÃvemi maraïasatin' ti. YathÃkathaæ pana tvaæ bhikkhu bhÃvesi maraïasatin' ti? `Idha mayhaæ bhante evaæ hoti ((aho vatÃhaæ tadantaraæ jÅveyyaæ yadantaraæ ekaæ piï¬apÃtaæ bhu¤jÃmi, Bhagavato sÃsanaæ manasikareyyaæ, bahuæ vata me kataæ assÃ)) ti: evaæ kho ahaæ bhante bhÃvemi maraïasatin' ti. 7. A¤¤ataro pi kho bhikkhu Bhagavantaæ etad avoca `ahaæ pi kho bhante bhÃvemi maraïasatin' ti. `YathÃkathaæ pana tvaæ bhikkhu bhÃvesi maraïasatin' ti? `Idha mayhaæ bhante evaæ hoti "aho vatÃhaæ tadantaraæ jÅveyyaæ yadantaraæ upa¬¬hapiï¬apÃtaæ bhu¤jÃmi, #<[page 318]># %<318 AÇguttara-NikÃya. LXXIII. 8-11>% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ Bhagavato sÃsanaæ manasikareyyaæ, bahuæ vata me kataæ assÃ" ti: evaæ kho ahaæ bhante bhÃvemi maraïasatin' ti. 8. A¤¤ataro pi kho bhikkhu Bhagavantaæ etad avoca `aham pi kho bhante bhÃvemi maraïasatin' ti. `YathÃkathaæ pana tvaæ bhikkhu bhÃvesi maraïasatin' ti? `Idha mayhaæ bhante evaæ hoti "aho vatÃhaæ tadantaraæ jÅveyyaæ yadantaraæ cattÃro pa¤ca Ãlope saækhÃditvà ajjhoharÃmi, Bhagavato sÃsanaæ manasikareyyaæ, bahuæ vata me kataæ assÃ" ti: evaæ kho ahaæ bhante bhÃvemi maraïasatin' ti. 9. A¤¤ataro pi kho bhikkhu Bhagavantaæ etad avoca `aham pi kho bhante bhÃvemi maraïasatin' ti. `YathÃkathaæ pana tvaæ bhikkhu bhÃvesi maraïasatin' ti? `Idha mayhaæ bhante evaæ hoti "aho vatÃhaæ tadantaraæ jÅveyyaæ yadantaraæ ekaæ Ãlopaæ saækhÃditvà ajjhoharÃmi, Bhagavato sÃsanaæ manasikareyyaæ, bahuæ vata me kataæ assÃ" ti: evaækho ahaæ bhante bhÃvemi maraïasatin' ti. 10. A¤¤ataro pi kho bhikkhu Bhagavantaæ etad avoca `aham pi kho bhante bhÃvemi maraïasatin' ti. `YathÃkathaæ pana tvaæ bhikkhu bhÃvesi maraïasatin' ti? `Idha mayhaæ bhante evaæ hoti "aho vatÃhaæ tadantaraæ jÅveyyaæ yadantaraæ assasitvà và passasÃmi passasitvà và assasÃmi, Bhagavato sÃsanaæ manasikareyyaæ, bahuæ vata me kataæ assÃ" ti: evaæ kho ahaæ bhante bhÃvemi maraïasatin' ti. 11. Evaæ vutte Bhagavà te bhikkhÆ etad avoca:-- YvÃyaæ bhikkhave bhikkhu evaæ maraïasatiæ bhÃveti `aho vatÃhaæ rattindivaæ jÅveyyaæ, Bhagavato sÃsanaæ manasikareyyaæ, bahuæ vata me kataæ assÃ' ti. Yo pÃyaæ bhikkhave bhikkhu evaæ maraïasatiæ bhÃveti `aho vatÃhaæ divasaæ jÅveyyaæ, #<[page 319]># %% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ Bhagavato sÃsanaæ manasikareyyaæ, bahuæ vata me kataæ assÃ' ti. Yo pÃyaæ bhikkhave bhikkhu evaæ maraïasatiæ bhÃveti `aho vatÃhaæ upa¬¬hadivasaæ jÅveyyaæ, Bhagavato sÃsanaæ manasikareyyaæ, bahuæ vata me kataæ assÃ' ti. Yo pÃyaæ bhikkhave bhikkhu evaæ maraïasatiæ bhÃveti `aho vatÃhaæ tadantaraæ jÅveyyaæ yadantaraæ ekaæ piï¬apÃtaæ bhu¤jÃmi, Bhagavato sÃsanaæ manasikareyyaæ, bahuæ vata me kataæ assÃ' ti. Yo pÃyaæ bhikkhave bhikkhu evaæ maraïasatiæ bhÃveti `aho vatÃhaæ tadantaraæ jÅveyyaæ yadantaraæ upa¬¬hapiï¬apÃtaæ bhu¤jÃmi, Bhagavato sÃsanaæ manasikareyyaæ, bahuæ vata me kataæ assÃ' ti. Yo pÃyaæ bhikkhave bhikkhu evaæ maraïasatiæ bhÃveti `aho vatÃhaæ tadantaraæ jÅveyyaæ yadantaraæ cattÃro pa¤ca Ãlope saækhÃditvà ajjhoharÃmi, Bhagayato sÃsanaæ manasikareyyaæ, bahuæ vata me kataæ assÃ' ti. Ime vuccanti bhikkhave bhikkhÆ pamattà viharanti, dandhaæ maraïasatiæ bhÃventi ÃsavÃnaæ khayÃya. Yo ca khvÃyaæ bhikkhave bhikkhu evaæ maraïasatiæ bhÃveti `aho vatÃhaæ tadantaraæ jÅveyyaæ yadantaraæ ekaæ Ãlopaæ saækhÃditvà ajjhoharÃmi, Bhagavato sÃsanaæ manasikareyyaæ, bahuæ vata me kataæ assÃ' ti. Yo pÃyaæ bhikkhave bhikkhu evaæ maraïasatiæ bhÃveti `aho vatÃhaæ tadantaraæ jÅveyyaæ yadantaraæ assasitvà và passasÃmi passasitvà và assasÃmi, Bhagavato sÃsanaæ manasikareyyaæ, bahuæ vata me kataæ assÃ' ti. Ime vuccanti bhikkhave bhikkhÆ appamattà viharanti, tikkhaæ maraïasatiæ bhÃventi ÃsavÃnaæ khayÃya. Tasmà ti ha bhikkhave evaæ sikkhitabbaæ:-- Appamattà viharissÃma, tikkhaæ maraïasatiæ bhÃvessÃma ÃsavÃnaæ khayÃyà ti. Evaæ hi vo bhikkhave sikkhitabban ti. #<[page 320]># %<320 AÇguttara-NikÃya. LXXIV. 1-2>% LXXIV. 1. Ekaæ samayaæ Bhagavà NÃÂike viharati Gi¤jakÃvasathe. Tatra kho Bhagavà bhikkhÆ Ãmantesi . . . pe . . . Maraïasati bhikkhave bhÃvità bahulÅkatà mahapphalà hoti mahÃnisaæsà amatogadhà amatapariyosÃnÃ. Kathaæ bhÃvità ca bhikkhave maraïasati kathaæ bahulÅkatà mahapphalà hoti mahÃnisaæsà amatogadhà amatapariyosÃnÃ? 2. Idha bhikkhave bhikkhu divase nikkhante rattiyà paÂihitÃya iti paÂisa¤cikkhati `bahukà kho me paccayà maraïassa: ahi và maæ ¬aæseyya, vicchikà và maæ ¬aæseyya, satapadÅ và maæ ¬aæseyya, tena me assa kÃlakiriyÃ, so mama assa antarÃyo; upakkhalitvà và papateyyaæ, bhattaæ và me bhuttaæ byÃpajjeyya, pittaæ và me kuppeyya, semhaæ và me kuppeyya, satthakà và me vÃtà kuppeyyaæ, manussà và maæ upakkameyyuæ, amanussà và maæ upakkameyyuæ, tena me assa kÃlakiriyÃ, so mama assa antarÃyo' ti. Tena bhikkhave bhikkhunà iti paÂisa¤cikkhitabbaæ `atthi nu kho me pÃpakà akusalà dhammà appahÅnÃ, ye me assu rattiæ kÃlaæ karontassa antarÃyÃyÃ' ti. Sace bhikkhave bhikkhu paccavekkhamÃno evaæ jÃnÃti `atthi me pÃpakà akusalà dhammà appahÅnÃ, ye me assu rattiæ kÃlaæ karontassa antarÃyÃyÃ' ti, tena bhikkhave bhikkhunà tesaæ yeva pÃpakÃnaæ akusalÃnaæ dhammÃnaæ pahÃnÃya adhimatto chando ca vÃyÃmo ca ussÃho ca ussoÊhÅ ca appaÂivÃnÅ ca sati ca sampaja¤¤a¤ ca karaïÅyaæ. Seyyathà pi bhikkhave Ãdittacelo và ÃdittasÅso và tass' eva celassa và sÅsassa và nibbÃpanÃya adhimattaæ chanda¤ ca vÃyÃma¤ ca ussÃha¤ ca ussoÊhi¤ ca appaÂivÃni¤ ca sati¤ ca sampaja¤¤a¤ ca kareyya, evam eva kho bhikkhave tena bhikkhunà tesaæ yeva pÃpakÃnaæ akusalÃnaæ dhammÃnaæ pahÃnÃya adhimatto chando ca vÃyÃmo ca ussÃho ca ussoÊhÅ ca appaÂivÃnÅ ca sati ca sampaja¤¤a¤ ca karaïÅyaæ. #<[page 321]># %% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ Sace pana bhikkhave bhikkhu paccavekkhamÃno evaæ jÃnÃti `natthi me pÃpakà akusalà dhammà appahÅnÃ, ye me assu rattiæ kÃlaæ karontassa antarÃyÃyÃ' ti, tena bhikkhave bhikkhunà ten' eva pÅtipÃmojjena vihÃtabbaæ ahorattÃnusikkhinà kusalesu dhammesu. 3. Idha pana bhikkhave bhikkhu rattiyà nikkhantÃya divase paÂihite iti paÂisa¤cikkhati `bahukà kho me paccayà maraïassa: ahi và maæ ¬aæseyya, vicchikà và maæ ¬aæseyya, satapadÅ và maæ daæseyya, tena me assa kÃlakiriyÃ, so mama assa antarÃyo; upakkhalitvà và papateyyaæ, bhattaæ và me bhuttaæ byÃpajjeyya, pittaæ và me kuppeyya, semhaæ và me kuppeyya, satthakà và me vÃtà kuppeyyuæ, manussà và maæ upakkameyyuæ, amanussà và maæ upakkameyyuæ, tena me assa kÃlakiriyÃ, so mama assa antarÃyo' ti. Tena bhikkhave bhikkhunà iti paÂisa¤cikkhitabbaæ `atthi nu kho me pÃpakà akusalà dhammà appahÅnÃ, ye me assu divà kÃlaæ karontassa antarÃyÃyÃ' ti. Sace bhikkhave bhikkhu paccavekkhamÃno evaæ jÃnÃti `atthi me pÃpakà akusalà dhammà appahÅnÃ, ye me assu divà kÃlaæ karontassa antarÃyÃyÃ' ti, tena bhikkhave bhikkhunà tesaæ yeva pÃpakÃnaæ akusalÃnaæ dhammÃnaæ pahÃnÃya adhimatto chando ca vÃyÃmo ca ussÃho ca ussoÊhÅ ca appaÂivÃnÅ ca sati ca sampaja¤¤a¤ ca karaïÅyaæ. Seyyathà pi bhikkhave Ãdittacelo và ÃdittasÅso và tass' eva celassa và sÅsassa và nibbÃpanÃya adhimattaæ chanda¤ ca vÃyÃma¤ ca ussÃha¤ ca ussoÊhi¤ ca appaÂivÃni¤ ca sati¤ ca sampaja¤¤a¤ ca kareyya, evam eva kho bhikkhave tena bhikkhunà tesaæ yeva pÃpakÃnaæ akusalÃnaæ dhammÃnaæ pahÃnÃya adhimatto chando ca vÃyÃmo ca ussÃho ca ussoÊhÅ ca appaÂivÃnÅ ca sati ca sampaja¤¤a¤ ca karaïÅyaæ. Sace pana bhikkhave bhikkhu paccavekkhamÃno evaæ jÃnÃti `natthi me pÃpakà akusalà dhammà appahÅnÃ, #<[page 322]># %<322 AÇguttara-NikÃya. LXXV. 1-LXXVI. 3>% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ ye me assu divà kÃlaæ karontassa antarÃyÃyÃ' ti, tena bhikkhave bhikkhunà ten' eva pÅtipÃmojjena vihÃtabbaæ ahorattÃnusikkhinà kusalesu dhammesu. Evaæ bhÃvità kho bhikkhave maraïasati evaæ bahulÅkatà mahapphalà hoti mahÃnisaæsà amatogadhà amatapariyosÃnà ti. LXXV. 1. AÂÂh' imà bhikkhave sampadÃ. Katamà aÂÂha? 2. UÂÂhÃnasampadÃ, ÃrakkhasampadÃ, kalyÃïamittatÃ, samajÅvitÃ, saddhÃsampadÃ, sÅlasampadÃ, cÃgasampadÃ, pa¤¤ÃsampadÃ. Imà kho bhikkhave aÂÂha sampadà ti. UÂÂhÃtà kammadheyyesu appamatto vidhÃnavà samaæ kappeti jÅvitaæ sambhataæ anurakkhati, saddho sÅlena sampanno vada¤¤Æ vÅtamaccharo niccaæ maggaæ visodheti sotthÃnaæ samparÃyikaæ. Icc' ete aÂÂha dhammà ca saddhassa gharam esino akkhÃtà saccanÃmena ubhayattha sukhÃvahÃ, diÂÂhadhammahitatthÃya samparÃyasukhÃya ca: evam etaæ gahaÂÂhÃnaæ cÃgo pu¤¤aæ pava¬¬hatÅ ti. LXXVI. 1. AÂÂh' imà bhikkhave sampadÃ. Katamà aÂÂha? 2. UÂÂhÃnasampadÃ, ÃrakkhasampadÃ, kalyÃïamittatÃ, samajÅvitÃ, saddhÃsampadÃ, sÅlasampadÃ, cÃgasampadÃ, pa¤¤ÃsampadÃ. Katamà ca bhikkhave uÂÂhÃnasampadÃ? 3. Idha bhikkhave kulaputto yena kammuÂÂhÃnena¬ jÅvikaæ kappeti yadi kasiyà yadi vaïijjÃya yadi gorakkhena yadi issatthena yadi rÃjaporisena yadi sippa¤¤atarena tattha dakkho hoti analaso tatrupÃyÃya vÅmaæsÃya samannÃgato alaæ kÃtuæ alaæ saævidhÃtuæ. #<[page 323]># %% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ Ayaæ vuccati bhikkhave uÂÂhÃnasampadÃ. Katamà ca bhikkhave ÃrakkhasampadÃ? 4. Idha bhikkhave kulaputtassa bhogà honti uÂÂhÃnaviriyÃdhigatà bÃhÃbalaparicità sedÃvakkhittà dhammikà dhammaladdhÃ, te Ãrakkhena guttiyà sampÃdeti `kint' ime bhoge neva rÃjÃno hareyyuæ, na corà hareyyuæ, na aggi ¬aheyya, na udakaæ vaheyya, na appiyà dÃyÃdà hareyyun' ti. Ayaæ vuccati bhikkhave ÃrakkhasampadÃ. Katamà ca bhikkhave kalyÃïamittatÃ? 5. Idha bhikkhave kulaputto yasmiæ gÃme và nigame và paÂivasati, tattha ye te honti gahapatÅ và gahapatiputtà và daharà và vuddhasÅlino vuddhà và vuddhasÅlino saddhÃsampannà sÅlasampannà cÃgasampannà pa¤¤ÃsampannÃ, tehi saddhiæ santiÂÂhati sallapati sÃkacchaæ samÃpajjati; yathÃrÆpÃnaæ saddhÃsampannÃnaæ saddhÃsampadaæ anusikkhati, yathÃrÆpÃnaæ sÅlasampannÃnaæ sÅlasampadaæ anusikkhati, yathÃrÆpÃnaæ cÃgasampannÃnaæ cÃgasampadaæ anusikkhati, yathÃrÆpÃnaæ pa¤¤ÃsampannÃnaæ pa¤¤Ãsampadaæ anusikkhati. Ayaæ vuccati bhikkhave kalyÃïamittatÃ. Katamà ca bhikkhave samajÅvitÃ? 6. Idha bhikkhave kulaputto Ãya¤ ca bhogÃnaæ viditvà vaya¤ ca bhogÃnaæ viditvà samaæ jÅvikaæ kappeti na accogÃÊhaæ na atihÅnaæ `evaæ me Ãyo vayaæ pariyÃdÃya Âhassati, na ca me vayo Ãyaæ pariyÃdÃya ÂhassatÅ' ti. Seyyathà pi bhikkhave tulÃdhÃro và tulÃdhÃrantevÃsÅ và tulaæ paggahetvà jÃnÃti `ettakena và onataæ ettakena và unnatan' ti, #<[page 324]># %<324 AÇguttara-NikÃya. LXXVI. 7-9>% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ evam eva kho bhikkhave kulaputto Ãya¤ ca bhogÃnaæ viditvà vaya¤ ca bhogÃnaæ viditvà samaæ jÅvikaæ kappeti na accogÃÊhaæ na atihÅnaæ `evaæ me Ãyo vayaæ pariyÃdÃya Âhassati, na ca me vayo Ãyaæ pariyÃdÃya ÂhassatÅ' ti. SacÃyaæ bhikkhave kulaputto appÃyo samÃno uÊÃraæ jÅvikaæ kappeti, tassa bhavanti vattÃro `udumbarakhÃdikaæ' vÃyaæ kulaputto bhoge khÃdatÅ' ti. Sace panÃyaæ bhikkhave kulaputto mahÃyo samÃno kasiraæ jÅvikaæ kappeti, tassa bhavanti vattÃro `ajaddhumÃrikaæ 'vÃyaæ kulaputto marissatÅ' ti. Yato ca khvÃyaæ bhikkhave kulaputto Ãya¤ ca bhogÃnaæ viditvà vaya¤ ca bhogÃnaæ viditvà samaæ jÅvikaæ kappeti na accogÃÊhaæ na atihÅnaæ `evaæ me Ãyo vayaæ pariyÃdÃya Âhassati, na ca me vayo Ãyaæ pariyÃdÃya ÂhassatÅ' ti. Ayaæ vuccati bhikkhave samajÅvitÃ. Katamà ca bhikkhave saddhÃsampadÃ? 7. Idha bhikkhave kulaputto saddho hoti, saddahati TathÃgatassa bodhiæ `iti pi so Bhagavà . . . pe . . . Satthà devamanussÃnaæ buddho BhagavÃ' ti. Ayaæ vuccati bhikkhave saddhÃsampadÃ. Katamà ca bhikkhave sÅlasampadÃ? 8. Idha bhikkhave kulaputto pÃïÃtipÃtà paÂivirato hoti . . . pe . . . surÃmerayamajjapamÃdaÂÂhÃnà paÂivirato hoti. Ayaæ vuccati bhikkhave sÅlasampadÃ. Katamà ca bhikkhave cÃgasampadÃ? 9. Idha bhikkhave kulaputto vigatamalamaccherena cetasà agÃraæ ajjhÃvasati . . . pe . . . yÃcayogo dÃnasaævibhÃgarato. Ayaæ vuccati bhikkhave cÃgasampadÃ. Katamà ca bhikkhave pa¤¤ÃsampadÃ? #<[page 325]># %% 10. Idha bhikkhave kulaputto pa¤¤avà hoti . . . pe . . . sammÃdukkhakkhayagÃminiyÃ. Ayaæ vuccati bhikkhave pa¤¤ÃsampadÃ. Imà kho bhikkhave aÂÂha sampadà ti. UÂÂhÃtà kammadheyyesu appamatto vidhÃnavà samaæ kappeti jÅvitaæ sambhataæ anurakkhati, saddho sÅlena sampanno vada¤¤Æ vÅtamaccharo niccaæ maggaæ visodheti sotthÃnaæ samparÃyikaæ. Icc' ete aÂÂha dhammà ca saddhassa gharam esino akkhÃtà saccanÃmena ubhayattha sukhÃvahÃ, diÂÂhadhammahitatthÃya samparÃyasukhÃya ca: evam etaæ gahaÂÂhÃnaæ cÃgo pu¤¤aæ pava¬¬hatÅ ti. LXXVII. 1. Tatra kho Ãyasmà SÃriputto bhikkhÆ Ãmantesi:-- ùvuso bhikkhavo ti. ùvuso ti kho te bhikkhÆ Ãyasmato SÃriputtassa paccassosuæ. ùyasmà SÃriputto etad avoca:-- 2. AÂÂh' ime Ãvuso puggalà santo saævijjamÃnà lokasmiæ. Katame aÂÂha? 3. Idh' Ãvuso bhikkhuno pavivittassa viharato nirÃyattavuttino icchà uppajjati lÃbhÃya. So uÂÂhahati ghaÂati vÃyamati lÃbhÃya. Tassa uÂÂhahato ghaÂato vÃyamato lÃbhÃya lÃbho n' uppajjati. So tena alÃbhena socati kilamati paridevati urattÃÊiæ kandati sammohaæ Ãpajjati. Ayaæ vuccat' Ãvuso bhikkhu iccho viharati lÃbhÃya, uÂÂhahati ghaÂati vÃyamati lÃbhÃya, #<[page 326]># %<326 AÇguttara-NikÃya. LXXVII. 4-7>% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ na ca lÃbhÅ socicca paridevicca cuto ca saddhammÃ. 4. Idha panÃvuso bhikkhuno pavivittassa viharato nirÃyattavuttino icchà uppajjati lÃbhÃya. So uÂÂhahati ghaÂati vÃyamati lÃbhÃya. Tassa uÂÂhahato ghaÂato vÃyamato lÃbhÃya lÃbho uppajjati. So tena lÃbhena majjati pamajjati madÃpamÃdam Ãpajjati. Ayaæ vuccat' Ãvuso bhikkhu iccho viharati lÃbhÃya, uÂÂhahati ghaÂati vÃyati lÃbhÃya, lÃbhicca madicca pamÃdicca cuto ca saddhammÃ. 5. Idha panÃvuso bhikkhuno pavivittassa viharato nirÃyattavuttino icchà uppajjati lÃbhÃya. So na uÂÂhahati na vÃyamati lÃbhÃya. Tassa anuÂÂhahato aghaÂato avÃyamato lÃbhÃya lÃbho n' uppajjati. So tena alÃbhena socati kilamati paridevati urattÃÊiæ kandati sammohaæ Ãpajjati. Ayaæ vuccat' Ãvuso bhikkhu iccho viharati lÃbhÃya, na uÂÂhahati na ghaÂati na vÃyamati lÃbhÃya, na ca lÃbhÅ socicca paridevicca cuto ca saddhammÃ. 6. Idha panÃvuso bhikkhuno pavivittassa viharato nirÃyattavuttino icchà uppajjati lÃbhÃya. So na uÂÂhahati na ghaÂati na vÃyamati lÃbhÃya. Tassa anuÂÂhahato aghaÂato avÃyamato lÃbhÃya lÃbho uppajjati. So tena lÃbhena majjati pamajjati madÃpamÃdam Ãpajjati. Ayaæ vuccat' Ãvuso bhikkhu iccho viharati lÃbhÃya, na uÂÂhahati na ghaÂati na vÃyamati lÃbhÃya, lÃbhicca madicca pamÃdicca cuto ca saddhammÃ. 7. Idha panÃvuso bhikkhuno pavivittassa viharato nirÃyattavuttino icchà uppajjati lÃbhÃya. So uÂÂhahati ghaÂati vÃyamati lÃbhÃya. Tassa uÂÂhahato ghaÂato vÃyamato lÃbhÃya lÃbho n' uppajjati. So tena alÃbhena na socati na kilamati na paridevati na urattÃÊiæ kandati na sammohaæ Ãpajjati. #<[page 327]># %% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ Ayaæ vuccat' Ãvuso bhikkhu iccho viharati lÃbhÃya, uÂÂhahati ghaÂati vÃyamati lÃbhÃya, na ca lÃbhÅ na ca socÅ na ca paridevÅ accuto ca saddhammÃ. 8. Idha panÃvuso bhikkhuno pavivittassa viharato nirÃyattavuttino icchà uppajjati lÃbhÃya. So uÂÂhahati ghaÂati vÃyamati lÃbhÃya. Tassa uÂÂhahato ghaÂato vÃyamato lÃbhÃya lÃbho uppajjati. So tena lÃbhena na majjati na ppamajjati na madam Ãpajjati. Ayaæ vuccat' Ãvuso bhikkhu iccho viharati lÃbhÃya, uÂÂhahati ghaÂati vÃyamati lÃbhÃya, lÃbhicca na ca madÅ na ca pamÃdÅ accuto ca saddhammÃ. 9. Idha panÃvuso bhikkhuno pavivittassa viharato nirÃyattavuttino icchà uppajjati lÃbhÃya. So na uÂÂhahati na ghaÂati na vÃyamati lÃbhÃya. Tassa anuÂÂhahato aghaÂato avÃyamato lÃbhÃya lÃbho n' uppajjati. So tena alÃbhena na socati na kilamati na paridevati na urattÃÊiæ kandati na sammohaæ Ãpajjati. Ayaæ vuccat' Ãvuso bhikkhu iccho viharati lÃbhÃya, na uÂÂhahati na ghaÂati na vÃyamati lÃbhÃya, na ca lÃbhÅ na ca socÅ na ca paridevÅ accuto ca saddhammÃ. 10. Idha panÃvuso bhikkhuno pavivittassa viharato nirÃyattavuttino icchà uppajjati lÃbhÃya. So na uÂÂhahati na ghaÂati na vÃyamati lÃbhÃya. Tassa anuÂÂhahato aghaÂato avÃyamato lÃbhÃya lÃbho uppajjati. So tena lÃbhena na majjati na ppamajjati na madam Ãpajjati. Ayaæ vuccat' Ãvuso bhikkhu iccho viharati lÃbhÃya, na uÂÂhahati na ghaÂati na vÃyamati lÃbhÃya, #<[page 328]># %<328 AÇguttara-NikÃya. LXXVIII. 1-4>% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ lÃbhicca na ca madÅ na ca pamÃdÅ accuto ca saddhammÃ. Ime kho Ãvuso aÂÂha puggalà santo saævijjamÃnà lokasmin ti. LXXVIII. 1. Tatra kho Ãyasmà SÃriputto bhikkhÆ Ãmantesi . . . pe . . . Chah' Ãvuso dhammehi samannÃgato bhikkhu alaæ attano alaæ paresaæ. Katamehi chahi? 2. IdhÃvuso bhikkhu khippanisanti ca hoti kusalesu dhammesu, sutÃna¤ ca dhammÃnaæ dhÃrakajÃtiko hoti, dhatÃna¤ ca dhammÃnaæ atthupaparikkhÅ hoti, attham a¤¤Ãya dhammam a¤¤Ãya dhammÃnudhammapaÂipanno ca hoti, kalyÃïavÃco ca hoti kalyÃïavÃkkaraïo poriyà vÃcÃya samannÃgato vissaÂÂhÃya anelagaÊÃya atthassa vi¤¤ÃpaniyÃ, sandassako ca hoti samÃdapako samuttejako sampahaæsako sabrahmacÃrÅnaæ. Imehi kho Ãvuso chahi dhammehi samannÃgato bhikkhu alaæ attano alaæ paresaæ. 3. pa¤cah' Ãvuso dhammehi samannÃgato bhikkhu alaæ attano alaæ paresaæ. Katamehi pa¤cahi? 4. IdhÃvuso bhikkhu na h' eva kho khippanisanti ca hoti kusalesu dhammesu, sutÃna¤ ca dhammÃnaæ dhÃrakajÃtiko hoti, dhatÃna¤ ca dhammÃnaæ atthupaparikkhÅ hoti, attham a¤¤Ãya dhammam a¤¤Ãya dhammÃnudhammapaÂipanno ca hoti, kalyÃïavÃco ca hoti . . . pe . . . sandassako ca hoti . . . pe . . . sabrahmacÃrÅnaæ. #<[page 329]># %% Imehi kho Ãvuso pa¤cahi dhammehi samannÃgato bhikkhu alaæ attano alaæ paresaæ. 5. CatÆh' Ãvuso dhammehi samannÃgato bhikkhu alaæ attano no paresaæ. Katamehi catÆhi? 6. IdhÃvuso bhikkhu khippanisanti ca hoti kusalesu dhammesu, sutÃna¤ ca dhammÃnaæ dhÃrakajÃtiko hoti, dhatÃna¤ ca dhammÃnaæ atthupaparikkhÅ hoti, attham a¤¤Ãya dhammam a¤¤Ãya dhammÃnudhammapaÂipanno ca hoti, no ca kalyÃïavÃco hoti . . . pe . . . no ca sandassako hoti . . . pe . . . sabrahmacÃrÅnaæ. Imehi kho Ãvuso catÆhi dhammehi samannÃgato bhikkhu alaæ attano no paresaæ. 7. CatÆh' Ãvuso dhammehi samannÃgato bhikkhu alaæ paresaæ no attano. Katamehi catÆhi? 8. IdhÃvuso bhikkhu khippanisanti ca hoti kusalesu dhammesu, sutÃna¤ ca dhammÃnaæ dhÃrakajÃtiko hoti, no ca dhatÃnaæ dhammÃnaæ atthupaparikkhÅ hoti, no ca attham a¤¤Ãya dhammam a¤¤Ãya dhammÃnudhammapaÂipanno hoti, kalyÃïavÃco ca hoti . . . pe . . . sandassako ca hoti . . . sabrahmacÃrÅnaæ. Imehi kho Ãvuso catÆhi dhammehi samannÃgato bhikkhu alaæ paresaæ no attano. 9. TÅh' Ãvuso dhammehi samannÃgato bhikkhu alaæ attano no paresaæ. Katamehi tÅhi? 10. IdhÃvuso bhikkhu na h' eva kho khippanisanti ca hoti kusalesu dhammesu, sutÃna¤ ca dhammÃnaæ dhÃrakajÃtiko hoti, #<[page 330]># %<330 AÇguttara-NikÃya. LXXVIII. 11-14>% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ dhatÃna¤ ca dhammÃnaæ atthupaparikkhÅ hoti, attham a¤¤Ãya dhammam a¤¤Ãya dhammÃnudhammapaÂipanno ca hoti, no ca kalyÃïavÃco hoti . . . pe . . . no ca sandassako hoti . . . sabrahmacÃrÅnaæ. Imehi kho Ãvuso tÅhi dhammehi samannÃgato bhikkhu alaæ attano no paresaæ. 11. TÅh' Ãvuso dhammehi samannÃgato bhikkhu alaæ paresaæ no attano. Katamehi tÅhi? 12. IdhÃvuso bhikkhu na h' eva kho khippanisanti ca hoti kusalesu dhammesu, sutÃna¤ ca dhammÃnaæ dhÃrakajÃtiko hoti, no ca dhatÃnaæ dhammÃnaæ atthupaparikkhÅ hoti, no ca attham a¤¤Ãya dhammam a¤¤Ãya dhammÃnudhammapaÂipanno hoti, kalyÃïavÃco ca hoti . . . pe . . . sandassako ca hoti . . . pe . . . sabrahmacÃrÅnaæ. Imehi kho Ãvuso tÅhi dhammehi samannÃgato bhikkhu alaæ paresaæ no attano. 13. DvÅh' Ãvuso dhammehi samannÃgato bhikkhu alaæ attano no paresaæ. Katamehi dvÅhi? 14. IdhÃvuso bhikkhu na h' eva kho khippanisanti ca hoti kusalesu dhammesu, sutÃna¤ ca dhammÃnaæ dhÃrakajÃtiko hoti, dhatÃna¤ ca dhammÃnaæ atthupaparikkhÅ hoti, attham a¤¤Ãya dhammam a¤¤Ãya dhammÃnudhammapaÂipanno ca hoti, no ca kalyÃïavÃco hoti . . . pe . . . no ca sandassako hoti . . . pe . . . sabrahmacÃrÅnaæ. Imehi kho Ãvuso dvÅhi dhammehi samannÃgato bhikkhu alaæ attano no paresaæ. #<[page 331]># %% 15. DvÅh' Ãvuso dhammehi samannÃgato bhikkhu alaæ paresaæ no attano. Katamehi dvÅhi? 16. IdhÃvuso bhikkhu na h' eva kho khippanisanti ca hoti kusalesu dhammesu, no ca sutÃnaæ dhammÃnaæ dhÃrakajÃtiko hoti, no ca dhatÃnaæ dhammÃnaæ atthupaparikkhÅ hoti, no ca attham a¤¤Ãya dhammam a¤¤Ãya dhammÃnudhammapaÂipanno hoti, kalyÃïavÃco ca hoti kalyÃïavÃkkaraïo poriyà vÃcÃya samannÃgato vissaÂÂhÃya anelagaÊÃya atthassa vi¤¤ÃpaniyÃ, sandassako ca hoti samÃdapako samuttejako sampahaæsako sabrahmacÃrÅnaæ. Imehi kho Ãvuso dvÅhi dhammehi samannÃgato bhikkhu alaæ paresaæ no attano ti. LXXIX. 1. AÂÂh' ime bhikkhave dhammà sekhassa bhikkhuno parihÃnÃya saævattanti. Katame aÂÂha? 2. KammÃrÃmatÃ, bhassÃrÃmatÃ, niddÃrÃmatÃ, saÇgaïikÃrÃmatÃ, indriyesu aguttadvÃratÃ, bhojane amatta¤¤utÃ, saæsaggÃrÃmatÃ, papa¤cÃrÃmatÃ. Ime kho bhikkhave aÂÂha dhammà sekhassa bhikkhuno parihÃnÃya saævattanti. 3. AÂÂh' ime bhikkhave dhammà sekhassa bhikkhuno aparihÃnÃya saævattanti. Katame aÂÂha? 4. Na kammÃrÃmatÃ, na bhassÃrÃmatÃ, na niddÃrÃmatÃ, na saÇgaïikÃrÃmatÃ, indriyesu guttadvÃratÃ, bhojane matta¤¤utÃ, asaæsaggÃrÃmatÃ, nippapa¤cÃrÃmatÃ. Ime kho bhikkhave aÂÂha dhammà sekhassa bhikkhuno aparihÃnÃya saævattantÅ ti. #<[page 332]># %<332 AÇguttara-NikÃya. LXXX. 1-6>% LXXX. 1. AÂÂh' imÃni bhikkhave kusÅtavatthÆni. KatamÃni aÂÂha? 2. Idha bhikkhave bhikkhunà kammaæ kattabbaæ hoti. Tassa evaæ hoti `kammaæ kho me kattabbaæ bhavissati, kammaæ kho pana me karontassa kÃyo kilamissati, handÃhaæ nipajjÃmÅ' ti. So nipajjati na viriyaæ Ãrabhati appattassa pattiyà anadhigatassa adhigamÃya asacchikatassa sacchikiriyÃya. Idaæ bhikkhave paÂhamaæ kusÅtavatthuæ. 3. Puna ca paraæ bhikkhave bhikkhunà kammaæ kataæ hoti. Tassa evaæ hoti `ahaæ kho kammaæ akÃsiæ, kammaæ kho pana me karontassa kÃyo kilanto, handÃhaæ nipajjÃmÅ' ti. So nipajjati na viriyaæ Ãrabhati appattassa pattiyà anadhigatassa adhigamÃya asacchikatassa sacchikiriyÃya. Idaæ bhikkhave dutiyaæ kusÅtavatthuæ. 4. Puna ca paraæ bhikkhave bhikkhunà maggo gantabbo hoti. Tassa evaæ hoti `maggo kho me gantabbo bhavissati, maggaæ kho pana me gacchantassa kÃyo kilamissati, handÃhaæ nipajjÃmÅ' ti. So nipajjati na viriyaæ Ãrabhati appattassa pattiyà anadhigatassa adhigamÃya asacchikatassa sacchikiriyÃya. Idaæ bhikkhave tatiyaæ kusÅtavatthuæ. 5. Puna ca paraæ bhikkhave bhikkhunà maggo gato hoti. Tassa evaæ hoti `ahaæ kho maggaæ agamÃsiæ, maggaæ kho pana me gacchantassa kÃyo kilanto, handÃhaæ nipajjÃmÅ' ti. So nipajjati na viriyaæ Ãrabhati appattassa pattiyà anadhigatassa adhigamÃya asacchikatassa sacchikiriyÃya. Idaæ bhikkhave catutthaæ kusÅtavatthuæ. 6. Puna ca paraæ bhikkhave bhikkhu gÃmaæ và nigamaæ và piï¬Ãya caranto na labhati lÆkhassa và païÅtassa và bhojanassa yÃvadatthaæ pÃripÆriæ. Tassa evaæ hoti `ahaæ kho gÃmaæ và nigamaæ và piï¬Ãya caranto nÃlatthaæ lÆkhassa và païÅtassa và bhojanassa yÃvadatthaæ pÃripÆriæ, #<[page 333]># %% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ tassa me kÃyo kilanto akamma¤¤o, handÃhaæ nipajjÃmÅ' ti. So nipajjati . . . pe . . . Idaæ bhikkhave pa¤camaæ kusÅtavatthuæ. 7. Puna ca paraæ bhikkhave bhikkhu gÃmaæ và nigamaæ và piï¬Ãya caranto labhati lÆkhassa và païÅtassa và bhojanassa yÃvadatthaæ pÃripÆriæ. Tassa evaæ hoti `ahaæ kho gÃmaæ và nigamaæ và piï¬Ãya caranto alatthaæ lÆkhassa và païÅtassa và bhojanassa yÃvadatthaæ pÃripÆriæ. Tassa me kÃyo garuko akamma¤¤o mÃsÃcitaæ ma¤¤e, handÃhaæ nipajjÃmÅ' ti. So nipajjati . . . pe . . . Idaæ bhikkhave chaÂÂhaæ kusÅtavatthuæ. 8. Puna ca paraæ bhikkhave bhikkhuno uppanno hoti appamattako ÃbÃdho. Tassa evaæ hoti `uppanno kho me ayaæ appamattako ÃbÃdho, atthi kappo nipajjituæ, handÃhaæ nipajjÃmÅ' ti. So nipajjati . . . pe . . . Idaæ bhikkhave sattamaæ kusÅtavatthuæ. 9. Puna ca paraæ bhikkhave bhikkhu gilÃnà vuÂÂhito hoti aciravuÂÂhito gela¤¤Ã. Tassa evaæ hoti `ahaæ kho gilÃnà vuÂÂhito aciravuÂÂhito gela¤¤Ã, tassa me kÃyo dubbalo akamma¤¤o, handÃhaæ nipajjÃmÅ' ti. So nipajjati na viriyaæ Ãrabhati appattassa pattiyà anadhigatassa adhigamÃya asacchikatassa sacchikiriyÃya. Idaæ bhikkhave aÂÂhamaæ kusÅtavatthuæ. ImÃni kho bhikkhave aÂÂha kusÅtavatthÆnÅ ti. #<[page 334]># %<334 AÇguttara-NikÃya. LXXX. 10-14>% 10. AÂÂh' imÃni bhikkhave ÃrabbhavatthÆni. KatamÃni aÂÂha? 11. Idha bhikkhave bhikkhunà kammaæ kattabbaæ hoti. Tassa evaæ hoti `kammaæ kho me kattabbaæ bhavissati, kammaæ kho pana me karontena na sukaraæ buddhÃnaæ sÃsanaæ manasikÃtuæ, handÃhaæ paÂigacc' eva viriyaæ ÃrabhÃmi appattassa pattiyà anadhigatassa adhigamÃya asacchikatassa sacchikiriyÃyÃ' ti. So viriyaæ Ãrabhati appattassa pattiyà anadhigatassa adhigamÃya asacchikatassa sacchikiriyÃya. Idaæ bhikkhave paÂhamaæ Ãrabbhavatthuæ. 12. Puna ca paraæ bhikkhave bhikkhunà kammaæ kataæ hoti. Tassa evaæ hoti `ahaæ kho kammaæ akÃsiæ, kammaæ kho panÃhaæ karonto nÃsakkhiæ buddhÃnaæ sÃsanaæ manasikÃtuæ, handÃhaæ viriyaæ ÃrabhÃmi appattassa pattiyà anadhigatassa adhigamÃya asacchikatassa sacchikiriyÃyÃ' ti. So viriyaæ Ãrabhati appattassa pattiyà anadhigatassa adhigamÃya asacchikatassa sacchikiriyÃya. Idaæ bhikkhave dutiyaæ Ãrabbhavatthuæ. 13. Puna ca paraæ bhikkhave bhikkhunà maggo gantabbo hoti. Tassa evaæ hoti `maggo kho me gantabbo bhavissati, maggaæ kho pana me gacchantena na sukaraæ buddhÃnaæ sÃsanaæ manasikÃtuæ, handÃhaæ paÂigacc' eva viriyaæ ÃrabhÃmi . . . Idaæ bhikkhave tatiyaæ Ãrabbhavatthuæ. 14. Puna ca paraæ bhikkhave bhikkhunà maggo gato hoti. Tassa evaæ hoti `ahaæ kho maggaæ agamÃsiæ, maggaæ kho panÃhaæ gacchanto nÃsakkhiæ buddhÃnaæ sÃsanaæ manasikÃtuæ, handÃhaæ viriyaæ ÃrabhÃmi . . . pe . . . Idaæ bhikkhave catutthaæ Ãrabbhavatthuæ. #<[page 335]># %% 15. Puna ca paraæ bhikkhave bhikkhu gÃmaæ và nigamaæ và piï¬Ãya caranto na labhati lÆkhassa và païÅtassa và bhojanassa yÃvadatthaæ pÃripÆriæ. Tassa evaæ hoti `ahaæ kho gÃmaæ và nigamaæ và piï¬Ãya caranto nÃlatthaæ lÆkhassa và païÅtassa và bhojanassa yÃvadatthaæ pÃripÆriæ. Tassa me kÃyo lahuko kamma¤¤o, handÃhaæ viriyaæ ÃrabhÃmi . . . pe . . . Idaæ bhikkhave pa¤camaæ Ãrabbhavatthuæ. 16. Puna ca paraæ bhikkhave bhikkhu gÃmaæ và nigamaæ và piï¬Ãya caranto labhati lÆkhassa và païÅtassa và bhojanassa yÃvadatthaæ pÃripÆriæ. Tassa evaæ hoti `ahaæ kho gÃmaæ và nigamaæ và piï¬Ãya caranto alatthaæ lÆkhassa và païÅtassa và bhojanassa yÃvadatthaæ pÃripÆriæ, tassa me kÃyo balavà kamma¤¤o, handÃhaæ viriyaæ ÃrabhÃmi . . . pe . . . Idaæ bhikkhave chaÂÂhaæ Ãrabbhavatthuæ. 17. Puna ca paraæ bhikkhave bhikkhuno uppanno hoti appamattako ÃbÃdho. Tassa evaæ hoti `uppanno kho me ayaæ appamattako ÃbÃdho, ÂhÃnaæ kho pan' etaæ vijjati, yaæ me ÃbÃdho pava¬¬heyya, handÃhaæ paÂigacc' eva viriyaæ ÃrabhÃmi . . . pe . . . Idaæ bhikkhave sattamaæ Ãrabbhavatthuæ. 18. Puna ca paraæ bhikkhave bhikkhu gilÃnà vuÂÂhito hoti aciravuÂÂhito gela¤¤Ã. Tassa evaæ hoti `ahaæ kho gilÃnà vuÂÂhito aciravuÂÂhito gela¤¤Ã, ÂhÃnaæ kho pan' etaæ vijjati, yaæ me ÃbÃdho paccudÃvatteyya, handÃhaæ paÂigacc' eva viriyaæ ÃrabhÃmi appattassa pattiyà anadhigatassa adhigamÃya asacchikatassa sacchikiriyÃyÃ' ti. So viriyaæ Ãrabhati appattassa pattiyà anadhigatassa adhigamÃya asacchikatassa sacchikiriyÃya. Idaæ bhikkhave aÂÂhamaæ Ãrabbhavatthuæ. ImÃni kho bhikkhave aÂÂha ÃrabbhavatthÆnÅ ti. Yamakavaggo aÂÂhamo. Tatr' uddÃnaæ: #<[page 336]># %<336 AÇguttara-NikÃya. LXXXI. 1-2>% Dve saddhà dve maraïasati dve sampadà athÃpare Icchà alaæ parihÃnaæ kusÅtaæ ÃrabbhavatthunÅ ti. LXXXI. 1. Satisampaja¤¤e bhikkhave asati satisampaja¤¤avipannassa hatupanisaæ hoti hirottappaæ, hirottappe asati hirottappavipannassa hatupaniso hoti indriyasaævaro, indriyasaævare asati indriyasaævaravipannassa hatupanisaæ hoti sÅlaæ, sÅle asati sÅlavipannassa hatupaniso hoti sammÃsamÃdhi, sammÃsamÃdhimhi asati sammÃsamÃdhivipannassa hatupanisaæ hoti yathÃbhÆta¤Ãïadassanaæ, yathÃbhÆta¤Ãïadassane asati yathÃbhÆta¤Ãïadassanavipannassa hatupaniso hoti nibbidÃvirÃgo, nibbidÃvirÃge asati nibbidÃvirÃgavipannassa hatupanisaæ hoti vimutti¤Ãïadassanaæ. Seyyathà pi bhikkhave rukkho sÃkhÃpalÃsavipanno, tassa papaÂikà pi na pÃripÆriæ gacchati, taco pi pheggu pi sÃro pi na pÃripÆriæ gacchati, evam eva kho bhikkhave satisampaja¤¤e asati satisampaja¤¤avipannassa hatupanisaæ hoti hirottappaæ, hirottappe asati hirottappavipannassa hatupanisaæ hoti . . . pe . . . vimutti¤Ãïadassanaæ. 2. Satisampaja¤¤e bhikkhave sati satisampaja¤¤asampannassa upanisasampannaæ hoti hirottappaæ, hirottappe sati hirottappasampannassa upanisasampanno hoti indriyasaævaro, indriyasaævare sati indriyasaævarasampannassa upanisasampannaæ hoti sÅlaæ, sÅle sati sÅlasampannassa upanisasampanno hoti sammÃsamÃdhi, sammÃsamÃdhimhi sati sammÃsamÃdhisampannassa upanisasampannaæ hoti yathÃbhÆta¤Ãïadassanaæ, yathÃbhÆta¤Ãïadassane sati yathÃbhÆta¤Ãïadassanasampannassa upanisasampanno hoti nibbidÃvirÃgo, #<[page 337]># %% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ nibbidÃvirÃge sati nibbidÃvirÃgasampannassa upanisasampannaæ hoti vimutti¤Ãïadassanaæ. Seyyathà pi bhikkhave rukkho sÃkhÃpalÃsasampanno, tassa papaÂikà pi pÃripÆriæ gacchati, taco pi pheggu pi sÃro pi pÃripÆriæ gacchati, evam eva kho bhikkhave satisampaja¤¤e satisampaja¤¤asampannassa upanisasampannaæ hoti hirottappaæ, hirottappe sati hirottappasampannassa upanisasampannaæ hoti . . . pe . . . vimutti¤Ãïadassanan ti. LXXXII. 1. Atha kho Ãyasmà Puïïiyo yena Bhagavà ten' upasaÇkami, upasaÇkamitvà . . . pe . . . Ekamantaæ nisinno kho Ãyasmà Puïïiyo Bhagavantaæ etad avoca `ko nu kho bhante hetu ko paccayo, yena app ekadà TathÃgataæ dhammadesanà paÂibhÃti, app ekadà na paÂibhÃtÅ' ti? 2. Saddho ca Puïïiya bhikkhu hoti, no ca upasaÇkamitÃ, neva tÃva TathÃgataæ dhammadesanà paÂibhÃti. Yato ca kho Puïïiya bhikkhu saddho ca hoti upasaÇkamità ca, evaæ TathÃgataæ dhammadesanà paÂibhÃti. Saddho ca Puïïiya bhikkhu hoti upasaÇkamità ca, no ca payirupÃsità . . . pe . . . PayirupÃsità ca, no ca paripucchità . . . Paripucchità ca, no ca ohitasoto dhammaæ suïÃti . . . Ohitasoto ca dhammaæ suïÃti, no ca sutvà dhammaæ dhÃreti . . . Sutvà ca dhammaæ dhÃreti, no ca dhatÃnaæ dhammÃnaæ atthaæ upaparikkhati . . . DhatÃna¤ ca dhammÃnaæ atthaæ upaparikkhati, no ca attham a¤¤Ãya dhammam a¤¤Ãya dhammÃnudhammapaÂipanno hoti, neva tÃva TathÃgataæ dhammadesanà paÂibhÃti. Yato ca kho Puïïiya bhikkhu saddho ca hoti upasaÇkamità ca payirupÃsità ca paripucchità ca ohitasoto ca dhammaæ suïÃti sutvà ca dhammaæ dhÃreti dhatÃna¤ ca dhammÃnaæ atthaæ upaparikkhati attham a¤¤Ãya dhammam a¤¤Ãya dhammÃnudhammapaÂipanno ca hoti, #<[page 338]># %<338 AÇguttara-NikÃya. LXXXIII. 1-3>% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ evaæ TathÃgataæ dhammadesanà paÂibhÃti. Imehi kho Puïïiya dhammehi samannÃgato ekantapaÂibhÃnaæ TathÃgataæ dhammadesanà hotÅ ti. LXXXIII. 1. Sace bhikkhave a¤¤atitthiyà paribbÃjakà evaæ puccheyyuæ `kiæmÆlakà Ãvuso sabbe dhammÃ, kiæsambhavà sabbe dhammÃ, kiæsamudayà sabbe dhammÃ, kiæsamosaraïà sabbe dhammÃ, kiæ-pamukhà sabbe dhammÃ, kiæ-Ãdhipateyyà sabbe dhammÃ, kiæ-uttarà sabbe dhammÃ, kiæsÃrà sabbe dhammÃ' ti: evaæ puÂÂhà tumhe bhikkhave tesaæ a¤¤atitthiyÃnaæ paribbÃjakÃnaæ kinti vyÃkareyyÃthà ti? 2. BhagavaæmÆlakà no bhante dhammà Bhagavaænettikà BhagavaæpaÂisaraïÃ, sÃdhu bhante Bhagavantaæ yeva paÂibhÃtu etassa bhÃsitassa attho, Bhagavato sutvà bhikkhÆ dhÃressantÅ ti. Tena hi bhikkhave suïÃtha sÃdhukaæ manasikarotha, bhÃsissÃmÅ ti. Evaæ bhante ti kho te bhikkhÆ Bhagavato paccassosuæ. Bhagavà etad avoca:-- 3. Sace bhikkhave a¤¤atitthiyà paribbÃjakà evaæ puccheyyuæ `kiæmÆlakà Ãvuso sabbe dhammÃ, kiæsambhavà sabbe dhammÃ, kiæsamudayà sabbe dhammÃ, kiæsamosaraïà sabbe dhammÃ, kiæ-pamukhà sabbe dhammÃ, kiæÃdhipateyyà sabbe dhammÃ, #<[page 339]># %% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ kiæ-uttarà sabbe dhammÃ, kiæsÃrà sabbe dhammÃ' ti: evaæ puÂÂhà tumhe bhikkhave tesaæ a¤¤atitthiyÃnaæ paribbÃjakÃnaæ evaæ vyÃkareyyÃtha `chandamÆlakà Ãvuso sabbe dhammÃ, manasikÃrasambhavà sabbe dhammÃ, phassasamudayà sabbe dhammÃ, vedanÃsamosaraïà sabbe dhammÃ, samÃdhipamukhà sabbe dhammÃ, satÃdhipateyyà sabbe dhammÃ, pa¤¤uttarà sabbe dhammÃ, vimuttisÃrà sabbe dhammÃ' ti: evaæ puÂÂhà tumhe bhikkhave tesaæ a¤¤atitthiyÃnaæ paribbÃjakÃnaæ evaæ vyÃkareyyÃthà ti. LXXXIV. 1. AÂÂhahi bhikkhave aÇgehi samannÃgato mahÃcoro khippaæ pariyÃpajjati na ciraÂÂhitiko hoti. Katamehi aÂÂhahi? 2. Appaharantassa paharati, anavasesaæ Ãdiyati, itthiæ hanati, kumÃriæ dÆseti, pabbajitaæ vilumpati, rÃjakosaæ vilumpati, accÃsanne kammaæ karoti, na ca nidhÃnakusalo hoti. Imehi kho bhikkhave aÂÂhah' aÇgehi samannÃgato mahÃcoro khippaæ pariyÃpajjati na ciraÂÂhitiko hoti. 3. AÂÂhahi bhikkhave aÇgehi samannÃgato mahÃcoro na khippaæ pariyÃpajjati ciraÂÂhitiko hoti. Katamehi aÂÂhahi? 4. Na appaharantassa paharati, na anavasesaæ Ãdiyati, na itthiæ hanati, na kumÃriæ dÆseti, na pabbajitaæ vilumpati, na rÃjakosaæ vilumpati, na accÃsanne kammaæ karoti, nidhÃnakusalo hoti. Imehi kho bhikkhave aÂÂhah' aÇgehi samannÃgato mahÃcoro na khippaæ pariyÃpajjati ciraÂÂhitiko hotÅ ti. #<[page 340]># %<340 AÇguttara-NikÃya. LXXXV. 1-LXXXVI. 2>% LXXXV. 1. `Samaïo' ti bhikkhave TathÃgatass' etaæ adhivacanaæ arahato sammÃsambuddhassa, `brÃhmaïo' ti bhikkhave TathÃgatass' etaæ adhivacanaæ arahato sammÃsambuddhassa, `vedagÆ' ti bhikkhave TathÃgatass' etaæ adhivacanaæ arahato sammÃsambuddhassa, `bhisakko' ti bhikkhave TathÃgatass' etaæ adhivacanaæ arahato sammÃsambuddhassa, `nimmalo' ti bhikkhave TathÃgatass' etaæ adhivacanaæ arahato sammÃsambuddhassa, `vimalo' ti bhikkhave TathÃgatass' etaæ adhivacanaæ arahato sammÃsambuddhassa, `¤ÃïÅ' ti bhikkhave TathÃgatass' etaæ adhivacanaæ arahato sammÃsambuddhassa, `vimutto' ti bhikkhave TathÃgatass' etaæ adhivacanaæ arahato sammÃsambuddhassà ti. Yaæ samaïena pattabbaæ brÃhmaïena vusÅmatà yaæ vedagunà pattabbaæ bhisakkena anuttaraæ yaæ nimmalena pattabbaæ vimalena sucimatà yaæ ¤Ãïinà pattabbaæ vimuttena anuttaraæ, so' haæ vijitasaægÃmo mutto mocemi bandhanà nÃgo 'mhi paramaæ danto asekho parinibbuto ti. LXXXVI. 1. Ekaæ samayaæ Bhagavà Kosalesu cÃrikaæ caramÃno mahatà bhikkhusaÇghena saddhiæ yena IcchÃnaÇgalaæ nÃma KosalÃnaæ brÃhmaïagÃmo tad avasari. Tatra sudaæ Bhagavà IcchÃnaÇgale viharati IcchÃnaÇgalavanasaï¬e. 2. Assosuæ kho IcchÃnaÇgalakà brÃhmaïagahapatikà `samaïo khalu bho Gotamo Sakyaputto Sakyakulà pabbajito IcchÃnaÇgalaæ anuppatto IcchÃnaÇgale viharati IcchÃnaÇgalavanasaï¬e. #<[page 341]># %% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ Taæ kho pana bhavantaæ Gotamaæ evaæ kalyÃïo kittisaddo abbhuggato `iti pi so Bhagavà arahaæ sammÃsambuddho . . . pe . . . sÃdhu kho pana tathÃrÆpÃnaæ arahataæ dassanaæ hotÅ' ti. Atha kho IcchÃnaÇgalakà brÃhmaïagahapatikà tassà rattiyà accayena pahÆtaæ khÃdaniyaæ bhojaniyaæ ÃdÃya yena IcchÃnaÇgalavanasaï¬o ten' upasaÇkamiæsu, upasaÇkamitvà bahi dvÃrakoÂÂhake aÂÂhaæsu uccÃsaddà mahÃsaddÃ. 3. Tena kho pana samayena Ãyasmà NÃgito Bhagavato upaÂÂhÃko hoti. Atha kho Bhagavà Ãyasmantaæ NÃgitaæ Ãmantesi:-- Ke pana te NÃgita uccÃsaddà mahÃsaddÃ, kevaÂÂà ma¤¤e macche vilope' ti? `Ete bhante IcchÃnaÇgalakà brÃhmaïagahapatikà pahÆtaæ khÃdaniyaæ bhojaniyaæ ÃdÃya bahi dvÃrakoÂÂhake Âhità Bhagavantaæ yeva uddissa bhikkhusaÇgha¤ cÃ' ti. MÃhaæ NÃgita yasena samÃgamaæ mà ca mayà yaso; yo kho NÃgita na yimassa nekkhammasukhassa pavivekasukhassa upasamasukhassa sambodhasukhassa nikÃmalÃbhÅ assa akicchalÃbhÅ akasiralÃbhÅ, yassÃhaæ nekkhammasukhassa pavivekasukhassa upasamasukhassa sambodhasukhassa nikÃmalÃbhÅ assaæ akicchalÃbhÅ akasiralÃbhÅ, so taæ mÅÊhasukhaæ middhasukhaæ lÃbhasakkÃrasilokasukhaæ sÃdiyeyyà ti. `AdhivÃsetu dÃni bhante Bhagavà adhivÃsetu Sugato, adhivÃsanakÃlo dÃni bhante Bhagavato, yena yen' eva dÃni bhante Bhagavà gamissati, tanninnÃ' va bhavissanti brÃhmaïagahapatikà negamà c' eva jÃnapadà ca. Seyyathà pi bhante thullaphusitake deve vassante yathÃninnaæ udakÃni pavattanti, #<[page 342]># %<342 AÇguttara-NikÃya. LXXXVI.>% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ evam eva kho bhante yena yen' eva dÃni Bhagavà gamissati, tanninnà 'va bhavissanti brÃhmaïagahapatikà negamà c' eva jÃnapadà ca. Taæ kissa hetu? Tathà hi bhante Bhagavato sÅlapa¤¤Ãïan' ti. MÃhaæ NÃgita yasena samÃgamaæ mà ca mayà yaso; yo kho NÃgita na yimassa nekkhammasukhassa pavivekasukhassa upasamasukhassa sambodhasukhassa nikÃmalÃbhÅ assa akicchalÃbhÅ akasiralÃbhÅ, yassÃhaæ nekkhammasukhassa pavivekasukhassa upasamasukhassa sambodhasukhassa nikÃmalÃbhÅ assaæ akicchalÃbhÅ akasiralÃbhÅ, so taæ mÅÊhasukhaæ middhasukhaæ lÃbhasakkÃrasilokasukhaæ sÃdiyeyya. Devatà pi kho NÃgita ekaccà na yimassa nekkhammasukhassa pavivekasukhassa upasamasukhassa sambodhasukhassa nikÃmalÃbhiniyo assu akicchalÃbhiniyo akasiralÃbhiniyo, yassÃhaæ nekkhammasukhassa pavivekasukhassa upasamasukhassa sambodhasukhassa nikÃmalÃbhÅ assaæ akicchalÃbhÅ akasiralÃbhÅ. TumhÃkam pi kho NÃgita saægamma samÃgamma saÇgaïikavihÃraæ anuyuttÃnaæ viharataæ evaæ hoti: na ha nÆna 'me Ãyasmanto imassa nekkhammasukhassa pavivekasukhassa upasamasukhassa sambodhasukhassa nikÃmalÃbhino assu akicchalÃbhino akasiralÃbhino, yassÃhaæ nekkhammasukhassa pavivekasukhassa upasamasukhassa sambodhasukhassa nikÃmalÃbhÅ assaæ akicchalÃbhÅ akasiralÃbhÅ; tathà hi 'me Ãyasmanto saægamma samÃgamma saÇgaïikavihÃraæ anuyuttà viharanti. #<[page 343]># %% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ 4. IdhÃhaæ NÃgita bhikkhÆ passÃmi a¤¤ama¤¤aæ {aÇgulipatodakehi} sa¤jagghante saækÅÊante. Tassa mayhaæ NÃgita evaæ hoti: na ha nÆna 'me Ãyasmanto imassa nekkhammasukhassa pavivekasukhassa upasamasukhassa sambodhasukhassa nikÃmalÃbhino assu akicchalÃbhino akasiralÃbhino, yassÃhaæ nekkhammasukhassa pavivekasukhassa upasamasukhassa sambodhasukhassa nikÃmalÃbhÅ assaæ akicchalÃbhÅ akasiralÃbhÅ; tathà hi 'me Ãyasmanto a¤¤ama¤¤aæ aÇgulipatodakehi sa¤jagghanti saækÅÊanti. 5. IdhÃhaæ NÃgita bhikkhÆ passÃmi yÃvadatthaæ udarÃvadehakaæ bhu¤jitvà seyyasukhaæ phassasukhaæ middhasukhaæ anuyutte viharante. Tassa mayhaæ NÃgita evaæ hoti: na ha nÆna 'me Ãyasmanto imassa nekkhammasukhassa pavivekasukhassa upasamasukhassa sambodhasukhassa nikÃmalÃbhino assu akicchalÃbhino akasiralÃbhino, yassÃhaæ nekkhammasukhassa pavivekasukhassa upasamasukhassa sambodhasukhassa nikÃmalÃbhÅ assaæ akicchalÃbhÅ akasiralÃbhÅ; tathà hi 'me Ãyasmanto yavadatthaæ udarÃvadehakaæ bhu¤jitvà seyyasukhaæ phassasukhaæ middhasukhaæ anuyuttà viharanti. 6. IdhÃhaæ NÃgita bhikkhuæ passÃmi gÃmantavihÃriæ samÃhitaæ nisinnaæ. Tassa mayhaæ NÃgita evaæ hoti `idÃni imaæ Ãyasmantaæ ÃrÃmiko và saccessati samaïuddeso vÃ, taæ tamhà samÃdhimhà cÃvissatÅ' ti. #<[page 344]># %<344 AÇguttara-NikÃya. LXXXVI. 7-LXXXVII. 1>% TenÃhaæ NÃgita tassa bhikkhuno na attamano homi gÃmantavihÃrena. 7. Idha panÃhaæ NÃgita bhikkhuæ passÃmi Ãra¤¤akaæ ara¤¤e pacalÃyamÃnaæ nisinnaæ. Tassa mayhaæ NÃgita evaæ hoti `idÃni ayam Ãyasmà imaæ niddÃkilamathaæ paÂivinodetvà ara¤¤asa¤¤aæ yeva manasikarissati ekattan' ti. TenÃhaæ NÃgita tassa bhikkhuno attamano homi ara¤¤avihÃrena. 8. Idha panÃhaæ NÃgita bhikkhuæ passÃmi Ãra¤¤akaæ ara¤¤e asamÃhitaæ nisinnaæ. Tassa mayhaæ NÃgita evaæ hoti `idÃni ayam Ãyasmà asamÃhitaæ và cittaæ samÃdahissati samÃhitaæ và cittaæ anurakkhissatÅ' ti. TenÃhaæ NÃgita tassa bhikkhuno attamano homi ara¤¤avihÃrena. 9. Idha panÃhaæ NÃgita bhikkhuæ passÃmi Ãra¤¤akaæ ara¤¤e samÃhitaæ nisinnaæ. Tassa mayhaæ NÃgita evaæ hoti `idÃni ayam Ãyasmà avimuttaæ và cittaæ vimuccissati vimuttaæ và cittaæ anurakkhissatÅ' ti. TenÃhaæ NÃgita tassa bhikkhuno attamano homi ara¤¤avihÃrena. YasmÃhaæ NÃgita samaye addhÃnamaggapaÂipanno na ki¤ci passÃmi purato và pacchato vÃ, phÃsu me NÃgita tasmiæ samaye hoti antamaso uccÃrapassÃvakammÃyà ti. LX XXVII. 1. AÂÂhahi bhikkhave aÇgehi samannÃgatassa upÃsakassa ÃkaÇkhamÃno saÇgho pattaæ nikkujjeyya. Katamehi aÂÂhahi? #<[page 345]># %% 2. BhikkhÆnaæ alÃbhÃya parisakkati, bhikkhÆnaæ anatthÃya parisakkati, bhikkhÆnaæ anÃvÃsÃya parisakkati, bhikkhÆnaæ akkosati paribhÃsati, bhikkhÆ bhikkhÆhi vibhedeti, buddhassa avaïïaæ bhÃsati, dhammassa avaïïaæ bhÃsati, saÇghassa avaïïaæ bhÃsati. Imehi kho bhikkhave aÂÂhah' aÇgehi samannÃgatassa upÃsakassa ÃkaÇkhamÃno saÇgho pattaæ nikkujjeyya. 3. AÂÂhahi bhikkhave aÇgehi samannÃgatassa upÃsakassa ÃkaÇkhamÃno saÇgho pattaæ ukkujjeyya. Katamehi aÂÂhahi? 4. Na bhikkhÆnaæ alÃbhÃya parisakkati, na bhikkhÆnaæ anatthÃya parisakkati, na bhikkhÆnaæ anÃvÃsÃya parisakkati, na bhikkhÆnaæ akkosati paribhÃsati, na bhikkhÆ bhikkhÆhi vibhedeti, buddhassa vaïïaæ bhÃsati, dhammassa vaïïaæ bhÃsati, saÇghassa vaïïaæ bhÃsati. Imehi kho bhikkhave aÂÂh' aÇgehi samannÃgatassa upÃsakassa ÃkaÇkhamÃno saÇgho pattaæ ukkujjeyyà ti. LXXXVIII. 1. AÂÂhahi bhikkhave dhammehi samannÃgatassa bhikkhuno ÃkaÇkhamÃnà upÃsakà appasÃdaæ pavedeyyuæ. Katamehi aÂÂhahi? 2. GihÅnaæ alÃbhÃya parisakkati, gihÅnaæ anatthÃya parisakkati, gihÅnaæ akkosati paribhÃsati, gihÅ gihÅhi vibhedeti, buddhassa avaïïaæ bhÃsati, dhammassa avaïïaæ bhÃsati, saÇghassa avaïïaæ bhÃsati, agocare ca naæ passanti. Imehi kho bhikkhave aÂÂhahi dhammehi samannÃgatassa bhikkhuno ÃkaÇkhamÃnà upÃsakà appasÃdaæ pavedeyyuæ. #<[page 346]># %<346 AÇguttara-NikÃya. LXXXVIII. 3-LXXXIX. 4>% 3. AÂÂhahi bhikkhave dhammehi samannÃgatassa bhikkhuno ÃkaÇkhamÃnà upÃsakà pasÃdaæ pavedeyyuæ. Katamehi aÂÂhahi? 4. Na gihÅnaæ alÃbhÃya parisakkati, na gihÅnaæ anatthÃya parisakkati, na gihÅnaæ akkosati paribhÃsati, na gihÅ gihÅhi vibhedeti, buddhassa vaïïaæ bhÃsati, dhammassa vaïïaæ bhÃsati, saÇghassa vaïïaæ bhÃsati, gocare ca naæ passanti. Imehi kho bhikkhave aÂÂhahi dhammehi samannÃgatassa bhikkhuno ÃkaÇkhamÃnà upÃsakà pasÃdaæ pavedeyyun ti. LXXXIX. 1. AÂÂhahi bhikkhave dhammehi samannÃgatassa bhikkhuno ÃkaÇkhamÃno saÇgho paÂisÃraïÅyakammaæ kareyya. Katamehi aÂÂhahi? 2. GihÅnaæ alÃbhÃya parisakkati, gihÅnaæ anatthÃya parisakkati, gihÅnaæ akkosati paribhÃsati, gihÅ gihÅhi vibhedeti, buddhassa avaïïaæ bhÃsati, dhammassa avaïïaæ bhÃsati, saÇghassa avaïïaæ bhÃsati, dhammika¤ ca gihipaÂissavaæ na saccÃpeti. Imehi kho bhikkhave aÂÂhahi dhammehi samannÃgatassa bhikkhuno ÃkaÇkhamÃno saÇgho paÂisÃraïÅyakammaæ kareyya. 3. AÂÂhahi bhikkhave dhammehi samannÃgatassa bhikkhuno ÃkaÇkhamÃno saÇgho paÂisÃraïÅyakammaæ paÂippassambheyya. Katamehi aÂÂhahi? 4. Na gihÅnaæ alÃbhÃya parisakkati, na gihÅnaæ anatthÃya parisakkati, na gihÅnaæ akkosati paribhÃsati, na gihÅ gihÅhi vibhedeti, buddhassa vaïïaæ bhÃsati, dhammassa vaïïaæ bhÃsati, #<[page 347]># %% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ saÇghassa vaïïaæ bhÃsati, dhammika¤ ca gihipaÂissavaæ saccÃpeti. Imehi kho bhikkhave aÂÂhahi dhammehi samannÃgatassa bhikkhuno ÃkaÇkhamÃno saÇgho paÂisÃraïÅyakammaæ paÂippassambheyyà ti. XC. 1. TassapÃpiyyasikÃkammakatena bhikkhave bhikkhunà aÂÂhasu dhammesu sammà vattitabbaæ: na upasampÃdetabbaæ, na nissayo dÃtabbo, na sÃmaïero upaÂÂhÃpetabbo, na bhikkhuno vÃdakasammuti sÃditabbÃ, sammatena pi bhikkhuniyo na ovaditabbÃ, na kÃci saÇghasammuti sÃditabbÃ, na kismi¤ci paccekaÂÂhÃne Âhapetabbo, na ca tena mÆlena vuÂÂhÃpetabbaæ. TassapÃpiyyasikÃkammakatena bhikkhave bhikkhunà imesu aÂÂhasu dhammesu sammà vattitabban ti. Sativaggo navamo samatto. Tatr' uddÃnaæ: Sati Puïïiya-mÆlena cora-samaïena pa¤camaæ Yaso patta-pasÃdena paÂisÃraïÅya¤ ca vattatÅ ti. Bojjhà Sirimà Padumà Sudhanà Manujà Uttarà Muttà Khemà Somà RÆpÅ CundÅ BimbÅ Sumanà #<[page 348]># %<348 AÇguttara-NikÃya.>% Mallikà Tissà TissÃya mÃtà Soïà SoïÃya mÃtà KÃïà KÃïÃya mÃtà Uttarà NandamÃtà VisÃkhà MigÃramÃtà Khujjuttarà upÃsikà SÃmavatÅ upÃsikà SuppavÃsà KoÊiyadhÅtà Suppiyà upÃsikà NakulamÃtà gahapatÃnÅ ti. 1. RÃgassa bhikkhave abhi¤¤Ãya aÂÂha dhammà bhÃvetabbÃ. Katame aÂÂha? 2. SammÃdiÂÂhi sammÃsaÇkappo sammÃvÃcà sammÃkammanto sammÃ-ÃjÅvo sammÃvÃyÃmo sammÃsati sammÃsamÃdhi. RÃgassa bhikkhave abhi¤¤Ãya ime aÂÂha dhammà bhÃvetabbà ti. 1. RÃgassa bhikkhave abhi¤¤Ãya aÂÂha dhammà bhÃvetabbÃ. Katame aÂÂha? 2. Ajjhattaæ rÆpasa¤¤Å bahiddhà rÆpÃni passati parittÃni suvaïïadubbaïïÃni. TÃni abhibhuyya jÃnÃmi passÃmÅ ti evaæsa¤¤Å hoti. 3. Ajjhattaæ rÆpasa¤¤Å bahiddhà rÆpÃni passati appamÃïÃni suvaïïadubbaïïÃni. TÃni abhibhuyya jÃnÃmi passÃmÅ ti evaæsa¤¤Å hoti. 4. Ajjhattaæ arÆpasa¤¤Å bahiddhà rÆpÃni passati parittÃni suvaïïadubbaïïÃni. TÃni abhibhuyya jÃnÃmi passÃmÅ ti evaæsa¤¤Å hoti. 5. Ajjhattaæ arÆpasa¤¤Å bahiddhà rÆpÃni passati appamÃïÃni suvaïïadubbaïïÃni. TÃni abhibhuyya jÃnÃmi passÃmÅ ti evaæsa¤¤Å hoti. #<[page 349]># %< Sati-Vagga. 349>% 6. Ajjhattaæ arÆpasa¤¤Å bahiddhà rÆpÃni passati nÅlÃni nÅlavaïïÃni . . . pe . . . pÅtÃni pÅtavaïïÃni . . . pe . . . lohitakÃni lohitakavaïïÃni . . . pe . . . odÃtÃni odÃtavaïïÃni odÃtanidassanÃni odÃtanibhÃsÃni. TÃni abhibhuyya jÃnÃmi passÃmÅ ti evaæsa¤¤Å hoti. RÃgassa bhikkhave abhi¤¤Ãya ime aÂÂha dhammà bhÃvetabbà ti. 1. RÃgassa bhikkhave abhi¤¤Ãya aÂÂha dhammà bhÃvetabbÃ. Katame aÂÂha? 2. RÆpÅ rÆpÃni passati, ajjhattaæ arÆpasa¤¤Å bahiddhà rÆpÃni passati, subhan t' eva adhimutto hoti, sabbaso rÆpasa¤¤Ãnaæ samatikkamà paÂighasa¤¤Ãnaæ atthaÇgamà nÃnattasa¤¤Ãnaæ amanasikÃrà `ananto ÃkÃso' ti ÃkÃsÃna¤cÃyatanaæ upasampajja viharati, sabbaso ÃkÃsÃna¤cÃyatanaæ samatikkamma `anantaæ vi¤¤Ãïan' ti vi¤¤Ãïa¤cÃyatanaæ upasampajja viharati, sabbaso vi¤¤Ãïa¤cÃyatanaæ samatikkamma `natthi ki¤cÅ' ti Ãki¤ca¤¤Ãyatanaæ upasampajja viharati, sabbaso Ãki¤ca¤¤Ãyatanaæ samatikkamma nevasa¤¤ÃnÃsa¤¤Ãyatanaæ upasampajja viharati, sabbaso nevasa¤¤ÃnÃsa¤¤Ãyatanaæ samatikkamma sa¤¤Ãvedayitanirodhaæ upasampajja viharati. RÃgassa bhikkhave abhi¤¤Ãya ime aÂÂha dhammà bhÃvetabbÃ. 3. RÃgassa bhikkhave pari¤¤Ãya . . . parikkhayÃya . . . pahÃnÃya . . . khayÃya . . . vayÃya . . . virÃgÃya . . . nirodhÃya . . . cÃgÃya . . . paÂinissaggÃya ime aÂÂha dhammà bhÃvetabbà ti. 1. Dosassa . . . mohassa . . . kodhassa . . . upanÃhassa . . . makkhassa . . . palÃsassa . . . issÃya . . . macchariyassa . #<[page 350]># %<350 AÇguttara-NikÃya.>% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ . . mÃyÃya . . . sÃÂheyyassa . . . thambhassa . . . sÃrambhassa . . . mÃnassa . . . atimÃnassa . . . madassa . . . pamÃdassa abhi¤¤Ãya . . . pari¤¤Ãya . . . parikkhayÃya . . . pahÃnÃya . . . khayÃya . . . vayÃya . . . virÃgÃya . . . nirodhÃya . . . cÃgÃya . . . paÂinissaggÃya ime aÂÂha dhammà bhÃvetabbà ti. AÂÂhakanipÃtaæ samattaæ. #<[page 351]># %< 351>% NAVAKA-NIPùTA. Namo Tassa Bhagavato Arahato SammÃsam- buddhassa. I. 1. Evam me sutaæ. Ekaæ samayaæ Bhagavà SÃvatthiyaæ viharati Jetavane AnÃthapiï¬ikassa ÃrÃme. Tatra kho Bhagavà bhikkhÆ Ãmantesi:-- Bhikkhavo ti. Bhadante ti te bhikkhÆ Bhagavato paccassosuæ. Bhagavà etad avoca:-- 2. Sace bhikkhave a¤¤atitthiyà paribbÃjakà evaæ puccheyyuæ: sambodhapakkhikÃnaæ Ãvuso dhammÃnam kà upanisà bhÃvanÃyà ti? Evaæ puÂÂhà tumhe bhikkhave tesaæ a¤¤atitthiyÃnaæ paribbÃjakÃnaæ kinti vyÃkareyyÃthà ti? `BhagavaæmÆlakà no bhante dhammà Bhagavaænettikà BhagavaæpaÂisaraïÃ, sÃdhu vata bhante Bhagavantaæ ¤eva paÂibhÃtu etassa bhÃsitassa attho, Bhagavato sutvà bhikkhÆ dhÃressantÅ' ti. Tena hi bhikkhave suïÃtha sÃdhukaæ manasikarotha, bhÃsissÃmÅ ti. `Evam bhante' ti kho te bhikkhÆ Bhagavato paccassosuæ. Bhagavà etad avoca:-- 3. Sace bhikkhave a¤¤atitthiyà paribbÃjakà evaæ puccheyyuæ: sambodhapakkhikÃnaæ Ãvuso dhammÃnaæ kà upanisà bhÃvanÃyà ti? Evaæ puÂÂhà tumhe bhikkhave tesaæ a¤¤atitthiyÃnaæ paribbÃjakÃnaæ evaæ vyÃkareyyÃthÃ: idhÃvuso bhikkhu kalyÃïamitto hoti kalyÃïasahÃyo kalyÃïasampavaÇko. #<[page 352]># %<352 AÇguttara-NikÃya. I. 4-8>% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ SambodhapakkhikÃnaæ Ãvuso dhammÃnaæ ayaæ paÂhamà upanisà bhÃvanÃya. 4. Puna ca paraæ Ãvuso bhikkhu sÅlavà hoti, pÃtimokkhasaævarasaævuto viharati ÃcÃragocarasampanno, anumattesu vajjesu bhayadassÃvÅ samÃdÃya sikkhati sikkhÃpadesu. SambodhapakkhikÃnaæ Ãvuso dhammÃnaæ ayaæ dutiyà upanisà bhÃvanÃya. 5. Puna ca paraæ Ãvuso bhikkhu yÃyaæ kathà abhisallekhikà cetovivaraïasappÃyÃ, seyyathÅdaæ appicchakathà santuÂÂhikathà pavivekakathà asaæsaggakathà viriyÃrambhakathà sÅlakathà samÃdhikathà pa¤¤Ãkathà vimuttikathà vimutti¤ÃïadassanakathÃ, evarÆpiyà kathÃya nikÃmalÃbhÅ hoti akicchalÃbhÅ akasiralÃbhÅ. SambodhapakkhikÃnaæ Ãvuso dhammÃnaæ ayaæ tatiyà upanisà bhÃvanÃya. 6. Puna ca paraæ Ãvuso bhikkhu Ãraddhaviriyo viharati akusalÃnaæ dhammÃnaæ pahÃnÃya, kusalÃnaæ dhammÃnaæ upasampadÃya, thÃmavà daÊhaparakkamo anikkhittadhuro kusalesu dhammesu. SambodhapakkhikÃnaæ Ãvuso dhammÃnaæ ayaæ catutthà upanisà bhÃvanÃya. 7. Puna ca paraæ Ãvuso bhikkhu pa¤¤avà hoti, udayatthagÃminiyà pa¤¤Ãya samannÃgato ariyÃya nibbedhikÃya sammÃdukkhakkhayagÃminiyÃ. SambodhapakkhikÃnaæ Ãvuso dhammÃnaæ ayaæ pa¤camÅ upanisà bhÃvanÃya. 8. KalyÃïamittass' etaæ bhikkhave bhikkhuno pÃÂikaÇkhaæ kalyÃïasahÃyassa kalyÃïasampavaÇkassa: sÅlavà bhavissati, pÃtimokkhasaævarasaævuto viharissati ÃcÃragocarasampanno, anumattesu vajjesu bhayadassÃvÅ samÃdÃya sikkhissati sikkhÃpadesu. KalyÃïamittass' etaæ bhikkhave bhikkhuno pÃÂikaÇkhaæ kalyÃïasahÃyassa kalyÃïasampavaÇkassa: yÃyaæ kathà abhisallekhikà cetovivaraïasappÃyÃ, seyyathÅdaæ appicchakathà . . . pe . . . evarÆpiyà kathÃya nikÃmalÃbhÅ bhavissati akicchalÃbhÅ akasiralÃbhÅ. KalyÃïamittass' etaæ bhikkhave bhikkhuno pÃÂikaÇkhaæ kalyÃïasahÃyassa kalyÃïasampavaÇkassa: Ãraddhaviriyo viharissati akusalÃnaæ dhammÃnaæ pahÃnÃya, #<[page 353]># %% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ kusalÃnaæ dhammÃnaæ upasampadÃya, thÃmavà daÊhaparakkamo anikkhittadhuro kusalesu dhammesu. KalyÃïamittass' etaæ bhikkhave bhikkhuno pÃÂikaÇkhaæ kalyÃïasahÃyassa kalyÃïasampavaÇkassa: pa¤¤avà bhavissati, udayatthagÃminiyà pa¤¤Ãya samannÃgato ariyÃya nibbedhikÃya sammÃdukkhakkhayagÃminiyÃ. Tena ca pana bhikkhave bhikkhunà imesu pa¤casu dhammesu patiÂÂhÃya cattÃro dhammà uttariæ bhÃvetabbÃ: asubhà bhÃvetabbà rÃgassa pahÃnÃya, mettà bhÃvetabbà vyÃpÃdassa pahÃnÃya, ÃnÃpÃnasati bhÃvetabbà vitakkÆpacchedÃya, aniccasa¤¤Ã bhÃvetabbà asmimÃnasamugghÃtÃya. Aniccasa¤¤ino bhikkhave bhikkhuno anattasa¤¤Ã saïÂhÃti, anattasa¤¤Å asmimÃnasamugghÃtaæ pÃpuïÃti diÂÂh' eva dhamme nibbÃnan ti. II. 1. Atha kho a¤¤ataro bhikkhu yena Bhagavà ten' upasaÇkami, upasaÇkamitvà Bhagavantaæ abhivÃdetvà ekamantaæ nisÅdi. Ekamantaæ nisinno kho so bhikkhu Bhagavantaæ etad avoca `nissayasampanno nissayasampanno ti bhante vuccati; kittÃvatà nu kho bhante bhikkhu nissayasampanno hotÅ' ti? 2. Saddha¤ ce bhikkhu nissÃya akusalaæ pajahati kusalaæ bhÃveti, pahÅnam ev' assa taæ akusalaæ hoti. Hiri¤ ce bhikkhu nissÃya . . . pe . . . Ottappa¤ ce bhikkhu nissÃya . . . Viriya¤ ce bhikkhu nissÃya . . . Pa¤¤a¤ ce bhikkhu nissÃya akusalaæ pajahati kusalaæ bhÃveti, pahÅnam ev' assa taæ akusalaæ hoti. #<[page 354]># %<354 AÇguttara-NikÃya. II. 3-III. 2>% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ Taæ hi 'ssa bhikkhuno akusalaæ pahÅnaæ hoti suppahÅnaæ, yaæsa ariyÃya pa¤¤Ãya disvà pahÅnaæ. Tena ca pana bhikkhu bhikkhunà imesu pa¤casu dhammesu patiÂÂhÃya cattÃro dhammà upanissÃya vihÃtabbÃ. Katame cattÃro? 3. Idha bhikkhu bhikkhu saækhÃy' ekaæ paÂisevati, saækhÃy' ekaæ adhivÃseti, saækhÃy' ekaæ parivajjeti, saækhÃy' ekaæ vinodeti. Evaæ kho bhikkhu bhikkhu nissayasampanno hotÅ ti. III. 1. Ekaæ samayaæ Bhagavà CÃlikÃyaæ viharati CÃlikÃpabbate. Tena kho pana samayena Ãyasmà Meghiyo Bhagavato upaÂÂhÃko hoti. Atha kho Ãyasmà Meghiyo yena Bhagavà ten' upasaÇkami, upasaÇkamitvà Bhagavantaæ abhivÃdetvà ekamantaæ aÂÂhÃsi. Ekamantaæ Âhito kho Ãyasmà Meghiyo Bhagavantaæ etad avoca `icchÃm' ahaæ bhante JantugÃmaæ piï¬Ãya pavisitun' ti. `Yassa dÃni tvaæ Meghiya kÃlaæ ma¤¤asÅ' ti. 2. Atha kho Ãyasmà Meghiyo pubbaïhasamayaæ nivÃsetvà pattacÅvaram ÃdÃya JantugÃmaæ piï¬Ãya pÃvisi, JantugÃme piï¬Ãya caritvà pacchÃbhattaæ piï¬apÃtapaÂikkanto yena KimikÃlÃya nadiyà tÅraæ ten' upasaÇkami. Addasà kho Ãyasmà Meghiyo KimikÃlÃya nadiyà tÅre jaÇghÃvihÃraæ anucaÇkamamÃno anuvicaramÃno ambavanaæ pÃsÃdikaæ ramaïÅyaæ. #<[page 355]># %% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ DisvÃn' assa etad ahosi `pÃsÃdikaæ vat' idaæ ambavanaæ ramaïÅyaæ, alaæ vat' idaæ kulaputtassa padhÃnatthikassa padhÃnÃya, sace maæ Bhagavà anujÃneyya, ÃgaccheyyÃhaæ imaæ ambavanaæ padhÃnÃyÃ' ti. 3. Atha kho Ãyasmà Meghiyo yena Bhagavà ten' upasaÇkami, upasaÇkamitvà Bhagavantaæ abhivÃdetvà ekamantaæ nisÅdi. Ekamantaæ nisinno kho Ãyasmà Meghiyo Bhagavantaæ etad avoca `idhÃhaæ bhante pubbaïhasamayaæ nivÃsetvà pattacÅvaram ÃdÃya JantugÃmaæ piï¬Ãya pÃvisiæ, JantugÃme piï¬Ãya caritvà pacchÃbhattaæ piï¬apÃtapaÂikkanto yena KimikÃlÃya nadiyà tÅraæ ten' upasaÇkamiæ, addasaæ kho ahaæ bhante KimikÃlÃya nadiyà tÅre jaÇghÃvihÃraæ anucaÇkamamÃno anuvicaramÃno ambavanaæ pÃsÃdikaæ ramaïÅyaæ; disvÃna me etad ahosi "pÃsÃdikam vat' idaæ ambavanaæ ramaïÅyaæ, alaæ vat' idaæ kulaputtassa padhÃnatthikassa padhÃnÃya, sace maæ Bhagavà anujÃneyya, ÃgaccheyyÃhaæ imaæ ambavanaæ padhÃnÃyÃ" ti; sace maæ Bhagavà anujÃneyya, gaccheyyÃhaæ taæ ambavanaæ padhÃnÃyÃ' ti. `ùgamehi tÃva Meghiya, ekak' amhà tÃva yÃva a¤¤o pi koci bhikkhu dissatÆ' ti. 4. Dutiyam pi kho Ãyasmà Meghiyo Bhagavantaæ etad avoca `Bhagavato bhante natthi ki¤ci uttariæ karaïÅyaæ, natthi katassa paÂicayo, mayhaæ kho pana bhante atthi uttariæ karaïÅyaæ, atthi katassa paÂicayo; sace maæ Bhagavà anujÃneyya, gaccheyyÃhaæ taæ ambavanaæ padhÃnÃyÃ' ti. `ùgamehi tÃva Meghiya, ekak' amhà tÃva yÃva a¤¤o pi koci bhikkhu dissatÆ' ti. #<[page 356]># %<356 AÇguttara-NikÃya. III. 5-7>% 5. Tatiyam pi kho Ãyasmà Meghiyo Bhagavantaæ etad avoca `Bhagavato bhante natthi ki¤ci uttariæ karaïÅyaæ, natthi katassa paÂicayo, mayhaæ kho pana bhante atthi uttariæ karaïÅyaæ, atthi katassa paÂicayo; sace maæ Bhagavà anujÃneyya, gaccheyyÃhaæ taæ ambavanaæ padhÃnÃyÃ' ti. `PadhÃnan ti kho Meghiya vadamÃnaæ kinti vadeyyÃma? Yassa dÃni tvaæ Meghiya kÃlaæ ma¤¤asÅ' ti. 6. Atha kho Ãyasmà Meghiyo uÂÂhÃyÃsanà Bhagavantaæ abhivÃdetvà padakkhiïaæ katvà yena taæ ambavanaæ ten' upasaÇkami, upasaÇkamitvà taæ ambavanaæ ajjhogÃhetvà a¤¤atarasmiæ rukkhamÆle divÃvihÃraæ nisÅdi. Atha kho Ãyasmato Meghiyassa tasmiæ ambavane viharantassa yebhuyyena tayo pÃpakà akusalà vitakkà samudÃcaranti, seyyathÅdaæ kÃmavitakko vyÃpÃdavitakko vihiæsÃvitakko. Atha kho Ãyasmato Meghiyassa etad ahosi `acchariyaæ vata bho abbhutaæ vata bho, saddhÃya 'va ta¤ c' amhi agÃrasmà anagÃriyaæ pabbajito, atha ca pan' imehi tÅhi pÃpakehi akusalehi vitakkehi anvÃsatto: kÃmavitakkena vyÃpÃdavitakkena vihiæsÃvitakkenÃ' ti. 7. Atha kho Ãyasmà Meghiyo yena Bhagavà ten' upasaÇkami, upasaÇkamitvà Bhagavantaæ abhivÃdetvà ekamantaæ nisÅdi. Ekamantaæ nisinno kho Ãyasmà Meghiyo Bhagavantaæ etad avoca: idha mayhaæ bhante tasmiæ ambavane viharantassa yebhuyyena tayo pÃpakà akusalà vitakkà samudÃcaranti, seyyathÅdaæ kÃmavitakko vyÃpÃdavitakko vihiæsÃvitakko; tassa mayhaæ bhante etad ahosi `acchariyaæ vata bho abbhutaæ vata bho, saddhÃya 'va ta¤ c' amhi agÃrasmà anagÃriyaæ pabbajito, atha ca pan' imehi tÅhi pÃpakehi akusalehi vitakkehi anvÃsatto: #<[page 357]># %% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ kÃmavitakkena vyÃpÃdavitakkena vihiæsÃvitakkenÃ' ti. AparipakkÃya Meghiya cetovimuttiyà pa¤ca dhammà paripakkÃya saævattanti. Katame pa¤ca? 8. Idha Meghiya bhikkhu kalyÃïamitto hoti kalyÃïasahÃyo kalyÃïasampavaÇko. AparipakkÃya Meghiya cetovimuttiyà ayaæ paÂhamo dhammo paripakkÃya saævattati. 9. Puna ca paraæ Meghiya bhikkhu sÅlavà hoti, pÃtimokkhasaævarasaævuto viharati ÃcÃragocarasampanno, anumattesu vajjesu bhayadassÃvÅ samÃdÃya sikkhati sikkhÃpadesu. AparipakkÃya Meghiya cetovimuttiyà ayaæ dutiyo dhammo paripakkÃya saævattati. 10. Puna ca paraæ Meghiya bhikkhu yÃyaæ kathà abhisallekhikà cetovivaraïasappÃyÃ, seyyathÅdaæ appicchakathà santuÂÂhikathà pavivekakathà asaæsaggakathà viriyÃrambhakathà sÅlakathà samÃdhikathà pa¤¤Ãkathà vimuttikathà vimutti¤ÃïadassanakathÃ, evarÆpiyà kathÃya nikÃmalÃbhÅ hoti akicchalÃbhÅ akasiralÃbhÅ. AparipakkÃya Meghiya cetovimuttiyà ayaæ tatiyo dhammo paripakkÃya saævattati. 11. Puna ca paraæ Meghiya bhikkhu Ãraddhaviriyo viharati akusalÃnaæ dhammÃnaæ pahÃnÃya, kusalÃnaæ dhammÃnaæ upasampadÃya, thÃmavà daÊhaparakkamo anikkhittadhuro kusalesu dhammesu. AparipakkÃya Meghiya cetovimuttiyà ayaæ catuttho dhammo paripakkÃya saævattati. 12. Puna ca paraæ Meghiya bhikkhu pa¤¤avà hoti, udayatthagÃminiyà pa¤¤Ãya samannÃgato ariyÃya nibbedhikÃya sammÃdukkhakkhayagÃminiyÃ. AparipakkÃya Meghiya cetovimuttiyà ayaæ pa¤camo dhammo paripakkÃya saævattati. 13. KalyÃïamittass' etaæ Meghiya bhikkhuno pÃÂikaÇkhaæ kalyÃïasahÃyassa kalyÃïasampavaÇkassa: sÅlavà bhavissati, pÃtimokkhasaævarasaævuto viharissati ÃcÃragocarasampanno, #<[page 358]># %<358 AÇguttara-NikÃya. IV. 1-2>% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ anumattesu vajjesu bhayadassÃvÅ samÃdÃya sikkhissati sikkhÃpadesu. KalyÃïamittass' etaæ Meghiya bhikkhuno pÃtikaÇkhaæ kalyÃïasahÃyassa {kalyÃïasampavaÇkassa}: yÃyaæ kathà abhisallekhikà cetovivaraïasappÃyÃ, seyyathÅdaæ appicchakathà . . . pe . . . vimutti¤ÃïadassanakathÃ, evarÆpiyà kathÃya nikÃmalÃbhÅ bhavissati akicchalÃbhÅ akasiralÃbhÅ. KalyÃïamittass' etaæ Meghiya bhikkhuno pÃÂikaÇkhaæ kalyÃïasahÃyassa kalyÃïasampavaÇkassa: Ãraddhaviriyo viharissati . . . pe . . . anikkhittadhuro kusalesu dhammesu. KalyÃïamittass' etaæ Meghiya bhikkhuno pÃÂikaÇkhaæ kalyÃïasahÃyassa kalyÃïasampavaÇkassa: pa¤¤avà bhavissati . . . pe . . . sammÃdukkhakkhayagÃminiyÃ. Tena ca pana Meghiya bhikkhunà imesu pa¤casu dhammesu patiÂÂhÃya cattÃro dhammà uttariæ bhÃvetabbÃ: asubhà bhÃvetabbà rÃgassa pahÃnÃya, mettà bhÃvetabbà vyÃpÃdassa pahÃnÃya, ÃnÃpÃnasati bhÃvetabbà vitakkÆpacchedÃya, aniccasa¤¤Ã bhÃvetabbà asmimÃnasamugghÃtÃya. Aniccasa¤¤ino Meghiya anattasa¤¤Ã saïÂhÃti, anattasa¤¤Å asmimÃnasamugghÃtaæ pÃpuïÃti diÂÂh' eva dhamme nibbÃnan ti. IV. 1. Ekaæ samayaæ Bhagavà SÃvatthiyaæ viharati Jetavane AnÃthapiï¬ikassa ÃrÃme. Tena kho pana samayena Ãyasmà Nandako upaÂÂhÃnasÃlÃyaæ bhikkhÆ dhammiyà kathÃya sandasseti samÃdapeti samuttejeti sampahaæseti. 2. Atha kho Bhagavà sÃyaïhasamayaæ paÂisallÃnà vuÂÂhito yen' upaÂÂhÃnasÃlà ten' upasaÇkami, upasaÇkamitvà bahi dvÃrakoÂÂhake aÂÂhÃsi kathÃpariyosÃnaæ ÃgamayamÃno. Atha kho Bhagavà kathÃpariyosÃnaæ viditvà ukkÃsitvà aggaÊaæ ÃkoÂesi. #<[page 359]># %% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ Vivariæsu kho te bhikkhÆ Bhagavato dvÃraæ. Atha kho Bhagavà upaÂÂhÃnasÃlaæ pavisitvà pa¤¤atte Ãsane nisÅdi. Nisajja kho Bhagavà Ãyasmantaæ Nandakaæ etad avoca `dÅgho kho tyÃyaæ Nandaka dhammapariyÃyo bhikkhÆnaæ paÂibhÃsi, api me piÂÂhi ÃgilÃyati bahi dvÃrakoÂÂhake Âhitassa kathÃpariyosÃnaæ ÃgamayamÃnassÃ' ti. 3. Evaæ vutte Ãyasmà Nandako sÃrajjamÃnarÆpo Bhagavantaæ etad avoca `na kho mayaæ bhante jÃnÃma "Bhagavà bahi dvÃrakoÂÂhake Âhito" ti, sace hi mayaæ bhante jÃneyyÃma "Bhagavà bahi dvÃrakoÂÂhake Âhito" ti, ettakaæ pi no na ppaÂibhÃseyyÃ' ti. Atha kho Bhagavà Ãyasmantaæ Nandakaæ sÃrajjamÃnarÆpaæ viditvà Ãyasmantaæ Nandakaæ etad avoca `sÃdhu sÃdhu Nandaka, etaæ kho Nandaka tumhÃkaæ paÂirÆpaæ kulaputtÃnaæ saddhÃya agÃrasmà anagÃriyaæ pabbajitÃnaæ, yaæ tumhe dhammiyà kathÃya sannisÅdeyyÃtha; sannipatitÃnaæ vo nandaka dvayaæ karaïÅyaæ: dhammÅ và kathà ariyo và tuïhÅbhÃvo. Saddho ca Nandaka bhikkhu hoti no ca sÅlavÃ; evaæ so ten' aÇgena aparipÆro hoti, tena taæ aÇgaæ paripÆretabbaæ "kintÃhaæ saddho ca assaæ sÅlavà cÃ" ti? #<[page 360]># %<360 AÇguttara-NikÃya. IV. 4>% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ Yato ca kho Nandaka bhikkhu saddho ca hoti sÅlavà ca; evaæ so ten' aÇgena paripÆro hoti. Saddho ca Nandaka bhikkhu hoti sÅlavà ca, no ca lÃbhÅ ajjhattaæ cetosamathassa; evaæ so ten' aÇgena aparipÆro hoti, tena taæ aÇgaæ paripÆretabbaæ "kintÃhaæ saddho ca assaæ sÅlavà ca lÃbhÅ ca ajjhattaæ cetosamathassÃ" ti? Yato ca kho Nandaka bhikkhu saddho ca hoti sÅlavà ca lÃbhÅ ca ajjhattaæ cetosamathassa; evaæ so ten' aÇgena paripÆro hoti. Saddho ca Nandaka bhikkhu hoti sÅlavà ca lÃbhÅ ca ajjhattaæ cetosamathassa, na lÃbhÅ adhipa¤¤ÃdhammavipassanÃya; evaæ so ten' aÇgena aparipÆro hoti. Seyyathà pi Nandaka pÃïako catuppÃdako, tassa assa eko pÃdo omako lÃmako; evaæ so ten' aÇgena aparipÆro assa: evam eva kho Nandaka bhikkhu saddho ca hoti sÅlavà ca lÃbhÅ ca ajjhattaæ cetosamathassa, na lÃbhÅ adhipa¤¤ÃdhammavipassanÃya; evaæ so ten' aÇgena aparipÆro hoti, tena taæ aÇgaæ paripÆretabbaæ "kintÃhaæ saddho ca assaæ sÅlavà ca lÃbhÅ ca ajjhattaæ cetosamathassa lÃbhÅ ca adhipa¤¤ÃdhammavipassanÃyÃ" ti? Yato ca kho Nandaka bhikkhu saddho ca hoti sÅlavà ca lÃbhÅ ca ajjhattaæ cetosamathassa lÃbhÅ ca adhipa¤¤ÃdhammavipassanÃya; evaæ so ten' aÇgena paripÆro hotÅ' ti. Idam avoca BhagavÃ, idaæ vatvÃna Sugato uÂÂhÃyÃsanà vihÃraæ pÃvisi. 4. Atha kho Ãyasmà Nandako acirapakkantassa Bhagavato bhikkhÆ Ãmantesi: idÃn' Ãvuso Bhagavà catÆhi padehi kevalaparipuïïaæ parisuddhaæ brahmacariyaæ pakÃsetvà uÂÂhÃyÃsanà vihÃraæ paviÂÂho `saddho ca Nandaka bhikkhu hoti . #<[page 361]># %% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ . .evaæ so ten' aÇgena paripÆro hotÅ' ti. Pa¤c' ime Ãvuso Ãnisaæsà kÃlena dhammasavane kÃlena dhammasÃkacchÃya. Katame pa¤ca? 5. IdhÃvuso bhikkhu bhikkhÆnaæ dhammaæ deseti ÃdikalyÃïaæ majjhe kalyÃïaæ pariyosÃnakalyÃïaæ sÃtthaæ savya¤janaæ kevalaparipuïïaæ parisuddhaæ brahmacariyaæ pakÃseti. Yathà yathÃvuso bhikkhu bhikkhÆnaæ dhammaæ deseti ÃdikalyÃïaæ . . . pe . . . parisuddhaæ brahmacariyaæ pakÃseti, tathà tathÃssa Satthà 'va piyo ca hoti manÃpo ca garu ca bhÃvanÅyo ca. Ayaæ Ãvuso paÂhamo Ãnisaæso kÃlena dhammasavane kalena dhammasÃkacchÃya. 6. Puna ca paraæ Ãvuso bhikkhu bhikkhÆnaæ dhammaæ deseti ÃdikalyÃïaæ . . . pe . . . brahmacariyaæ pakÃseti. Yathà yathÃvuso bhikkhu bhikkhÆnaæ dhammaæ deseti ÃdikalyÃïaæ . . . pe . . . brahmacariyaæ pakÃseti, tathà tathà so tasmiæ dhamme atthapaÂisaævedÅ ca hoti dhammapaÂisaævedÅ ca. Ayaæ Ãvuso dutiyo Ãnisaæso kÃlena dhammasavane kÃlena dhammasÃkacchÃya. 7. Puna ca paraæ Ãvuso bhikkhu bhikkhÆnaæ dhammaæ deseti ÃdikalyÃïaæ majjhe kalyÃïaæ pariyosÃnakalyÃïaæ sÃtthaæ savya¤janaæ kevalaparipuïïaæ parisuddhaæ brahmacariyaæ pakÃseti. Yathà yathÃvuso bhikkhu bhikkhÆnaæ dhammaæ deseti ÃdikalyÃïaæ . . . pe . . . brahmacariyaæ pakÃseti, #<[page 362]># %<362 AÇguttara-NikÃya. IV. 8-9>% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ tathà tathà so tasmiæ dhamme gambhÅraæ atthapadaæ pa¤¤Ãya paÂivijjha passati. Ayaæ Ãvuso tatiyo Ãnisaæso kÃlena dhammasavane kÃlena dhammasÃkacchÃya. 8. Puna ca paraæ Ãvuso bhikkhu bhikkhÆnaæ dhammaæ deseti ÃdikalyÃïaæ . . . pe . . . brahmacariyaæ pakÃseti. Yathà yathÃvuso bhikkhu bhikkhÆnaæ dhammaæ deseti ÃdikalyÃïaæ . . . pe . . . brahmacariyaæ pakÃseti, tathà tathà naæ sabrahmacÃrÅ uttariæ sambhÃventi `addhà ayam Ãyasmà patto và pajjati vÃ' ti. Ayaæ Ãvuso catuttho Ãnisaæso kÃlena dhammasavane kÃlena dhammasÃkacchÃya. 9. Puna ca paraæ Ãvuso bhikkhu bhikkhÆnaæ dhammaæ deseti ÃdikalyÃnaæ majjhe kalyÃïaæ pariyosÃnakalyÃïaæ sÃtthaæ savya¤jaïaæ kevalaparipuïïaæ parisuddhaæ brahmacariyaæ pakÃseti. Yathà yathÃvuso bhikkhu bhikkhÆnaæ dhammaæ deseti ÃdikalyÃïaæ majjhe kalyÃïaæ pariyosÃnakalyÃïaæ sÃtthaæ savya¤janaæ kevalaparipuïïaæ parisuddhaæ brahmacariyaæ pakÃseti, tattha tattha ye te bhikkhÆ sekhà appattamÃnasà anuttaraæ yogakkhemaæ patthayamÃnà viharanti, te taæ dhammaæ sutvà viriyaæ Ãrabhanti appattassa pattiyà anadhigatassa adhigamÃya asacchikatassa sacchikiriyÃya; ye pana tattha bhikkhÆ arahanto khÅïÃsavà vusitavanto katakaraïÅyà ohitabhÃrà anuppattasadatthà parikkhÅïabhavasaæyojanà sammada¤¤ÃvimuttÃ, te taæ dhammaæ sutvà diÂÂhadhammasukhavihÃraæ yeva anuyuttà viharanti. #<[page 363]># %% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ Ayaæ Ãvuso pa¤camo Ãnisaæso kÃlena dhammasavane kÃlena dhammasÃkacchÃya. Ime kho Ãvuso pa¤ca Ãnisaæsà kÃlena dhammasavane kÃlena dhammasÃkacchÃyà ti. V. 1. CattÃr' imÃni bhikkhave balÃni. KatamÃni cattÃri? 2. Pa¤¤Ãbalaæ viriyabalaæ anavajjabalaæ saÇgahabalaæ. Katama¤ ca bhikkhave pa¤¤Ãbalaæ? 3. Ye dhammà akusalà akusalasaækhÃtÃ, ye dhammà kusalà kusalasaækhÃtÃ, ye dhammà sÃvajjà sÃvajjasaækhÃtÃ, ye dhammà anavajjà anavajjasaækhÃtÃ, ye dhammà Kaïhà kaïhasaækhÃtÃ, ye dhammà sukkà sukkasaækhÃtÃ, ye dhammà asevitabbà asevitabbasaækhÃtÃ, ye dhammà sevitabbà sevitabbasaækhÃtÃ, ye dhammà nÃlamariyà nÃlamariyasaækhÃtÃ, ye dhammà alamariyà alamariyasaækhÃtÃ: tyÃssa dhammà pa¤¤Ãya vodiÂÂhà honti vocarità honti. Idaæ vuccati bhikkhave pa¤¤Ãbalaæ. Katama¤ ca bhikkhave viriyabalaæ? 4. Ye dhammà akusalà akusalasaækhÃtÃ, ye dhammà sÃvajjà sÃvajjasaækhÃtÃ, ye dhammà kaïhà kaïhasaækhÃtÃ, ye dhammà asevitabbà asevitabbasaækhÃtÃ, ye dhammà nÃlamariyà nÃlamariyasaækhÃtÃ: tesaæ dhammÃnaæ pahÃnÃya chandaæ janeti vÃyamati viriyaæ Ãrabhati cittaæ paggaïhÃti padahati. Ye dhammà kusalà kusalasaækhÃtÃ, ye dhammà anavajjà anavajjasaækhÃtÃ, ye dhammà sukkà sukkasaækhÃtÃ, ye dhammà sevitabbà sevitabbasaækhÃtÃ, #<[page 364]># %<364 AÇguttara-NikÃya. V. 5-8>% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ ye dhammà alamariyà alamariyasaækhÃtÃ: tesaæ dhammÃnaæ paÂilÃbhÃya chandaæ janeti vÃyamati viriyaæ Ãrabhati cittaæ paggaïhÃti padahati. Idaæ vuccati bhikkhave viriyabalaæ. Katama¤ ca bhikkhave anavajjabalaæ? 5. Idha bhikkhave ariyasÃvako anavajjena kÃyakammena samannÃgato hoti, anavajjena vacÅkammena samannÃgato hoti, anavajjena manokammena samannÃgato hoti. Idaæ vuccati bhikkhave anavajjabalaæ. Katama¤ ca bhikkhave saÇgahabalaæ? 6. CattÃr' imÃni bhikkhave saÇgahavatthÆni: dÃnaæ peyyavajjaæ atthacariyà samÃnattatÃ. Etad aggaæ bhikkhave dÃnÃnaæ, yad idaæ dhammadÃnaæ. Etad aggaæ bhikkhave peyyavajjÃnaæ, yad idaæ atthikassa ohitasotassa punappunaæ dhammaæ deseti. Etad aggaæ bhikkhave atthacariyÃnaæ, yad idaæ assaddhaæ saddhÃsampadÃya samÃdapeti niveseti patiÂÂhÃpeti, dussÅlaæ sÅlasampadÃya samÃdapeti niveseti patiÂÂhÃpeti, maccariæ cÃgasampadÃya samÃdapeti niveset patiÂÂhÃpeti, duppa¤¤aæ pa¤¤ÃsampadÃya samÃdapeti niveseti patiÂÂhÃpeti. Etad aggaæ bhikkhave samÃnattatÃnaæ, yad idaæ sotÃpanno sotÃpannassa samÃnatto sakadÃgÃmÅ sakadÃgÃmissa samÃnatto anÃgÃmÅ anÃgÃmissa samÃnatto arahaæ arahato samÃnatto. Idaæ vuccati bhikkhave saÇgahabalaæ. ImÃni kho bhikkhave cattÃri balÃnÅ ti. 7. Imehi kho bhikkhave catÆhi balehi samannÃgato ariyasÃvako pa¤ca bhayÃni samatikkanto hoti. KatamÃni pa¤ca? 8. ùjÅvikabhayaæ asilokabhayaæ parisasÃrajjabhayaæ maraïabhayaæ duggatibhayaæ. #<[page 365]># %% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ Sa kho so bhikkhave ariyasÃvako iti paÂisa¤cikkhati:-- 9. NÃhaæ ÃjÅvikabhayassa bhÃyÃmi. KissÃhaæ ÃjÅvikabhayassa bhÃyissÃmi? Atthi me cattÃri balÃni: pa¤¤Ãbalaæ viriyabalaæ anavajjabalaæ saÇgahabalaæ. Duppa¤¤o kho ÃjÅvikabhayassa bhÃyeyya, kusÅto ÃjÅvikabhayassa bhÃyeyya, sÃvajjakÃyakammanta-vacÅkammanta - manokammanto ÃjÅvikabhayassa bhÃyeyya, asaÇgahako ÃjÅvikabhayassa bhÃyeyya. NÃhaæ asilokabhayassa bhÃyÃmi . . . pe . . . NÃhaæ parisasÃrajjabhayassa bhÃyÃmi . . . NÃhaæ maraïabhayassa bhÃyÃmi . . . NÃhaæ duggatibhayassa bhÃyÃmi. KissÃhaæ duggatibhayassa bhÃyissÃmi? Atthi me cattÃri balÃni: pa¤¤Ãbalaæ viriyabalaæ anavajjabalaæ saÇgahabalaæ. Duppa¤¤o kho duggatibhayassa bhÃyeyya, kusÅto duggatibhayassa bhÃyeyya, sÃvajjakÃyakammanta-vacÅkammanta-manokammanto duggatibhayassa bhÃyeyya, asaÇgahako duggatibhayassa bhÃyeyya. Imehi kho bhikkhave catÆhi balehi samannÃgato ariyasÃvako imÃni pa¤ca bhayÃni samatikkanto hotÅ ti. VI. 1. Tatra kho Ãyasmà SÃriputto bhikkhÆ Ãmantesi:-- ùvuso bhikkhavo ti. ùvuso ti kho te bhikkhÆ Ãyasmato SÃriputtassa paccassosuæ. ùyasmà SÃriputto etad avoca:-- 2. Puggalo pi Ãvuso duvidhena veditabbo: sevitabbo pi asevitabbo pi; cÅvaram pi Ãvuso duvidhena veditabbaæ: sevitabbam pi asevitabbam pi; piï¬apÃto pi Ãvuso duvidhena veditabbo: sevitabbo pi asevitabbo pi; senÃsanam pi Ãvuso duvidhena veditabbaæ: sevitabbam pi asevitabbam pi; gÃmanigamo pi Ãvuso duvidhena veditabbo: sevitabbo pi asevitabbo pi; #<[page 366]># %<366 AÇguttara-NikÃya. VI. 3>% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ janapadapadeso pi Ãvuso duvidhena veditabbo: sevitabbo pi asevitabbo pi. 3. Puggalo pi Ãvuso duvidhena veditabbo: sevitabbo pi asevitabbo pÅ ti iti kho pan' etaæ vuttaæ, ki¤ c' etaæ paÂicca vuttaæ? Tattha yaæ ja¤¤Ã puggalaæ `imaæ kho me puggalaæ sevato akusalà dhammà abhiva¬¬hanti, kusalà dhammà parihÃyanti; ye ca kho me pabbajitena jÅvitaparikkhÃrà samudÃnetabbà cÅvarapiï¬apÃtasenÃsanagilÃnapaccayabhesajjaparikkhÃrÃ, te ca kasirena samudÃgacchanti; yassa c' amhi atthÃya agÃrasmà anagÃriyaæ pabbajito, so ca me sÃma¤¤attho na bhÃvanÃpÃripÆriæ gacchatÅ 'ti, tenÃvuso puggalena so puggalo rattibhÃgaæ và divasabhÃgaæ và anÃpucchà pakkamitabbaæ nÃnubandhitabbo Tattha yaæ ja¤¤Ã puggalaæ `imaæ kho me puggalaæ sevato akusalà dhammà abhiva¬¬hanti, kusalà dhammà parihÃyanti; ye ca kho me pabbajitena jÅvitaparikkhÃrà samudÃnetabbà cÅvarapiï¬apÃtasenÃsanagilÃnapaccayabhesajjaparikkhÃrÃ, te ca appakasirena samudÃgacchanti; yassa c' amhi atthÃya agÃrasmà anagÃriyaæ pabbajito, so ca me sÃma¤¤attho na bhÃvanÃpÃripÆriæ gacchatÅ' ti, tenÃvuso puggalena so puggalo saækhà pi Ãpucchà pakkamitabbaæ nÃnubandhitabbo. Tattha yaæ ja¤¤Ã puggalaæ `imaæ kho me puggalaæ sevato akusalà dhammà parihÃyanti, #<[page 367]># %% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ kusalà dhammà abhiva¬¬hanti; ye ca kho me pabbajitena jÅvitaparikkhÃrà samudÃnetabbà cÅvarapiï¬apÃtasenÃsanagilÃnapaccayabhesajjaparikkhÃrÃ, te ca appakasirena samudÃgacchanti; yassa c' amhi atthÃya agÃrasmà anagÃriyaæ pabbajito, so ca me sÃma¤¤attho bhÃvanÃpÃripÆriæ gacchatÅ 'ti, tenÃvuso puggalena so puggalo saækhà pi anubandhitabbo na pakkamitabbaæ. Tattha yaæ ja¤¤Ã puggalaæ `imaæ kho me puggalaæ sevato akusalà dhammà parihÃyanti, kusalà dhammà abhiva¬¬hanti; ye ca kho me pabbajitena jÅvitaparikkhÃrà samudÃnetabbà cÅvarapiï¬apÃtasenÃsanagilÃnapaccayabhesajjaparikkhÃrÃ, te ca appakasirena samudÃgacchanti; yassa c' amhi atthÃya agÃrasmà anagÃriyaæ pabbajito, so ca me sÃma¤¤attho bhÃvanÃpÃripÆriæ gacchatÅ' ti, tenÃvuso puggalena so puggalo yÃvajÅvaæ anubandhitabbo na pakkamitabbaæ api panujjamÃnena. Puggalo pi Ãvuso duvidhena veditabbo: sevitabbo pi asevitabbo pÅ ti iti yan taæ vuttaæ, idam etaæ paÂicca vuttaæ. 4. CÅvaram pi Ãvuso duvidhena veditabbaæ: sevitabbam pi asevitabbam pÅ ti iti kho pan' etaæ vuttaæ, ki¤ c' etaæ paÂicca vuttaæ? Tattha yaæ ja¤¤Ã cÅvaraæ `idaæ kho me cÅvaraæ sevato akusalà dhammà abhiva¬¬hanti, kusalà dhammà parihÃyantÅ' ti, evarÆpaæ cÅvaraæ na sevitabbaæ. Tattha yaæ ja¤¤Ã cÅvaraæ `idaæ kho me cÅvaraæ sevato akusalà dhammà parihÃyanti, kusalà dhammà abhiva¬¬hantÅ' ti, evarÆpaæ cÅvaraæ sevitabbaæ. #<[page 368]># %<368 AÇguttara-NikÃya. VI. 5-7>% CÅvaram pi Ãvuso duvidhena veditabbaæ: sevitabbam pi asevitabbam pÅ ti iti yan taæ vuttaæ, idam etaæ paÂicca vuttaæ. 5. Piï¬apÃto pi Ãvuso duvidhena veditabbo: sevitabbo pi asevitabbo pÅ ti iti kho pan' etaæ vuttaæ, ki¤ c' etaæ paÂicca vuttaæ? Tattha yaæ ja¤¤Ã piï¬apÃtaæ `imaæ kho me piï¬apÃtaæ sevato akusalà dhammà abhiva¬¬hanti, kusalà dhammà parihÃyantÅ' ti, evarÆpo piï¬apÃto na sevitabbo. Tattha yaæ ja¤¤Ã piï¬apÃtaæ `imaæ kho me piï¬apÃtaæ sevato akusalà dhammà parihÃyanti, kusalà dhammà abhiva¬¬hantÅ' ti, evarÆpo piï¬apÃto sevitabbo. Piï¬apÃto pi Ãvuso duvidhena veditabbo: sevitabbo pi asevitabbo pÅ ti iti yan taæ vuttaæ, idam etaæ paÂicca vuttaæ. 6. SenÃsanam pi Ãvuso duvidhena veditabbaæ: sevitabbam pi asevitabbam pÅ ti iti kho pan' etaæ vuttaæ, ki¤ c' etaæ paÂicca vuttaæ? Tattha yaæ ja¤¤Ã senÃsanaæ `idaæ kho me senÃsanaæ sevato akusalà dhammà abhiva¬¬hanti, kusalà dhammà parihÃyantÅ 'ti, evarÆpaæ senÃsanaæ na sevitabbaæ. Tattha yaæ ja¤¤Ã senÃsanaæ `idaæ kho me senÃsanaæ sevato akusalà dhammà parihÃyanti, kusalà dhammà abhiva¬¬hantÅ' ti, evarÆpaæ senÃsanaæ sevitabbaæ. SenÃsanam pi Ãvuso duvidhena veditabbaæ: sevitabbam pi asevitabbam pÅ ti iti yan taæ vuttaæ, idam etaæ paÂicca vuttaæ. 7. GÃmanigamo pi Ãvuso duvidhena veditabbo: sevitabbo pi asevitabbo pÅ ti iti kho pan' etaæ vuttaæ, ki¤ c' etaæ paÂicca vuttaæ? Tattha yaæ ja¤¤Ã gÃmanigamaæ `imaæ kho me gÃmanigamaæ sevato akusalà dhammà abhiva¬¬hanti, kusalà dhammà parihÃyantÅ' ti, evarÆpo gÃmanigamo na sevitabbo. Tattha yaæ ja¤¤Ã gÃmanigamaæ `imaæ kho me gÃmanigamaæ sevato akusalà dhammà parihÃyanti, #<[page 369]># %% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ kusalà dhammà abhiva¬¬hantÅ' ti, evarÆpo gÃmanigamo sevitabbo. GÃmanigamo pi Ãvuso duvidhena veditabbo: sevitabbo pi asevitabbo pÅ ti iti yan taæ vuttaæ, idam etaæ paÂicca vuttaæ. 8. Janapadapadeso pi Ãvuso duvidhena veditabbo: sevitabbo pi asevitabbo pÅ ti iti kho pan' etaæ vuttaæ, ki¤ c' etaæ paÂicca vuttaæ? Tattha yaæ ja¤¤Ã janapadapadesaæ `imaæ kho me janapadapadesaæ sevato akusalà dhammà abhiva¬¬hanti, kusalà dhammà parihÃyantÅ' ti, evarÆpo janapadapadeso na sevitabbo. Tattha yaæ ja¤¤Ã janapadapadesaæ `imaæ kho me janapadapadesaæ sevato akusalà dhammà parihÃyanti, kusalà dhammà abhiva¬¬hantÅ' ti, evarÆpo janapadapadeso sevitabbo. Janapadapadeso pi Ãvuso duvidhena veditabbo: sevitabbo pi asevitabbo pÅ ti iti yan taæ vuttaæ, idam etaæ paÂicca vuttan ti. VII. 1. Evam me sutaæ. Ekaæ samayaæ Bhagavà RÃjagahe viharati GijjhakÆÂe pabbate. Atha kho Sutavà paribbÃjako yena Bhagavà ten' upasaÇkami, upasaÇkamitvà Bhagavatà saddhiæ sammodi, sammodanÅyaæ kathaæ sÃrÃïÅyaæ vÅtisÃretvà ekamantaæ nisÅdi. Ekamantaæ nisinno kho Sutavà paribbÃjako Bhagavantaæ etad avoca:-- 2. Ekam idaæ bhante samayaæ Bhagavà idh' eva RÃjagahe viharati Giribbaje. Tatra me bhante Bhagavato sammukhà sutaæ sammukhà paÂiggahÅtaæ `yo so Sutavà bhikkhu arahaæ khÅïÃsavo vusitavà katakaraïÅyo ohitabhÃro anuppattasadattho parikkhÅïabhavasaæyojano sammada¤¤Ãvimutto, #<[page 370]># %<370 AÇguttara-NikÃya. VII. 3>% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ abhabbo so pa¤ca ÂhÃnÃni ajjhÃcarituæ: abhabbo khÅïÃsavo bhikkhu sa¤cicca pÃïaæ jÅvità voropetuæ, abhabbo khÅïÃsavo bhikkhu adinnaæ theyyasaækhÃtaæ ÃdÃtuæ, abhabbo khÅïÃsavo bhikkhu methunaæ dhammaæ paÂisevituæ, abhabbo khÅïÃsavo bhikkhu sampajÃnamusà bhÃsituæ, abhabbo khÅïÃsavo bhikkhu sannidhikÃrake kÃme paribhu¤jituæ seyyathà pi pubbe agÃriyabhÆto' ti. Kacci me taæ bhante Bhagavato sussutaæ suggahÅtaæ sumanasikataæ sÆpadhÃritan ti? 3. Taggha te taæ Sutavà sussutaæ suggahÅtaæ sumanasikataæ sÆpadhÃritaæ. Pubbe cÃhaæ Sutavà etarahi ca evaæ vadÃmi: yo so bhikkhu arahaæ khÅïÃsavo vusitavà katakaraïÅyo ohitabhÃro anuppattasadattho parikkhÅïabhavasaæyojano sammada¤¤Ãvimutto, abhabbo so nava ÂhÃnÃni ajjhÃcarituæ: abhabbo khÅïÃsavo bhikkhu sa¤cicca pÃïaæ jÅvità voropetuæ, abhabbo khÅïÃsavo bhikkhu adinnaæ theyyasaækhÃtaæ ÃdÃtuæ, abhabbo khÅïÃsavo bhikkhu methunaæ dhammaæ paÂisevituæ, abhabbo khÅïÃsavo bhikkhu sampajÃnamusà bhÃsituæ, abhabbo khÅïÃsavo bhikkhu sannidhikÃrake kÃme paribhu¤jituæ seyyathà pi pubbe agÃriyabhÆto, abhabbo khÅïÃsavo bhikkhu chandÃgatiæ gantuæ, abhabbo khÅïÃsavo bhikkhu dosÃgatiæ gantuæ, abhabbo khÅïÃsavo bhikkhu mohÃgatiæ gantuæ, abhabbo khÅïÃsavo bhikkhu bhayÃgatiæ gantuæ. #<[page 371]># %% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ Pubbe cÃhaæ Sutavà etarahi ca evaæ vadÃmi: yo so bhikkhu arahaæ khÅïÃsavo vusitavà katakaraïÅyo ohitabhÃro anuppattasadattho parikkhÅïabhavasaæyojano sammada¤¤Ãvimutto, abhabbo so imÃni nava ÂhÃnÃni ajjhÃcaritun ti. VIII. 1. Evaæ me sutaæ. Ekaæ samayaæ Bhagavà RÃjagahe viharati GijjhakÆÂe pabbate. Atha kho Sajjho paribbÃjako yena Bhagavà ten' upasaÇkami, upasaÇkamitvà Bhagavatà saddhiæ sammodi, sammodanÅyaæ kathaæ sÃrÃïÅyaæ vÅtisÃretvà ekamantaæ nisÅdi. Ekamantaæ nisinno kho Sajjho paribbÃjako Bhagavantaæ etad avoca:-- 2. Ekam idaæ bhante samayaæ Bhagavà idh' eva RÃjagahe viharati Giribbaje. Tatra me bhante Bhagavato sammukhà sutaæ sammukhà paÂiggahÅtaæ `yo so Sajjha bhikkhu arahaæ khÅïÃsavo vusitavà katakaraïÅyo ohitabhÃro anuppattasadattho parikkhÅïabhavasaæyojano sammada¤¤Ãvimutto, abhabbo so pa¤ca ÂhÃnÃni ajjhÃcarituæ: abhabbo khÅïÃsavo bhikkhu sa¤cicca pÃïaæ jÅvità voropetuæ, abhabbo khÅïÃsavo bhikkhu adinnaæ theyyasaækhÃtaæ ÃdÃtuæ, abhabbo khÅïÃsavo bhikkhu methunaæ dhammaæ paÂisevituæ, abhabbo khÅïÃsavo bhikkhu sampajÃnamusà bhÃsituæ, abhabbo khÅïÃsavo bhikkhu sannidhikÃrake kÃme paribhu¤jituæ seyyathà pi pubbe agÃriyabhÆto' ti. Kacci me taæ bhante Bhagavato sussutaæ suggahÅtaæ sumanasikataæ sÆpadhÃritan ti? #<[page 372]># %<372 AÇguttara-NikÃya. VIII. 3-IX. 2>% 3. Taggha te taæ Sajjha sussutaæ suggahÅtaæ sumanasikataæ sÆpadhÃritaæ. Pubbe cÃhaæ Sajjha etarahi ca evaæ vadÃmi: yo so bhikkhu arahaæ khÅïÃsavo vusitavà katakaraïÅyo ohitabhÃro anuppattasadattho parikkhÅïabhavasaæyojano sammada¤¤Ãvimutto, abhabbo so nava ÂhÃnÃni ajjhÃcarituæ: abhabbo khÅïÃsavo bhikkhu sa¤cicca pÃïaæ jÅvità voropetuæ . . . pe . . . abhabbo khÅïÃsavo bhikkhu sannidhikÃrake kÃme paribhu¤jituæ seyyathà pi pubbe agÃriyabhÆto, abhabbo khÅïÃsavo bhikkhu buddhaæ paccakkhÃtuæ, abhabbo khÅïÃsavo bhikkhu dhammaæ paccakkhÃtuæ, abhabbo khÅïÃsavo bhikkhu saÇghaæ paccakkhÃtuæ, abhabbo khÅïÃsavo bhikkhu sikkhaæ paccakkhÃtuæ. Pubbe cÃhaæ Sajjha etarahi ca evaæ vadÃmi: yo so bhikkhu arahaæ khÅïÃsavo vusitavà katakaraïÅyo ohitabhÃro anuppattasadattho parikkhÅïabhavasaæyojano sammada¤¤Ãvimutto, abhabbo so imÃni nava ÂÂhÃnÃni ajjhÃcaritun ti. IX. 1. Nava yime bhikkhave puggalà santo saævijjamÃnà lokasmiæ. Katame nava? 2. ArahÃ, arahattÃya paÂipanno, anÃgÃmÅ, anÃgÃmiphalasacchikiriyÃya paÂipanno, sakadÃgÃmÅ, sakadÃgÃmiphalasacchikiriyÃya paÂipanno, sotÃpanno, sotÃpattiphalasacchikiriyÃya paÂipanno, puthujjano. Ime kho bhikkhave nava puggalà santo saævijjamÃnà lokasmin ti. #<[page 373]># %% X. 1. Nava yime bhikkhave puggalà Ãhuneyyà pÃhuneyyà dakkhiïeyyà a¤jalikaraïÅyà anuttaraæ pu¤¤akkhettaæ lokassa. Katame nava? 2. ArahÃ, arahattÃya paÂipanno, anÃgÃmÅ, anÃgÃmiphalasacchikiriyÃya paÂipanno, sakadÃgÃmÅ, sakadÃgÃmiphalasacchikiriyÃya paÂipanno, sotÃpanno, sotÃpattiphalasacchikiriyÃya paÂipanno, gotrabhÆ. Ime kho bhikkhave nava puggalà Ãhuneyyà . . . pe . . . anuttaraæ pu¤¤akkhettaæ lokassà ti. Sambodhavaggo paÂhamo. Tatr' uddÃnaæ: Sambodhi nissayo c' eva Meghiyaæ Nandakaæ balaæ Sevanà Sutavà Sajjho puggalo Ãhuneyyo cà ti. XI. 1. Evam me sutaæ. Ekaæ samayaæ Bhagavà SÃvatthiyaæ viharati Jetavane AnÃthapiï¬ikassa ÃrÃme. Atha kho Ãyasmà SÃriputto yena Bhagavà ten' upasaÇkami, upasaÇkamitvà Bhagavantaæ abhivÃdetvà ekamantaæ nisÅdi. Ekamantaæ nisinno kho Ãyasmà SÃriputto Bhagavantaæ etad avoca `vuttho me bhante SÃvatthiyaæ vassÃvÃso, icchÃm' ahaæ bhante janapadacÃrikaæ pakkamitun' ti. `Yassa dÃni tvaæ SÃriputta kÃlaæ ma¤¤asÅ' ti. Atha kho Ãyasmà SÃriputto uÂÂhÃyÃsanà Bhagavantaæ abhivÃdetvà padakkhiïaæ katvà pakkÃmi. #<[page 374]># %<374 AÇguttara-NikÃya. XI. 2-4>% 2. Atha kho a¤¤ataro bhikkhu acirapakkante Ãyasmante SÃriputte Bhagavantaæ etad avoca `Ãyasmà maæ bhante SÃriputto Ãsajja appaÂinissajja cÃrikaæ pakkanto' ti. Atha kho Bhagavà a¤¤ataraæ bhikkhuæ Ãmantesi `ehi tvaæ bhikkhu, mama vacanena SÃriputtaæ Ãmantehi: Satthà taæ Ãvuso SÃriputta ÃmantetÅ' ti. `Evaæ bhante' ti kho so bhikkhu Bhagavato paÂissutvà yenÃyasmà SÃriputto ten' upasaÇkami, upasaÇkamitvà Ãyasmantaæ SÃriputtaæ etad avoca `Satthà taæ Ãvuso SÃriputta ÃmantetÅ' ti. `Evam Ãvuso' ti kho Ãyasmà SÃriputto tassa bhikkhuno paccassosi. Tena kho pana samayena Ãyasmà ca MahÃmoggallÃno Ãyasmà ca ùnando avÃpuraïaæ ÃdÃya vihÃrena vihÃraæ anvÃhiï¬anti `abhikkhamathÃyasmanto abhikkhamathÃyasmanto, idÃn' Ãyasmà SÃriputto Bhagavato sammukhà sÅhanÃdaæ nadissatÅ' ti. 3. Atha kho Ãyasmà SÃriputto yena Bhagavà ten' upasaÇkami, upasaÇkamitvà Bhagavantaæ abhivÃdetvà ekamantaæ nisÅdi. Ekamantaæ nisinnaæ kho Ãyasmantaæ SÃriputtaæ Bhagavà etad avoca `idha te SÃriputta a¤¤ataro sabrahmacÃrÅ khÅyadhammaæ Ãpanno: Ãyasmà maæ bhante SÃriputto Ãsajja appaÂinissajja cÃrikaæ pakkanto' ti. 4. Yassa nÆna bhante kÃye kÃyagatà sati anupaÂÂhità assa, so idha a¤¤ataraæ sabrahmacÃriæ Ãsajja appaÂinissajja cÃrikaæ pakkameyya. Seyyathà pi bhante paÂhaviyaæ sucim pi nikkhipanti asucim pi nikkhipanti gÆthagatam pi nikkhipanti muttagatam pi nikkhipanti kheÊagatam pi nikkhipanti pubbagatam pi nikkhipanti lohitagatam pi nikkhipanti, na ca tena paÂhavÅ aÂÂhiyati và harÃyati và jigucchati vÃ: evam eva kho ahaæ bhante paÂhavÅsamena cetasà viharÃmi vipulena mahaggatena appamÃïena averena avyÃpajjhena. #<[page 375]># %% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ Yassa nÆna bhante kÃye kÃyagatà sati anupaÂÂhità assa, so idha a¤¤ataraæ sabrahmacÃriæ Ãsajja appaÂinissajja cÃrikaæ pakkameyya. Seyyathà pi bhante Ãpasmiæ sucim pi dhovanti asucim pi dhovanti gÆthagatam pi dhovanti muttagatam pi dhovanti kheÊagatam pi dhovanti pubbagatam pi dhovanti lohitagatam pi dhovanti, na ca tena Ãpo aÂÂiyati và harÃyati và jigucchati vÃ: evam eva kho ahaæ bhante Ãposamena cetasà vihÃrÃmi vipulena mahaggatena appamÃïena averena avyÃpajjhena. Yassa nÆna bhante kÃye kÃyagatà sati anupaÂÂhità assa, so idha a¤¤ataraæ sabrahmacÃriæ Ãsajja appaÂinissajja cÃrikaæ pakkameyya. Seyyathà pi bhante tejo sucim pi ¬ahati asucim pi ¬ahati gÆthagatam pi . . . muttagatam pi . . . kheÊagatam pi . . . pubbagatam pi . . . lohitagatam pi ¬ahati, na ca tena tejo aÂÂiyati và harÃyati và jigucchati vÃ: evam eva kho ahaæ bhante tejosamena cetasà viharÃmi vipulena mahaggatena appamÃïena averena avyÃpajjhena. Yassa nÆna bhante kÃye kÃyagatà sati anupaÂÂhità assa, so idha a¤¤ataraæ sabrahmacÃriæ Ãsajja appaÂinissajja cÃrikaæ pakkameyya. Seyyathà pi bhante vÃyo sucim pi upavÃyati asucim pi upavÃyati gÆthagatam pi upavÃyati muttagatam pi upavÃyati kheÊagatam pi upavÃyati pubbagatam pi upavÃyati lohitagatam pi upavÃyati, na ca tena vÃyo aÂÂiyati và harÃyati và jigucchati vÃ: evam eva kho ahaæ bhante vÃyosamena cetasà viharÃmi vipulena mahaggatena appamÃïena averena avyÃpajjhena. Yassa nÆna bhante kÃye kÃyagatà sati anupaÂÂhità assa, so idha a¤¤ataraæ sabrahmacÃriæ Ãsajja appaÂinissajja cÃrikaæ pakkameyya. #<[page 376]># %<376 AÇguttara-NikÃya. XI.>% Seyyathà pi bhante rajoharaïaæ sucim pi pu¤chati asucim pi pu¤chati gÆthagatam pi pu¤chati muttagatam pi pu¤chati kheÊagatam pi pu¤chati pubbagatam pi pu¤chati lohitagatam pi pu¤chati, na ca tena rajoharaïaæ aÂÂiyati và harÃyati và jigucchati vÃ: evam eva kho ahaæ bhante rajoharaïasamena cetasà viharÃmi vipulena mahaggatena appamÃïena averena avyÃpajjhena. Yassa nÆna bhante kÃye kÃyagatà sati anupaÂÂhità assa, so idha a¤¤ataraæ sabrahmacÃriæ Ãsajja appaÂinissajja cÃrikaæ pakkameyya. Seyyathà pi bhante caï¬ÃlakumÃrako và caï¬ÃlakumÃrikà và kaÊopihattho nantikavÃsÅ gÃmaæ và nigamaæ và pavisanto nÅcacittaæ yeva upaÂÂhapetvà pavisati: evam eva kho ahaæ bhante caï¬ÃlakumÃrakasamena cetasà viharÃmi vipulena mahaggatena appamÃïena averena avyÃpajjhena. Yassa nÆna bhante kÃye kÃyagatà sati anupaÂÂhità assa, so idha a¤¤ataraæ sabrahmacÃriæ Ãsajja appaÂinissajja cÃrikaæ pakkameyya. Seyyathà pi bhante usabho chinnavisÃïo sorato sudanto suvinÅto rathiyÃya rathiyaæ siÇghÃÂakena siÇghÃÂakaæ anvÃhiï¬anto na ki¤ci hiæsati pÃdena và visÃïena vÃ: evam eva kho ahaæ bhante usabhachinnavisÃïasamena cetasà viharÃmi vipulena mahaggatena appamÃïena averena avyÃpajjhena. Yassa nÆna bhante kÃye kÃyagatà sati anupaÂÂhità assa, so idha a¤¤ataraæ sabrahmacÃriæ Ãsajja appaÂinissajja cÃrikaæ pakkameyya. Seyyathà pi bhante itthi và puriso và daharo và yuvà và maï¬anakajÃtiko sÅsaæ nahÃto ahikuïapena và kukkurakuïapena và manussakuïapena và kaïÂhe Ãsattena aÂÂiyeyya harÃyeyya jiguccheyya: #<[page 377]># %% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ evam eva kho ahaæ bhante iminà pÆtikÃyena aÂÂiyÃmi harÃyÃmi jigucchÃmi. Yassa nÆna bhante kÃye kÃyagatà sati anupaÂÂhità assa, so idha a¤¤ataraæ sabrahmacÃriæ Ãsajja appaÂinissajja cÃrikaæ pakkameyya. Seyyathà pi bhante puriso medakathÃlikaæ parihareyya chiddaæ vichiddaæ uggharantaæ paggharantaæ: evam eva kho ahaæ bhante imaæ kÃyaæ pariharÃmi chiddaæ vichiddaæ uggharantaæ paggharantaæ. Yassa nÆna bhante kÃye kÃyagatà sati anupaÂÂhità assa, so idha a¤¤ataraæ sabrahmacÃriæ Ãsajja appaÂinissajja cÃrikaæ pakkameyyà ti. 5. Atha kho so bhikkhu uÂÂhÃyÃsanà ekaæsaæ uttarÃsaÇgaæ karitvà Bhagavato pÃdesu sirasà nipatitvà Bhagavantaæ etad avoca `accayo maæ bhante accagamà yathÃbÃlaæ yathÃmÆÊhaæ yathÃ-akusalaæ, yo 'haæ Ãyasamantaæ SÃriputtaæ asatà tucchà musà abhÆtena abbhÃcikkhiæ; tassa me bhante Bhagavà accayaæ accayato paÂiggaïhÃtu Ãyatiæ saævarÃyÃ' ti. `Taggha tvaæ bhikkhu accayo accagamà yathÃbÃlaæ yathÃmÆÊhaæ yathÃakusalaæ, yo tvaæ SÃriputtaæ asatà tucchà musà abhÆtena abbhÃcikkhi; yato ca kho tvaæ bhikkhu accayaæ accayato disvà yathÃdhammaæ paÂikarosi, tan te mayaæ paÂiggaïhÃma, vu¬¬hi h' esà bhikkhu ariyassa vinaye yo accayaæ accayato disvà yathÃdhammaæ paÂikaroti Ãyatiæ saævaraæ ÃpajjatÅ' ti. #<[page 378]># %<378 AÇguttara-NikÃya. XI. 6-XII. 3>% 6. Atha kho Bhagavà Ãyasmantaæ SÃriputtaæ Ãmantesi `khama SÃriputta imassa moghapurisassa, purÃssa tatth' eva sattadhà muddhà phalissatÅ' ti. `KhamÃm' ahaæ bhante tassa Ãyasmato, sace maæ so Ãyasmà evam Ãha: khamatu ca me so ÃyasmÃ' ti. XII. 1. Ekaæ samayaæ Bhagavà SÃvatthiyaæ viharati Jetavane AnÃthapiï¬ikassa ÃrÃme. Atha kho Ãyasmà SÃriputto pubbaïhasamayaæ nivÃsetvà pattacÅvaram ÃdÃya SÃvatthiæ piï¬Ãya pÃvisi. Atha kho Ãyasmato SÃriputtassa etad ahosi `atippago kho tÃva SÃvatthiyaæ piï¬Ãya carituæ, yan nÆnÃhaæ yena a¤¤atitthiyÃnaæ paribbÃjakÃnaæ ÃrÃmo ten' upasaÇkameyyan' ti. Atha kho Ãyasmà SÃriputto yena a¤¤atitthiyÃnaæ paribbÃjakÃnaæ ÃrÃmo ten' upasaÇkami, upasaÇkamitvà tehi a¤¤atitthiyehi paribbÃjakehi saddhiæ sammodi, sammodanÅyaæ kathaæ sÃrÃïÅyaæ vÅtisÃretvà ekamantaæ nisÅdi. 2. Tena kho pana samayena tesaæ a¤¤atitthiyÃnaæ paribbÃjakÃnaæ sannisinnÃnaæ sannipatitÃnaæ ayam antarÃkathà udapÃdi `yo hi koci Ãvuso sa-upÃdiseso kÃlaæ karoti, sabbo so aparimutto nirayà aparimutto tiracchÃnayoniyà aparimutto pittivisayà aparimutto apÃyaduggativinipÃtÃ' ti. 3. Atha kho Ãyasmà SÃriputto tesaæ a¤¤atitthiyÃnaæ paribbÃjakÃnaæ bhÃsitaæ neva abhinandi na ppaÂikkosi, anabhinanditvà appaÂikkositvà uÂÂhÃyÃsanà pakkÃmi `Bhagavato santike etassa bhÃsitassa atthaæ ÃjÃnissÃmÅ' ti. Atha kho Ãyasmà SÃriputto SÃvatthiyaæ piï¬Ãya caritvà pacchÃbhattaæ piï¬apÃtapaÂikkanto yena Bhagavà ten' upasaÇkami, #<[page 379]># %% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ upasaÇkamitvà Bhagavantaæ abhivÃdetvà ekamantaæ nisÅdi. Ekamantaæ nisinno kho Ãyasmà SÃriputto Bhagavantaæ etad avoca: IdhÃhaæ bhante pubbaïhasamayaæ nivÃsetvà pattacÅvaram ÃdÃya SÃvatthiæ piï¬Ãya pÃvisiæ; tassa mayhaæ bhante etad ahosi `atippago kho tÃva SÃvatthiyaæ piï¬Ãya carituæ, yan nÆnÃhaæ yena a¤¤atitthiyÃnaæ paribbÃjakÃnaæ ÃrÃmo ten' upasaÇkameyyan' ti; atha khvÃhaæ bhante yena a¤¤atitthiyÃnaæ paribbÃjakÃnaæ ÃrÃmo ten' upasaÇkamiæ, upasaÇkamitvà tehi a¤¤atitthiyehi paribbÃjakehi saddhiæ sammodiæ, sammodanÅyaæ kathaæ sÃrÃïÅyaæ vÅtisÃretvà ekamantaæ nisÅdiæ; tena kho pana bhante samayena tesaæ a¤¤atitthiyÃnaæ paribbÃjakÃnaæ sannisinnÃnaæ sannipatitÃnaæ ayam antarÃkathà udapÃdi `yo hi koci Ãvuso sa-upÃdiseso kÃlaæ karoti, sabbo so aparimutto nirayà aparimutto tiracchÃnayoniyà aparimutto pittivisayà aparimutto apÃyaduggativinipÃtÃ' ti; atha khvÃhaæ bhante tesaæ a¤¤atitthiyÃnaæ paribbÃjakÃnaæ bhÃsitaæ neva abhinandiæ na ppaÂikkosiæ; anabhinanditvà appaÂikkositvà uÂÂhÃyÃsanà pakkÃmiæ `Bhagavato santike etassa bhÃsitassa atthaæ ÃjÃnissÃmÅ' ti. 4. Keci SÃriputta a¤¤atitthiyà paribbÃjakà bÃlà avyattÃ, keci sa-upÃdisesaæ và sa-upÃdiseso ti jÃnissanti, anupÃdisesaæ và anupÃdiseso ti jÃnissanti. Nava yime SÃriputta puggalà sa-upÃdisesà kÃlaæ kurumÃnà parimuttà nirayà parimuttà tiracchÃnayoniyà parimuttà pittivisayà parimuttà apÃyaduggativinipÃtÃ. Katame nava? #<[page 380]># %<380 AÇguttara-NikÃya. XII. 5-8>% 5. Idha SÃriputta ekacco puggalo sÅlesu paripÆrakÃrÅ hoti samÃdhismiæ paripÆrakÃrÅ, pa¤¤Ãyà na paripÆrakÃrÅ. So pa¤cannaæ orambhÃgiyÃnaæ saæyojanÃnaæ parikkhayà antarÃparinibbÃyÅ hoti. Ayaæ SÃriputta paÂhamo puggalo sa-upÃdiseso kÃlaæ kurumÃno parimutto nirayà parimutto tiracchÃnayoniyà parimutto pittivisayà parimutto apÃyaduggativinipÃtÃ. 6. Puna ca paraæ SÃriputta idh' ekacco puggalo sÅlesu paripÆrakÃrÅ hoti samÃdhismiæ paripÆrakÃrÅ, pa¤¤Ãya na paripÆrakÃrÅ. So pa¤cannaæ orambhÃgiyÃnaæ saæyojanÃnaæ parikkhayà upahaccaparinibbÃyÅ hoti . . . asaÇkhÃraparinibbÃyÅ hoti . . . sasaÇkhÃraparinibbÃyÅ hoti . . . uddhaæsoto hoti akaniÂÂhagÃmÅ. Ayaæ SÃriputta pa¤camo puggalo sa-upÃdiseso kÃlaæ kurumÃno parimutto nirayà parimutto tiracchÃnayoniyà parimutto pittivisayà parimutto apÃyaduggativinipÃtÃ. 7. Puna ca paraæ SÃriputta idh' ekacco puggalo sÅlesu paripÆrakÃrÅ hoti, samÃdhismiæ na paripÆrakÃrÅ pa¤¤Ãya na paripÆrakÃrÅ. So tiïïaæ saæyojanÃnaæ parikkhayà rÃgadosamohÃnaæ tanuttà sakadÃgÃmÅ hoti, sakid eva imaæ lokaæ Ãgantvà dukkhass' antaæ karoti. Ayaæ SÃriputta chaÂÂho puggalo sa-upÃdiseso kÃlaæ kurumÃno parimutto nirayà . . . pe . . . parimutto apÃyaduggativinipÃtÃ. 8. Puna ca paraæ SÃriputta idh' ekacco puggalo sÅlesu paripÆrakÃrÅ hoti, samÃdhismiæ na paripÆrakÃrÅ pa¤¤Ãya na paripÆrakÃrÅ. So tiïïaæ saæyojanÃnaæ parikkhayà ekabÅjÅ hoti, ekaæ yeva mÃnusakaæ bhavaæ nibbattetvà dukkhass' antaæ karoti. #<[page 381]># %% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ Ayaæ SÃriputta sattamo puggalo sa-upÃdiseso kÃlaæ kurumÃno parimutto nirayà . . . pe . . . parimutto apÃyaduggativinipÃtÃ. 9. Puna ca paraæ SÃriputta idh' ekacco puggalo sÅlesu paripÆrakÃrÅ hoti samÃdhismiæ mattasokÃrÅ pa¤¤Ãya mattasokÃrÅ. So tiïïaæ saæyojanÃnaæ parikkhayà kolaækolo hoti, dve và tÅïi và kulÃni sandhÃvitvà saæsaritvà dukkhass' antaæ karoti. Ayaæ SÃriputta aÂÂhamo puggalo sa-upÃdiseso kÃlaæ kurumÃno parimutto nirayà . . . pe . . . parimutto apÃyaduggativinipÃtÃ. 10. Puna ca paraæ SÃriputta idh' ekacco puggalo sÅlesu paripÆrakÃrÅ hoti samÃdhismiæ mattasokÃrÅ pa¤¤Ãya mattasokÃrÅ. So tiïïaæ saæyojanÃnaæ parikkhayà sattakkhattuparamo hoti; sattakkhattuparamaæ deve ca manusse ca sandhÃvitvà saæsaritvà dukkhass' antaæ karoti. Ayaæ SÃriputta navamo puggalo sa-upÃdiseso kÃlaæ kurumÃno parimutto nirayà parimutto tiracchÃnayoniyà parimutto pittivisayà parimutto apÃyaduggativinipÃtÃ. Keci SÃriputta a¤¤atitthiyà paribbÃjakà bÃlà avyattÃ, keci sa-upÃdisesaæ và sa-upÃdiseso ti jÃnissanti, anupÃdisesaæ và anupÃdiseso ti jÃnissanti. Ime kho SÃriputta nava puggalà sa-upÃdisesà kÃlaæ kurumÃnà parimuttà nirayà parimuttà tiracchÃnayoniyà parimuttà pittivisayà parimuttà apÃyaduggativinipÃtÃ. Na tÃvÃyaæ SÃriputta dhammapariyÃyo paÂibhÃsi bhikkhÆnaæ bhikkhunÅnaæ upÃsakÃnaæ upÃsikÃnaæ. Taæ kissa hetu? Mà yimaæ dhammapariyÃyaæ sutvà pamÃdaæ Ãhariæsu, api ca mayà SÃriputta dhammapariyÃyo pa¤hÃdhippÃyena bhÃsito ti. #<[page 382]># %<382 AÇguttara-NikÃya. XIII. 1>% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ XIII. 1. Atha kho Ãyasmà MahÃkoÂÂhito yenÃyasmà SÃriputto ten' upasaÇkami, upasaÇkamitvà Ãyasmatà SÃriputtena saddhiæ sammodi, sammodanÅyaæ kathaæ sÃraïÅyaæ vÅtisÃretvà ekamantaæ nisÅdi. Ekamantaæ nisinno kho Ãyasmà MahÃkoÂÂhito Ãyasmantaæ SÃriputtaæ etad avoca: kin nu kho Ãvuso SÃriputta `yaæ kammaæ diÂÂhadhammavedaniyaæ, taæ me kammaæ samparÃyavedaniyaæ hotÆ' ti etassa atthÃya Bhagavati brahmacariyaæ vussatÅ ti? No h' idaæ Ãvuso. -- Kiæ panÃvuso SÃriputta `yaæ kammaæ samparÃyavedaniyaæ, taæ me kammaæ diÂÂhadhammavedaniyaæ hotÆ' ti etassa atthÃya Bhagavati brahmacariyaæ vussatÅ ti? No h' idaæ Ãvuso. -- Kin nu kho Ãvuso SÃriputta `yaæ kammaæ sukhavedaniyaæ, taæ me kammaæ dukkhavedaniyaæ hotÆ' ti etassa atthÃya Bhagavati brahmacariyaæ vussatÅ ti? No h' idaæ Ãvuso. -- Kiæ panÃvuso SÃriputta `yaæ kammaæ dukkhavedaniyaæ, taæ me kammaæ sukhavedaniyaæ hotÆ' ti etassa atthÃya Bhagavati brahmacariyaæ vussatÅ ti? No h' idaæ Ãvuso. -- Kin nu kho Ãvuso SÃriputta `yaæ kammaæ paripakkavedaniyaæ, taæ me kammaæ aparipakkavedaniyaæ hotÆ' ti etassa atthÃya Bhagavati brahmacariyaæ vussatÅ ti? No h' idaæ Ãvuso. -- Kiæ panÃvuso SÃriputta `yaæ kammaæ aparipakkavedaniyaæ, taæ me kammaæ paripakkavedaniyaæ hotÆ' ti etassa atthÃya Bhagavati brahmacariyaæ vussatÅ ti? No h' idaæ Ãvuso. -- Kin nu kho Ãvuso SÃriputta `yaæ kammaæ bahuvedaniyaæ, taæ me kammaæ appavedaniyaæ hotÆ' ti etassa atthÃya Bhagavati brahmacariyaæ vussatÅ ti? No h' idaæ Ãvuso. -- Kiæ panÃvuso SÃriputta `yaæ kammaæ appavedaniyaæ, #<[page 383]># %% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ taæ me kammaæ bahuvedaniyaæ hotÆ' ti etassa atthÃya Bhagavati brahmacariyaæ vussatÅ ti? No h' idaæ Ãvuso. -- Kin nu kho Ãvuso SÃriputta `yaæ kammaæ vedaniyaæ, taæ me kammaæ avedaniyaæ hotÆ' ti etassa atthÃya Bhagavati brahmacariyaæ vussatÅ ti? No h' idaæ Ãvuso. -- Kiæ panÃvuso SÃriputta `yaæ kammaæ avedaniyaæ, taæ me kammaæ vedaniyaæ hotÆ' ti etassa atthÃya Bhagavati brahmacariyaæ vussatÅ ti? No h' idaæ Ãvuso. 2. Kin nu kho Ãvuso SÃriputta `yaæ kammaæ diÂÂhadhammavedaniyaæ, taæ me kammaæ samparÃyavedaniyaæ hotÆ' ti etassa atthÃya Bhagavati brahmacariyaæ vussatÅ ti: iti puÂÂho samÃno `no h' idaæ Ãvuso' ti vadesi. Kiæ panÃvuso SÃriputta `yaæ kammaæ samparÃyavedaniyaæ, taæ me kammaæ diÂÂhadhammavedaniyaæ hotÆ' ti etassa atthÃya Bhagavati brahmacariyaæ vussatÅ ti: iti puÂÂho samÃno `no h' idaæ Ãvuso' ti vadesi. Kin nu kho Ãvuso SÃriputta `yaæ kammaæ sukhavedaniyaæ, taæ me kammaæ dukkhavedaniyaæ hotÆ' ti etassa atthÃya Bhagavati brahmacariyaæ vussatÅ ti: iti puÂÂho samÃno `no h' idaæ Ãvuso' ti vadesi. Kiæ panÃvuso SÃriputta `yaæ kammaæ dukkhavedaniyaæ, taæ me kammaæ sukhavedaniyaæ hotÆ' ti etassa atthÃya Bhagavati brahmacariyaæ vussatÅ ti: iti puÂÂho samÃno `no h' idaæ Ãvuso' ti vadesi. Kin nu kho Ãvuso SÃriputta `yaæ kammaæ paripakkavedaniyaæ, taæ me kammaæ aparipakkavedaniyaæ hotÆ' ti etassa atthÃya Bhagavati brahmacariyaæ vussatÅ ti: iti puÂÂho samÃno `no h' idaæ Ãvuso' ti vadesi. Kiæ panÃvuso SÃriputta `yaæ kammaæ aparipakkavedaniyaæ, taæ me kammaæ paripakkavedaniyaæ hotÆ' ti etassa atthÃya Bhagavati brahmacariyaæ vussatÅ ti: #<[page 384]># %<384 AÇguttara-NikÃya. XIII. 3>% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ iti puÂÂho samÃno `no h' idaæ Ãvuso' ti vadesi. Kin nu kho Ãvuso SÃriputta `yaæ kammaæ bahuvedaniyaæ, taæ me kammaæ appavedaniyaæ hotÆ' ti etassa atthÃya Bhagavati brahmacariyaæ vussatÅ ti: iti puÂÂho samÃno `no h' idaæ Ãvuso' ti vadesi. Kiæ panÃvuso SÃriputta `yaæ kammaæ appavedaniyaæ, taæ me kammaæ bahuvedaniyaæ hotÆ' ti etassa atthÃya Bhagavati brahmacariyaæ vussatÅ ti: iti puÂÂho samÃno `no h' idaæ Ãvuso' ti vadesi. Kin nu kho Ãvuso SÃriputta `yaæ kammaæ vedaniyaæ, taæ me kammaæ avedaniyaæ hotÆ' ti etassa atthÃya Bhagavati brahmacariyaæ vussatÅ ti: iti puÂÂho samÃno `no h' idaæ Ãvuso' ti vadesi. Kiæ panÃvuso SÃriputta `yaæ kammaæ avedaniyaæ, taæ me kammaæ vedaniyaæ hotÆ' ti etassa atthÃya Bhagavati brahmacariyaæ vussatÅ ti: iti puÂÂho samÃno `no h' idaæ Ãvuso' ti vadesi. Atha kim atthaæ carah' Ãvuso Bhagavati brahmacariyaæ vussatÅ ti? 3. Yaæ khvassa Ãvuso a¤¤Ãtaæ adiÂÂhaæ appattaæ asacchikataæ anabhisametaæ, tassa ¤ÃïÃya dassanÃya pattiyà sacchikiriyÃya abhisamayÃya Bhagavati brahmacariyaæ vussatÅ ti. Kim pan' assa Ãvuso a¤¤Ãtaæ adiÂÂhaæ appattaæ asacchikataæ anabhisametaæ, yassa ¤ÃïÃya dassanÃya pattiyà sacchikiriyÃya abhisamayÃya Bhagavati brahmacariyaæ vussatÅ ti? `Idaæ dukkhan' ti khvassa Ãvuso a¤¤Ãtaæ adiÂÂhaæ appattaæ asacchikataæ anabhisametaæ, tassa ¤ÃïÃya dassanÃya pattiyà sacchikiriyÃya abhisamayÃya Bhagavati brahmacariyaæ vussatÅ ti. #<[page 385]># %% `Ayaæ dukkhasamudayo' ti khvassa Ãvuso . . . pe . . . `Ayaæ dukkhanirodho' ti khvassa Ãvuso . . . `Ayaæ dukkhanirodhagÃminÅ paÂipadÃ' ti khvassa Ãvuso a¤¤Ãtaæ adiÂÂhaæ appattaæ asacchikataæ anabhisametaæ, tassa ¤ÃïÃya dassanÃya pattiyà sacchikiriyÃya abhisamayÃya Bhagavati brahmacariyaæ vussatÅ ti. Idaæ khvassa Ãvuso a¤¤Ãtaæ adiÂÂhaæ appattaæ asacchikataæ anabhisametaæ, tassa ¤ÃïÃya dassanÃya pattiyà sacchikiriyÃya abhisamayÃya Bhagavati brahmacariyaæ vussatÅ ti. XIV. 1. Atha kho Ãyasmà Samiddhi yenÃyasamà DÃriputto ten' upasaÇkami, upasaÇkamitvà Ãyasmantaæ SÃriputtaæ abhivÃdetvà ekamantaæ nisÅdi. Ekamantaæ nisinnaæ kho Ãyasmantaæ Samiddhiæ Ãyasmà SÃriputto etad avoca `kimÃrammaïà Samiddhi purisassa saÇkappavitakkà uppajjantÅ' ti? `NÃmarÆpÃrammaïà bhante' ti. `Te pana Samiddhi kva nÃnattaæ gacchantÅ' ti? `DhÃtÆsu bhante ti. `Te pana Samiddhi kiæsamudayÃ' ti? `Phassasamudayà bhante' ti. `Te pana Samiddhi kiæsamosaraïÃ' ti? `VedanÃsamosaraïà bhante' ti. `Te pana Samiddhi kiæpamukhÃ' ti? `SamÃdhipamukhà bhante' ti. `Te pana Samiddhi kiæ-adhipateyyÃ' ti? `SatÃdhipateyyà bhante' ti. `Te pana Samiddhi kiæ-uttarÃ' ti? `Pa¤¤uttarà bhante' ti. `Te pana Samiddhi kiæsÃrÃ' ti? `VimuttisÃrà bhante' ti. `Te pana Samiddhi kiæ-ogadhÃ' ti? `Amatogadhà bhante' ti. 2. `KimÃrammaïà Samiddhi purisassa saÇkappavitakkà uppajjantÅ' ti iti puÂÂho samÃno `nÃmarÆpÃrammaïà bhante' ti vadesi, `te pana Samiddhi kva nÃnattaæ gacchantÅ' ti iti puÂÂho samÃno `dhÃtÆsu bhante' ti vadesi, #<[page 386]># %<386 AÇguttara-NikÃya. XV.1-2>% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ `te pana Samiddhi kiæsamudayÃ' ti iti puÂÂho samÃno `phassasamudayà bhante' ti vadesi, `te pana Samiddhi kiæsamosaraïÃ' ti iti puÂÂho samÃno `vedanÃsamosaraïà bhante' ti vadesi, `te pana Samiddhi kiæpamukhÃ' ti iti puÂÂho samÃno `samÃdhipamukhà bhante' ti vadesi, `te pana Samiddhi kiæ-adhipateyyÃ' ti iti puÂÂho samÃno `satÃdhipateyyà bhante' ti vadesi, `te pana Samiddhi kiæ-uttarÃ' ti iti puÂÂho samÃno `pa¤¤uttarà bhante' ti vadesi, `te pana Samiddhi kiæsÃrÃ' ti iti puÂÂho samÃno `vimuttisÃrà bhante' ti vadesi, `te pana Samiddhi kiæ-ogadhÃ' ti iti puÂÂho samÃno `amatogadhà bhante' ti vadesi. SÃdhu sÃdhu Samiddhi, sÃdhu kho tvaæ Samiddhi pa¤haæ puÂÂho vissajjesi, tena ca mà ma¤¤Å ti. XV. 1. Seyyathà pi bhikkhave gaï¬o anekavassagaïiko, tass' assu nava vaïamukhÃni nava abhedanamukhÃni, tato yaæ ki¤ci pagghareyya, asuci yeva pagghareyya, duggandhaæ yeva pagghareyya, jegucchiyaæ yeva pagghareyya, yaæ ki¤ci pasaveyya, asuci yeva pasaveyya, duggandhaæ yeva pasaveyya, jegucchiyaæ yeva pasaveyya. 2. Gaï¬o ti kho bhikkhave imass' etaæ cÃtummahÃbhÆtikassa kÃyassa adhivacanaæ mÃtÃpettikasambhavassa odanakummÃsupacayassa aniccucchÃdanaparimaddanabhedanaviddhaæsanadhammassa, tassa nava vaïamukhÃni nava abhedanamukhÃni, tato yaæ ki¤ci paggharati, asuci yeva paggharati, duggandhaæ yeva paggharati, jegucchiyaæ yeva paggharati, #<[page 387]># %% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ yaæki¤ci pasavati, asuci yeva pasavati, duggandhaæ yeva pasavati, jegucchiyaæ yeva pasavati. Tasmà ti ha bhikkhave imasmiæ kÃye nibbindathà ti. XVI. 1. Nava yimà bhikkhave sa¤¤Ã bhÃvità bahulÅkatà mahapphalà honti mahÃnisaæsà amatogadhà amatapariyosÃnÃ. Katamà nava? 2. Asubhasa¤¤Ã, maraïasa¤¤Ã, ÃhÃre paÂikkÆlasa¤¤Ã, sabbaloke anabhiratasa¤¤Ã, aniccasa¤¤Ã, anicce dukkhasa¤¤Ã, dukkhe anattasa¤¤Ã, pahÃnasa¤¤Ã, virÃgasa¤¤Ã. Imà kho bhikkhave nava sa¤¤Ã bhÃvità bahulÅkatà mahapphalà honti mahÃnisaæsà amatogadhà amatapariyosÃnà ti. XVII. 1. Navahi bhikkhave aÇgehi samannÃgataæ kulaæ anupagantvà và nÃlaæ upagantuæ, upagantvà và nÃlaæ nisÅdituæ. Katamehi navahi? 2. Na manÃpena paccuÂÂhenti, na manÃpena abhivÃdenti, na manÃpena Ãsanaæ denti, santam assa parigÆhanti, bahukam pi thokaæ denti, païÅtam pi lÆkhaæ denti, asakkaccaæ denti no sakkaccaæ, na upanisÅdanti dhammasavanÃya, bhÃsitassa na rasÅyanti. Imehi kho bhikkhave navah' aÇgehi samannÃgataæ kulaæ anupagantvà và nÃlaæ upagantuæ, upagantvà và nÃlaæ nisÅdituæ. 3. Navahi bhikkhave aÇgehi samannÃgataæ kulaæ anupagantvà và alaæ upagantuæ, upagantvà và alaæ nisÅdituæ. Katamehi navahi? 4. ManÃpena paccuÂÂhenti, manÃpena abhivÃdenti, manÃpena Ãsanaæ denti, santam assa na parigÆhanti, bahukam pi bahukaæ denti, #<[page 388]># %<388 AÇguttara-NikÃya. XVIII. 1-3>% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ païÅtam pi païÅtaæ denti, sakkaccaæ denti no asakkaccaæ, upanisÅdanti dhammasavanÃya, bhÃsitassa rasÅyanti. Imehi kho bhikkhave navah' aÇgehi samannÃgataæ kulaæ anupagantvà và alaæ upagantuæ, upagantvà và alaæ nisÅditun ti. XVIII. 1. Navah' aÇgehi samannÃgato bhikkhave uposatho upavuttho mahapphalo hoti mahÃnisaæso mahÃjutiko mahÃvipphÃro. Kathaæ upavuttho ca bhikkhave navah' aÇgehi samannÃgato uposatho mahapphalo hoti mahÃnisaæso mahÃjutiko mahÃvipphÃro? 2. Idha bhikkhave ariyasÃvako iti paÂisa¤cikkhati `yÃvajÅvaæ arahanto pÃïÃtipÃtaæ pahÃya pÃïÃtipÃtà paÂiviratà nihitadaï¬Ã nihitasatthà lajjÅ dayÃpannà sabbapÃïabhÆtahitÃnukampÅ viharanti, aham p' ajja ima¤ ca rattiæ ima¤ ca divasaæ pÃïÃtipÃtaæ pahÃya pÃïÃtipÃtà paÂivirato nihitadaï¬o nihitasattho lajjÅ dayÃpanno sabbapÃïabhÆtahitÃnukampÅ viharÃmi, iminà p' aÇgena arahataæ anukaromi, uposatho ca me upavuttho bhavissatÅ' ti. Iminà paÂhamena aÇgena samannÃgato hoti. 3. . . . `yÃvajÅvaæ arahanto adinnÃdÃnaæ pahÃya adinnÃdÃnà paÂiviratà dinnÃdÃyÅ dinnapÃÂikhaÇkhÅ athenena sucibhÆtena attanà viharanti, aham p' ajja ima¤ ca rattiæ ima¤ ca divasaæ adinnÃdÃnaæ pahÃya adinnÃdÃnà paÂivirato dinnÃdÃyÅ dinnapÃÂikhaÇkhÅ athenena sucibhÆtena attanà viharÃmi, iminà p' aÇgena arahataæ anukaromi, uposatho ca me upavuttho bhavissatÅ' ti. Iminà dutiyena aÇgena samannÃgato hoti. #<[page 389]># %% 4. . . . `yÃvajÅvaæ arahanto abrahmacariyaæ pahÃya brahmacÃrÅ ÃrÃcÃraviratà methunà gÃmadhammÃ, aham p' ajja ima¤ ca rattiæ ima¤ ca divasaæ abrahmacariyaæ pahÃya brahmacÃrÅ ÃrÃcÃravirato methunà gÃmadhammÃ, iminà p' aÇgena arahataæ anukaromi, uposatho ca me upavuttho bhavissatÅ' ti. Iminà tatiyena aÇgena samannÃgato hoti. 5. . . . `yÃvajÅvaæ arahanto musÃvÃdaæ pahÃya musÃvÃdà paÂiviratà saccavÃdÅ saccasandhà thetà paccayikà avisaævÃdakà lokassa, aham p' ajja ima¤ ca rattiæ ima¤ ca divasaæ musÃvÃdaæ pahÃya musÃvÃdà paÂivirato saccavÃdÅ saccasandho theto paccayiko avisaævÃdako lokassa, iminà p' aÇgena arahataæ anukaromi, uposatho ca me upavuttho bhavissatÅ' ti. Iminà catutthena aÇgena samannÃgato hoti. 6. . . . `yÃvajÅvaæ arahanto surÃmerayamajjapamÃdaÂÂhÃnaæ pahÃya surÃmerayamajjapamÃdaÂÂhÃnà paÂiviratÃ, aham p' ajja ima¤ ca rattiæ ima¤ ca divasaæ surÃmerayamajjapamÃdaÂÂhÃnaæ pahÃya surÃmeravamajjapamÃdaÂÂhÃnà paÂivirato, iminà p' aÇgena arahataæ anukaromi, uposatho ca me upavuttho bhavissatÅ' ti. Iminà pa¤camena aÇgena samannÃgato hoti. 7. . . . `yÃvajÅvaæ arahanto ekabhattikà rattÆparatà vikÃlabhojanÃ, aham p' ajja ima¤ ca rattiæ ima¤ ca divasaæ ekabhattiko rattÆparato vikÃlabhojano, iminà p' aÇgena arahataæ anukaromi, uposatho ca me upavuttho bhavissatÅ' ti. Iminà chaÂÂhena aÇgena samannÃgato hoti. 8. . . . `yÃvajÅvaæ arahanto naccagÅtavÃditavisÆkadassanamÃlÃgandhavilepanadhÃraïamaï¬anavibhÆsanaÂÂhÃnà paÂiviratÃ, aham p' ajja ima¤ ca rattiæ ima¤ ca divasaæ naccagÅtavÃditavisÆkadassanamÃlÃgandhavilepanadhÃraïamaï¬anavibhÆsanaÂÂhÃnà paÂivirato, iminà p' aÇgena arahataæ anukaromi, uposatho ca me upavuttho bhavissatÅ' ti. Iminà sattamena aÇgena samannÃgato hoti. 9. . . . `yÃvajÅvaæ arahanto uccÃsayanamahÃsayanaæ pahÃya uccÃsayanamahÃsayanà paÂiviratà nÅcaseyyaæ kappenti ma¤cake và tiïasanthÃrake vÃ, #<[page 390]># %<390 AÇguttara-NikÃya. XVIII. 10-XIX.1>% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ aham p' ajja ima¤ ca rattiæ ima¤ ca divasaæ uccÃsayanamahÃsayanaæ pahÃya uccÃsayanamahÃsayanà paÂivirato nÅcaseyyaæ kappemi ma¤cake và tiïasanthÃrake vÃ, iminà p' aÇgena arahataæ anukaromi, uposatho ca me upavuttho bhavissatÅ' ti. Iminà aÂÂhamena aÇgena samannÃgato hoti. 10. Idha bhikkhave ariyasÃvako mettÃsahagatena cetasà ekaæ disaæ pharitvà viharati, tathà dutiyaæ . . . tathà tatiyaæ . . . tathà catutthaæ . . . iti uddham adho tiriyaæ sabbadhi sabbatthatÃya sabbÃvantaæ lokaæ mettÃsahagatena cetasà vipulena mahaggatena appamÃïena averena avyÃpajjhena pharitvà viharati, iminà navamena aÇgena samannÃgato hoti. Eva¤ ca upavuttho kho bhikkhave navaÇgasamannÃgato uposatho mahapphalo hoti mahÃnisaæso mahÃjutiko mahÃvipphÃro ti. XIX. 1. Ima¤ ca bhikkhave rattiæ sambahulà devatà abhikkantÃya rattiyà abhikkantavaïïà kevalakappaæ Jetavanaæ obhÃsetvà yenÃhaæ ten' upasaÇkamiæsu, upasaÇkamitvà maæ abhivÃdetvà ekamantaæ aÂÂhaæsu. Ekamantaæ Âhità kho bhikkhave tà devatà maæ etad avocuæ `upasaÇkamiæsu no bhante pubbe manussabhÆtÃnaæ pabbajità agÃrÃni, tà mayaæ bhante paccuÂÂhimha, no ca kho abhivÃdimha, tà mayaæ bhante aparipuïïakammantà vippaÂisÃriniyo pacchÃnutÃpiniyo hÅnaæ kÃyaæ upapannÃ' ti. #<[page 391]># %% 2. Aparà pi maæ bhikkhave sambahulà devatà upasaÇkamitvà etad avocuæ `upasaÇkamiæsu no bhante pubbe manussabhÆtÃnaæ pabbajità agÃrÃni, tà mayaæ bhante paccuÂÂhimha abhivÃdimha, no ca kho Ãsanaæ adamha, tà mayaæ bhante aparipuïïakammantà vippaÂisÃriniyo pacchÃnutÃpiniyo hÅnaæ kÃyaæ upapannÃ' ti. 3. Aparà pi maæ bhikkhave sambahulà devatà upasaÇkamitvà etad avocuæ `upasaÇkamiæsu no bhante pubbe manussabhÆtÃnaæ pabbajità agÃrÃni, tà mayaæ bhante paccuÂÂhimha ca abhivÃdimha ca Ãsana¤ ca adamha, no ca kho yathÃsattiæ yathÃbalaæ saævibhajimha . . . pe . . . yathÃsattiæ yathÃbalaæ saævibhajimha, no ca kho upanisÅdimha dhammasavanÃya . . . upanisÅdimha dhammasavanÃya, no ca kho ohitasotà dhammaæ suïimha . . . ohitasotà dhammaæ suïimha, no ca kho sutvà dhammaæ dÃrayimha . . . sutvà ca dhammaæ dhÃrayimha, no ca kho dhatÃnaæ dhammÃnaæ atthaæ upaparikkhimha . . . dhatÃna¤ ca dhammÃnaæ atthaæ upaparikkhimha, no ca kho attham a¤¤Ãya dhammam a¤¤Ãya dhammÃnudhammapaÂipajjimha, tà mayaæ bhante aparipuïïakammantà vippaÂisÃriniyo pacchÃnutÃpiniyo hÅnaæ kÃyaæ upapannÃ' ti. 4. Aparà pi maæ bhikkhave sambahulà devatà upasaÇkamitvà etad avocuæ `upasaÇkamiæsu no bhante pubbe manussabhÆtÃnaæ pabbajità agÃrÃni, tà mayaæ bhante paccuÂÂhimha abhivÃdimha Ãsanaæ adamha, yathÃsattiæ yathÃbalaæ saævibhajimha upanisÅdimha dhammasavanÃya, #<[page 392]># %<392 AÇguttara-NikÃya. XX.1-2>% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ ohitasotà ca dhammaæ suïimha, sutvà ca dhammaæ dhÃrayimha, dhatÃna¤ ca dhammÃnaæ atthaæ upaparikkhimha, attham a¤¤Ãya dhammam a¤¤Ãya dhammÃnudhammapaÂipajjimha, tà mayaæ bhante paripuïïakammantà avippaÂisÃriniyo apacchÃnutÃpiniyo païÅtaæ kÃyaæ upapannÃ' ti. EtÃni bhikkhave rukkhamÆlÃni etÃni su¤¤ÃgÃrÃni, jhÃyatha bhikkhave mà pamÃdatha, mà pacchà vippaÂisÃrino ahuvattha, seyyathà pi tà purimikà devatà ti. XX. 1. Ekaæ samayaæ Bhagavà SÃvatthiyaæ viharati Jetavane AnÃthapiï¬ikassa ÃrÃme. Atha kho AnÃthapiï¬iko gahapati yena Bhagavà ten' upasaÇkami, upasaÇkamitvà Bhagavantaæ abhivÃdetvà ekamantaæ nisÅdi. Ekamantaæ nisinnaæ kho AnÃthapiï¬ikaæ gahapatiæ Bhagavà etad avoca: api nu te gahapati kule dÃnaæ diyyatÅ ti? Diyyati me bhante kule dÃnaæ, ta¤ ca kho lÆkhaæ kaïÃjakaæ bilaÇgadutiyan ti. 2. LÆkha¤ ce pi gahapati dÃnaæ deti païÅtaæ vÃ, ta¤ ca asakkaccaæ deti, acittikatvà deti, asahatthà deti, apaviddhaæ deti, anÃgamanadiÂÂhiko deti; yattha yattha tassa tassa dÃnassa vipÃko nibbattati, na uÊÃrÃya bhattabhogÃya cittaæ namati, na uÊÃrÃya vatthabhogÃya cittaæ namati, na uÊÃrÃya yÃnabhogÃya cittaæ namati, na uÊÃresu pa¤casu kÃmaguïesu bhogÃya cittaæ namati; ye pi 'ssa te honti puttà ti và dÃrà ti và dÃsà ti và pessà ti và kammakarà ti vÃ, #<[page 393]># %% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ te pi na sussusanti na sotaæ odahanti na a¤¤Ãcittaæ upaÂÂhapenti. Taæ kissa hetu? Evaæ h' etaæ gahapati hoti asakkaccakatÃnaæ kammÃnaæ vipÃko. 3. LÆkha¤ ce pi gahapati dÃnaæ deti païÅtaæ vÃ, ta¤ ca sakkaccaæ deti, cittikatvà deti. sahatthà deti, anapaviddhaæ deti, ÃgamanadiÂÂhiko deti; yattha yattha tassa tassa dÃnassa vipÃko nibbattati, uÊÃrÃya bhattabhogÃya cittaæ namati, ulÃrÃya vatthabhogÃya cittaæ namati, uÊÃrÃya yÃnabhogÃya cittaæ namati, uÊÃresu pa¤casu kÃmaguïesu bhogÃya cittaæ namati; ye pi 'ssa te honti puttà ti và dÃrà ti và dÃsà ti và pessà ti và kammakarà ti vÃ, te pi sussusanti sotaæ odahanti a¤¤Ãcittaæ upaÂÂhapenti. Taæ kissa hetu? Evaæ h' etaæ gahapati hoti sakkaccakatÃnaæ kammÃnaæ vipÃko. 4. BhÆtapubbaæ gahapati VelÃmo nÃma brÃhmaïo ahosi. So evarÆpaæ dÃnaæ adÃsi mahÃdÃnaæ: caturÃsÅti suvaïïapÃtisahassÃni adÃsi rÆpiyapÆrÃni, caturÃsÅti rÆpiyapÃtisahassÃni adÃsi suvaïïapÆrÃni, caturÃsÅti kaæsapÃtisahassÃni adÃsi hira¤¤apÆrÃni, caturÃsÅti hatthisahassÃni adÃsi sovaïïÃlaækÃrÃni sovaïïadhajÃni hemajÃlasa¤channÃni, caturÃsÅti rathasahassÃni adÃsi sÅhacammaparivÃrÃni vyagghacammaparivÃrÃni dipicammaparivÃrÃni paï¬ukambalaparivÃrÃni sovaïïÃlaækÃrÃni sovaïïadhajÃni hemajÃlasa¤channÃni, caturÃsÅti dhenusahassÃni adÃsi dukÆlasanthanÃni kaæsÆpadhÃraïÃni, caturÃsÅti ka¤¤ÃsahassÃni adÃsi Ãmuttamaïikuï¬alÃyo, caturÃsÅti pallaÇkasahassÃni adÃsi gonakatthatÃni paÂikatthatÃni paÂalikatthatÃni kadalimigapavarapaccattharaïÃni sa-uttaracchadÃni ubhato lohitakÆpadhÃnÃni, #<[page 394]># %<394 AÇguttara-NikÃya. XX.5>% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ caturÃsÅti vatthakoÂisahassÃni adÃsi khomasukhumÃnaæ koseyyasukhumÃnaæ kambalasukhumÃnaæ kappÃsikasukhumÃnaæ; ko pana vÃdo annassa pÃnassa khajjassa bhojjassa leyyassa peyyassa najjo ma¤¤e vissandati. 5. Siyà kho pana te gahapati evam assa `a¤¤o nÆna tena samayena VelÃmo brÃhmaïo ahosi, so taæ dÃnaæ adÃsi mahÃdÃnan' ti. Na kho pan' etaæ gahapati evaæ daÂÂhabbaæ. Ahaæ tena samayena VelÃmo brÃhmaïo ahosiæ, ahaæ taæ dÃnaæ adÃsiæ mahÃdÃnaæ. Tasmiæ kho pana gahapati dÃne na koci dakkhiïeyyo ahosi, na taæ koci dakkhiïaæ visodheti. Yaæ gahapati VelÃmo brÃhmaïo dÃnaæ adÃsi mahÃdÃnaæ, yo c' ekaæ diÂÂhisampannaæ bhojeyya, idaæ tato mahapphalataraæ. Ya¤ ca gahapati VelÃmo brÃhmaïo dÃnaæ adÃsi mahÃdÃnaæ, yo ca sataæ diÂÂhisampannÃnaæ bhojeyya yo c' ekaæ sakadÃgÃmiæ bhojeyya, idaæ tato mahapphalataraæ. Ya¤ ca gahapati VelÃmo brÃhmaïo dÃnaæ adÃsi mahÃdÃnaæ, yo ca sataæ sakadÃgÃmÅnaæ bhojeyya yo c' ekaæ anÃgÃmiæ bhojeyya . . . yo ca sataæ anÃgÃmÅnaæ bhojeyya yo c' ekaæ arahantaæ bhojeyya . . . yo ca sataæ arahantÃnaæ bhojeyya yo c' ekaæ paccekabuddhaæ bhojeyya . #<[page 395]># %% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ . . yo ca sataæ paccekabuddhÃnaæ bhojeyya yo ca TathÃgataæ arahantaæ sammÃsambuddhaæ bhojeyya . . . yo ca buddhapamukhaæ bhikkhusaÇghaæ bhojeyya yo ca cÃtuddisaæ saÇghaæ uddissa vihÃraæ kÃrÃpeyya . . . yo ca pasannacitto buddha¤ ca dhamma¤ ca saÇgha¤ ca saraïaæ gaccheyya yo ca pasannacitto sikkhÃpadÃni samÃdiyeyya: pÃïÃtipÃtà veramaïiæ adinnÃdÃnà veramaïiæ kÃmesu micchÃcÃrà veramaïiæ musÃvÃdà veramaïiæ surÃmerayamajjapamÃdaÂÂhÃnà veramaïiæ . . . yo ca pasannacitto sikkhÃpadÃni samÃdiyeyya: pÃïÃtipÃtà veramaïiæ . . . pe . . . surÃmerayamajjapamÃdaÂÂhÃnà veramaïiæ yo ca antamaso gaddÆhanamattam pi mettacittaæ bhÃveyya, idaæ tato mahapphalataraæ. Ya¤ ca gahapati VelÃmo brÃhmaïo dÃnaæ adÃsi mahÃdÃnaæ, yo c' ekaæ diÂÂhisampannaæ bhojeyya . . . yo ca sataæ diÂÂhisampannÃnaæ bhojeyya yo c' ekaæ sakadÃgÃmiæ bhojeyya . . . yo ca sataæ sakadÃgÃmÅnaæ bhojeyya yo c' ekaæ anÃgÃmiæ bhojeyya . . . yo ca sataæ anÃgÃmÅnaæ bhojeyya yo c' ekaæ arahantaæ bhojeyya . . . yo ca sataæ arahantÃnaæ bhojeyya yo c' ekaæ paccekabuddhaæ bhojeyya . . . yo ca sataæ paccekabuddhÃnaæ bhojeyya yo ca TathÃgaÂaæ arahantaæ sammÃsambuddhaæ bhojeyya . . . yo ca buddhapamukhaæ bhikkhusaÇghaæ bhojeyya yo ca cÃtuddisaæ saÇghaæ uddissa vihÃraæ kÃrÃpeyya . . . yo ca pasannacitto buddha¤ ca dhamma¤ ca saÇgha¤ ca saraïaæ gaccheyya yo ca pasannacitto sikkhÃpadÃni samÃdiyeyya: pÃïÃtipÃtà veramaïiæ . . . pe . . . surÃmerayamajjapamÃdaÂÂhÃnà veramaïiæ . . . yo ca antamaso gaddÆhanamattam pi mettacittaæ bhÃveyya yo ca accharÃsaæghÃtamattam pi aniccasa¤¤aæ bhÃveyya, #<[page 396]># %<396 AÇguttara-NikÃya. XXI. 1-5>% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ idaæ tato mahapphalataran ti. SÅhanÃdavaggo dutiyo. Tatr' uddÃnaæ: Vuttho sa-upÃdiseso ca KoÂÂhitena Samiddhinà Gaï¬asa¤¤Ã kule mettà devatà VelÃmena cà ti. XXI. 1. TÅhi bhikkhave ÂhÃnehi Uttarakurukà manussà deve ca TÃvatiæse adhigaïhanti JambudÅpake ca manusse. Katamehi tÅhi? 2. Amamà apariggahà niyatÃyukà visesabhuno Imehi kho bhikkhave tÅhi ÂhÃnehi Uttarakurukà manussà deve ca TÃvatiæse adhigaïhanti JambudÅpake ca manusse. 3. TÅhi bhikkhave ÂhÃnehi devà TÃvatiæsà Uttarakuruke ca manusse adhigaïhanti JambudÅpake ca manusse. Katamehi tÅhi? 4. Dibbena Ãyunà dibbena vaïïena dibbena sukhena. Imehi kho bhikkhave tÅhi ÂhÃnehi devà TÃvatiæsà Uttarakuruke ca manusse adhigaïhanti JambudÅpake ca manusse. 5. TÅhi bhikkhave ÂhÃnehi JambudÅpake manussà Uttarakuruke ca manusse adhigaïhanti deve ca TÃvatiæse. Katamehi tÅhi? Surà satimanto idhabrahmacariyavÃso. Imehi kho bhikkhave tÅhi ÂhÃnehi JambudÅpakà manussà Uttarakuruke ca manusse adhigaïhanti deve ca TÃvatiæse ti. #<[page 397]># %% XXII. 1. Tayo ca bhikkhave assakhaÊuÇke desessÃmi tayo ca purisakhaÊuÇke tayo ca assasadasse tayo ca purisasadasse tayo ca bhadde assÃjÃnÅye tayo ca bhadde purisÃjÃnÅye. Taæ suïÃtha sÃdhukaæ manasikarotha, bhÃsissÃmÅ ti. Evam bhante ti kho te bhikkhÆ Bhagavato paccassosuæ. Bhagavà etad avoca:-- 2. Katame ca bhikkhave tayo assakhaÊuÇkÃ? Idha bhikkhave ekacco assakhaÊuÇko javasampanno hoti na vaïïasampanno na ÃrohapariïÃhasampanno. Idha pana bhikkhave ekacco assakhaÊuÇko javasampanno hoti vaïïasampanno na ÃrohapariïÃhasampanno. Idha pana bhikkhave ekacco assakhaÊuÇko javasampanno ca hoti vaïïasampanno ca ÃrohapariïÃhasampanno ca. Ime kho bhikkhave tayo assakhaÊuÇkÃ. 3. Katame ca bhikkhave tayo purisakhaÊuÇkÃ? Idha bhikkhave ekacco purisakhaÊuÇko javasampanno hoti na vaïïasampanno na ÃrohapariïÃhasampanno. Idha pana bhikkhave ekacco purisakhaÊuÇko javasampanno hoti vaïïasampanno na ÃrohapariïÃhasampanno. Idha pana bhikkhave ekacco purisakhaÊuÇko javasampanno ca hoti vaïïasampanno ca ÃrohapariïÃhasampanno ca. 4. Katha¤ ca bhikkhave purisakhaÊuÇko javasampanno hoti na vaïïasampanno na ÃrohapariïÃhasampanno? Idha bhikkhave bhikkhu `idaæ dukkhan' ti yathÃbhÆtaæ pajÃnÃti, `ayaæ dukkhasamudayo' ti yathÃbhÆtaæ pajÃnÃti, `ayaæ dukkhanirodho' ti yathÃbhÆtaæ pajÃnÃti, `ayaæ dukkhanirodhagÃminÅ paÂipadÃ' ti yathÃbhÆtaæ pajÃnÃti. #<[page 398]># %<398 AÇguttara-NikÃya. XXII. 5-6>% Idam assa javasmiæ vadÃmi. Abhidhamme kho pana abhivinaye pa¤haæ puÂÂho saæsÃdeti, no vissajjeti. Idam assa na vaïïasmiæ vadÃmi. Na kho pana lÃbhÅ hoti cÅvarapiï¬apÃtasenÃsanagilÃnapaccayabhesajjaparikkhÃrÃnaæ. Idam assa na ÃrohapariïÃhasmiæ vadÃmi. Evaæ kho bhikkhave purisakhaÊuÇko javasampanno hoti na vaïïasampanno na ÃrohapariïÃhasampanno. 5. Katha¤ ca bhikkhave purisakhaÊuÇko javasampanno hoti vaïïasampanno na ÃrohapariïÃhasampanno? Idha bhikkhave bhikkhu `idaæ dukkhan' ti yathÃbhÆtaæ pajÃnÃti . . . pe . . . `ayaæ dukkhanirodhagÃminÅ paÂipadÃ' ti yathÃbhÆtaæ pajÃnÃti. Idam assa javasmiæ vadÃmi. Abhidhamme kho pana abhivinaye pa¤haæ puÂÂho vissajjeti, no saæsÃdeti. Idam assa vaïïasmiæ vadÃmi. Na kho pana lÃbhÅ hoti cÅvarapiï¬apÃtasenÃsanagilÃnapaccayabhesajjaparikkhÃrÃnaæ. Idam assa na ÃrohapariïÃhasmiæ vadÃmi. Evaæ kho bhikkhave purisakhaÊuÇko javasampanno hoti vaïïasampanno na ÃrohapariïÃhasampanno. 6. Katha¤ ca bhikkhave purisakhaÊuÇko javasampanno ca hoti vaïïasampanno ca ÃrohapariïÃhasampanno ca? Idha bhikkhave bhikkhu `idaæ dukkhan' ti yathÃbhÆtaæ pajÃnÃti . . . pe . . . `ayaæ dukkhanirodhagÃminÅ paÂipadÃ' ti yathÃbhÆtaæ pajÃnÃti. Idam assa javasmiæ vadÃmi. Abhidhamme kho pana abhivinaye pa¤haæ puÂÂho vissajjeti, no saæsÃdeti. Idam assa vaïïasmiæ vadÃmi. #<[page 399]># %% LÃbhÅ kho pana hoti cÅvarapiï¬apÃtasenÃsanagilÃnapaccayabhesajjaparikkhÃrÃnaæ. Idam assa ÃrohapariïÃhasmiæ vadÃmi. Evaæ kho bhikkhave purisakhaÊuÇko javasampanno ca hoti vaïïasampanno ca ÃrohapariïÃhasampanno ca. Ime kho bhikkhave tayo purisakhaÊuÇkÃ. 7. Katame ca bhikkhave tayo assasadassÃ? Idha bhikkhave ekacco assasadasso . . . pe . . . javasampanno ca hoti vaïïasampanno ca ÃrohapariïÃhasampanno ca. Ime kho bhikkhave tayo assa sadassÃ. 8. Katame ca bhikkhave tayo purisasadassÃ? Idha bhikkhave ekacco purisasadasso . . . pe . . . javasampanno ca hoti vaïïasampanno ca ÃrohapariïÃhasampanno ca. 9. Katha¤ ca bhikkhave purisasadasso javasampanno ca hoti vaïïasampanno ca ÃrohapariïÃhasampanno ca? Idha bhikkhave bhikkhu pa¤cannaæ orambhÃgiyÃnaæ saæyojanÃnaæ parikkhayà opapÃtiko hoti, tattha parinibbÃyÅ anÃvattidhammo tasmà lokÃ. Idam assa javasmiæ vadÃmi. Abhidhamme kho pana abhivinaye pa¤haæ puÂÂho vissajjeti, no saæsÃdeti. Idam assa vaïïasmiæ vadÃmi. LÃbhÅ kho pana hoti cÅvarapiï¬apÃtasenÃsanagilÃnapaccayabhesajjaparikkhÃrÃnaæ. Idam assa ÃrohapariïÃhasmiæ vadÃmi. Evaæ kho bhikkhave purisasadasso javasampanno ca hoti vaïïasampanno ca ÃrohapariïÃhasampanno ca. Ime kho bhikkhave tayo purisasadassÃ. 10. Katame ca bhikkhave tayo bhaddà assÃjÃnÅyÃ? Idha bhikkhave ekacco bhaddo assÃjÃnÅyo . . . pe . . . javasampanno ca hoti vaïïasampanno ca ÃrohapariïÃhasampanno ca. #<[page 400]># %<400 AÇguttara-NikÃya. XXII. 11-XXIII. 2>% Ime kho bhikkhave tayo bhaddà assÃjÃnÅyÃ. 11. Katame ca bhikkhave tayo bhaddà purisÃjÃnÅyÃ? Idha bhikkhave ekacco bhaddo purisÃjÃnÅyo . . . pe . . . javasampanno ca hoti vaïïasampanno ca Ãrohapari- ïÃhasampanno ca. 12. Katha¤ ca bhikkhave bhaddo purisÃjÃnÅyo . . . pe . . . javasampanno ca hoti vaïïasampanno ca ÃrohapariïÃhasampanno ca? Idha bhikkhave bhikkhu ÃsavÃnaæ khayà anÃsavaæ cetovimuttiæ pa¤¤Ãvimuttiæ diÂÂh' eva dhamme sayaæ abhi¤¤Ã sacchikatvà upasampajja viharati. Idam assa javasmiæ vadÃmi. Abhidhamme kho pana abhivinaye pa¤haæ puÂÂho vissajjeti, no saæsÃdeti. Idam assa vaïïasmiæ vadÃmi. LÃbhÅ kho pana hoti cÅvarapiï¬apÃtasenÃsanagilÃnapaccayabhesajjaparikkhÃrÃnaæ. Idaæ assa ÃrohapariïÃhasmiæ vadÃmi. Evaæ kho bhikkhave bhaddo purisÃjÃnÅyo javasampanno ca hoti vaïïasampanno ca ÃrohapariïÃhasampanno ca. Ime kho bhikkhave tayo bhaddà purisÃjÃnÅyà ti. XXIII. 1. Nava bhikkhave taïhÃmÆlake dhamme desessÃmi. Taæ suïÃtha . . . pe . . . Katame ca bhikkhave nava taïhÃmÆlakà dhammÃ? 2. Taïhaæ paÂicca pariyesanÃ, pariyesanaæ paÂicca lÃbho, lÃbhaæ paÂicca vinicchayo, vinicchayaæ paÂicca chandarÃgo, chandarÃgaæ paÂicca ajjhosÃnaæ, ajjhosÃnaæ paÂicca pariggaho, pariggahaæ paÂicca macchariyaæ, macchariyaæ paÂicca ÃrakkhÃdhikaraïaæ, daï¬ÃdÃnasatthÃdÃnakalahaviggahavivÃdà tuvaætuvaæpesu¤¤amusÃvÃdà aneke pÃpakà akusalà dhammà sambhavanti. #<[page 401]># %% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ Ime kho bhikkhave nava taïhÃmÆlakà dhammà ti. XXIV. 1. Nava yime bhikkhave sattÃvÃsÃ. Katame nava? 2. Santi bhikkhave sattà nÃnattakÃyà nÃnattasa¤¤ino, seyyathà pi manussà ekacce ca devà ekacce ca vinipÃtikÃ: ayaæ paÂhamo sattÃvÃso. 3. Santi bhikkhave sattà nÃnattakÃyà ekattasa¤¤ino, seyyathà pi devà BrahmakÃyikà paÂhamÃbhinibbattÃ: ayaæ dutiyo sattÃvÃso. 4. Santi bhikkhave sattà ekattakÃyà nÃnattasa¤¤ino, seyyathà pi devà ùbhassarÃ: ayaæ tatiyo sattÃvÃso. 5. Santi bhikkhave sattà ekattakÃyà ekattasa¤¤ino, seyyathà pi devà SubhakiïhÃ: ayaæ catuttho sattÃvÃso. 6. Santi bhikkhave sattà asa¤¤ino appaÂisaævedino, seyyathà pi devà Asa¤¤asattÃ: ayaæ pa¤camo sattÃvÃso. 7. Santi bhikkhave sattà sabbaso rÆpasa¤¤Ãnaæ samatikkamà paÂighasa¤¤Ãnaæ atthaÇgamà nÃnattasa¤¤Ãnaæ amanasikÃrà `ananto ÃkÃso' ti ÃkÃsÃna¤cÃyatanÆpagÃ: ayaæ chaÂÂho sattÃvÃso. 8. Santi bhikkhave sattà sabbaso ÃkÃsÃna¤cÃyatanaæ samatikkamma `anantaæ vi¤¤Ãïan' ti vi¤¤Ãïa¤cÃyatanÆpagÃ: ayaæ sattamo sattÃvÃso. 9. Santi bhikkhave sattà sabbaso vi¤¤Ãïa¤cÃyatanaæ samatikkamma `natthi ki¤cÅ' ti Ãki¤ca¤¤ÃyatanÆpagÃ: ayaæ aÂÂhamo sattÃvÃso. 10. Santi bhikkhave sattà sabbaso Ãki¤ca¤¤Ãyatanaæ samatikkamma nevasa¤¤ÃnÃsa¤¤ÃyatanÆpagÃ: ayaæ navamo sattÃvÃso. Ime kho bhikkhave nava sattÃvÃsà ti. #<[page 402]># %<402 AÇguttara-NikÃya. XXV. 1-XXVI. 1>% XXV. 1. Yato kho bhikkhave bhikkhuno pa¤¤Ãya cittaæ suparicitaæ hoti, tass' etaæ bhikkhave bhikkhuno kallaæ vacanÃya `khÅïà jÃti, vusitaæ brahmacariyaæ, kataæ karaïÅyaæ, nÃparaæ itthattÃyà ti pajÃnÃmÅ' ti. Katha¤ ca bhikkhave bhikkhuno pa¤¤Ãya cittaæ suparicitaæ hoti? 2. `VÅtarÃgaæ me cittan' ti pa¤¤Ãya cittaæ suparicitaæ hoti, `vÅtadosaæ me cittan' ti pa¤¤Ãya cittaæ suparicitaæ hoti, `vÅtamohaæ me cittan' ti pa¤¤Ãya cittaæ suparicitaæ hoti, `asarÃgadhammaæ me cittan' ti pa¤¤Ãya cittaæ suparicitaæ hoti, `asadosadhammaæ me cittan' ti pa¤¤Ãya cittaæ suparicitaæ hoti, `asamohadhammaæ me cittan' ti pa¤¤Ãya cittaæ suparicitaæ hoti, `anÃvattidhammaæ me cittaæ kÃmabhavÃyÃ' ti pa¤¤Ãya cittaæ suparicitaæ hoti, `anÃvattidhammaæ me cittaæ rÆpabhavÃyÃ' ti pa¤¤Ãya cittaæ suparicitaæ hoti, `anÃvattidhammaæ me cittaæ arÆpabhavÃyÃ' ti pa¤¤Ãya cittaæ suparicitaæ hoti. Yato kho bhikkhave bhikkhuno pa¤¤Ãya cittaæ suparicitaæ hoti, tass' etaæ bhikkhave bhikkhuno kallaæ vacanÃya `khÅïà jÃti, vusitaæ brahmacariyaæ, kataæ karaïÅyaæ, nÃparaæ itthattÃyà ti pajÃnÃmÅ' ti. XXVI. 1. Evam me sutaæ. Ekaæ samayaæ Ãyasmà ca SÃriputto Ãyasmà ca CandikÃputto RÃjagahe viharanti VeÊuvane KalandakanivÃpe. Tatra kho Ãyasmà CandikÃputto bhikkhÆ Ãmantesi: Devadatto Ãvuso bhikkhÆnaæ evaæ dhammaæ deseti `yato kho Ãvuso bhikkhuno cetasà cittaæ suparicitaæ hoti, tass' etaæ bhikkhuno kallaæ veyyÃkaraïÃya: #<[page 403]># %% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ khÅïà jÃti, vusitaæ brahmacariyaæ, kataæ karaïÅyaæ, nÃparaæ itthattÃyà ti pajÃnÃmÅ' ti. 2. Evaæ vutte Ãyasmà SÃriputto Ãyasmantaæ CandikÃputtaæ etad avoca: na kho Ãvuso CandikÃputta Devadatto bhikkhÆnaæ evaæ dhammaæ deseti `yato kho Ãvuso bhikkhuno cetasà cittaæ suparicitaæ hoti, tass' etaæ bhikkhuno kallaæ veyyÃkaraïÃya: khÅïà jÃti, vusitaæ brahmacariyaæ, kataæ karaïÅyaæ, nÃparaæ itthattÃyà ti pajÃnÃmÅ' ti, eva¤ ca kho Ãvuso CandikÃputta Devadatto bhikkhÆnaæ dhammaæ deseti `yato kho Ãvuso bhikkhuno cetasà cittaæ suparicitaæ hoti, tass' etaæ bhikkhuno kallaæ veyyÃkaraïÃya: khÅïà jÃti, vusitaæ brahmacariyaæ, kataæ karaïÅyaæ, nÃparaæ itthattÃyà ti pajÃnÃmÅ' ti. 3. Dutiyam pi kho . . . pe . . . tatiyam pi kho Ãyasmà CandikÃputto bhikkhÆ Ãmantesi: Devadatto Ãvuso bhikkhÆnaæ evaæ dhammaæ deseti `yato kho Ãvuso bhikkhuno cetasà cittaæ suparicitaæ hoti, tass' etaæ bhikkhuno veyyÃkaraïÃya: khÅïà jÃti, vusitaæ brahmacariyaæ, kataæ karaïÅyaæ, nÃparaæ itthattÃyà ti pajÃnÃmÅ' ti. Tatiyam pi kho Ãyasmà SÃriputto Ãyasmantaæ CandikÃputtaæ etad avoca: na kho Ãvuso CandikÃputta Devadatto bhikkhÆnaæ evaæ dhammaæ deseti `yato kho Ãvuso bhikkhuno cetasà cittaæ suparicitaæ hoti, tass' etaæ bhikkhuno kallaæ veyyÃkaraïÃya: khÅïà jÃti, vusitaæ brahmacariyaæ, kataæ karaïÅyaæ, nÃparaæ itthattÃyà ti pajÃnÃtÅ' ti, eva¤ ca kho Ãvuso CandikÃputta Devadatto bhikkhÆnaæ dhammaæ deseti `yato kho Ãvuso bhikkhuno cetasà cittaæ suparicitaæ hoti, tass' etaæ bhikkhuno kallaæ veyyÃkaraïÃya: khÅïà jÃti, vusitaæ brahmacariyaæ, kataæ karaïÅyaæ, nÃparaæ itthattÃyà ti pajÃnÃmÅ' ti. 4. Katha¤ ca Ãvuso bhikkhuno cetasà cittaæ suparicitaæ hoti? #<[page 404]# %<404 AÇguttara-NikÃya. XXVI. 5>% `VÅtarÃgaæ me cittan' ti cetasà cittaæ suparicitaæ hoti, `vÅtadosaæ me cittan' ti cetasà cittaæ suparicitaæ hoti, `vÅtamohaæ me cittan' ti cetasà cittaæ suparicitaæ hoti, `asarÃgadhammaæ me cittan' ti cetasà cittaæ suparicitaæ hoti, `asadosadhammaæ me cittan' ti cetasà cittaæ suparicitaæ hoti, `asamohadhammaæ me cittan' ti cetasà cittaæ suparicitaæ hoti, `anÃvattidhammaæ me cittaæ kÃmabhavÃyÃ' ti cetasà cittaæ suparicitaæ hoti, `anÃvattidhammaæ me cittaæ rÆpabhavÃyÃ' ti cetasà cittaæ suparicitaæ hoti, `anÃvattidhammaæ me cittaæ arÆpabhavÃyÃ' ti cetasà cittaæ suparicitaæ hoti. 5. Evaæ sammÃvimuttacittassa kho Ãvuso bhikkhuno bhusà ce pi cakkhuvi¤¤eyyà rÆpà cakkhussa ÃpÃthaæ Ãgacchanti, nev' assa cittaæ pariyÃdiyanti, amissÅkatam ev' assa cittaæ hoti Âhitaæ Ãnejjappattaæ, vayaæ c' assÃnupassati; bhusà ce pi sotavi¤¤eyyà saddà . . . ghÃnavi¤¤eyyà gandhà . . . jivhÃvi¤¤eyyà rasà . . . kÃyavi¤¤eyyà phoÂÂhabbà . . . manovi¤¤eyyà dhammà manassa ÃpÃthaæ Ãgacchanti, nev' assa cittaæ pariyÃdiyanti, amissÅkatam ev' assa cittaæ hoti Âhitaæ Ãnejjappattaæ, vayaæ c' assÃnupassati. Sevyathà pi Ãvuso silÃyÆpo soÊasakukkuko, tassa assu aÂÂha kukkÆ heÂÂhà nemassa aÂÂha kukkÆ upari nemassa; atha puratthimÃya ce pi disÃya Ãgaccheyya bhusà vÃtavuÂÂhi, neva naæ kampeyya na samkampeyya na sampavedheyya; #<[page 405]># %% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ atha pacchimÃya . . . atha uttarÃya . . . atha dakkhiïÃya ce pi disÃya Ãgaccheyya bhusà vÃtavuÂÂhi, neva naæ kampeyya na samkampeyya na sampavedheyya. Taæ kissa hetu? GambhÅrattà Ãvuso nemassa sunikhÃtattà silÃyÆpassa. Evam eva kho Ãvuso evaæ sammÃvimuttacittassa bhikkhuno bhusà ce pi cakkhuvi¤¤eyyà rÆpà cakkhussa ÃpÃthaæ Ãgacchanti, nev' assa cittaæ pariyÃdiyanti, amissÅkatam ev' assa cittaæ hoti Âhitaæ Ãnejjappattaæ, vayaæ c' assÃnupassati; bhusà ce pi sotavi¤¤eyyà saddà . . . ghÃnavi¤¤eyyà gandhà . . . jivhÃvi¤¤eyyà rasà . . . kÃyavi¤¤eyyà phoÂÂhabbà . . . manovi¤¤eyyà dhammà manassa ÃpÃthaæ Ãgacchanti, nev' assa cittaæ pariyÃdiyanti, amissÅkatam ev' assa cittaæ hoti Âhitaæ Ãnejjappattaæ, vayaæ c' assÃnupassatÅ ti. XXVII. 1. Atha kho AnÃthapiï¬iko gahapati yena Bhagavà ten' upasaÇkami, upasaÇkamitvà Bhagavantaæ abhivÃdetvà ekamantaæ nisÅdi. Ekamantaæ nisinnaæ kho AnÃthapiï¬ikaæ gahapatiæ Bhagavà etad avoca:-- 2. Yato kho gahapati ariyasÃvakassa pa¤ca bhayÃni verÃni vÆpasantÃni hoti, catÆhi ca sotÃpattiyaÇgehi samannÃgato hoti, so ÃkaÇkhamÃno attanà 'va attÃnaæ vyÃkareyya: khÅïanirayo 'mhi khÅïatiracchÃnayoni khÅïapittivisayo khÅïÃpÃyaduggativinipÃto, sotÃpanno 'ham asmi avinipÃtadhammo niyato sambodhiparÃyano. #<[page 406]># %<406 AÇguttara-NikÃya. XXVIL. 3-4>% 3. KatamÃni pa¤ca bhayÃni verÃni vÆpasantÃni honti? Yaæ gahapati pÃïÃtipÃtÅ pÃïÃtipÃtapaccayà diÂÂhadhammikam pi bhayaæ veraæ pasavati, samparÃyikam pi bhayaæ veraæ pasavati, cetasikam pi dukkhaæ domanassaæ paÂisaævedeti; pÃïÃtipÃtà paÂivirato neva diÂÂhadhammikam pi bhayaæ veraæ pasavati, na samparÃyikam pi bhayaæ veraæ pasavati, na cetasikam pi dukkhaæ domanassaæ paÂisaævedeti. PÃïÃtipÃtà paÂiviratassa evaæ taæ bhayaæ veraæ vÆpasantaæ hoti. Yaæ gahapati adinnÃdÃyÅ . . . pe . . . kÃmesu micchÃcÃrÅ . . . musÃvÃdÅ . . . surÃmerayamajjapamÃdaÂÂhÃyÅ surÃmerayamajjapamÃdaÂÂhÃnapaccayà diÂÂhadhammikam pi bhayaæ veraæ pasavati, samparÃyikam pi bhayaæ veraæ pasavati, cetasikam pi dukkhaæ domanassaæ paÂisaævedeti; surÃmerayamajjapamÃdaÂÂhÃnà paÂivirato neva diÂÂhadhammikam pi bhayaæ veraæ pasavati, na samparÃyikam pi bhayaæ veraæ pasavati, na cetasikam pi dukkhaæ domanassaæ paÂisaævedeti. SurÃmerayamajjapamÃdaÂÂhÃnà paÂiviratassa evaæ taæ bhayaæ veraæ vÆpasantaæ hoti. ImÃni pa¤ca bhayÃni verÃni vÆpasantÃni honti. 4. Katamehi catÆhi sotÃpattiyaÇgehi samannÃgato hoti? Idha gahapati ariyasÃvako buddhe aveccappasÃdena samannÃgato hoti `iti pi so Bhagavà arahaæ sammÃsambuddho vijjÃcaraïasampanno sugato lokavidÆ anuttaro purisadammasÃrathi Satthà devamanussÃnaæ buddho BhagavÃ' ti; dhamme aveccappasÃdena samannÃgato hoti `svÃkkhÃto Bhagavatà dhammo sandiÂÂhiko akÃliko ehipassiko opanayiko paccattaæ veditabbo vi¤¤ÆhÅ' ti; saÇghe aveccappasÃdena samannÃgato hoti `supaÂipanno Bhagavato sÃvakasaÇgho, ujupaÂipanno Bhagavato sÃvakasaÇgho, ¤ÃyapaÂipanno Bhagavato sÃvakasaÇgho, #<[page 407]># %% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ sÃmÅcipaÂipanno Bhagavato sÃvakasaÇgho, yad idaæ cattÃri purisayugÃni aÂÂha purisapuggalÃ, esa Bhagavato sÃvakasaÇgho Ãhuneyyo pÃhuneyyo dakkhiïeyyo a¤jalikaraïÅyo anuttaraæ pu¤¤akkhettaæ lokassÃ' ti; ariyakantehi sÅlehi samannÃgato hoti akhaï¬ehi acchiddehi asabalehi akammÃsehi bhujissehi vi¤¤uppasatthehi aparÃmaÂÂhehi samÃdhisaævattanikehi. Imehi catÆhi sotÃpattiyaÇgehi samannÃgato hoti. 5. Yato kho gahapati ariyasÃvakassa imÃni pa¤ca bhayÃni verÃni vÆpasantÃni honti, imehi ca catÆhi sotÃpattiyaÇgehi samannÃgato hoti, so ÃkaÇkhamÃno attanà 'va attÃnaæ vyÃkareyya: khÅïanirayo 'mhi khÅïatiracchÃnayoni khÅïapittivisayo khÅïÃpÃyaduggativinipÃto, sotÃpanno 'ham asmi avinipÃtadhammo niyato sambodhiparÃyano ti. XXVIII. 1. Yato kho bhikkhave ariyasÃvakassa pa¤ca bhayÃni verÃni vÆpasantÃni honti, catÆhi ca sotÃpattiyaÇgehi samannÃgato hoti, so ÃkaÇkhamÃno attanà 'va attÃnaæ vyÃkareyya: khÅïanirayo 'mhi khÅïatiracchÃnayoni khÅïapittivisayo khÅïÃpÃyaduggativinipÃto, sotÃpanno 'ham asmi avinipÃtadhammo niyato sambodhiparÃyano. 2. KatamÃni pa¤ca bhayÃni verÃni vÆpasantÃni honti? . . . pe . . . ImÃni pa¤ca bhayÃni verÃni vÆpasantÃni honti. 3. Katamehi catÆhi sotÃpattiyaÇgehi samannÃgato hoti? . . .9 Imehi catÆhi sotÃpattiyaÇgehi samannÃgato hoti. #<[page 408]># %<408 AÇguttara-NikÃya. XXVIII. 4-XXX. 2>% 4. Yato kho bhikkhave ariyasÃvakassa imÃni pa¤ca bhayÃni verÃni vÆpasantÃni honti, imehi ca catÆhi sotÃpattiyaÇgehi samannÃgato hoti, so ÃkaÇkhamÃno attanà 'va attÃnaæ vyÃkareyya: khÅïanirayo 'mhi khÅïatiracchÃnayoni khÅïapittivisayo khÅïÃpÃyaduggativinipÃto, sotÃpanno 'ham asmi avinipÃtadhammo niyato sambodhiparÃyano ti. XXIX. 1. Nava yimÃni bhikkhave ÃghÃtavatthÆni. KatamÃni nava? 2. `Anatthaæ me acarÅ' ti ÃghÃtaæ bandhati, `anatthaæ me caratÅ' ti ÃghÃtaæ bandhati, `anatthaæ me carissatÅ' ti ÃghÃtaæ bandhati, `piyassa me manÃpassa anatthaæ acari . . . anatthaæ carati . . . anatthaæ carissatÅ' ti ÃghÃtaæ bandhati, `appiyassa me amanÃpassa atthaæ acari . . . atthaæ carati . . . atthaæ carissatÅ' ti ÃghÃtaæ bandhati. ImÃni kho bhikkhave nava ÃghÃtavatthÆnÅ ti. XXX. 1. Nava yime bhikkhave ÃghÃtapaÂivinayÃ. Katame nava? 2. `Anatthaæ me acari, taæ kut' ettha labbhÃ' ti ÃghÃtaæ paÂivineti, `anatthaæ me carati, taæ kut' ettha labbhÃ' ti ÃghÃtaæ paÂivineti, `anatthaæ me carissati, taæ kut' ettha labbhÃ' ti ÃghÃtaæ paÂivineti, `piyassa me manÃpassa anatthaæ acari . . .anatthaæ carati . . . anatthaæ carissati, #<[page 409]># %% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ taæ kut' ettha labbhÃ' ti ÃghÃtaæ paÂivineti, `appiyassa me amanÃpassa atthaæ cari . . . atthaæ carati . . .atthaæ carissati, taæ kut' ettha labbhÃ' ti ÃghÃtaæ paÂivineti. Ime kho bhikkhave nava ÃghÃtapaÂivinayà ti. XXXI. 1. Nava yime bhikkhave anupubbanirodhÃ. Katame nava? 2. PaÂhamaæ jhÃnaæ samÃpannassa kÃmasa¤¤Ã niruddhà hoti, dutiyaæ jhÃnaæ samÃpannassa vitakkavicÃrà niruddhà honti, tatiyaæ jhÃnaæ samÃpannassa pÅti niruddhà hoti, catutthaæ jhÃnaæ samÃpannassa assÃsapassÃsà niruddhà honti, ÃkÃsÃna¤cÃyatanaæ samÃpannassa rÆpasa¤¤Ã niruddhà hoti, vi¤¤Ãïa¤cÃyatanaæ samÃpannassa ÃkÃsÃna¤cÃyatanasa¤¤Ã niruddhà hoti, Ãki¤ca¤¤Ãyatanaæ samÃpannassa vi¤¤Ãïa¤cÃyatanasa¤¤Ã niruddhà hoti, nevasa¤¤ÃnÃsa¤¤Ãyatanaæ samÃpannassa Ãki¤ca¤¤Ãyatanasa¤¤Ã niruddhà hoti, sa¤¤Ãvedayitanirodhaæ samÃpannassa sa¤¤Ã ca vedanà ca niruddhà honti. Ime kho bhikkhave nava anupubbanirodhà ti. SattÃvÃsavaggo tatiyo. Tatr' uddÃnaæ: èhÃnakhaÊuÇko taïhà ca satta-sa¤¤Ã silÃyÆpo Dve verà dve ÃghÃtÃni anupubbanirodhena cà ti. #<[page 410]># %<410 AÇguttara-NikÃya. XXXII. 1-XXXIII. 2>% XXXII. 1. Nava yime bhikkhave anupubbavihÃrÃ. Katame nava? 2. Idha bhikkhave bhikkhu vicicc' eva kÃmehi vivicca akusalehi dhammehi savitakkaæ savicÃraæ vivekajaæ pÅtisukhaæ paÂhamaæ jhÃnaæ upasampajja viharati, vitakkavicÃrÃnaæ vÆpasamà ajjhattaæ sampasÃdanaæ cetaso ekodibhÃvaæ avitakkaæ avicÃraæ samÃdhijaæ pÅtisukhaæ dutiyaæ jhÃnaæ upasampajja viharati, pÅtiyà ca virÃgà . . . tatiyaæ jhÃnaæ upasampajja viharati, sukhassa ca pahÃnà dukkhassa ca pahÃnà pubb' eva somanassadomanassÃnaæ atthaÇgamà adukkhamasukhaæ upekhÃsatipÃrisuddhiæ catutthaæ jhÃnaæ upasampajja viharati . . . pe . . . sabbaso rÆpasa¤¤Ãnaæ samatikkamà paÂighasa¤¤Ãnaæ atthaÇgamà nÃnattasa¤¤Ãnaæ amanasikÃrà `ananto ÃkÃso' ti ÃkÃsÃna¤cÃyatanaæ upasampajja viharati, sabbaso ÃkÃsÃna¤cÃyatanaæ samatikkamma `anantaæ vi¤¤Ãïan' ti vi¤¤Ãïa¤cÃyatanaæ upasampajja viharati, sabbaso vi¤¤Ãïa¤cÃyatanaæ samatikkamma `natthi ki¤cÅ' ti Ãki¤ca¤¤Ãyatanaæ upasampajja viharati, sabbaso Ãki¤ca¤¤Ãyatanaæ samatikkamma nevasa¤¤ÃnÃsa¤¤Ãyatanaæ upasampajja viharati, sabbaso nevasa¤¤ÃnÃsa¤¤Ãyatanaæ samatikkamma sa¤¤Ãvedayitanirodhaæ upasampajja viharati. Ime kho bhikkhave nava anupubbavihÃrà ti. XXXIII. 1. Nava yimà bhikkhave anupubbavihÃrasamÃpattiyo desessÃmi, taæ suïÃtha . . . pe . . . Katamà ca bhikkhave nava anupubbavihÃrasamÃpattiyo? 2. Yattha kÃmà nirujjhanti, ye ca kÃme nirodhetvà nirodhetvà viharanti, addhà te Ãyasmanto nicchÃtà nibbutà tiïïà pÃragatà tadaÇgenà ti vadÃmi. #<[page 411]># %% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ Kattha kÃmà nirujjhanti, ke ca kÃme nirodhetvà nirodhetvà viharanti? Aham etaæ na jÃnÃmi, aham etaæ na passÃmÅ ti iti yo evaæ vadeyya, so evam assa vacanÅyo `idhÃvuso bhikkhu vivicc' eva kÃmehi . . . pe . . . paÂhamaæ jhÃnaæ upasampajja viharati; ettha kÃmà nirujjhanti, te ca kÃme nirodhetvà nirodhetvà viharantÅ' ti. Addhà bhikkhave asaÂho amÃyÃvÅ sÃdhÆ ti bhÃsitaæ abhinandeyya anumodeyya, sÃdhÆ ti bhÃsitaæ abhinanditvà anumoditvà namassamÃno pa¤jaliko payirupÃseyya. 3. Yattha vitakkavicÃrà nirujjhanti, ye ca vitakkavicÃre nirodhetvà nirodhetvà viharanti, addhà te Ãyasmanto nicchÃtà nibbutà tiïïà pÃragatà tadaÇgenà ti vadÃmi. Kattha vitakkavicÃrà nirujjhanti, ke ca vitakkavicÃre nirodhetvà nirodhetvà viharanti? Aham etaæ na jÃnÃmi, aham etaæ na passÃmÅ ti iti yo evaæ vadeyya, so evam assa vacanÅyo `idhÃvuso bhikkhu vitakkavicÃrÃnaæ vÆpasamà . . . pe . . . dutiyaæ jhÃnaæ upasampajja viharati; ettha vitakkavicÃrà nirujjhanti, te ca vitakkavicÃre nirodhetvà nirodhetvà viharantÅ' ti. Addhà bhikkhave asaÂho amÃyÃvÅ sÃdhÆ ti bhÃsitaæ abhinandeyya anumodeyya, sÃdhÆ ti bhÃsitaæ abhinanditvà anumoditvà namassamÃno pa¤jaliko payirupÃseyya. 4. Yattha pÅti nirujjhati, ye ca pÅtiæ nirodhetvà nirodhetvà viharanti, addhà te Ãyasmanto nicchÃtà nibbutà tiïïà pÃragatà tadaÇgenà ti vadÃmi. Kattha pÅti nirujjhati, ke ca pÅtiæ nirodhetvà nirodhetvà viharanti? Aham etaæ na jÃnÃmi, aham etaæ na passÃmÅ ti iti yo evaæ vadeyya, so evam assa vacanÅyo `idhÃvuso bhikkhu pÅtiyà ca virÃgà . . . pe . . . tatiyaæ jhÃnaæ upasampajja viharati; ettha pÅti nirujjhati, te ca pÅtiæ nirodhetvà nirodhetvà viharantÅ' ti. #<[page 412]># %<412 AÇguttara-NikÃya. XXXIII5-6>% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ Addhà bhikkhave asaÂho amÃyÃvÅ sÃdhÆ ti bhÃsitaæ abhinandeyya anumodeyya, sÃdhÆ ti bhÃsitaæ abhinanditvà anumoditvà namassamÃno pa¤jaliko payirupÃseyya. 5. Yattha upekhÃsukhaæ nirujjhati, ye ca upekhÃsukhaæ nirodhetvà nirodhetvà viharanti, addhà te Ãyasmanto nicchÃtà nibbutà tiïïà pÃragatà tadaÇgenà ti vadÃmi. Kattha upekhÃsukhaæ nirujjhati, ke ca upekhÃsukhaæ nirodhetvà nirodhetvà viharanti? Aham etaæ na jÃnÃmi, aham etaæ na passÃmÅ ti iti yo evaæ vadeyya, so evam assa vacanÅyo `idhÃvuso bhikkhu sukhassa ca pahÃnà . . . pe . . . catutthaæ jhÃnaæ upasampajja viharati; ettha upekhÃsukhaæ nirujjhati, te ca upekhÃsukhaæ nirodhetvà nirodhetvà viharantÅ' ti. Addhà bhikkhave asaÂho amÃyÃvÅ sÃdhÆ ti bhÃsitaæ abhinandeyya anumodeyya, sÃdhÆ ti bhÃsitaæ abhinanditvà anumoditvà namassamÃno pa¤jaliko payirupÃseyya. 6. Yattha rÆpasa¤¤Ã nirujjhanti, ye ca rÆpasa¤¤Ã nirodhetvà nirodhetvà viharanti, addhà te Ãyasmanto nicchÃtà nibbutà tiïïà pÃragatà tadaÇgenà ti vadÃmi. Kattha rÆpasa¤¤Ã nirujjhanti, ke ca rÆpasa¤¤Ã nirodhetvà nirodhetvà viharanti? Aham etaæ na jÃnÃmi, aham etaæ na passÃmÅ ti iti yo evaæ vadeyya, so evam assa vacanÅyo `idhÃvuso bhikkhu sabbaso rÆpasa¤¤Ãnaæ samatikkamà paÂighasa¤¤Ãnaæ atthaÇgamà nÃnattasa¤¤Ãnaæ amanasikÃrà "ananto ÃkÃso" ti ÃkÃsÃna¤cÃyatanaæ upasampajja viharati; ettha rÆpasa¤¤Ã nirujjhanti, te ca rÆpasa¤¤Ã nirodhetvà nirodhetvà viharantÅ' ti. Addhà bhikkhave asaÂho amÃyÃvÅ sÃdhÆ ti bhÃsitaæ abhinandeyya anumodeyya, sÃdhÆ ti bhÃsitaæ abhinanditvà anumoditvà namassamÃno pa¤jaliko payirupÃseyya. #<[page 413]># %% 7. Yattha ÃkÃsÃna¤cÃyatanasa¤¤Ã nirujjhati, ye ca ÃkÃsÃna¤cÃyatanasa¤¤aæ nirodhetvà nirodhetvà viharanti, addhà te Ãyasmanto nicchÃtà nibbutà tiïïà pÃragatà tadaÇgenà ti vadÃmi. Kattha ÃkÃsÃna¤cÃyatanasa¤¤Ã nirujjhati, ke ca ÃkÃsÃna¤cÃyatanasa¤¤aæ nirodhetvà nirodhetvà viharanti? Aham etaæ na jÃnÃmi, aham etaæ na passÃmÅ ti iti yo evaæ vadeyya, so evam assa vacanÅyo `idhÃvuso bhikkhu sabbaso ÃkÃsÃna¤cÃyatanaæ samatikkamma "anantaæ vi¤¤Ãïan" ti vi¤¤Ãïa¤cÃyatanaæ upasampajja viharati; ettha ÃkÃsÃna¤cÃyatanasa¤¤Ã nirujjhati, te ca ÃkÃsÃna¤cÃyatanasa¤¤aæ nirodhetvà nirodhetvà viharantÅ 'ti. Addhà bhikkhave asaÂho amÃyÃvÅ sÃdhÆ ti bhÃsitaæ abhinandeyya anumodeyya, sÃdhÆ ti bhÃsitaæ abhinanditvà anumoditvà namassamÃno pa¤jaliko payirupÃseyya. 8. Yattha vi¤¤Ãïa¤cÃyatanasa¤¤Ã nirujjhati, ye ca vi¤¤Ãïa¤cÃyatanasa¤¤aæ nirodhetvà nirodhetvà viharanti, addhà te Ãyasmanto nicchÃtà nibbutà tiïïà pÃragatà tadaÇgenà ti vadÃmi. Kattha vi¤¤Ãïa¤cÃyatanasa¤¤Ã nirujjhati, ke ca vi¤¤Ãïa¤cÃyatanasa¤¤aæ nirodhetvà nirodhetvà viharanti? Aham etaæ na jÃnÃmi, aham etaæ na passÃmÅ ti iti yo evaæ vadeyya, so evam assa vacanÅyo `idhÃvuso bhikkhu sabbaso vi¤¤Ãïa¤cÃyatanaæ samatikkamma "natthi ki¤cÅ" ti Ãki¤ca¤¤Ãyatanaæ upasampajja viharati; ettha vi¤¤Ãïa¤cÃyatanasa¤¤Ã nirujjhati, te ca vi¤¤Ãïa¤cÃyatanasa¤¤aæ nirodhetvà nirodhetvà viharantÅ' ti. Addhà bhikkhave asaÂho amÃyÃvÅ . . . pe . . . namassamÃno pa¤jaliko payirupÃseyya. 9. Yattha Ãki¤ca¤¤Ãyatanasa¤¤Ã nirujjhati, ye ca Ãki¤ca¤¤Ãyatanasa¤¤aæ nirodhetvà nirodhetvà viharanti, addhà te Ãyasmanto nicchÃtà nibbutà tiïïà pÃragatà tadaÇgenà ti vadÃmi. Kattha Ãki¤ca¤¤Ãyatanasa¤¤Ã nirujjhati, ke ca Ãki¤ca¤¤Ãyatanasa¤¤aæ nirodhetvà nirodhetvà viharanti? #<[page 414]># %<414 AÇguttara-NikÃya. XXXIII. 10-XXXIV. 2>% Aham etaæ na jÃnÃmi, aham etaæ na passÃmÅ ti iti yo. evaæ vadeyya, so evam assa vacanÅyo `idhÃvuso bhikkhu sabbaso Ãki¤ca¤¤Ãyatanaæ samatikkamma nevasa¤¤ÃnÃsa¤¤Ãyatanaæ upasampajja viharati; ettha Ãki¤ca¤¤Ãyatanasa¤¤Ã nirujjhati, te ca Ãki¤ca¤¤Ãyatanasa¤¤aæ nirodhetvà nirodhetvà viharantÅ' ti. Addhà bhikkhave asaÂho amÃyÃvÅ . . . pe . . . namassamÃno pa¤jaliko payirupÃseyya. 10. Yattha nevasa¤¤ÃnÃsa¤¤Ãyatanasa¤¤Ã nirujjhati, ye ca nevasa¤¤ÃnÃsa¤¤Ãyatanasa¤¤aæ nirodhetvà nirodhetvà viharanti, addhà te Ãyasmanto nicchÃtà nibbutà tiïïà pÃragatà tadaÇgenà ti vadÃmi. Kattha nevasa¤¤ÃnÃsa¤¤Ãyatanasa¤¤Ã nirujjhati, ke ca nevasa¤¤ÃnÃsa¤¤Ãyatanasa¤¤aæ nirodhetvà nirodhetvà viharanti? Aham etaæ na jÃnÃmi, aham etaæ na passÃmÅ ti iti yo evaæ vadeyya, so evam assa vacanÅyo `idhÃvuso bhikkhu sabbaso nevasa¤¤ÃnÃsa¤¤Ãyatanaæ samatikkamma sa¤¤Ãvedayitanirodhaæ upasampajja viharati; ettha nevasa¤¤ÃnÃsa¤¤Ãyatanasa¤¤Ã nirujjhati, te ca nevasa¤¤ÃnÃsa¤¤Ãyatanasa¤¤aæ nirodhetvà nirodhetvà viharantÅ' ti. Addhà bhikkhave asaÂho amÃyÃvÅ sÃdhÆ ti bhÃsitaæ abhinandeyya anumodeyya, sÃdhÆ ti bhÃsitaæ abhinanditvà anumoditvà namassamÃno pa¤jaliko payirupÃseyya. Imà kho bhikkhave nava anupubbavihÃrasamÃpattiyo ti XXXIV. 1. Evam me sutaæ. Ekaæ samayaæ Ãyasmà SÃriputto RÃjagahe viharati VeÊuvane KalandakanivÃpe. Tatra kho Ãyasmà SÃriputto bhikkhÆ Ãmantesi `sukham idaæ Ãvuso nibbÃnaæ, sukham idaæ Ãvuso nibbÃnan' ti. 2. Evaæ vutte Ãyasmà UdÃyi Ãyasmantaæ SÃriputtaæ etad avoca:-- #<[page 415]># %% Kiæ pan' ettha Ãvuso SÃriputta sukhaæ, yad ettha natthi vedayitan ti? 3. Etad eva khv ettha Ãvuso sukhaæ, yad ettha natthi vedayitaæ. Pa¤c' ime Ãvuso kÃmaguïÃ. Katame pa¤ca? Cakkhuvi¤¤eyyà rÆpà iÂÂhà kantà manÃpà piyarÆpà kÃmÆpasaæhità rajanÅyÃ, sotavi¤¤eyyà saddà . . . pe . . . ghÃnavi¤¤eyyà gandhà . . . jivhÃvi¤¤eyyà rasà . . . kÃyavi¤¤eyyà phoÂÂhabbà iÂÂhà kantà manÃpà piyarÆpà kÃmÆpasaæhità rajanÅyÃ. Ime kho Ãvuso pa¤ca kÃmaguïÃ. Yaæ kho Ãvuso ime pa¤ca kÃmaguïe paÂicca uppajjati sukhaæ somanassaæ, idaæ vuccat' Ãvuso kÃmasukhaæ. 4. IdhÃvuso bhikkhu vivicc' eva kÃmehi . . . pe . . . paÂhamaæ jhÃnaæ upasampajja viharati. Tassa ce Ãvuso bhikkhuno iminà vihÃrena viharato kÃmasahagatà sa¤¤ÃmanasikÃrà samudÃcaranti, svÃssa hoti ÃbÃdho. Seyyathà pi Ãvuso sukhino dukkhaæ uppajjeyya yÃva-d-eva ÃbÃdhÃya, evam ev' assa te kÃmasahagatà sa¤¤ÃmanasikÃrà samudÃcaranti, svÃssa hoti ÃbÃdho. Yo kho panÃvuso ÃbÃdho, dukkham etaæ vuttaæ BhagavatÃ. Iminà pi kho etaæ Ãvuso pariyÃyena veditabbaæ yathÃsukhaæ nibbÃnaæ. 5. Puna ca paraæ Ãvuso bhikkhu vitakkavicÃrÃnaæ vÆpasamà . . . pe . . . dutiyaæ jhÃnaæ upasampajja viharati. Tassa ce Ãvuso bhikkhuno iminà vihÃrena viharato vitakkasahagatà sa¤¤ÃmanasikÃrà samudÃcaranti, svÃssa hoti ÃbÃdho. Seyyathà pi Ãvuso sukhino dukhaæ uppajjeyya yÃva-d-eva ÃbÃdhÃya, evam ev' assa te vitakkasahagatà sa¤¤ÃmanasikÃrà samudÃcaranti, #<[page 416]># %<416 AÇguttara-NikÃya. XXXIV. 6-8>% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ svÃssa hoti ÃbÃdho. Yo kho panÃvuso ÃbÃdho, dukkham etaæ vuttaæ BhagavatÃ. Iminà pi kho etaæ Ãvuso pariyÃyena veditabbaæ yathÃsukhaæ nibbÃnaæ. 6. Puna ca paraæ Ãvuso bhikkhu pÅtiyà ca virÃgà . . . pe . . . tatiyaæ jhÃnaæ upasampajja viharati. Tassa ce Ãvuso bhikkhuno iminà vihÃrena viharato pÅtisahagatà sa¤¤ÃmanasikÃrà samudÃcaranti, svÃssa hoti ÃbÃdho. Seyyathà pi Ãvuso sukhino dukkhaæ uppajjeyya yÃva-d-eva ÃbÃdhÃya, evam ev' assa te pÅtisahagatà sa¤¤ÃmanasikÃrà samudÃcaranti, svÃssa hoti ÃbÃdho. Yo kho panÃvuso ÃbÃdho, dukkham etaæ vuttaæ BhagavatÃ. Iminà pi kho etaæ Ãvuso pariyÃyena veditabbaæ yathÃsukhaæ nibbÃnaæ. 7. Puna ca paraæ Ãvuso bhikkhu sukhassa ca pahÃnà . . . pe . . . catutthaæ jhÃnaæ upasampajja viharati. Tassa ce Ãvuso bhikkhuno iminà vihÃrena viharato upekhÃsahagatà sa¤¤ÃmanasikÃrà samudÃcaranti, svÃssa hoti ÃbÃdho. Seyyathà pi Ãvuso sukhino dukkhaæ uppajjeyya yÃva-d-eva ÃbÃdhÃya, evam ev' assa te upekhÃsahagatà sa¤¤ÃmanasikÃrà samudÃcaranti, svÃssa hoti ÃbÃdho. Yo kho panÃvuso ÃbÃdho, dukkham etaæ vuttaæ BhagavatÃ. Iminà pi kho etaæ Ãvuso pariyÃyena veditabbaæ yathÃsukhaæ nibbÃnaæ. 8. Puna ca paraæ Ãvuso bhikkhu sabbaso rÆpasa¤¤Ãnaæ samatikkamà paÂighasa¤¤Ãnaæ atthaÇgamà nÃnattasa¤¤Ãnaæ amanasikÃrà `ananto ÃkÃso' ti ÃkÃsÃna¤cÃyatanaæ upasampajja viharati. Tassa ce Ãvuso bhikkhuno iminà vihÃrena viharato rÆpasahagatà sa¤¤ÃmanasikÃrà samudÃcaranti, svÃssa hoti ÃbÃdho. Seyyathà pi Ãvuso sukhino dukkhaæ uppajjeyya yÃva-d-eva ÃbÃdhÃya, evam ev' assa te rÆpasahagatà sa¤¤ÃmanasikÃrà samudÃcaranti, #<[page 417]># %% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ svÃssa hoti ÃbÃdho. Yo kho panÃvuso ÃbÃdho, dukkham etaæ vuttaæ BhagavatÃ. Iminà pi kho etaæ Ãvuso pariyÃyena veditabbaæ yathÃsukhaæ nibbÃnaæ. 9. Puna ca paraæ Ãvuso bhikkhu sabbaso ÃkÃsÃna¤cÃyatanaæ samatikkamma `anantaæ vi¤¤Ãïan' ti vi¤¤Ãïa¤cÃyatanaæ upasampajja viharati. Tassa ce Ãvuso bhikkhuno iminà vihÃrena viharato ÃkÃsÃna¤cÃyatanasahagatà sa¤¤ÃmanasikÃrà samudÃcaranti, svÃssa hoti ÃbÃdho. Seyyathà pi Ãvuso sukhino dukkhaæ uppajjeyya yÃva-d-eva ÃbÃdhÃya, evam ev' assa te ÃkÃsÃna¤cÃyatanasahagatà sa¤¤ÃmanasikÃrà samudÃcaranti, svÃssa hoti ÃbÃdho. Yo kho panÃvuso ÃbÃdho, dukkham etaæ vuttaæ BhagavatÃ. Iminà pi kho etaæ Ãvuso pariyÃyena veditabbaæ yathÃsukhaæ nibbÃnaæ. 10. Puna ca paraæ Ãvuso bhikkhu sabbaso vi¤¤Ãïa¤cÃyatanaæ samatikkamma `natthi ki¤cÅ' ti Ãki¤ca¤¤Ãyatanaæ upasampajja viharati. Tassa ce Ãvuso bhikkhuno iminà vihÃrena viharato vi¤¤Ãïa¤cÃyatanasahagatà sa¤¤ÃmanasikÃrà samudÃcaranti, svÃssa hoti ÃbÃdho. Seyyathà pi Ãvuso sukhino dukkhaæ uppajjeyya yÃva-d-eva ÃbÃdhÃya, evam ev' assa te vi¤¤Ãïa¤cÃyatanasahagatà sa¤¤ÃmanasikÃrà samudÃcaranti, svÃssa hoti ÃbÃdho. Yo kho panÃvuso ÃbÃdho, dukkham etaæ vuttaæ BhagavatÃ. Iminà pi kho etaæ Ãvuso pariyÃyena veditabbaæ yathÃsukhaæ nibbÃnaæ. 11. Puna ca paraæ Ãvuso bhikkhu sabbaso Ãki¤ca¤¤Ãyatanaæ samatikkamma nevasa¤¤ÃnÃsa¤¤Ãyatanaæ upasampajja viharati. Tassa ce Ãvuso bhikkhuno iminà vihÃrena viharato Ãki¤ca¤¤Ãyatanasahagatà sa¤¤ÃmanasikÃrà samudÃcaranti, svÃssa hoti ÃbÃdho. Seyyathà pi Ãvuso sukhino dukkhaæ uppajjeyya yÃva-d-eva ÃbÃdhÃya, evam ev' assa te Ãki¤ca¤¤Ãyatanasahagatà sa¤¤ÃmanasikÃrà samudÃcaranti, svÃssa hoti ÃbÃdho. Yo kho panÃvuso ÃbÃdho, dukkham etaæ vuttaæ BhagavatÃ. Iminà pi kho etaæ Ãvuso pariyÃyena veditabbaæ yathÃsukhaæ nibbÃnaæ. #<[page 418]># %<418 AÇguttara-NikÃya. XXXIV. 1-XXXV. 1>% 12. Puna ca paraæ Ãvuso bhikkhu sabbaso nevasa¤¤ÃnÃsa¤¤Ãyatanaæ samatikkamma sa¤¤Ãvedayitanirodhaæ upasampajja viharati, pa¤¤Ãya c' assa disvà Ãsavà parikkhÅïà honti. Iminà pi kho etaæ Ãvuso pariyÃyena veditabbaæ yathÃsukhaæ nibbÃnan ti. XXXV. 1. Seyyathà pi bhikkhave gÃvÅ pabbateyyà bÃlà avyattà akhetta¤¤Æ akusalà visame pabbate carituæ, tassà evam assa `yan nÆnÃhaæ agatapubba¤ c' eva disaæ gaccheyyaæ, akhÃditapubbÃni ca tiïÃni khÃdeyyaæ, apÅtapubbÃni ca pÃnÅyÃni piveyyan' ti; sà purimaæ pÃdaæ na suppatiÂÂhitaæ patiÂÂhÃpetvà pacchimaæ pÃdaæ uddhareyya, sà na c' eva agatapubbaæ disaæ gaccheyya, na ca akhÃditapubbÃni tiïÃni khÃdeyya, na ca apÅtapubbÃni pÃnÅyÃni piveyya; yasmiæ c' assà pÃde ÂhitÃya evam assa `yan nÆnÃhaæ agatapubba¤ c' eva disaæ gaccheyyaæ, akhÃditapubbÃni ca tiïÃni khÃdeyyaæ, apÅtapubbÃni ca pÃnÅyÃni piveyyan' ti, ta¤ ca padesaæ na sotthinà paccÃgaccheyya. Taæ kissa hetu? Tattha hi sà bhikkhave gÃvÅ pabbateyyà bÃlà avyattà akhetta¤¤Æ akusalà visame pabbate carituæ. Evam eva kho bhikkhave idh' ekacco bhikkhu bÃlo avyatto akhetta¤¤Æ akusalo vivicc' eva kÃmehi . . . paÂhamaæ jhÃnaæ upasampajja viharituæ; so taæ nimittaæ na Ãsevati na bhÃveti na bahulÅkaroti na svÃdhiÂÂhitaæ adhiÂÂhÃti, tassa evaæ hoti `yan nÆnÃhaæ vitakkavicÃrÃnaæ vÆpasamà . . . pe . . . dutiyaæ jhÃnaæ upasampajja vihareyyan' ti; #<[page 419]># %% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ so na sakkoti vitakkavicÃrÃnaæ vÆpasamà . . . dutiyaæ jhÃnaæ upasampajja viharituæ; tassa evaæ hoti `yan nÆnÃhaæ vivicc' eva kÃmehi . . . pe . . . paÂhamaæ jhÃnaæ upasampajja vihareyyan' ti; so na sakkoti vivicc' eva kÃmehi . . . paÂhamaæ jhÃnaæ upasampajja viharituæ. Ayaæ vuccati bhikkhave bhikkhu ubhato bhaÂÂho ubhato parihÅno, seyyathà pi sà gÃvÅ pabbateyyà bÃlà avyattà akhetta¤¤Æ akusalà visame pabbate carituæ. 2. Seyyathà pi bhikkhave gÃvÅ pabbateyyà paï¬ità vyattà khetta¤¤Æ kusalà visame pabbate carituæ, tassà evam assa `yan nÆnÃhaæ agatapubba¤ c' eva disaæ gaccheyyaæ, akhÃditapubbÃni ca tiïÃni khÃdeyyaæ, apÅtapubbÃni ca pÃnÅyÃni piveyyan' ti; sà purimaæ pÃdaæ suppatiÂÂhitaæ patiÂÂhÃpetvà pacchimaæ pÃdaæ uddhareyya, sà agatapubba¤ c' eva disaæ gaccheyya, akhÃditapubbÃni ca tiïÃni khÃdeyya, apÅtapubbÃni ca pÃnÅyÃni piveyya; yasmiæ c' assà pÃde ÂhitÃya evam assa `yan nÆnÃhaæ agatapubba¤ c' eva disaæ gaccheyyaæ, akhÃditapubbÃni ca tiïÃni khÃdeyyaæ, apÅtapubbÃni ca pÃnÅyÃni piveyyan' ti, ta¤ ca padesaæ sotthinà paccÃgaccheyya. Taæ kissa hetu? Tathà hi sà bhikkhave gÃvÅ pabbateyyà paï¬ità vyattà khetta¤¤Æ kusalà visame pabbate carituæ. Evam eva kho bhikkhave idh' ekacco bhikkhu paï¬ito vyatto khetta¤¤Æ kusalo vivicc' eva kÃmehi . . . paÂhamaæ jhÃnaæ upasampajja viharituæ; so taæ nimittaæ Ãsevati bhÃveti bahulÅkaroti svÃdhiÂÂhitaæ adhiÂÂhÃti, tassa evaæ hoti `yan nÆnÃhaæ vitakkavicÃrÃnaæ vÆpasamà . . . dutiyaæ jhÃnaæ upasampajja vihareyyan' ti; so dutiyaæ jhÃnaæ anabhihiæsamÃno vitakkavicÃrÃnaæ vÆpasamà . . . dutiyaæ jhÃnaæ upasampajja viharati; so taæ nimittaæ Ãsevati bhÃveti bahulÅkaroti svÃdhiÂÂhitaæ adhiÂÂhÃti, tassa evaæ hoti `yan nÆnÃhaæ pÅtiyà ca virÃgà #<[page 420]># %<420 AÇguttara-NikÃya. XXXV.>% . . . tatiyaæ jhÃnaæ upasampajja vihareyyan' ti; so tatiyaæ jhÃnaæ anabhihiæsamÃno pÅtiyà ca virÃgà . . . tatiyaæ jhÃnaæ upasampajja viharati; so taæ nimittaæ Ãsevati bhÃveti bahulÅkaroti svÃdhiÂÂhitaæ adhiÂÂhÃti, tassa evaæ hoti `yan nÆnÃhaæ sukhassa ca pahÃnà . . . catutthaæ jhÃnaæ upasampajja vihareyyan' ti; so catutthaæ jhÃnaæ anabhihiæsamÃno sukhassa ca pahÃnà . . . pe . . . catutthaæ jhÃnaæ upasampajja viharati; so taæ nimittaæ Ãsevati bhÃveti bahulÅkaroti svÃdhiÂÂhitaæ adhiÂÂhÃti, tasa evaæ hoti `yan nÆnÃhaæ sabbaso rÆpasa¤¤Ãnaæ samatikkamà patighasa¤¤Ãnaæ atthaÇgamà nÃnattasa¤¤Ãnaæ amanasikÃrà "ananto ÃkÃso" ti ÃkÃsÃna¤cÃyatanaæ upasampajja vihareyyan' ti; so ÃkÃsÃna¤cÃyatanaæ anabhihiæsamÃno sabbaso rÆpasa¤¤Ãnaæ samatikkamà . . . pe . . . ÃkÃsÃna¤cÃyatanaæ upasampajja viharati; so taæ nimittaæ Ãsevati bhÃveti bahulÅkaroti svÃdhiÂÂhitaæ adhiÂÂhÃti, tassa evaæ hoti `yan nÆnÃhaæ sabbaso ÃkÃsÃna¤cÃyatanaæ samatikkamma "anantaæ vi¤¤Ãïan" ti vi¤¤Ãïa¤cÃyatanaæ upasampajja vihareyyan' ti; so vi¤¤Ãïa¤cÃyatanaæ anabhihiæsamÃno sabbaso ÃkÃsÃna¤cÃyatanaæ samatikkamma `anantaæ vi¤¤Ãïan' ti vi¤¤Ãïa¤cÃyatanaæ upasampajja viharati; so taæ nimittaæ Ãsevati bhÃveti bahulÅkaroti svÃdhiÂÂhitaæ adhiÂÂhÃti, tassa evaæ hoti `yan nÆnÃhaæ sabbaso vi¤¤Ãïa¤cÃyatanaæ samatikkamma "natthi ki¤cÅ" ti Ãki¤ca¤¤Ãyatanaæ upasampajja vihareyyan' ti; so Ãki¤ca¤¤Ãyatanaæ anabhihiæsamÃno sabbaso vi¤¤Ãïa¤cÃyatanaæ samatikkamma `natthi ki¤cÅ' ti Ãki¤ca¤¤Ãyatanaæ upasampajja viharati; so taæ nimittaæ Ãsevati bhÃveti bahulÅkaroti svÃdhiÂÂhitaæ adhiÂÂhÃti, tassa evaæ hoti `yan nÆnÃhaæ sabbaso Ãki¤ca¤¤Ãyatanaæ samatikkamma nevasa¤¤ÃnÃsa¤¤Ãyatanaæ upasampajja vihareyyan' ti; so nevasa¤¤ÃnÃsa¤¤Ãyatanaæ anabhihiæsamÃno sabbaso Ãki¤ca¤¤Ãyatanaæ samatikkamma nevasa¤¤ÃnÃsa¤¤Ãyatanaæ upasampajja viharati; so taæ nimittaæ Ãsevati bhÃveti bahulÅkaroti svÃdhiÂÂhitaæ adhiÂÂhÃti, #<[page 421]># %% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ tassa evaæ hoti `yan nÆnÃhaæ sabbaso nevasa¤¤ÃnÃsa¤¤Ãyatanaæ samatikkamma sa¤¤Ãvedayitanirodhaæ upasampajja vihareyyan' ti; so sa¤¤Ãvedayitanirodhaæ anabhihiæsamÃno sabbaso nevasa¤¤ÃnÃsa¤¤Ãyatanaæ samatikkamma sa¤¤Ãvedayitanirodhaæ upasampajja viharati. 3. Yato kho bhikkhave bhikkhu taæ tad eva samÃpattiæ samÃpajjati pi vuÂÂhÃti pi, tassa mudu cittaæ hoti kamma¤¤aæ, mudunà cittena kamma¤¤ena appamÃïo samÃdhi hoti subhÃvito, so appamÃïena samÃdhinà subhÃvitena yassa yassa abhi¤¤Ã sacchikaraïÅyassa dhammassa cittaæ abhininnÃmeti abhi¤¤Ã sacchikiriyÃya, tatra tatr' eva sakkhibhabbataæ pÃpuïÃti sati sati Ãyatane. So sace ÃkaÇkhati `anekavihitaæ iddhividhaæ paccanubhaveyyaæ: eko pi hutvà bahudhà assaæ . . . pe . . . yÃva Brahmalokà pi kÃyena 'va saævatteyyan' ti, tatra tatr' eva sakkhibhabbataæ pÃpuïÃti sati sati Ãyatane. So sace ÃkaÇkhati `dibbÃya sotadhÃtuyà . . . pe . . . sati sati Ãyatane. So sace ÃkaÇkhati `parasattÃnaæ parapuggalÃnaæ cetasà ceto paricca pajÃneyyaæ: sarÃgaæ và cittaæ sarÃgaæ cittan ti pajÃneyyaæ . . . pe . . . vimuttaæ và cittaæ vimuttaæ cittan ti pajÃneyyaæ, avimuttaæ và cittaæ avimuttaæ cittan ti pajÃneyyan' ti. tatra tatr' eva sakkhibhabbataæ pÃpuïÃti sati sati Ãyatane. So sace ÃkaÇkhati `anekavihitaæ pubbenivÃsaæ anussareyyaæ, seyyathÅdaæ ekam pi jÃtiæ dve pi jÃtiyo . . . pe . . . iti sÃkÃraæ sa-uddesaæ anekavihitaæ pubbenivÃsaæ anussareyyan' ti, tatra tatr' eva sakkhibhabbataæ pÃpuïÃti sati sati Ãyatane. #<[page 422]># %<422 AÇguttara-NikÃya. XXXVI. 1-2>% So sace ÃhaÇkhati `dibbena cakkhunà visuddhena atikkantamÃnusakena . . . pe . . . yathÃkammÆpage satte pajÃneyyan' ti, tatra tatr' eva sakkhibhabbataæ pÃpuïati sati sati Ãyatane. So sace ÃkaÇkhati `ÃsavÃnaæ khayà . . . pe . . . sacchikatvà upasampajja vihareyyan' ti, tatra tatr' eva sakkhibhabbataæ pÃpuïÃti sati sati Ãyatane ti. XXXVI. 1. PaÂhamam p' ahaæ bhikkhave jhÃnaæ nissÃya ÃsavÃnaæ khayaæ vadÃmi, dutiyam p' ahaæ bhikkhave jhÃnaæ nissÃya ÃsavÃnaæ khayaæ vadÃmi, tatiyam p' ahaæ bhikkhave jhÃnaæ nissÃya ÃsavÃnaæ khayaæ vadÃmi, catutthaæ p' ahaæ bhikkhave jhÃnaæ nissÃya ÃsavÃnaæ khayaæ vadÃmi, ÃkÃsÃna¤cÃyatanam p' ahaæ bhikkhave nissÃya ÃsavÃnaæ khayaæ vadÃmi, vi¤¤Ãïa¤cÃyatanaæ p' ahaæ bhikkhave nissÃya ÃsavÃnaæ khayaæ vadÃmi, Ãki¤ca¤¤Ãyatanaæ p' ahaæ bhikkhave nissÃya ÃsavÃnaæ khayaæ vadÃmi . . . pe . . . nevasa¤¤ÃnÃsa¤¤Ãyatanam p' ahaæ bhikkhave nissÃya ÃsavÃnaæ khayaæ vadÃmi. 2. PaÂhamam p' ahaæ bhikkhave jhÃnaæ nissÃya ÃsavÃnaæ khayaæ vadÃmÅ ti iti kho pan' etaæ vuttaæ, ki¤ c' etaæ paÂicca vuttaæ? Idha bhikkhave bhikkhu vivicc' eva kÃmehi . . . pe . . . paÂhamaæ jhÃnaæ upasampajja viharati. So yad eva tattha hoti rÆpagataæ vedanÃgataæ sa¤¤Ãgataæ saÇkhÃragataæ vi¤¤Ãïagataæ, te dhamme aniccato dukkhato rogato gaï¬ato sallato aghato ÃbÃdhato parato palokato su¤¤ato anattato samanupassati. #<[page 423]># %% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ So tehi dhammehi cittaæ paÂivÃpeti, so tehi dhammehi cittaæ paÂivÃpetvà amatÃya dhÃtuyà cittaæ upasaæharati `etaæ santaæ etaæ païÅtaæ, yad idaæ sabbasaÇkhÃrasamatho sabbÆpadhipaÂinissaggo taïhakkhayo virÃgo nirodho nibbÃnan' ti. So tattha Âhito ÃsavÃnaæ khayaæ pÃpuïÃti, no ce ÃsavÃnaæ khayaæ pÃpuïÃti, ten' eva dhammarÃgena tÃya dhammanandiyà pa¤cannaæ orambhÃgiyÃnaæ saæyojanÃnaæ parikkhayà opapÃtiko hoti tattha parinibbÃyÅ anÃvattidhammo tasmà lokÃ. Seyyathà pi bhikkhave issÃso và issÃsantevÃsÅ và tiïapurisake và mattikÃpu¤je và yoggaæ karitvà so aparena samayena dÆre pÃti ca hoti akkhaïavedhi ca mahato ca kÃyassa padÃletÃ: evam eva kho bhikkhave bhikkhu vivicc' eva kÃmehi . . . pe . . . paÂhamaæ jhÃnaæ upasampajja viharati; so yad eva tattha hoti rÆpagataæ vedanÃgataæ sa¤¤Ãgataæ saÇkhÃragataæ vi¤¤Ãïagataæ, te dhamme aniccato dukkhato rogato gaï¬ato sallato aghato ÃbÃdhato parato palokato su¤¤ato anattato samanupassati; so tehi dhammehi cittaæ paÂivÃpeti, so tehi dhammehi cittaæ paÂivÃpetvà amatÃya dhÃtuyà cittaæ upasaæharati `etaæ santaæ etaæ païÅtaæ, yad idaæ sabbasaÇkhÃrasamatho sabbÆpadhipaÂinissaggo taïhakkhayo virÃgo nirodho nibbÃnan' ti; so tattha Âhito ÃsavÃnaæ khayaæ pÃpuïÃti, no ce ÃsavÃnaæ khayaæ pÃpuïÃti, ten' eva dhammarÃgena tÃya dhammanandiyà pa¤cannaæ orambhÃgiyÃnaæ saæyojanÃnaæ parikkhayà opapÃtiko hoti tattha parinibbÃyÅ anÃvattidhammo tasmà lokÃ. #<[page 424]># %<424 AÇguttara-NikÃya. XXXVI. 3>% PaÂhamam p' ahaæ bhikkhave jhÃnaæ nissÃya ÃsavÃnaæ khayaæ vadÃmÅ ti iti yan taæ vuttaæ, idam etaæ paÂicca vuttaæ. 3. Dutiyam p' ahaæ bhikkhave jhÃnaæ nissÃya . . . pe . . . tatiyam p' ahaæ bhikkhave jhÃnaæ nissÃya . . . pe . . . catuttham p' ahaæ bhikkhave jhÃnaæ nissÃya ÃsavÃnaæ khayaæ vÃdÃmÅ ti iti kho pan' etaæ vuttaæ, ki¤ c' etaæ paÂicca vuttaæ? Idha bhikkhave bhikkhu sukhassa ca pahÃnà dukkhassa ca pahÃnà pubb' eva somanassadomanassÃnaæ atthaÇgamà adukkhamasukhaæ upekhÃsatipÃrisuddhiæ catutthaæ jhÃnaæ upasampajja viharati. So yad eva tattha hoti rÆpagataæ vedanÃgataæ sa¤¤Ãgataæ saÇkhÃragataæ vi¤¤Ãïagataæ, te dhamme aniccato dukkhato rogato gaï¬ato sallato aghato ÃbÃdhato parato palokato su¤¤ato anattato samanupassati. So tehi dhammehi cittaæ paÂivÃpeti, so tehi dhammehi cittaæ paÂivÃpetvà amatÃya dhÃtuyà cittaæ upasaæharati `etaæ santaæ etaæ païÅtaæ, yad idam sabbasaÇkhÃrasamatho sabbÆpadhipaÂinissaggo taïhakkhayo virÃgo nirodho nibbÃnan' ti. So tattha Âhito ÃsavÃnaæ khayaæ pÃpuïÃti, no ce ÃsavÃnaæ khayaæ pÃpuïÃti, ten' eva dhammarÃgena tÃya dhammanandiyà pa¤cannaæ orambhÃgiyÃnaæ saæyojanÃnaæ parikkhayà opapÃtiko hoti tattha parinibbÃyÅ anÃvattidhammo tasmà lokÃ. Seyyathà pi bhikkhave issÃso và issÃsantevÃsÅ và tiïapurisake và mattikÃpu¤je và yoggaæ karitvÃ, so aparena samayena dÆre pÃti ca hoti akkhaïavedhi ca mahato ca kÃyassa padÃletÃ: evam eva kho bhikkhave bhikkhu sukhassa ca pahÃnà . . . pe . . . catutthaæ jhÃnaæ upasampajja viharati; so yad eva tattha hoti rÆpagataæ vedanÃgataæ . . . pe . . . anÃvattidhammo tasmà lokÃ. #<[page 425]># %% Catuttham p' ahaæ bhikkhave jhÃnaæ nissÃya ÃsavÃnaæ khayaæ vadÃmÅ ti iti yan taæ vuttaæ, idam etaæ paÂicca vuttaæ. 4. ùkÃsÃna¤cÃyatanam p' ahaæ bhikkhave jhÃnaæ nissÃya ÃsÃvÃnaæ khayaæ vadÃmÅ ti iti kho pan' etaæ vuttaæ, ki¤ c' etaæ paÂicca vuttaæ? Idha bhikkhave bhikkhu sabbaso rÆpasa¤¤Ãnaæ samatikkamà paÂighasa¤¤Ãnaæ atthaÇgamà nÃnattasa¤¤Ãnaæ amanasikÃrà `ananto ÃkÃso' ti ÃkÃsÃna¤cÃyatanaæ upasampajja viharati. So yad eva tattha hoti vedanÃgataæ sa¤¤Ãgataæ saÇkhÃragataæ . . . So . . . pa¤cannaæ orambhÃgiyÃnaæ saæyojanÃnaæ parikkhayà opapÃtiko hoti tattha parinibbÃyÅ anÃvattidhammo tasmà lokÃ. Seyyathà pi bhikkhave issÃso và issÃsantevÃsÅ và tiïapurisake và mattikÃpu¤je và yoggaæ karitvà so aparena samayena dÆre pÃti ca hoti akkhaïavedhi ca mahato ca kÃyassa padÃletÃ: evam eva kho bhikkhave bhikkhu sabbaso rÆpasa¤¤Ãnaæ samatikkamà paÂighasa¤¤Ãnaæ atthaÇgamà nÃnattasa¤¤Ãnaæ amanasikÃrà `ananto ÃkÃso' ti ÃkÃsÃna¤cÃyatanaæ upasampajja viharati; so yad eva tattha hoti vedanÃgataæ sa¤¤Ãgataæ . . . pe . . . anÃvattidhammo tasmà lokÃ. ùkÃsÃna¤cÃyatanam p' ahaæ bhikkhave nissÃya ÃsavÃnaæ khayaæ vadÃmÅ ti iti yan taæ vuttaæ, idam etaæ paÂicca vuttaæ. 5. Vi¤¤Ãïa¤cÃyatanam p' aham bhikkhave nissÃya . . . pe . . . Ãki¤ca¤¤Ãyatanam p' ahaæ bhikkhave nissÃya ÃsavÃnaæ khayaæ vadÃmÅ ti iti kho pan' etaæ vuttaæ, ki¤ c' etaæ paÂicca vuttaæ? #<[page 426]># %<426 AÇguttara-NikÃya. XXXVII. 1-2>% Idha bhikkhave bhikkhu sabbaso vi¤¤Ãïa¤cÃyatanaæ samatikkamma `natthi ki¤cÅ' ti Ãki¤ca¤¤Ãyatanaæ upasampajja viharati. So yad eva tattha hoti vedanÃgataæ sa¤¤Ãgataæ . . . pe . . . So . . . pa¤cannaæ orambhÃgiyÃnaæ saæyojanÃnaæ tasmà lokà . . . ùki¤ca¤¤Ãyatanam p' ahaæ bhikkhave nissÃya ÃsavÃnaæ khayaæ vadÃmÅ ti iti yan taæ vuttaæ, idam etaæ paÂicca vuttaæ. Iti kho bhikkhave yÃvatà sa¤¤ÃsamÃpatti, tÃvatà a¤¤ÃpaÂivedho. YÃni ca kho imÃni bhikkhave ÃyatanÃni: nevasa¤¤ÃnÃsa¤¤ÃyatanasamÃpatti ca sa¤¤Ãvedayitanirodho ca, jhÃyÅ h' ete bhikkhave bhikkhÆhi samÃpattikusalehi samÃpattivuÂÂhÃnakusalehi samÃpajjitvà vuÂÂhahitvà samakkhÃtabbÃnÅ ti vadÃmÅ ti. XXXVII. 1. Evam me sutaæ. Ekaæ samayaæ Ãyasmà ùnando Kosambiyaæ viharati GhositÃrÃme. Tatra kho Ãyasmà ùnando bhikkhÆ Ãmantesi:-- ùvuso bhikkhavo ti. ùvuso ti kho te bhikkhÆ Ãyasmato ùnandassa paccassosuæ. ùyasmà ùnando etad avoca:-- 2. Acchariyaæ Ãvuso abbhutaæ Ãvuso, yÃva¤ c' idaæ tena Bhagavatà jÃnatà passatà arahatà sammÃsambuddhena sambÃdhe okÃsÃdhigamo anubuddho sattÃnaæ visuddhiyà sokaparidevÃnaæ samatikkamÃya dukkhadomanassÃnaæ atthaÇgamÃya ¤Ãyassa adhigamÃya nibbÃnassa sacchikiriyÃya, tad eva nÃma cakkhuæ bhavissati, te rÆpà ta¤ cÃyatanaæ no paÂisaævedissati; #<[page 427]># %% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ tad eva nÃma sotaæ bhavissati, te saddà ta¤ cÃyatanaæ no paÂisaævedissati; tad eva nÃma ghÃnaæ bhavissati, te gandhà ta¤ cÃyatanaæ no paÂisaævedissati; sà ca nÃma jivhà bhavissati, te rasà ta¤ cÃyatanaæ no paÂisaævedissati; so ca nÃma kÃyo bhavissati, te phoÂÂhabbà ta¤ cÃyatanaæ no paÂisaævedissatÅ ti. 3. Evaæ vutte Ãyasmà UdÃyi Ãyasamantaæ ùnandaæ etad avoca `sa¤¤Å-m-eva nu kho Ãvuso ùnanda tad Ãyatanaæ no paÂisaævedeti, udÃhu asa¤¤Å' ti? `Sa¤¤Å-meva kho Ãvuso tad Ãyatanaæ no paÂisaævedeti, no asa¤¤Å' ti. `Kiæsa¤¤Å panÃvuso tad Ãyatanaæ no paÂisaævedetÅ' ti? 4. IdhÃvuso bhikkhu sabbaso rÆpasa¤¤Ãnaæ samatikkamà paÂighasa¤¤Ãnaæ atthaÇgamà nÃnattasa¤¤Ãnaæ amanasikÃrà `ananto ÃkÃso' ti ÃkÃsÃna¤cÃyatanaæ upasampajja viharati. Evaæsa¤¤Å pi kho Ãvuso tad Ãyatanaæ no paÂisaævedeti. 5. Puna ca paraæ Ãvuso bhikkhu sabbaso ÃkÃsÃna¤cÃyatanaæ samatikkamma `anantaæ vi¤¤Ãïan' ti vi¤¤Ãïa¤cÃyatanaæ upasampajja viharati. Evaæsa¤¤Å pi kho Ãvuso tad Ãyatanaæ no paÂisaævedeti. 6. Puna ca paraæ Ãvuso bhikkhu sabbaso vi¤¤Ãïa¤cÃyatanaæ samatikkamma `natthi ki¤cÅ' ti Ãki¤ca¤¤Ãyatanaæ upasampajja viharati. Evaæsa¤¤Å pi kho Ãvuso tad Ãyatanaæ no paÂisaævedeti. 7. Ekam idÃhaæ Ãvuso samayaæ SÃkete viharÃmi A¤janavane MigadÃye. Atha kho Ãvuso JaÂilÃgÃhiyà bhikkhunÅ yenÃhaæ ten' upasaÇkami, #<[page 428]># %<428 AÇguttara-NikÃya. XXXVIII. 1-2>% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ upasaÇkamitvà maæ abhivÃdetvà ekamantaæ aÂÂhÃsi. Ekamantaæ Âhità kho Ãvuso JaÂilÃgÃhiyà bhikkhunÅ maæ etad avoca `yÃyaæ bhante ùnanda samÃdhi na cÃbhinato na cÃpanato na sasaÇkhÃraniggayhavÃritavato vimuttattà Âhito Âhitattà santusito santusitattà no paritassati, ayaæ bhante ùnanda samÃdhi kimphalo vutto BhagavatÃ' ti? Evaæ vutte ahaæ Ãvuso JaÂilÃgÃhiyaæ bhikkhuniæ etad avocaæ 'yÃyaæ bhagini samÃdhi na cÃbhinato na cÃpanato na sasaÇkhÃraniggayhavÃritavato vimuttattà Âhito Âhitattà santusito santusitattà no paritassati, ayaæ bhagini samÃdhi a¤¤Ãphalo vutto BhagavatÃ' ti. Evaæsa¤¤Å pi kho Ãvuso tad Ãyatanaæ no paÂisaævedetÅ ti. XXXVIII. 1. Atha kho dve lokÃyatikà brÃhmaïà yena Bhagavà ten' upasaÇkamiæsu, upasaÇkamitvà Bhagavatà saddhiæ sammodiæsu, sammodanÅyaæ kathaæ sÃrÃïÅyaæ vÅtisÃretvà ekamantaæ nisÅdiæsu. Ekamantaæ nisinnà kho te {brÃhmaïÃ} Bhagavantaæ etad avocuæ:-- 2. PÆraïo bho Gotama Kassapo sabba¤¤Æ sabbadassÃvÅ aparisesa¤Ãïadassanaæ paÂijÃnÃti `carato ca me tiÂÂhato ca suttassa ca jÃgarassa ca satataæ samitaæ ¤Ãïadassanaæ paccupaÂÂhitan' ti. So evam Ãha `ahaæ anantena ¤Ãïena antavantaæ lokaæ jÃnaæ passaæ viharÃmÅ' ti. #<[page 429]># %% Ayam pi bho Gotama NigaïÂho NÃÂaputto sabba¤¤Æ sabbadassÃvÅ aparisesa¤¤Ãïadassanaæ paÂijÃnÃti `carato ca me tiÂÂhato ca suttassa ca jÃgarassa ca satataæ samitaæ ¤Ãïadassanaæ paccupaÂÂhitan' ti. So evam Ãha `ahaæ antavantena ¤Ãïena antavantaæ lokaæ jÃnaæ passaæ viharÃmÅ' ti. Imesaæ bho Gotama ubhinnaæ ¤ÃïavÃdÃnaæ ubhinnaæ a¤¤ama¤¤aæ vipaccanÅkavÃdÃnaæ ko saccaæ Ãha ko musà ti? 3. Alaæ brÃhmaïÃ, tiÂÂhat' etaæ: imesaæ ubhinnaæ ¤ÃïavÃdÃnaæ ubhinnaæ a¤¤ama¤¤aæ vipaccanÅkavÃdÃnaæ ko saccaæ Ãha ko musà ti. Dhammaæ vo brÃhmaïà desissÃmi, taæ suïÃtha sÃdhukaæ manasikarotha, bhÃsissÃmÅ ti. `Evaæ bho' ti kho te brÃhmaïà Bhagavato paccassosuæ. Bhagavà etad avoca:-- 4. Seyyathà pi brÃhmaïà cattÃro purisà catuddisà Âhità paramÃya gatiyà ca javena ca samannÃgatà paramena ca padavÅtihÃrena, te evarÆpena javena samannÃgatà assu; seyyathà pi nÃma daÊhadhammo dhanuggaho sikkhito katahattho katupÃsano lahukena asanena appakasirena tiriyaæ tÃlacchÃtiæ atipÃteyya, evarÆpena ca padavÅtihÃrena; seyyathà pi nÃma puratthimà samuddà pacchimo samuddo, atha puratthimÃya disÃya Âhito puriso evaæ vadeyya `ahaæ gamanena lokassa antaæ pÃpuïissÃmÅ' ti, so a¤¤atr' eva asitapÅtakhÃyitasÃyità a¤¤atra uccÃrapassÃvakammà a¤¤atra niddÃkilamathapaÂivinodanà vassasatÃyuko vassasatajÅvÅ vassasataæ gantvà appatvà 'va lokassa antaæ antarà kÃlaæ kareyya, #<[page 430]># %<430 AÇguttara-NikÃya. XXXVIII. 5-7>% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ atha pacchimÃya disÃya . . . pe . . . atha uttarÃya disÃya . . .atha dakkhiïÃya disÃya Âhito puriso evaæ vadeyya `ahaæ gamanena lokassa antaæ pÃpuïissÃmÅ' ti, so a¤¤atr' eva asitapÅtakhÃyitasÃyità a¤¤atra uccÃrapassÃvakammà a¤¤atra niddÃkilamathapaÂivinodanà vassasatÃyuko vassasatajÅvÅ vassasataæ gantvà appatvà 'va lokassa antaæ antarà kÃlaæ kareyya. Taæ kissa hetu? NÃhaæ brÃhmaïà evarÆpÃya sandhÃvanikÃya lokassa antaæ ¤Ãtayyaæ daÂÂhayyaæ pattayyan ti vadÃmi. Na cÃhaæ brÃhmaïà appatvÃ' va lokassa antaæ dukkhass' antakiriyaæ vadÃmi. 5. Pa¤c' ime brÃhmaïà kÃmaguïà ariyassa vinaye loko ti vuccati. Katame pa¤ca? 6. Cakkhuvi¤¤eyyà rÆpà iÂÂhà kantà manÃpà piyarÆpà kÃmÆpasa¤hità rajaniyÃ, sotavi¤¤eyyà saddà . . . pe . . . ghÃnavi¤¤eyyà gandhà . . . jivhÃvi¤¤eyyà rasà . . . kÃyavi¤¤eyyà phoÂÂhabbà iÂÂhà kantà manÃpà piyarÆpà kÃmÆpasa¤hità rajaniyÃ. Ime kho brÃhmaïà pa¤ca kÃmaguïà ariyassa vinaye loko ti vuccati. 7. Idha brÃhmaïà bhikkhu vivicc' eva kÃmehi . . . paÂhamaæ jhÃnaæ upasampajja viharati. Ayaæ vuccati brÃhmaïà bhikkhu lokassa antaæ Ãgamma lokassa ante viharati. Tam a¤¤e evam Ãhaæsu `ayam pi lokapariyÃpanno, ayam pi anissaÂo lokamhÃ' ti. Aham pi brÃhmaïà evaæ vadÃmi `ayam pi lokapariyÃpanno, ayam pi anissato lokamhÃ' ti. #<[page 431]># %% 8. Puna ca paraæ brÃhmaïà bhikkhu vitakkavicÃrÃnaæ vÆpasamà . . . pe . . . dutiyaæ jhÃnaæ upasampajja viharati . . . tatiyaæ jhÃnaæ . . . catutthaæ jhÃnaæ upasampajja viharati. Ayaæ vuccati brÃhmaïà bhikkhu lokassa antam Ãgamma lokassa ante viharati. Tam a¤¤e evam Ãhaæsu `ayam pi lokapariyÃpanno, ayam pi anissaÂo lokamhÃ' ti. Aham pi brÃhmaïà evaæ vadÃmi `ayam pi lokapariyÃpanno, ayam pi anissaÂo lokamhÃ' ti. 9. Puna ca paraæ brÃhmaïà bhikkhu sabbaso rÆpasa¤¤Ãnaæ samatikkamà paÂighasa¤¤Ãnaæ atthaÇgamà nÃnattasa¤¤Ãnaæ amanasikÃrà `ananto ÃkÃso' ti ÃkÃsÃna¤cÃyatanaæ upasampajja viharati. Ayaæ vuccati brÃhmaïà bhikkhu lokassa antam Ãgamma lokassa ante viharati. Tam a¤¤e evam Ãhaæsu `ayam pi lokapariyÃpanno, ayam pi anissaÂo lokamhÃ' ti. Aham pi brÃhmaïà evaæ vadÃmi `ayam pi lokapariyÃpanno, ayam pi anissaÂo lokamhÃ' ti. 10. Puna ca paraæ brÃhmaïà bhikkhu sabbaso ÃkÃsÃna¤cÃyatanaæ samatikkamma `anantaæ vi¤¤Ãïan' ti vi¤¤Ãïa¤cÃyatanaæ upasampajja viharati . . . pe . . . sabbaso vi¤¤Ãïa¤cÃyatanaæ samatikkamma `natthi ki¤cÅ' ti Ãki¤ca¤¤Ãyatanaæ upasampajja viharati . . . sabbaso Ãki¤ca¤¤Ãyatanaæ samatikkamma nevasa¤¤ÃnÃsa¤¤Ãyatanaæ upasampajja viharati. Ayaæ vuccati brÃhmaïà bhikkhu lokassa antam Ãgamma lokassa ante viharati. Tam a¤¤e evam Ãhaæsu `ayam pi lokapariyÃpanno, ayam pi anissaÂo lokamhÃ' ti. Aham pi brÃhmaïà evaæ vadÃmi `ayam pi lokapariyÃpanno, ayam pi anissaÂo lokamhÃ' ti. 11. Puna ca paraæ brÃhmaïà bhikkhu sabbaso nevasa¤¤ÃnÃsa¤¤Ãyatanaæ samatikkamma sa¤¤Ãvedayitanirodhaæ upasampajja viharati, pa¤¤Ãya c' assa disvà Ãsavà parikkhÅïà honti. Ayaæ vuccati brÃhmaïà bhikkhu lokassa antam Ãgamma lokassa ante viharati tiïïo loke visattikan ti. #<[page 432]># %<432 AÇguttara-NikÃya. XXXIX. 1-3>% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ XXXIX. 1. BhÆtapubbaæ bhikkhave devÃsurasaÇgÃmo samupabbÆÊho ahosi. Tasmiæ kho pana bhikkhave saÇgÃme asurà jiniæsu, devà parÃjiyiæsu. ParÃjità ca bhikkhave devà apayiæsveva, uttarenÃbhimukhà abhiyiæsu asurÃ. Atha kho bhikkhave devÃnaæ etad ahosi `abhiyant' eva kho asurÃ, yan nÆna mayaæ dutiyam pi asurehi saÇgÃmeyyÃmÃ' ti. 2. Dutiyam pi kho bhikkhave devà asurehi saÇgÃmesuæ. Dutiyam pi kho bhikkhave asurà 'va jiniæsu, devà parÃjiyiæsu. ParÃjità ca bhikkhave devà bhÅtà apayiæsveva, uttarenÃbhimukhà abhiyiæsu asurÃ. Atha kho bhikkhave devÃnaæ etad ahosi `abhiyant' eva kho asurÃ, yan nÆna mayaæ tatiyam pi asurehi saÇgÃmeyyÃmÃ' ti. 3. Tatiyam pi kho bhikkhave devà asurehi saÇgÃmesuæ. Tatiyam pi kho bhikkhave asurà 'va jiniæsu, devà parÃjiyiæsu. ParÃjità ca bhikkhave devà bhÅtà devapuraæ yeva pavisiæsu. DevapuragatÃna¤ ca pana bhikkhave devÃnaæ etad ahosi `bhÅruttÃnagatena kho dÃni mayaæ etarahi attanà viharÃma akaraïÅyà asurehÅ' ti. #<[page 433]># %% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ AsurÃnam pi bhikkhave etad ahosi `bhÅruttÃnagatena kho dÃni devà etarahi attanà viharanti akaraïÅyà amhehÅ' ti. 4. BhÆtapubbaæ bhikkhave devÃsurasaÇgÃmo samupabbÆÊho ahosi. Tasmiæ kho pana bhikkhave saÇgÃme devà jiniæsu, asurà parÃjiyiæsu. ParÃjità ca bhikkhave asurà apayiæsveva, dakkhiïenÃbhimukhà abhiyiæsu devÃ. Atha kho bhikkhave asurÃnaæ etad ahosi `abhiyant' eva kho devÃ, yan nÆna mayaæ dutiyam pi devehi saÇgÃmeyyÃmÃ' ti. 5. Dutiyam pi kho bhikkhave asurà devehi saÇgÃmesuæ. Dutiyam pi kho bhikkhave devà 'va jiniæsu, asurà parÃjiyiæsu. ParÃjità ca bhikkhave asurà apayiæsveva, dakkhiïenÃbhimukhà abhiyiæsu devÃ. Atha kho bhikkhave asurÃnaæ etad ahosi `abhiyant' eva kho devÃ, yan nÆna mayaæ tatiyam pi devehi saÇgÃmeyyÃmÃ' ti. 6. Tatiyam pi kho bhikkhave asurà devehi saÇgÃmesuæ. Tatiyam pi kho bhikkhave devà jiniæsu, asurà parÃjiyiæsu. ParÃjità ca bhikkhave asurà bhÅtà asurapuraæ yeva pavisiæsu, asurapuragatÃna¤ ca pana bhikkhave asurÃnaæ etad ahosi `bhÅruttÃnagatena kho dÃni mayaæ etarahi attanà viharÃma akaraïÅyà devehÅ' ti. DevÃnam pi bhikkhave etad ahosi `bhÅruttÃnagatena kho dÃni asurà etarahi attanà viharanti akaraïÅyà amhehÅ' ti. 7. Evam eva kho bhikkhave yasmiæ samaye bhikkhu vivicc' eva kÃmehi . . . pe . . . paÂhamaæ jhÃnaæ upasampajja viharati, tasmiæ bhikkhave samaye bhikkhussa evaæ hoti `bhÅruttÃnagatena kho dÃnÃhaæ etarahi attanà viharÃmi akaraïÅyo MÃrassÃ' ti, #<[page 434]># %<434 AÇguttara-NikÃya. XXXIX. 8-10>% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ MÃrassÃpi bhikkhave pÃpimato evaæ hoti `bhÅruttÃnagatena kho dÃni bhikkhu etarahi attanà viharati akaraïÅyo mayhan' ti. 8. Yasmiæ bhikkhave samaye bhikkhu vitakkavicÃrÃnaæ vÆpasamà . . . pe . . . dutiyaæ jhÃnaæ . . . tatiyaæ jhÃnaæ . . . catutthaæ jhÃnaæ upasampajja viharati, tasmiæ bhikkhave samaye bhikkhussa evaæ hoti `bhÅruttÃnagatena kho dÃnÃhaæ etarahi attanà viharÃmi akaraïÅyo MÃrassÃ' ti, MÃrassÃpi bhikkhave pÃpimato evaæ hoti `bhÅruttÃnagatena kho dÃni bhikkhu etarahi attanà viharati akaraïÅyo mayhan' ti. 9. Yasmiæ bhikkhave samaye bhikkhu sabbaso rÆpasa¤¤Ãnaæ samatikkamà paÂighasa¤¤Ãnaæ atthaÇgamà nÃnattasa¤¤Ãnaæ amanasikÃrà `ananto ÃkÃso' ti ÃkÃsÃna¤cÃyatanaæ upasampajja viharati: ayaæ vuccati bhikkhave bhikkhu antam akÃsi MÃraæ apadaæ vadhitvà MÃracakkhuæ adassanaæ gato pÃpimato. 10. Yasmiæ bhikkhave samaye bhikkhu sabbaso ÃkÃsÃna¤cÃyatanaæ samatikkamma `anantaæ vi¤¤Ãïan' ti vi¤¤Ãïa¤cÃyatanaæ upasampajja viharati . . . sabbaso vi¤¤Ãïa¤cÃyatanaæ samatikkamma `natthi ki¤cÅ' ti Ãki¤ca¤¤Ãyatanaæ upasampajja viharati . . . sabbaso Ãki¤ca¤¤Ãyatanaæ samatikkamma nevasa¤¤ÃnÃsa¤¤Ãyatanaæ upasampajja viharati . . . sabbaso nevasa¤¤ÃnÃsa¤¤Ãyatanaæ samatikkamma sa¤¤Ãvedayitanirodhaæ upasampajja viharati, pa¤¤Ãya c' assa disvà Ãsavà parikkhÅïà honti: ayaæ vuccati bhikkhave bhikkhu antam akÃsi MÃraæ apadaæ vadhitvà MÃracakkhuæ adassanaæ gato pÃpimato tiïïo loke visattikan ti. #<[page 435]># %% XL. 1. Yasmiæ bhikkhave samaye Ãra¤¤akassa nÃgassa gocarapasutassa hatthÅ pi hatthiniyo pi hatthikalabhà pi hatthicchÃpà pi purato purato gantvà tiïaggÃïi chindanti, tena bhikkhave Ãra¤¤ako nÃgo aÂÂÅyati harÃyati jigucchati; yasmiæ bhikkhave samaye Ãra¤¤akassa nÃgassa gocarapasutassa hatthÅ pi hatthiniyo pi hatthikalabhà pi hatthicchÃpà pi obhaggobhaggaæ sÃkhÃbhaÇgaæ khÃdanti, tena bhikkhave Ãra¤¤ako nÃgo aÂÂÅyati harÃyati jigucchati; yasmiæ bhikkhave samaye Ãra¤¤akassa nÃgassa ogÃhaæ otiïïassa hatthÅ pi hatthiniyo pi hatthikalabhà pi hatthicchÃpà pi purato purato gantvà soï¬Ãya udakaæ ÃloÊenti, tena bhikkhave Ãra¤¤ako nÃgo aÂÂÅyati harÃyati jigucchati; yasmiæ bhikkhave samaye Ãra¤¤akassa nÃgassa ogÃhaæ otiïïassa hatthiniyo kÃyaæ upanighaæsantiyo gacchanti, tena bhikkhave Ãra¤¤ako nÃgo aÂÂÅyati harÃyati jigucchati. 2. Tasmiæ bhikkhave samaye Ãra¤¤akassa nÃgassa evaæ hoti `ahaæ kho etarahi Ãkiïïo viharÃmi hatthÅhi hatthinÅhi hatthikalabhehi hatthicchÃpehi, chinnaggÃni c' eva tiïÃni khÃdÃmi, obhaggobhagga¤ ca me sÃkhÃbhaÇgaæ khÃdanti, ÃvilÃni ca pÃnÅyÃni pivÃmi, ogÃha¤ ca me otiïïassa hatthiniyo kÃyaæ upanighaæsantiyo gacchanti; yan nÆnÃhaæ eko gaïasmà vÆpakaÂÂho vihareyyan' ti. So aparena samayena eko gaïasmà vÆpakaÂÂho viharati, acchinnaggÃni c' eva tiïÃni khÃdati, obhaggobhagga¤ c' assa sÃkhÃbhaÇgaæ na khÃdanti, #<[page 436]># %<436 AÇguttara-NikÃya. XL. 3>% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ anÃvilÃni ca pÃnÅyÃni pivati, ogÃha¤ c' assa otiïïassa na hatthiniyo kÃyaæ upanighaæsantiyo gacchanti. Tasmiæ bhikkhave samaye Ãra¤¤akassa nÃgassa evaæ hoti `ahaæ kho pubbe Ãkiïïo vihÃsiæ hatthÅhi hatthinÅhi hatthikalabhehi hatthicchÃpehi, chinnaggÃni c' eva tiïÃni khÃdiæ, obhaggobhagga¤ ca me sÃkhÃbhaÇgaæ khÃdiæsu, ÃvilÃni ca pÃnÅyÃni apÃyiæ, ogÃha¤ ca me otiïïassa hatthiniyo kÃyaæ upanighaæsantiyo agamaæsu; so 'haæ etarahi eko gaïasmà vÆpakaÂÂho viharÃmi, acchinnaggÃni c' eva tiïÃni khÃdÃmi, obhaggobhagga¤ ca me sÃkhÃbhaÇgaæ na khÃdanti, anÃvilÃni ca pÃnÅyÃni pivÃmi, ogÃha¤ ca me otiïïassa na hatthiniyo kÃyaæ upanighaæsantiyo gacchantÅ' ti. So soï¬Ãya sÃkhÃbhaÇgaæ bha¤jitvà sÃkhÃbhaÇgena kÃyaæ parimadditvà attamano kaï¬uæ saæhanti. 3. Evam eva kho bhikkhave yasmiæ samaye bhikkhu Ãkiïïo viharati bhikkhÆhi bhikkhunÅhi upÃsakehi upÃsikÃhi ra¤¤Ã rÃjamahÃmattehi titthiyehi titthiyasÃvakehi, tasmiæ bhikkhave samaye bhikkhussa evaæ hoti `ahaæ kho etarahi Ãkiïïo viharÃmi bhikkhÆhi bhikkhunÅhi upÃsakehi upÃsikÃhi ra¤¤Ã rÃjamahÃmattehi titthiyehi titthiyasÃvakehi, yan nÆnÃhaæ eko gaïasmà vÆpakaÂÂho vihareyyan' ti. So vivittaæ senÃsanaæ bhajati ara¤¤aæ rukkhamÆlaæ pabbataæ kandaraæ giriguhaæ susÃnaæ vanapatthaæ abbhokÃsaæ palÃlapu¤jaæ, #<[page 437]># %% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ so ara¤¤agato và rukkhamÆlagato và su¤¤ÃgÃragato và nisÅdati pallaÇkaæ Ãbhujitvà ujuæ kÃyaæ païidhÃya parimukhaæ satiæ upaÂÂhapetvÃ; so abhijjhaæ loke pahÃya vigatÃbhijjhena cetasà viharati, abhijjhÃya cittaæ parisodheti; vyÃpÃdapadosaæ pahÃya avyÃpannacitto viharati, sabbapÃïabhÆtahitÃnukampÅ vyÃpÃdapadosà cittaæ parisodheti; thÅnamiddhaæ pahÃya vigatathÅnamiddho viharati, Ãlokasa¤¤Å sato sampajÃno thÅnamiddhà cittaæ parisodheti; uddhaccakukkuccaæ pahÃya anuddhato viharati, ajjhattaæ vÆpasantacitto uddhaccakukkuccà cittaæ parisodheti; vicikicchaæ pahÃya tiïïavicikiccho viharati, akathaækathÅ kusalesu dhammesu vicikicchÃya cittaæ parisodheti. So ime pa¤ca nÅvaraïe pahÃya cetaso upakkilese pa¤¤Ãya dubbalÅkaraïe vivicc' eva kÃmehi . . . pe . . . paÂhamaæ jhÃnaæ upasampajja viharati, so attamano kaï¬uæ saæhanti; vitakkavicÃrÃnaæ vÆpasamà . . . pe . . . dutiyaæ jhÃnaæ . . . tatiyaæ jhÃnaæ . . . catutthaæ jhÃnaæ upasampajja viharati, so attamano kaï¬uæ saæhanti; sabbaso rÆpasa¤¤Ãnaæ samatikkamà paÂighasa¤¤Ãnaæ atthaÇgamà nÃnattasa¤¤Ãnaæ amanasikÃrà `ananto ÃkÃso' ti ÃkÃsÃna¤cÃyatanaæ upasampajja viharati, so attamano kaï¬uæ saæhanti; sabbaso ÃkÃsÃna¤cÃyatanaæ samatikkamma `anantaæ vi¤¤Ãïan' ti vi¤¤Ãïa¤cÃyatanaæ upasampajja viharati . . . sabbaso vi¤¤Ãïa¤cÃyatanaæ samatikkamma `natthi ki¤cÅ' ti Ãki¤ca¤¤Ãyatanaæ upasampajja viharati . . . sabbaso Ãki¤ca¤¤Ãyatanaæ samatikkamma nevasa¤¤ÃnÃsa¤¤Ãyatanaæ upasampajja viharati . . . sabbaso nevasa¤¤ÃnÃsa¤¤Ãyatanaæ samatikkamma sa¤¤Ãvedayitanirodhaæ upasampajja viharati, #<[page 438]># %<438 AÇguttara-NikÃya. XLI. 1-2>% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ pa¤¤Ãya c' assa disvà Ãsavà parikkhÅïà honti, so attamano kaï¬uæ saæhantÅ ti. XLI. 1. Evam me sutaæ. Ekaæ samayaæ Bhagavà Mallesu viharati Uruvelokappaæ nÃma MallÃnaæ nigamo. Atha kho Bhagavà pubbaïhasamayaæ nivÃsetvà pattacÅvaram ÃdÃya Uruvelakappaæ piï¬Ãya pÃvisi. Uruvelakappe piï¬Ãya caritvà pacchÃbhattaæ piï¬apÃtapaÂikkanto Ãyasmantaæ ùnandaæ Ãmantesi `idh' eva tÃva tvaæ ùnanda hohi, yÃvÃhaæ MahÃvanaæ ajjhogÃhÃmi divÃvihÃrÃyÃ' ti. `Evaæ bhante' ti kho Ãyasmà ùnando Bhagavato paccassosi. Atha kho Bhagavà MahÃvanaæ ajjhogÃhetvà a¤¤atarasmiæ rukkhamÆle divÃvihÃraæ nisÅdi. 2. Atha kho Tapusso gahapati yenÃyasmà ùnando ten' upasaÇkami, upasaÇkamitvà Ãyasmantaæ ùnandaæ abhivÃdetvà ekamantaæ nisÅdi. Ekamantaæ nisinno kho Tapusso gahapati Ãyasmantaæ ùnandaæ etad avoca `mayaæ bhante ùnanda gihÅ kÃmabhogÅ kÃmÃrÃmà kÃmaratà kÃmasammuditÃ, tesaæ no bhante amhÃkaæ gihÅnaæ kÃmabhogÅnaæ kÃmÃrÃmÃnaæ kÃmaratÃnaæ kÃmasammuditÃnaæ papÃto viya khÃyati yad idaæ nekkhammaæ; sutam me taæ bhante: imasmiæ dhammavinaye daharÃnaæ daharÃnaæ bhikkhÆnaæ nekkhamme cittaæ pakkhandati pasÅdati santiÂÂhati vimuccati "etaæ santan" ti passato; tayidaæ bhante imasmiæ dhammavinaye bhikkhÆnaæ bahunà janena visabhÃgo yad idaæ nekkhamman' ti. #<[page 439]># %% `Atthi kho etaæ gahapati kathÃpÃbhataæ, Bhagavantaæ dassanÃya ÃyÃma gahapati, yena Bhagavà ten' upasaÇkamissÃma, upasaÇkamitvà Bhagavato etam atthaæ ÃrocessÃma; yathà no Bhagavà vyÃkarissati, tathà tam dhÃressÃmÃ' ti. `Evaæ bhante' ti kho Tapusso gahapati Ãyasmato ùnandassa paccassosi. 3. Atha kho Ãyasmà ùnando Tapussena gahapatinà saddhiæ yena Bhagavà ten' upasaÇkami, upasaÇkamitvà Bhagavantaæ . . . pe . . . Bhagavantaæ etad avoca `ayaæ bhante Tapusso gahapati evam Ãha: mayaæ bhante ùnanda gihÅ kÃmabhogÅ kÃmÃrÃmà kÃmaratà kÃmasammuditÃ, tesaæ no bhante amhÃkaæ gihÅnaæ kÃmabhogÅnaæ kÃmÃrÃmÃnaæ kÃmaratÃnaæ kÃmasammuditÃnaæ papÃto viya khÃyati yad idaæ nekkhammaæ; sutam me taæ bhante: imasmiæ dhammavinaye daharÃnaæ daharÃnaæ bhikkhÆnaæ nekkhamme cittaæ pakkhandati pasÅdati santiÂÂhati vimuccati "etaæ santan" ti passato; tayidaæ bhante imasmiæ dhammavinaye bhikkhÆnaæ bahunà janena visabhÃgo yad idaæ nekkhamman' ti. 4. Evam etaæ ùnanda evam etaæ ùnanda, mayham pi kho ùnanda pubb' eva sambodhà anabhisambuddhassa bodhisattass' eva sato etad ahosi: sÃdhu nekkhammaæ sÃdhu pavineko ti. Tassa mayhaæ ùnanda nekkhamme cittaæ na pakkhandati na ppasÅdati na santiÂÂhati na vimuccati `etaæ santan' ti passato. Tassa mayhaæ ùnanda etad ahosi: ko nu kho hetu ko paccayo yena me nekkhamme cittaæ na pakkhandati na ppasÅdati na santiÂÂhati na vimuccati `etaæ santan' ti passato? Tassa mayhaæ ùnanda etad ahosi: kÃmesu kho me ÃdÅnavo adiÂÂho, so ca me abahulÅkato, nekkhamme Ãnisaæso anadhigato, so ca me anÃsevito; #<[page 440]># %<440 AÇguttara-NikÃya. XLI. 5>% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ tasmà me nekkhamme cittaæ na pakkhandati na ppasÅdati na santiÂÂhati na vimuccati `etaæ santan' ti passato. Tassa mayhaæ ùnanda etad ahosi: sace kho ahaæ kÃmesu ÃdÅnavaæ disvà taæ bahulÅkareyyaæ, nekkhamme Ãnisaæsaæ adhigamma tam Ãseveyyaæ; ÂhÃnaæ kho pan' etaæ vijjati, yaæ me nekkhamme cittaæ pakkhandeyya pasÅdeyya santiÂÂheyya vimucceyya `etaæ santan' ti passato. So kho ahaæ ùnanda aparena samayena kÃmesu ÃdÅnavaæ disvà taæ bahulam akÃsiæ, nekkhamme Ãnisaæsaæ adhigamma tam Ãseviæ. Tassa mayhaæ ùnanda nekkhamme cittaæ pakkhandati pasÅdati santiÂÂhati vimuccati `etam santan' ti passato. So kho ahaæ ùnanda aparena samayena vivicc' eva kÃmehi . . . paÂhamaæ jhÃnaæ upasampajja viharÃmi. Tassa mayhaæ ùnanda iminà vihÃrena viharato kÃmasahagatà sa¤¤ÃmanasikÃrà samudÃcaranti, svÃssa me hoti ÃbÃdho. Seyyathà pi ùnanda sukhino dukkhaæ uppajjeyya yÃva-deva ÃbÃdhÃya, evam ev' assa me kÃmasahagatà sa¤¤ÃmanasikÃrà samudÃcaranti, svÃssa me hoti ÃbÃdho. 5. Tassa mayhaæ ùnanda etad ahosi: yan nÆnÃhaæ vitakkavicÃrÃnaæ vÆpasamà . . . pe . . . dutiyaæ jhÃnaæ upasampajja vihareyyan ti. Tassa mayhaæ ùnanda avitakke cittaæ na pakkhandati na ppasÅdati na santiÂÂhati na vimuccati `etaæ santan' ti passato. Tassa mayhaæ ùnanda etad ahosi: ko nu kho hetu ko paccayo yena me avitakke cittaæ na pakkhandati na ppasÅdati na santiÂÂhati na vimuccati `etaæ santan' ti passato? Tassa mayhaæ ùnanda etad ahosi: vitakkesu kho me ÃdÅnavo adiÂÂho, so ca me abahulÅkato, avitakke Ãnisaæso anadhigato, so ca me anÃsevito; #<[page 441]># %% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ tasmà me avitakke cittaæ na pakkhandati na ppasÅdati na santiÂÂhati na vimuccati `etaæ santan' ti passato. Tassa mayhaæ ùnanda etad ahosi: sace kho ahaæ vitakkesu ÃdÅnavaæ disvà taæ bahulÅkareyyaæ, avitakke Ãnisaæsaæ adhigamma tam Ãseveyyaæ; ÂhÃnaæ kho pan' etaæ vijjati, yaæ me avitakke cittaæ pakkhandeyya pasÅdeyya santiÂÂheyya vimucceyya `etaæ santan' ti. passato. So kho ahaæ ùnanda aparena samayena vitakkesu ÃdÅnavaæ disvà taæ bahulam akÃsiæ, avitakke Ãnisaæsaæ adhigamma tam Ãseviæ. Tassa mayhaæ ùnanda avitakke cittaæ pakkhandati pasÅdati santiÂÂhati vimuccati `etaæ santan' ti passato. So kho ahaæ ùnanda aparena samayena vitakkavicÃrÃnaæ vÆpasamà . . . pe . . . dutiyaæ jhÃnaæ upasampajja viharÃmi. Tassa mayhaæ ùnanda iminà vihÃrena viharato vitakkasahagatà sa¤¤ÃmanasikÃrà samudÃcaranti, svÃssa me hoti ÃbÃdho. Seyyathà pi ùnanda sukhino dukkhaæ uppajjeyya yÃva-d-eva ÃbÃdhÃya, evam ev' assa me vitakkasahagatà sa¤¤ÃmanasikÃrà samudÃcaranti, svÃssa me hoti ÃbÃdho. 6. Tassa mayhaæ ùnanda etad ahosi: yan nÆnÃhaæ pÅtiyà ca virÃgà . . . tatiyaæ jhÃnaæ upasampajja vihareyyan ti. Tassa mayhaæ ùnanda nippÅtike cittaæ na pakkhandati na ppasÅdati na santiÂÂhati na vimuccati `etaæ santan' ti passato. Tassa mayhaæ ùnanda etad ahosi `ko nu kho hetu ko paccayo yena me nippÅtike cittaæ na pakkhandati na ppasÅdati na santiÂÂhati na vimuccati `etaæ santan' ti passato? Tassa mayhaæ ùnanda etad ahosi: pÅtiyà kho me ÃdÅnavo adiÂÂho, so ca me abahulÅkato, nippÅtike Ãnisaæso anadhigato, so ca me anÃsevito; tasmà me nippÅtike cittaæ na pakkhandati na ppasÅdati na santiÂÂhati na vimuccati `etaæ santan' ti passato. #<[page 442]># %<442 AÇguttara-NikÃya. XLI. 7>% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ Tassa mayhaæ ùnanda etad ahosi: sace kho ahaæ pÅtiyà ÃdÅnavaæ disvà taæ bahulÅkareyyaæ, nippÅtike Ãnisaæsaæ adhigamma tam Ãseveyyaæ; ÂhÃnaæ kho pan' etaæ vijjati, yaæ me nippÅtike cittaæ pakkhandeyya pasÅdeyya santiÂÂheyya vimucceyya `etaæ santan' ti passato. So kho ahaæ ùnanda aparena samayena pÅtiyà ÃdÅnavaæ disvà taæ bahulam akÃsiæ, nippÅtike Ãnisaæsaæ adhigamma tam Ãseviæ. Tassa mayhaæ ùnanda nippÅtike cittaæ pakkhandati pasÅdati santiÂÂhati vimuccati `etaæ santan' ti passato. So kho ahaæ ùnanda aparena samayena pÅtiyà ca virÃgà . . . pe . . . tatiyaæ jhÃnaæ upasampajja viharÃmi. Tassa mayhaæ ùnanda iminà vihÃrena viharato pÅtisahagatà sa¤¤ÃmanasikÃrà samudÃcaranti, svÃssa me hoti ÃbÃdho. Seyyathà pi ùnanda sukhino dukkhaæ uppajjeyya yÃva-d-eva ÃbÃdhÃya, evam ev' assa me pÅtisahagatà sa¤¤ÃmanasikÃrà samudÃcaranti, svÃssa me hoti ÃbÃdho. 7. Tassa mayhaæ ùnanda etad ahosi: yan nÆnÃhaæ sukhassa ca pahÃnà . . . catutthaæ jhÃnaæ upasampajja vihareyyan ti. Tassa mayhaæ ùnanda adukkhamasukhe cittaæ na pakkhandati na ppasÅdati na santiÂÂhati na vimuccati `etaæ santan' ti passato. Tassa mayhaæ ùnanda etad ahosi: ko nu kho hetu ko paccayo yena me adukkhamasukhe cittaæ na pakkhandati na ppasÅdati na santiÂÂhati na vimuccati `etaæ santan' ti passato? Tassa mayhaæ ùnanda etad ahosi `upekhÃsukhe kho me ÃdÅnavo adiÂÂho, so ca me abahulÅkato, adukkhamasukhe Ãnisaæso anadhigato, so ca me anÃsevito; tasmà me adukkhamasukhe cittaæ na pakkhandati na ppasÅdati na santiÂÂhati na vimuccati `etaæ santan' ti passato. Tassa mayhaæ ùnanda etad ahosi: sace kho ahaæ upekhÃsukhe ÃdÅnavaæ disvà taæ bahulÅkareyyaæ, #<[page 443]># %% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ adukkhamasukhe Ãnisaæsaæ adhigamma tam Ãseveyyaæ; ÂhÃnaæ kho pan' etaæ vijjati, yaæ me adukkhamasukhe cittaæ pakkhandeyya pasÅdeyya santiÂÂheyya vimucceyya `etaæ santan' ti passato. So kho ahaæ ùnanda aparena samayena upekhÃsukhe ÃdÅnavaæ disvà taæ bahulam akÃsiæ, adukkhamasukhe Ãnisaæsaæ adhigamma tam Ãseviæ. Tassa mayhaæ ùnanda adukkhamasukhe cittaæ pakkhandati pasÅdati santiÂÂhati vimuccati `etaæ santan' ti passato. So kho ahaæ ùnanda aparena samayena sukhassa ca pahÃnà . . . pe . . . catutthaæ jhÃnaæ upasampajja viharÃmi. Tassa mayham ùnanda iminà vihÃrena viharato upekhÃsahagatà sa¤¤ÃmanasikÃrà samudÃcaranti, svÃssa me hoti ÃbÃdho. Seyyathà pi ùnanda sukhino dukkhaæ uppajjeyya yÃva-d-eva ÃbÃdhÃya, evam ev' assa me upekhÃsahagatà sa¤¤ÃmanasikÃrà samudÃcaranti, svÃssa me hoti ÃbÃdho. 8. Tassa mayhaæ ùnanda etad ahosi: yan nÆnÃhaæ sabbaso rÆpasa¤¤Ãnaæ samatikkamà paÂighasa¤¤Ãnaæ atthaÇgamà nÃnattasa¤¤Ãnaæ amanasikÃrà `ananto ÃkÃso' ti ÃkÃsÃna¤cÃyatanaæ upasampajja vihareyyan ti. Tassa mayhaæ ùnanda ÃkÃsÃna¤cÃyatane cittaæ na pakkhandati na ppasÅdati na santiÂÂhati na vimuccati `etaæ santan' ti passato. Tassa mayhaæ ùnanda etad ahosi: ko nu kho hetu ko paccayo yena me ÃkÃsÃna¤cÃyatane cittaæ na pakkhandati na ppasÅdati na santiÂÂhati na vimuccati `etaæ santan' ti passato? Tassa mayhaæ ùnanda etad ahosi: rÆpesu kho me ÃdÅnavo adiÂÂho, so ca me abahulÅkato, ÃkÃsÃna¤cÃyatane Ãnisaæso anadhigato, so ca me anÃsevito; tasmà me ÃkÃsÃna¤cÃyatane cittaæ na pakkhandati na ppasÅdati na santiÂÂhati na vimuccati `etaæ santan' ti passato. #<[page 444]># %<444 AÇguttara-NikÃya. XLI. 9>% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ Tassa mayhaæ ùnanda etad ahosi: sace kho ahaæ rÆpesu ÃdÅnavaæ disvà taæ bahulÅkareyyaæ, ÃkÃsÃna¤cÃyatane Ãnisaæsaæ adhigamma tam Ãseveyyaæ; ÂhÃnaæ kho pan' etaæ vijjati, yaæ me ÃkÃsÃna¤cÃyatane cittaæ pakkhandeyya pasÅdeyya santiÂÂheyya vimucceyya `etaæ santan' ti passato. So kho ahaæ ùnanda aparena samayena rÆpesu ÃdÅnavaæ disvà taæ bahulam akÃsiæ, ÃkÃsÃna¤cÃyatane Ãnisaæsaæ adhigamma tam Ãseviæ. Tassa mayhaæ ùnanda ÃkÃsana¤cÃyatane cittaæ pakkhandati pasÅdati santiÂÂhati vimuccati `etaæ santan' ti passato. So kho ahaæ ùnanda aparena samayena sabbaso rÆpasa¤¤Ãnaæ samatikkamà paÂighasa¤¤Ãnaæ atthaÇgamà nÃnattasa¤¤Ãnaæ amanasikÃrà `ananto ÃkÃso' ti ÃkÃsÃna¤cÃyatanaæ upasampajja viharÃmi. Tassa mayhaæ ùnanda iminà vihÃrena viharato rÆpasahagatà sa¤¤ÃmanasikÃrà samudÃcaranti, svÃssa me hoti ÃbÃdho. Seyyathà pi ùnanda sukhino dukkhaæ uppajjeyya yÃva-d-eva ÃbÃdhÃya, evam ev' assa me rÆpasahagatà sa¤¤ÃmanasikÃrà samudÃcaranti, svÃssa me hoti ÃbÃdho. 9. Tassa mayhaæ ùnanda etad ahosi: yan nÆnÃhaæ sabbaso ÃkÃsÃna¤cÃyatanaæ samatikkamma `anantaæ vi¤¤Ãïan' ti vi¤¤Ãïa¤cÃyatanaæ upasampajja vihareyyan ti. Tassa mayhaæ ùnanda vi¤¤Ãïa¤cÃyatane cittaæ na pakkhandati na ppasÅdati na santiÂÂhati na vimuccati `etaæ santan' ti passato. Tassa mayhaæ ùnanda etad ahosi: ko nu kho hetu ko paccayo yena me vi¤¤Ãïa¤cÃyatane cittaæ na pakkhandati na ppasÅdati na santiÂÂhati na vimuccati `etaæ santan' ti passato? Tassa mayhaæ ùnanda etad ahosi: ÃkÃsÃna¤cÃyatane kho me ÃdÅnavo adiÂÂho, so ca me abahulÅkato, vi¤¤Ãïa¤cÃyatane Ãnisaæso anadhigato, so ca me anÃsevito; tasmà me vi¤¤Ãïa¤cÃyatane cittaæ na pakkhandati na ppasÅdati na santiÂÂhati na vimuccati `etaæ santan' ti passato. Tassa mayhaæ ùnanda etad ahosi: sace kho ahaæ ÃkÃsÃna¤cÃyatane ÃdÅnavaæ disvà taæ bahulÅkareyyaæ, #<[page 445]># %% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ vi¤¤Ãïa¤cÃyatane Ãnisaæsaæ adhigamma tam Ãseveyyaæ; ÂhÃnaæ kho pan' etaæ vijjati, yaæ me vi¤¤Ãïa¤cÃyatane cittaæ pakkhandeyya pasÅdeyya santiÂÂheyya vimucceyya `etaæ santan' ti passato. So kho ahaæ ùnanda aparena samayena ÃkÃsÃna¤cÃyatane ÃdÅnavaæ disvà taæ bahulam akÃsiæ, vi¤¤Ãïa¤cÃyatane Ãnisaæsaæ adhigamma tam Ãseviæ. Tassa mayhaæ ùnanda vi¤¤Ãïa¤cÃyatane cittaæ pakkhandati pasÅdati santiÂÂhati vimuccati `etaæ santan ti passato. So kho ahaæ ùnanda aparena samayena sabbaso ÃkÃsÃna¤cÃyatanaæ samatikkamma `anantaæ vi¤¤Ãïan' ti vi¤¤Ãïa¤cÃyatanaæ upasampajja viharÃmi. Tassa mayhaæ ùnanda iminà vihÃrena viharato ÃkÃsÃna¤cÃyatanasahagatà sa¤¤ÃmanasikÃrà samudÃcaranti, svÃssa me hoti ÃbÃdho. Seyyathà pi ùnanda sukhino dukkhaæ uppajjeyya yÃva-d-eva ÃbÃdhÃya, evam ev' assa me ÃkÃsÃna¤cÃyatanasahagatà sa¤¤ÃmanasikÃrà samudÃcaranti, svÃssa me hoti ÃbÃdho. 10. Tassa mayhaæ ùnanda etad ahosi: yan nÆnÃhaæ sabbaso vi¤¤Ãïa¤cÃyatanaæ samatikkamma `natthi ki¤cÅ' ti Ãki¤ca¤¤Ãyatanaæ upasampajja vihareyyan ti. Tassa mayhaæ ùnanda Ãki¤ca¤¤Ãyatane cittaæ na pakkhandati na ppasÅdati na santiÂÂhati na vimuccati `etaæ santa' ti passato. Tassa mayhaæ ùnanda etad ahosi: ko no kho hetu ko paccayo yena me Ãki¤ca¤¤Ãyatane cittaæ na pakkhandati na ppasÅdati na santiÂÂhati na vimuccati `etaæ santan' ti passato? Tassa mayhaæ ùnanda etad ahosi: vi¤¤Ãïa¤cÃyatane kho me Ãdinavo adiÂÂho, so ca me abahulÅkato, Ãki¤ca¤¤Ãyatane Ãnisaæso anadhigato, so ca me anÃsevito; tasmà me Ãki¤ca¤¤Ãyatane cittaæ na pakkhandati na ppasÅdati na santiÂÂhati na vimuccati `etaæ santan' ti passato. Tassa mayhaæ ùnanda etad ahosi: sace kho ahaæ vi¤¤Ãïa¤cÃyatane ÃdÅnavaæ disvà taæ bahulÅkareyyaæ, Ãki¤ca¤¤Ãyatane Ãnisaæsaæ adhigamma tam Ãseveyyaæ; ÂhÃnaæ kho pan' etaæ vijjati, yaæ me Ãki¤ca¤¤Ãyatane cittaæ pakkhandeyya pasÅdeyya santiÂÂheyya vimucceyya `etaæ santan' ti passato. #<[page 446]># %<446 AÇguttara-NikÃya. XLI. 11>% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ So kho ahaæ ùnanda aparena samayena vi¤¤Ãïa¤cÃyatane ÃdÅnavaæ disvà taæ bahulam akÃsiæ, Ãki¤ca¤¤Ãyatane Ãnisaæsaæ adhigamma tam Ãseviæ. Tassa mayhaæ ùnanda Ãki¤ca¤¤Ãyatane cittaæ pakkhandati pasÅdati santiÂÂhati vimuccati `etaæ santan' ti passato. So kho ahaæ ùnanda aparena samayena sabbaso vi¤¤Ãïa¤cÃyatanaæ samatikkamma `natthi ki¤cÅ' ti Ãki¤ca¤¤Ãyatanaæ upasampajja viharÃmi. Tassa mayhaæ ùnanda iminà vihÃrena viharato vi¤¤Ãïa¤cÃyatanasahagatà sa¤¤ÃmanasikÃrà samudÃcaranti, svÃssa me hoti ÃbÃdho. Seyyathà pi ùnanda sukhino dukkhaæ uppajjeyya yÃva-d-eva ÃbÃdhÃya, evam ev' assa me vi¤¤Ãïa¤cÃyatanasahagatà sa¤¤ÃmanasikÃrà samudÃcaranti, svÃssa me hoti ÃbÃdho. 11. Tassa mayhaæ ùnanda etad ahosi: yan nÆnÃhaæ sabbaso Ãki¤ca¤¤Ãyatanaæ samatikkamma nevasa¤¤ÃnÃsa¤¤Ãyatanaæ upasampajja vihareyyan ti. Tassa mayhaæ ùnanda nevasa¤¤ÃnÃsa¤¤Ãyatane cittaæ na pakkhandati na ppasÅdati na santiÂÂhati na vimuccati `etaæ santan' ti passato. Tassa mayhaæ ùnanda etad ahosi: ko nu kho hetu ko paccayo yena me nevasa¤¤ÃnÃsa¤¤Ãyatane cittaæ na pakkhandati na ppasÅdati na santiÂÂhati na vimuccati `etaæ santan' ti passato? Tassa mayhaæ ùnanda etad ahosi: Ãki¤ca¤¤Ãyatane kho me ÃdÅnavo adiÂÂho, so ca me abahulÅkato, nevasa¤¤ÃnÃsa¤¤Ãyatane Ãnisaæso anadhigato, so ca me anÃsevito; tasmà me nevasa¤¤ÃnÃsa¤¤Ãyatane cittaæ na pakkhandati na ppasÅdati na santiÂÂhati na vimuccati `etaæ santan' ti passato. Tassa mayhaæ ùnanda etad ahosi: sace kho ahaæ Ãki¤ca¤¤Ãyatane ÃdÅnavaæ disvà taæ bahulÅkareyyaæ, nevasa¤¤ÃnÃsa¤¤Ãyatane Ãnisaæsaæ adhigamma tam Ãseveyyaæ; ÂhÃnaæ kho pan' etaæ vijjati, yaæ me nevasa¤¤ÃnÃsa¤¤Ãyatane cittaæ pakkhandeyya pasÅdeyya santiÂÂheyya vimucceyya `etaæ santan' ti passato. #<[page 447]># %% So kho ahaæ ùnanda aparena samayena Ãki¤ca¤¤Ãyatane ÃdÅnavaæ disvà taæ bahulam akÃsiæ, nevasa¤¤ÃnÃsa¤¤Ãyatane Ãnisaæsaæ adhigamma tam Ãseviæ. Tassa mayhaæ ùnanda nevasa¤¤ÃnÃsa¤¤Ãyatane cittaæ pakkhandati pasÅdati santiÂÂhati vimuccati `etaæ santan' ti passato. So kho ahaæ ùnanda aparena samayena sabbaso Ãki¤ca¤¤Ãyatanaæ samatikkamma nevasa¤¤ÃïÃsa¤¤Ãyatanaæ upasampajja viharÃmi. Tassa mayhaæ ùnanda iminà vihÃrena viharato Ãki¤ca¤¤Ãyatanasahagatà sa¤¤ÃmanasikÃrà samudÃcaranti, svÃssa me hoti ÃbÃdho. Seyyathà pi ùnanda sukhino dukkhaæ uppajjeyya yÃva-d-eva ÃbÃdhÃya, evam ev' assa me Ãki¤ca¤¤Ãyatanasahagatà sa¤¤ÃmanasikÃrà samudÃcaranti, svÃssa me hoti ÃbÃdho. 12. Tassa mayhaæ ùnanda etad ahosi: yan nÆnÃhaæ sabbaso nevasa¤¤ÃnÃsa¤¤Ãyatanaæ samatikkamma sa¤¤Ãvedayitanirodhaæ upasamapajja vihareyyan ti. Tassa mayhaæ ùnanda sa¤¤Ãvedayitanirodhe cittaæ na pakkhandati na ppasÅdati na santiÂÂhati na vimuccati `etaæ santan' ti passato. Tassa mayhaæ ùnanda etad ahosi: ko nu kho hetu ko paccayo yena me sa¤¤Ãvedayitanirodhe cittaæ na pakkhandati na passÅdati na santiÂÂhati na vimuccati `etaæ santan' ti passato? Tassa mayhaæ ùnanda etad ahosi: nevasa¤¤ÃnÃsa¤¤Ãyatane kho me ÃdÅnavo adiÂÂho, so ca me abahulÅkato, sa¤¤Ãvedayitanirodhe Ãnisaæso anadhigato, so ca me anÃsevito; tasmà me sa¤¤Ãvedayitanirodhe cittaæ na pakkhandati na ppasÅdati na santiÂÂhati na vimuccati `etaæ santan' ti passato. Tassa mayhaæ ùnanda etad ahosi: sace kho ahaæ nevasa¤¤ÃnÃsa¤¤Ãyatane ÃdÅnavaæ disvà taæ bahulÅkareyyaæ, sa¤¤Ãvedayitanirodhe Ãnisaæsaæ adhigamma tam Ãseveyyaæ; ÂhÃnaæ kho pan' etaæ vijjati, yaæ me sa¤¤Ãvedayitanirodhe cittaæ pakkhandeyya pasÅdeyya santiÂÂheyya vimucceyya `etaæ santan' ti passato. So kho ahaæ ùnanda aparena samayena nevasa¤¤ÃnÃsa¤¤Ãyatane ÃdÅnavaæ disvà taæ bahulam akÃsiæ, #<[page 448]># %<448 AÇguttara-NikÃya. XLI. 13>% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ sa¤¤Ãvedayitanirodhe Ãnisaæsaæ adhigamma tam Ãseviæ. Tassa mayhaæ ùnanda sa¤¤Ãvedayitanirodhe cittaæ pakkhandati pasÅdati santiÂÂhati vimuccati `etaæ santan' ti passati. So kho ahaæ ùnanda aparena samayena sabbaso nevasa¤¤ÃnÃsa¤¤Ãyatanaæ samatikkamma sa¤¤Ãvedayitanirodhaæ upasampajja viharÃmi, pa¤¤Ãya ca me disvà Ãsavà parikkhayaæ agamaæsu. 13. YÃvakÅva¤ cÃhaæ ùnanda imà nava anupubbavihÃrasamÃpattiyo na evaæ anulomapaÂilomaæ samÃpajjim pi vuÂÂhahiæ pi, neva tÃvÃhaæ ùnanda sadevake loke samÃrake sabrahmake sassamaïabrÃhmaïiyà pajÃya sadevamanussÃya anuttaraæ sammÃsambodhiæ abhisambuddho pacca¤¤Ãsiæ. Yato ca kho ahaæ ùnanda imà nava anupubbavihÃrasamÃpattiyo evaæ anulomapaÂilomaæ samÃpajjim pi vuÂÂhahim pi, athÃhaæ ùnanda sadevake loke samÃrake sabrahmake sassamaïabrÃhmaïiyà pajÃya sadevamanussÃya anuttaraæ sammÃsambodhiæ abhisambuddho pacca¤¤Ãsiæ. ¥Ãïa¤ ca pana me dassanaæ udapÃdi `akuppà me cetovimutti, ayam antimà jÃti, natthi dÃni punabbhavo' ti. MahÃvaggo catuttho. Tatr' uddÃnaæ: Dve ca vihÃrà nibbÃnaæ gÃvÅ jhÃnena pa¤camaæ ùnando brÃhmaïà devà nÃgena Tapussena cà ti. #<[page 449]># %% XLII. 1. Evaæ me sutaæ. Ekaæ samayaæ Ãyasmà ùnando Kosambiyaæ viharati GhositÃrÃme. Atha kho Ãyasmà UdÃyi yenÃyasmà ùnando ten' upasaÇkami, upasaÇkamitvà Ãyasmatà ùnandena saddhiæ sammodi, sammodanÅyaæ kathaæ sÃrÃïÅyaæ vÅtisÃretvà ekamantaæ nisÅdi. Ekamantaæ nisinno kho Ãyasmà UdÃyi Ãyasmantaæ ùnandaæ etad avoca `vuttam idaæ Ãvuso Pa¤cÃlacaï¬ena devaputtena: SambÃdhe gataæ okÃsaæ avidà bhÆrimedhaso yo jhÃnam abujjhi buddho pÃtilÅnanisabho munÅ ti. Katamo nu kho Ãvuso sambÃdho, katamo sambÃdhe okÃsÃdhigamo vutto BhagavatÃ' ti? 2. Pa¤c' ime Ãvuso kÃmaguïà sambÃdho, vutto BhagavatÃ. Katame pa¤ca? Cakkhuvi¤¤eyyà rÆpà iÂÂhà kantà manÃpà piyÃrÆpà kÃmÆpasaæhità rajanÅyÃ, sotavi¤¤eyyà saddà . . . ghÃnavi¤¤eyyà gandhà . . . jivhÃvi¤¤eyyà rasà . . . kÃyavi¤¤eyyà phoÂÂhabbà iÂÂhà kantà manÃpà piyarÆpà kÃmÆpasaæhità rajanÅyÃ. Ime kho Ãvuso pa¤ca kÃmaguïà sambÃdho vutto BhagavatÃ. 3. IdhÃvuso bhikkhu vivicc' ev kÃmehi . . . pe . . . paÂhamaæ jhÃnaæ upasampajja viharati. EttÃvatà pi kho Ãvuso sambÃdhe okÃsÃdhigamo vutto Bhagavatà pariyÃyena. Tattha p' atthi sambÃdho, ki¤ ca tattha sambÃdho? #<[page 450]># %<450 AÇguttara-NikÃya. XLII. 4-8>% Yad eva tattha vitakkavicÃrà aniruddhà honti, ayam ettha sambÃdho. 4. Puna ca paraæ Ãvuso bhikkhu vitakkavicÃrÃnaæ vÆpasamà . . . pe . . . dutiyaæ jhÃnaæ upasampajja viharati. EttÃvatà pi kho Ãvuso sambÃdhe okÃsÃdhigamo vutto Bhagavatà pariyÃyena. Tattha p' atthi sambÃdho, ki¤ ca tattha sambÃdho? Yad eva tattha pÅti aniruddhà hoti, ayam ettha sambÃdho 5. Puna ca paraæ Ãvuso bhikkhu pÅtiyà ca virÃgà . . . pe . . . tatiyaæ jhÃnaæ upasampajja viharati. EttÃvatà pi kho Ãvuso sambÃdhe okÃsÃdhigamo vutto Bhagavatà pariyÃyena. Tattha p' atthi sambÃdho, ki¤ ca tattha sambÃdho? Yad eva tattha upekhÃsukhaæ aniruddhaæ hoti, ayam ettha sambÃdho. 6. Puna ca paraæ Ãvuso bhikkhu sukhassa ca pahÃnà . . . pe . . . catutthaæ jhÃnaæ upasampajja viharati. EttÃvatà pi kho Ãvuso sambÃdhe okÃsÃdhigamo vutto Bhagavatà pariyÃyena. Tattha p' atthi sambÃdho, ki¤ ca tattha sambÃdho? Yad eva tattha rÆpasa¤¤Ã aniruddhà hoti, ayam ettha sambÃdho. 7. Puna ca paraæ Ãvuso bhikkhu sabbaso rÆpasa¤¤Ãnaæ samatikkamà paÂighasa¤¤Ãnaæ atthaÇgamà nÃnattasa¤¤Ãnaæ amanasikÃrà `ananto ÃkÃso' ti ÃkÃsÃna¤cÃyatanaæ upasampajja viharati. EttÃvatà pi kho Ãvuso sambÃdhe okÃsÃdhigamo vutto Bhagavatà pariyÃyena. Tattha p' atthi sambÃdho, ki¤ ca tattha sambÃdho? Yad eva tattha ÃkÃsÃna¤cÃyatanasa¤¤Ã aniruddhà hoti, ayam ettha sambÃdho. 8. Puna ca paraæ Ãvuso bhikkhu sabbaso ÃkÃsÃna¤cÃyatanaæ samatikkamma `anataæ vi¤¤Ãïan' ti vi¤¤Ãïa¤cÃyatanaæ upasampajja viharati. #<[page 451]># %% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ EttÃvatà pi kho Ãvuso sambÃdhe okÃsÃdhigamo vutto Bhagavatà pariyÃyena. Tattha p' atthi sambÃdho, ki¤ ca tattha sambÃdho? Yad eva tattha vi¤¤Ãïa¤cÃyatanasa¤¤Ã aniruddhà hoti, ayam ettha sambÃdho. 9. Puna ca paraæ Ãvuso bhikkhu sabbaso vi¤¤Ãïa¤cÃyatanaæ samatikkamma `natthi ki¤cÅ' ti Ãki¤ca¤¤Ãyatanaæ upasampajja viharati. EttÃvatà pi kho Ãvuso sambÃdhe okÃsÃdhigamo vutto Bhagavatà pariyÃyena. Tattha p' atthi sambÃdho, ki¤ ca tattha sambÃdho? Yad eva tattha Ãki¤ca¤¤Ãyatanasa¤¤Ã aniruddhà hoti, ayam ettha sambÃdho. 10. Puna ca paraæ Ãvuso bhikkhu sabbaso Ãki¤ca¤¤Ãyatanaæ samatikkamma nevasa¤¤ÃnÃsa¤¤Ãyatanaæ upasampajja viharati. EttÃvatà pi kho Ãvuso sambÃdhe okÃsÃdhigamo vutto Bhagavatà pariyÃyena. Tattha p' atthi sambÃdho, ki¤ ca tattha sambÃdho? Yad eva tattha nevasa¤¤ÃnÃsa¤¤Ãyatanasa¤¤Ã aniruddhà hoti, ayam ettha sambÃdho. 11. Puna ca paraæ Ãvuso bhikkhu sabbaso nevasa¤¤ÃnÃsa¤¤Ãyatanaæ samatikkamma sa¤¤Ãvedayitanirodhaæ upasampajja viharati, pa¤¤Ãya c' assa disvà Ãsavà parikkhÅïà honti. EttÃvatà pi kho Ãvuso sambÃdhe okÃsÃdhigamo vutto Bhagavatà nippariyÃyenà ti. XLIII. 1. `KÃyasakkhÅ kÃyasakkhÅ' ti Ãvuso vuccati. KittÃvatà nu kho Ãvuso kÃyasakkhÅ vutto Bhagavatà ti? 2. IdhÃvuso bhikkhu vivicc' eva kÃmehi . . . pe . . . paÂhamaæ jhÃnaæ upasampajja viharati, yathà yathà ca tad Ãyatanaæ tathà tathà naæ kÃyena phassitvà viharati. EttÃvatà pi kho Ãvuso kÃyasakkhÅ vutto Bhagavatà pariyÃyena. #<[page 452]># %<452 AÇguttara-NikÃya. XLIII. 3-XLIV. 2>% 3. Puna ca paraæ Ãvuso bhikkhu vitakkavicÃrÃnaæ vÆpasamà . . . pe . . . dutiyaæ jhÃnaæ . . . tatiyaæ jhÃnaæ . . . catutthaæ jhÃnaæ upasampajja viharati, yathà yathà ca tad Ãyatanaæ tathà tathà naæ kÃyena phassitvà viharati. EttÃvatà pi kho Ãvuso kÃyasakkhÅ vutto Bhagavatà pariyÃyena. 4. Puna ca paraæ Ãvuso bhikkhu sabbaso rÆpasa¤¤Ãnaæ samatikkamà paÂighasa¤¤Ãnaæ atthaÇgamà nÃnatthasa¤¤Ãnaæ amanasikÃrà `ananto ÃkÃso' ti ÃkÃsÃna¤cÃyatanaæ upasampajja viharati, yathà yathà ca tad Ãyatanaæ tathà tathà naæ kÃyena phassitvà viharati. EttÃvatà pi kho Ãvuso kÃyasakkhÅ vutto Bhagavatà pariyÃyena . . . pe . . . 5. Puna ca paraæ Ãvuso bhikkhu sabbaso nevasa¤¤ÃnÃsa¤¤Ãyatanaæ samatikkamma sa¤¤Ãvedayitanirodhaæ upasampajja viharati, pa¤¤Ãya c' assa disvà Ãsavà parikkhÅïà honti, yathà yathà ca tad Ãyatanaæ tathà tathà naæ kÃyena phassitvà viharati. EttÃvatà pi kho Ãvuso kÃyasakkhÅ vutto Bhagavatà nippariyÃyenà ti. XLIV. 1. `Pa¤¤Ãvimutto pa¤¤Ãvimutto' ti Ãvuso vuccati. KittÃvatà nu kho Ãvuso pa¤¤Ãvimutto vutto Bhagavatà ti? 2. IdhÃvuso bhikkhu vivicc' eva kÃmehi . . . pe . . . paÂhamaæ jhÃnaæ upasampajja viharati, pa¤¤Ãya ca naæ pajÃnÃti. EttÃvatà pi kho Ãvuso pa¤¤Ãvimutto vutto Bhagavatà pariyÃyena . . . pe . . . #<[page 453]># %% 3. Puna ca paraæ Ãvuso bhikkhu sabbaso nevasa¤¤ÃnÃsa¤¤Ãyatanaæ samatikkamma sa¤¤Ãvedayitanirodhaæ upasampajja viharati, pa¤¤Ãya c' assa disvà Ãsavà parikkhÅïà honti, pa¤¤Ãya ca naæ pajÃnÃti. EttÃvatà pi kho Ãvuso pa¤¤Ãvimutto vutto Bhagavatà nippariyÃyenà ti. XLV. 1. `UbhatobhÃgavimutto ubhatobhÃgavimutto' ti Ãvuso vuccati. KittÃvatà nu kho Ãvuso ubhatobhÃgavimutto vutto Bhagavatà ti? 2. IdhÃvuso bhikkhu vivicc' eva kÃmehi . . . pe . . . paÂhamaæ jhÃnaæ upasampajja viharati, yathà yathà ca tad Ãyatanaæ tathà tathà naæ kÃyena phassitvà viharati, pa¤¤Ãya ca naæ pajÃnÃti. EttÃvatà pi kho Ãvuso ubhatobhÃgavimutto vutto Bhagavatà pariyÃyena . . . pe . . . 3. Puna ca paraæ Ãvuso bhikkhu sabbaso nevasa¤¤ÃnÃsa¤¤Ãyatanaæ samatikkamma sa¤¤Ãvedayitanirodhaæ upasampajja viharati, pa¤¤Ãya c' assa disvà Ãsavà parikkhÅïà honti, yathà yathà ca tad Ãyatanaæ tathà tathà naæ kÃyena phassitvà viharati, pa¤¤Ãya ca naæ pajÃnÃti. EttÃvatà pi kho Ãvuso ubhatobhÃgavimutto vutto Bhagavatà nippariyÃyenà ti. XLVI. `SandiÂÂhiko dhammo sandiÂÂhiko dhammo' ti Ãvuso vuccati . . . XLVII. `SandiÂÂhikaæ nibbÃnaæ sandiÂÂhikaæ nibbÃnan' ti Ãvuso vuccati . . . #<[page 454]># %<454 AÇguttara-NikÃya. XLVIII-LI. 3>% XLVIII. `NibbÃnaæ nibbÃnan' ti Ãvuso vuccati . . . XLIX. `ParinibbÃnaæ parinibbÃnan' ti Ãvuso vuccati . . . L. `TadaÇganibbÃnaæ tadaÇganibbÃnan' ti Ãvuso vuccati . . . LI. 1. `DiÂÂhadhammanibbÃnaæ diÂÂhadhammanibbÃnan' ti Ãvuso vuccati. KittÃvatà nu kho Ãvuso diÂÂhadhammanibbÃnaæ vuttaæ Bhagavatà ti? 2. IdhÃvuso bhikkhu vivicc' eva kÃmehi . . . pe . . . paÂhamaæ jhÃnaæ upasampajja viharati. EttÃvatà pi kho Ãvuso diÂÂhadhammanibbÃnaæ vuttaæ Bhagavatà pariyÃyena . . . pe . . . 3. Puna ca paraæ Ãvuso bhikkhu sabbaso nevasa¤¤ÃnÃsa¤¤Ãyatanaæ samatikkamma sa¤¤Ãvedayitanirodhaæ upasampajja viharati, pa¤¤Ãya c' assa disvà Ãsavà parikkhÅïà honti. EttÃvatà pi kho Ãvuso diÂÂhadhammanibbÃnaæ vuttaæ Bhagavatà nippariyÃyenà ti. Pa¤cÃlavaggo pa¤camo. Tatr' uddÃnaæ: #<[page 455]># %% Pa¤cÃlo kÃyasakkhi ca ubho sandiÂÂhikà dve NibbÃnaæ parinibbÃnaæ tadaÇgadiÂÂhadhammikena cà ti. NavakanipÃte paÂhamaæ païïÃsakaæ samattaæ. LII. `Khemaæ kheman' ti Ãvuso vuccati . . . LIII. `Khemappatto khemappatto' ti Ãvuso vuccati . . . LIV. `Amatam amatan' ti Ãvuso vuccati . . . LV. `Amatappatto amatappatto' ti Ãvuso vuccati . . . LVI. `Abhayaæ abhayan' ti Ãvuso vuccati . . . LVII. `Abhayappatto abhayappatto' ti Ãvuso vuccati . . . LVIII. `Passaddhi passaddhÅ' ti Ãvuso vuccati . . . #<[page 456]># %<456 AÇguttara-NikÃya. LIX-LXII. 4>% LIX. `Anupubbapassaddhi anupubbapassaddhÅ' ti Ãvuso vuccati . . . LX. `Nirodho nirodho' ti Ãvuso vuccati . . . LXI. 1. `Anupubbanirodho anupubbanirodho' ti Ãvuso vuccati. KittÃvatà nu kho Ãvuso anupubbanirodho vutto Bhagavatà ti? 2. IdhÃvuso bhikkhu vivicc' eva kÃmehi . . . pe . . . paÂhamaæ jhÃnaæ upasampajja viharati. EttÃvatà pi kho Ãvuso anupubbanirodho vutto Bhagavatà pÃriyÃyena . . . pe . . . 3. Puna ca paraæ Ãvuso bhikkhu sabbaso nevasa¤¤ÃnÃsa¤¤Ãyatanaæ samatikkamma sa¤¤Ãvedayitanirodhaæ upasampajja viharati, pa¤¤Ãya c' assa disvà Ãsavà parikkhÅïà honti. EttÃvatà pi kho Ãvuso anupubbanirodho vutto Bhagavatà nippariyÃyenà ti. LXII. 1. Nava bhikkhave dhamme appahÃya abhabbo arahattaæ sacchikÃtuæ. Katame nava? 2. RÃgaæ dosaæ mohaæ kodhaæ upanÃhaæ makkhaæ palÃsaæ issaæ macchariyaæ. Ime kho bhikkhave nava dhamme appahÃya abhabbo arahattaæ sacchikÃtuæ. 3. Nava bhikkhave dhamme pahÃya bhabbo arahattaæ sacchikÃtuæ. Katame nava? 4. RÃgaæ dosaæ mohaæ kodhaæ upanÃhaæ makkhaæ palÃsaæ issaæ macchariyaæ. Khemavaggo chaÂÂho. #<[page 457]># %% Tatr' uddÃnaæ: Khemo ca amataæ c' eva abhayaæ passaddhiyena ca Nirodho anupubbo c' eva dhammaæ pahÃya bhabbena cà ti. LXIII. 1. Pa¤c' imÃni bhikkhave sikkhÃdubbalyÃni. KatamÃni pa¤ca? 2. PÃïÃtipÃto, adinnÃdÃnaæ, kÃmesu micchÃcÃro, musÃvÃdo, surÃmerayamajjapamÃdaÂÂhÃnaæ. ImÃni kho bhikkhave pa¤ca sikkhÃdubbalyÃni. 3. Imesaæ kho bhikkhave pa¤cannaæ sikkhÃdubbalyÃnaæ pahÃnÃya cattÃro satipaÂÂhÃnà bhÃvetabbÃ. Katame cattÃro? 4. Idha bhikkhave bhikkhu kÃye kÃyÃnupassÅ viharati, ÃtÃpi sampajÃno satimà vineyya loke abhijjhÃdomanassaæ; vedanÃsu vedanÃnupassÅ viharati . . . pe . . . citte cittÃnupassÅ viharati . . . dhammesu dhammÃnupassÅ viharati, ÃtÃpÅ sampajÃno satimà vineyya loke abhijjhÃdomanassaæ. Imesaæ kho bhikkhave pa¤cannaæ sikhÃdubbalyÃnaæ pahÃnÃya ime cattÃro satipaÂÂhÃnà bhÃvetabbà ti. LXIV. 1. Pa¤c' imÃni bhikkhave nÅvaraïÃni. KatamÃni pa¤ca? 2. KÃmacchandanÅvaraïaæ, vyÃpÃdanÅvaraïaæ, thÅnamiddhanÅvaraïaæ, #<[page 458]># %<458 AÇguttara-NikÃya. LXIV. 3-LXVI. 2>% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ uddhaccakukkuccanÅvaraïaæ, vicikicchÃnÅvaraïaæ. ImÃni kho bhikkhave pa¤ca nÅvaraïÃni. 3. Imesaæ kho bhikkhave pa¤cannaæ nÅvaraïÃnaæ pahÃnÃya cattÃro satipaÂÂhÃnà bhÃvetabbÃ. Katame cattÃro? 4. Idha bhikkhave bhikkhu kÃye kÃyÃnupassÅ viharati, ÃtÃpÅ sampajÃno satimà vineyya loke abhijjhÃdomanassaæ; vedanÃsu . . . pe . . . citte . . . dhammesu dhammÃnupassÅ viharati, ÃtÃpÅ sampajÃno satimà vineyya loke abhijjhÃdomanassaæ. Imesaæ kho bhikkhave pa¤cannaæ nÅvaraïÃnaæ pahÃnÃya ime cattÃro satipaÂÂhÃnà bhÃvetabbà ti. LXV. 1. Pa¤c' ime bhikkhave kÃmaguïÃ. Katame pa¤ca? 2. Cakkhuvi¤¤eyyà rÆpà iÂÂhà kantà manÃpà piyarÆpà kÃmÆpasaæhità rajanÅyÃ, sotavi¤¤eyyà saddà . . . pe . . . ghÃnavi¤¤eyyà gandhà . . . jivhÃvi¤¤eyyà rasà . . . kÃyavi¤¤eyyà phoÂÂhabbà iÂÂhà kantà manÃpà piyarÆpà kÃmÆpasaæhità rajanÅyÃ. Ime kho bhikkhave pa¤ca kÃmaguïÃ. 3. Imesaæ kho bhikkhave pa¤cannaæ kÃmaguïÃnaæ pahÃnÃya . . . ime cattÃro satipaÂÂhÃnà bhÃvetabbà ti. LXVI. 1. Pa¤c' ime bhikkhave upÃdÃnakkhandhÃ. Katame pa¤ca? 2. RÆpÆpÃdÃnakkhandho, vedanÆpÃdÃnakkhandho, sa¤¤ÆpÃdÃnakkhandho, saÇkhÃrÆpÃdÃnakkhandho, vi¤¤ÃïÆpÃdÃnakkhandho. #<[page 459]># %% Ime kho bhikkhave pa¤c' upÃdÃnakkhandhÃ. 3. Imesaæ kho bhikkhave pa¤cannaæ upÃdÃnakkhandhÃnaæ pahÃnÃya . . . ime cattÃro satipaÂÂhÃnà bhÃvetabbà ti. LXVII. 1. Pa¤c' imÃni bhikkhave orambhÃgiyÃni saæyojanÃni. KatamÃni pa¤ca? 2. SakkÃyadiÂÂhi, vicikicchÃ, sÅlabbataparÃmÃso, kÃmacchando, byÃpÃdo. ImÃni kho bhikkhave pa¤c' orambhÃgiyÃni saæyojanÃni. 3. Imesaæ kho bhikkhave pa¤cannaæ orambhÃgiyÃnaæ saæyojanÃnaæ pahÃnÃya . . . ime cattÃro satipaÂÂhÃnà bhÃvetabbà ti. LXVIII. 1. Pa¤c' imà bhikkhave gatiyo. Katamà pa¤ca? 2. Nirayo, tiracchÃnayoni, pittivisayo, manussÃ, devÃ. Imà kho bhikkhave pa¤ca gatiyo. 3. ImÃsaæ kho bhikkhave pa¤cannaæ gatÅnaæ pahÃnÃya . . . ime cattÃro satipaÂÂhÃnà bhÃvetabbà ti. LXIX. 1. Pa¤c' imÃni bhikkhave macchariyÃni. KatamÃni pa¤ca? 2. ùvÃsamacchariyaæ, kulamacchariyaæ, lÃbhamacchariyaæ, vaïïamacchariyaæ, dhammamacchariyaæ. ImÃni kho bhikkhave pa¤ca macchariyÃni. 3. Imesaæ kho bhikkhave pa¤cannaæ macchariyÃnaæ pahÃnÃya . . . cattÃro satipaÂÂhÃnà bhÃvetabbà ti. #<[page 460]># %<460 AÇguttara-NikÃya. LXX. 1-LXXI. 4>% LXX. 1. Pa¤c' imÃni bhikkhave uddhambhÃgiyÃni saæyojanÃni. KatamÃni pa¤ca. 2. RÆparÃgo, arÆparÃgo, mÃno, uddhaccaæ, avijjÃ. ImÃni kho bhikkhave pa¤c' uddhambhÃgiyÃni saæyojanÃni. 3. Imesaæ kho bhikkhave pa¤cannaæ uddhambhÃgiyÃnaæ saæyojanÃnaæ pahÃnÃya . . . ime cattÃro satipaÂÂhÃnà bhÃvetabbà ti. LXXI. 1. Pa¤c' ime bhikkhave cetokhilÃ. Katame pa¤ca? 2. Idha bhikkhave bhikkhu Satthari kaÇkhati vicikicchati nÃdhimuccati na sampasÅdati. Yo so bhikkhave bhikkhu Satthari kaÇkhati vicikicchati nÃdhimuccati na sampasÅdati, tassa cittaæ na namati ÃtappÃya anuyogÃya sÃtacchÃya padhÃnÃya. Yassa cittaæ na namati ÃtappÃya anuyogÃya sÃtacchÃya padhÃnÃya, ayaæ paÂhamo cetokhilo. 3. Puna ca paraæ bhikkhave bhikkhu dhamme kaÇkhati . . . pe . . . saÇghe kaÇkhati . . . sikkhÃya kaÇkhati . . . sabrahmacÃrÅsu kupito hoti anattamano Ãhatacitto khilajÃto. Yo so bhikkhave bhikkhu sabrahmacÃrÅsu kupito hoti anattamano Ãhatacitto khilajÃto, tassa cittaæ na namati ÃtappÃya anuyogÃya sÃtacchÃya padhÃnÃya. Yassa cittaæ na namati ÃtappÃya anuyogÃya sÃtacchÃya padhÃnÃya, ayaæ pa¤camo cetokhilo. Ime kho bhikkhave pa¤ca cetokhilÃ. 4. Imesaæ kho bhikkhave pa¤cannaæ cetokhilÃnaæ pahÃnÃya . . . ime cattÃro satipaÂÂhÃnà bhÃvetabbà ti. #<[page 461]># %% LXXII. 1. Pa¤c' ime bhikkhave cetaso vinibandhÃ. Katame pa¤ca? 2. Idha bhikkhave bhikkhu kÃmesu avÅtarÃgo hoti avÅtacchando avÅtapemo avÅtapipÃso avÅtapariÊÃho avÅtataïho. Yo so bhikkhave bhikkhu kÃmesu avÅtarÃgo hoti avÅtacchando avÅtapemo avÅtapipÃso avÅtapariÊÃho avÅtataïho, tassa cittaæ na namati ÃtappÃya anuyogÃya sÃtacchÃya padhÃnÃya. Yassa cittaæ na namati ÃtappÃya anuyogÃya sÃtacchÃya padhÃnÃya, ayaæ paÂhamo cetaso vinibandho. 3. Puna ca paraæ bhikkhave bhikkhu kÃye avÅtarÃgo hoti . . . rÆpe avÅtarÃgo hoti . . . yÃvadatthaæ udarÃvadehakaæ bhu¤jitvà seyyasukhaæ passasukhaæ middhasukhaæ anuyutto viharati . . . a¤¤ataraæ devanikÃyaæ païidhÃya brahmacariyaæ carati `iminÃhaæ sÅlena và vatena và tapena và brahmacariyena và devo và bhavissÃmi deva¤¤ataro vÃ' ti. Yo so bhikkhave bhikkhu a¤¤ataraæ devanikÃyaæ païidhÃya brahmacariyaæ carati `iminÃhaæ sÅlena và vatena và tapena và brahmacariyena và devo và bhavissÃmi deva¤¤ataro vÃ' ti, tassa cittaæ na namati ÃtappÃya anuyogÃya sÃtacchÃya padhÃnÃya. Yassa cittaæ na namati ÃtappÃya anuyogÃya sÃtacchÃya padhÃnÃya, ayaæ pa¤camo cetaso vinibandho. Ime kho bhikkhave pa¤ca cetaso vinibandhÃ. 4. Imesaæ kho bhikkhave pa¤cannaæ cetaso vinibandhÃnaæ pahÃnÃya . . . ime cattÃro satipaÂÂhÃnà bhÃvetabbà ti. SatipaÂÂhÃnavaggo sattamo. Tatr' uddÃnaæ: #<[page 462]># %<462 AÇguttara-NikÃya. LXXIII-LXXXI. 1-4>% Sikkhà nÅvaraïà kÃmà khandhà ca orambhÃgiyà Gati maccheraæ c' eva uddhambhÃgiyà aÂÂhamaæ Cetokhila-vinibandhà ti. LXXIII-LXXXI. 1. Pa¤c' imÃni bhikkhave sikkhÃdubbalyÃni. KatamÃni pa¤ca? 2. PÃïÃtipÃto . . . pe . . . surÃmerayamajjapamÃdaÂÂhÃnaæ. ImÃni kho bhikkhave pa¤ca sikkhÃdubbalyÃni. 3. Imesaæ kho bhikkhave pa¤cannaæ sikkhÃdubbalyÃnaæ pahÃnÃya cattÃro sammappadhÃnà bhÃvetabbÃ. Katame cattÃro? 4. Idha bhikkhave bhikkhu anuppannÃnaæ pÃpakÃnaæ akusalÃnaæ dhammÃnaæ anuppÃdÃya chandaæ janeti vÃyamati viriyaæ Ãrabhati cittaæ paggaïhÃti padahati, uppannÃnaæ pÃpakÃnaæ akusalÃnaæ dhammÃnaæ pahÃnÃya chandaæ janeti vÃyamati viriyaæ Ãrabhati cittaæ paggaïhÃti padahati, anuppannÃnaæ kusalÃnaæ dhammÃnaæ uppÃdÃya chandaæ janeti vÃyamati viriyaæ Ãrabhati cittaæ paggaïhÃti padahati, uppannÃnaæ kusalÃnaæ dhammÃnaæ Âhitiyà asammosÃya bhiyyobhÃvÃya vepullÃya bhÃvanÃya pÃripÆriyà chandaæ janeti vÃyamati viriyaæ Ãrabhati cittaæ paggaïhÃti padahati. Imesaæ kho bhikkhave pa¤cannaæ sikkhÃdubbalyÃnaæ pahÃnÃya ime cattÃro sammappadhÃnà bhÃvetabbÃ. (YÃva vaggà sammappadhÃnavasena vitthÃrenti.) #<[page 463]># %% LXXXII. 1. Pa¤c' ime bhikkhave cetaso vinibandhÃ. Katame pa¤ca? 2. Idha bhikkhave bhikkhu kÃmesu avÅtarÃgo hoti . . . pe . . . Ime kho bhikkhave pa¤ca cetaso vinibandhÃ. 3. Imesaæ kho bhikkhave pa¤cannaæ cetaso vinibandhÃnaæ pahÃnÃya cattÃro sammappadhÃnà bhÃvetabbÃ. Katame cattÃro? 4. Idha bhikkhave bhikkhu anuppannÃnaæ pÃpakÃnaæ akusalÃnaæ dhammÃnaæ anuppÃdÃya chandaæ janeti vÃyamati viriyaæ Ãrabhati cittaæ paggaïhÃti padahati, uppannÃnaæ pÃpakÃnaæ akusalÃnaæ dhammÃnaæ pahÃnÃya . . . anuppannÃnaæ kusalÃnaæ dhammÃnaæ uppÃdÃya . . . uppannÃnaæ kusalÃnaæ dhammÃnaæ Âhitiyà asammosÃya bhiyyobhÃvÃya vepullÃya bhÃvanÃya pÃripÆriyà chandaæ janeti vÃyamati viriyaæ Ãrabhati cittaæ paggaïhÃti padahati. Imesaæ kho bhikkhave pa¤cannaæ cetaso vinibandhÃnaæ pahÃnÃya ime cattÃro sammappadhÃnà bhÃvetabbà ti. SammappadhÃnavaggo aÂÂhamo. LXXXIII-XCI. 1. Pa¤c' imÃni bhikkhave sikkhÃdubbalyÃni. KatamÃni pa¤ca? 2. PÃïÃtipÃto . . . pe . . . surÃmerayamajjapamÃdaÂÂhÃnaæ. ImÃni kho bhikkhave pa¤ca sikkhÃdubbalyÃni. 3. Imesaæ kho bhikkhave pa¤cannaæ sikkhÃdubbalyÃnaæ pahÃnÃya cattÃro iddhipÃdà bhÃvetabbÃ. Katame cattÃro? #<[page 464]># %<464 AÇguttara-NikÃya. XCI. 4-XCII. 4>% 4. Idha bhikkhave bhikkhu chandasamÃdhipadhÃnasaÇkhÃrasamannÃgataæ iddhipÃdaæ bhÃveti, viriyasamÃdhi. . .cittasamÃdhi- . . .vÅmaæsÃsamÃdhipadhÃnasaÇkhÃrasamannÃgataæ iddhipÃdaæ bhÃveti. Imesaæ kho bhikkhave pa¤cannaæ sikkhÃdubbalyÃnaæ pahÃnÃya ime cattÃro iddhipÃdà bhÃvetabbà ti. (Sesaæ iddhipÃdavasena vitthÃretabbaæ.) XCII. 1. Pa¤c' ime bhikkhave cetaso vinibandhÃ. Katame pa¤ca? 2. Idha bhikkhave bhikkhu kÃmesu avÅtarÃgo hoti . . . pe . . . Ime kho bhikkhave pa¤ca cetaso vinibandhÃ. 3. Imesaæ kho bhikkhave pa¤cannaæ cetaso vinibandhÃnaæ pahÃnÃya ime cattÃro iddhipÃdà bhÃvetabbÃ. Katame cattÃro? 4. Idha bhikkhave bhikkhu chandasamÃdhipadhÃnasaÇkhÃrasamannÃgataæ iddhipÃdaæ bhÃveti, viriyasamÃdhi. . . cittasamÃdhi- . . . vÅmaæsÃsamÃdhipadhÃnasaÇkhÃrasamannÃgataæ iddhipÃdaæ bhÃveti. Imesaæ kho bhikkhave pa¤cannaæ cetaso vinibandhÃnaæ pahÃnÃya ime cattÃro iddhipÃdà bhÃvetabbà ti. IddhipÃdavaggo navamo. CattÃro satipaÂÂhÃnà padhÃnà caturo pade CattÃro iddhipÃdà pi purimehi ca yojaye ti. #<[page 465]># %% XCIII. 1. RÃgassa bhikkhave abhi¤¤Ãya nava dhammà bhÃvetabbÃ. Katame nava? 2. Asubhasa¤¤Ã, maraïasa¤¤Ã, ÃhÃre paÂikÆlasa¤¤Ã, sabbaloke anabhiratasa¤¤Ã, aniccasa¤¤Ã, anicce dukkhasa¤¤Ã, dukkhe anattasa¤¤Ã, pahÃnasa¤¤Ã, virÃgasa¤¤Ã. RÃgassa bhikkhave abhi¤¤Ãya ime nava dhammà bhÃvetabbà ti. XCIV. 1. RÃgassa bhikkhave abhi¤¤Ãya nava dhammà bhÃvetabbÃ. Katame nava? PaÂhamaæ jhÃnaæ, dutiyaæ jhÃnaæ, tatiyaæ jhÃnaæ, catutthaæ jhÃnaæ, ÃkÃsÃna¤cÃyatanaæ, vi¤¤Ãïa¤cÃyatanaæ, Ãki¤ca¤¤Ãyatanaæ, nevasa¤¤ÃnÃsa¤¤Ãyatanaæ, sa¤¤Ãvedayitanirodho. RÃgassa bhikkhave abhi¤¤Ãya ime nava dhammà bhÃvetabbà ti. XCV-C. 1. RÃgassa bhikkhave pari¤¤Ãya . . . parikkhÃya . . . pahÃnÃya . . .khayÃya . . .vayÃya . . .virÃgÃya . . . nirodhÃya . . . cÃgÃya . . .paÂinissaggÃya ime nava dhammà bhÃvetabbÃ. 2. Dosassa . . . mohassa kodhassa upanÃhassa makkhassa palÃsassa issÃya macchariyassa mÃyÃya sÃÂheyyassa thambhassa sÃrambhassa mÃnassa atimÃnassa madassa pamÃdassa abhi¤¤Ãya . . . pari¤¤Ãya . . . parikkhayÃya . . . pahÃnÃya . . . khayÃya . . . vayÃya . . . virÃgÃya . . . nirodhÃya . #<[page 466]># %<466 AÇguttara-NikÃya. C.>% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ . . cÃgÃya . . . paÂinissaggÃya ime nava dhammà bhÃvetabbà ti. Idam avoca BhagavÃ. Attamanà te bhikkhÆ Bhagavato bhÃsitaæ abhinandun ti. NavakanipÃtaæ samattaæ.