Anguttara-Nikaya of the Sutta-Pitaka, Part I. Ekanipata, Dukanipata, Tikanipata Based on the edition by R. Morris, London : Pali Text Society 1885 (second edition, revised by A.K. Warder, 1961). Input by the Dhammakaya Foundation, Thailand, 1989-1996 [GRETIL-Version vom 4.9.2014] NOTICE This file is (C) Copyright the Pali Text Society and the Dhammakaya Foundation, 2015. This work is licensed under a Creative Commons Attribution-ShareAlike 4.0 International License. These files are provided by courtesy of the Pali Text Society for scholarly purposes only. In principle they represent a digital edition (without revision or correction) of the printed editions of the complete set of Pali canonical texts published by the PTS. While they have been subject to a process of checking, it should not be assumed that there is no divergence from the printed editions and it is strongly recommended that they are checked against the printed editions before quoting. PLAIN TEXT VERSION (In order to fascilitate word search, all annotations have been remove, and the line breaks of the printed edition have been converted into floating text.) #<...># = BOLD %<...>% = ITALICS $<...>$ = UNDERLINE \<...>\ = REDLINE ___________________________________________________________________ THIS TEXT FILE IS FOR REFERENCE PURPOSES ONLY! COPYRIGHT AND TERMS OF USAGE AS FOR SOURCE FILE. Text converted to Ronald E. Emmerick's encoding for WordPerfect 5.1 DOS and related utility programmes BHELA, CARAKA etc. (DOS versions): description character =ASCII long a à 195 long A ù 249 long i Å 197 long I ý 253 long u Æ 198 long U ô 244 vocalic r ­ 173 vocalic R ã 227 long vocalic r Ì 204 vocalic l Ê 202 long vocalic l Ë 203 velar n Ç 199 velar N § 167 palatal n ¤ 164 palatal N ¥ 165 retroflex t  194 retroflex T è 232 retroflex d ¬ 172 retroflex D Ö 214 retroflex n ï 239 retroflex N × 215 palatal s Ó 211 palatal S Á 193 retroflex s « 171 retroflex S å 229 anusvara æ 230 capital anusvara õ 245 visarga ÷ 247 capital visarga ê 234 Other characters of the REE encoding table are not included. Unless indicated otherwise, accents have been dropped in order to facilitate word search. For a comprehensive list of REE and other GRETIL encodings and formats see: http://gretil.sub.uni-goettingen.de/gretil/gretdiac.pdf and http://gretil.sub.uni-goettingen.de/gretil/gretdias.pdf For further information see: http://gretil.sub.uni-goettingen.de/gretil.htm ___________________________________________________________________ AÇguttara-NikÃya Vol. I #<[page 001]># 1 #< A§GUTTARA NIKùYA># Namo tassa bhagavato arahato sammà sambuddhassa. $< EKA-NIPùTA.>$ #< I.># 1. Evaæ me sutaæ. Ekaæ samayaæ Bhagavà SÃvatthiyaæ viharati Jetavane AnÃthapiï¬ikassa ÃrÃme. Tatra kho Bhagavà bhikkhÆ Ãmantesi: Bhikkhavo ti. Bhadante ti te bhikkhÆ Bhagavato paccassosum. Bhagavà etad avoca: NÃhaæ bhikkhave a¤¤aæ ekarÆpam pi samanupassÃmi yaæ evaæ purisassa cittaæ pariyÃdÃya tiÂÂhati yathayidaæ bhikkhave itthirÆpaæ. ItthirÆpaæ bhikkhave purisassa cittaæ pariyÃdÃya tiÂÂhatÅ ti. 2. NÃhaæ bhikkhave a¤¤aæ ekasaddam pi samanupassÃmi yaæ evaæ purisassa cittaæ pariyÃdÃya tiÂÂhati yathayidaæ bhikkhave itthisaddo. Itthisaddo bhikkhave purisassa cittaæ pariyÃdÃya tiÂÂhatÅ ti. 3. NÃhaæ bhikkhave a¤¤aæ ekagandham pi samanupassÃmi yaæ evaæ purisassa cittaæ pariyÃdÃya tiÂÂhati yathayidaæ bhikkhave itthigandho. Itthigandho bhikkhave purisassa cittaæ pariyÃdÃya tiÂÂhatÅ ti. #<[page 002]># %<2 RôPA-VAGGA. [I. i. 4.>% 4. NÃhaæ bhikkhave a¤¤aæ ekarasam pi samanupassÃmi yaæ evaæ purisassa cittaæ pariyÃdÃya tiÂÂhati yathayidaæ bhikkhave itthiraso. Itthiraso bhikkhave purisassa cittaæ pariyÃdÃya tiÂÂhatÅ ti. 5. NÃhaæ bhikkhave a¤¤aæ ekaphoÂÂhabbam pi samanupassÃmi yaæ evaæ purisassa cittaæ pariyÃdÃya tiÂÂhati yathayidaæ bhikkhave itthiphoÂÂhabbaæ. ItthiphoÂÂhabbaæ bhikkhave purisassa cittaæ pariyÃdÃya tiÂÂhatÅ ti. 6. NÃhaæ bhikkhave a¤¤aæ ekarÆpam pi samanupassÃmi yaæ evaæ itthiyà cittaæ pariyÃdÃya tiÂÂhati yathayidaæ bhikkhave purisarÆpaæ. PurisarÆpaæ bhikkhave itthiyà cittaæ pariyÃdÃya tiÂÂhatÅ ti. 7. NÃhaæ bhikkhave a¤¤aæ ekasaddam pi samanupassÃmi yaæ evaæ itthiyà cittaæ pariyÃdÃya tiÂÂhati yathayidaæ bhikkhave purisasaddo. Purisasaddo bhikkhave itthiyà cittaæ pariyÃdÃya tiÂÂhatÅ ti. 8. NÃhaæ bhikkhave a¤¤aæ ekagandham pi samanupassÃmi yaæ evaæ itthiyà cittaæ pariyÃdÃya tiÂÂhati yathayidaæ bhikkhave purisagandho. Purisagandho bhikkhave itthiyà cittaæ pariyÃdÃya tiÂÂhatÅ ti. 9. NÃhaæ bhikkhave a¤¤aæ ekarasam pi samanupassÃmi yaæ evaæ itthiyà cittaæ pariyÃdÃya tiÂÂhati yathayidaæ bhikkhave purisaraso. Purisaraso bhikkhave itthiyà cittaæ pariyÃdÃya tiÂÂhatÅ ti. 10. NÃhaæ bhikkhave a¤¤aæ ekaphoÂÂhabbam pi samanupassÃmi yaæ evaæ itthiyà cittaæ pariyÃdÃya tiÂÂhati yathayidaæ bhikkhave purisaphoÂÂhabbaæ. PurisaphoÂÂhabbaæ bhikkhave itthiyà cittaæ pariyÃdÃya tiÂÂhatÅ ti. RÆpÃdi-vaggo paÂhamo.1 #<[page 003]># %% II. 1. NÃhaæ bhikkhave a¤¤aæ ekadhammam pi samanupassÃmi yena anuppanno và kÃmacchando uppajjati uppanno và kÃmacchando bhiyyo bhÃvÃya vepullÃya saævattati yathayidaæ bhikkhave subha-nimittaæ. Subha-nimittaæ bhikkhave ayoniso manasikaroto anuppanno c' eva kÃmacchando uppajjati uppanno ca kÃmacchando bhiyyo bhÃvÃya vepullÃya saævattatÅ ti. 2. NÃhaæ bhikkhave a¤¤aæ ekadhammam pi samanupassÃmi yena anuppanno và vyÃpÃdo uppajjati uppanno và vyÃpÃdo bhiyyo bhÃvÃya veppullÃya saævattati yathayidaæ bhikkhave paÂigha-nimittaæ. PaÂighanimittaæ bhikkhave ayoniso manasikaroto anuppanno c' eva vyÃpÃdo uppajjati uppanno ca vyÃpÃdo bhiyyo bhÃvaya vepullÃya saævattatÅ ti. 3. NÃhaæ bhikkhave a¤¤aæ ekadhammam pi samanupassÃmi yena anuppannaæ và thÅna-middhaæ uppajjati uppannaæ và thÅnamiddhaæ bhiyyo bhÃvÃya vepullÃya saævattati yathayidaæ bhikkhave aratÅ-tandÅvijambhikà bhatta-sammado cetaso ca lÅnattam. LÅnacittassa bhikkhave anuppannaæ c' eva thÅnamiddhaæ uppajjati uppanna¤ ca thÅnamiddhaæ bhiyyo bhÃvÃya vepullÃya saævattatÅ ti. 4. NÃhaæ bhikkhave a¤¤aæ ekadhammam pi samanupassÃmi yena anuppannaæ và uddhacca-kukkuccaæ uppajjati uppannaæ và uddhaccakukkuccaæ bhiyyo bhÃvÃya vepullÃya saævattati yathayidaæ bhikkhave cetaso avÆpasamo. AvÆpasanta-cittassa bhikkhave anuppannaæ c' eva uddhaccakukkuccaæ uppajjati uppanna¤ ca uddhaccakukkuccaæ bhiyyo bhÃvÃya vepullÃya saævattatÅ ti. #<[page 004]># %<4 NýVARA×A-VAGGA. [I. ii. 5.>% 5. NÃhaæ bhikkhave a¤¤aæ ekadhammam pi samanupassÃmi yena anuppannà và vicikicchà uppajjati uppannà và vicikicchà bhiyyo bhÃvÃya vepullÃya saævattati yathayidaæ bhikkhave ayoniso manasikÃro. Ayoniso bhikkhave manasikaroto anuppannà c' eva vicikicchà uppajjati uppannà ca vicikicchà bhiyyo bhÃvÃya vepullÃya saævattatÅ ti. 6. NÃhaæ bhikkhave a¤¤aæ ekadhammam pi samanupassÃmi yena anuppanno và kÃmacchando n' uppajjati uppanno và kÃmacchando pahÅyati yathayidaæ bhikkhave asubhanimittaæ. Asubhanimittaæ bhikkhave yoniso manasikaroto anuppanno c' eva kÃmacchando n' uppajjati uppanno ca kÃmacchando pahÅyatÅ ti. 7. NÃhaæ bhikkhave a¤¤aæ ekadhammam pi samanupassÃmi yena anuppanno và vyÃpÃdo n' uppajjati uppanno và vyÃpÃdo pahÅyati yathayidaæ bhikkhave mettà cetovimutti. Mettaæ bhikkhave ceto-vimuttiæ yoniso manasikaroto anuppanno c' eva vyÃpÃdo n' uppajjati uppanno ca vyÃpÃdo pahÅyatÅ ti. 8. NÃhaæ bhikkhave a¤¤aæ ekadhammam pi samanupassÃmi yena anuppannaæ và thÅna-middhaæ n' uppajjati uppannaæ và thÅna-middhaæ pahÅyati yathayidaæ bhikkhave Ãrambha-dhÃtu nikkama-dhÃtu parakkama-dhÃtu. ùraddha-viriyassa bhikkhave anuppannaæ c' eva thÅnamiddhaæ n' uppajjati uppanna¤ ca thÅnamiddhaæ pahÅyatÅ ti. 9. NÃhaæ bhikkhave a¤¤aæ ekadhammam pi samanupassÃmi yena anuppannaæ và uddhacca-kukkuccaæ n' uppajjati uppannaæ và uddhaccakukkuccaæ pahÅyati yathayidaæ bhikkhave cetaso vÆpasamo. VÆpasanta-cittassa bhikkhave anuppannaæ c' eva uddhaccakukkuccaæ n' uppajjati uppanna¤ ca uddhaccakukkuccaæ pahÅyatÅ ti. 10. NÃhaæ bhikkhave a¤¤aæ ekadhammam pi samanupassÃmi yena anuppannà và vicikicchà n' uppajjati uppannà và vicikicchà pahÅyati yathayidaæ bhikkhave yoniso manasikÃro. #<[page 005]># %% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ Yoniso bhikkhave manasikaroto anuppannà c' eva vicikicchà n' uppajjati uppannà ca vicikicchà pahÅyatÅ ti. NÅvaraïa-pahÃna-vaggo dutiyo.1 III. 1. NÃhaæ bhikkhave a¤¤aæ ekadhammam pi samanupassÃmi yaæ evaæ abhÃvitaæ akammanÅyaæ hoti yathayidaæ cittaæ. Cittaæ bhikkhave abhÃvitaæ akammanÅyaæ hotÅ ti. 2. NÃhaæ bhikkhave a¤¤aæ ekadhammam pi samanupassÃmi yaæ evaæ bhÃvitaæ kammanÅyaæ hoti yathayidaæ cittaæ. Cittaæ bhikkhave bhÃvitaæ kammanÅyaæ hotÅ ti. 3. NÃhaæ bhikkhave a¤¤aæ ekadhammam pi samanupassÃmi yaæ evaæ abhÃvitaæ mahato anatthÃya saævatatti yathayidaæ cittaæ. Cittaæ bhikkhave abhÃvitaæ mahato anatthÃya saævattatÅ ti. 4. NÃhaæ bhikkhave a¤¤aæ ekadhammam pi samanupassÃmi yaæ evaæ bhÃvitaæ mahato atthÃya saævattati yathayidaæ cittaæ. Cittaæ bhikkhave bhÃvitaæ mahato atthÃya saævattatÅ ti. 5. NÃhaæ bhikkhave a¤¤aæ ekadhammam pi samanupassÃmi yaæ evaæ abhÃvitaæ apÃtubhÆtaæ mahato anatthÃya saævattati yathayidaæ cittaæ. Cittaæ bhikkhave abhÃvitaæ mahato anatthÃya saævattatÅ ti. 6. NÃhaæ bhikkhave a¤¤aæ ekadhammam pi samanupassÃmi yaæ evaæ bhÃvitaæ pÃtubhÆtaæ mahato atthÃya saævattati yathayidaæ cittaæ. #<[page 006]># %<6 AKAMMANýYA-VAGGA. [I. iii. 7.>% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ Cittaæ bhikkhave bhÃvitaæ mahato atthÃya saævattatÅ ti. 7. NÃhaæ bhikkhave a¤¤aæ ekadhammam pi samanupassÃmi yaæ evaæ abhÃvitaæ abahulÅkataæ mahato anatthÃya saævattati yathayidaæ cittaæ. Cittaæ bhikkhave abhÃvitaæ mahato anatthÃya saævattatÅ ti. 8. NÃhaæ bhikkhave a¤¤aæ ekadhammam pi samanupassÃmi yaæ evaæ bhÃvitaæ bahulÅkataæ mahato atthÃya saævattati yathayidaæ cittaæ. Cittaæ bhikkhave bhÃvitaæ mahato atthÃya saævattatÅ ti. 9. NÃhaæ bhikkhave a¤¤aæ ekadhammam pi samanupassÃmi yaæ evaæ abhÃvitaæ abahulÅkataæ dukkhÃdhivÃhaæ hoti yathayidaæ cittaæ. Cittaæ bhikkhave abhÃvitaæ abahulÅkataæ dukkhÃdhivÃhaæ hotÅ ti. 10. NÃhaæ bhikkhave a¤¤aæ ekadhammam pi samanupassÃmi yaæ evaæ bhÃvitaæ bahulÅkataæ sukhÃdhivÃhaæ hoti yathayidaæ cittaæ. Cittaæ bhikkhave bhÃvitaæ bahulÅkataæ sukhÃdhivÃhaæ hotÅ ti. AkammanÅya-vaggo tatiyo.2 IV. 1. NÃhaæ bhikkhave a¤¤aæ {ekadhammam pi} samanupassÃmi yaæ evaæ adantaæ mahato anatthÃya saævattati yathayidaæ cittaæ. Cittaæ bhikkhave adantaæ mahato anatthÃya saævattatÅ ti. 2. NÃhaæ bhikkhave a¤¤aæ ekadhammam pi samanupassÃmi yaæ evaæ dantaæ mahato atthÃya saævattati yathayidaæ cittaæ. Cittaæ bhikkhave dantaæ mahato atthÃya saævattatÅ ti. 3. NÃhaæ bhikkhave a¤¤aæ ekadhammam pi samanupassÃmi yaæ evaæ aguttaæ mahato anatthÃya saævattati yathayidaæ cittaæ. #<[page 007]># %% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ Cittaæ bhikkhave aguttaæ mahato anatthÃya saævattatÅ ti. 4. NÃhaæ bhikkhave a¤¤aæ ekadhammam pi samanupassÃmi yaæ evaæ guttaæ mahato atthÃya {saævattati} yathayidaæ cittaæ. Cittaæ bhikkhave guttaæ mahato atthÃya saævattatÅ ti. 5. NÃhaæ bhikkhave a¤¤aæ ekadhammam pi samanupassÃmi yaæ evaæ arakkhitaæ mahato anatthÃya saævattati yathayidaæ cittaæ. Cittaæ bhikkhave arakkhitaæ mahato anatthÃya saævattatÅ ti. 6. NÃhaæ bhikkhave a¤¤aæ ekadhammam pi samanupassÃmi yaæ evaæ rakkhitaæ mahato atthÃya saævattati yathayidaæ cittaæ. Cittaæ bhikkhave rakkhitaæ mahato atthÃya saævattatÅ ti. 7. NÃhaæ bhikkhave a¤¤aæ ekadhammam pi samanupassÃmi yaæ evaæ asaævutaæ mahato anatthÃya saævattati yathayidaæ cittaæ. Cittaæ bhikkhave asaævutaæ mahato anatthÃya saævattatÅ ti. 8. NÃhaæ bhikkhave a¤¤aæ ekadhammam pi samanupassÃmi yaæ evaæ saævutaæ mahato atthÃya saævattati yathayidaæ cittaæ. Cittaæ bhikkhave saævutaæ mahato atthÃya saævattatÅ ti. 9. NÃhaæ bhikkhave a¤¤aæ ekadhammam pi samanupassÃmi yaæ evaæ adantaæ aguttaæ arakkhitaæ asaævutaæ mahato anatthÃya saævattati yathayidaæ cittaæ. Cittaæ bhikkhave adantaæ aguttaæ arakkhitaæ asaævutaæ mahato anatthÃya saævattatÅ ti. 10. NÃhaæ bhikkhave a¤¤aæ ekadhammam pi samanupassÃmi yaæ evaæ dantaæ guttaæ rakkhitaæ saævutaæ mahato atthÃya saævattati yathayidaæ cittaæ. Cittaæ bhikkhave dantaæ guttaæ rakkhitaæ saævutaæ mahato atthÃya saævattatÅ ti. Adanta-vaggo catuttho. #<[page 008]># %<8 PA×IHITA-VAGGA. [I. v. 1.>% V. 1. SeyyathÃpi bhikkhave sÃlisÆkaæ và yavasÆkaæ và micchà païihitaæ hatthena và pÃdena và akkantaæ hatthaæ và pÃdaæ và bhecchati lohitaæ và uppÃdessatÅ ti. N' etaæ ÂhÃnaæ vijjati. Taæ kissa hetu? MicchÃ-païihitattà bhikkhave sÃlisÆkassa. Evaæ eva kho bhikkhave so vata bhikkhu micchà païihitena cittena avijjaæ bhecchati vijjaæ uppÃdessati nibbÃnaæ sacchikarissatÅ ti. N' etaæ ÂhÃnaæ vijjati. Taæ kissa hetu? Micchà païihitattà bhikkhave cittassà ti. 2. SeyyathÃpi bhikkhave sÃlisÆkaæ và yavasÆkaæ và sammà païihitaæ hatthena và pÃdena và akkantaæ hatthaæ và pÃdaæ và bhecchati lohitaæ và uppÃdessatÅ ti. èhÃnaæ etaæ vijjati. Taæ kissa hetu? Sammà païihitattà bhikkhave sÃlisÆkassa. Evam eva kho bhikkhave so vata bhikkhu sammà païihitena cittena avijjaæ bhecchati vijjaæ uppÃdessati nibbÃnaæ sacchikarissatÅ ti. èhÃnaæ etaæ vijjati. Taæ kissa hetu? Sammà païihitattà bhikkhave cittassà ti. 3. IdhÃhaæ bhikkhave ekaccaæ puggalaæ paduÂÂhacittaæ evaæ cetasà ceto paricca pajÃnÃmi. Imamhi ce ayaæ samaye puggalo kÃlaæ kareyya yathÃbhataæ nikkhitto evaæ niraye. Taæ kissa hetu? Cittaæ hi 'ssa bhikkhave paduÂÂhaæ. Ceto-padosa-hetucca pana bhikkhave evam idh' ekacce sattà kÃyassa bhedà param maraïà apÃyaæ duggatiæ vinipÃtaæ nirayaæ uppajjantÅ ti. 4. IdhÃhaæ bhikkhave ekaccaæ puggalaæ pasannacittaæ evaæ cetasà ceto paricca pajÃnÃmi. Imamhi ce ayaæ samaye puggalo kÃlaæ kareyya yathÃbhataæ nikkhitto evaæ sagge. #<[page 009]># %% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ Taæ kissa hetu? Cittaæ hi 'ssa bhikkhave pasannaæ. Ceto-pasÃda-hetucca pana bhikkhave evam idh' ekacce sattà kÃyassa bhedà param maraïà sugatiæ saggaæ lokaæ uppajjantÅ ti. 5. SeyyathÃpi bhikkhave udakarahado Ãvilo luÊito kalalÅbhÆto tattha cakkhumà puriso tÅre Âhito na passeyya sippisambukam pi sakkharakaÂhalam pi maccha-gumbam pi carantam pi tiÂÂhantam pi. Taæ kissa hetu? ùvilattà bhikkhave udakassa. Evam eva kho bhikkhave so vata bhikkhu Ãvilena cittena attatthaæ và ¤assati paratthaæ và ¤assati ubhayatthaæ và ¤assati uttariæ và manussadhammà alamariya¤Ãïa-dassanavisesaæ sacchikarissatÅ ti. N' etaæ ÂhÃnaæ vijjati. Taæ kissa hetu? ùvilattà bhikkhave cittassà ti. 6. SeyyathÃpi bhikkhave udakarahado accho vippasanno anÃvilo tattha cakkhumà puriso tÅre Âhito passeyya sippisambukam pi sakkhara-kaÂhalam pi macchagumbam pi carantam pi tiÂÂhantam pi. Taæ kissa hetu? AnÃvilattà bhikkhave udakassa. Evam eva kho bhikkhave so vata bhikkhu anÃvilena cittena attatthaæ và ¤assati paratthaæ và ¤assati ubhayatthaæ và ¤assati uttarim và manussadhammà alamariya¤Ãïadassanavisesaæ sacchikarissatÅ ti. èhÃnaæ etaæ vijjati. Taæ kissa hetu? AnÃvilattà bhikkhave cittassà ti. 7. SeyyathÃpi bhikkhave yÃni kÃnici rukkhajÃtÃni candano tesaæ aggam akkhÃyati yadidaæ mudutÃya kamma¤¤atÃya, evaæ eva kho ahaæ bhikkhave na a¤¤aæ ekadhammam pi samanupassÃmi yaæ evaæ bhÃvitaæ bahulÅkataæ mudu ca hoti kamma¤¤a¤ ca yathayidaæ cittaæ. Cittaæ bhikkhave bhÃvitaæ bahulÅkataæ mudu ca hoti kamma¤¤a¤ cà ti. #<[page 010]># %<10 PA×IHITA-VAGGA. [I. v. 8.>% 8. NÃhaæ bhikkhave a¤¤aæ ekadhammam pi samanupassÃmiyaæ evaæ lahuparivattaæ yathayidaæ cittaæ yÃva¤ c' idaæ bhikkhave upamà pi na sukarà yÃva lahuparivattaæ cittan ti. 9. Pabhassaram idaæ bhikkhave cittaæ ta¤ ca kho Ãgantukehi upakkilesehi upakkiliÂÂhan ti. 10. Pabhassaram idaæ bhikkhave cittaæ ta¤ ca kho Ãgantukehi upakkilesehi vippamuttan ti. Païihita-acchanna-vaggo pa¤camo.2 VI. 1. Pabhassaram idaæ bhikkhave cittaæ ta¤ ca kho Ãgantukehi upakkilesehi upakkiliÂÂhaæ. Taæ assutavà puthujjano yathÃbhÆtaæ nappajÃnÃti. Tasmà assutavato puthujjanassa citta-bhÃvanà n' atthÅ ti vadÃmÅ ti. 2. Pabhassaram idaæ bhikkhave cittaæ ta¤ ca kho Ãgantukehi upakkilesehi vippamuttaæ. Taæ sutavà ariyasÃvako yathÃbhÆtaæ pajÃnÃti. Tasmà sutavato ariyasÃvakassa cittabhÃvanà atthÅ ti vadÃmÅ ti. 3. AccharÃ-saÇghÃta-mattam pi ce bhikkhave bhikkhu mettacittaæ Ãsevati ayaæ vuccati bhikkhave bhikkhu. ArittajjhÃno viharati satthu sÃsanakaro ovÃdapatikaro amoghaæ raÂÂhapiï¬aæ bhu¤jati. Ko pana vÃdo ye naæ bahulÅkarontÅ ti? 4. AccharÃ-saÇghÃta-mattaæ pi ce bhikkhave bhikkhu mettacittam bhÃveti ayaæ vuccati bhikkhave bhikkhu. ArittajjhÃno viharati satthu sÃsanakaro ovÃdapatikaro amoghaæ raÂÂhapiï¬aæ bhu¤jati. Ko pana vÃdo ye naæ bahulÅkarontÅ ti. #<[page 011]># %% 5. AccharÃ-saÇghÃta-mattaæ pi ce bhikkhave bhikkhu mettacittaæ manasikaroti ayam vuccati bhikkhave bhikkhu. ArittajjhÃno viharati satthu sÃsanakaro ovÃdapatikaro amoghaæ raÂÂhapiï¬aæ bhu¤jati. Ko pana vÃdo ye naæ bahulÅkarontÅ ti. 6. Ye keci bhikkhave dhammà akusalà akusalabhÃgiyà akusalapakkhikà sabbe te manopubbaÇgamÃ. Mano tesaæ dhammÃnaæ paÂhamaæ uppajjati anvad eva akusalà dhammà ti. 7. Ye keci bhikkhave dhammà kusalà kusalabhÃgiyà kusalapakkhikà sabbe te manopubbaÇgamÃ. Mano tesaæ dhammÃnaæ paÂhamaæ uppajjati anvad eva kusalà dhammà ti. 8. NÃhaæ bhikkhave a¤¤aæ ekadhammam pi samanupassÃmi yena anuppannà và akusalà dhammà uppajjanti uppannà và kusalà dhammà parihÃyanti yathayidaæ bhikkhave pamÃdo. Pamattassa bhikkhave anuppannà c' eva akusalà dhammà uppajjanti uppannà ca kusalà dhammà parihÃyantÅ ti. 9. NÃhaæ bhikkhave a¤¤aæ ekadhammam pi samanupassÃmi yena anuppannà và kusalà dhammà uppajjanti uppannà và akusalà dhammà parihÃyanti yathayidaæ bhikkhave appamÃdo. Appamattassa bhikkhave anuppannà c' eva kusalà dhammà uppajjanti uppannà ca akusalà dhammà parihÃyantÅ ti. 10. NÃhaæ bhikkhave a¤¤aæ ekadhammam pi samanupassÃmi yena anuppannà và akusalà dhammà uppajjanti uppannà và kusalà dhammà parihÃyanti yathayidaæ bhikkhave kosajjaæ. KusÅtassa bhikkhave anuppannà c' eva akusalà dhammà uppajjanti uppannà ca kusalà dhammà parihÃyantÅ ti. AccharÃ-saÇghÃta-vaggo chaÂÂho.3 #<[page 012]># %<12 VIRIYùRAMBHA-VAGGA. [I. vii. 1.>% VII. 1. NÃhaæ bhikkhave a¤¤aæ ekadhammam pi samanupassÃmi yena anuppannà và kusalà dhammà uppajjanti uppannà và akusalà dhammà parihÃyanti yathayidaæ bhikkhave viriyÃrambho. ùraddhaviriyassa bhikkhave anuppannà c' eva kusalà dhammà uppajjanti uppannà ca akusalà dhammà parihÃyantÅ ti. 2. NÃhaæ bhikkhave a¤¤aæ ekadhammam pi samanupassÃmi yena anuppannà và akusalà dhammà uppajjanti uppannà và kusalà dhammà parihÃyanti yathayidam bhikkhave mahicchatÃ. Mahicchassa bhikkhave anuppannà c' eva akusalà dhammà uppajjanti uppannà ca kusalà dhammà parihÃyantÅ ti. 3. NÃhaæ bhikkhave a¤¤aæ ekadhammam pi samanupassÃmi yena anuppannà và kusalà dhammà uppajjanti uppannà và akusalà dhammà parihÃyanti yathayidaæ bhikkhave appicchatÃ. Appicchassa bhikkhave anuppannà c' eva kusalà dhammà uppajjanti uppannà ca akusalà dhammà parihÃyantÅ ti. 4. NÃhaæ bhikkhave a¤¤aæ ekadhammam pi samanupassÃmi yena anuppannà và akusalà dhammà uppajjanti uppannà và kusalà dhammà parihÃyanti yathayidaæ bhikkhave asantuÂÂhitÃ. AsantuÂÂhassa bhikkhave anuppannà c' eva akusalà dhammà uppajjanti uppannà ca kusalà dhammà parihÃyantÅ ti. 5. NÃhaæ bhikkhave a¤¤aæ ekadhammam pi samanupassÃmi yena anuppannà và kusalà dhammà uppajjanti uppannà và akusalà dhammà parihÃyanti yathayidaæ bhikkhave santuÂÂhitÃ. SantuÂÂhassa bhikkhave anuppanà c' eva kusalà dhammà uppajjanti uppannà ca akusalà dhammà parihÃyantÅ ti. #<[page 013]># %% 6. NÃhaæ bhikkhave a¤¤aæ ekadhammam pi samanupassÃmi yena anuppannà và akusalà dhammà uppajjanti uppannà và kusalà dhammà parihÃyanti yathayidaæ bhikkhave ayoniso manasikÃro. Ayoniso bhikkhave manasikaroto anuppannà c' eva akusalà dhammà uppajjanti uppannà ca kusalà dhammà parihÃyantÅ ti. 7. NÃhaæ bhikkhave a¤¤aæ ekadhammam pi samanupassÃmi yena anuppannà và kusalà dhammà uppajjanti uppannà và akusalà dhammà parihÃyanti yathayidaæ bhikkhave yoniso manasikÃro. Yoniso manasikaroto bhikkhave anuppannà c' eva kusalà dhammà uppajjanti uppannà ca akusalà dhammà parihÃyantÅ ti. 8. NÃhaæ bhikkhave a¤¤aæ ekadhammam pi samanupassÃmi yena anuppannà và akusalà dhammà uppajjanti uppannà và kusalà dhammà parihÃyanti yathayidaæ bhikkhave asampaja¤¤aæ. AsampajÃnassa bhikkhave anuppannà c' eva akusalà dhammà uppajjanti uppannà ca kusalà dhammà parihÃyantÅ ti. 9. NÃhaæ bhikkhave a¤¤aæ ekadhammam pi samanupassÃmi yena anuppannà và kusalà dhammà uppajjanti uppannà và akusalà dhammà parihÃyanti yathayidaæ bhikkhave sampaja¤¤aæ. SampajÃnassa bhikkhave anuppannà c' eva kusalà dhammà uppajjanti uppannà ca akusalà dhammà parihÃyanti ti. 10. NÃhaæ bhikkhave a¤¤aæ ekadhammam pi samanupassÃmi yena anuppannà và akusalà dhammà uppajjanti uppannà và kusalà dhammà parihÃyanti yathayidaæ bhikkhave pÃpamittatÃ. PÃpamittassa bhikkhave anuppannà c' eva akusalà dhammà uppajjanti uppannà ca kusalà dhammà parihÃyantÅ ti. ViriyÃrambhÃdi-vaggo sattamo.1 #<[page 014]># %<14 KALYù×AMITTùDI-VAGGA. [I. viii. 1.>% VIII. 1. NÃhaæ bhikkhave a¤¤aæ ekadhammam pi samanupassÃmi yena anuppannà và kusalà dhammà uppajjanti uppannà và akusalà dhammà parihÃyanti yathayidaæ bhikkhave kalyÃïamittatÃ. KalyÃïamittassa bhikkhave anuppannà c' eva kusalà dhammà uppajjanti uppannà ca akusalà dhammà parihÃyantÅ ti. 2. NÃhaæ bhikkhave a¤¤aæ ekadhammam pi samanupassÃmi yena anuppannà và akusalà dhammà uppajjanti uppannà và kusalà dhammà parihÃyanti yathayidaæ bhikkhave anuyogo akusalÃnaæ dhammÃnaæ ananuyogo kusalÃnaæ dhammÃnaæ. Anuyogà bhikkhave akusalÃnaæ dhammÃnaæ ananuyogà kusalÃnaæ dhammÃnaæ anuppannà c' eva akusalà dhammà uppajjanti uppannà ca kusalà dhammà parihÃyantÅ ti. 3. NÃhaæ bhikkhave a¤¤aæ ekadhammam pi samanupassÃmi yena anuppannà và kusalà dhammà uppajjanti uppannà và kusalà dhammà parihÃyanti yathayidaæ bhikkhave anuyogo kusalÃnaæ dhammÃnaæ ananuyogo akusalÃnaæ dhammÃnaæ. Anuyogà bhikkhave kusalà dhammà ananuyogà akusalÃnaæ dhammÃnaæ anuppannà c' eva kusalà dhammà uppajjanti uppannà ca akusalà dhammà parihÃyantÅ ti. 4. NÃhaæ bhikkhave a¤¤aæ ekadhammam pi samanupassÃmi yena anuppannà và bojjhaÇgà n' uppajjanti uppannà và bojjhaÇgà na bhÃvanà pÃripÆriæ gacchanti yathayidaæ bhikkhave ayoniso manasikÃro. Ayoniso bhikkhave, manasikaroto anuppannà c' eva bojjhaÇgà n' uppajjanti uppannà ca bojjhaÇgà na bhÃvanà pÃripÆriæ gacchantÅ ti. 5. NÃhaæ bhikkhave a¤¤aæ ekadhammam pi samanupassÃmi yena anuppannà và bojjhaÇgà uppajjanti uppannà và bojjhaÇgà bhÃvanà pÃripÆriæ gacchanti yathayidaæ yoniso manasikÃro. #<[page 015]># %% Yoniso bhikkhave manasikaroto anuppannà c' eva bojjhaÇgà uppajjanti uppannà ca bojjhaÇgà bhÃvanà pÃripÆriæ gacchantÅ ti. 6. Appamattikà esà bhikkhave parihÃni yadidaæ ¤ÃtiparihÃni. Etaæ patikiÂÂhaæ bhikkhave parihÃnÅnaæ yadidaæ pa¤¤Ã-parihÃnÅ ti. 7. Appamattikà esà bhikkhave vuddhi yadidaæ ¤ativuddhi. Etad aggaæ vuddhÅnaæ yadidaæ pa¤¤Ã-vuddhi. TasmÃt iha bhikkhave evaæ sikkhitabbaæ pa¤¤Ã-vuddhiyà va¬¬hissÃmà ti evaæ hi vo bhikkhave sikkhitabban ti. 8. Appamattikà esà bhikkhave parihÃni yadidaæ bhogaparihÃni. Etaæ patikiÂÂhaæ bhikkhave parihÃnÅnaæ yadidaæ pa¤¤Ã-parihÃnÅ ti. 9. Appamattikà esà bhikkhave vuddhi yadidaæ bhogavuddhi. Etad aggaæ bhikkhave vuddhÅnaæ yadidaæ pa¤¤Ãvuddhi. TasmÃt iha bhikkhave evaæ sikkhitabbaæ pa¤¤Ã-vuddhiyà va¬¬hissÃmà ti evaæ hi vo bhikkhave sikkhitabban ti. 10. Appamattikà esà bhikkhave parihÃni yadidaæ yasoparihÃni. Etaæ patikiÂÂhaæ bhikkhave parihÃnÅnaæ yadidaæ pa¤¤Ã-parihÃnÅ ti. KalyÃïamittÃdi-vaggo aÂÂhamo.2 IX. 1. Appamattikà esà bhikkhave vuddhi yadidaæ yasovuddhi. Etad aggaæ bhikkhave vuddhÅnaæ yadidaæ pa¤¤Ã-vuddhi. TasmÃt iha bhikkhave evaæ sikkhitabbaæ pa¤¤Ã-vuddhiyà va¬¬hissÃmà ti evaæ hi vo bhikkhave sikkhitabban ti. #<[page 016]># %<16 PAMùDA-VAGGA. [I. ix. 2.>% 2. NÃhaæ bhikkhave a¤¤aæ ekadhammam pi samanupassÃmi yo evaæ mahato anatthÃya saævattati yathayidaæ bhikkhave pamÃdo. PamÃdo bhikkhave mahato anatthÃya saævattatÅ ti. 3. NÃhaæ bhikkhave a¤¤aæ ekadhammam pi samanupassÃmi yo evaæ mahato atthÃya saævattati yathayidaæ bhikkhave appamÃdo. AppamÃdo bhikkhave mahato atthÃya saævattatÅ ti. [Similar Suttas follow of]: 4, 5. Kosajjaæ . . . . viriyÃrambho. 6, 7. Mahicchatà . . . appicchatÃ. 8, 9. AsantuÂÂhità . . . santuÂÂhitÃ. 10, 11. Ayoniso manasikÃro yoniso manasikÃro. 12, 13. Asampaja¤¤aæ . . . sampaja¤¤aæ. 14, 15. PÃpamittatà . . . kalyÃïamittatÃ. 16, 17. Anuyogo akusalÃnaæ dhammÃnaæ ananuyogo kusalÃnaæ dhammÃnaæ. . . . anuyogo kusalÃnaæ dhammÃnam ananuyogo akusalÃnaæ dhammÃnaæ. PamÃdÃdivaggo navamo.1 X. 1. Ajjhattikaæ bhikkhave aÇgan ti karitvà nä¤aæ ekaæ aÇgam pi samanupassÃmi yaæ evaæ mahato anatthÃya saævattati yathayidaæ bhikkhave pamÃdo. PamÃdo bhikkhave mahato anatthÃya saævattatÅ ti. 2. Ajjhattikaæ bhikkhave aÇgan ti karitvà nä¤aæ ekaæ aÇgam pi samanupassÃmi yaæ evaæ mahato atthÃya saævattati yathayidaæ bhikkhave appamÃdo. #<[page 017]># %% AppamÃdo bhikkhave mahato atthÃya saævattatÅ ti. 3,4. Ajjhattikaæ bhikkhave aÇgan ti karitvà nä¤aæ ekadhammam pi samanupassÃmi yaæ evaæ mahato anatthÃya saævattati yathayidaæ bhikkhave kosajjaæ . . . pe . . . viriyÃrambho. 5,6. . . . pe . . . mahicchatà . . . pe . . . appicchatÃ. 7,8. . . . pe . . . asantuÂÂhità . . . pe . . . santuÂÂhitÃ. 9,10. . . . pe . . . ayoniso manasikÃro . . . pe . . . yoniso manasikÃro. 11,12. . . . pe . . . asampaja¤¤aæ . . . sampaja¤¤aæ. 13. . . . pe . . . bÃhiraæ bhikkhave aÇgan ti karitvà nä¤aæ ekadhammam pi samanupassÃmi yaæ evaæ mahato anatthÃya saævattati yathayidaæ bhikkhave pÃpamittatÃ. PÃpamittatà bhikkhave mahato anatthÃya saævattatÅti. 14. BÃhiraæ bhikkhave aÇgan ti karitvà nä¤aæ ekadhammam pi samanupassÃmi yaæ evaæ mahato atthÃya saævattati yathayidaæ bhikkhave kalyÃïamittatÃ. KalyÃïamittatà bhikkhave mahato atthÃya saævattatÅti. 15. Ajjhattikaæ bhikkhave aÇgan ti karitvà nä¤aæ ekadhammam pi samanupassÃmi yaæ evaæ mahato anatthÃya saævattati yathayidaæ bhikkhave anuyogo akusalÃnaæ dhammÃnaæ ananuyogo kusalÃnaæ dhammÃnaæ. Anuyogo bhikkhave akusalÃnaæ dhammÃnaæ . . . mahato anatthÃya saævattatÅti. 16. Ajjhattikaæ bhikkhave aÇgan ti karitvà nä¤aæ ekadhammam pi samanupassÃmi yaæ evaæ mahato atthÃya saævattati yathayidaæ bhikkhave anuyogo kusalÃnaæ dhammÃnaæ ananuyogo akusalÃnaæ dhammÃnaæ. Anuyogo bhikkhave kusalÃnaæ dhammÃnaæ . . . mahato atthÃya saævattatÅti. 17. NÃhaæ bhikkhave a¤¤aæ ekadhammam pi samanupassÃmi yo evaæ saddhammassa sammosÃya antaradhÃnÃya saævattati yathayidaæ bhikkhave pamÃdo. PamÃdo bhikkhave saddhammassa sammosÃya antaradhÃnÃya saævattatÅ ti. 18. NÃhaæ bhikkhave a¤¤aæ ekadhammam pi samanupassÃmi yo evaæ saddhammassa Âhitiyà asammosÃya anantaradhÃnÃya saævattati yathayidaæ bhikkhave appamÃdo. #<[page 018]># %<18 CATUKOèIKA-VAGGA. [I. x. 19.>% AppamÃdo bhikkhave saddhammassa Âhitiyà asammosÃya anantaradhÃnÃya saævattatÅti. 19,20. NÃhaæ bhikkhave a¤¤aæ ekadhammam pi samanupassÃmi yo evaæ saddhammassa sammosÃya antaradhÃnÃya saævattati yathayidaæ bhikkhave kosajjaæ . . . pe . . . viriyÃrambho. 21,22. . . . pe . . . mahicchatà . . . pe . . . appicchatÃ. 23,24. . . . pe . . . asantuÂÂhità . . . pe . . . santuÂÂhitÃ. 25,26. . . . pe . . . ayoniso manasikÃro . . . pe . . . yoniso manasikÃro. 27,28. . . . pe . . . asampaja¤¤aæ . . . pe . . . sampaja¤¤aæ. 29,30. . . . pe . . . pÃpamittatà . . . pe . . . kalyÃïamittatÃ. 31,32. . . . pe . . . anuyogo akusalÃnaæ dhammÃnaæ ananuyogo kusalÃnaæ dhammÃnaæ . . . pe . . . anuyogo kusalÃnaæ dhammÃnaæ ananuyogo akusalÃnaæ dhammÃnaæ . . . pe . . . CatukoÂikaæ niÂÂhitaæ. 33. Ye te bhikkhave bhikkhÆ adhammaæ dhammo ti dÅpenti te bhikkhave bhikkhÆ bahujanÃhitÃya paÂipannà bahujanÃsukhÃya bahuno janassa anatthÃya ahitÃya dukkhÃya devamanussÃnaæ bahu¤ ca te bhikkhave bhikkhÆ apu¤¤aæ pasavanti te c' imaæ saddhammaæ antaradhÃpentÅti. 34. Ye te bhikkhave bhikkhÆ dhammaæ adhammo ti dÅpenti . . . pe . . . 35. Ye te bhikkhave bhikkhÆ avinayaæ vinayo ti dÅpenti . . . pe . . . 36. Ye te bhikkhave bhikkhÆ vinayaæ avinayo ti dÅpenti . . . pe . . . 37. Ye te bhikkhave bhikkhÆ abhÃsitaæ alapitaæ TathÃgatena bhÃsitaæ lapitaæ TathÃgatenà ti dÅpenti . . . pe . . . #<[page 019]># %% 38. Ye te bhikkhave bhikkhÆ bhÃsitaæ lapitaæ TathÃgatena abhÃsitaæ alapitaæ TathÃgena ti dÅpenti . . . pe . . . 39. Ye te bhikkhave bhikkhÆ anÃciïïaæ TathÃgatena Ãciïïaæ TathÃgatenà ti . . . pe . . . 40. Ye te bhikkhave bhikkhÆ Ãciïïaæ TathÃgatena anÃciïïaæ TathÃgatenà ti dÅpenti . . . pe . . . 41. Ye te bhikkhave bhikkhÆ appa¤¤attaæ TathÃgatena pa¤¤attaæ TathÃgatenà ti dÅpenti . . . pe . . . 42. Ye te bhikkhave bhikkhÆ pa¤¤attaæ TathÃgatena appa¤¤attaæ TathÃgatenà ti dÅpenti te bhikkhave bhikkhÆ bahujanÃhitÃya paÂipannà bahujanÃsukhÃya bahuno janassa anatthÃya ahitÃyà dukkhÃya devamanussÃnaæ bahu¤ ca te bhikkhave bhikkhÆ apu¤¤aæ pasavanti te c' imaæ saddhammaæ antaradhÃpentÅti. AdhammÃdi-vaggo dasamo.1 XI. 1. Ye te bhikkhave bhikkhÆ adhammaæ adhammo ti dÅpenti te bhikkhave bhikkhÆ bahujanahitÃya paÂipannà bahujanasukhÃya bahuno janassa atthÃya hitÃya sukhÃya devamanussÃnaæ bahu¤ ca te bhikkhave bhikkhÆ pu¤¤aæ pasavanti te c' imaæ saddhammaæ ÂhapentÅ ti. 2. Ye te bhikkhave bhikkhÆ dhammaæ dhammo ti dÅpenti . . . pe . . . 3. Ye te bhikkhave bhikkhÆ avinayaæ avinayo ti dÅpenti . . . pe . . . 4. Ye te bhikkhave bhikkhÆ vinayaæ vinayo ti dÅpenti . . . pe . . . 5. Ye te bhikkhave bhikkhÆ abhÃsitaæ alapitaæ TathÃgatena abhÃsitaæ alapitaæ TathÃgatenà ti dÅpenti . . . pe . . . 6. Ye te bhikkhave bhikkhÆ bhÃsitaæ lapitaæ TathÃgatena bhÃsitaæ lapitaæ TathÃgatenà ti dÅpenti . . . pe . . . #<[page 020]># %<20 EKùDASAMO-VAGGA. [I. xi. 7.>% 7. Ye te bhikkhave bhikkhÆ anÃciïïaæ TathÃgatena anÃciïïaæ TathÃgatenà ti dÅpenti . . . pe . . . 8. Ye te bhikkhave bhikkhÆ Ãciïïaæ TathÃgatena Ãciïïaæ TathÃgatenà ti dÅpenti . . . pe . . . 9. Ye te bhikkhave bhikkhÆ appa¤¤attaæ TathÃgatena appa¤¤attaæ TathÃgatenà ti dÅpenti . . . pe . . . 10. Ye te bhikkhave bhikkhÆ pa¤¤attaæ TathÃgatena pa¤¤attaæ TathÃgatenà ti dÅpenti te bhikkhave bhikkhÆ bahujanahitÃya paÂipannà bahujanasukhÃya bahuno janassa atthÃya hitÃya sukhÃya devamanussÃnaæ bahu¤ ca te bhikkhave bhikkhÆ pu¤¤aæ pasavanti te c' imaæ saddhammaæ ÂhapentÅti. EkÃdasamo vaggo.2 XII. 1. Ye te bhikkhave bhikkhÆ anÃpattiæ ÃpattÅ ti dÅpenti te bhikkhave bhikkhÆ bahujanÃhitÃya paÂipannà bahujanÃsukhÃya bahuno janassa anatthÃya ahitÃya dukkhÃya devamanussÃnaæ bahu¤ ca te bhikkhave bhikkhÆ apu¤¤aæ pasavanti te c' imaæ saddhammaæ antaradhÃpentÅti. 2. Ye te bhikkhave bhikkhÆ Ãpattiæ anÃpattÅ ti dÅpentÅ . . . pe . . . 3. Ye te bhikkhave bhikkhÆ lahukaæ Ãpattiæ garukÃpattÅ ti dÅpenti . . . pe . . . 4. Ye te bhikkhave bhikkhÆ garukaæ Ãpattiæ lahukÃpattÅ ti dÅpenti . . . pe . . . 5. Ye te bhikkhave bhikkhÆ duÂÂhullaæ Ãpattiæ aduÂÂhullÃpattÅ ti dÅpenti . . . pe . . . 6. Ye te bhikkhave bhikkhÆ aduÂÂhullaæ Ãpattiæ duÂÂhullÃpattÅ ti dÅpenti . . . pe . . . 7. Ye te bhikkhave bhikkhÆ sÃvasesaæ Ãpattiæ anavasesÃpattÅ ti dÅpenti . . . pe . . . #<[page 021]># %% 8. Ye te bhikkhave bhikkhÆ anavasesaæ Ãpattiæ sÃvasesÃpattÅ ti dÅpenti . . . pe . . . 9. Ye te bhikkhave bhikkhÆ sappaÂikammaæ Ãpattiæ appaÂikammÃpattÅ ti dÅpenti . . . pe . . . 10. Ye te bhikkhave bhikkhÆ appaÂikammaæ Ãpattiæ sappaÂikammÃpattÅ ti dÅpenti te bhikkhave bhikkhÆ . . . pe . . . (ix.33) . . . antaradhÃpentÅti. 11. Ye te bhikkhave bhikkhÆ anÃpattiæ anÃpattÅ ti dÅpenti te bhikkhave bhikkhÆ bahujanahitÃya paÂipannà bahujanasukhÃya bahuno janassa atthÃya hitÃya sukhÃya devamanussÃnam bahu¤ ca te bhikkhave bhikkhÆ pa¤¤aæ pasavanti te c' imaæ saddhammaæ ÂhapentÅti . . . pe . . . 12. Ye te bhikkhave bhikkhÆ Ãpattiæ ÃpattÅ ti dÅpenti . . . pe . . . 13. Ye te bhikkhave bhikkhÆ lahukaæ Ãpattiæ lahukÃpattÅ ti dÅpenti . . . pe . . . 14. Ye te bhikkhave bhikkhÆ garukaæ Ãpattiæ garukÃpattÅ ti dÅpenti . . . pe . . . 15. Ye te bhikkhave bhikkhÆ duÂÂhullaæ Ãpattiæ duÂÂhullÃpattÅ ti dÅpenti . . . pe . . . 16. Ye te bhikkhave bhikkhÆ aduÂÂhullaæ Ãpattiæ aduÂÂhullÃpattÅ ti dÅpenti . . . pe . . . 17. Ye te bhikkhave bhikkhÆ sÃvasesaæ Ãpattiæ sÃvasesÃpattÅ ti dÅpenti . . . pe . . . 18. Ye te bhikkhave bhikkhÆ anavasesaæ Ãpattiæ anavasesÃpattÅ ti dÅpenti . . . pe . . . 19. Ye te bhikkhave bhikkhÆ sappaÂikammaæ Ãpattiæ sappaÂikammÃpattÅ ti dÅpenti . . . pe . . . 20. Ye te bhikkhave bhikkhÆ appaÂikammaæ Ãpattiæ appaÂikammÃpattÅ ti dÅpenti te bhikkhave bhikkhÆ bahujanahitÃya paÂipannà bahujanasukhÃya bahuno janassa atthÃya hitÃya sukhÃya devamanussÃnaæ bahu¤ ca te bhikkhave bhikkhÆ pu¤¤aæ pasavanti te c' imaæ saddhammaæ ÂhapentÅ ti. AnÃpattÃdivaggo dvÃdasamo.1 #<[page 022]># %<22 EKAPUGGALA-VAGGA. [I. xiii. 1.>% XIII. 1. Ekapuggalo bhikkhave loke uppajjamÃno uppajjati bahujanahitÃya bahujanasukhÃya lokÃnukampÃya atthÃya hitÃya sukhÃya devamanussÃnaæ. Katamo ekapuggalo? TathÃgato arahaæ sammà sambuddho. Ayaæ kho bhikkhave ekapuggalo loke uppajjamÃno . . . pe . . . devamanussÃnan ti. 2. Ekapuggalassa bhikkhave pÃtubhÃvo dullabho lokasmiæ. Katamassa ekapuggalassa? TathÃgatassa arahato sammà sambuddhassa. Imassa kho bhikkhave ekapuggalassa pÃtubhÃvo dullabho lokasmin ti. 3. Ekapuggalo bhikkhave loke uppajjamÃno uppajjati acchariyamanusso. Katamo ekapuggalo? TathÃgato arahaæ sammà sambuddho. Ayaæ kho bhikkhave ekapuggalo loke uppajjamÃno uppajjati acchariyamanusso ti. 4. Ekapuggalassa bhikkhave kÃlakiriyà bahuno janassa anutappà hoti. Katamassa ekapuggalassa? TathÃgatassa arahato sammà sambuddhassa. Imassa kho bhikkhave ekapuggalassa kÃlakiriyà . . . pe . . . anutappà hotÅti. 5. Ekapuggalo bhikkhave loke uppajjamÃno uppajjati adutiyo asahÃyo appaÂimo appaÂisamo appaÂibhÃgo appaÂipuggalo asamo asamasamo dipadÃnaæ aggo. Katamo ekapuggalo? TathÃgato arahaæ sammà sambuddho. Ayaæ kho bhikkhave ekapuggalo loke uppajjamÃno . . . pe . . . dipadÃnaæ aggo ti. 6. Ekapuggalassa bhikkhave pÃtubhÃvà mahato cakkhussa pÃtubhÃvo hoti, mahato Ãlokassa pÃtubhÃvo hoti, mahato obhÃsassa pÃtubhÃvo hoti, channaæ anuttariyÃnaæ pÃtubhÃvo hoti, catunnaæ paÂisambhidÃnaæ sacchikiriyà hoti, anekadhÃtu-paÂivedho hoti, nÃnÃdhÃtu-paÂivedho hoti, vijjÃ-vimuttiphala-sacchikiriyà hoti, sotÃpatti-phala-sacchikiriyà hoti, sakadÃgÃmi-phala-sacchikiriyà hoti, anÃgÃmi-phala-sacchikiriyà hoti, arahatta-phala-sacchikiriyà hoti. #<[page 023]># %% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ Katamassa ekapuggalassa? TathÃgatassa arahato sammà sambuddhassa. Imassa kho bhikkhave ekapuggalassa pÃtubhÃvà mahato cakkhussa pÃtubhÃvo . . . pe . . . arahattaphala-sacchikiriyà hotÅti. 7. NÃhaæ bhikkhave a¤¤aæ ekapuggalam pi samanupassÃmi yo evaæ TathÃgatena anuttaraæ dhammacakkaæ pavattitaæ sammad eva anuppavatteti yathayidaæ bhikkhave SÃriputto. SÃriputto bhikkhave TathÃgatena anuttaraæ dhammacakkaæ pavattitaæ sammad eva anuppavattetÅti. Ekapuggala-vaggo terasamo. XIV. 1. Etad aggaæ bhikkhave mama sÃvakÃnaæ bhikkhÆnaæ ratta¤¤Ænaæ yadidaæ A¤¤Ãkoï¬a¤¤o. mahÃpa¤¤Ãnaæ yadidaæ SÃriputto. iddhimantÃnaæ yadidaæ MahÃMoggallÃno. dhutavÃdÃnaæ yadidaæ Mahà Kassapo. dibbacakkhukÃnaæ yadidaæ Anuruddho. uccÃkulikÃnaæ yadidaæ Bhaddiyo KÃligodhÃ-yaputto. ma¤jussarÃnaæ yadidaæ LakuïÂaka-bhaddiyo. sÅhanÃdikÃnaæ yadidaæ Piï¬ola-BhÃradvÃjo. dhammakathikÃnaæ yadidaæ Puïïo MantÃni-putto. saÇkhittena bhÃsitas- savitthÃrena atthaæ vibhajantÃnaæ yadidaæ Mahà KaccÃno ti. #<[page 024]># %<24 ETADAGGA-VAGGA. [I. xiv. 2.>% 2. Etad aggaæ bhikkhave mama sÃvakÃnaæ bhikkhÆnaæ manomayaæ kÃyaæ abhinimminantÃnaæ yadidaæ Culla-panthako. ceto-vivaÂÂa-kusalÃnam yadidaæ Cullapanthako. sa¤¤Ã-vivaÂÂa-kusalÃnaæ yadidaæ MahÃpanthako. araïavihÃrÅnaæ yadidaæ SubhÆti. dakkhiïeyyÃnaæ yadidaæ SubhÆti. Ãra¤¤ikÃnaæ yadidaæ Revato Khadiravaniyo. jhÃyÅnaæ yadidaæ KaÇkhÃ-revato. Ãraddha-viriyÃnaæ yadidaæ Soïo KolivÅso. kalyÃïavÃkkaraïÃnaæ yadidaæ Soïo KuÂikaïïo. lÃbhÅnaæ yadidaæ SÅvali. saddhÃdhimuttÃnaæ yadidaæ VakkalÅ ti. 3. Etad aggaæ bhikkhave mama sÃvakÃnaæ bhikkhÆnaæ sikkhÃkÃmÃnaæ yadidaæ RÃhulo. saddhÃpabbajitÃnaæ yadidaæ RaÂÂhapÃlo. paÂhamaæ salÃkaæ gaïhantÃnaæ yadidam Kuï¬adhÃno. paÂibhÃnavantÃnaæ yadidaæ VaÇgÅso. samantapÃsÃdikÃnaæ yadidaæ Upaseno VaÇgantaputto. senÃsanapa¤¤ÃpakÃnaæ yadidaæ Dabbo Mallaputto. devatÃnaæ piyamanÃpÃnaæ yadidaæ Pilinda-vaccho. khippÃbhi¤¤Ãnaæ yadidaæ BÃhiyo DÃrucÅriyo. cittakathikÃnaæ yadidaæ KumÃra-kassapo. {paÂisambhidappattÃ-} naæ yadidaæ MahÃkoÂÂhito ti. 4. Etad aggaæ bhikkhave mama sÃvakÃnaæ bhikkhÆnaæ bahussutÃnaæ yadidaæ ùnando. satimantÃnaæ yadidaæ ùnando. #<[page 025]># %% gatimantÃnaæ yadidaæ ùnando. dhitimantÃnaæ yadidaæ ùnando. upaÂÂhÃkÃnaæ yadidaæ ùnando. mahÃparisÃnaæ yadidaæ Uruvela-kassapo. kulappasÃdakÃnaæ yadidaæ KÃÊudÃyÅ. appÃbÃdhÃnaæ yadidaæ Bakkulo. pubbenivÃsaæ anussarantÃnaæ yadidaæ Sobhito. vinayadharÃnaæ yadidaæ UpÃli. bhikkhun' ovÃdakÃnaæ yadidaæ Nandako. indriyesu-gutta-dvÃrÃnaæ yadidaæ Nando. bhikkhu-ovÃdakÃnaæ yadidaæ MahÃ-kappino. tejo-dhÃtukusalÃnaæ yadidaæ SÃgato. paÂibhÃneyyakÃnaæ yadidaæ RÃdho. lÆkhacÅvara-dharÃnaæ yadidaæ MogharÃjà ti. 5. Etad aggaæ bhikkhave mama sÃvikÃnaæ bhikkhunÅnaæ ratta¤¤Ænaæ yadidaæ MahÃpajÃpatÅ GotamÅ. mahÃpa¤¤Ãnaæ yadidaæ KhemÃ. iddhimantÃnaæ yadidaæ UppalavaïïÃ. vinayadharÃnaæ yadidaæ PaÂÃcÃrÃ. dhammakathikÃnaæ yadidaæ DhammadinnÃ. jhÃyÅnaæ yadidaæ NandÃ. ÃraddhaviriyÃnaæ yadidaæ SoïÃ. dibbacakkhukÃnaæ yadidaæ SakulÃ. khippÃbhi¤¤Ãnaæ yadidaæ Bhaddà Kuï¬alakesÃ. pubbenivÃsaæ anussarantÅnaæ yadidaæ BhaddÃ-kapilÃnÅ. mahÃbhi¤¤appattÃnaæ yadidaæ Bhaddà KaccÃnÃ. lÆkhacÅvaradharÃnaæ yadidaæ KisÃgotamÅ. saddhÃdhimuttÃnaæ yadidaæ SigÃlamÃtà ti. 6. Etad aggaæ bhikkhave mama sÃvakÃnaæ upÃsakÃnaæ paÂhamaæ saraïaæ gacchantÃnaæ yadidaæ Tapassu-Bhallikà vÃïijÃ. #<[page 026]># %<26 ETADAGGA-VAGGA. [I. xiv. 7.>% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ dÃyakÃnaæ yadidaæ Sudatto gahapati AnÃthapiï¬iko. dhammakathikÃnaæ yadidaæ Citto gahapati Macchikasaï¬iko. catÆhi saÇgaha-vatthÆhi parisaæ saÇgaïhantÃnaæ yadidaæ HaÂÂhako ùÊavako. païÅtadÃyakÃnaæ yadidaæ MahÃnÃmo Sakko. manÃpadÃyakÃnaæ yadidaæ Uggo gahapati VesÃliko. saÇghupaÂÂhÃkÃnaæ yadidaæ Uggato gahapati. aveccappasannÃnaæ yadidaæ SÆro AmbaÂÂho. puggalappasannÃnaæ yadidaæ JÅvako KomÃrabhacco. vissÃsakÃnaæ yadidaæ Nakulapità gahapati ti. 7. Etad aggaæ bh- mama sÃvikÃnaæ upÃsikÃnaæ paÂhamaæ saraïaæ gacchantÅnaæ yadidaæ SujÃtà SenÃnidhÅtÃ. dÃyikÃnaæ yadidaæ VisÃkhà MigÃramÃtÃ. bahussutÃnaæ yadidaæ KhujjuttarÃ. mettÃvihÃrÅnaæ yadidaæ SÃmÃvatÅ. jhÃyÅnaæ yadidaæ Uttarà NandamÃtÃ. païÅtadÃyikÃnaæ yadidaæ SuppavÃsà KoÊiyadhÅtÃ. gilÃnÆpaÂÂhÃkÅnaæ yadidaæ Suppiyà upÃsikÃ. aveccappasannÃnaæ yadidaæ KÃtiyÃnÅ. vissÃsikÃnaæ yadidaæ NakulamÃtà gahapatÃnÅ. anussavappasannÃnaæ yadidaæ KÃÊÅ upÃsikà Kurara-gharikà ti. Etad-aggo vaggo. XV. 1. AÂÂhÃnaæ etaæ bhikkhave anavakÃso yaæ diÂÂhi-sampanno puggalo ka¤ci saÇkhÃraæ niccato upagaccheyya n' etaæ ÂhÃnaæ vijjati. èhÃna¤ ca kho etaæ bhikkhave vijjati yaæ puthujjano ka¤ci saÇkhÃraæ niccato upagaccheyya ÂhÃnaæ etaæ vijjatÅti. #<[page 027]># %% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ 2. AÂÂhÃnaæ etaæ bhikkhave anavakÃso yaæ diÂÂhisampanno puggalo ka¤ci saÇkhÃraæ sukhato upagaccheyya n' etaæ ÂhÃnaæ vijjati. èhÃna¤ ca kho etaæ bhikkhave vijjati yaæ puthujjano ka¤ci saÇkhÃraæ sukhato upagaccheyya ÂhÃnaæ etaæ vijjatÅti. 3. AÂÂhÃnaæ etaæ bhikkhave anavakÃso yaæ diÂÂhisampanno puggalo ka¤ci dhammaæ attato upagaccheyya n' etaæ ÂhÃnaæ vijjati. èhÃna¤ ca kho etaæ bhikkhave vijjati yaæ puthujjano ka¤ci dhammaæ attato upagaccheyya ÂhÃnaæ etaæ vijjatÅti. 4. AÂÂhÃnaæ etaæ bhikkhave anavakÃso yaæ diÂÂhisampanno puggalo mÃtaraæ jÅvità voropeyya n' etaæ ÂhÃnaæ vijjati. èhÃna¤ ca kho etaæ bhikkhave vijjati yaæ puthujjano mÃtaraæ jÅvità voropeyya ÂhÃnaæ etaæ vijjatÅti. 5. AÂÂhÃnaæ etaæ bhikkhave anavakÃso yaæ diÂÂhisampanno puggalo pitaraæ jÅvità voropeyya n' etaæ ÂhÃnaæ vijjati. èhÃna¤ ca kho etaæ bhikkhave vijjati yaæ puthujjano pitaraæ jÅvità voropeyya ÂhÃnaæ etaæ vijjatÅti. 6. AÂÂhÃnaæ etaæ bhikkhave anavakÃso yaæ diÂÂhisampanno puggalo arahantaæ jÅvità voropeyya n' etaæ ÂhÃnaæ vijjati. èhÃna¤ ca kho etaæ bhikkhave vijjati yaæ puthujjano arahantaæ jÅvità voropeyya ÂhÃnaæ etaæ vijjatÅti. 7. AÂÂhÃnaæ etaæ bhikkhave anavakÃso yaæ diÂÂhisampanno puggalo TathÃgatassa duÂÂhena cittena lohitaæ uppÃdeyya n' etaæ ÂhÃnaæ vijjati. èhÃna¤ ca kho etaæ bhikkhave vijjati yaæ puthujjano TathÃgatassa duÂÂhena cittena lohitaæ uppÃdeyya ÂhÃnaæ etaæ vijjatÅti. 8. AÂÂhÃnaæ etaæ bhikkhave anavakÃso yaæ diÂÂhisampanno puggalo saÇghaæ bhindeyya n' etaæ ÂhÃnaæ vijjati. èhÃna¤ ca kho etaæ bhikkhave vijjati yaæ puthujjano saÇghaæ bhindeyya ÂhÃnaæ etaæ vijjatÅti. 9. AÂÂhÃnaæ etaæ bhikkhave anavakÃso yaæ diÂÂhisampanno puggalo a¤¤aæ satthÃraæ uddiseyya n' etaæ ÂhÃnaæ vijjati. èhÃna¤ ca kho etaæ bhikkhave vijjati yaæ puthujjano a¤¤aæ satthÃraæ uddiseyya ÂhÃnaæ etaæ vijjatÅti. 10. AÂÂhÃnaæ etaæ bhikkhave anavakÃso yaæ ekissà lokadhÃtuyà dve arahanto sammà sambuddhà apubbaæ acarimaæ uppajjeyyuæ n' etaæ ÂhÃnaæ vijjati. #<[page 028]># %<28 AèèHùNA-VAGGA. [I. xv. 11.>% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ èhÃna¤ ca kho etaæ bhikkhave vijjati yaæ ekissà lokadhÃtuyà eko arahaæ sammà sambuddho uppajjeyya ÂhÃnaæ etaæ vijjatÅti. 11. AÂÂhÃnaæ etaæ bhikkhave anavakÃso yaæ ekissà lokadhÃtuyà dve rÃjÃno cakkavattÅ apubbam acarimaæ uppajjeyyuæ n' etaæ ÂhÃnaæ vijjati. èhÃna¤ ca kho etaæ bhikkhave vijjati yaæ ekissà lokadhÃtuyà eko rÃjà cakkavattÅ uppajjeyya ÂhÃnaæ etaæ vijjatÅti. 12. AÂÂhÃnaæ etaæ bhikkhave anavakÃso yaæ itthÅ arahaæ assa sammà sambuddho n' etaæ ÂhÃnaæ vijjati. èhÃna¤ ca kho etaæ bhikkhave vijjati yaæ puriso arahaæ assa sammà sambuddho ÂhÃnaæ etaæ vijjatÅti. 13. AÂÂhÃnaæ etaæ bhikkhave anavakÃso yaæ itthÅ rÃjà assa cakkavattÅ n' etaæ ÂhÃnaæ vijjati. èhÃna¤ ca kho etaæ bhikkhave vijjati yaæ puriso rÃjà assa cakkavattÅ ÂhÃnaæ etaæ vijjatÅti. 14-16. AÂÂhÃnaæ etaæ bhikkhave anavakÃso yaæ itthÅ Sakkattaæ kÃreyya . . . pe . . . MÃrattaæ kÃreyya . . . pe . . . Brahmattaæ kÃreyya n' etaæ ÂhÃnaæ vijjati. èhÃna¤ ca kho etaæ bhikkhave vijjati yaæ puriso Sakkattaæ kÃreyya . . . pe . . . MÃrattaæ kÃreyya . . . pe . . . Brahmattaæ kÃreyya ÂhÃnaæ etaæ vijjatÅti. 17. AÂÂhÃnaæ etaæ bhikkhave anavakÃso yaæ kÃyaduccaritassa iÂÂho kanto manÃpo vipÃko nibbatteyya n' etaæ ÂhÃnaæ vijjati. èhÃna¤ ca kho etaæ bhikkhave vijjati yaæ kÃyaduccaritassa aniÂÂho akanto amanÃpo vipÃko nibbatteyya ÂhÃnaæ etaæ vijjatÅti. 18. AÂÂhÃnaæ etaæ bhikkhave anavakÃso yaæ vacÅduccaritassa . . . pe . . . 19. AÂÂhÃnaæ etaæ bhikkhave anavakÃso yaæ manoduccaritassa iÂÂho kanto manÃpo vipÃko nibbatteyya n' etaæ ÂhÃnaæ vijjati. èhÃna¤ ca kho etaæ bhikkhave vijjati yaæ manoduccaritassa aniÂÂho akanto amanÃpo vipÃko nibbatteyya ÂhÃnaæ etaæ vijjatÅti. 20. AÂÂhÃnaæ etaæ bhikkhave anavakÃso yaæ kÃyasucaritassa aniÂÂho akanto amanÃpo vipÃko nibbatteyya n' etaæ ÂhÃnaæ vijjati. èhÃna¤ ca kho etaæ bhikkhave vijjati yaæ kÃyasucaritassa iÂÂho kanto manÃpo vipÃko nibbatteyya ÂhÃnaæ etaæ vijjatÅti. #<[page 029]># %% 21. AÂÂhÃnaæ etaæ bhikkhave anavakÃso yaæ vacÅsucaritassa . . . pe . . . 22. . . . yam manosucaritassa aniÂÂho akanto amanÃpo vipÃko nibbatteyya n' etaæ ÂhÃnaæ vijjati. èhÃna¤ ca kho etaæ bhikkhave vijjati yaæ manosucaritassa iÂÂho kanto manÃpo vipÃko nibbatteyya ÂhÃnaæ etaæ vijjatÅti. 23. AÂÂhÃnaæ etaæ bhikkhave anavakÃso yaæ kÃyaduccaritasamaÇgÅ tannidÃnà tappaccayà kÃyassa bhedà param maraïà sugatiæ saggaæ lokaæ uppajjeyya n' etaæ ÂhÃnaæ vijjati. èhÃnaæ ca kho etaæ bhikkhave vijjati yaæ kÃyaduccaritasamaÇgÅ tannidÃnà tappaccayà kÃyassa bhedà param maraïà apÃyaæ duggatiæ vinipÃtaæ nirayaæ uppajjeyya ÂhÃnaæ etaæ vijjatÅti. 24. AÂÂhÃnaæ etaæ bhikkhave anavakÃso yaæ vacÅduccaritasamaÇgÅ . . . pe . . . 25. . . . yaæ manoduccaritasamaÇgÅ tannidÃnà tappaccayà kÃyassa bhedà param maraïà sugatiæ saggaæ lokaæ uppajjeyya n' etaæ ÂhÃnaæ vijjati. èhÃnaæ ca kho etaæ bhikkhave vijjati yaæ manoduccaritasamaÇgÅ tannidÃnà tappaccayà kÃyassa bhedà param maraïà apÃyaæ duggatiæ vinipÃtaæ nirayaæ uppajjeyya ÂhÃnaæ etaæ vijjatÅti. 26. AÂÂhÃnaæ etaæ bhikkhave anavakÃso yaæ kÃyasucaritasamaÇgÅ tannidÃnà tappaccayà kÃyassa bhedà param maraïà apÃyaæ duggatiæ vinipÃtaæ nirayaæ uppajjeyya n' etaæ ÂhÃnam vijjati. èhÃnaæ ca kho etaæ bhikkhave vijjati yaæ kÃyasucaritasamaÇgÅ tannidÃnà tappaccayà kÃyassa bhedà param maraïà sugatiæ saggaæ lokaæ uppajjeyya ÂhÃnaæ etaæ vijjatÅti. 27. AÂÂhÃnaæ etaæ bhikkhave anavakÃso yaæ vacÅsucaritasamaÇgÅ tannidÃnà tappaccayà kÃyassa bhedà param maraïà apÃyaæ duggatiæ vinipÃtaæ nirayaæ uppajjeyya n' etaæ ÂhÃnaæ vijjati. èhÃnaæ ca kho etaæ bhikkhave vijjati yaæ vacÅsucaritasamaÇgÅ tannidÃnà tappaccayà kÃyassa bhedà param maraïà sugatiæ saggaæ lokaæ uppajjeyya ÂhÃnaæ etaæ vijjatÅti. 28. AÂÂhÃnaæ etaæ bhikkhave anavakÃso yaæ manosucaritasamaÇgÅ tannidÃnà tappaccayà kÃyassa bhedà param maraïà apÃyaæ duggatiæ vinipÃtaæ nirayaæ uppajjeyya n' etaæ ÂhÃnaæ vijjati. èhÃnaæ ca kho etaæ bhikkhave vijjati yaæ manosucaritasamaÇgÅ tannidÃnà tappaccayà kÃyassa bhedà param maraïà sugatiæ saggaæ lokaæ uppajjeyya ÂhÃnaæ etaæ vijjatÅti. #<[page 030]># %<30 AèèHùNA-VAGGA. [I. xvi. 1.>% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ AÂÂhÃnavaggo. XVI. 1. Ekadhammo bhikkhave bhÃvito bahulÅkato ekantanibbidÃya virÃgÃya nirodhÃya upasamÃya abhi¤¤Ãya sambodhÃya nibbÃnÃya saævattati. Katamo ekadhammo? BuddhÃnussati. Ayaæ bhikkhave ekadhammo bhÃvito . . . pe . . . saævattati. 2-10. Ekadhammo bhikkhave bhÃvito bahulÅkato ekantanibbidÃya virÃgÃya nirodhÃya upasamÃya abhi¤¤Ãya sambodhÃya nibbÃnÃya saævattati. Katamo ekadhammo? DhammÃnussati . . . pe . . . SaÇghÃnussati . . . pe . . . SÅlÃnussati . . . pe . . . CÃgÃnussati . . . pe . . . DevatÃnussati . . . pe . . . ùnÃpÃnasati . . . pe . . . Maraïasati . . . pe . . . KÃyagatÃsati . . . pe . . . UpasamÃnussati. Ayaæ kho bhikkhave ekadhammo bhÃvito bahulÅkato ekantanibbidÃya virÃgÃya nirodhÃya upasamÃya abhi¤¤Ãya sambodhÃya nibbÃnÃya saævattatÅti. XVII.4 1. NÃhaæ bhikkhave a¤¤aæ ekadhammam pi samanupassÃmi yena anuppannà và akusalà dhammà uppajjanti uppannà và akusalà dhammà bhiyyo bhÃvÃya vepullÃya saævattanti yathayidaæ bhikkhave micchÃdiÂÂhi. MicchÃdiÂÂhikassa bhikkhave anuppannà c' eva akusalà dhammà uppajjanti uppannà ca akusalà dhammà bhiyyo bhÃvÃya vepullÃya saævattantÅti. 2. NÃhaæ bhikkhave a¤¤aæ ekadhammam pi samanupassÃmi yena anuppannà và kusalà dhammà uppajjanti uppannà và kusalà dhammà bhiyyo bhÃvÃya vepullÃya saævattanti yathayidaæ bhikkhave sammÃdiÂÂhi. #<[page 031]># %% SammÃdiÂÂhikassa bhikkhave anuppannà c' eva kusalà dhammà uppajjanti uppannà ca kusalà dhammà bhiyyo bhÃvÃya vepullÃya saævattantÅti. 3. NÃhaæ bhikkhave a¤¤aæ ekadhammam pi samanupassÃmi yena anuppannà và kusalà dhammà n' uppajjanti uppannà và kusalà dhammà parihÃyanti yathayidam bhikkhave micchÃdiÂÂhi. MicchÃdiÂÂhikassa bhikkhave anuppannà c' eva kusalà dhammà n' uppajjanti uppannà ca kusalà dhammà parihÃyantÅti. 4. NÃhaæ bhikkhave a¤¤am ekadhammam pi samanupassÃmi yena anuppannà và akusalà dhammà n' uppajjanti uppannà và akusalà dhammà parihÃyanti yathayidaæ bhikkhave sammÃdiÂÂhi. SammÃdiÂÂhikassa bhikkhave anuppannà c' eva akusalà dhammà n' uppajjanti uppannà ca akusalà dhammà parihÃyantÅti. 5. NÃhaæ bhikkhave a¤¤aæ ekadhammam pi samanupassÃmi yena anuppannà và micchÃdiÂÂhi uppajjati uppannà và micchÃdiÂÂhi pava¬¬hati yathayidam bhikkhave ayoniso manasikÃro. Ayoniso bhikkhave manasikaroto anuppannà c' eva micchÃdiÂÂhi uppajjati uppannà ca micchÃdiÂÂhi pava¬¬hatÅti. 6. NÃhaæ bhikkhave a¤¤aæ ekadhammam pi samanupassÃmi yena anuppannà và sammÃdiÂÂhi uppajjati uppannà và sammÃdiÂÂhi pava¬¬hati yathayidam bhikkhave yoniso manasikÃro. Yoniso bhikkhave manasikaroto anuppannà c' eva sammÃdiÂÂhi uppajati uppannà ca sammÃdiÂÂhi pava¬¬hatÅti. 7. NÃhaæ bhikkhave a¤¤aæ ekadhammam pi samanupassÃmi yen' evaæ sattà kÃyassa bhedà param maraïà apÃyaæ duggatiæ vinipÃtaæ nirayaæ uppajjanti yathayidaæ bhikkhave micchÃdiÂÂhi. MicchÃdiÂÂhiyà bhikkhave samannÃgatà sattà kÃyassa bhedà paraæ maraïà apÃyaæ duggatiæ vinipÃtaæ nirayaæ uppajjantÅti. 8. NÃhaæ bhikkhave a¤¤aæ ekadhammam pi samanupassÃmi yen' evaæ sattà kÃyassa bhedà param maraïà sugatiæ saggaæ lokaæ uppajjanti yathayidaæ bhikkhave sammÃdiÂÂhi. #<[page 032]># %<32 BýJA-VAGGA. [I. xvii. 9.>% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ SammÃdiÂÂhiyà bhikkhave samannÃgatà sattà kÃyassa bhedà param maraïà sugatiæ saggaæ lokaæ uppajjantÅti. 9. MicchÃdiÂÂhikassa bhikkhave purisapuggalassa ya¤ c' eva kÃya-kammaæ yathÃdiÂÂhisamattaæ samÃdinnaæ ya¤ ca vacÅkammaæ . . . pe . . . ya¤ ca mano-kammaæ yathÃdiÂÂhisamattaæ samÃdinnaæ yà ca cetanÃ.. *. yà ca patthanà yo ca païidhi ye ca saÇkhÃrà sabbe te dhammà aniÂÂhÃya akantÃya amanÃpÃya ahitÃya dukkhÃya saævattanti. Taæ kissa hetu? DiÂÂhi hi bhikkhave pÃpikà ti. SeyyathÃpi bhikkhave nimba-bÅjaæ và kosÃtaki-bÅjaæ và tittaka-lÃbu-bÅjam và allÃya paÂhaviyà nikkhittaæ ya¤ c' eva paÂhavi-rasaæ upÃdiyati ya¤ ca Ãporasaæ upÃdiyati sabban taæ tittakattÃya kaÂukattÃya asÃtattÃya saævattati. Taæ kissa hetu? BÅjaæ bhikkhave pÃpakaæ. Evam eva kho bhikkhave micchÃdiÂÂhikassa purisapuggalassa ya¤ c' eva . . . pe . . . DiÂÂhi hi bhikkhave pÃpikà ti. 10. SammÃdiÂÂhikassa bhikkhave purisapuggalassa ya¤ c' eva kÃyakammaæ yathÃdiÂÂhisamattaæ samÃdinnaæ ya¤ c' eva vacÅkammaæ . . . pe . . . ya¤ ca manokammaæ yathÃdiÂÂhisamattaæ samÃdinnaæ yà ca cetanà yà ca patthanà yo ca païidhi ye ca saÇkhÃrà sabbe te dhammà iÂÂhÃya kantÃya manÃpÃya hitÃya sukhÃya saævattanti. Taæ kissa hetu? DiÂÂhi hi bhikkhave bhaddikà ti. SeyyathÃpi bhikkhave ucchubÅjaæ và sÃlibÅjaæ và muddikÃbÅjaæ và allÃya paÂhaviyà nikkhittaæ ya¤ c' eva paÂhavirasaæ upÃdiyati ya¤ ca Ãporasam upÃdiyati sabban taæ madhurattÃya sÃtattÃya asecanakattÃya saævattati. Taæ kissa hetu? BÅjaæ bhikkhave bhaddakaæ. Evam eva kho bhikkhave sammÃdiÂÂhikassa purisapuggalassa ya¤ c' eva . . . pe . . . DiÂÂhi hi bhikkhave bhaddikà ti. BÅja-vaggo.7 #<[page 033]># %% XVIII. 1. Ekapuggalo bhikkhave loke uppajjamÃno uppajjati bahujanÃhitÃya bahujanÃsukhÃya bahuno janassa anatthÃya ahitÃya dukkhÃya devamanussÃnaæ. Katamo ekapuggalo?. MicchÃdiÂÂhiko hoti viparÅtadassano so bahujanaæ saddhammà vuÂÂhÃpetvà asaddhamme patiÂÂhÃpeti. Ayaæ kho bhikkhave ekapuggalo loke uppajjamÃno . . . pe . . . devamanussÃnanti. 2. Ekapuggalo bhikkhave loke uppajjamÃno uppajjati bahujanahitÃya bahujanasukhÃya bahuno janassa atthÃya hitÃya sukhÃya devamanussÃnaæ. Katamo ekapuggalo? SammÃdiÂÂhiko hoti aviparÅtadassano so bahujanaæ asaddhammà vuÂÂhÃpetvà saddhamme patiÂÂhÃpeti. Ayaæ kho bhikkhave ekapuggalo loke uppajjamÃno . . . pe . . . devamanussÃnanti. 3. NÃhaæ bhikkhave a¤¤aæ ekadhammam pi samanupassÃmi evaæ mahÃsÃvajjaæ yathayidaæ bhikkhave micchÃdiÂÂhi. MicchÃdiÂÂhiparamÃni bhikkhave mahÃsÃvajjÃnÅti. 4. NÃhaæ bhikkhave a¤¤aæ ekapuggalam pi samanupassÃmi yo evaæ bahujanÃhitÃya paÂipanno bahujanÃsukhÃya bahuno janassa anatthÃya ahitÃya dukkhÃya devamanussÃnaæ yathayidaæ bhikkhave Makkhali moghapuriso. SeyyathÃpi bhikkhave nadÅ-mukhe khipaæ u¬¬eyya bahunnaæ macchÃnaæ ahitÃya dukkhÃya anayÃya vyasanÃya: evam eva kho bhikkhave Makkhali moghapuriso manussa-khipaæ ma¤¤e loke uppanno bahunnaæ sattÃnaæ ahitÃya dukkhÃya anayÃya vyasanÃyà ti. #<[page 034]># %<34 MAKKHALI-VAGGA. [I. xviii. 5.>% 5. DurakkhÃte bhikkhave dhammavinaye yo ca samÃdapeti ya¤ ca samÃdapeti yo ca samÃdapito tathattÃya paÂipajjati sabbe te bahuæ apu¤¤aæ pasavanti. Taæ kissa hetu? DurakkhÃtattà bhikkhave dhammassà ti. 6. SvÃkkhÃte bhikkhave dhammavinaye yo ca samÃdapeti ya¤ ca samÃdapeti yo ca samÃdapito tathattÃya paÂipajjati sabbe te bahuæ pu¤¤aæ pasavanti. Taæ kissa hetu? SvÃkkhÃtattà bhikkhave dhammassà ti. 7. DurakkhÃte bhikkhave dhammavinaye dÃyakena mattà jÃnitabbà no paÂiggÃhakena. Taæ kissa hetu? DurakkhÃtattà bhikkhave dhammassà ti. 8. SvÃkkhÃte bhikkhave dhammavinaye paÂiggÃhakena mattà jÃnitabbà no dÃyakena. Taæ kissa hetu? SvÃkkhÃtattà bhikkhave dhammassà ti. 9. DurakkhÃte bhikkhave dhammavinaye yo Ãraddhaviriyo so dukkhaæ viharati. Taæ kissa hetu? DurakkhÃtattà bhikkhave dhammassà ti. 10. SvÃkkhÃte bhikkhave dhammavinaye yo kusÅto so dukkhaæ viharati. Taæ kissa hetu? SvÃkkhÃtattà bhikkhave dhammassà ti. 11. DurakkhÃte bhikkhave dhammavinaye yo kusÅto so sukhaæ viharati. Taæ kissa hetu? DurakkhÃtattà bhikkhave dhammassà ti. 12. SvÃkkhÃte bhikkhave dhammavinaye yo Ãraddhaviriyo so sukhaæ viharati. Taæ kissa hetu? SvÃkkhÃtattà bhikkhave dhammassà ti. 13. SeyyathÃpi bhikkhave appamattako pi gÆtho duggandho hoti evam eva kho ahaæ bhikkhave appamattakam pi bhavaæ na vaïïemi antamaso accharÃsaÇghÃtamattam pÅ ti. 14. SeyyathÃpi bhikkhave appamattakam pi muttaæ duggandhaæ hoti . . . pe . . . 15. . . . appamattako pi kheÊo duggandho hoti . . . pe . . . 16. . . . appamattako pi pubbo duggandho hoti . . . pe . . . #<[page 035]># %% 17. . . . appamattakam pi lohitaæ duggandhaæ hoti evam eva kho ahaæ bhikkhave appamattakam pi bhavaæ na vaïïemi antamaso accharÃ-saÇghÃta-mattam pÅti. XIX. 1. SeyyathÃpi bhikkhave appamattakaæ imasmiæ JambudÅpe ÃrÃmarÃmaïeyyakaæ vanarÃmaïeyyakaæ bhÆmirÃmaïeyyakaæ pokkharaïÅrÃmaïeyyakaæ, atha kho etad eva bahutaraæ yadidaæ ukkÆla-vikÆlaæ nadÅ-viduggaæ khÃïukaïÂakÃdhÃnaæ pabbata-visamaæ: evam eva kho bhikkhave appakà te sattà ye thalajÃ, atha kho ete va sattà bahutarà ye odakÃ: evam eva kho bhikkhave appakà te sattà ye manussesu paccÃjÃyanti, atha kho ete va sattà bahutarà ye a¤¤atra manussehi paccÃjÃyanti: evam eva kho bhikkhave appakà te sattà ye majjhimesu janapadesu paccÃjÃyanti, atha kho ete va sattà bahutarà ye paccantimesu janapadesu paccÃjÃyanti avi¤¤ÃtÃresu milakkhesu: evam eva kho bhikkhave appakà te sattà ye pa¤¤avanto ajaÊà aneÊamÆgà paÂibalà subhÃsita-dubbhÃsitassa attham a¤¤Ãtuæ, atha kho ete va sattà bahutarà ye duppa¤¤Ã jaÊà eÊamÆgà na paÂibalà subhÃsita-dubbhÃsitassa atthaæ a¤¤Ãtuæ: evam eva kho bhikkhave appakà te sattà ye ariyena pa¤¤Ãcakkhunà samannÃgatÃ, atha kho ete va sattà bahutarà ye avijjÃgatà sammÆÊhÃ: evam eva kho bhikkhave appakà te sattà ye labhanti TathÃgataæ dassanÃya, atha kho ete va sattà bahutarà ye na labhanti TathÃgataæ dassanÃya: evam eva kho bhikkhave appakà te sattà ye labhanti TathÃgatappaveditaæ dhammavinayaæ savanÃya, atha kho ete va sattà bahutarà ye na labhanti TathÃgatappaveditaæ dhammavinayaæ savanÃya: #<[page 036]># %<36 APPAMATTAKA-VAGGA. [I. xix. 1.>% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ evam eva kho bhikkhave appakà te sattà ye sutvà dhammaæ dhÃrenti, atha kho ete va sattà bahutarà ye sutvà dhammaæ na dhÃrenti: evam eva kho bhikkhave appakà te sattà ye dhatÃnaæ dhammÃnaæ atthaæ upaparikkhanti, atha kho ete va sattà bahutarà ye dhatÃnaæ dhammÃnaæ atthaæ na upaparikkhanti: evam eva kho bhikkhave appakà te sattà ye atthaæ a¤¤Ãya dhammam a¤¤Ãya dhammÃnudhammaæ paÂipajjanti, atha kho ete va sattà bahutarà ye na atthaæ a¤¤Ãya na dhammaæ a¤¤Ãya dhammÃnudhammaæ na paÂipajjanti: evam eva kho bhikkhave appakà te sattà ye saævejanÅyesu ÂhÃnesu saævijjanti, atha kho ete va sattà bahutarà ye saævejanÅyesu ÂhÃnesu na saævijjanti: evam eva kho bhikkhave appakà te sattà ye saæviggà yoniso padahanti, atha kho ete va sattà bahutarà ye saæviggà yoniso na padahanti: evam eva kho bhikkhave appakà te sattà ye vavassaggÃrammaïaæ karitvà labhanti samÃdhiæ labhanti cittass' ekaggataæ, atha kho ete va sattà bahutarà ye vavassaggÃrammaïam karitvà na labhanti samÃdhiæ na labhanti cittass' ekaggataæ: evam eva kho bhikkhave appakà te sattà ye annaggarasaggÃnaæ lÃbhino, atha kho ete va sattà bahutarà ye annagga-rasaggÃnaæ na lÃbhino u¤chena kapÃlÃbhatena yÃpenti: evam eva kho bhikkhave appakà te sattà ye attha-rasassa dhamma-rasassa vimutti-rasassa lÃbhino, atha kho ete va sattà bahutarà ye attharasassa dhammarasassa vimuttirasassa na lÃbhino. TasmÃt iha bhikkhave evaæ sikkhitabbaæ attharasassa dhammarasassa vimuttirasassa lÃbhino bhavissÃmÃti. Evam hi vo bhikkhave sikkhitabban ti. #<[page 037]># %% 2. SeyyathÃpi bhikkhave appamattakaæ imasmiæ JambudÅpe ÃrÃmarÃmaïeyyakaæ vanarÃmaïeyyakaæ bhÆmirÃmaïeyyakaæ pokkharaïÅrÃmaïeyyakaæ, atha kho etad eva bahutaraæ yadidaæ ukkÆlavikÆlam nadÅ-viduggaæ khÃïukaïÂakÃdhÃnaæ pabbatavisamaæ: evam eva kho bhikkhave appakà te sattà ye manussà cutà manussesu paccÃjÃyanti, atha kho ete va sattà bahutarà ye manussà cutà niraye paccÃjÃyanti tiracchÃnayoniyà paccÃjÃyanti pettivisaye paccÃjÃyanti: evam eva kho bhikkhave appakà te sattà ye manussà cutà devesu paccÃjÃyanti atha kho ete va sattà bahutarà ye manussà cutà niraye paccÃjÃyanti tiracchÃnayoniyà paccÃjÃyanti pettivisaye paccÃjÃyanti: evam eva kho bhikkhave appakà te sattà ye devà cutà devesu paccÃjÃyanti, atha kho ete va sattà bahutarà ye devà cutà niraye paccÃjÃyanti tiracchÃnayoniyà paccÃjÃyanti pettivisaye paccÃjÃyanti: evam eva kho bhikkhave appakà te sattà ye devà cutà manussesu paccÃjÃyanti, atha kho ete va sattà bahutarà ye devà cutà niraye paccÃjÃyanti tiracchÃnayoniyà paccÃjÃyanti pettivisaye paccÃjÃyanti: evam eva kho bhikkhave appakà te sattà ye nirayà cutà manussesu paccÃjÃyanti, atha kho ete va sattà bahutarà ye nirayà cutà niraye paccÃjÃyanti tiracchÃnayoniyà paccÃjÃyanti pettivisaye paccÃjÃyanti: evam eva kho bhikkhave appakà te sattà ye nirayà cutà devesu paccÃjÃyanti, atha kho ete va sattà bahutarà ye nirayà cutà niraye paccÃjÃyanti tiracchÃnayoniyà paccÃjÃyanti pettivisaye paccÃjÃyanti: evam eva kho bhikkhave appakà te sattà ye tiracchÃnayoniyà cutà manussesu paccÃjÃyanti, atha kho ete va sattà bahutarà ye tiracchÃnayoniyà cutà niraye paccÃjÃyanti tiracchÃnayoniyà paccÃjÃyanti pettivisaye paccÃjÃyanti: evam eva kho bhikkhave appakà te sattà ye tiracchÃnayoniyà cutà devesu paccÃjÃyanti atha kho ete va sattà bahutarà ye tiracchÃnayoniyà cutà niraye paccÃjÃyanti tiracchÃnayoniyà paccÃjÃyanti pettivisaye paccÃjÃyanti: #<[page 038]># %<38 JHùNA-VAGGA. [I. xx. 1.>% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ evam eva kho bhikkhave appakà te sattà ye pettivisayà cutà manussesu paccÃjÃyanti, atha kho ete va sattà bahutarà ye pettivisayà cutà niraye paccÃjÃyanti tiracchÃnayoniyà paccÃjÃyanti pettivisaye paccÃjÃyanti: evam eva kho bhikkhave appakà te sattà ye pettivisayà cutà devesu paccÃjÃyanti, atha kho ete va bahutarà ye pettivisayà cutà niraye paccÃjÃyanti tiracchÃnayoniyà paccÃjÃyanti pettivisaye paccÃjÃyanti. XX. 1. Addham idaæ bhikkhave lÃbhÃnaæ yadidaæ Ãra¤¤akattaæ piï¬apÃtikattaæ paæsukÆlikattaæ tecÅvarakattaæ dhammakathikattaæ vinayadharakattaæ bÃhusaccaæ thÃvareyyaæ Ãkappa-sampadà parivÃra-sampadà mahÃparivÃratà kolaputti vaïïa-pokkharatà kalyÃïavÃkkaraïatà appicchatà appÃbÃdhatà ti. 2. AccharÃ-saÇghÃta-mattam pi ce bhikkhave bhikkhu paÂhamaæ jhÃnaæ bhÃveti ayam vuccati bhikkhave bhikkhu arittajjhÃno viharati satthu sÃsanakaro ovÃdapatikaro amoghaæ raÂÂhapiï¬aæ bhu¤jati. Ko pana vÃdo ye naæ bahulÅkarontÅti? AccharÃ-saÇghÃta-mattam pi ce bhikkhave bhikkhu dutiyaæ jhÃnaæ bhÃveti . . . pe . . . tatiyaæ jhÃnaæ bhÃveti . . . pe . . . catutthaæ jhÃnaæ bhÃveti . . . pe . . . mettaæ ceto-vimuttiæ bhÃveti . . . pe . . . karuïaæ cetovimuttiæ bhÃveti . . . pe . . . #<[page 039]># %% muditaæ cetovimuttiæ bhikkhave . . . pe . . . upekkhaæ cetovimuttiæ bhikkhave . . . pe . . . [xx.2]. 10. kÃye kÃyÃnupassÅ viharati ÃtÃpÅ sampajÃno satimà vineyya loke abhijjhÃdomanassaæ: . . . pe . . . vedanÃsu vedanÃnupassÅ viharati . . . pe . . . citte cittÃnupassÅ viharati . . . pe . . . dhammesu dhammÃnupassÅ viharati . . . pe . . . abhijjhÃdomanassam . . . pe . . . 14. AnuppannÃnaæ pÃpakÃnaæ akusalÃnaæ dhammÃnaæ anuppÃdÃya chandaæ janeti vÃyamati viriyaæ Ãrambhati cittaæ paggaïhÃti padahati . . . pe . . . UppannÃnaæ pÃpakÃnaæ akusalÃnaæ dhammÃnaæ pahÃnÃya chandaæ janeti vÃyamati viriyaæ Ãrambhati cittaæ paggaïhÃti padahati . . . pe . . . AnuppannÃnaæ kusalÃnaæ dhammÃnaæ uppÃdÃya chandaæ janeti vÃyamati viriyaæ Ãrambhati cittaæ paggaïhÃti padahati . . . pe . . . UppannÃnaæ kusalÃnaæ dhammÃnaæ Âhitiyà asammosÃya bhiyyo bhÃvÃya vepullÃya bhÃvanÃya pÃripÆriyà chandaæ janeti vÃyamati viriyaæ Ãrambhati cittaæ paggaïhÃti padahati . . . pe . . . 18. Chanda-samÃdhi-padhÃna-saÇkhÃra-samannÃgataæ iddhipÃdaæ bhÃveti . . . pe . . . viriya-samÃdhi-padhÃnasaÇkhÃra-samannÃgataæ iddhipÃdaæ bhÃveti . . . pe . . . cittasamÃdhi-padhÃna-saÇkhÃra-samannÃgataæ iddhipÃdaæ bhÃveti . . . pe . . . vÅmaæsÃsamÃdhi-padhÃna-saÇkhÃrasamannÃgataæ iddhipÃdaæ bhÃveti . . . pe . . . 22. Saddhindriyaæ bhÃveti . . . pe . . . viriyindriyaæ bhÃveti . . . pe . . . satindriyaæ bhÃveti . . . pe . . . samÃdhindriyaæ bhÃveti . . . pe . . . pa¤¤indriyaæ bhÃveti . . . pe . . . saddhÃbalaæ bhÃveti . . . pe . . . viriyabalaæ bhÃveti . . . pe . . . satibalaæ bhÃveti . . . pe . . . samÃdhibalaæ bhÃveti . . . pe . . . pa¤¤Ãbalaæ bhÃveti . . . pe . . . 32. SatisambojjhaÇgaæ bhÃveti . . . pe . . . dhammavicayasambojjhaÇgaæ bhÃveti . . . pe . . . viriyasambojjhaÇgaæ bhÃveti . #<[page 040]># %<40 JHùNA-VAGGA. [I. xx. 39.>% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ . . pe . . . pÅtisambojjhaÇgaæ bhÃveti . . . pe . . . passaddhisambojjhaÇgaæ bhÃveti . . . pe . . . samÃdhisambhojjhaÇgaæ bhÃveti . . . pe . . . upekkhÃsambhojjhaÇgaæ bhÃveti . . . pe . . . 39. SammÃ-diÂÂhiæ bhÃveti . . . pe . . . sammÃ-saÇkappaæ bhÃveti . . . pe . . . sammÃ-vÃcaæ bhÃveti . . . pe . . . sammÃ-kammantaæ bhÃveti . . . pe . . . sammÃ-ÃjÅvaæ bhÃveti . . . pe . . . sammÃ-vÃyÃmaæ bhÃveti . . . pe . . . sammÃ-satiæ bhÃveti . . . pe . . . sammÃ-samÃdhiæ bhÃveti . . . pe . . . 47. Ajjhattaæ rÆpasa¤¤Å bahiddhà rÆpÃni passati parittÃni suvaïïadubbaïïÃni tÃni abhibhuyya jÃnÃmi passÃmÅ ti evaæsa¤¤Å hoti . . . pe . . . Ajjhattaæ rÆpasa¤¤Å bahiddhà rÆpÃni passati appamÃïÃni suvaïïadubbaïïÃni tÃni abhibhuyya jÃnÃmi passÃmÅ ti evaæsa¤¤Å hoti . . . pe . . . Ajjhattaæ arÆpasa¤¤Å bahiddhà rÆpÃni passati parittÃni suvaïïadubbaïïÃni tÃni abhibhuyya jÃnÃmi passÃmÅ ti evaæsa¤¤Å hoti . . . pe . . . Ajjhattaæ arÆpasa¤¤Å bahiddhà rÆpÃni passati appamÃïÃni suvaïïadubbaïïÃni tÃni abhibhuyya jÃnÃmi passÃmÅ ti evaæsa¤¤Å hoti . . . pe . . . Ajjhattaæ arÆpasa¤¤Å bahiddhà rÆpÃni passati nÅlÃni nÅlavaïïÃni nÅlanidassanÃni nÅlanibhÃsÃni tÃni abhibhuyya jÃnÃmi passÃmÅ ti evaæsa¤¤Å hoti . . . pe . . . Ajjhattaæ arÆpasa¤¤Å bahiddhà rÆpÃni passati pÅtÃni pÅtavaïïÃni pÅtanidassanÃni pitanibhÃsÃni tÃni abhibhuyya jÃnÃmi passÃmÅ ti evaæsa¤¤Å hoti . . . pe . . . Ajjhattaæ arÆpasa¤¤Å bahiddhà rÆpÃni passati lohitakÃni lohitakavaïïÃni lohitakanidassanÃni lohitakanibhÃsÃni tÃni abhibhuyya jÃnÃmi passÃmÅ ti evaæsa¤¤Å hoti . . . pe . . . Ajjhattaæ arÆpasa¤¤Å bahiddhà rÆpÃni passati odÃtÃni odÃtavaïïÃni odÃtanidassanÃni odÃtanibhÃsÃni tÃni abhibhuyya jÃnÃmi passÃmÅ ti evaæsa¤¤Å hotÅti. 55. RÆpÅ rÆpÃni passati . . . pe . . . #<[page 041]># %% Ajjhattaæ arÆpasa¤¤Å bahiddhà rÆpÃni passati . . . pe . . . Subhan t' eva adhimutto hoti . . . pe . . . Sabbaso rÆpasa¤¤Ãnaæ samatikkamma paÂigha-sa¤¤Ãnaæ atthagamà nÃnattasa¤¤Ãnaæ amanasikÃrà ananto ÃkÃso ti ÃkÃsÃna¤cÃyatanaæ upasampajja viharati . . . pe . . . Sabbaso ÃkÃsÃna¤cÃyatanaæ samatikkamma anantaæ vi¤¤Ãïan ti vi¤¤Ãïa¤cÃyatanaæ upasampajja viharati . . . pe . . . Sabbaso vi¤¤Ãïa¤cÃyatanaæ samatikkamma n' atthi ki¤cÅ ti Ãki¤ca¤¤Ãyatanaæ upasampajja viharati . . . pe . . . Sabbaso Ãki¤ca¤¤Ãyatanaæ samatikkamma nevasa¤¤ÃnÃsa¤¤Ãyatanaæ upasampajja viharati . . . pe . . . Sabbaso nevasa¤¤ÃnÃsa¤¤Ãyatanaæ samatikkamma sa¤¤Ãvedayitanirodhaæ upasampajja viharati . . . pe . . . 63. PaÂhavi-kasiïaæ bhÃveti: . . . pe . . . Ãpo-kasiïaæ bhÃveti: . . . pe . . . tejo-kasiïaæ bhÃveti: . . . pe . . . vÃyo-kasiïaæ bhÃveti: . . . pe . . . nÅla-kasiïaæ bhÃveti: . . . pe . . . pÅta-kasiïaæ bhÃveti: . . . pe . . . lohita-kasiïaæ bhÃveti: . . . pe . . . odÃta-kasiïaæ bhÃveti: . . . pe . . . ÃkÃsa-kasiïaæ bhÃveti: . . . pe . . . vi¤¤Ãïa-kasiïaæ bhÃveti: . . . pe . . . 73. asubha-sa¤¤aæ bhÃveti: . . . pe . . . maraïasa¤¤aæ bhÃveti: . . . pe . . . ÃhÃre paÂikkÆla-sa¤¤aæ bhÃveti: . . . pe . . . sabbaloke anabhirata-sa¤¤aæ bhÃveti: . . . pe . . . anicca-sa¤¤aæ bhÃveti: . . . pe . . . anicce dukkha-sa¤¤aæ bhÃveti: . . . pe . . . dukkhe anatta-sa¤¤aæ bhÃveti: . . . pe . . . pahÃna-sa¤¤aæ bhÃveti: . . . pe . . . virÃga-sa¤¤aæ bhÃveti: . . . pe . . . nirodha-sa¤¤aæ bhÃveti: . . . pe . . . aniccasa¤¤aæ bhÃveti: . . . pe . . . anattasa¤¤aæ bhÃveti: . . . pe . . . #<[page 042]># %<42 JHùNA-VAGGA. [I. xx. 93.>% maraïasa¤¤aæ bhÃveti: . . . pe . . . ÃhÃre paÂikkÆlasa¤¤aæ bhÃveti: . . . pe . . . sabbaloke anabhiratasa¤¤aæ bhÃveti: . . . pe . . . aÂÂhikasa¤¤aæ bhÃveti: . . . pe . . . puÊavakasa¤¤aæ bhÃveti: . . . pe . . . vinÅlakasa¤¤aæ bhÃveti: . . . pe . . . vicchiddakasa¤¤aæ bhÃveti: . . . pe . . . uddhumÃtakasa¤¤aæ bhÃveti: . . . pe . . . 93. BuddhÃnussatiæ bhÃveti: . . . pe . . . dhammÃnussatiæ bhÃveti: . . . pe . . . saÇghÃnussatiæ bhÃveti: . . . pe . . . sÅlÃnussatiæ bhÃveti: . . . pe . . . cÃgÃnussatiæ bhÃveti: . . . pe . . . devatÃnussatiæ bhÃveti: . . . pe . . . ÃnÃpÃnasatiæ bhÃveti: . . . pe . . . maraïasatiæ bhÃveti: . . . pe . . . kÃyagatÃsatiæ bhÃveti: . . . pe . . . upasamÃnussatiæ bhÃveti: . . . pe . . . 103. PaÂhamajjhÃna-sahagataæ saddhindriyam bhÃveti: . . . pe . . . " viriyindriyaæ bhÃveti:. .. pe . . . " satindriyaæ bhÃveti:. .. pe . . . " samÃdhindriyaæ bhÃveti: . . . pe . . . " pa¤¤indriyaæ bhÃveti:. .. pe . . . " saddhÃbalaæ bhÃveti:. .. pe . . . " viriyabalaæ bhÃveti:. .. pe . . . " satibalaæ bhÃveti:. .. pe . . . " samÃdhibalaæ bhÃveti:. .. pe . . . " pa¤¤Ãbalaæ bhÃveti:. .. pe . . . 113. dutiyajjhÃna-sahagataæ . . . pe . . . 123. tatiyajjhÃna-sahagataæ . . . pe . . . 133. catutthajjhÃna-sahagataæ . . . pe . . . 143. mettÃ-sahagataæ . . . pe . . . 153. karuïÃ-sahagataæ . . . pe . . . 163. muditÃ-sahagataæ . . . pe . . . 173. upekkhÃ-sahagataæ . . . pe . . . 183. saddhindriyaæ bhÃveti: . . . pe . . . viriyindriyaæ bhÃveti: . . . pe . . . #<[page 043]># %% satindriyaæ bhÃveti: . . . pe . . . samÃdhindriyaæ bhÃveti: . . . pe . . . pa¤¤indriyaæ bhÃveti: . . . pe . . . saddhÃbalaæ bhÃveti: . . . pe . . . viriyabalaæ bhÃveti: . . . pe . . . satibalaæ bhÃveti: . . . pe . . . samÃdhibalaæ bhÃveti: . . . pe . . . 192. pa¤¤Ãbalaæ bhÃveti: ayaæ vuccati bhikkhave bhikkhu arittajjhÃno viharati satthu sÃsanakaro ovÃdapaÂikaro amoghaæ raÂÂhapiï¬aæ bhu¤jati. Ko pana vÃdo ye naæ bahulÅkarontÅti?. XXI. 1. Yassa kassaci bhikkhave mahÃsamuddo cetasà phuÂo antogadhà tassa kunnadiyo yà kÃci samuddaÇgamÃ, evam eva kho bhikkhave yassa kassaci kÃyagatÃsati bhÃvità bahulÅkatà antogadhà tassa kusalà dhammà ye keci vijjÃbhÃgiyÃti. Ekadhammo bhikkhave bhÃvito bahulÅkato mahato saævegÃya saævattati mahato atthÃya saævattati mahato yogakkhemÃya saævattati satisampaja¤¤Ãya saævattati ¤ÃïadassanapaÂilÃbhÃya saævattati diÂÂhadhammasukhavihÃrÃya saævattati vijjÃvimuttiphalasacchikiriyÃya saævattati Katamo ekadhammo? KÃyagatÃ-sati. Ayaæ kho bhikkhave ekadhammo bhÃvito . . . pe . . . vijjÃvimuttiphalasacchikiriyÃya saævattatÅti. 9. Ekadhamme bhikkhave bhÃvite bahulÅkate kÃyo pi passambhati cittam pi passambhati vitakka-vicÃrà pi vÆpasammanti kevalà pi vijjÃbhÃgiyà dhammà bhÃvanÃ-pÃripÆriæ gacchanti. Katamasmiæ ekadhamme? KÃyagatÃ-satiyÃ. #<[page 044]># %<44 JHùNA-VAGGA. [I. xxi. 13.>% Imasmiæ kho bhikkhave ekadhamme bhÃvite . . . pe . . . dhammà bhÃvanÃpÃripÆriæ gacchantÅti. 13. Ekadhamme bhikkhave bhÃvite bahulÅkate anuppannà c' eva akusalà dhammà n' uppajjanti uppannà và akusalà dhammà pahÅyanti. Katamasmiæ ekadhamme? KÃyagatÃsatiyÃ. Imasmiæ kho bhikkhave ekadhamme bhÃvite . . . pe . . . dhammà pahÅyantÅti. 15. Ekadhamme bhikkhave bhÃvite bahulÅkate anuppannà c' eva kusalà dhammà uppajjanti uppannà kusalà dhammà bhiyyo bhÃvÃya vepullÃya saævattanti. Katamasmiæ ekadhamme? KÃyagatÃ-satiyÃ. Imasmiæ kho bhikkhave ekadhamme bhÃvite . . . pe . . . saævattantÅti. 17. Ekadhamme bhikkhave bhÃvite bahulÅkate avijjà pahÅyati vijjà uppajjati asmimÃno pahÅyati anusayà samugghÃtaæ gacchanti sa¤¤ojanà pahÅyanti. Katamasmiæ ekadhamme? KÃyagatÃ-satiyÃ. Imasmiæ kho bhikkhave ekadhamme bhÃvite . . . pe . . . sa¤¤ojanà pahÅyantÅti. 22. Ekadhamme bhikkhave bhÃvito bahulÅkato pa¤¤ÃpabhedÃya saævattati anupÃdÃ-parinibbÃnÃya saævattati. Katamo ekadhammo? KÃyagatÃ-sati. Ayaæ kho bhikkhave ekadhammo bhÃvito . . . pe . . . saævattatÅti. 24. Ekadhamme bhikkhave bhÃvite bahulÅkate anekadhÃtu-paÂivedho hoti nÃnÃdhÃtu-paÂivedho hoti anekadhÃtupaÂisambhidà hoti. Katamasmiæ ekadhamme? KÃyagatÃsatiyÃ. Imasmiæ kho bhikkhave ekadhamme bhÃvite . . . pe . . . hoti. 27. Ekadhammo bhikkhave bhÃvito bahulÅkato sotÃpattikhala-sacchikiriyÃya saævattati sakadÃgÃmi-phala-sacchipiriyÃya saævattati anÃgÃmi-phala-sacchikiriyÃya saævattati arahatta-phala-sacchikiriyÃya saævattati. #<[page 045]># %% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ Katamo ekadhammo? KÃyagatÃ-sati. Ayaæ kho bhikkhave ekadhammo bhÃvito . . . pe . . . saævattatÅti. 31. Ekadhammo bhikkhave bhÃvito bahulÅkato, (1.) pa¤¤Ã-paÂilÃbhÃya saævattati, (2.) pa¤¤Ã-vuddhiyà saævattati, (3.) pa¤¤Ã-vepullÃya saævattati, (4.) mahÃpa¤¤atÃya saævattati, (5.) puthu-pa¤¤atÃya saævattati, (6.) vipula-pa¤¤atÃya saævattati, (7.) gambhÅra-pa¤¤atÃya saævattati, (8.) asÃmanta-pa¤¤atÃya saævattati, (9.) bhÆri-pa¤¤atÃya saævattati, (10.) pa¤¤Ã-bÃhullÃya saævattati, (11.) sÅgha-pa¤¤atÃya saævattati, (12.) lahu-pa¤¤atÃya saævattati, (13.) hÃsu-pa¤¤atÃya saævattati, (14.) javana-pa¤¤atÃya saævattati, (15.) tikkha-pa¤¤atÃya saævattati, (16.) nibbedhika-pa¤¤atÃya saævattati. Katamo ekadhammo? KÃyagatÃsati. Ayaæ kho bhikkhave ekadhammo bhÃvito bahulÅkato pa¤¤ÃpaÂilÃbhÃya . . . pe . . . nibbedhika-pa¤¤atÃya saævattatÅti. 47. Amatan te bhikkhave na paribhu¤janti ye kÃyagatÃsatiæ na paribhu¤janti. Amatan te bhikkhave paribhu¤janti ye kÃyagatÃsatiæ paribhu¤jantÅti. 49. Amatan tesaæ bhikkhave aparibhuttaæ yesaæ kÃyagatÃsati aparibhuttÃ. Amatan tesaæ bhikkhave paribhuttaæ yesaæ kÃyagatÃsati paribhuttà ti. 51. Amatan tesaæ bhikkhave parihÅnaæ yesaæ kÃyagatÃsati parihÅnÃ. Amatan tesaæ bhikkhave aparihÅnaæ yesaæ kÃyagatÃsati aparihÅnà ti. 53. Amatan tesaæ bhikkhave viruddhaæ yesaæ kÃyagatÃsati viruddhÃ. #<[page 046]># %<46 JHùNA-VAGGA. [I. xxi. 55.>% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ Amatan tesaæ Ãraddhaæ yesaæ kÃyagatÃsati Ãraddhà ti. 55. Amatan te bhikkhave pamÃdiæsu ye kÃyagatÃsatiæ pamÃdiæsu. Amatan te bhikkhave na pamÃdiæsu ye kÃyagatÃsatiæ na pamÃdiæsÆti. 57. Amatan tesaæ bhikkhave pammuÂÂhaæ yesaæ kÃyagatÃsati pammuÂÂhÃ. Amatan tesaæ apammuÂÂhaæ yesaæ kÃyagatÃsati apammuÂÂhà ti. 59. Amatan tesaæ bhikkhave anÃsevitaæ yesaæ kÃyagatÃsati anÃsevitÃ. Amatan tesaæ bhikkhave Ãsevitaæ yesaæ kÃyagatÃsati Ãsevità ti. 61. Amatan tesaæ bhikkhave abhÃvitaæ yesaæ kÃyagatÃsati abhÃvitÃ. Amatan tesaæ bhikkhave bhÃvitaæ yesaæ kÃyagatÃsati bhÃvità ti. 63. Amatan tesaæ bhikkhave abahulÅkataæ yesaæ kÃyagatÃsati abahulÅkatÃ. Amatan tesaæ bhikkhave bahulÅkataæ yesaæ kÃyagatÃsati bahulÅkatà ti. 65. Amatan tesaæ bhikkhave anabhi¤¤Ãtaæ yesaæ kÃyagatÃsati anabhi¤¤ÃtÃ. Amatan tesaæ bhikkhave abhi¤¤Ãtaæ yesaæ kÃyagatÃsati abhi¤¤Ãtà ti. 67. Amatan tesaæ bhikkhave apari¤¤Ãtaæ . . . pe . . . Amatan tesaæ bhikkhave pari¤¤Ãtaæ . . . pe . . . 69. Amatan tesaæ bhikkhave asacchikataæ yesaæ kÃyagatÃsati asacchikatà ti. 70. Amatan tesaæ bhikkhave sacchikataæ yesaæ kÃyagatÃsati sacchikatà ti. EkanipÃtassa suttasahassaæ samattaæ. #<[page 047]># %< 47>% $< DUKA-NIPùTA.>$ I. Evaæ me sutaæ. Ekaæ samayaæ Bhagavà SÃvatthiyaæ viharati Jetavane AnÃthapiï¬ikassa ÃrÃme. Tatra kho Bhagavà bhikkhÆ Ãmantesi: Bhikkhavo ti. Bhaddante ti te bhikkhÆ Bhagavato paccassosuæ. Bhagavà etad avoca: Dve 'mÃni bhikkhave vajjÃni. KatamÃni dve? DiÂÂhadhammika¤ ca vajjaæ samparÃyika¤ ca vajjaæ. Katama¤ ca bhikkhave diÂÂhadhammikaæ vajjaæ? Idha bhikkhave ekacco passati coraæ ÃgucÃriæ rÃjÃno gahetvà vividhà kammakaraïà kÃrente kasÃhi pi tÃÊente, vettehi pi tÃÊente, addhadaï¬akehi pi tÃÊente, hattham pi chindante, pÃdam pi chindante, hatthapÃdam pi chindante, kaïïam pi chindante, nÃsam pi chindante, kaïïanÃsam pi chindante, bilaÇgathÃlikam pi karonte, saÇkhamuï¬ikam pi karonte, rÃhumukham pi karonte, jotimÃlikam pi karonte, hatthapajjotikam pi karonte, erakavattikam pi karonte, #<[page 048]># %<48 KAMMAKARA×A-VAGGA. * [II. i.].>% cÅrakavÃsikam pi karonte, eïeyyakam pi karonte, balisamaæsikam pi karonte, kahÃpaïakam pi karonte, khÃrÃpatacchikam pi karonte, palighaparivattikam pi karonte, palÃlapÅÂhakam pi karonte, tattena pi telena osi¤cante, sunakhehi pi khÃdÃpente, jÅvantam pi sÆle uttÃsente, asinà pi sÅsaæ chindante. Tassa evaæ hoti: yathÃrÆpÃnaæ kho pÃpakÃnaæ kammÃnaæ hetu coraæ ÃgucÃriæ rÃjÃno gahetvà vividhà kammakaraïà kÃrenti kasÃhi pi tÃÊenti . . . pe . . . asinà pi sÅsaæ chindanti. Aha¤ ce va kho pana evarÆpaæ pÃpaæ kammaæ kareyyaæ mam pi rÃjÃno gahetvà evarÆpà vividhà kammakaraïà kÃreyyuæ kasÃhi pi tÃÊeyyuæ . . . pe . . . asinà pi sÅsaæ chindeyyun ti. So diÂÂhadhammikassa vajjassa bhÅto na paresaæ pÃbhataæ palumpanto carati. Idaæ vuccati bhikkhave diÂÂhadhammikaæ vajjaæ. Katama¤ ca bhikkhave samparÃyikaæ vajjaæ? Idha bhikkhave ekacco iti paÂisa¤cikkhati: kÃyaduccaritassa kho pÃpako vipÃko abhisamparÃyaæ vacÅduccaritassa kho pÃpako vipÃko abhisamparÃyaæ manoduccaritassa kho pÃpako vipÃko abhisamparÃyaæ aha¤ ce va kho pana kÃyena duccaritaæ careyyaæ vÃcÃya duccaritaæ careyyaæ manasà duccaritaæ careyyaæ ki¤ ca taæ yenÃhaæ kÃyassa bhedà param maraïà apÃyaæ duggatiæ vinipÃtaæ nirayaæ uppajjeyyan ti. #<[page 049]># %% So samparÃyikassa vajjassa bhÅto kÃyaduccaritaæ pahÃya kÃyasucaritaæ bhÃveti vacÅduccaritaæ pahÃya vacÅsucaritaæ bhÃveti manoduccaritaæ pahÃya manosucaritaæ bhÃveti suddham attÃnaæ pariharati. Idaæ vuccati bhikkhave samparÃyikaæ vajjaæ. ImÃni kho bhikkhave dve vajjÃni. TasmÃt iha bhikkhave evaæ sikkhitabbaæ: diÂÂhadhammikassa vajjassa bhÃyissÃma samparÃyikassa vajjassa bhÃyissÃma vajjabhÅruno bhavissÃma vajjabhayadassÃvino ti. Evaæ hi vo bhikkhave sikkhitabbaæ. VajjabhÅruno bhikkhave vajja-bhayadassÃvino etaæ pÃÂikaÇkhaæ yaæ parimu¤cissati sabbavajjehÅ ti. 2. Dve 'mÃni bhikkhave padhÃnÃni durabhisaæbhavÃni lokasmiæ. KatamÃni dve? Ya¤ ca gihÅnaæ agÃraæ ajjhÃvasaraæ cÅvara-piï¬apÃtasenÃsana-gilÃna-paccaya-bhesajja-parikkhÃrÃnuppÃdÃnatthaæ padhÃnaæ ya¤ ca agÃrasmà anagÃriyaæ pabbajitÃnaæ sabbÆpadhi-paÂinissaggatthÃya padhÃnaæ. ImÃni kho bhikkhave dve padhÃnÃni durabhisaæbhavÃni lokasmiæ. Etad aggaæ bhikkhave imesaæ dvinnaæ padhÃnÃnaæ yadidaæ sabbÆpadhipaÂinissaggatthaæ padhÃnaæ. TasmÃt iha bhikkhave evaæ sikkhitabbaæ: sabbÆpadhi-paÂinissaggatthaæ padhÃnaæ padahissÃmà ti. Evaæ hi vo bhikkhave sikkhitabban ti. 3. Dve 'me bhikkhave dhammà tapanÅyÃ. Katame dve? Idha bhikkhave ekaccassa kÃyaduccaritaæ kataæ hoti akataæ hoti kÃyasucaritaæ: vacÅduccaritam kataæ hoti akataæ hoti vacÅsucaritaæ: manoduccaritaæ kataæ hoti akataæ hoti manosucaritaæ. So kÃyaduccaritaæ me katan ti tappati akataæ me kÃyasucaritan ti tappati: vacÅduccaritaæ me katan ti tappati akataæ me vacÅsucaritan ti tappati: manoduccaritam me katan ti tappati akataæ me manosucaritan ti tappati. Ime kho bhikkhave dve dhammà tapanÅyà ti. 4. Dve 'me bhikkhave dhammà atapanÅyÃ. #<[page 050]># %<50 KAMMAKARA×A-VAGGA. [II. i. 5.>% Katame dve? Idha bhikkhave ekaccassa kÃyasucaritaæ kataæ hoti akataæ hoti kÃyaduccaritaæ: . . . pe . . . manoduccaritam . . . pe . . . So kÃyasucaritaæ me katan ti na tappati akataæ me kÃyaduccaritan ti na tappati . . . pe . . . manos . . . pe . . . Ime kho bhikkhave dve dhammà atapanÅyà ti. 5. DvinnÃhaæ bhikkhave dhammÃnaæ upa¤¤Ãsiæ yà ca asantuÂÂhità kusalesu dhammesu yà ca appaÂivÃïità padhÃnasmiæ. AppaÂivÃïaæ sudÃhaæ bhikkhave padahÃmi -- kÃmaæ taco ca nahÃru ca aÂÂhi ca avasissatu sarÅre upasussatu maæsalohitaæ yan tam purisa-thÃmena purisa-viriyena purisa-parakkamena pattabbaæ na taæ apÃpuïitvà viriyassa saïÂhÃnaæ bhavissatÅ ti. Tassa mayhaæ bhikkhave appamÃdÃdhigatà bodhi appamÃdÃdhigato anuttaro yogakkhemo. Tumhe ce pi bhikkhave appaÂivÃïaæ padaheyyÃtha -- kÃmaæ taco ca nahÃru ca aÂÂhi ca avasissatu sarÅre upasussatu maæsalohitaæ yan taæ purisa-thÃmena purisaviriyena purisa-parakkamena pattabbaæ na taæ apÃpuïitvà viriyassa saïÂhÃnaæ bhavissatÅ ti -- tumhe pi bhikkhave na cirass' eva yass' atthÃya kulaputtà sammad eva agÃrasmà anagÃriyaæ pabbajanti tad anuttaraæ brahmacariyapariyosÃnaæ diÂÂh' eva dhamme sayaæ abhi¤¤Ã sacchikatvà upasampajja viharissatha. TasmÃt iha bhikkhave evaæ sikkhitabbaæ: appaÂivÃïaæ padahissÃma -- kÃmaæ taco ca nahÃru ca aÂÂhi ca avasissatu sarÅre upasussatu maæsalohitaæ yan taæ purisa-thÃmena purisaviriyena purisa-parakkamena pattabbaæ na taæ apÃpuïitvà viriyassa saïÂhÃnaæ bhavissatÅ ti. Evaæ hi vo bhikkhave sikkhitabban ti. 6. Dve 'me bhikkhave dhammÃ. Katame dve? Yà ca sa¤¤ojaniyesu dhammesu assÃdÃnupassità yà ca sa¤¤ojaniyesu dhammesu nibbidÃnupassitÃ. Sa¤¤ojaniyesu bhikkhave dhammesu assÃdÃnupassÅ viharanto rÃgaæ nappajahati dosaæ nappajahati mohaæ nappajahati. #<[page 051]># %% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ RÃgaæ appahÃya dosaæ appahÃya mohaæ appahÃya na parimuccati jÃtiyà jarÃya maraïena sokehi paridevehi dukkhehi domanassehi upÃyÃsehi napparimuccati dukkhasmà ti vadÃmi. Sa¤¤ojaniyesu bhikkhave dhammesu nibbidÃnupassÅ viharanto rÃgam pajahati dosam pajahati moham pajahati. RÃgam pahÃya dosam pahÃya moham pahÃya parimuccati jÃtiyà jarÃya maraïena sokehi paridevehi dukkhehi domanassehi upÃyÃsehi parimuccati dukkhasmà ti vadÃmi. Ime kho bhikkhave dve dhammà ti. 7. Dve 'me bhikkhave dhammà kaïhÃ. Katame dve? Ahirika¤ ca anottappa¤ ca. Ime kho bhikkhave dve dhammà kaïhà ti. 8. Dve 'me bhikkhave dhammà sukkÃ. Katame dve? Hiri ca ottappa¤ ca. Ime kho bhikkhave dve dhammà sukkà ti. 9. Dve 'me bhikkhave sukkà dhammà lokaæ pÃlenti. Katame dve? Hiri ca ottappa¤ ca. Ime kho bhikkhave dve sukkà dhammà lokaæ na pÃleyyuæ nayidha pa¤¤Ãyetha mÃtà ti và mÃtucchà ti và mÃtulÃnÅ ti và Ãcariya-bhariyà ti và garÆnaæ dÃrà ti vÃ, saæbhedaæ loko Ãgamissati yathà ajelakà kukkuÂa-sÆkarà soïa-sigÃlÃ. Yasmà ca kho bhikkhave ime dve sukkà dhammà lokaæ pÃlenti tasmà pa¤¤Ãyati mÃtà ti và mÃtucchà ti và mÃtulÃnÅ ti và Ãcariya-bhariyà ti và garÆnaæ dÃrà ti và ti. 10. Dve 'mà bhikkhave vassÆpanÃyikÃ. Katamà dve? Purimikà ca pacchimikà ca. Ime kho bhikkhave dve vassÆpanÃyikà ti. Kammakaraïa-vaggo paÂhamo.7 #<[page 052]># %<52 ADHIKARA×A-VAGGA. [II. ii. 1.>% VajjappadhÃnà dve tapanÅyà upa¤¤Ãsena pa¤camaæ. Sa¤¤ojana¤ ca kaïha¤ ca sukka¤ ca bhariyà vassÆpanÃyikena vaggo. II. 1. Dve 'mÃni bhikkhave balÃni. KatamÃni dve? PaÂisaÇkhÃnabala¤ ca bhÃvanÃ-bala¤ ca. Katama¤ ca bhikkhave paÂisaÇkhÃnabalaæ? Idha bhikkhave ekacco iti paÂisa¤cikkhati: kÃyaduccaritassa kho pÃpako vipÃko diÂÂh 'eva dhamme abhisamparÃya¤ ca: vacÅduccaritassa . . . pe . . .: mano-duccaritassa pÃpako vipÃko diÂÂh 'eva dhamme abhisamparÃya¤ cà ti. So iti paÂisaÇkhÃya kÃyaduccaritaæ pahÃya kÃyasucaritaæ bhÃveti: . . . pe . . . manoduccaritaæ pahÃya manosucaritaæ bhÃveti suddhaæ attÃnaæ pariharati. Idaæ vuccati bhikkhave paÂisaÇkhÃnabalaæ. Katama¤ ca bhikkhave bhÃvanÃbalaæ? Tatra bhikkhave yam idaæ bhÃvanÃbalaæ sekhÃnaæ etaæ balaæ. Sekhaæ hi so bhikkhave balaæ Ãgamma rÃgaæ pajahati dosaæ pajahati mohaæ pajahati, rÃgaæ pahÃya dosaæ pahÃya mohaæ pahÃya yaæ akusalaæ taæ na karoti yaæ pÃpaæ taæ na sevati. Idaæ vuccati bhikkhave bhÃvanÃ-balaæ. ImÃni kho bhikkhave dve balÃnÅ ti. 2. Dve 'mÃni bhikkhave balÃni. KatamÃni dve? PaÂisaÇkhÃna-bala¤ ca bhÃvanÃ-bala¤ ca. Katama¤ ca bhikkhave paÂisaÇkhÃnabalaæ? Idha . . . pe . . . (1) Idaæ vuccati bhikkhave paÂisaÇkhÃnabalaæ. Katama¤ ca bhikkhave bhÃvanÃ-balaæ? Idha bhikkhave bhikkhu satisaæbojjhaÇgaæ bhÃveti vivekanissitaæ virÃganissitaæ nirodhanissitaæ vossaggapariïÃmiæ. #<[page 053]># %% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ dhammavicaya-sambojjhaÇgaæ bhÃveti . . . pe . . . viriya-sambojjhaÇgaæ bhÃveti . . . pe . . . pÅti-sambojjhaÇgaæ bhÃveti . . . pe . . . passaddhi-sambojjhaÇgaæ bhÃveti . . . pe . . . samÃdhi-sambojjhaÇgaæ bhÃveti . . . pe . . . upekhÃ-sambojjhaÇgaæ bhÃveti . . . pe . . . Idaæ vuccati bhikkhave bhÃvanÃ-balaæ. ImÃni kho bhikkhave dve balÃni. 3. Dve 'mÃni bhikkhave balÃni. KatamÃni dve? PaÂisaÇkhÃna-bala¤ ca bhÃvanÃ-bala¤ ca. Katama¤ ca bhikkhave paÂisaÇkhÃna-balaæ? Idha . . . pe . . . (See 1). Katama¤ ca bhikkhave bhÃvanÃbalaæ? Idha bhikkhave bhikkhu vivicc' eva kÃmehi vivicca akusalehi dhammehi savitakkaæ savicÃraæ vivekajaæ pÅtisukhaæ paÂhamajjhÃnaæ upasampajja viharati: vitakka-vicÃrÃnaæ vÆpasamà ajjhattaæ sampasÃdanaæ cetaso ekodibhÃvaæ avitakkaæ avicÃraæ samÃdhijaæ pÅtisukhaæ dutiyajjhÃnaæ upasampajja viharati: pÅtiyà ca virÃgà upekkhako ca viharati sato ca sampajÃno sukha¤ ca kÃyena paÂisaævedeti yan taæ ariyà Ãcikkhanti upekhako satimà sukha-vihÃrÅ ti tatiyajjhÃnaæ upasampajja viharati: sukhassa ca pahÃnà dukkhassa ca pahÃnà pubb' eva somanassa-domanassÃnaæ atthagamà adukkhamasukhaæ upekhÃ-sati-pÃrisuddhiæ catutthajjhÃnaæ upasampajja viharati. Idaæ vuccati bhikkhave bhÃvanÃbalaæ. ImÃni kho bhikkhave dve balÃnÅ ti. 4. Dve' mà bhikkhave TathÃgatassa dhamma-desanÃ. Katamà dve?. SaÇkhittena ca vitthÃrena ca. Imà kho bhikkhave dve TathÃgatassa dhamma-desanà ti. 5. Yasmiæ bhikkhave adhikaraïe Ãpanno ca bhikkhu codako ca bhikkhu na sÃdhukaæ attanà va attÃnaæ paccavekkhanti tasm' etaæ bhikkhave adhikaraïe pÃÂikaÇkhaæ dÅghattÃya kharattÃya vÃÊattÃya saævattissati bhikkhÆ ca na phÃsuæ viharissantÅ ti. #<[page 054]># %<54 ADHIKARA×A-VAGGA. [II. ii. 5.>% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ Yasmi¤ ca kho bhikkhave adhikaraïe Ãpanno ca bhikkhu codako ca bhikkhu sÃdhukaæ attanà va attÃnaæ paccavekkhanti tasm' etaæ bhikkhave adhikaraïe pÃÂikaÇkhaæ na dÅghattÃya kharattÃya vÃÊattÃya saævattissati bhikkhÆ ca phÃsuæ viharissantÅ ti. Katha¤ ca bhikkhave Ãpanno bhikkhu sÃdhukaæ attanà va attÃnaæ paccavekkhati?. Idha bhikkhave Ãpanno bhikkhu iti paÂisa¤cikkhati: Ahaæ kho akusalaæ Ãpanno ka¤cid eva desaæ kÃyena tam maæ so bhikkhu addasa akusalaæ ÃpajjamÃnaæ ka¤cid eva desaæ kÃyena. No ce ahaæ akusalaæ Ãpajjeyyaæ ka¤cid eva desaæ kÃyena na maæ so bhikkhu passeyya akusalaæ ÃpajjamÃnaæ ka¤cid eva desaæ kÃyena. Yasmà ca kho ahaæ akusalaæ Ãpanno ka¤cid eva desaæ kÃyena tasmà maæ so bhikkhu addasa akusalaæ ÃpajjamÃnaæ ka¤cid eva desaæ kÃyena. Disvà ca pana maæ so bhikkhu akusalaæ ÃpajjamÃnaæ ka¤cid eva desaæ kÃyena anattamano ahosi: anattamano samÃno anattamanavacanaæ maæ so bhikkhu avaca. AnattamanavacanÃhan tena bhikkhunà vutto samÃno anattamano ahosiæ: anattamano samÃno paresaæ Ãrocesiæ: iti mam eva tattha accayo accagamà suÇkadÃyikaæ va bhaï¬asmin ti. Evaæ kho bhikkhave Ãpanno bhikkhu sÃdhukaæ attanà va attÃnaæ paccavekkhati. Katha¤ ca bhikkhave codako bhikkhu sÃdhukaæ attanà va attÃnaæ paccavekkhati? Idha bhikkhave codako bhikkhu iti paÂisa¤cikkhati: Ayaæ kho bhikkhu akusalaæ Ãpanno ka¤cid eva desaæ kÃyena. TÃhaæ imaæ bhikkhuæ addasaæ akusalaæ ÃpajjamÃnaæ ka¤cid eva desaæ kÃyena. No ce ayaæ bhikkhu akusalaæ Ãpajjeyya ka¤cid eva desaæ kÃyena nÃhaæ imaæ bhikkhuæ passeyyaæ akusalaæ ÃpajjamÃnaæ ka¤cid eva desaæ kÃyena. #<[page 055]># %% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ Yasmà ca kho ayaæ bhikkhu akusalaæ Ãpanno ka¤cid eva desaæ kÃyena tasmà ahaæ imaæ bhikkhuæ addasaæ akusalaæ ÃpajjamÃnaæ ka¤cid eva desaæ kÃyena. Disvà ca panÃhaæ imaæ bhikkhuæ akusalaæ ÃpajjamÃnaæ ka¤cid eva desaæ kÃyena anattamano ahosiæ: anattamano samÃno anattamanavacanÃhaæ imaæ bhikkhum avacaæ. AnattamanavacanÃyaæ bhikkhu mayà vutto samÃno anattamano ahosi: anattamano samÃno paresaæ Ãrocesi: iti mam eva tattha accayo accagamà suÇkadÃyikam va bhaï¬asmin ti. Evaæ kho bhikkhave codako bhikkhu sÃdhukaæ attanà va attÃnaæ paccavekkhati. Yasmim bhikkhave adhikaraïe Ãpanno ca bhikkhu codako ca bhikkhu na sÃdhukam attanà va attÃnaæ paccavekkhanti tasm' etaæ bhikkhave adhikaraïe pÃÂikaÇkhaæ dÅghattÃya kharattÃya vÃÊattÃya saævattissati bhikkhÆ ca na phÃsuæ viharissanti. Yasmi¤ ca kho bhikkhave adhikaraïe Ãpanno ca bhikkhu codako ca bhikkhu sÃdhukaæ attanà va attÃnaæ paccavekkhanti tasm' etaæ bhikkhave adhikaraïe pÃÂikaÇkhaæ na dÅghattÃya kharattÃya vÃÊattÃya saævattissati bhikkhÆ ca phÃsuæ viharissantÅ ti. 6. Atha kho a¤¤ataro brÃhmaïo yena Bhagavà ten' upasaÇkami upasaÇkamitvà Bhagavatà saddhiæ sammodi sammodanÅyaæ kathaæ sÃraïÅyaæ vÅtisÃretvà ekamantaæ nisÅdi. Ekamantaæ nisinno kho so brÃhmaïo Bhagavantaæ etad avoca: Ko nu kho bho Gotama hetu ko paccayo yena-m-idh' ekacce sattà kÃyassa bhedà param maraïà apÃyaæ duggatiæ vinipÃtaæ nirayaæ uppajjantÅ ti? Adhammacariyà visamacariyà hetu kho brÃhmaïa evam idh' ekacce sattà kÃyassa bhedà param maraïà apÃyaæ duggatiæ vinipÃtaæ nirayaæ uppajjantÅ ti. Ko pana bho Gotama hetu ko paccayo yena-m-idh' ekacce sattà kÃyassa bhedà param maraïà sugatiæ saggaæ lokaæ uppajjantÅ ti? Dhammacariyà samacariyà hetu kho brÃhmaïa evam idh' ekacce sattà kÃyassa bhedà param maraïà sugatiæ saggaæ lokaæ uppajjantÅ ti. #<[page 056]># %<56 ADHIKARA×A-VAGGA. [II. ii. 7.>% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ Abhikkantaæ bho Gotama abhikkantaæ bho Gotama. SeyyathÃpi bho Gotama nikkujjitaæ và ukkujjeyya paÂicchannaæ và vivareyya mÆÊhassa và maggaæ Ãcikkheyya andhakÃre và telapajjotaæ dhÃreyya cakkhumanto rÆpÃni dakkhintÅ ti evam eva kho bhotà Gotamena anekapariyÃyena dhammo pakÃsito. EsÃhaæ Bhagavantaæ Gotamaæ saraïaæ gacchÃmi dhamma¤ ca bhikkhusaÇgha¤ ca. UpÃsakaæ maæ bhavaæ Gotamo dhÃretu ajjatagge pÃïupetaæ saraïaæ gatan ti. 7. Atha kho JÃïussoïi brÃhmaïo yena Bhagavà ten' upasaÇkami upasaÇkamitvà Bhagavatà saddhiæ sammodi . . . pe . . . Ekamantaæ nisinno kho JÃïussoïi brÃhmaïo Bhagavantaæ etad avoca: Ko nu kho bho Gotama hetu ko paccayo yena-m-idh' ekacce sattà kÃyassa bhedà param maraïà apÃyaæ duggatim vinipÃtaæ nirayaæ uppajjantÅ ti. Katattà ca brÃhmaïa akatattà ca evam idh' ekacce sattà kÃyassa bhedà param maraïà apÃyaæ duggatiæ vinipÃtaæ nirayaæ uppajjantÅ ti. Ko pana bho Gotama hetu ko paccayo yena-m-idh' ekacce sattà kÃyassa bhedà param maraïà sugatiæ saggaæ lokaæ uppajjantÅ ti?. Katattà ca brÃhmaïa akatattà ca evam idh' ekacce sattà kÃyassa bhedà param maraïà sugatiæ saggaæ lokaæ uppajjantÅ ti. Na kho ahaæ imassa bhoto Gotamassa saÇkhittena bhÃsitassa vitthÃrena atthaæ avibhattassa vitthÃrena atthaæ ÃjÃnÃmi. SÃdhu me bhavaæ Gotamo tathà dhammaæ desetu yathà ahaæ imassa bhoto Gotamassa saÇkhittena bhÃsitassa vitthÃrena atthaæ ÃjÃneyyan ti. Tena hi brÃhmaïa suïÃhi sÃdhukaæ manasikarohi bhÃsissÃmÅ ti. #<[page 057]># %% Evaæ bho ti kho JÃïussoïi brÃhmaïo Bhagavato paccassosi. Bhagavà etad avoca: Idha brÃhmaïa ekaccassa kÃyaduccaritaæ kataæ hoti akataæ hoti kÃyasucaritaæ: vacÅduccaritaæ kataæ hoti akataæ hoti vacÅsucaritaæ: manoduccaritaæ kataæ hoti akatam hoti manosucaritaæ. Evaæ kho brÃhmaïa katattà ca akatattà ca evam idh' ekacce sattà kÃyassa bhedà param maraïà apÃyaæ duggatiæ vinipÃtaæ nirayaæ uppajjantÅ ti. Idha pana brÃhmaïa ekaccassa kÃyasucaritaæ kataæ hoti akataæ hoti kÃyaduccaritaæ: vacÅsucaritaæ kataæ hoti akataæ hoti vacÅduccaritaæ: manosucaritaæ kataæ hoti akataæ hoti manoduccaritaæ. Evaæ kho brÃhmaïa katattà ca akatattà ca evam idh' ekacce sattà kÃyassa bhedà param maraïà sugatiæ saggaæ lokaæ uppajjantÅ ti. Abhikkantaæ bho Gotama . . . pe . . . UpÃsakaæ maæ bhavaæ Gotamo dhÃretu ajjatagge pÃïupetaæ saraïaæ gatan ti. 8. Atha kho Ãyasmà ùnando yena Bhagavà ten' upasaÇkami upasaÇkamitvà Bhagavantaæ abhivÃdetvà ekamantaæ nisÅdi: ekamantaæ nisinnaæ kho Ãyasmantaæ ùnandaæ Bhagavà etad avoca: EkaæsenÃhaæ ùnanda akaraïÅyaæ vadÃmi kÃyaduccaritaæ vacÅduccaritaæ manoduccaritan ti. Yam idaæ bhante Bhagavatà ekaæsena akaraïÅyaæ akkhÃtaæ kÃyaduccaritaæ vacÅduccaritaæ manoduccaritaæ tasmiæ akaraïÅye kayiramÃne ko ÃdÅnavo pÃÂikaÇkho ti?. Yam idaæ ùnanda mayà ekaæsena . . . pe . . . kayiramÃne ayaæ ÃdÅnavo pÃÂikaÇkho: attà pi attÃnaæ upavadati anuvicca vi¤¤Æ garahanti pÃpako kittisaddo abbhuggacchati sammÆÊho kÃlaæ karoti kÃyassa bhedà param maraïà apÃyaæ duggatiæ vinipÃtaæ nirayaæ uppajjati. Yam idaæ ùnanda mayà ekaæsena akaraïÅyaæ akkhÃtaæ kÃyaduccaritaæ vacÅduccaritaæ manoduccaritaæ tasmiæ akaraïÅye kayiramÃne ayaæ ÃdÅnavo pÃÂikaÇkho. EkaæsenÃhaæ ùnanda karaïÅyaæ vadÃmi kÃyasucaritaæ vacÅsucaritaæ manosucaritan ti. #<[page 058]># %<58 ADHIKARA×A-VAGGA. [II. ii. 9.>% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ Yam idaæ bhante Bhagavatà ekaæsena karaïÅyaæ akkhÃtaæ kÃyasucaritaæ vacÅsucaritaæ manosucaritaæ tasmiæ karaïÅye kayiramÃne ko Ãnisaæso pÃÂikaÇkho ti?. Yam idaæ ùnanda mayà ekaæsena karaïÅyaæ akkhÃtaæ kÃyasucaritaæ vacÅsucaritaæ manosucaritaæ tasmiæ karaïÅye kayiramÃne ayaæ Ãnisaæso pÃÂikaÇkho: attà pi attÃnaæ na upavadati anuvicca vi¤¤Æ pasaæsanti kalyÃïo kittisaddo abbhuggacchati asammÆÊho kÃlaæ karoti kÃyassa bhedà param maraïà sugatiæ saggaæ lokaæ uppajjati. Yam idaæ ùnanda mayà ekaæsena karaïÅyaæ akkhÃtaæ kÃyasucaritaæ vacÅsucaritaæ manosucaritaæ tasmiæ karaïÅye kayiramÃne ayaæ Ãnisaæso pÃÂikaÇkho ti. 9. Akusalaæ bhikkhave pajahatha. Sakkà bhikkhave akusalaæ pajahituæ. No ce taæ bhikkhave sakkà abhavissa akusalaæ pajahituæ nÃhaæ evaæ vadeyyaæ "akusalaæ bhikkhave pajahathÃ" ti. Yasmà ca kho bhikkhave sakkà akusalaæ pajahituæ tasmÃhaæ evaæ vadÃmi "akusalaæ bhikkhave pajahathÃ" ti. Akusala¤ ca h' idaæ bhikkhave pahÅnaæ ahitÃya dukkhÃya saævatteyya nÃhaæ evaæ vadeyyaæ "akusalaæ bhikkhave pajahathÃ" ti. Yasmà ca kho bhikkhave akusalaæ pahÅnaæ hitÃya sukhÃya saævattati tasmÃhaæ evaæ vadÃmi "akusalaæ bhikkhave pajahathÃ" ti. Kusalaæ bhikkhave bhÃvetha. Sakkà bhikkhave kusalaæ bhÃvetuæ. No ce taæ bhikkhave sakkà abhavissa kusalaæ bhÃvetuæ nÃhaæ evaæ vadeyyaæ "kusalaæ bhikkhave bhÃvethÃ" ti. Yasmà ca kho bhikkhave sakkà kusalaæ bhÃvetuæ tasmÃham evaæ vadÃmi "kusalaæ bhikkhave bhÃvethÃ" ti. Kusala¤ ca h' idam bhikkhave bhÃvitaæ ahitÃya dukkhÃya saævatteyya nÃhaæ vadeyyaæ "kusalaæ bhikkhave bhÃvethÃ" ti. Yasmà ca kho bhikkhave kusalaæ bhÃvitaæ hitÃya sukhÃya saævattati tasmÃhaæ evaæ vadÃmi "kusalaæ bhikkhave bhÃvethÃ" ti. 10. Dve 'me bhikkhave dhammà saddhammassa sammosÃya antaradhÃnÃya saævattanti. Katame dve? Dunnikkhitta¤ ca padavya¤janaæ attho ca dunnÅto. #<[page 059]># %% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ Dunnikkhitassa bhikkhave padavya¤janassa attho pi dunnayo hoti. Ime kho bhikkhave dve dhammà saddhammassa sammosÃya antaradhÃnÃya saævattanti. Dve me bhikkhave dhammà saddhammassa Âhitiyà asammosÃya anantaradhÃnÃya saævattanti. Katame dve?. Sunikkhitta¤ ca padavya¤janaæ attho ca sunÅto. Sunikkhittassa bhikkhave padavya¤janassa attho pi sunayo hoti. Ime kho bhikkhave dve dhammà saddhammassa Âhitiyà asammosÃya anantaradhÃnÃya saævattantÅ ti. Adhikaraïavaggo dutiyo. III. 1. Dve 'me bhikkhave bÃlÃ. Katame dve? Yo ca accayaæ accayato na passati: yo ca accayaæ desentassa yathÃdhammaæ na paÂigaïhÃti. Ime kho bhikkhave dve bÃlà ti. Dve 'me bhikkhave paï¬itÃ. Katame dve?. Yo ca accayaæ accayato passati: yo ca accayaæ desentassa yathÃdhammaæ paÂigaïhÃti. Ime kho bhikkhave paï¬ità ti. 2. Dve 'me bhikkhave TathÃgataæ abbhÃcikkhanti. Katame dve? DuÂÂho và dosantaro saddho và duggahÅtena. Ime kho bhikkhave dve TathÃgatam abbhÃcikkhanti. 3. Dve 'me bhikkhave TathÃgataæ abbhÃcikkhanti. Katame dve? #<[page 060]># %<60 BùLA-VAGGA. [II. iii. 4.>% Yo ca abhÃsitaæ alapitaæ TathÃgatena bhÃsitaæ lapitaæ TathÃgatenà ti dÅpeti: yo ca bhÃsitaæ lapitaæ TathÃgatena abhÃsitaæ alapitaæ TathÃgatenà ti dÅpeti. Ime kho bhikkhave dve TathÃgataæ abbhÃcikkhanti. 4. Dve 'me bhikkhave TathÃgataæ nÃbbhÃcikkhanti. Katame dve? Yo ca abhÃsitaæ alapitaæ TathÃgatena abhÃsitaæ alapitaæ TathÃgatenà ti dÅpeti: yo ca bhÃsitaæ lapitaæ TathÃgatena bhikkhave lapitaæ TathÃgatenà ti dÅpeti. Ime kho bhikkhave dve Tathagataæ nÃbbhÃcikkhanti. 5. Dve 'me bhikkhave TathÃgataæ abbhÃcikkhanti. Katame dve? Yo ca neyyatthaæ suttantaæ nÅtattho suttanto ti dÅpeti: yo ca nÅtatthaæ suttantaæ neyyattho suttanto ti dÅpeti. Ime kho bhikkhave TathÃgataæ abbhÃcikkhanti. 6. Dve 'me bhikkhave TathÃgataæ nÃbbhÃcikkhanti. Katame dve? Yo ca neyyatthaæ suttantaæ neyyattho suttanto ti dÅpito: yo ca nÅtatthaæ suttantaæ nÅtattho suttanto ti dÅpeti. Ime kho bhikkhave TathÃgataæ nÃbbhÃcikkhanti. 7. PaÂicchannakammantassa bhikkhave dvinnam gatÅnam a¤¤atarà gati pÃÂikaÇkhà nirayo và tiracchÃnayoni và ti. ApaÂicchannakammantassa bhikkhave dvinnaæ gatÅnaæ a¤¤atarà gati pÃÂikaÇkhà devà và manussà và ti. 8. MicchÃdiÂÂhikassa bhikkhave dvinnaæ gatÅnaæ a¤¤atarà gati paÂikaÇkhà nirayo và tiracchÃnayoni vÃ. SammÃdiÂÂhikassa bhikkhave dvinnaæ gatÅnaæ a¤¤atarà gati pÃÂikaÇkhà devà và manussà và ti. DussÅlassa bhikkhave dve paÂiggahà nirayo và tiracchÃnayoni vÃ. SÅlavato bhikkhave dve paÂiggahà devà và manussà và tÅ. 9. DvÃhaæ bhikkhave atthavase sampassamÃno ara¤¤e vanapatthÃni pantÃni senÃsanÃni paÂisevÃmi. Katame dve? Attano ca diÂÂhadhammasukhavihÃraæ sampassamÃno pacchima¤ ca janataæ anukampamÃno. #<[page 061]># %% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ Ime kho ahaæ bhikkhave dve atthavase sampassamÃno ara¤¤e vanapatthÃni pantÃni senasÃnÃni paÂisevÃmÅ ti. 10. Dve 'me bhikkhave dhammà vijjÃbhÃgiyÃ. Katame dve? Samatho ca vipassanà ca. Samatho ca bhikkhave bhÃvito kam attham anubhoti? Cittaæ bhÃvÅyati. Cittaæ bhÃvitaæ kaæ atthaæ anubhoti? Yo rÃgo so pahÅyati. Vipassanà bhikkhave bhÃvità kam atthaæ anubhoti? Pa¤¤Ã bhÃvÅyati. Pa¤¤Ã bhÃvità kam atthaæ anubhoti? Yà avijjà sà pahÅyati: rÃgupakkiliÂÂhaæ và bhikkhave cittaæ na vimuccati avijjupakkiliÂÂhà và pa¤¤Ã na bhÃvÅyati. Imà kho bhikkhave rÃgavirÃgà cetovimutti avijjÃvirÃgà pa¤¤ÃvimuttÅ ti. BÃlavaggo tatiyo. IV. 1. AsappurisabhÆmi¤ ca vo bhikkhave desissÃmi sappurisabhÆmi¤ ca. Taæ suïÃtha sÃdhukaæ manasikarotha bhÃsissÃmÅ ti. Evaæ bhante ti kho te bhikkhÆ Bhagavato paccassosuæ. Bhagavà etad avoca: Katamà ca bhikkhave asappurisabhÆmi? Asappuriso bhikkhave akata¤¤Æ hoti akatavedÅ. Asabbhi h' etaæ bhikkhave upa¤¤Ãtaæ yadidaæ akata¤¤utà akataveditÃ. Kevalà esà bhikkhave asappurisabhÆmi yadidaæ akata¤¤utà akataveditÃ. Sappuriso ca kho bhikkhave kata¤¤Æ hoti katavedÅ. Sabbhi h' etaæ bhikkhave upa¤¤Ãtaæ yadidaæ kata¤¤utà kataveditÃ. Kevalà esà bhikkhave sappurisabhÆmi yadidaæ kata¤¤utà katavedità ti. 2. DvinnÃhaæ bhikkhave na suppatikÃraæ vadÃmi. Katamesaæ dvinnaæ? MÃtucca pitucca. Ekena bhikkhave aæsena mÃtaraæ parihareyya ekena aæsena pitaraæ parihareyya vassasatÃyuko vassasatajÅvÅ. #<[page 062]># %<62 SAMACITTA-VAGGA. [II. iv. 3.>% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ So ca tesaæ ucchÃdana-parimaddana-nahÃpana-sambÃhanena te pi tatth' eva muttakarÅsaæ cajeyyuæ na tveva bhikkhave mÃtÃpitunnaæ kataæ và hoti patikataæ vÃ. Imissà ca bhikkhave mahÃpaÂhaviyà pahÆta-sattaratanÃya mÃtÃpitaro issarÃdhipacce rajje patiÂÂhÃpeyya na tveva bhikkhave mÃtÃpitunnaæ kataæ và hoti patikataæ vÃ. Taæ kissa hetu? BahukÃrà bhikkhave mÃtÃpitaro puttÃnaæ ÃpÃdakà posakà imassa lokassa dassetÃro. Yo ca kho bhikkhave mÃtÃpitaro assaddhe saddhÃ-sampadÃya samÃdapeti niveseti patiÂÂhÃpeti dussÅle sÅla-sampadÃya samÃdapeti niveseti patiÂÂhÃpeti maccharÅ cÃga-sampadÃya samÃdapeti niveseti patiÂÂhÃpeti duppa¤¤e pa¤¤Ã-sampadÃya samÃdapeti niveseti patiÂÂhÃpeti ettÃvatà kho bhikkhave mÃtÃpitunnaæ kata¤ ca hoti patikata¤ ca atikata¤ cà ti. 3. Atha kho a¤¤ataro brÃhmaïo yena Bhagavà ten' upasaÇkami upasaÇkamitvà Bhagavatà saddhiæ sammodi . . . pe . . . Ekamantaæ nisinno kho so brÃhmaïo Bhagavantaæ etad avoca: KiævÃdÅ bhavaæ Gotamo kimakkhÃyÅ ti? KiriyavÃdÅ cÃhaæ brÃhmaïa akiriyavÃdÅ cà ti. Yathà kathaæ pana bhavaæ Gotamo kiriyavÃdÅ ca akiriyavÃdÅ cà ti? Akiriyaæ kho ahaæ brÃhmaïa vadÃmi. KÃyaduccaritassa vacÅduccaritassa manoduccaritassa anekavihitÃnaæ pÃpakÃnaæ akusalÃnaæ dhammÃnaæ akiriyaæ vadÃmi. Kiriya¤ ca kho ahaæ brÃhmaïa vadÃmi. KÃyasucaritassa vacÅsucaritassa manosucaritassa anekavihitÃnaæ kusalÃnaæ dhammÃnaæ kiriyaæ vadÃmi. Evaæ kho ahaæ brÃhmaïa kiriyavÃdÅ ca akiriyavÃdÅ cà ti. Abhikkantaæ bho Gotama . . . pe . . . UpÃsakaæ maæ bhavaæ Gotamo dhÃretu ajjatagge pÃïupetaæ saraïaæ gatan ti. 4. Atha kho AnÃthapiï¬iko gahapati yena Bhagavà ten' upasaÇkami upasaÇkamitvà Bhagavantaæ abhivÃdetvà . #<[page 063]># %% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ . . pe . . . Ekamantaæ nisinno kho AnÃthapiï¬iko gahapati Bhagavantaæ etad avoca: Kati nu kho bhante loke dakkhiïeyyà kattha ca dÃnaæ dÃtabban ti? Dve kho gahapati loke dakkhiïeyyà sekho ca asekho ca. Ime kho gahapati dve loke dakkhiïeyyà ettha ca dÃnaæ dÃtabban ti. Idaæ avoca Bhagavà idaæ vatvà Sugato athÃparaæ etad avoca satthÃ: Sekho asekho ca imasmiæ loke ùhuïeyyà yajamÃnÃnaæ honti Te ujjubhÆtà kÃyena vÃcÃya uda cetasà Khettan taæ yajamÃnÃnaæ ettha dinnaæ mahapphalan ti. 5. Evam me sutaæ. Ekaæ samayaæ Bhagavà SÃvatthiyaæ viharati Jetavane AnÃthapiï¬ikassa ÃrÃme. Tena kho pana samayena Ãyasmà SÃriputto SÃvatthiyaæ viharati PubbÃrÃme MigÃramÃtu pÃsÃde. Tatra kho Ãyasmà SÃriputto bhikkhÆ Ãmantesi:-- ùvuso bhikkhavo ti. ùvuso ti kho te bhikkhÆ Ãyasmato SÃriputtassa paccassosuæ. ùyasmà SÃriputto etad avoca: Ajjhattasa¤¤ojana¤ ca Ãvuso puggalaæ desissÃmi bahiddhÃsa¤¤ojana¤ ca, taæ suïÃtha sÃdhukaæ manasikarotha bhÃsissÃmÅ ti. Evaæ Ãvuso ti kho te bhikkhÆ Ãyasmato SÃriputtassa paccassosuæ. ùyasmà SÃriputto etad avoca: Katamo cÃvuso ajjhattasa¤¤ojano puggalo? IdhÃvuso bhikkhu sÅlavà hoti pÃtimokkha-saævarasaævuto viharati ÃcÃra-gocara-sampanno aïumattesu vajjesu bhayadassÃvÅ samÃdÃya sikkhati sikkhÃpadesu. So kÃyassa bhedà param maraïà a¤¤ataraæ devanikÃyaæ uppajjati. So tato cuto ÃgÃmÅ hoti Ãgantà itthattaæ. Ayaæ vuccati Ãvuso ajjhattasa¤¤ojano puggalo ÃgÃmÅ Ãgantà itthattaæ. #<[page 064]># %<64 SAMACITTA-VAGGA. [II. iv. 5.>% Katamo cÃvuso bahiddhÃsa¤¤ojano puggalo? IdhÃvuso bhikkhu sÅlavà hoti pÃtimokkhasaævarasaævuto viharati ÃcÃragocarasampanno aïumattesu vajjesu bhayadassÃvÅ samÃdÃya sikkhati sikkhÃpadesu. So a¤¤ataraæ santaæ cetovimuttiæ upasampajja viharati. So kÃyassa bhedà param maraïà a¤¤ataraæ devanikÃyaæ uppajjati. So tato cuto anÃgÃmÅ hoti anÃgantà itthattaæ. Ayaæ vuccati Ãvuso bahiddhÃsa¤¤ojano puggalo anÃgÃmÅ anÃgantà itthattaæ. Puna ca paraæ Ãvuso bhikkhu sÅlavà hoti . . . pe . . . samÃdÃya sikkhati sikkhÃpadesu. So kÃmÃnaæ yeva nibbidÃya virÃgÃya nirodhÃya paÂipanno hoti. So bhavÃnaæ yeva nibbidÃya virÃgÃya nirodhÃya paÂipanno hoti. So taïhakkhayÃya paÂipanno hoti. So lobhakkhayÃya paÂipanno hoti. So kÃyassa bhedà param maraïà a¤¤ataraæ devanikÃyaæ uppajjati. So tato cuto anÃgÃmÅ hoti anÃgantà itthattaæ. Ayaæ vuccati Ãvuso bahiddhÃ-sa¤¤ojano puggalo anÃgÃmÅ anÃgantà itthattaæ. Atha kho sambahulà samacittà devatà yena Bhagavà ten' upasaÇkamiæsu upasaÇkamitvà Bhagavantaæ abhivÃdetvà ekamantaæ aÂÂhaæsu. Ekamantaæ Âhità kho tà devatÃyo Bhagavantaæ etad avocuæ: Eso bhante Ãyasmà SÃriputto PubbÃrÃme MigÃramÃtu pÃsÃde bhikkhÆnaæ ajjhattasa¤¤ojana¤ ca puggalaæ deseti bahiddhÃsa¤¤ojana¤ ca. HaÂÂhà bhante parisÃ. SÃdhu bhante Bhagavà yen' Ãyasmà SÃriputto ten' upasaÇkamatu anukampaæ upÃdÃyà ti. AdhivÃsesi Bhagavà tuïhÅbhÃvena. Atha kho Bhagavà seyyathÃpi nÃma balavà puriso sammi¤jitaæ và bÃhaæ pasÃreyya pasÃritaæ và bÃhaæ sammi¤jeyya evam eva Jetavane antarahito PubbÃrÃme MigÃramÃtu pÃsÃde Ãyasmato SÃriputtassa pamukhe pÃturahosi. NisÅdi Bhagavà pa¤¤atte Ãsane. ùyasmà pi kho SÃriputto Bhagavantaæ abhivÃdetvà ekamantaæ nisÅdi. #<[page 065]># %% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ Ekamantaæ nisinnaæ kho Ãyasmantaæ SÃriputtaæ Bhagavà etad avoca: Idha SÃriputta sambahulà samacittà devatà yen' Ãhaæ ten' upasaÇkamiæsu upasaÇkamitvà maæ abhivÃdetvà ekamantaæ aÂÂhaæsu. Ekamantaæ Âhità kho SÃriputta tà devatà maæ etad avocuæ: Eso bhante Ãyasmà SÃriputto PubbÃrÃme MigÃramÃtu pÃsÃde bhikkhÆnaæ ajjhattaæ sa¤¤ojana¤ ca puggalaæ deseti bahiddhÃsa¤¤ojana¤ ca. HaÂÂhà bhante parisÃ. SÃdhu bhante Bhagavà yenÃyasmà SÃriputto ten' upasaÇkamatu anukampaæ upÃdÃyà ti. Tà kho pana SÃriputta devatà dasa pi hutvà vÅsatim pi hutvà tiæsatim pi hutvà cattÃrÅsam pi hutvà pa¤¤Ãsam pi hutvà saÂÂhim pi hutvà ÃraggakoÂi-nittuddanamatte pi tiÂÂhanti na ca a¤¤ama¤¤aæ vyÃbÃdhentÅ ti. Siyà kho pana te SÃriputta evaæ assa:-- tattha nÆna tÃsaæ devatÃnaæ tathà cittaæ bhÃvitaæ yena tà devatà dasa pi hutvà vÅsatiæ pi hutvà tiæsatim pi hutvà cattÃrÅsam pi hutvà . . . pe . . . ÃraggakoÂinittuddanamatte pi tiÂÂhanti na ca a¤¤ama¤¤aæ vyÃbÃdhentÅ ti. Na kho pan' etaæ SÃriputta evaæ daÂÂhabbaæ:-- Idh' eva SÃriputta tÃsaæ devatÃnaæ tathà cittaæ . . . pe . . . vyÃbÃdhenti. TasmÃt iha SÃriputta evaæ sikkhitabbaæ: santindriyà bhavissÃma santamÃnasà ti. Evaæ hi vo SÃriputta sikkhitabbaæ. SantindriyÃnaæ hi vo SÃriputta santamÃnasÃnaæ santaæ yeva kÃyakammaæ bhavissati santaæ vacÅkammaæ santaæ manokammaæ santaæ yeva upahÃraæ upaharissÃma sabrahmacÃrisÆ ti. Evaæ hi vo SÃriputta sikkhitabbaæ. Anassuæ kho SÃriputta a¤¤atitthiyà paribbÃjakà ye imaæ dhammapariyÃyaæ na assosun ti. 6. Evaæ me sutaæ. Ekaæ samayaæ Ãyasmà MahÃkaccÃyano VaraïÃyaæ viharati KaddamadahatÅre. #<[page 066]># %<66 SAMACITTA-VAGGA. [II. iv. 6.>% Atha kho ùrÃmadaï¬o brÃhmaïo yen' Ãyasmà MahÃkaccÃyano ten' upasaÇkami. UpasaÇkamitvà Ãyasmatà MahÃkaccÃnena saddhiæ sammodi sammodanÅyaæ kathaæ sÃraïÅyaæ vÅtisÃretvà ekamantaæ nisÅdi. Ekamantaæ nisinno kho ùrÃmadaï¬o brÃhmaïo Ãyasmantaæ MahÃkaccÃnaæ etad avoca:-- Ko nu kho bho KaccÃna hetu ko paccayo yena khattiyà pi khattiyehi vivadanti brÃhmaïà pi brÃhmaïehi vivadanti gahapatikà pi gahapatikehi vivadantÅ ti? KÃmarÃga-vinivesa-vinibandha-paligedha-pariyuÂÂhÃnajjhosÃna-hetu kho brÃhmaïa khattiyà pi khattiyehi vivadanti brÃhmaïà pi brÃhmaïehi vivadanti gahapatikà pi gahapatikehi vivadantÅ ti. Ko pana bho KaccÃna hetu ko paccayo yena samaïà pi samaïehi vivadantÅ ti? DiÂÂhirÃga-vinivesa-vinibandha-paligedha-pariyuÂÂhÃnajjhosÃna-hetu kho brÃhmaïa samaïà pi samaïehi vivadantÅ ti. Atthi pana bho KaccÃna koci lokasmiæ yo ima¤ c' eva kÃmarÃga-vinivesa-vinibandha-paligedha-pariyuÂÂhÃnajjhosÃnaæ samatikkanto. Ida¤ ca diÂÂhirÃgavinivesa . . . samatikkanto ti. Atthi brÃhmaïa lokasmiæ yo ima¤ c' eva kÃmarÃgavinivesa-vinibandha-paligedha-pariyuÂÂhÃnajjhosÃnaæ samatikkanto ida¤ ca diÂÂhirÃga-vinivesa-vinibandha-paligedhapariyuÂÂhÃnajjhosÃnaæ samatikkanto ti. Ko pana so bho KaccÃna lokasmiæ yo ima¤ c' eva kÃmarÃgavinivesa-vinibandha-paligedha-pariyuÂÂhÃnajjhosÃnaæ samatikkanto ida¤ ca diÂÂhirÃga-vinivesa-vinibandha-paligedhapariyuÂÂhÃnajjhosÃnaæ samatikkanto ti? Atthi brÃhmaïa puratthimesu janapadesu SÃvatthi nÃma nagaraæ. Tattha so Bhagavà etarahi viharati arahaæ sammà sambuddho. So hi brÃhmaïa Bhagavà ima¤ ca kÃmarÃgavinivesa-vinibandha-paligedha-pariyuÂÂhÃnajjhosÃnaæ samatikkanto ida¤ ca diÂÂhirÃga-vinivesa-vinibhanda-paligedha-pariyuÂÂhÃnajjhosÃnaæ samatikkanto ti. #<[page 067]># %% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ Evaæ vutte ùrÃmadaï¬o brÃhmaïo uÂÂhÃyÃsanà ekaæsaæ uttarÃsaÇgaæ karitvà dakkhiïaæ jÃnu-maï¬alaæ puthuviyaæ nihantvà yena Bhagavà ten' a¤jaliæ païÃmetvà tikkhattuæ udÃnaæ udÃnesu: Namo tassa Bhagavato arahato sammà sambuddhassa ! Namo tassa Bhagavato arahato sammà sambuddhassa ! Namo tassa Bhagavato arahato sammà sambuddhassa ! Yo hi so Bhagavà ima¤ c' eva kÃmarÃga-vinivesa-vinibandha-paligedha-pariyuÂÂhÃnajjhosÃnaæ samatikkanto ida¤ ca diÂÂhirÃga . . . samatikkanto ti. Abhikkantaæ bho KaccÃna . . . pe . . . seyyathÃpi bho KaccÃna nikkujjitaæ và ukkujjeyya paÂicchannaæ và vivareyya mÆÊhassa và maggaæ Ãcikkheyya andhakÃre và telapajjotaæ dhÃreyya cakkhumanto rÆpÃni dakkhintÅ ti. Evam evaæ bhotà KaccÃnena anekapariyÃyena dhammo pakÃsito. EsÃhaæ bho KaccÃna taæ Bhagavantaæ Gotamaæ saraïaæ gacchÃmi dhamma¤ ca bhikkhusaÇgha¤ ca. UpÃsakaæ maæ bhavaæ KaccÃno dhÃretu ajjatagge pÃïupetaæ saraïaæ gatan ti. 7. Ekaæ samayaæ Ãyasmà MahÃkaccÃno MadhurÃyaæ viharati GundÃvane. Atha kho Kaï¬arÃyano brÃhmaïo yen' Ãyasmà MahÃkaccÃno ten' upasaÇkami. UpasaÇkamitvà Ãyasmatà MahÃkaccÃnena saddhiæ . . . pe . . . Ekamantaæ nisinno kho Kaï¬arÃyano brÃhmaïo Ãyasmantaæ MahÃkaccÃnaæ etad avoca:-- Sutam me taæ bho KaccÃna na samaïo KaccÃno brÃhmaïe jiïïe vuddhe mahallake addhagate vayo-anuppatte abhivÃdeti và paccuÂÂheti và Ãsanena và nimantetÅ ti. Yadidaæ bho KaccÃna tath' eva na hi bhavaæ KaccÃno brÃhmaïe jiïïe vuddhe mahallake addhagate vayo-anuppatte abhivÃdeti và paccuÂÂheti và Ãsanena và nimantetÅ ti tayidaæ bho KaccÃna na sampannam evà ti. Atthi brÃhmaïa tena Bhagavatà jÃnatà passatà arahatà sammà sambuddhena vuddha-bhÆmi ca akkhÃtà daharabhÆmi ca. #<[page 068]># %<68 SAMACITTA-VAGGA. [II. iv. 8.>% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ Vuddho ce pi brÃhmaïa hoti ÃsÅtiko và nÃvutiko và vassasatiko và jÃtiyà so ca kÃme paribhu¤jati kÃmamajjhe vasati kÃmapariÊÃhena pari¬ayhati kÃmavitakkehi khajjati kÃmapariyesanÃya ussukko atha kho so bÃlo thero tveva saÇkhaæ gacchati. Daharo ce pi brÃhmaïa hoti yuvà susukÃÊakeso bhaddena yobbanena samannÃgato paÂhamena vayasà so ca na kÃme paribhu¤jati na kÃmamajjhe vasati na kÃmapariÊÃhena pari¬ayhati na kÃmavitakkehi khajjati na kÃmapariyesanÃya ussukko atha kho so paï¬ito thero tveva saÇkhaæ gacchatÅ ti. Evaæ vutte Kaï¬arÃyano brÃhmaïo uÂÂhÃyÃsanà ekaæsaæ uttarÃsaÇgaæ karitvà daharÃnaæ sudaæ bhikkhÆnaæ pÃde sirasà vandati: vuddhà bhavanto vuddhabhÆmiyaæ Âhità daharà mayaæ daharabhÆmiyaæ Âhità ti. Abhikkantaæ bho KaccÃna . . . pe . . . UpÃsakaæ maæ bhavaæ KaccÃno dhÃretu ajjatagge pÃïupetaæ saraïaæ gatan ti. 8. Yasmiæ bhikkhave samaye corà balavanto honti rÃjÃno tasmiæ samaye dubbalà honti: tasmiæ bhikkhave samaye ra¤¤o na phÃsu hoti atiyÃtuæ và niyyÃtuæ và paccantime và janapade anusa¤¤Ãtuæ brÃhmaïa-gahapatikÃnam pi tasmiæ samaye na phÃsu hoti atiyÃtuæ và niyyÃtum và bÃhirÃni và kammantÃni paÂivekkhituæ. Evam eva kho bhikkhave yasmiæ samaye pÃpabhikkhÆ balavanto honti pesalà bhikkhÆ tasmiæ samaye dubbalà honti: tasmiæ bhikkhave samaye pesalà bhikkhÆ tuïhÅbhÆtà tuïhÅbhÆtà và saÇgha-majjhe saÇkasÃyanti paccantime và janapade bhajanti: tayidaæ bhikkhave hoti bahujanÃhitÃya bahujanÃsukhÃya bahuno janassa anatthÃya ahitÃya dukkhÃya devamanussÃnaæ. #<[page 069]># %% Yasmiæ bhikkhave samaye rÃjÃno balavanto honti corà tasmiæ samaye dubbalà honti: tasmiæ bhikkhave samaye ra¤¤o phÃsu hoti atiyÃtuæ và niyyÃtuæ và paccantime và janapade anusa¤¤Ãtuæ brÃhmaïagahapatikÃnaæ pi tasmiæ samaye phÃsu hoti atiyÃtuæ và niyyÃtuæ và bÃhirÃni và kammantÃni paÂivekkhituæ. Evam eva kho bhikkhave yasmiæ samaye pesalà bhikkhÆ balavanto honti tasmiæ samaye pÃpabhikkhÆ dubbalà honti: tasmiæ bhikkhave samaye pÃpabhikkhÆ tuïhÅbhÆtà tuïhÅbhÆtà và saÇgha-majjhe saÇkasÃyanti yena và pana tena papatanti: tayidaæ bhikkhave hoti bahujanahitÃya bahujanasukhÃya bahuno janassa atthÃya hitÃya sukhÃya devamanussÃnan ti. 9. DvinnÃhaæ bhikkhave micchÃpaÂipattiæ na vaïïemi gihissa và pabbajitassa vÃ. GihÅ và bhikkhave pabbajito và micchÃpaÂipanno micchÃ-paÂipattÃdhikaraïa-hetu nÃrÃdhako hoti ¤Ãyaæ dhammaæ kusalaæ. DvinnÃhaæ bhikkhave sammÃpaÂipattiæ vaïïemi gihissa và pabbajitassa vÃ. GihÅ và bhikkhave pabbajito và sammÃpaÂipanno sammÃpaÂipattÃdhikaraïa-hetu ÃrÃdhako hoti ¤Ãyaæ dhammaæ kusalan ti. 10. Ye te bhikkhave bhikkhÆ duggahÅtehi suttantehi vya¤jana-patirÆpakehi attha¤ ca dhamma¤ ca paÂibÃhanti te bhikkhave bhikkhÆ bahujanÃhitÃya paÂipannà bahujanÃsukhÃya bahuno janassa anatthÃya ahitÃya dukkhÃya devamanussÃnaæ bahu¤ ca te bhikkhave bhikkhÆ apu¤¤aæ pasavanti te c' imaæ saddhammaæ antaradhÃpenti. Ye te bhikkhave bhikkhÆ suggahÅtehi suttantehi vya¤janapatirÆpakehi attha¤ ca dhamma¤ ca anulomenti te bhikkhave bhikkhÆ bahujanahitÃya paÂipannà bahujanasukhÃya bahuno janassa atthÃya hitÃya sukhÃya devamanussÃnaæ bahu¤ ca te bhikkhave bhikkhÆ pu¤¤aæ pasavanti te c' imaæ saddhammaæ ÂhapentÅ ti. Samacitta-vaggo catuttho.4 #<[page 070]># %<70 PARISù-VAGGA. [II. v. 1.>% V. 1. Dve 'mà bhikkhave parisÃ. Katamà dve? UttÃnà ca parisà gambhÅrà ca parisÃ. Katamà ca bhikkhave uttÃnà parisÃ? Idha bhikkhave yassaæ parisÃyaæ bhikkhÆ uddhatà honti unnaÊà capalà mukharà vikiïïa-vÃcà muÂÂhassatÅ asampajÃnà asamÃhità vibbhanta-città pÃkatindriyà -- ayaæ vuccati bhikkhave uttÃnà parisÃ. Katamà ca bhikkhave gambhÅrà parisÃ? Idha bhikkhave yassaæ parisÃyaæ bhikkhÆ anuddhatà honti anunnaÊà acapalà amukharà avikiïïa-vÃcà upaÂÂhitasatÅ sampajÃnà samÃhità ekaggacittà saævutindriyà -- ayaæ vuccati bhikkhave gambhÅrà parisÃ. Imà kho bhikkhave dve parisÃ. Etadaggaæ bhikkhave imÃsaæ dvinnaæ parisÃnaæ yadidaæ gambhÅrà parisà ti. 2. Dve 'mà bhikkhave parisÃ. Katamà dve? Vaggà ca parisà samaggà ca parisÃ. Katamà ca bhikkhave vaggà parisÃ? Idha bhikkhave yassaæ parisÃyaæ bhikkhÆ bhaï¬anajÃtà kalaha-jÃtà vivÃdÃpannà a¤¤ama¤¤aæ mukha-satthÅhi vitudantà viharanti -- ayaæ vuccati bhikkhave vaggà parisÃ. Katamà ca bhikkhave samaggà parisÃ? Idha bhikkhave yassaæ parisÃyaæ bhikkhÆ samaggà sammodamÃnà avivadamÃnà khÅrodakÅbhÆtà a¤¤ama¤¤aæ piyacakkhÆhi sampassantà viharanti -- ayaæ vuccati bhikkhave samaggà parisÃ. Imà kho bhikkhave dve parisÃ. Etadaggaæ bhikkhave imÃsaæ dvinnaæ parisÃnaæ yadidaæ samaggà parisà ti. 3. Dve 'mà bhikkhave parisÃ. Katamà dve? AggavatÅ ca parisà anaggavatÅ ca parisÃ. #<[page 071]># %% Katamà ca bhikkhave anaggavatÅ parisÃ? Idha bhikkhave yassaæ parisÃyaæ therà bhikkhÆ bÃhulikà honti sÃthalikà vokkamane pubbaÇgamà paviveke nikkhitta-dhurà na viriyaæ Ãrabhanti appattassa pattiyà anadhigatassa adhigamÃya asacchikatassa sacchikiriyÃya tesaæ pacchimà janatà diÂÂhÃnugatiæ Ãpajjati sà pi hoti bÃhulikà sÃthalikà vokkamane pubbaÇgamà paviveke nikkhitta-dhurà na viriyaæ Ãrabhati appattassa pattiyà anadhigatassa adhigamÃya asacchikatassa sacchikiriyÃya. Ayaæ vuccati bhikkhave anaggavatÅ parisÃ. Katamà ca bhikkhave aggavatÅ parisÃ? Idha bhikkhave yassaæ parisÃyaæ therà bhikkhÆ na bÃhulikà honti na sÃthalikà vokkamane nikkhitta-dhurà paviveke pubbaÇgamà viriyaæ Ãrabhanti appattassa pattiyà anadhigatassa adhigamÃya asacchikatassa sacchikiriyÃya tesaæ pacchimà janatà diÂÂhÃnugatiæ Ãpajjati sà pi hoti na bÃhulikà na sÃthalikà vokkamane nikkhitta-dhurà paviveke pubbaÇgamà viriyaæ Ãrabhati appattassa pattiyà anadhigatassa adhigamÃya asacchikatassa sacchikiriyÃya. Ayaæ vuccati bhikkhave aggavatÅ parisÃ. Imà kho bhikkhave dve parisÃ. Etadaggaæ bhikkhave imÃsaæ dvinnaæ parisÃnaæ yadidaæ aggavatÅ parisà ti. 4. Dve 'mà bhikkhave parisÃ. Katamà dve? Ariyà ca parisà anariyà ca parisÃ. Katamà ca bhikkhave anariyà parisÃ? Idha bhikkhave yassaæ parisÃyaæ bhikkhÆ idaæ dukkhan ti yathÃbhÆtaæ nappajÃnanti ayaæ dukkhasamudayo ti yathÃbhÆtaæ nappajÃnanti ayaæ dukkhanirodho ti yathÃbhÆtaæ nappajÃnanti ayaæ dukkhanirodha-gÃminÅ paÂipadà ti yathÃbhÆtaæ nappajÃnanti -- ayaæ vuccati bhikkhave anariyà parisÃ. Katamà ca bhikkhave ariyà parisÃ? Idha bhikkhave yassaæ bhikkhÆ idaæ dukkhan ti yathÃbhÆtaæ pajÃnanti ayaæ dukkhasamudayo ti yathÃbhÆtaæ pajÃnanti ayaæ dukkhanirodho ti yathÃbhÆtaæ pajÃnanti ayaæ dukkhanirodhagÃminÅ paÂipadà ti yathÃbhÆtaæ pajÃnanti -- ayaæ vuccati bhikkhave ariyà parisÃ. #<[page 072]># %<72 PARISù-VAGGA. [II. v. 5.>% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ Imà kho bhikkhave dve parisÃ. Etadaggaæ bhikkhave imÃsaæ dvinnaæ parisÃnaæ yadidaæ ariyà parisà ti. 5. Dve 'mà bhikkhave parisÃ. Katamà dve? Parisa-kasaÂo ca parisa-maï¬o ca. Katamo ca bhikkhave parisa-kasaÂo? Idha bhikkhave yassaæ parisÃyaæ bhikkhÆ chandÃgatiæ gacchanti dosÃgatiæ gacchanti mohÃgatiæ gacchanti bhayÃgatiæ gacchanti -- ayaæ vuccati bhikkhave parisakasaÂo. Katamo ca bhikkhave parisa-maï¬o? Idha bhikkhave yassaæ parisÃyaæ bhikkhÆ na chandÃgatiæ gacchanti na dosÃgatiæ gacchanti na mohÃgatiæ gacchanti na bhayÃgatiæ gacchanti -- ayaæ vuccati bhikkhave parisamaï¬o. Imà kho bhikkhave dve parisÃ. Etad aggaæ bhikkhave imÃsaæ dvinnaæ parisÃnaæ yadidaæ parisamaï¬o ti. 6. Dve 'mà bhikkhave parisÃ. Katamà dve? UkkÃcita-vinÅtà parisà no paÂipucchÃ-vinÅtà paÂipucchÃvinÅtà parisà no ukkÃcitavinÅtÃ. Katamà ca bhikkhave ukkÃcita-vinÅtà parisà no paÂipucchÃ-vinÅtÃ? Idha bhikkhave yassaæ parisÃyaæ bhikkhÆ ye te suttantà TathÃgatabhÃsità gambhÅrà gambhÅratthà lokuttarà su¤¤atÃpaÂisa¤¤uttà tesu bha¤¤amÃnesu na sussÆsanti na sotaæ odahanti {na} a¤¤Ãcittaæ upaÂÂhÃpenti na ca te dhamme uggahetabbaæ pariyÃpuïitabbaæ ma¤¤anti, ye pana te suttantà kavikatà kÃveyyà cittakkharà cittavya¤janà bÃhirakà sÃvakabhÃsità tesu bha¤¤amÃnesu sussÆsanti sotaæ odahanti a¤¤Ãcittaæ upaÂÂhÃpenti te ca dhamme uggahetabbaæ pariyÃpuïitabbaæ ma¤¤anti, te taæ dhammaæ pariyÃpuïitvà na c' eva a¤¤ama¤¤aæ paÂipucchanti na paÂivivaranti idaæ kathaæ imassa kvattho ti. #<[page 073]># %% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ Te avivaÂa¤ c' eva na vivaranti anuttÃnÅ-kata¤ ca na uttÃnÅ-karonti anekavihitesu ca kaÇkhÃÂhÃnÅyesu dhammesu kaÇkhaæ na paÂivinodenti. Ayaæ vuccati bhikkhave ukkÃcita-vinÅtà parisà no paÂipucchÃ-vinÅtÃ. Katamà ca bhikkhave paÂipucchÃ-vinÅtà parisà no ukkÃcita-vinÅtÃ? Idha bhikkhave yassaæ parisÃyaæ bhikkhÆ ye te suttantà kavikatà kÃveyyà cittakkharà citta-vya¤janà bÃhirakà sÃvaka-bhÃsità tesu bha¤¤amÃnesu na sussÆsanti na sotaæ odahanti na a¤¤Ãcittaæ upaÂÂhÃpenti na ca te dhamme uggahetabbaæ pariyÃpuïitabbaæ ma¤¤anti. Ye pana te suttantà TathÃgatabhÃsità gambhÅrà gambhÅratthà lokuttarà su¤¤atÃ-paÂisa¤¤uttà tesu bha¤¤amÃnesu sussÆsanti sotaæ odahanti a¤¤Ãcittaæ upaÂÂhÃpenti te ca dhamme uggahetabbaæ pariyÃpuïitabbaæ ma¤¤anti te taæ dhammaæ pariyÃpuïitvà a¤¤ama¤¤aæ paÂipucchanti paÂivivaranti idaæ katham imassa kvattho ti? Te avivaÂa¤ c' eva vivaranti anuttÃnÅkata¤ ca uttÃnÅkaronti anekavihitesu ca kaÇkhÃÂhÃnÅyesu dhammesu kaÇkhaæ paÂivinodenti. Ayaæ vuccati bhikkhave paÂipucchÃvinÅtà parisà no ukkÃcita-vinÅtÃ. Imà kho bhikkhave dve parisÃ. Etadaggaæ bhikkhave imÃsaæ dvinnaæ parisÃnaæ yadidaæ paÂipucchÃvinÅtà parisà no ukkÃcita-vinÅtà ti. 7. Dve 'mà bhikkhave parisÃ. Katamà dve? ùmisagarÆ parisà no saddhammagarÆ saddhammagarÆ parisà no ÃmisagarÆ. Katamà ca bhikkhave ÃmisagarÆ parisà no saddhammagarÆ? Idha bhikkhave yassaæ parisÃyaæ bhikkhÆ gihÅnaæ odÃtavasanÃnaæ sammukhà a¤¤ama¤¤assa vaïïaæ bhÃsanti asuko bhikkhu ubhato-bhÃga-vimutto asuko pa¤¤Ãvimutto asuko kÃyasakkhÅ asuko diÂÂhippatto asuko saddhÃvimutto asuko dhammÃnusÃrÅ asuko saddhÃnusÃrÅ asuko sÅlavà kalyÃïadhammo asuko dussÅlo pÃpadhammo ti: #<[page 074]># %<74 PARISù-VAGGA. [II. v. 8.>% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ te tena lÃbhaæ labhanti te tena taæ lÃbhaæ labhitvà gathità mucchità ajjhopannà anÃdÅnavadassÃvino anissaraïapa¤¤Ã paribhu¤janti. Ayaæ vuccati bhikkhave ÃmisagarÆ parisà no saddhammagarÆ. Katamà ca bhikkhave saddhammagarÆ parisà no ÃmisagarÆ? Idha bhikkhave yassaæ parisÃyaæ bhikkhÆ na gihÅnaæ odÃtavasanÃnaæ sammukhà a¤¤ama¤¤assa vaïïaæ bhÃsanti asuko bhikkhu ubhato-bhÃga-vimutto asuko pa¤¤Ãvimutto asuko kÃyasakkhÅ asuko diÂÂhippatto asuko saddhÃvimutto asuko dhammÃnusÃrÅ asuko saddhÃnusÃrÅ asuko sÅlavà kalyÃïadhammo asuko dussÅlo pÃpadhammo 'ti: te tena lÃbhaæ labhanti te taæ lÃbham pi labhitvà agathità amucchità anajjhopannà ÃdÅnavadassÃvino nissaraïapa¤¤Ã paribhu¤janti. Ayaæ vuccati bhikkhave saddhammagarÆ parisà no ÃmisagarÆ. Imà kho bhikkhave dve parisÃ. Etadaggaæ bhikkhave imÃsaæ dvinnaæ parisÃnaæ yadidaæ saddhammagarÆ parisà no ÃmisagarÆ ti. 8. Dve 'mà bhikkhave parisÃ. Katamà dve? Visamà ca parisà samà ca parisÃ. Katamà ca bhikkhave visamà parisÃ? Idha bhikkhave yassaæ parisÃyaæ adhammakammÃni pavattanti dhammakammÃni nappavattanti avinayakammÃni pavattanti vinayakammÃni nappavattanti adhammakammÃni dippanti dhammakammÃni na dippanti avinayakammÃni dippanti vinayakammÃni na dippanti ayaæ vuccati bhikkhave visamà parisÃ. Visamattà bhikkhave parisÃya adhammakammÃni pavattanti dhammakammÃni nappavattanti avinayakammÃni pavattanti vinayakammÃni nappavattanti adhammakammÃni dippanti dhammakammÃni na dippanti avinayakammÃni dippanti vinayakammÃni na dippanti. #<[page 075]># %% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ Katamà ca bhikkhave samà parisÃ? Idha bhikkhave yassaæ parisÃyaæ dhammakammÃni pavattanti adhammakammÃni nappavattanti vinayakammÃni pavattanti avinayakammÃni nappavattanti dhammakammÃni dippanti adhammakammÃni na dippanti vinayakammÃni dippanti avinayakammÃni na dippanti -- ayaæ vuccati bhikkhave samà parisÃ: samattà bhikkhave parisÃya dhammakammÃni pavattanti adhammakammÃni nappavattanti vinayakammÃni pavattanti avinayakammÃni nappavattanti dhammakammÃni dippanti adhammakammÃni na dippanti vinayakammÃni dippanti avinayakammÃni na dippanti. Imà kho bhikkhave dve parisÃ. Etadaggaæ bhikkhave imÃsaæ dvinnaæ parisÃnaæ yadidaæ samà parisà ti. 9. Dve 'mà bhikkhave parisÃ. Katamà dve? Adhammikà ca parisà dhammikà ca parisà . . . pe (8) . . . Imà kho bhikkhave dve parisÃ. Etadaggaæ bhikkhave imÃsaæ dvinnaæ parisÃnaæ yadidaæ dhammikà parisà ti. 10. Dve 'mà bhikkhave parisÃ. Katamà dve? AdhammavÃdinÅ ca parisà dhammavÃdinÅ ca parisÃ. Katamà bhikkhave adhammavÃdinÅ parisÃ? Idha bhikkhave yassaæ parisÃyaæ bhikkhÆ adhikaraïaæ Ãdiyanti dhammikaæ và adhammikam và te taæ adhikaraïaæ Ãdiyitvà na c' eva a¤¤ama¤¤aæ sa¤¤Ãpenti na ca sa¤¤attiæ upagacchanti na ca nijjhÃpenti na ca nijjhattiæ upagacchanti. Te asa¤¤attibalà anijjhattibalà appaÂinissaggamantino tam eva adhikaraïaæ thÃmasà parÃmassa abhinivissa voharanti idam eva saccaæ mogham a¤¤an ti #<[page 076]># %<76 PARISù-VAGGA. [II. vi. 1.>% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ -- ayaæ vuccati bhikkhave adhammavÃdinÅ parisÃ. Katamà ca bhikkhave dhammavÃdinÅ parisÃ? Idha bhikkhave yassaæ parisÃyaæ bhikkhÆ adhikaraïaæ Ãdiyanti dhammikaæ và adhammikaæ và te taæ adhikaraïaæ Ãdiyitvà a¤¤ama¤¤aæ sa¤¤Ãpenti c' eva sa¤¤atti¤ ca upagacchanti nijjhÃpenti c' eva nijjhatti¤ ca upagacchanti te sa¤¤attibalà nijjhattibalà paÂinissaggamantino na tam eva adhikaraïaæ thÃmasà parÃmassa abhinivissa voharanti idam eva saccaæ mogham a¤¤an ti -- ayaæ vuccati bhikkhave dhammavÃdinÅ parisÃ. Imà kho bhikkhave dve parisÃ. Etadaggaæ bhikkhave imÃsaæ dvinnaæ parisÃnaæ yadidaæ dhammavÃdinÅ parisà ti. Tatr' -uddÃnaæ:-- uttÃnÃvaggà aggavatÅ ariyà kasaÂo ca pa¤camo ukkÃcita-Ãmisa¤ c' eva visamà adhammÃdhammiyena và ti. ParisÃ11-vaggo pa¤camo. PaÂhamo païïÃsako samatto.12 VI. 1. Dve 'me bhikkhave puggalà loke uppajjamÃnà uppajjanti bahujanahitÃya bahujanasukhÃya bahuno janassa atthÃya hitÃya sukhÃya devamanussÃnaæ. Katame dve? TathÃgato ca arahaæ sammà sambuddho rÃjà ca cakkavattÅ. Ime kho bhikkhave puggalà loke uppajjamÃnà uppajjanti bahujanahitÃya bahujanasukhÃya bahuno janassa atthÃya hitÃya sukhÃya devamanussÃnan ti. 2. Dve 'me bhikkhave puggalà loke uppajjamÃnà uppajjanti acchariyamanussÃ. #<[page 077]># %% Katame dve? TathÃgato ca arahaæ sammà sambuddho rÃjà ca cakkavattÅ. Ime kho bhikkhave dve puggalà loke uppajjamÃnà uppajjanti acchariyamanussà ti. 3. Dvinnaæ bhikkhave puggalÃnaæ kÃlakiriyà bahuno janassa anutappà hoti. Katamesaæ dvinnaæ? TathÃgatassa ca arahato sammà sambuddhassa ra¤¤o ca cakkavattissa. Imesaæ kho bhikkhave dvinnaæ puggalÃnaæ kÃlakiriyà bahuno janassa anutappà hotÅ ti. 4. Dve 'me bhikkhave thÆpÃrahÃ. Katame dve? TathÃgato ca arahaæ sammà sambuddho rÃjà ca cakkavattÅ. Ime kho bhikkhave dve thÆpÃrahà ti. 5. Dve 'me bhikkhave buddhÃ. Katame dve? TathÃgato ca arahaæ sammà sambuddho paccekabuddho ca. Ime kho bhikkhave dve buddhà ti. 6. Dve 'me bhikkhave asaniyà phalantiyà na santasanti. Katame dve? Bhikkhu ca khÅïÃsavo hatthÃjÃnÅyo ca. Ime kho bhikkhave dve asaniyà phalantiyà na santasantÅ ti. 7. Dve 'me bhikkhave asaniyà phalantiyà na santasanti. Katame dve: Bhikkhu ca khÅïÃsavo assÃjÃniyo ca. Ime kho bhikkhave dve asaniyà phalantiyà na santasantÅ ti. 8. Dve 'me bhikkhave asaniyà phalantiyà na santasanti. Katame dve? Bhikkhu ca khÅïÃsavo sÅho ca migarÃjÃ. Ime kho bhikkhave dve asaniyà phalantiyà na santasantÅ ti. 9. Dve 'me bhikkhave atthavase sampassamÃnà kimpurisà mÃnusiæ vÃcaæ na bhÃsanti. Katame dve? Mà ca musà bhaïimhà mà ca paraæ abhÆtena abbhÃcikkhimhà ti. Ime kho bhikkhave dve atthavase saæpassamÃnà kimpurisà mÃnusiæ vÃcaæ na bhÃsantÅ tÅ. #<[page 078]># %<78 PUGGALA-VAGGA. [II. vi. 10.>% 10. Dvinnaæ bhikkhave dhammÃnaæ atitto appaÂivÃno mÃtugÃmo kÃlaæ karoti. Katamesaæ dvinnaæ? MethunadhammasamÃpattiyà ca vijÃyanassa ca. Imesaæ kho bhikkhave dvinnaæ dhammÃnaæ atitto appaÂivÃno mÃtugÃmo kÃlaæ karotÅ ti. 11. AsantasannivÃsa¤ ca vo bhikkhave desessÃmi santasannivÃsa¤ ca taæ suïÃtha sÃdhukaæ manasikarotha bhÃsissÃmÅ ti. Evaæ bhante ti kho te bhikkhÆ Bhagavato paccasosuæ. Bhagavà etad avoca: Katha¤ ca bhikkhave asanta-sannivÃso hoti katha¤ ca asanto sannivasanti? Idha bhikkhave therassa bhikkhuno evaæ hoti: Thero pi maæ na vadeyya majjhimo pi maæ na vadeyya navo pi maæ na vadeyya theram p' ahaæ na vadeyyaæ majjhimam p' ahaæ na vadeyyaæ navam p' ahaæ na vadeyyaæ. Thero ce pi maæ vadeyya ahitÃnukampÅ maæ vadeyya no hitÃnukampÅ no ti naæ vadeyyaæ viheseyyam pi naæ passam pi' ssa na paÂikareyyaæ. Majjhimo ce pi maæ vadeyya navo ce pi maæ vadeyya ahitÃnukampÅ maæ vadeyya no hitÃnukampÅ no ti naæ vadeyyaæ viheseyyam pi naæ passam pi' ssa na paÂikareyyaæ. Majjhimassa pi bhikkhuno evaæ hoti:-- pe . . . Navassa pi bhikkhuno evaæ hoti: Thero pi maæ na vadeyya majjhimo pi maæ na vadeyya navo pi maæ na vadeyya theram p' ahaæ na vadeyyaæ majjhimam p' ahaæ na vadeyyaæ navam p' ahaæ na vadeyyaæ. Thero ce pi maæ vadeyya ahitÃnukampÅ maæ vadeyya no hitÃnukampÅ no ti naæ vadeyyaæ viheseyyam pi naæ passam pi' ssa na paÂikareyyaæ. #<[page 079]># %% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ Majjhimo ce pi maæ vadeyya . . . navo ce pi maæ vadeyya ahitÃnukampÅ maæ vadeyya no hitÃnukampÅ no ti naæ vadeyyaæ viheseyyaæ pi nam passam pi' ssa na paÂikareyyaæ. Evam kho bhikkhave asantasannivÃso hoti eva¤ ca asanto sannivasanti. Katha¤ ca bhikkhave santasannivÃso hoti? Katha¤ ca santo sannivasanti? Idha bhikkhave therassa bhikkhuno evaæ hoti:. Thero pi maæ vadeyya majjhimo pi maæ vadeyya navo pi maæ vadeyya theraæ p' ahaæ vadeyyaæ majjhimam p' ahaæ vadeyyaæ navam p' ahaæ vadeyyaæ. Thero ce pi maæ vadeyya hitÃnukampÅ maæ vadeyya no ahitÃnukampÅ sadhÆ ti naæ vadeyyaæ na naæ viheseyyaæ passaæ pi' ssa paÂikareyyaæ. Majjhimo ce pi maæ vadeyya navo ce pi maæ vadeyya hitÃnukampÅ maæ vadeyya no ahitÃnukampÅ sÃdhÆ ti naæ vadeyyaæ na naæ viheseyyaæ passam pi' ssa paÂikareyyaæ. Majjhimassa pi bhikkhuno evaæ hoti:-- pe . . . Navassa pi bhikkhuno evaæ hoti: Thero pi maæ vadeyya majjhimo pi maæ vadeyya navo pi maæ vadeyya theram p' ahaæ vadeyyaæ majjhimam p' ahaæ vadeyyaæ navam p' ahaæ vadeyyaæ. Thero ce pi maæ vadeyya hitÃnukampÅ maæ vadeyya no ahitÃnukampÅ sÃdhÆ ti naæ vadeyyaæ na naæ viheseyyam passam pi' ssa paÂikareyyaæ. Majjhimo ce pi maæ vadeyya navo ce pi maæ vadeyya hitÃnukampÅ maæ vadeyya no ahitÃnukampÅ sÃdhÆ ti naæ vadeyyaæ na naæ viheseyyam passam pi' ssa paÂikareyyaæ. Evaæ kho bhikkhave santasannivÃso hoti eva¤ ca santo sannivasantÅ ti. 12. Yasmiæ bhikkhave adhikaraïe ubhato vacÅsaæsÃro diÂÂhipaÊÃso cetaso ÃghÃto appaccayo anabhiraddhi ajjhattaæ avÆpasantaæ hoti tasm' etaæ bhikkhave adhikaraïe pÃÂikaÇkhaæ dÅghattÃya kharattÃya vÃÊattÃya saævattissati bhikkhÆ ca na phÃsuæ viharissanti. #<[page 080]># %<80 PUGGALA-VAGGA. [II. vii. 1.>% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ Yasmi¤ ca kho bhikkhave adhikaraïe ubhato vacÅsaæsÃro diÂÂhipaÊÃso cetaso ÃghÃto appaccayo anabhiraddhi ajjhattaæ suvÆpasanto hoti tasm' etaæ bhikkhave adhikaraïe pÃÂikaÇkhaæ na dÅghattÃya kharattÃya vÃÊattÃya saævattissati bhikkhÆ ca phÃsuæ viharissantÅ ti. Puggalavaggo chaÂÂho.3 VII. 1. Dve 'mÃni bhikkhave sukhÃni. KatamÃni dve? GihÅ-sukha¤ ca pabbajjÃ-sukha¤ ca. ImÃni kho bhikkhave dve sukhÃni. Etadaggaæ bhikkhave imesaæ dvinnaæ sukhÃnaæ yadidaæ pabbajjÃsukhan ti. 2. Dve 'mÃni bhikkhave sukhÃni. KatamÃni dve? KÃmasukha¤ ca nekkhammasukha¤ ca. ImÃni kho bhikkhave dve sukhÃni. Etadaggaæ bhikkhave imesaæ dvinnaæ sukhÃnaæ yadidaæ nekkhammasukhan ti. 3. Dve 'mÃni bhikkhave sukhÃni. KatamÃni dve? Upadhisukha¤ ca nirupadhisukha¤ ca. ImÃni kho bhikkhave dve sukhÃni. Etadaggaæ bhikkhave imesaæ dvinnaæ sukhÃnaæ yadidaæ nirupadhisukhan ti. 4. Dve 'mÃni bhikkhave sukhÃni. KatamÃni dve? #<[page 081]># %% SÃsava¤ ca sukhaæ anÃsava¤ ca sukhaæ. ImÃni kho bhikkhave dve sukhÃni. Etadaggaæ bhikkhave imesaæ dvinnaæ sukhÃnaæ yadidaæ anÃsavasukhan ti. 5. Dve 'mÃni bhikkhave sukhÃni. KatamÃni dve? SÃmisa¤ ca sukhaæ nirÃmisa¤ ca sukhaæ. ImÃni kho bhikkhave dve sukhÃni. Etadaggaæ bhikkhave imesaæ dvinnaæ sukhÃnaæ yadidaæ nirÃmisasukhan ti. 6. Dve 'mÃni bhikkhave sukhÃni. KatamÃni dve? Ariyasukha¤ ca anariyasukha¤ ca. ImÃni kho bhikkhave dve sukhÃni. Etadaggaæ bhikkhave imesaæ dvinnaæ sukhÃnaæ yadidaæ ariyasukhan ti. 7. Dve 'mÃni bhikkhave sukhÃni. KatamÃni dve? KÃyika¤ ca sukhaæ cetasika¤ ca sukhaæ. ImÃni kho bhikkhave dve sukhÃni. Etadaggaæ bhikkhave imesaæ dvinnaæ sukhÃnaæ yadidaæ cetasikaæ sukhan ti. 8. Dve 'mÃni bhikkhave sukhÃni. KatamÃni dve? SappÅtika¤ ca sukhaæ nippÅtika¤ ca sukhaæ. ImÃni kho bhikkhave dve sukhÃni. Etadaggaæ bhikkhave imesaæ dvinnaæ sukhÃnaæ yadidaæ nippÅtikaæ sukhan ti. 9. Dve 'mÃni bhikkhave sukhÃni. KatamÃni dve? SÃtasukha¤ ca upekkhÃsukha¤ ca. ImÃni kho bhikkhave dve sukhÃni. Etadaggaæ bhikkhave imesaæ dvinnaæ sukhÃnaæ yadidaæ upekkhÃsukhan ti. 10. Dve 'mÃni bhikkhave sukhÃni. KatamÃni dve? SamÃdhisukha¤ ca asamÃdhisukha¤ ca. ImÃni kho bhikkhave dve sukhÃni. Etadaggaæ bhikkhave imesaæ dvinnaæ sukhÃnaæ yadidaæ samÃdhisukhan ti. 11. Dve 'mÃni bhikkhave sukhÃni. KatamÃmi dve? SappÅtikÃrammaïa¤ ca sukhaæ nippÅtikÃrammaïa¤ ca sukhaæ. #<[page 082]># %<82 SUKHA-VAGGA. [II. vii. 12.>% ImÃni kho bhikkhave dve sukhÃni. Etadaggaæ bhikkhave imesaæ dvinnaæ sukhÃnaæ yadidaæ nippÅtikÃrammaïaæ sukhan ti. 12. Dve 'mÃni bhikkhave sukhÃni. KatamÃni dve? SÃtÃrammaïa¤ ca sukhaæ upekkhÃrammaïa¤ ca sukhaæ. ImÃni kho bhikkhave dve sukhÃni. Etadaggaæ bhikkhave imesaæ dvinnaæ sukhÃnaæ yadidaæ upekkhÃrammaïaæ sukhan ti. 13. Dve 'mÃni bhikkhave sukhÃni. KatamÃni dve? RÆpÃrammaïa¤ ca sukhaæ arÆpÃrammaïa¤ ca sukhaæ. ImÃni kho bhikkhave dve sukhÃni. Etadaggaæ bhikkhave imesaæ dvinnaæ sukhÃnaæ yadidaæ arÆpÃrammaïaæ sukhan ti. Sukha1-vaggo sattamo. VIII. 1. Sanimittà bhikkhave uppajjanti pÃpakà akusalà dhammà no animittÃ. Tass 'eva nimittassa pahÃnà evaæ te pÃpakà akusalà dhammà na hontÅ ti. 2. SanidÃnà bhikkhave uppajjanti pÃpakà akusalà dhammà no anidÃnÃ. Tass 'eva nidÃnassa pahÃnà evaæ te pÃpakà akusalà dhammà na hontÅ ti. 3. Sahetukà bhikkhave uppajjanti pÃpakà akusalà dhammà no ahetukÃ. Tass 'eva hetussa pahÃnà evaæ te pÃpakà akusalà dhammà na hontÅ ti. 4. SasaÇkhÃrà bhikkhave uppajjanti pÃpakà akusalà dhammà no asaÇkhÃrÃ. Tesaæ yeva saÇkhÃrÃnaæ pahÃnà evaæ te pÃpakà akusalà dhammà na hontÅ ti. 5. Sappaccayà bhikkhave uppajjanti pÃpakà akusalà dhammà no appaccayÃ. Tass 'eva paccayassa pahÃnà evaæ te pÃpakà akusalà dhammà na hontÅ ti. #<[page 083]># %% 6. SarÆpà bhikkhave uppajjanti pÃpakà akusalà dhammà no arÆpÃ. Tass 'eva rÆpassa pahÃnà evaæ te pÃpakà akusalà dhammà na hontÅ ti. 7. Savedanà bhikkhave uppajjanti pÃpakà akusalà dhammà no avedanÃ. Tassà yeva vedanÃya pahÃnà evaæ te pÃpakà akusalà dhammà na hontÅ ti. 8. Sasa¤¤Ã bhikkhave uppajjanti pÃpakà akusalà dhammà no asa¤¤Ã. Tassà yeva sa¤¤Ãya pahÃnà evaæ te pÃpakà akusalà dhammà na hontÅ ti. 9. Savi¤¤Ãïà bhikkhave uppajjanti pÃpakà akusalà dhammà no avi¤¤ÃïÃ. Tass 'eva vi¤¤Ãïassa pahÃnà evaæ te pÃpakà akusalà dhammà na hontÅ ti. 10. SaÇkhatÃrammaïà bhikkhave uppajjanti pÃpakà akusalà dhammà no asaÇkhatÃrammaïÃ. Tass 'eva saÇkhatassa pahÃnà evaæ te pÃpakà akusalà dhammà na hontÅ ti. Nimitta-vaggo aÂÂhamo.1 IX. 1. Dve 'me bhikkhave dhammÃ. Katame dve? Ceto-vimutti ca pa¤¤Ãvimutti ca. Ime kho bhikkhave dve dhammà ti. [Similar Suttas follow of] 2. PaggÃho ca avikkhepo ca. 3. NÃma¤ ca rÆpa¤ ca. 4. Vijjà ca vimutti ca. 5. Bhava-diÂÂhi ca vibhavadiÂÂhi ca. 6. Ahirika¤ ca anottappa¤ ca. 7. Hiri ca ottappa¤ ca. 8. Dovacassatà ca pÃpamittatà ca. 9. Sovacassatà ca kalyÃïamittatà ca. 10. DhÃtukusalatà ca manasikÃrakusalatà ca. #<[page 084]># %<84 DHAMMA-VAGGA. [II. ix. 11.>% 11. Dve 'me bhikkhave dhammÃ. Katame dve? ùpatti-kusalatà ca Ãpatti-vuÂÂhÃna-kusalatà ca. Ime kho bhikkhave dve dhammà ti. Dhamma-vaggo navamo.1 X. 1. Dve 'me bhikkhave bÃlÃ. Katame dve? Yo ca anÃgataæ bhÃraæ vahati yo ca Ãgataæ bhÃraæ na vahati. Ime kho bhikkhave dve bÃlà ti. 2. Dve 'me bhikkhave paï¬itÃ. Katame dve? Yo ca Ãgataæ bhÃraæ vahati yo ca anÃgataæ bhÃraæ na vahati. Ime kho bhikkhave dve paï¬ità ti. 3. Dve 'me bhikkhave bÃlÃ. Katame dve? Yo ca akappiye kappiyasa¤¤Å yo ca kappiye akappiyasa¤¤Å. Ime kho bhikkhave dve bÃlà ti. 4. Dve 'me bhikkhave paï¬itÃ. Katame dve? Yo ca akappiye akappiyasa¤¤Å yo ca kappiye kappiyasa¤¤Å. Ime kho bhikkhave dve paï¬ità ti. 5. Dve 'me bhikkhave bÃlÃ. Katame dve? Yo ca anÃpattiyà Ãpattisa¤¤Å yo ca Ãpattiyà anÃpattisa¤¤Å. Ime kho bhikkhave dve bÃlà ti. 6. Dve 'me bhikkhave paï¬itÃ. Katame dve? Yo ca anÃpattiyà anÃpattisa¤¤Å yo ca Ãpattiyà Ãpattisa¤¤Å. Ime kho bhikkhave dve paï¬ità ti. #<[page 085]># %% 7. Dve 'me bhikkhave bÃlÃ. Katame dve? Yo ca adhamme dhammasa¤¤Å yo ca dhamme adhammasa¤¤Å. Ime kho bhikkhave dve bÃlà ti. 8. Dve 'me bhikkhave paï¬itÃ. Katame dve? Yo ca adhamme adhammasa¤¤Å yo ca dhamme dhammasa¤¤Å. Ime kho bhikkhave dve paï¬ità ti. 9. Dve 'me bhikkhave bÃlÃ. Katame dve? Yo ca avinaye vinayasa¤¤Å yo ca vinaye avinayasa¤¤Å. Ime kho bhikkhave dve bÃlà ti. 10. Dve 'me bhikkhave paï¬itÃ. Katame dve? Yo ca avinaye avinayasa¤¤Å yo ca vinaye vinayasa¤¤Å. Ime kho bhikkhave dve paï¬ità ti. 11. Dvinnaæ bhikkhave Ãsavà va¬¬hanti. Katamesaæ dvinnaæ? Yo ca na kukkuccÃyitabbaæ kukkuccÃyati yo ca kukkuccÃyitabbaæ na kukkuccÃyati. Imesaæ kho bhikkhave dvinnaæ Ãsavà va¬¬hantÅ ti. 12. Dvinnaæ bhikkhave Ãsavà na va¬¬hanti. Katamesaæ dvinnaæ? Yo ca na kukkuccÃyitabbaæ na kukkuccÃyati yo ca kukkuccÃyitabbaæ kukkuccÃyati. Imesaæ kho bhikkhave dvinnaæ Ãsavà na va¬¬hantÅ ti. 13. Dvinnaæ bhikkhave Ãsavà va¬¬hanti. Katamesaæ dvinnaæ? Yo ca akappiye kappiyasa¤¤Å yo ca kappiye akappiyasa¤¤Å. Imesaæ kho bhikkhave dvinnaæ Ãsavà va¬¬hantÅ ti. 14. Dvinnaæ bhikkhave Ãsavà na va¬¬hanti. Katamesaæ dvinnaæ? Yo ca akappiye akappiyasa¤¤Å yo ca kappiye kappiyasa¤¤Å. Imesaæ kho bhikkhave dvinnaæ Ãsavà na va¬¬hantÅ ti. 15. Dvinnaæ bhikkhave Ãsavà va¬¬hanti. Katamesaæ dvinnaæ? #<[page 086]># %<86 BùLA-VAGGA. [II. x. 16.>% Yo ca anÃpattiyà Ãpattiyasa¤¤Å yo ca Ãpattiyà anÃpattiyasa¤¤Å. Imesaæ kho bhikkhave dvinnaæ Ãsavà va¬¬hantÅ ti. 16. Dvinnaæ bhikkhave Ãsavà na va¬¬hanti. Katamesaæ dvinnaæ? Yo ca anÃpattiyà anÃpattisa¤¤Å yo ca Ãpattiyà Ãpattiyasa¤¤Å. Imesaæ kho bhikkhave dvinnaæ Ãsavà na va¬¬hantÅ ti. 17. Dvinnaæ bhikkhave Ãsavà va¬¬hanti. Katamesaæ dvinnaæ? Yo ca adhamme dhammasa¤¤Å yo ca dhamme adhammasa¤¤Å. Imesaæ kho bhikkhave dvinnaæ Ãsavà va¬¬hantÅ ti. 18. Dvinnaæ bhikkhave Ãsavà na va¬¬hanti. Katamesaæ dvinnaæ? Yo ca adhamme adhammasa¤¤Å yo ca dhamme dhammasa¤¤Å. Imesaæ kho bhikkhave dvinnaæ Ãsavà na va¬¬hantÅ ti. 19. Dvinnaæ bhikkhave Ãsavà va¬¬hanti. Katamesaæ dvinnaæ? Yo ca avinaye vinayasa¤¤Å yo ca vinaye avinayasa¤¤Å. Imesaæ kho bhikkhave dvinnaæ Ãsavà va¬¬hantÅ ti. 20. Dvinnaæ bhikkhave Ãsavà na va¬¬hanti. Katamesaæ dvinnaæ? Yo ca avinaye avinayasa¤¤Å yo ca vinaye vinayasa¤¤Å. Imesaæ kho bhikkhave dvinnaæ Ãsavà na va¬¬hantÅ ti. BÃlavaggo dasamo.1 Dutiyo païïÃsako samatto. XI. 1. Dve 'mà bhikkhave Ãsà duppajahÃ. Katamà dve? LÃbhÃsà ca jÅvitÃsà ca. Imà kho bhikkhave dve Ãsà duppajahà ti. #<[page 087]># %% 2. Dve 'me bhikkhave puggalà dullabhà lokasmiæ. Katame dve? Yo ca pubbakÃrÅ yo ca kata¤¤ÆkatavedÅ. Ime kho bhikkhave dve puggalà dullabhà lokasmin ti. 3. Dve 'me bhikkhave puggalà dullabhà lokasmiæ. Katame dve? Titto va tappetà ca. Ime kho bhikkhave dve puggalà dullabhà lokasmin ti. 4. Dve 'me bhikkhave puggalà duttappayÃ. Katame dve? Yo ca laddhaæ laddhaæ nikkhipati yo ca laddhaæ laddhaæ vissajjeti. Ime kho bhikkhave dve puggalà duttappayà ti. 5. Dve 'me bhikkhave puggalà sutappayÃ. Katame dve? Yo ca laddhaæ laddhaæ na nikkhipati yo ca laddhaæ laddhaæ na vissajjeti. Ime kho bhikkhave dve puggalà sutappayà ti. 6. Dve 'me bhikkhave paccayà rÃgassa uppÃdÃya. Katame dve? Subhanimitta¤ ca ayoniso ca manasikÃro. Ime kho bhikkhave dve paccayà rÃgassa uppÃdÃyà ti. 7. Dve 'me bhikkhave paccayà dosassa uppÃdÃya. Katame dve? PaÂigha-nimitta¤ ca ayoniso ca manasikÃro. Ime kho bhikkhave dve paccayà dosassa uppÃdÃyà ti. 8. Dve 'me bhikkhave paccayà micchÃdiÂÂhiyà uppÃdÃya. Katame dve? Parato ca ghoso ayoniso ca manasikÃro. Ime kho bhikkhave dve paccayà micchÃdiÂÂhiyà uppÃdÃyà ti. 9. Dve 'me bhikkhave paccayà sammÃdiÂÂhiyà uppÃdÃya. Katame dve? Parato ca ghoso yoniso ca manasikÃro. Ime kho bhikkhave dve paccayà sammÃdiÂÂhiyà uppÃdÃyà ti. 10. Dve 'mà bhikkhave Ãpattiyo. {KatamÃ} dve? #<[page 088]># %<88 ùSù-VAGGA. [II. xi. 11.>% Lahukà ca Ãpatti garukà ca Ãpatti. Imà kho bhikkhave dve Ãpattiyo ti. 11. Dve 'mà bhikkhave Ãpattiyo. Katamà dve? DuÂÂhullà ca Ãpatti aduÂÂhullà ca Ãpatti. Imà kho bhikkhave dve Ãpattiyo ti. 12. Dve 'mà bhikkhave Ãpattiyo. Katamà dve? SÃvasesà ca Ãpatti anavasesà ca Ãpatti. Imà kho bhikkhave dve Ãpattiyo ti. ùsÃvaggo ekÃdasamo.1 XII. 1. Saddho bhikkhave bhikkhu evaæ sammà ÃyÃcamÃno ÃyÃceyya tÃdiso homi yÃdisà SÃriputta-MoggallÃnà ti. Esà bhikkhave tulà etaæ pamÃïaæ mama sÃvakÃnaæ bhikkhÆnaæ yadidaæ SÃriputta-MoggallÃnà ti. 2. Saddhà bhikkhave bhikkhunÅ evaæ sammà ÃyÃcamÃnà ÃyÃceyya tÃdisà homi yÃdisà Khemà ca bhikkhunÅ Uppalavaïïà cà ti. Esà bhikkhave tulà etaæ pamÃïaæ mama sÃvikÃnaæ bhikkhunÅnaæ yadidaæ Khemà ca bhikkhunÅ Uppalavaïïà cà ti. 3. Saddho bhikkhave upÃsako evaæ sammà ÃyÃcamÃno ÃyÃceyya tÃdiso homi yÃdiso Citto gahapati ca Hatthako ca ùÊavako ti. Esà bhikkhave tulà etaæ pamÃïaæ mama sÃvakÃnaæ upÃsakÃnaæ yadidaæ Citto ca gahapati Hatthako ca ùÊavako ti. 4. Saddhà bhikkhave upÃsikà evaæ sammà ÃyÃcamÃnà ÃyÃceyya tÃdisà homi yÃdisà Khujjuttarà ca upÃsikà VeÊukaïÂakiyà ca NandamÃtà ti. #<[page 089]># %% Esà bhikkhave tulà etaæ pamÃïaæ mama sÃvikÃnaæ upÃsikÃnaæ yadidaæ Khujjuttarà ca upÃsikà VeÊukaïÂakiyà ca NandamÃtà ti. 5. DvÅhi bhikkhave dhammehi samannÃgato bÃlo avyatto asappuriso khataæ upahataæ attÃnaæ pariharati sÃvajjo ca hoti sÃnuvajjo vi¤¤Ænaæ bahu¤ ca apu¤¤aæ pasavati. Katamehi dvÅhi? Ananuvicca apariyogÃhetvà avaïïÃrahassa vaïïaæ bhÃsati ananuvicca apariyogÃhetvà vaïïÃrahassa avaïïaæ bhÃsati. Imehi kho bhikkhave dvÅhi dhammehi samannÃgato bÃlo avyatto asappuriso khataæ upahataæ attÃnaæ pariharati sÃvajjo ca hoti sÃnuvajjo vi¤¤Ænaæ bahu¤ ca apu¤¤aæ pasavatÅ ti. DvÅhi bhikkhave dhammehi samannÃgato paï¬ito vyatto sappuriso akkhataæ anupahataæ attÃnaæ pariharati anavajjo ca hoti ananuvajjo vi¤¤Ænaæ bahu¤ ca pu¤¤aæ pasavati. Katamehi dvÅhi? 1 Anuvicca pariyogÃhetvà avaïïÃrahassa avaïïaæ bhÃsati anuvicca pariyogÃhetvà vaïïÃrahassa vaïïaæ bhÃsati. Imehi kho bhikkhave dvÅhi dhammehi samannÃgato paï¬ito vyatto sappuriso akkhataæ anupahataæ attÃnaæ pariharati anavajjo ca hoti ananuvajjo vi¤¤Ænaæ bahu¤ ca pu¤¤aæ pasavatÅ ti. 6. DvÅhi bhikkhave dhammehi samannÃgato bÃlo avyatto asappuriso khataæ upahataæ attÃnaæ pariharati sÃvajjo ca hoti sÃnuvajjo vi¤¤Ænaæ bahu¤ ca apu¤¤aæ pasavati. Katamehi dvÅhi? Ananuvicca apariyogÃhetvà appasÃdanÅye ÂhÃne pasÃdaæ upadaæseti ananuvicca apariyogÃhetvà pasÃdanÅye ÂhÃne appasÃdaæ upadaæseti. Imehi kho bhikkhave dvÅhi dhammehi samannÃgato bÃlo avyatto asappuriso khatam upahataæ attÃnaæ pariharati sÃvajjo ca hoti sÃnuvajjo vi¤¤Ænaæ bahu¤ ca apu¤¤aæ pasavatÅ ti. #<[page 090]># %<90 ùYùCANA-VAGGA. [II. xii. 7.>% DvÅhi bhikkhave samannÃgato paï¬ito vyatto sappuriso akkhataæ anupahatam attÃnaæ pariharati anavajjo ca hoti ananuvajjo vi¤¤Ænaæ bahu¤ ca pu¤¤aæ pasavati. Katamehi dvÅhi? Anuvicca pariyogÃhetvà appasÃdanÅye ÂhÃne appasÃdaæ upadaæseti anuvicca pariyogÃhetvà pasÃdanÅye ÂhÃne pasÃdaæ upadaæseti. Imehi kho bhikkhave dvÅhi dhammehi samannÃgato paï¬ito vyatto sappuriso akkhataæ anupahatam attÃnaæ pariharati anavajjo ca hoti ananuvajjo vi¤¤Ænaæ bahu¤ ca pu¤¤aæ pasavatÅ ti. 7. DvÅsu bhikkhave micchà paÂipajjamÃno bÃlo avyatto asappuriso khataæ upahataæ attÃnaæ pariharati sÃvajjo ca hoti sÃnuvajjo vi¤¤Ænaæ bahu¤ ca apu¤¤aæ pasavati. Katamesu dvÅsu? MÃtari ca pitari ca. Imesu kho bhikkhave dvÅsu micchà paÂipajjamÃno bÃlo avyatto asappuriso khataæ upahataæ attÃnaæ pariharati sÃvajjo ca hoti sÃnuvajjo vi¤¤Ænaæ bahu¤ ca apu¤¤aæ pasavatÅ ti. DvÅsu bhikkhave sammà paÂipajjamÃno paï¬ito vyatto sappuriso akkhataæ anupahataæ attÃnaæ pariharati anavajjo ca hoti ananuvajjo vi¤¤Ænaæ bahu¤ ca pu¤¤aæ pasavati. Katamesu dvÅsu? MÃtari ca pitari ca. Imesu bhikkhave dvÅsu sammà paÂipajjamÃno paï¬ito vyatto sappuriso akkhataæ anupahataæ attÃnaæ pariharati anavajjo ca hoti ananuvajjo vi¤¤Ænaæ bahu¤ ca pu¤¤aæ pasavatÅ ti. 8. DvÅsu bhikkhave micchà paÂipajjamÃno bÃlo avyatto asappuriso khataæ upahataæ attÃnaæ pariharati sÃvajjo ca hoti sÃnuvajjo vi¤¤Ænaæ bahu¤ ca apu¤¤aæ pasavati. Katamesu dvÅsu? TathÃgate ca TathÃgatasÃvake ca. Imesu kho bhikkhave dvÅsu micchà paÂipajjamÃno bÃlo avyatto asappuriso khataæ upahataæ attÃnaæ pariharati sÃvajjo ca hoti sÃnuvajjo vi¤¤Ænaæ bahu¤ ca apu¤¤aæ pasavatÅ ti. #<[page 091]># %% DvÅsu bhikkhave sammà paÂipajjamÃno paï¬ito vyatto sappuriso akkhataæ anupahataæ attÃnaæ pariharati anavajjo ca hoti ananuvajjo vi¤¤Ænaæ bahu¤ ca pu¤¤aæ pasavati. Katamesu dvÅsu? TathÃgate ca TathÃgatasÃvake ca. Imesu kho bhikkhave dvÅsu sammà paÂipajjamÃno paï¬ito vyatto sappuriso akkhataæ anupahataæ attÃnaæ pariharati anavajjo ca hoti ananuvajjo vi¤¤Ænaæ bahu¤ ca pu¤¤aæ pasavatÅ ti. 9. Dve 'me bhikkhave dhammÃ. Katame dve? SacittavodÃna¤ ca na ca ki¤ci loke upÃdiyati. Ime kho bhikkhave dve dhammà ti. 210. Dve 'me bhikkhave dhammÃ. Katame dve? Kodho ca upanÃho ca. Ime kho bhikkhave dve dhammà ti. 11. Dve 'me bhikkhave dhammÃ. Katame dve? Kodha-vinayo ca upanÃha-vinayo ca. Ime kho bhikkhave dve dhammà ti. ùyÃcana-vaggo dvÃdasamo.3 XIII. 1. Dve 'mÃni bhikkhave dÃnÃni. KatamÃni dve? ùmisa-dÃna¤ ca dhamma-dÃna¤ ca. ImÃni kho bhikkhave dÃnÃni. Etad aggaæ bhikkhave imesaæ dvinnaæ dÃnÃnaæ yadidaæ dhamma-dÃnan ti. 2. Dve 'me bhikkhave yÃgÃ. Katame dve? ùmisa-yÃgo ca dhamma-yÃgo ca. Ime kho . . . pe . . . dhamma-yÃgo ti. #<[page 092]># %<92 DùNA-VAGGA. [II. xiii. 3.>% 3. Dve 'me bhikkhave cÃgÃ. Katame dve? ùmisa-cÃgo ca dhamma-cÃgo ca. Ime kho . . . pe . . . dhamma-cÃgo ti. 4. Dve 'me bhikkhave pariccÃgÃ. Katame dve? ùmisa-pariccÃgo ca dhamma-pariccÃgo ca. Ime kho . . . pe . . . dhamma-pariccÃgo. 5. Dve 'me bhikkhave bhogÃ. Katame dve? ùmisa-bhogo ca dhamma-bhogo ca. Ime kho . . . pe . . . dhamma-bhogo ti. 6. Dve 'me bhikkhave sambhogÃ. Katame dve? ùmisa-sambhogo ca dhamma-sambhogo ca. Ime kho . . . pe . . . dhamma-sambhogo ti. 7. Dve 'me bhikkhave saævibhÃgÃ. Katame dve? ùmisa-saævibhÃgo ca dhamma-saævibhÃgo ca. Ime kho . . . pe . . . dhamma-saævibhÃgo ti. 8. Dve 'me bhikkhave saÇgahÃ. Katame dve? ùmisa-saÇgaho ca dhamma-saÇgaho ca. Ime kho . . . pe . . . dhamma-saÇgaho ti. 9. Dve 'me bhikkhave anuggahÃ. Katame dve? ùmisÃnuggaho ca dhammÃnuggaho ca. Ime kho . . . pe . . . dhammÃnuggaho ti. 10. Dve 'me bhikkhave anukampÃ. Katamà dve? ùmisÃnukampà ca dhammÃnukampà ca. Imà kho . . . pe . . . dhammÃnukampà ti. DÃnavaggo terasamo.1 #<[page 093]># %% XIV. 1. Dve 'me bhikkhave santhÃrÃ. Katame dve? ùmisa-santhÃro ca dhamma-santhÃro ca. Ime kho . . . pe . . . dhamma-santhÃro ti. 2. Dve 'me bhikkhave paÂisanthÃrÃ. Katame dve? ùmisa-paÂisanthÃro ca dhamma-paÂisanthÃro ca. Ime kho . . . pe . . . dhamma-paÂisanthÃro ti. 3. Dve 'mà bhikkhave esanÃ. Katamà dve? ùmisesanà ca dhammesanà ca. Imà kho . . . pe . . . dhammesanà ti. 4. Dve 'mà bhikkhave pariyesanÃ. Katame dve? ùmisa-pariyesanà ca dhamma-pariyesanà ca. Imà kho . . . pe . . . dhamma-pariyesanà ti. 5. Dve 'mà bhikkhave pariyeÂÂhiyo. Katamà dve? ùmisa-pariyeÂÂhi ca dhamma-pariyeÂÂhi ca. Imà kho . . . pe . . . dhamma-pariyeÂÂhÅ ti. 6. Dve 'mà bhikkhave pÆjÃ. Katamà dve? ùmisa-pÆjà ca dhamma-pÆjà ca. Imà kho . . . pe . . . dhamma-pÆjà ti. 7. Dve 'mÃni bhikkhave ÃtitheyyÃni. KatamÃni dve? ùmisÃtitheyya¤ ca dhammÃtitheyya¤ ca. ImÃni kho . . . pe . . . dhammÃtitheyyan ti. 8. Dve 'mà bhikkhave iddhiyo. Katamà dve? ùmisa-iddhi ca dhamma-iddhi ca. Imà kho . . . pe . . . dhamma-iddhÅ ti. #<[page 094]># %<94 SANTHùRA-VAGGA. [II. xiv. 9.>% 9. Dve 'mà bhikkhave vu¬¬hiyo. Katamà dve? ùmisa-vu¬¬hi ca dhamma-vu¬¬hi ca. Imà kho . . . pe . . . dhammavu¬¬hÅ ti. 10. Dve 'mÃni bhikkhave ratanÃni. KatamÃni dve? ùmisa-ratana¤ ca dhamma-ratana¤ ca. ImÃni kho . . . pe . . . dhamma-ratanan ti. 11. Dve 'me bhikkhave sannicayÃ. Katame dve? ùmisa-sannicayo ca dhamma-sannicayo ca. Ime kho . . . pe . . . dhamma-sannicayo ti. 12. Dve 'mÃni bhikkhave vepullÃni. KatamÃni dve? ùmisa-vepulla¤ ca dhamma-vepulla¤ ca. ImÃni kho . . . pe . . . dhamma-vepullan ti. SanthÃravaggo cuddasamo.1 XV. 1. Dve 'me bhikkhave dhammÃ. Katame dve? SamÃpatti-kusalatà ca samÃpatti-vuÂÂhÃnakusalatà ca. Ime kho bhikkhave dve dhammà ti. [Similar suttas follow (2-17) of --] 2. Ajjava¤ ca maddava¤ ca. 3. KhantÅ ca soracca¤ ca. 4. SÃkhalya¤ ca paÂisanthÃro va. 5. Avihiæsà ca soceyya¤ ca. 6. Indriyesu aguttadvÃratà ca bhojane amatta¤¤utà ca. 7. Indriyesu guttadvÃratà ca bhojane matta¤¤utà ca. 8. PaÂisaÇkhÃna-bala¤ ca bhÃvanÃ-bala¤ ca. 9. Sati-bala¤ ca samÃdhi-bala¤ ca. #<[page 095]># %% 10. Samatho ca vipassanà ca. 11. SÅla-vipatti ca diÂÂhi-vipatti ca. 12. SÅla-sampadà ca diÂÂhi-sampadà ca. 13. SÅla-visuddhi ca diÂÂhi-visuddhi ca. 14. DiÂÂhi-visuddhi ca yathÃdiÂÂhissa ca padhÃnaæ. 15. AsantuÂÂhità ca kusalesu dhammesu appaÂivÃnità ca padhÃnasmiæ. 16. MuÂÂha-sacca¤ ca asampaja¤¤a¤ ca. 17. Sati ca sampaja¤¤a¤ ca. SamÃpatti vaggo païïarasamo. Tatiyo païïÃsako samatto. XVI. 1. Dve 'me bhikkhave dhammÃ. Katame dve? Kodho ca upanÃho ca. Ime kho bhikkhave dve dhammÃ. [Similar suttas follow (2-10) of --] 2. Makkho ca paÊÃso ca. 3. Issà ca macchariya¤ ca. 4. MÃyà ca sÃÂheyya¤ ca. 5. Ahirika¤ ca anottappa¤ ca. 6. Akkodho ca anupanÃho ca. 7. Amakkho ca apaÊÃso ca. 8. Anissà ca amacchariya¤ ca. 9. AmÃyà ca asÃÂheyya¤ ca. 10. HirÅ ca ottappa¤ ca. 11. DvÅhi bhikkhave dhammehi samannÃgato dukkhaæ viharati. Katamehi dvÅhi? Kodhena ca upanÃhena ca . . . pe . . . 12. Makkhena ca paÊÃsena ca . . . pe . . . 13. IssÃya ca macchariyena ca . . . pe . . . 14. MÃyÃya ca sÃÂheyyena ca . . . pe . . . 15. Ahirikena ca anottappena ca. #<[page 096]># %<96 KODHA-VAGGA. [II. xvi. 16.>% Imehi kho bhikkhave dvÅhi dhammehi samannÃgato dukkhaæ viharatÅ ti. 16. DvÅhi bhikkhave dhammehi samannÃgato sukhaæ viharati. Katamehi dvÅhi? Akkodhena ca anupanÃhena ca . . . pe . . . 17. Amakkhena ca apaÊÃsena ca . . . pe . . . 18. AnissÃya ca amacchariyena ca . . . pe . . . 19. AmÃyÃya ca asÃÂheyyena ca . . . pe . . . 20. Hiriyà ca ottappena ca. Ime hi kho bhikkhave dvÅhi dhammehi samannÃgato sukhaæ viharatÅ ti. 21. Dve 'me bhikkhave dhammà sekhassa bhikkhuno parihÃnÃya saævattanti. Katame dve? Kodho ca upanÃho ca . . . pe . . . 22. Makkho ca paÊÃso ca . . . pe . . . 23. Issà ca macchariya¤ ca . . . pe . . . 24. MÃyà ca sÃÂheyya¤ ca . . . pe . . . 25. Ahirika¤ ca anottappa¤ ca. Ime kho bhikkhave dve dhammà sekhassa bhikkhuno parihÃnÃya saævattantÅ ti. 26. Dve 'me bhikkhave dhammà sekhassa bhikkhuno aparihÃnÃya saævattanti. Katame dve? Akkodho ca anupanÃho ca . . . pe . . . 27. Amakkho ca apaÊÃso ca . . . pe . . . 28. Anissà ca amacchariya¤ ca . . . pe . . . 29. AmÃyà ca asÃÂheyya¤ ca . . . pe . . . 30. HirÅ ca ottappa¤ ca. Ime kho bhikkhave dve dhammà sekhassa bhikkhuno aparihÃnÃya saævattantÅ ti. 31-35. DvÅhi bhikkhave dhammehi samannÃgato yathÃbhataæ nikkhitto evaæ niraye. Katamehi dvÅhi? Kodhena ca upanÃhena ca . . . pe . . . [II. XVI. 11-15.]. Imehi kho bhikkhave dvÅhi dhammehi samannÃgato yathÃbhataæ nikkhitto evaæ niraye. #<[page 097]># %% 36-40. DvÅhi bhikkhave dhammehi samannÃgato yathÃbhataæ nikkhitto evaæ sagge. Katamehi dvÅhi? Akkodhena ca anupanÃhena ca . . . pe . . . [II. XVI. 16-20.]. Imehi kho bhikkhave dvÅhi dhammehi samannÃgato yathÃbhataæ nikkhitto evaæ sagge. 41-45. DvÅhi bhikkhave dhammehi samannÃgato idh' ekacco kÃyassa bhedà param maraïà apÃyaæ duggatiæ vinipÃtaæ nirayaæ uppajjati. Katamehi dvÅhi? Kodhena ca upanÃhena ca . . . pe . . . [II. XVI. 11-15.]. Imehi kho bhikkhave dvÅhi dhammehi . . . pe . . . uppajjatÅti. 46-52. DvÅhi bhikkhave dhammehi samannÃgato idh' ekacco kÃyassa bhedà param maraïà sugatiæ saggaæ lokaæ uppajjati. Katamehi dvÅhi? Akkodhena ca anupanÃhena ca . . . pe . . . [II. XVI. 16-20.]. Ime hi kho bhikkhave dvÅhi dhammehi . . . pe . . . uppajjatÅti. 51-55. Dve 'me bhikkhave dhammà akusalà . . . pe . . . [II. XVI. 1-5.] 56-60. . . . kusalà . . . pe . . . [II. XVI. 6-10.] 60-64. . . . sÃvajjà . . . pe . . . [II. XVI. 1-5.] 65-70. . . . anavajjà . . . pe . . . [II. XVI. 6-10.] 70-75. . . . dukkhudrayà . . . pe . . . [II. XVI. 1-5.] 75-80. . . . sukhudrayà . . . pe . . . [II. XVI. 6-10.] 81-85. . . . dukkhavipÃkà . . . pe . . . [II. XVI. 1-5.] #<[page 098]># %<98 KODHA-VAGGA. [II. xvi. 86.>% 86-90. . . . sukhavipÃkà . . . pe . . . [II. XVI. 6-10.] 91-95. . . . savyÃpajjhà . . . pe . . . [II. XVI. 1-5.] 96-100. . . . avyÃpajjhà . . . pe . . . [II. XVI. 6-10.] Ime kho bhikkhave dve dhammà avyÃpajjhà ti. Kodhavaggo soÊasamo.1 XVII. 1. Dve 'me bhikkhave atthavase paÂicca TathÃgatena sÃvakÃnaæ sikkhÃpadaæ pa¤¤attaæ. Katame dve? SaÇgha-suÂÂhutÃya saÇgha-phÃsutÃya: . . . pe . . . DummaÇkÆnaæ puggalÃnaæ niggahÃya pesalÃnaæ bhikkhÆnaæ phÃsuvihÃrÃya: . . . pe . . . DiÂÂhadhammikÃnaæ ÃsavÃnaæ verÃnaæ vajjÃnaæ bhayÃnaæ akusalÃnaæ dhammÃnaæ saævarÃya samparÃyikÃnaæ ÃsavÃnaæ verÃnaæ vajjÃnaæ bhayÃnaæ akusalÃnaæ dhammÃnaæ paÂighÃtÃya: . . . pe . . . GihÅnaæ anukampÃya pÃpicchÃnaæ pakkhupacchedÃya:. . . . pe . . . AppasannÃnaæ pasÃdÃya pasannÃnaæ bhiyyo bhÃvÃya: . . . pe . . . SaddhammaÂÂhitiyà vinayÃnuggahÃya. Ime kho bhikkhave dve atthavase paÂicca TathÃgatena sÃvakÃnaæ sikkhÃpadaæ pa¤¤attan ti. 2. Dve 'me bhikkhave atthavase paÂicca TathÃgatena sÃvakÃnaæ pÃtimokkhaæ pa¤¤attaæ . . . pe . . . [II. xvii. 1.]. pÃtimokkhuddesà pa¤¤attÃ" #<[page 099]># %% pÃtimokkha-Âhapanaæ pa¤¤attaæ . . . pe . . . pavÃraïà pa¤¤attà . . . pe . . . pavÃraïa-Âhapanaæ pa¤¤attaæ . . . pe . . . tajjaniyakammaæ pa¤¤attaæ . . . pe . . . niyassakammaæ pa¤¤attaæ . . . pe . . . pabbÃjaniyakammaæ pa¤¤attaæ . . . pe . . . paÂisÃraïÅyakammaæ pa¤¤attaæ . . . pe . . . ukkhepanÅyakammaæ pa¤¤attaæ . . . pe . . . parivÃsadÃnaæ pa¤¤attaæ . . . pe . . . mÆlÃya paÂikassanaæ pa¤¤attaæ . . . pe . . . mÃnattadÃnaæ pa¤¤attaæ . . . pe . . . abbhÃnaæ pa¤¤attaæ . . . pe . . . vosÃraïiyaæ pa¤¤attaæ . . . pe . . . nissÃraïiyaæ pa¤¤attaæ . . . pe . . . upasampadà pa¤¤attà . . . pe . . . ¤attikammaæ pa¤¤attaæ . . . pe . . . ¤attidutiyakammaæ pa¤¤attaæ . . . pe . . . ¤atticatutthakammaæ pa¤¤attaæ . . . pe . . . appa¤¤atte pa¤¤attaæ . . . pe . . . pa¤¤atte anuppa¤¤attaæ . . . pe . . . sammukhÃ-vinayo pa¤¤atto . . . pe . . . sativinayo pa¤¤atto . . . pe . . . amÆÊhavinayo pa¤¤atto . . . pe . . . paÂi¤¤Ãtakaraïaæ pa¤¤attaæ . . . pe . . . yebhuyyasikà pa¤¤attà . . . pe . . . tassapÃpiyyasikà pa¤¤attà . . . pe . . . tiïavatthÃrako pa¤¤atto . . . pe . . . Katame dve? SaÇgha-suÂÂhutÃya saÇghaphÃsutÃya: . . . dummaÇkÆnaæ puggalÃnaæ niggahÃya pesalÃnaæ bhikkhÆnaæ phÃsuvihÃrÃya: . . . pe . . . diÂÂhadhammikÃnaæ {ÃsavÃnaæ} saævarÃya samparÃyikÃnaæ ÃsavÃnaæ paÂighÃtÃya: . . . pe . . . diÂÂhadhammikÃnaæ ÃsavÃnaæ verÃnaæ vajjÃnaæ bhayÃnaæ akusalÃnaæ dhammÃnaæ saævarÃya samparÃyikÃnaæ verÃnaæ vajjÃnaæ bhayÃnaæ akusalÃnaæ dhammÃnam paÂighÃtÃya: #<[page 100]># %<100 DUKANIPùTA. [II. xvii. 3.>% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ . . . pe . . . gihÅnaæ anukampÃya pÃpicchÃnaæ pakkhupacchedÃya: . . . appasannÃnaæ pasÃdÃya pasannÃnaæ bhiyyo bhÃvÃya: . . . saddhammaÂÂhitiyà vinayÃnuggahÃya. Ime kho bhikkhave dve atthavase paÂicca TathÃgatena sÃvakÃnaæ tiïavatthÃrako pa¤¤atto ti. 3. RÃgassa bhikkhave abhi¤¤Ãya dve dhammà bhÃvetabbÃ. Katame dve? Samatho ca vipassanà ca. RÃgassa bhikkhave abhi¤¤Ãya ime dve dhammà bhÃvetabbà ti. 4. RÃgassa bhikkhave pari¤¤Ãya . . . pe . . . parikkhayÃya pahÃnÃya khayÃya vayÃya virÃgÃya nirodhÃya cÃgÃya paÂinissaggÃya ime dve dhammà bhÃvetabbà . . . pe . . . [II. xvii.5]. 5. Dosassa mohassa kodhassa upanÃhassa makkhassa paÊÃsassa issÃya macchariyassa mÃyÃya sÃÂheyyassa thambhassa sÃrambhassa mÃnassa atimÃnassa madassa pamÃdassa abhi¤¤Ãya pari¤¤Ãya parikkhayÃya pahÃnÃya khayÃya vayÃya virÃgÃya nirodhÃya cÃgÃya paÂinissaggÃya dve dhammà bhÃvetabbÃ. Katame dve? Samatho ca vipassanà ca . . . pe . . . Ime dve dhammà bhÃvetabbà ti. Vaggo sattarasamo. DukanipÃto samatto.3 #<[page 101]># %< 101>% $< TIKA-NIPùTA.>$ 1. Evaæ me sutaæ. Ekaæ samayaæ Bhagavà SÃvatthiyaæ viharati Jetavane AnÃthapiï¬ikassa ÃrÃme. Tatra kho Bhagavà bhikkhÆ Ãmantesi:-- Bhikkhavo ti. Bhaddante ti te bhikkhÆ Bhagavato paccassosuæ. Bhagavà etad avoca:-YÃni kÃnici bhikkhave bhayÃni uppajjanti sabbÃni tÃni bÃlato uppajjanti no paï¬itato. Ye keci upasaggà uppajjanti sabbe te bÃlato uppajjanti no paï¬itato. Ye keci upaddavà uppajjanti sabbe te bÃlato uppajjanti no paï¬itato. SeyyathÃpi bhikkhave naÊÃgÃrà và tiïÃgÃrà và aggi mukko kÆÂÃgÃrÃni pi dahati ullittÃvalittÃni nivÃtÃni phussitaggaÊÃni pihitavÃtÃpÃnÃni, evam eva kho bhikkhave yÃni kÃnici bhayÃni uppajjanti sabbÃni tÃni bÃlato uppajjanti no paï¬itato, ye keci upasaggà uppajjanti sabbe te bÃlato uppajjanti no paï¬itato, ye keci upaddavà uppajjanti sabbe te bÃlato uppajjanti no paï¬itato. Iti kho bhikkhave sappaÂibhayo bÃlo appaÂibhayo paï¬ito sa-upasaggo bÃlo anupasaggo paï¬ito sa-upaddavo bÃlo anupaddavo paï¬ito. N' atthi bhikkhave paï¬itato bhayaæ, n' atthi paï¬itato upasaggo, n' atthi paï¬itato upaddavo. TasmÃt iha bhikkhave evaæ sikkhitabbaæ: yehi tÅhi dhammehi samannÃgato bÃlo veditabbo te tayo dhamme abhinivajjetvÃ, yehi tÅhi dhammehi samannÃgato paï¬ito veditabbo te tayo dhamme samÃdÃya vattissÃmà ti. Evaæ hi vo bhikkhave sikkhitabban ti. #<[page 102]># %<102 BùLA-VAGGA. [III. 2.>% 2. Kammalakkhaïo bhikkhave bÃlo kammalakkhaïo paï¬ito apadÃne sobhati pa¤¤Ã ti. TÅhi bhikkhave dhammehi samannÃgato bÃlo veditabbo. Katamehi tÅhi? KÃyaduccaritena, vacÅduccaritena, manoduccaritena. Imehi kho bhikkhave tÅhi dhammehi samannÃgato bÃlo veditabbo. TÅhi bhikkhave dhammehi samannÃgato paï¬ito veditabbo. Katamehi tÅhi? KÃyasucaritena, vacÅsucaritena, manosucaritena. Imehi kho bhikkhave tÅhi dhammehi samannÃgato paï¬ito veditabbo. TasmÃt iha bhikkhave evaæ sikkhitabbaæ: yehi tÅhi dhammehi samannÃgato bÃlo veditabbo te tayo dhamme abhinivajjetvÃ, yehi tÅhi dhammehi samannÃgato paï¬ito veditabbo te tayo dhamme samÃdÃya vattissÃmà ti. Evaæ hi vo bhikkhave sikkhitabban ti. 3. TÅï' imÃni bhikkhave bÃlassa bÃlalakkhaïÃni bÃlanimittÃni bÃlapadÃnÃni. KatamÃni tÅïi? Idha bhikkhave bÃlo duccintitacintÅ ca hoti dubbhÃsitabhÃsÅ dukkaÂakammakÃrÅ. No cedaæ bhikkhave bÃlo duccintitacintÅ ca abhavissa dubbhÃsitabhÃsÅ dukkaÂakammakÃrÅ kena naæ paï¬ità jÃneyyuæ bÃlo ayaæ bhavaæ asappuriso ti. Yasmà ca kho bhikkhave bÃlo duccintitacintÅ ca hoti dubbhÃsitabhÃsÅ dukkaÂakammakÃrÅ tasmà naæ paï¬ità jÃnanti bÃlo ayaæ bhavaæ asappuriso ti. ImÃni kho bhikkhave tÅïi bÃlassa bÃlalakkhaïÃni bÃlanimittÃni bÃlapadÃnÃni. TÅï' imÃni bhikkhave paï¬itassa paï¬italakkhaïÃni paï¬itanimittÃni paï¬itapadÃnÃni. KatamÃni tÅïi? Idha bhikkhave paï¬ito sucintitacintÅ ca hoti subhÃsitabhÃsÅ sukatakammakÃrÅ. No cedaæ bhikkhave paï¬ito sucintitacintÅ ca abhavissa subhÃsitabhÃsÅ sukatakammakÃrÅ kena naæ paï¬ità jÃneyyuæ paï¬ito ayaæ bhavaæ sappuriso ti. #<[page 103]># %% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ Yasmà ca kho bhikkhave paï¬ito sucintitacintÅ ca hoti subhÃsitabhÃsÅ sukatakammakÃrÅ tasmà naæ paï¬ità jÃnanti paï¬ito ayaæ bhavaæ sappuriso ti. ImÃni kho bhikkhave tÅïi paï¬itassa paï¬italakkhaïÃni paï¬itanimittÃni paï¬itapadÃnÃni. 4. TÅhi bhikkhave dhammehi samannÃgato bÃlo veditabbo. Katamehi tÅhi? Accayaæ accayato na passati, accayaæ accayato disvà yathÃdhammaæ nappaÂikaroti, parassa kho pana accayaæ desentassa yathÃdhammaæ nappaÂigaïhÃti. Imehi kho bhikkhave tÅhi dhammehi samannÃgato bÃlo veditabbo. TÅhi bhikkhave dhammehi samannÃgato paï¬ito veditabbo. Katamehi tÅhi? Accayaæ accayato passati, accayaæ accayato disvà yathÃdhammaæ paÂikaroti, parassa kho pana accayaæ desentassa yathÃdhammaæ paÂigaïhÃti. Imehi kho bhikkhave tÅhi dhammehi samannÃgato paï¬ito veditabbo. 5. TÅhi bhikkhave dhammehi samannÃgato bÃlo veditabbo. Katamehi tÅhi? Ayoniso pa¤haæ kattà hoti, ayoniso pa¤haæ vissajjetà hoti, parassa kho pana yoniso pa¤haæ vissajjitaæ parimaï¬alehi padavya¤janehi siliÂÂhehi upagatehi nÃbbhanumodità hoti. Imehi kho bhikkhave tÅhi dhammehi samannÃgato bÃlo veditabbo. TÅhi bhikkhave dhammehi samannÃgato paï¬ito veditabbo. Katamehi tÅhi? Yoniso pa¤haæ kattà hoti, yoniso pa¤haæ vissajjetà hoti, parassa kho pana yoniso pa¤haæ vissajjitaæ parimaï¬alehi padavya¤janehi siliÂÂhehi upagatehi abbhanumodità hoti. Imehi kho bhikkhave dhammehi samannÃgato paï¬ito veditabbo. 6. TÅhi bhikkhave dhammehi samannÃgato bÃlo veditabbo. KatÃmehi tÅhi? #<[page 104]># %<104 BùLA-VAGGA. [III. 7.>% Akusalena kÃyakammena, akusalena vacÅkammena, akusalena manokammena. Imehi kho bhikkhave tÅhi dhammehi samannÃgato bÃlo veditabbo. TÅhi bhikkhave dhammehi samannÃgato paï¬ito veditabbo. Katamehi tÅhi? Kusalena kÃyakammena, kusalena vacÅkammena, kusalena manokammena. Imehi kho bhikkhave tÅhi dhammehi samannÃgato paï¬ito veditabbo. 7. TÅhi bhikkhave dhammehi samannÃgato bÃlo veditabbo. Katamehi tÅhi? SÃvajjena kÃyakammena, sÃvajjena vacÅkammena, sÃvajjena manokammena . . . pe . . . TÅhi bhikkhave dhammehi samannÃgato paï¬ito veditabbo. Katamehi tÅhi? Anavajjena kÃyakammena, anavajjena vacÅkammena, anavajjena manokammena . . . pe . . . 8. TÅhi bhikkhave dhammehi samannÃgato bÃlo veditabbo. Katamehi tÅhi? SavyÃpajjhena kÃyakammena . . . pe . . . savyÃpajjhena manokammena . . . pe . . . TÅhi bhikkhave dhammehi samannÃgato paï¬ito veditabbo. Katamehi tÅhi? AvyÃpajjhena kÃyakammena . . . pe . . . avyÃpajjhena manokammena. Imehi kho bhikkhave tÅhi dhammehi samannÃgato paï¬ito veditabbo. TasmÃt iha bhikkhave evaæ sikkhitabbaæ. Yehi tÅhi dhammehi samannÃgato bÃlo veditabbo te tayo dhamme abhinivajjetvà yehi tÅhi dhammehi samannÃgato paï¬ito veditabbo te tayo dhamme samÃdÃya vattissÃmà ti. Evaæ hi vo sikkhitabban ti. #<[page 105]># %% 9. TÅhi bhikkhave dhammehi samannÃgato bÃlo avyatto asappuriso khataæ upahataæ attÃnaæ pariharati sÃvajjo ca hoti sÃnuvajjo vi¤¤Ænaæ bahu¤ ca apu¤¤aæ pasavati. Katamehi tÅhi? KÃyaduccaritena vacÅduccaritena manoduccaritena. Imehi kho bhikkhave tÅhi dhammehi samannÃgato bÃlo avyatto asappuriso khataæ upahataæ attÃnaæ pariharati sÃvajjo ca hoti sÃnuvajjo vi¤¤Ænaæ bahu¤ ca apu¤¤aæ pasavati. TÅhi bhikkhave dhammehi samannÃgato paï¬ito vyatto sappuriso akkhataæ anupahataæ attÃnaæ pariharati anavajjo ca hoti ananuvajjo vi¤¤Ænaæ bahu¤ ca pu¤¤aæ pasavati. Katamehi tÅhi? KÃyasucaritena . . . pe . . . manosucaritena. Imehi kho bhikkhave tÅhi dhammehi samannÃgato paï¬ito vyatto sappuriso akkhataæ anupahataæ attÃnaæ pariharati anavajjo ca hoti ananuvajjo vi¤¤Ænaæ bahu¤ ca pu¤¤aæ pasavati. 10. TÅhi bhikkhave dhammehi samannÃgato tayo male appahÃya yathÃbhataæ nikkhitto evaæ niraye. Katamehi tÅhi? DussÅlo ca hoti, dussÅlyamala¤ c' assa appahÅnaæ hoti, issukÅ ca hoti issÃmala¤ c' assa appahÅnaæ hoti, maccharÅ ca hoti maccheramala¤ c' assa appahÅnaæ hoti. Imehi kho bhikkhave tÅhi dhammehi samannÃgato ime tayo male appahÃya yathÃbhataæ nikkhitto evaæ niraye. TÅhi bhikkhave dhammehi samannÃgato tayo male pahÃya yathÃbhataæ nikkhitto evaæ sagge. Katamehi tÅhi? SÅlavà ca hoti dussÅlyamala¤ c' assa pahÅnaæ hoti, anissukÅ ca hoti issÃmala¤ c' assa pahÅnaæ hoti, amaccharÅ ca hoti maccheramala¤ c' assa pahÅnaæ hoti. Imehi kho bhikkhave tÅhi dhammehi samannÃgato ime tayo male pahÃya yathÃbhataæ nikkhitto evaæ sagge. BÃlavaggo paÂhamo. #<[page 106]># %<106 RATHAKùRA-VAGGA. [III. 11.>% 11. TÅhi bhikkhave dhammehi samannÃgato ¤Ãtako bhikkhu bahujanÃhitÃya paÂipanno hoti bahujanÃsukhÃya bahuno janassa anatthÃya ahitÃya dukkhÃya devamanussÃnaæ. Katamehi tÅhi? Ananulomike kÃyakamme samÃdapeti, ananulomike vacÅkamme samÃdapeti, ananulomikesu dhammesu samÃdapeti. Ime kho bhikkhave tÅhi dhammehi samannÃgato ¤Ãtako bhikkhu bahujanÃhitÃya paÂipanno hoti bahujanÃsukhÃya bahuno janassa anatthÃya ahitÃya dukkhÃya devamanussÃnaæ. TÅhi bhikkhave dhammehi samannÃgato ¤Ãtako bhikkhu bahujanahitÃya paÂipanno hoti bahujanasukhÃya bahuno janassa atthÃya hitÃya sukhÃya devamanussÃnaæ. Katamehi tÅhi? Anulomike kÃyakamme samÃdapeti, anulomike vacÅkamme samÃdapeti, anulomikesu dhammesu samÃdapeti. Imehi kho bhikkhave tÅhi dhammehi samannÃgato ¤Ãtako bhikkhu bahujanahitÃya paÂipanno hoti bahujanasukhÃya bahuno janassa atthÃya hitÃya sukhÃya devamanussÃnan ti. 12. TÅï' imÃni bhikkhave ra¤¤o khattiyassa muddhÃvasittassa yÃvajÅvaæ saraïÅyÃni bhavanti. KatamÃni tÅïi? Yasmiæ bhikkhave padese rÃjà khattiyo muddhÃvasitto jÃto hoti idaæ bhikkhave paÂhamaæ ra¤¤o khattiyassa muddhÃvasittassa yÃvajÅvam saraïÅyaæ hoti. Puna ca paraæ bhikkhave yasmiæ padese rÃjà khattiyo muddhÃvasitto hoti idaæ bhikkhave dutiyaæ ra¤¤o khattiyassa muddhÃvasittassa yÃvajÅvaæ saraïÅyaæ hoti. Puna ca paraæ bhikkhave yasmiæ padese rÃjà khattiyo muddhÃvasitto saÇgÃmaæ abhivijinitvà vijitasaÇgÃmo tam eva saÇgÃmasÅsaæ ajjhÃvasati idaæ bhikkhave tatiyaæ ra¤¤o khattiyassa muddhÃvasittassa yÃvajÅvaæ saraïÅyaæ hoti. ImÃni kho bhikkhave tÅïi ra¤¤o khattiyassa muddhÃvasittassa yÃvajÅvaæ saraïÅyÃni bhavanti. #<[page 107]># %% Evam eva kho bhikkhave tÅï' imÃni bhikkhussa yÃvajÅvaæ saraïÅyÃni bhavanti. KatamÃni tÅïi? Yasmiæ bhikkhave padese bhikkhu kesamassuæ ohÃretvà kÃsÃyÃni vatthÃni acchÃdetvà agÃrasmà anagÃriyaæ pabbajito hoti idaæ bhikkhave paÂhamaæ bhikkhussa yÃvajÅvaæ saraïÅyaæ hoti. Puna ca paraæ bhikkhave yasmiæ padese bhikkhu idaæ dukkhan ti yathÃbhÆtaæ pajÃnÃti, ayaæ dukkhasamudayo ti yathÃbhÆtaæ pajÃnÃti, ayaæ dukkhanirodho ti yathÃbhÆtaæ pajÃnÃti, ayaæ dukkhanirodhagÃminÅ paÂipadà ti yathÃbhÆtaæ pajÃnÃti, idaæ bhikkhave dutiyaæ bhikkhussa yÃvajÅvaæ saraïÅyaæ hoti. Puna ca paraæ bhikkhave yasmiæ padese bhikkhu ÃsavÃnaæ khayà anÃsavaæ cetovimuttiæ pa¤¤Ãvimuttiæ diÂÂh' eva dhamme sayam abhi¤¤Ã sacchikatvà upasampajja viharati, idaæ bhikkhave tatiyaæ bhikkhussa yÃvajÅvaæ saraïÅyaæ hoti. ImÃni kho bhikkhave tÅïi bhikkhussa yÃvajÅvaæ saraïÅyÃni bhavantÅ ti. 13. Tayo 'me bhikkhave puggalà santo saævijjamÃnà lokasmiæ. Katame tayo? NirÃso, Ãsaæso, vigatÃso. Katamo ca bhikkhave puggalo nirÃso? Idha bhikkhave ekacco puggalo nÅce kule paccÃjÃto hoti caï¬Ãlakule và nesÃdakule và veïakule và rathakÃrakule và pukkusakule và dalidde appannapÃnabhojane kasiravuttike yattha kasirena ghÃsacchÃdo labbhati. So ca hoti dubbaïïo duddasiko okoÂimako bahvÃbÃdho kÃïo và kuïÅ và kha¤jo và pakkhahato vÃ, na lÃbhÅ annassa pÃnassa vatthassa yÃnassa mÃlÃgandhavilepanassa seyyÃvasathapadÅpeyyassa. So suïÃti itthannÃmo kira khattiyo khattiyehi khattiyÃbhisekena abhisitto ti. Tassa na evaæ hoti -- kudassu nÃma mam pi khattiyà khattiyÃbhisekena abhisi¤cissantÅ ti. Ayaæ vuccati bhikkhave puggalo nirÃso. Katamo ca bhikkhave puggalo Ãsaæso? #<[page 108]># %<108 RATHAKùRA-VAGGA. [III. 13.>% Idha bhikkhave ra¤¤o khattiyassa muddhÃvasittassa jeÂÂho putto hoti abhiseko anabhisitto-m-acalapatto. So suïÃti itthannÃmo kira khattiyo khattiyehi khattiyÃbhisekena abhisitto ti. Tassa evaæ hoti -- kudassu nÃma mam pi khattiyà khattiyÃbhisekena abhisi¤cissantÅ ti. Ayaæ vuccati bhikkhave puggalo Ãsaæso. Katamo ca bhikkhave puggalo vigatÃso? Idha bhikkhave rÃjà hoti khattiyo muddhÃvasitto. So suïÃti itthannÃmo kira khattiyo khattiyehi khattiyÃbhisekena abhisitto ti. Tassa na evaæ hoti -- kudassu nÃma mam pi khattiyà khattiyÃbhisekena abhisi¤cissantÅ ti. Taæ kissa hetu? Yà hi 'ssa bhikkhave pubbe anabhisittassa abhisekÃsà sà 'ssa paÂippassaddhÃ. Ayaæ vuccati bhikkhave puggalo vigatÃso. Ime kho bhikkhave tayo puggalà santo saævijjamÃnà lokasmiæ. Evam eva kho bhikkhave tayo puggalà santo saævijjamÃnà bhikkhÆsu. Katame tayo? NirÃso, Ãsaæso, vigatÃso. 3 Katamo ca bhikkhave puggalo nirÃso? 4 Idha bhikkhave ekacco puggalo dussÅlo hoti pÃpadhammo asucisaÇkassarasamÃcÃro paÂicchannakammanto assamaïo samaïapaÂi¤¤o abrahmacÃrÅ brahmacÃrÅpaÂi¤¤o antopÆtÅ avassuto kasambujÃto. So suïÃti: itthannÃmo kira bhikkhu ÃsavÃnaæ khayà anÃsavaæ cetovimuttiæ pa¤¤Ãvimuttiæ diÂÂh' eva dhamme sayaæ abhi¤¤Ã sacchikatvà upasampajja viharatÅ ti. Tassa na evaæ hoti: kudassu nÃmÃham pi ÃsavÃnaæ khayà anÃsavaæ cetovimuttim pa¤¤Ãvimuttiæ diÂÂh' eva dhamme sayaæ abhi¤¤Ã sacchikatvà upasampajja viharissÃmÅ ti. Ayaæ vuccati bhikkhave puggalo nirÃso. Katamo ca bhikkhave puggalo Ãsaæso? Idha bhikkhave bhikkhu sÅlavà hoti kalyÃïadhammo. So suïÃti: #<[page 109]># %% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ itthannÃma kira bhikkhu ÃsavÃnaæ khayà anÃsavaæ cetovimuttiæ pa¤¤Ãvimuttiæ diÂÂh' eva dhamme sayaæ abhi¤¤Ã sacchikatvà upasampajja viharatÅ ti. Tassa evaæ hoti -- kudassu nÃmÃham pi ÃsavÃnaæ khayà . . . pe . . . sacchikatvà upasampajja viharissÃmÅ ti. Ayaæ vuccati puggalo Ãsaæso. Katamo ca bhikkhave puggalo vigatÃso? Idha bhikkhave arahaæ hoti khÅïÃsavo. So suïÃti -itthannÃmo kira bhikkhu ÃsavÃnaæ khayà . . . pe . . . sacchikatvà upasampajja viharatÅ ti. Tassa na evaæ hoti -- kudassu nÃmÃham pi ÃsavÃnaæ khayà . . . pe . . . sacchikatvà upasampajja viharissÃmÅ ti. Taæ kissa hetu? Yà hi 'ssa bhikkhave pubbe avimuttassa vimuttÃsà sà 'ssa paÂippassaddhÃ. Ayaæ vuccati bhikkhave puggalo vigatÃso. Ime kho bhikkhave tayo puggalà santo saævijjamÃnà bhikkhÆsÆ ti. 14. Yo pi so bhikkhave rÃjà cakkavattÅ dhammiko dhammarÃjà so pi na arÃjakaæ cakkaæ vattetÅ ti. Evaæ vutte a¤¤ataro bhikkhu Bhagavantaæ etad avoca: Ko pana bhante ra¤¤o cakkavattissa dhammikassa dhammara¤¤o rÃjà ti? Dhammo bhikkhÆ ti. Bhagavà avoca: Idha bhikkhu rÃjà cakkavattÅ dhammiko dhammarÃjà dhammaæ yeva nissÃya dhammaæ sakkaronto dhammaæ garukaronto dhammaæ apacÃyamÃno dhammaddhajo dhammaketu dhammÃdhipateyyo dhammikaæ rakkhÃvaraïaguttiæ saævidahati anto janasmiæ. Puna ca paraæ bhikkhu rÃjà cakkavattÅ dhammiko dhammarÃjà dhammaæ yeva nissÃya dhammaæ sakkaronto dhammaæ garukaronto dhammam apacÃyamÃno dhammaddhajo dhammaketu dhammÃdhipateyyo dhammikaæ rakkhÃvaraïaguttiæ saævidahati khattiyesu anuyuttesu balakÃyasmiæ brÃhmaïagahapatikesu negamajÃnapadesu samaïabrÃhmaïesu migapakkhÅsu. #<[page 110]># %<110 RATHAKùRA-VAGGA. [III. 15.>% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ Sa kho so bhikkhu rÃjà cakkavattÅ dhammiko . . . pe . . . dhammikaæ rakkhÃvaraïaguttiæ saævidahitvà anto janasmiæ, . . . pe . . . dhammikaæ rakkhÃvaraïaguttiæ saævidahitvà khattiyesu . . . pe . . . migapakkhÅsu, dhammen' eva cakkaæ pavatteti. Taæ hoti cakkaæ appaÂivattiyaæ kenaci manussabhÆtena paccatthikena pÃïinÃ. Evaæ eva kho bhikkhu TathÃgato arahaæ sammÃsambuddho dhammiko dhammarÃjà dhammaæ yeva nissÃya dhammaæ sakkaronto dhammaæ garukaronto dhammaæ apacÃyamÃno dhammaddhajo dhammaketu dhammÃdhipateyyo dhammikaæ rakkhÃvaraïaguttiæ saævidahati kÃyakammasmiæ: evarÆpaæ kÃyakammaæ sevitabbaæ evarÆpaæ kÃyakammaæ na sevitabban ti. Puna ca paraæ bhikkhu TathÃgato arahaæ sammÃsambuddho dhammiko . . . pe . . . dhammikaæ rakkhÃvaraïaguttiæ saævidahati vacÅkammasmiæ: evarÆpaæ vacÅkammaæ sevitabbaæ evarÆpaæ vacÅkammaæ na sevitabban ti . . . pe . . . manokammasmiæ: evarÆpaæ manokammaæ sevitabbaæ evarÆpaæ manokammaæ na sevitabban ti. Sa kho so bhikkhu TathÃgato arahaæ sammÃsambuddho dhammiko dhammarÃjà dhammaæ yeva nissÃya dhammaæ sakkaronto dhammaæ garukaronto dhammaæ apacÃyamÃno dhammaddhajo dhammaketu dhammÃdhipateyyo dhammikaæ rakkhÃvaraïaguttiæ saævidahitvà kÃyakammasmiæ, . . . pe . . . vacÅkammasmiæ . . . pe . . . manokammasmiæ, dhammen' eva anuttaraæ dhammacakkaæ pavatteti. Taæ hoti cakkaæ appaÂivattiyaæ samaïena và brÃhmaïena và devena và MÃrena và Brahmanà và kenaci và lokasmin ti. 15. 1. Ekaæ samayaæ Bhagavà BÃraïÃsiyaæ viharati Isipatane MigadÃye. Tatra kho Bhagavà bhikkhÆ Ãmantesi: Bhikkhavo ti. #<[page 111]># %% Bhadante ti te bhikkhÆ Bhagavato paccassosuæ. Bhagavà etad avoca: BhÆtapubbaæ bhikkhave rÃjà ahosi Pacetano nÃma. Atha kho bhikkhave rÃjà Pacetano rathakÃraæ Ãmantesi: Ito me samma rathakÃra channaæ mÃsÃnaæ accayena saÇgÃmo bhavissati, sakkhasi me samma rathakÃra navaæ cakkayugaæ kÃtun ti? Sakkomi devà ti kho bhikkhave rathakÃro ra¤¤o Pacetanassa paccassosi. Atha kho bhikkhave rathakÃro chahi mÃsehi chÃrattÆnehi ekaæ cakkaæ niÂÂhÃpesi. Atha kho bhikkhave rÃjà Pacetano rathakÃraæ Ãmantesi: Ito me samma rathakÃra channaæ divasÃnaæ accayena saÇgÃmo bhavissati, niÂÂhitaæ navaæ cakkayugan ti? Imehi kho deva chahi mÃsehi chÃrattÆnehi ekaæ cakkaæ niÂÂhitan ti. Sakkhasi pana me samma rathakÃra imehi chahi divasehi dutiyaæ cakkaæ niÂÂhÃpetun ti? Sakkomi devà ti kho bhikkhave rathakÃro ra¤¤o Pacetanassa paccassosi. 2. Atha kho bhikkhave rathakÃro chahi divasehi dutiyaæ cakkaæ niÂÂhÃpetvà navaæ cakkayugaæ ÃdÃya yena rÃjà Pacetano ten' upasaÇkami. UpasaÇkamitvà rÃjÃnaæ Pacetanaæ etad avoca:-Idan te deva navaæ cakkayugaæ niÂÂhitan ti. Ya¤ ca te idaæ samma rathakÃra cakkaæ chahi mÃsehi niÂÂhitaæ chÃrattÆnehi ya¤ ca te idaæ cakkaæ chahi divasehi niÂÂhitaæ imesaæ kiæ nÃnÃkaraïaæ nesaæ nÃhaæ ki¤ci nÃnÃkaraïaæ passÃmÅ ti. Atthi nesaæ deva nÃnÃkaraïaæ passatu deva nÃnÃkaraïan ti. Atha kho bhikkhave rathakÃro yaæ taæ cakkaæ chahi divasehi niÂÂhitaæ taæ pavattesi. Taæ pavattitaæ samÃnaæ yÃvatikà abhisaÇkhÃrassa gati tÃvatikaæ gantvà ciÇgulÃyitvà bhÆmiyaæ papati. Yaæ pana taæ cakkaæ chahi mÃsehi niÂÂhitaæ chÃrattÆnehi taæ pavattesi. #<[page 112]># %<112 RATHAKùRA-VAGGA. [III. 15. 3.>% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ Taæ pavattitaæ samÃnaæ yÃvatikà abhisaÇkhÃrassa gati tÃvatikaæ gantvà akkhÃhataæ ma¤¤e aÂÂhÃsi. 3. Ko nu kho samma rathakÃra hetu ko paccayo yam idaæ cakkaæ chahi divasehi niÂÂhitaæ taæ pavattitaæ samÃnaæ yÃvatikà abhisaÇkhÃrassa gati tÃvatikaæ gantvà ciÇgulÃyitvà bhÆmiyaæ papati? Ko pana samma rathakÃra hetu ko paccayo yam idaæ cakkaæ chahi mÃsehi niÂÂhitaæ chÃrattÆnehi taæ pavattitaæ samÃnaæ yÃvatikà abhisaÇkhÃrassa gati tÃvatikaæ gantvà akkhÃhataæ ma¤¤e aÂÂhÃsÅ ti. Yam idaæ deva cakkaæ chahi divasehi niÂÂhitaæ tassa nemÅ pi savaÇkà sadosà sakasÃvÃ, arà pi savaÇkà sadosà sakasÃvÃ, nÃbhÅ pi savaÇkà sadosà sakasÃvÃ. Taæ nemiyà pi savaÇkattà sadosattà sakasÃvattÃ, arÃnam pi savaÇkattà sadosattà sakasÃvattÃ, nÃbhiyà pi savaÇkattà sadosattà sakasÃvattÃ, pavattitaæ samÃnaæ yÃvatikà abhisaÇkhÃrassa gati tÃvatikaæ gantvà ciÇgulÃyitvà bhÆmiyaæ papati. Yaæ pana taæ deva cakkaæ chahi mÃsehi niÂÂhitaæ chÃrattÆnehi tassa nemÅ pi avaÇkà adosà akasÃvÃ, arà pi avaÇkà adosà akasÃvÃ, nÃbhÅ pi avaÇkà adosà akasÃvÃ. Taæ nemiyà pi avaÇkattà adosattà akasÃvattÃ, arÃnam pi avaÇkatta adosattà akasÃvattÃ, nÃbhiyà pi avaÇkattà adosattà akasÃvattÃ, pavattitaæ samÃnaæ yÃvatikà abhisaÇkhÃrassa gati tÃvatikaæ gantvà akkhÃhataæ ma¤¤e aÂÂhÃsÅ ti. 4. Siyà kho pana bhikkhave tumhÃkaæ evam assa a¤¤o nÆna tena samayena so rathakÃro ahosÅ ti. Na kho pan' etaæ bhikkhave evaæ daÂÂhabbaæ. Ahaæ tena samayena so rathakÃro ahosi. Tadà panÃhaæ bhikkhave kusalo dÃruvaÇkÃnaæ dÃrudosÃnaæ dÃrukasÃvÃnaæ. Etarahi kho panÃhaæ bhikkhave arahaæ sammÃsambuddho kusalo kÃyavaÇkÃnaæ kÃyadosÃnaæ kÃyakasÃvÃnaæ, kusalo vacÅvaÇkÃnaæ vacÅdosÃnaæ vacÅkasÃvÃnaæ, kusalo manovaÇkÃnaæ manodosÃnaæ manokasÃvÃnaæ. 5. Yassa kassaci bhikkhave bhikkhussa và bhikkhuniyà và kÃyavaÇko appahÅno kÃyadoso kÃyakasÃvo, vacÅvaÇko appahÅno vacÅdoso vacÅkasÃvo, manovaÇko appahÅno manodoso manokasÃvo, evaæ papatità te bhikkhave imasmà dhammavinayà seyyathÃpi taæ cakkaæ chahi divasehi niÂÂhitaæ. #<[page 113]># %% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ Yassa kassaci bhikkhave bhikkhussa và bhikkhuniyà và kÃyavaÇko pahÅno . . . pe . . . manovaÇko pahÅno manodoso manokasÃvo, evaæ patiÂÂhità te bhikkhave imasmiæ dhammavinaye seyyathÃpi taæ cakkaæ chahi mÃsehi niÂÂhitaæ chÃrattÆnehi. TasmÃt iha bhikkhave evaæ sikkhitabbam: kÃyavaÇkaæ pajahissÃma kÃyadosaæ kÃyakasÃvam, vacÅvaÇkaæ pajahissÃma vacÅdosaæ vacÅkasÃvaæ, manovaÇkaæ pajahissÃma manodosaæ manokasÃvan ti. Evaæ hi vo bhikkhave sikkhitabban ti. 16. TÅhi bhikkhave dhammehi samannÃgato bhikkhu apaïïakataæ paÂipadaæ paÂipanno hoti yoni c' assa Ãraddhà hoti ÃsavÃnaæ khayÃya. Katamehi tÅhi? Idha bhikkhave bhikkhu indriyesu guttadvÃro hoti bhojane matta¤¤Æ hoti jÃgariyam anuyutto hoti. Katha¤ ca bhikkhave bhikkhu indriyesu guttadvÃro hoti? Idha bhikkhave bhikkhu cakkhunà rÆpaæ disvà na nimittaggÃhÅ hoti nÃnuvya¤janaggÃhÅ yatvÃdhikaraïam enaæ cakkhundriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhÃdomanassà pÃpakà akusalà dhammà anvÃsaveyyuæ, tassa saævarÃya paÂipajjati rakkhati cakkhundriyaæ cakkhundriye saævaraæ Ãpajjati -- sotena saddaæ sutvà . . . pe . . . ghÃnena gandhaæ ghÃyitvà . . . pe . . . jivhÃya rasaæ sÃyitvà . . . pe . . . kÃyena phoÂÂhabbaæ phusitvà . . . pe . . . manasà dhammaæ vi¤¤Ãya na nimittaggÃhÅ hoti nÃnuvya¤janaggÃhÅ yatvÃdhikaraïam enaæ manindriyaæ asaævutaæ viharantaæ abhijjhÃdomanassà pÃpakà akusalà dhammà anvÃsaveyyuæ, tassa saævarÃya paÂipajjati rakkhati manindriyaæ manindriye saævaraæ Ãpajjati. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu indriyesu guttadvÃro hoti. #<[page 114]># %<114 RATHAKùRA-VAGGA. [III. 17.>% Katha¤ ca bhikkhave bhikkhu bhojane matta¤¤Æ hoti? Idha bhikkhave bhikkhu paÂisaÇkhà yoniso ÃhÃraæ ÃhÃreti n' eva davÃya na madÃya na maï¬anÃya na vibhÆsanÃya, yÃvad eva imassa kÃyassa Âhitiyà yÃpanÃya vihiæsÆparatiyà brahmacariyÃnuggahÃya: iti purÃïa¤ ca vedanaæ paÂihaÇkhÃmi nava¤ ca vedanaæ na uppÃdessÃmi yÃtrà ca me bhavissati anavajjatà ca phÃsuvihÃro cà ti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu bhojane matta¤¤Æ hoti. Katha¤ ca bhikkhave bhikkhu jÃgariyam anuyutto hoti? Idha bhikkhave bhikkhu divasaæ caÇkamena nisajjÃya ÃvaraïÅyehi dhammehi cittaæ parisodheti, rattiyà paÂhamaæ yÃmaæ caÇkamena nisajjÃya ÃvaraïÅyehi dhammehi cittaæ parisodheti, rattiyà majjhimaæ yÃmaæ dakkhiïena passena sÅhaseyyaæ kappeti pÃde pÃdaæ accÃdhÃya sato sampajÃno uÂÂhÃnasa¤¤aæ manasikaritvÃ, rattiyà pacchimaæ yÃmaæ paccuÂÂhÃya caÇkamena nisajjÃya ÃvaraïÅyehi dhammehi cittaæ parisodheti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu jÃgariyaæ anuyutto hoti. Imehi kho bhikkhave tÅhi dhammehi samannÃgato bhikkhu apaïïakataæ paÂipadaæ paÂipanno hoti yoni c' assa Ãraddhà hoti ÃsavÃnaæ khayÃyà ti. 17. Tayo 'me bhikkhave dhammà attavyÃbÃdhÃya pi saævattanti paravyÃbÃdhÃya pi saævattanti ubhayavyÃbÃdhÃya pi saævattanti. Katame tayo? KÃyaduccaritaæ vacÅduccaritaæ manoduccaritaæ. Ime kho bhikkhave tayo dhammà attavyÃbÃdhÃya pi saævattanti paravyÃbÃdhÃya pi saævattanti ubhayavyÃbÃdhÃya pi saævattanti. Tayo 'me bhikkhave dhammà n' eva attavyÃbÃdhÃya pi saævattanti na paravyÃbÃdhÃya pi saævattanti na ubhayavyÃbÃdhÃya pi saævattanti. Katame tayo? KÃyasucaritaæ vacÅsucaritaæ manosucaritaæ. Ime kho bhikkhave tayo dhammà n' eva attavyÃbÃdhÃya pi saævattanti na paravyÃbÃdhÃya pi saævattanti na ubhayavyÃbÃdhÃya pi saævattantÅ ti. #<[page 115]># %% 18. Sace vo bhikkhave a¤¤atitthiyà paribbÃjakà evaæ puccheyyuæ:-- devalokÆpapattiyà Ãvuso samaïo Gotamo brahmacariyaæ vussatÅ ti. Na nu tumhe bhikkhave evaæ puÂÂhà aÂÂiyeyyÃtha harÃyeyyÃtha jiguccheyyÃthà ti? Evaæ bhante. Iti kira tumhe bhikkhave dibbena Ãyunà aÂÂiyatha harÃyatha jigucchatha dibbena vaïïena dibbena sukhena dibbena yasena dibbenÃdhipateyyena aÂÂiyatha harÃyatha jigucchatha pag eva kho pana bhikkhave tumhehi kÃyaduccaritena aÂÂiyitabbaæ harÃyitabbaæ jigucchitabbaæ vacÅduccaritena . . . manoduccaritena aÂÂiyitabbaæ harÃyitabbaæ jigucchitabban ti. 19. TÅhi bhikkhave aÇgehi samannÃgato pÃpaïiko abhabbo anadhigataæ và bhogaæ adhigantuæ adhigataæ và bhogaæ phÃtikÃtuæ. Katamehi tÅhi? Idha bhikkhave pÃpaïiko pubbaïhasamayaæ na sakkaccaæ kammantaæ adhiÂÂhÃti, majjhantikasamayaæ na sakkaccaæ kammantaæ adhiÂÂhÃti, sÃyaïhasamayaæ na sakkaccaæ kammantaæ adhiÂÂhÃti. Imehi kho bhikkhave tÅhi aÇgehi samannÃgato pÃpaïiko abhabbo anadhigataæ và bhogaæ adhigantuæ adhigataæ và bhogaæ phÃtikÃtuæ. Evam eva kho bhikkhave tÅhi dhammehi samannÃgato bhikkhu abhabbo anadhigataæ và kusalaæ dhammaæ adhigantuæ adhigataæ và kusalaæ dhammaæ phÃtikÃtuæ. Katamehi tÅhi? Idha bhikkhave bhikkhu pubbaïhasamayaæ na sakkaccaæ samÃdhinimittaæ adhiÂÂhÃti, majjhantikasamayaæ na sakkaccaæ samÃdhinimittaæ adhiÂÂhÃti, sÃyaïhasamayaæ na sakkaccaæ samÃdhinimittaæ adhiÂÂhÃti. Imehi kho bhikkhave tÅhi dhammehi samannÃgato bhikkhu abhabbo anadhigataæ và kusalaæ dhammaæ adhigantuæ adhigataæ và kusalaæ dhammaæ phÃtikÃtun ti. #<[page 116]># %<116 RATHAKùRA-VAGGA. [III. 20>% TÅhi bhikkhave aÇgehi samannÃgato pÃpaïiko bhabbo anadhigataæ và bhogaæ adhigantuæ adhigataæ và bhogaæ phÃtikÃtuæ. Katamehi tÅhi? Idha bhikkhave pÃpaïiko pubbaïhasamayaæ sakkaccaæ kammantaæ adhiÂÂhÃti, majjhantikasamayaæ sakkaccaæ kammantaæ adhiÂÂhÃti, sÃyaïhasamayaæ sakkaccaæ kammantaæ adhiÂÂhÃti. Imehi kho bhikkhave tÅhi aÇgehi samannÃgato pÃpaïiko bhabbo anadhigataæ và bhogaæ adhigantuæ adhigataæ và bhogaæ phÃtikÃtuæ. Evam eva kho bhikkhave tÅhi dhammehi samannÃgato bhikkhu bhabbo anadhigataæ và kusalaæ dhammaæ adhigantuæ adhigataæ và kusalaæ dhammaæ phÃtikÃtuæ. Katamehi tÅhi? Idha bhikkhave bhikkhu pubbaïhasamayaæ sakkaccaæ samÃdhinimittaæ adhiÂÂhÃti, majjhantikasamayaæ . . . pe . . . sÃyaïhasamayaæ sakkaccaæ samÃdhinimittaæ adhiÂÂhÃti. Imehi kho bhikkhave tÅhi dhammehi samannÃgato bhikkhu bhabbo anadhigataæ và kusalaæ dhammaæ adhigantuæ và kusalaæ dhammaæ phÃtikÃtun ti. 20. TÅhi bhikkhave aÇgehi samannÃgato pÃpaïiko na cirass' eva mahantattaæ và vepullattaæ và pÃpuïÃti bhogesu. Katamehi tÅhi? Idha bhikkhave pÃpaïiko cakkhumà ca hoti vidhÆro ca nissayasampanno ca. Katha¤ ca bhikkhave pÃpaïiko cakkhumà hoti? Idha bhikkhave pÃpaïiko païiyaæ jÃnÃti, idaæ païiyaæ evaæ kÅtaæ evaæ vikkayamÃnaæ ettakaæ mÆlaæ bhavissati ettako udayo ti. Evaæ kho bhikkhave pÃpaïiko cakkhumà hoti. Katha¤ ca bhikkhave pÃpaïiko vidhÆro hoti? Idha bhikkhave pÃpaïiko kusalo hoti païiyaæ ketu¤ ca vikketu¤ ca. Evaæ kho bhikkhave pÃpaïiko vidhÆro hoti. Katha¤ ca bhikkhave pÃpaïiko nissayasampanno hoti? #<[page 117]># %% Idha bhikkhave pÃpaïiko ye te gahapatÅ và gahapatiputtà và a¬¬hà mahaddhanà mahÃbhogà te naæ evaæ jÃnanti -- ayaæ kho bhavaæ pÃpaïiko cakkhumà ca vidhÆro ca paÂibalo puttadÃra¤ ca posetuæ amhÃka¤ ca kÃlena kÃlaæ anuppadÃtun ti. Te naæ bhogehi nipatanti -- ito samma pÃpaïika bhoge karitvà puttadÃra¤ ca posehi amhÃka¤ ca kÃlena kÃlaæ anuppadehÅ ti. Evaæ kho bhikkhave pÃpaïiko nissayasampanno hoti. Imehi kho bhikkhave tÅhi aÇgehi samannÃgato pÃpaïiko na cirass' eva mahantattaæ và vepullattaæ và pÃpuïÃti bhogesu. Evam eva kho bhikkhave tÅhi dhammehi samannÃgato bhikkhu na cirass' eva mahantattaæ và vepullattaæ và pÃpuïÃti kusalesu dhammesu. Katamehi tÅhi? Idha bhikkhave bhikkhu cakkhumà ca hoti vidhÆro ca nissayasampanno ca. Katha¤ ca bhikkhave bhikkhu cakkhumà hoti? Idha bhikkhave bhikkhu idaæ dukkhan ti yathÃbhÆtaæ pajÃnÃti . . . pe . . . ayaæ dukkhanirodhagÃminÅ paÂipadà ti yathÃbhÆtaæ pajÃnÃti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu cakkhumà hoti. Katha¤ ca bhikkhave bhikkhu vidhÆro hoti? Idha bhikkhave bhikkhu Ãraddhaviriyo viharati akusalÃnaæ dhammÃnaæ pahÃnÃya kusalÃnaæ dhammÃnaæ upÃdÃya thÃmavà daÊhaparakkamo anikkhittadhuro kusalesu dhammesu. Evam eva kho bhikkhave bhikkhu vidhÆro hoti. Katha¤ ca bhikkhave bhikkhu nissayasampanno hoti? Idha bhikkhave bhikkhu ye te bhikkhÆ bahussutà ÃgatÃgamà dhammadharà vinayadharà mÃtikadharà te kÃlena kÃlaæ upasaÇkamitvà paripucchati paripa¤hati. Idaæ bhante kathaæ imassa ko attho ti? Tassa te Ãyasmanto avivaÂa¤ c' eva vivaranti anuttÃnikata¤ ca uttÃniæ karonti anekavihitesu kaÇkhaÂÂhÃnÅyesu dhammesu kaÇkhaæ paÂivinodenti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu nissayasampanno hoti. #<[page 118]># %<118 RATHAKùRA-VAGGA. [III. 21.>% Imehi kho bhikkhave tÅhi dhammehi samannÃgato bhikkhu na cirass' eva mahantattaæ và vepullattaæ và pÃpuïÃti dhammesÆ ti. RathakÃravaggo dutiyo. [PaÂhamabhÃïavÃraæ niÂÂhitaæ] 21. Evaæ me sutaæ. Ekaæ samayaæ Bhagavà SÃvatthiyaæ viharati Jetavane AnÃthapiï¬ikassa ÃrÃme. Atha kho Ãyasmà ca SaviÂÂho Ãyasmà ca MahÃkoÂÂhito yen' Ãyasmà SÃriputto ten' upasaÇkamiæsu. UpasaÇkamitvà Ãyasmatà SÃriputtena saddhiæ sammodiæsu . . . pe . . . Ekamantaæ nisinnaæ kho Ãyasmantaæ SaviÂÂhaæ Ãyasmà SÃriputto etad avoca: Tayo 'me Ãvuso SaviÂÂha puggalà santo saævijjamÃnà lokasmiæ. Katame tayo? KÃyasakkhÅ diÂÂhippatto saddhÃvimutto. Ime kho Ãvuso tayo puggalà santo saævijjamÃnà lokasmiæ. Imesaæ Ãvuso tiïïaæ puggalÃnaæ katamo te puggalo khamati abhikkantataro ca païÅtataro cà ti? Tayo 'me Ãvuso SÃriputta puggalà santo saævijjamÃnà lokasmiæ. Katame tayo? KÃyasakkhÅ diÂÂhippatto saddhÃvimutto. Ime kho Ãvuso tayo puggalà santo saævijjamÃnà lokasmiæ. Imesaæ Ãvuso tiïïaæ puggalÃnaæ yvÃyaæ puggalo saddhÃvimutto ayaæ me puggalo khamati imesaæ tiïïaæ puggalÃnaæ abhikkantataro ca païÅtataro ca. Taæ kissa hetu? Imassa Ãvuso puggalassa saddhindriyaæ adhimattan ti. Atha kho Ãyasmà SÃriputto Ãyasmantaæ MahÃkoÂÂhitaæ etad avoca:-- Tayo 'me Ãvuso KoÂÂhita puggalà santo saævijjamÃnà lokasmiæ. Katame tayo? KÃyasakkhÅ . . . pe . . . Ime kho Ãvuso tayo puggalà santo saævijjamÃnà lokasmiæ. #<[page 119]># %% Imesaæ Ãvuso tiïïaæ puggalÃnaæ katamo te puggalo khamati abhikkantataro ca païÅtataro cà ti? Tayo 'me Ãvuso SÃriputta puggalà santo saævijjamÃnà lokasmiæ. Katame tayo? KÃyasakkhÅ . . . pe . . . Ime kho Ãvuso tayo puggalà santo saævijjamÃnà lokasmiæ. Imesaæ Ãvuso tiïïaæ puggalÃnaæ yvÃyaæ puggalo kÃyasakkhÅ ayaæ me puggalo khamati imesaæ tiïïaæ puggalÃnaæ abhikkantataro ca païÅtataro ca. Tam kissa hetu? Imassa Ãvuso puggalassa samÃdhindriyaæ adhimattan ti. Atha kho Ãyasmà MahÃkoÂÂhito Ãyasmantaæ SÃriputtaæ etad avoca:-- Tayo 'me Ãvuso SÃriputta puggalà . . . pe . . . Katame tayo? KÃyasakkhÅ . . . pe . . . Ime kho Ãvuso tayo puggalà santo saævijjamÃnà lokasmiæ. Imesaæ Ãvuso tiïïaæ puggalÃnaæ katamo te puggalo khamati abhikkantataro ca païÅtataro cà ti? Tayo 'me Ãvuso KoÂÂhita puggalà . . . pe . . . Katame tayo? KÃyasakkhÅ . . . pe . . . Ime kho Ãvuso tayo puggalà santo saævijjamÃnà lokasmiæ. Imesaæ Ãvuso tiïïaæ puggalÃnaæ yvÃyaæ puggalo diÂÂhippatto ayaæ me puggalo khamati imesaæ tiïïaæ puggalÃnaæ abhikkantataro ca païÅtataro ca. Taæ kissa hetu? Imassa Ãvuso puggalassa pa¤¤indriyaæ adhimattan ti. Atha kho Ãyasmà SÃriputto Ãyasmantaæ SaviÂÂhaæ Ãyasmanta¤ ca MahÃkoÂÂhitaæ etad avoca: VyÃkataæ kho Ãvuso amhehi sabbeh' eva yathà sakaæ paÂibhÃnaæ, ÃyÃm' Ãvuso yena Bhagavà ten' upasaÇkamissÃma. UpasaÇkamitvà Bhagavato etam atthaæ ÃrocessÃma. Yathà no Bhagavà vyÃkarissati tathà naæ dhÃrissÃmà ti. Evaæ Ãvuso ti kho Ãyasmà ca SaviÂÂho Ãyasmà ca MahÃkoÂÂhito Ãyasmato SÃriputtassa paccassosuæ. Atha kho Ãyasmà ca SÃriputto Ãyasmà ca SaviÂÂho Ãyasmà ca MahÃkoÂÂhito yena Bhagavà ten' upasaÇkamiæsu. UpasaÇkamitvà Bhagavantaæ abhivÃdetvà ekamantaæ nisÅdiæsu. Ekamantaæ nisinno kho Ãyasmà SÃriputto yÃvatako ahosi Ãyasmatà ca SaviÂÂhena Ãyasmatà ca MahÃkoÂÂhitena saddhiæ kathÃsallÃpo taæ sabbaæ Bhagavato Ãrocesi. #<[page 120]># %<120 PUGGALA-VAGGA. [III. 22.>% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ Na khv ettha SÃriputta sukaraæ ekaæsena vyÃkÃtuæ ayaæ imesaæ tiïïaæ puggalÃnaæ abhikkantataro ca païÅtataro cà ti. èhÃnaæ h' etaæ SÃriputta vijjati yvÃyaæ puggalo saddhÃvimutto svÃyaæ arahattÃya paÂipanno yvÃyaæ puggalo kÃyasakkhÅ svÃyaæ sakadÃgÃmÅ và anÃgÃmÅ và yo cÃyaæ puggalo diÂÂhippatto so p' assa sakadÃgÃmÅ và anÃgÃmÅ vÃ. Na khv ettha SÃriputta sukaraæ ekaæsena vyÃkÃtuæ ayaæ imesaæ tiïïaæ puggalÃnaæ abhikkantataro ca païÅtataro cà ti. èhÃnaæ h' etaæ SÃriputta vijjati yvÃyaæ puggalo kÃyasakkhÅ svÃyaæ arahattÃya paÂipanno yvÃyaæ puggalo saddhÃvimutto svÃyaæ sakadÃgÃmÅ và anÃgÃmÅ và yo cÃyaæ puggalo diÂÂhippatto so p' assa sakadÃgÃmÅ và anÃgÃmÅ vÃ. Na khv ettha SÃriputta sukaraæ ekaæsena vyÃkÃtuæ ayam imesaæ tiïïaæ puggalÃnaæ abhikkantataro ca païÅtataro cà ti. èhÃnaæ h' etaæ SÃriputta vijjati yvÃyaæ puggalo diÂÂhippatto svÃyaæ arahattÃya paÂipanno yvÃyaæ puggalo saddhÃvimutto svÃyaæ sakadÃgÃmÅ và anÃgÃmÅ và yo cÃyaæ puggalo kÃyasakkhÅ so p' assa sakadÃgÃmÅ và anÃgÃmÅ vÃ. Na khv ettha SÃriputta sukaraæ ekaæsena vyÃkÃtuæ ayaæ imesaæ tiïïaæ puggalÃnaæ abhikkantataro ca païÅtataro cà ti. 22.8 Tayo 'me bhikkhave gilÃnà santo saævijjamÃnà lokasmiæ. Katame tayo? Idha bhikkhave ekacco gilÃno labhanto và sappÃyÃni bhojanÃni alabhanto và sappÃyÃni bhojanÃni, labhanto và sappÃyÃni bhesajjÃni alabhanto và sappÃyÃni bhesajjÃni, labhanto và paÂirÆpaæ upaÂÂhÃkaæ alabhanto và paÂirÆpaæ upaÂÂhÃkaæ, n' eva vuÂÂhÃti tamhà ÃbÃdhÃ. #<[page 121]># %% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ Idha pana bhikkhave ekacco gilÃno labhanto và sappÃyÃni bhojanÃni alabhanto và sappÃyÃni bhojanÃni, labhanto và sappÃyÃni bhesajjÃni alabhanto và sappÃyÃni bhesajjÃni, labhanto và paÂirÆpaæ upaÂÂhÃkaæ alabhanto và paÂirÆpaæ upaÂÂhÃkaæ, vuÂÂhÃti tamhà ÃbÃdhÃ. Idha pana bhikkhave ekacco gilÃno labhanto sappÃyÃni bhojanÃni no alabhanto, labhanto sappÃyÃni bhesajjÃni no alabhanto, labhanto paÂirÆpaæ upaÂÂhÃkaæ no alabhanto, vuÂÂhÃti tamhà ÃbÃdhÃ. Tatra bhikkhave yvÃyaæ gilÃno labhanto sappÃyÃni bhojanÃni no alabhanto, labhanto sappÃyÃni bhesajjÃni no alabhanto, labhanto paÂirÆpaæ upaÂÂhÃkaæ no alabhanto, vuÂÂhÃti tamhà ÃbÃdhÃ, imaæ kho bhikkhave gilÃnaæ paÂicca gilÃnabhattaæ anu¤¤Ãtaæ gilÃnabhesajjaæ anu¤¤Ãtaæ gilÃnÆpaÂÂhÃko anu¤¤Ãto, ima¤ ca pana bhikkhave gilÃnaæ paÂicca a¤¤e pi gilÃnà upaÂÂhÃtabbÃ. Ime kho bhikkhave tayo gilÃnà santo saævijjamÃnà lokasmiæ. Evam eva kho bhikkhave tayo 'me gilÃnupamà puggalà santo saævijjamÃnà lokasmiæ. Katame tayo? Idha bhikkhave ekacco puggalo labhanto và TathÃgataæ dassanÃya alabhanto và TathÃgataæ dassanÃya, labhanto và TathÃgatappaveditaæ dhammavinayaæ savanÃya alabhanto và TathÃgatappaveditaæ dhammavinayaæ savanÃya, n' eva okkamati niyÃmaæ kusalesu dhammesu sammattaæ. Idha pana bhikkhave ekacco puggalo labhanto và TathÃgataæ dassanÃya alabhanto và TathÃgataæ dassanÃya labhanto và TathÃgatappaveditaæ dhammavinayaæ savanÃya alabhanto và TathÃgatappaveditaæ dhammavinayaæ savanÃya, okkamati niyÃmaæ kusalesu dhammesu sammattaæ. Idha pana bhikkhave ekacco puggalo labhanto TathÃgataæ dassanÃya no alabhanto, labhanto TathÃgatappaveditaæ dhammavinayaæ savanÃya no alabhanto, okkamati niyÃmaæ kusalesu dhammesu sammattaæ. #<[page 122]># %<122 PUGGALA-VAGGA. [III. 23.>% Tatra bhikkhave yvÃyaæ puggalo labhanto TathÃgataæ dassanÃya no alabhanto, labhanto TathÃgatappaveditaæ dhammavinayaæ savanÃya no alabhanto, okkamati niyÃmaæ kusalesu dhammesu sammattaæ, imaæ kho bhikkhave puggalaæ paÂicca dhammadesanà anu¤¤ÃtÃ, ima¤ ca pana bhikkhave puggalaæ paÂicca a¤¤esam pi dhammo desetabbo. Ime kho bhikkhave tayo gilÃnupamà puggalà saævijjamÃnà lokasmiæ. 23. Tayo 'me bhikkhave puggalà santo saævijjamÃnà lokasmiæ. Katame tayo? Idha bhikkhave ekacco puggalo savyÃpajjhaæ kÃyasaÇkhÃraæ abhisaÇkharoti savyÃpajjhaæ vacÅsaÇkhÃraæ abhisaÇkharoti savyÃpajjhaæ manosaÇkhÃraæ abhisaÇkharoti. So savyÃpajjhaæ kÃyasaÇkhÃraæ abhisaÇkharitvà savyÃpajjhaæ vacÅsaÇkhÃraæ abhisaÇkharitvà savyÃpajjhaæ manosaÇkhÃraæ abhisaÇkharitvà savyÃpajjhaæ lokaæ uppajjati. Tam enaæ savyÃpajjhaæ lokaæ uppannaæ samÃnaæ savyÃpajjhà phassà phusanti. So savyÃpajjhehi phassehi phuÂÂho samÃno savyÃpajjhaæ vedanaæ vediyati ekantadukkhaæ, seyyathÃpi sattà nerayikÃ. Idha pana bhikkhave ekacco puggalo avyÃpajjhaæ kÃyasaÇkhÃraæ abhisaÇkharoti . . . pe . . . avyÃpajjhaæ manosaÇkhÃraæ abhisaÇkharoti. So avyÃpajjhaæ kÃyasaÇkhÃraæ abhisaÇkharitvà . . . pe . . . manosaÇkhÃraæ abhisaÇkharitvà avyÃpajjhaæ lokaæ uppajjati. Taæ enam avyÃpajjhaæ lokaæ uppannaæ samÃnaæ avyÃpajjhà phassà phusanti. So {avyÃpajjhehi} phassehi phuÂÂho samÃno avyÃpajjhaæ vedanaæ vediyati ekantasukhaæ, seyyathÃpi devà subhakiïïÃ. Idha pana bhikkhave ekacco puggalo savyÃpajjham pi avyÃpajjham pi kÃyasaÇkhÃraæ abhisaÇkharoti . . . pe . . . savyÃpajjham pi avyÃpajjham pi manosaÇkhÃraæ abhisaÇkharoti. So savyÃpajjham pi avyÃpajjham pi kÃyasaÇkhÃraæ abhisaÇkharitvà . . . pe . . . savyÃpajjham pi avyÃpajjham pi manosaÇkhÃraæ abhisaÇkharitvà savyÃpajjham pi avyÃpajjham pi lokaæ uppajjati. #<[page 123]># %% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ Tam enaæ savyÃpajjham pi avyÃpajjham pi lokaæ uppannaæ samÃnaæ savyÃpajjhà pi avyÃpajjhà pi phassà phusanti. So savyÃpajjhehi pi avyÃpajjhehi pi phassehi phuÂÂho samÃno savyÃpajjham pi avyÃpajjham pi vedanaæ vediyati vokiïïaæ [saÇkiïïaæ] sukhadukkhaæ, seyyathÃpi manussà ekacce ca devà ekacce ca vinipÃtikÃ. Ime kho bhikkhave tayo puggalà santo saævijjamÃnà lokasmin ti. 24. Tayo 'me bhikkhave puggalà puggalassa bahukÃrÃ. Katame tayo? Yaæ bhikkhave puggalaæ Ãgamma puggalo buddhaæ saraïaæ gato hoti dhammaæ saraïaæ gato hoti saÇghaæ saraïaæ gato hoti, ayaæ puggalo imassa puggalassa bahukÃro. Puna ca paraæ bhikkhave yaæ puggalaæ Ãgamma puggalo idaæ dukkhan ti yathÃbhÆtaæ pajÃnÃti . . . pe . . . dukkhanirodhagÃminÅ paÂipadà ti yathÃbhÆtaæ pajÃnÃti, ayaæ bhikkhave puggalo imassa puggalassa bahukÃro. Puna ca paraæ bhikkhave yaæ puggalaæ Ãgamma puggalo ÃsavÃnaæ khayà anÃsavaæ ceto-vimuttiæ pa¤¤Ã-vimuttiæ diÂÂh' eva dhamme sayaæ abhi¤¤Ã sacchikatvà upasampajja viharati, ayaæ puggalo imassa puggalassa bahukÃro. Ime kho bhikkhave tayo puggalà puggalassa bahukÃrÃ. Imehi ca pana bhikkhave tÅhi puggalehi imassa puggalassa n' atthi a¤¤o puggalo bahukÃrataro ti vadÃmi. Imesa¤ ca bhikkhave tiïïaæ puggalÃnaæ iminà puggalena na suppaÂikÃraæ vadÃmÅ ti, yadidaæ abhivÃdana-paccuÂÂhÃna-a¤jalikamma-sÃmÅcikamma-cÅvarapiï¬apÃtasenÃsanagilÃnapaccayabhesajjaparikkhÃrÃnuppadÃnenà ti. 25.7 Tayo 'me bhikkhave puggalà santo saævijjamÃnà lokasmiæ. #<[page 124]># %<124 PUGGALA-VAGGA. [III. 26.>% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ Katame tayo? ArukÆpamacitto puggalo vijjÆpamacitto vajirÆpamacitto. Katamo ca bhikkhave arukÆpamacitto puggalo? Idha bhikkhave ekacco puggalo kodhano hoti upÃyÃsabahulo, appam pi vutto samÃno abhisajjati kuppati vyÃpajjati patiÂÂhÅyati kopa¤ ca dosa¤ ca appaccaya¤ ca pÃtukaroti. SeyyathÃpi nÃma duÂÂhÃruko kaÂÂhena và kaÂhalÃya và ghaÂÂito bhÅyosomattÃya Ãsavaæ deti, evam eva kho bhikkhave idh' ekacco puggalo kodhano hoti . . . pe . . . pÃtukaroti. Ayaæ vuccati bhikkhave arukÆpamacitto puggalo. Katamo ca bhikkhave vijjÆpamacitto puggalo? Idha bhikkhave ekacco puggalo idaæ dukkhan ti yathÃbhÆtaæ pajÃnÃti . . . pe . . . dukkhanirodhagÃminÅ paÂipadà ti yathÃbhÆtaæ pajÃnÃti. SeyyathÃpi bhikkhave cakkhumà puriso rattandhakÃratimisÃya vijjantarikÃya rÆpÃni passeyya, evam eva kho bhikkhave idh' ekacco puggalo idaæ dukkhan ti . . . pe . . . dukkhanirodhagÃminÅ paÂipadà ti yathÃbhÆtaæ pajÃnÃti. Ayaæ vuccati bhikkhave vijjÆpamacitto puggalo. Katamo ca bhikkhave vajirÆpamacitto puggalo? Idha bhikkhave ekacco puggalo ÃsavÃnaæ khayà anÃsavaæ cetovimuttiæ pa¤¤Ãvimuttiæ diÂÂh' eva dhamme sayaæ abhi¤¤Ã sacchikatvà upasampajja viharati. SeyyathÃpi bhikkhave vajirassa n' atthi ki¤ci abhejjaæ maïi và pÃsÃïo vÃ, evaæ eva kho bhikkhave idh' ekacco puggalo ÃsavÃnaæ khayà . . . pe . . . sacchikatvà upasampajja viharati. Ayaæ vuccati bhikkhave vajirÆpamacitto puggalo. Ime kho bhikkhave tayo puggalà santo saævijjamÃnà lokasmin ti. 26.6 Tayo 'me bhikkhave puggalà santo saævijjamÃnà lokasmiæ. Katame tayo? Atthi bhikkhave puggalo na sevitabbo na bhajitabbo na payirupÃsitabbo, atthi bhikkhave puggalo sevitabbo bhajitabbo payirupÃsitabbo, atthi bhikkhave puggalo sakkatvà garukatvà sevitabbo bhajitabbo payirupÃsitabbo. #<[page 125]># %% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ Katamo ca bhikkhave puggalo na sevitabbo na bhajitabbo na payirupÃsitabbo? Idha bhikkhave ekacco puggalo hÅno hoti sÅlena samÃdhinà pa¤¤Ãya, evarÆpo bhikkhave puggalo na sevitabbo na bhajitabbo na payirupÃsitabbo a¤¤atra anuddayà a¤¤atra anukampÃ. Katamo ca bhikkhave puggalo sevitabbo bhajitabbo payirupÃsitabbo? Idha bhikkhave ekacco puggalo sadiso hoti sÅlena samÃdhinà pa¤¤Ãya, evarÆpo bhikkhave puggalo sevitabbo bhajitabbo payirupÃsitabbo. Taæ kissa hetu? SÅlasÃma¤¤agatÃnaæ sataæ sÅlakathà ca no bhavissati sà ca no pavattanÅ bhavissati sà ca no phÃsu bhavissatÅ ti; samÃdhisÃma¤¤agatÃnaæ sataæ samÃdhikathà ca no bhavissati sà ca no pavattanÅ bhavissati sà ca no phÃsu bhavissatÅ ti; pa¤¤ÃsÃma¤¤agatÃnaæ sataæ . . . pe . . . phÃsu bhavissatÅ ti. Tasmà evarÆpo puggalo sevitabbo bhajitabbo payirupÃsitabbo. Katamo ca bhikkhave puggalo sakkatvà garukatvà sevitabbo bhajitabbo payirupÃsitabbo? Idha bhikkhave ekacco puggalo adhiko hoti sÅlena samÃdhinà pa¤¤Ãya evarÆpo bhikkhave puggalo sakkatvà garukatvà sevitabbo bhajitabbo payirupÃsitabbo. Taæ kissa hetu? Iti aparipÆraæ và sÅlakkhandhaæ paripÆressÃmi paripÆraæ và sÅlakkhandhaæ tattha tattha pa¤¤Ãya anuggahessÃmi, aparipÆraæ và samÃdhikkhandhaæ paripÆressÃmi paripÆraæ và samÃdhikkhandhaæ tattha tattha pa¤¤Ãya anuggahessÃmi, aparipÆraæ và pa¤¤akkhandhaæ paripÆressÃmi paripÆraæ và pa¤¤akkhandhaæ tattha tattha pa¤¤Ãya anuggahessÃmÅ ti. Tasmà evarÆpo puggalo sakkatvà garukatvà sevitabbo bhajitabbo payirupÃsitabbo. Ime kho bhikkhave tayo puggalà santo saævijjamÃnà lokasmin ti. #<[page 126]># %<126 PUGGALA-VAGGA. [III. 27.>% NihÅyati puriso nihÅnasevÅ na ca hÃyetha kadÃci tulyasevÅ seÂÂham upanamam udeti khippaæ tasmà attano uttariæ bhajethà ti. 27.4 Tayo 'me bhikkhave puggalà santo saævijjamÃnà lokasmiæ. Katame tayo? Atthi bhikkhave puggalo jigucchitabbo na sevitabbo na bhajitabbo na payirupÃsitabbo, atthi bhikkhave puggalo ajjhupekkhitabbo na sevitabbo na bhajitabbo na payirupÃsitabbo, atthi bhikkhave puggalo sevitabbo bhajitabbo payirupÃsitabbo. Katamo ca bhikkhave puggalo jigucchitabbo na sevitabbo na bhajitabbo na payirupÃsitabbo? Idha bhikkhave ekacco puggalo dussÅlo hoti pÃpadhammo asucisaÇkassarasamÃcÃro paÂichannakammanto assamaïo samaïapaÂi¤¤o abrahmacÃrÅ brahmacÃripaÂi¤¤o antopÆti avassuto kasambujÃto. EvarÆpo bhikkhave puggalo jigucchitabbo na sevitabbo na bhajitabbo na payirupÃsitabbo. Taæ kissa hetu? Ki¤cÃpi bhikkhave evarÆpassa puggalassa na diÂÂhÃnugatim Ãpajjati atha kho naæ pÃpako kittisaddo abbhuggacchati pÃpamitto purisapuggalo pÃpasahÃyo pÃpasampavaÇko ti. SeyyathÃpi bhikkhave ahi gÆthagato ki¤cÃpi na ¬assati atha kho naæ makkheti, evam eva kho bhikkhave ki¤cÃpi evarÆpassa puggalassa na diÂÂhÃnugatiæ Ãpajjati atha kho naæ pÃpako kittisaddo . . . pe . . . pÃpasampavaÇko ti. Tasmà evarÆpo puggalo jigucchitabbo na sevitabbo na bhajitabbo na payirupÃsitabbo. Katamo ca bhikkhave puggalo ajjhupekkhitabbo na sevitabbo na bhajitabbo na payirupÃsitabbo? Idha bhikkhave ekacco puggalo kodhano hoti upÃyÃsabahulo appaæ pi vutto samÃno abhisajjati kuppati vyÃpajjati patitthÅyati kopa¤ ca dosa¤ ca appaccaya¤ ca pÃtukaroti. #<[page 127]># %% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ SeyyathÃpi bhikkhave duÂÂhÃruko kaÂÂhena và kaÂhalÃya và ghaÂÂito bhÅyosomattÃya Ãsavaæ deti, evam eva kho bhikkhave . . . pe . . . [III.25]. SeyyathÃpi bhikkhave tiï¬ukÃlÃtaæ kaÂÂhena và kaÂhalÃya và ghaÂÂitaæ bhÅyosomattÃya cicciÂÃyati ciÂiciÂÃyati, evam eva kho bhikkhave . . . pe . . . SeyyathÃpi bhikkhave gÆthakÆpo kaÂÂhena và kaÂhalÃya và ghaÂÂito bhÅyosomattÃya duggandho hoti, evam eva kho bhikkhave ekacco puggalo kodhano hoti upÃyÃsabahulo . . . pe . . . pÃtukaroti. EvarÆpo bhikkhave puggalo ajjhupekkhitabbo na sevitabbo na bhajitabbo na payirupÃsitabbo. Taæ kissa hetu? Akkoseyya pi maæ paribhÃseyya pi maæ anattham pi maæ kareyyà ti. Tasmà evarÆpo puggalo ajjhupekkhitabbo na sevitabbo na bhajitabbo na payirupÃsitabbo. Katamo ca bhikkhave puggalo sevitabbo bhajitabbo payirupÃsitabbo? Idha bhikkhave ekacco puggalo sÅlavà hoti kalyÃïadhammo. EvarÆpo bhikkhave puggalo sevitabbo bhajitabbo payirupÃsitabbo. Taæ kissa hetu? Ki¤cÃpi bhikkhave evarÆpassa puggalassa na diÂÂhÃnugatiæ Ãpajjati atha kho naæ kalyÃïo kittisaddo abbhuggacchati kalyÃïamitto purisapuggalo kalyÃïasahÃyo kalyÃïasampavaÇko ti. Tasmà evarÆpo puggalo sevitabbo bhajitabbo payirupÃsitabbo. Ime kho bhikkhave tayo puggalà santo saævijjamÃnà lokasmin ti. NihÅyati puriso nihÅnasevÅ na ca hÃyetha kadÃci tulyasevÅ seÂÂham upanamaæ udeti khippaæ tasmà attano uttariæ bhajethà ti. 28.5 Tayo 'me bhikkhave puggalà santo saævijjamÃnà lokasmiæ. #<[page 128]># %<128 PUGGALA-VAGGA. [III. 29.>% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ Katame tayo? GÆthabhÃïÅ pupphabhÃïÅ madhubhÃïÅ. Katamo ca bhikkhave puggalo gÆthabhÃïÅ? Idha bhikkhave ekacco puggalo sabhaggato và parisaggato và ¤Ãtimajjhagato và pÆgamajjhagato {vÃ} rÃjakulamajjhagato và abhinÅto sakkhi-puÂÂho evam bho purisa yaæ jÃnÃsi taæ vadehÅ ti. So ajÃnaæ và Ãha jÃnÃmÅ ti jÃnaæ và Ãha na jÃnÃmÅ ti apassaæ và Ãha passÃmÅ ti passaæ và Ãha na passÃmÅ ti iti attahetu và parahetu và Ãmisaki¤cikkhahetu và sampajÃnamusÃbhÃsità hoti. Ayaæ vuccati bhikkhave puggalo gÆthabhÃïÅ. Katamo ca bhikkhave puggalo pupphabhÃïÅ? Idha bhikkhave ekacco puggalo sabhaggato và parisaggato và ¤Ãtimajjhagato và pÆgamajjhagato và rÃjakulamajjhagato và abhinÅto sakkhi-puÂÂho -- evam bho purisa yaæ jÃnÃsi taæ vadehÅ ti. So ajÃnaæ và Ãha na jÃnÃmÅ ti jÃnaæ và Ãha jÃnÃmÅ ti apassaæ và Ãha na passÃmÅ ti passaæ và Ãha passÃmÅ ti iti attahetu và parahetu và Ãmisaki¤cikkhahetu và na sampajÃnamusÃbhÃsità hoti. Ayaæ vuccati bhikkhave puggalo pupphabhÃïÅ. Katamo ca bhikkhave puggalo madhubhÃïÅ? Idha bhikkhave ekacco puggalo pharusÃvÃcaæ pahÃya pharusÃya vÃcÃya paÂivirato hoti. Yà sà vÃcà neÊà kaïïasukhà pemanÅyà hadayaÇgamà porÅ bahujana-kantà bahujanamanÃpà tathÃrÆpiæ vÃcaæ bhÃsità hoti. Ayaæ vuccati bhikkhave puggalo madhubhÃïÅ. Ime kho bhikkhave tayo puggalà santo saævijjamÃnà lokasmin ti. 29.3 Tayo 'me bhikkhave puggalà santo saævijjamÃnà lokasmiæ. Katame tayo? Andho, ekacakkhu, dvicakkhu. Katamo ca bhikkhave puggalo andho? Idha bhikkhave ekaccassa puggalassa tathÃrÆpaæ cakkhu na hoti yathÃrÆpena cakkhunà anadhigataæ và bhogaæ adhigaccheyya adhigataæ và bhogaæ phÃtiæ kareyya, #<[page 129]># %% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ tathÃrÆpam pi 'ssa cakkhu na hoti yathÃrÆpena cakkhunà kusalÃkusale dhamme jÃneyya sÃvajjÃnavajje dhamme jÃneyya hÅnappaïÅte dhamme jÃneyya kaïhasukka-sappaÂibhÃge dhamme jÃneyya. Ayaæ vuccati bhikkhave puggalo andho. Katamo ca bhikkhave puggalo ekacakkhu? Idha bhikkhave ekaccassa puggalassa tathÃrÆpaæ cakkhu hoti yathÃrÆpena cakkhunà anadhigataæ và bhogaæ adhigaccheyya adhigataæ và bhogaæ phÃtiæ kareyya, tathÃrÆpam pi 'ssa cakkhu na hoti yathÃrÆpena cakkhunà kusalÃkusale dhamme jÃneyya sÃvajjÃnavajje dhamme jÃneyya hÅnappaïÅte dhamme kaïhasukka-sappaÂibhÃge dhamme jÃneyya. Ayaæ vuccati bhikkhave puggalo ekacakkhu. Katamo ca bhikkhave puggalo dvicakkhu? Idha bhikkhave ekaccassa puggalassa tathÃrÆpaæ cakkhu hoti yathÃrÆpena cakkhunà anadhigataæ và bhogaæ adhigataæ và bhogaæ phÃtiæ kareyya, tathÃrÆpam pi 'ssa cakkhu hoti yathÃrÆpena cakkhunà kusalÃkusale dhamme jÃneyya hÅnappaïÅte dhamme jÃneyya kaïhasukka-sappaÂibhÃge dhamme jÃneyya. Ayaæ vuccati bhikkhave puggalo dvicakkhu. Ime kho bhikkhave tayo puggalà santo saævijjamÃnà lokasmin ti. N[a c]' eva bhogà tathÃrÆpà na ca pu¤¤Ãni kubbati Ubhayattha kaliggaho andhassa hatacakkhuno AthÃparÃyaæ akkhÃto ekacakkhu ca puggalo DhammÃdhammena saæsaÂÂho bhogÃni pariyesati Theyyena kÆÂakammena musÃvÃdena c' Æbhayaæ Kusalo hoti saÇghÃtuæ kÃmabhogÅ ca mÃnavo. Ito so nirayaæ gantvà ekacakkhu viha¤¤ati. Dvicakkhu pana akkhÃto seÂÂho purisapuggalo Dhammaladdhehi bhogehi uÂÂhÃnÃdhigataæ dhammaæ #<[page 130]># %<130 PUGGALA-VAGGA. [III. 30.>% DadÃti seÂÂhasaÇkappo avyaggamanaso naro Upeti bhaddakaæ ÂhÃnaæ yattha gantvà na socati. Andha¤ ca ekacakkhu¤ ca Ãrakà parivajjaye Dvicakkhuæ pana sevetha seÂÂhaæ purisapuggalan ti. 30. Tayo 'me bhikkhave puggalà santo saævijjamÃno lokasmiæ. Katame tayo? Avakujjapa¤¤o puggalo, ucchaÇgapa¤¤o puggalo, puthupa¤¤o puggalo. Katamo ca bhikkhave avakujjapa¤¤o puggalo? Idha bhikkhave ekacco puggalo ÃrÃmaæ gantà hoti abhikkhaïaæ bhikkhÆnaæ santike dhammasavanÃya. Tassa bhikkhÆ dhammaæ desenti Ãdi kalyÃïaæ majjhe kalyÃïaæ pariyosÃna-kalyÃïaæ sÃtthaæ savya¤janaæ kevalaparipuïïaæ parisuddhaæ brahmacariyaæ pakÃsenti. So tasmiæ Ãsane nisinno tassà kathÃya n' eva Ãdiæ manasikaroti na majjhaæ manasikaroti, na pariyosÃnaæ manasikaroti, vuÂÂhito pi tamhà Ãsanà tassà kathÃya n' eva Ãdiæ manasikaroti . . . pe . . . na pariyosÃnaæ manasikaroti. SeyyathÃpi bhikkhave kumbho nikkujjo tatra udakaæ Ãsittaæ vivaÂÂati no saïÂhÃti, evam eva kho bhikkhave idh' ekacco puggalo ÃrÃmaæ gantà hoti . . . pe . . . na pariyosÃnaæ manasikaroti, vuÂÂhito pi tamhà Ãsanà tassà kathÃya n' eva Ãdiæ manasikaroti . . . pe . . . na pariyosÃnaæ manasikaroti. Ayaæ vuccati bhikkhave avakujjapa¤¤o puggalo. Katamo ca bhikkhave ucchaÇgapa¤¤o puggalo? Idha bhikkhave ekacco puggalo ÃrÃmaæ gantà hoti . . . pe . . . pakÃsenti. So tasmiæ Ãsane nisinno tassà kathÃya Ãdim pi manasikaroti . . . pe . . . pariyosÃnam pi manasikaroti, vuÂÂhito ca kho tamhà Ãsanà tassà kathÃya n' eva adim manasikaroti . . . pe . . . na pariyosÃnaæ manasikaroti. SeyyathÃpi bhikkhave purisassa ucchaÇge nÃnÃkhajjakÃni ÃkiïïÃni tilà taï¬ulà modakà badarÃ, so tamhà Ãsanà vuÂÂhahanto satisammosà pakireyya, #<[page 131]># %% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ evam eva kho bhikkhave idh' ekacco puggalo ÃrÃmaæ gantà hoti . . . pe . . . na pariyosÃnaæ manasikaroti, vuÂÂhito ca kho tamhà Ãsanà tassà kathÃya n' eva Ãdiæ manasikaroti . . . pe . . . na pariyosÃnaæ manasikaroti. Ayaæ vuccati bhikkhave ucchaÇgapa¤¤o puggalo. Katamo ca bhikkhave puthupa¤¤o puggalo? Idha bhikkhave ekacco puggalo ÃrÃmaæ gantà hoti . . . pe . . . pakÃsenti. So tasmiæ Ãsane nisinno tassà kathÃya adim pi manasikaroti . . . pe . . . pariyosÃnaæ manasikaroti, vuÂÂhito pi tamhà Ãsanà tassà kathÃya Ãdim pi manasikaroti . . . pe . . . pariyosÃnaæ manasikaroti. SeyyathÃpi bhikkhave kumbho ukkujjo tatra udakaæ Ãsittaæ saïÂhÃti no vivaÂÂati, evam eva kho bhikkhave idh' ekacco puggalo ÃrÃmaæ gantà hoti . . . pe . . . pariyosÃnaæ manasikaroti, vuÂÂhito pi tamhà Ãsanà tassà kathÃya Ãdim pi manasikaroti . . . pe . . . pariyosÃnam pi manasikaroti. Ayaæ vuccati bhikkhave puthupa¤¤o puggalo. Ime kho bhikkhave tayo puggalà santo saævijjamÃnà lokasmin ti. Avakujjapa¤¤o puriso dummedho avicakkhaïo Abhikkhaïam pi ce hoti gantà bhikkhÆnaæ santike ùdiæ kathÃya majjha¤ ca pariyosÃna¤ ca tÃdiso Uggahetuæ na sakkoti pa¤¤Ã hi 'ssa na vijjati. UcchaÇgapa¤¤o puriso seyyo etena vuccati. Abhikkhaïam pi ce hoti gantà bhikkhÆnaæ santike ùdiæ kathÃya majjha¤ ca pariyosÃna¤ ca tÃdiso Nisinno Ãsane tasmiæ uggahetvÃna vya¤janaæ VuÂÂhito na ppajÃnÃti gahitam pi 'ssa mussati. Puthupa¤¤o ca puriso seyyo etehi vuccati Abhikkhaïam pi ce hoti gantà bhikkhÆnaæ santike ùdiæ kathÃya majjha¤ ca pariyosÃna¤ ca tÃdiso Nisinno Ãsane tasmiæ uggahetvÃna vya¤janaæ DhÃreti seÂÂhasaÇkappo avyaggamanaso naro DhammÃnudhammapaÂipanno dukkhass' antakaro siyà ti. Puggalavaggo tatiyo. #<[page 132]># %<132 DEVADôTA-VAGGA. [III. 31.>% 31. SabrahmakÃni bhikkhave tÃni kulÃni yesaæ puttÃnaæ mÃtÃpitaro ajjhÃgÃre pÆjità honti, sapubbÃcariyakÃni bhikkhave tÃni kulÃni yesaæ puttÃnaæ mÃtÃpitaro ajjhÃgÃre pÆjità honti, sÃhuïeyyakÃni bhikkhave tÃni kulÃni yesaæ puttÃnaæ mÃtÃpitaro ajjhÃgÃre pÆjità honti. Brahmà ti bhikkhave mÃtÃpitunnaæ etaæ adhivacanaæ, pubbÃcariyà ti bhikkhave mÃtÃpitunnaæ etaæ adhivacanaæ, Ãhuïeyyà ti bhikkhave mÃtÃpitunnaæ etaæ adhivacanaæ. Taæ kissa hetu? BahukÃrà bhikkhave mÃtÃpitaro puttÃnaæ ÃpÃdakà posakà imassa lokassa dassetÃro ti. Brahmà ti mÃtÃpitaro pubbÃcariyà ti vuccare ùhuïeyyà ca puttÃnaæ pajÃya cÃnukampakà Tasmà hi te namasseyya sakkareyyÃtha paï¬ito Annena atha pÃnena vatthena sayanena ca UcchÃdanena nhÃpanena pÃdÃnaæ dhovanena ca NÃya naæ paricariyÃya mÃtÃpitusu paï¬ità Idh' eva naæ pasaæsanti pecca sagge pamodatÅ ti. 32. 1. Atha kho Ãyasmà ùnando yena Bhagavà ten' upasaÇkami. UpasaÇkamitvà Bhagavantaæ abhivÃdetvà ekamantaæ nisÅdi. Ekamantaæ nisinno kho Ãyasmà ùnando Bhagavantaæ etad avoca: Siyà nu kho bhante bhikkhuno tathÃrÆpo samÃdhipaÂilÃbho yathà imasmi¤ ca savi¤¤Ãïake kÃye ahaÇkÃra-mamaÇkÃramÃnÃnusayà nÃssu, bahiddhà ca sabbanimittesu ahaÇkÃramamaÇkÃra-mÃnÃnusayà nÃssu, ya¤ ca cetovimuttiæ pa¤¤Ãvimuttiæ upasampajja viharato ahaÇkÃra-mamaÇkÃra-mÃnÃnusayà na honti ta¤ ca cetovimuttiæ pa¤¤Ãvimuttiæ upasampajja vihareyyà ti? Siyà ùnanda bhikkhuno tathÃrÆpo samÃdhipaÂilÃbho . . . pe . . . upasampajja vihareyyà ti. YathÃkathaæ pana bhante siyà bhikkhuno tathÃrÆpo samÃdhipaÂilÃbho . . . pe . . . upasampajja vihareyyà ti. #<[page 133]># %% Idh' ùnanda bhikkhuno evaæ hoti:-- etaæ santaæ etaæ païÅtaæ yadidaæ sabbasaÇkhÃrasamatho sabbÆpadhi-paÂinissaggo taïhakkhayo virÃgo nirodho nibbÃnan ti. Evaæ kho ùnanda siyà bhikkhuno tathÃrÆpo samÃdhipaÂilÃbho . . . pe . . . upasampajja vihareyyà ti. Ida¤ ca pana me taæ ùnanda sandhÃya bhÃsitaæ PÃrÃyane Puïïakapa¤he: SaÇkhÃya lokasmiæ parovarÃni Yass' i¤jitaæ n' atthi kuhi¤ci loke Santo vidhÆmo anigho nirÃso AtÃri so jÃtijaran ti brÆmÅ ti. 2. Atha kho Ãyasmà SÃriputto yena Bhagavà ten' upasaÇkami. UpasaÇkamitvà Bhagavantaæ abhivÃdetvà ekamantaæ nisÅdi. Ekamantaæ nisinnaæ kho Ãyasmantaæ SÃriputtaæ Bhagavà etad avoca: SaÇkhittena pi kho ahaæ SÃriputta dhammaæ deseyyaæ vitthÃrena pi kho ahaæ SÃriputta dhammaæ deseyyaæ saÇkhittavitthÃrena pi kho ahaæ SÃriputta dhammaæ deseyyaæ, a¤¤ÃtÃro ca dullabhà ti. Etassa Bhagavà kÃlo etassa Sugata kÃlo yaæ Bhagavà saÇkhittena pi dhammaæ deseyya vitthÃrena pi dhammaæ deseyya saÇkhittavitthÃrena pi dhammaæ deseyya, bhavissanti dhammassa a¤¤ÃtÃro ti. TasmÃt iha SÃriputta evaæ sikkhitabbaæ:-- Imasmi¤ ca savi¤¤Ãïake kÃye ahaÇkÃra-mamaÇkÃra-mÃnÃnusayà na bhavissanti, bahiddhà ca sabbanimittesu ahaÇkÃra-mamaÇkÃramÃnÃnusayà na bhavissanti, ya¤ ca cetovimuttiæ pa¤¤Ãvimuttiæ upasampajja viharato ahaÇkÃra-mamaÇkÃra-mÃnÃnusayà na honti ta¤ ca cetovimuttiæ pa¤¤Ãvimuttiæ upasampajja viharissÃmà ti. Evaæ hi vo SÃriputta sikkhitabbaæ. Yato kho SÃriputta bhikkhuno imasmiæ savi¤¤Ãïake kÃye ahaÇkÃra-mamaÇkÃra-mÃnÃnusayà na honti bahiddhà ca sabbanimittesu ahaÇkÃra-mamaÇkÃra-mÃnÃnusayà na honti, #<[page 134]># %<134 DEVADôTA-VAGGA. [III. 33.>% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ ya¤ ca cetovimuttiæ pa¤¤Ãvimuttiæ upasampajja viharato ahaÇkÃra-mamaÇkÃra-mÃnÃnusayà na honti ta¤ ca cetovimuttiæ pa¤¤Ãvimuttiæ upasampajja viharati. Ayaæ vuccati SÃriputta bhikkhu acchecchi taïhaæ vÃvattayi saæyojanaæ sammà mÃnÃbhisamayà antam akÃsi dukkhassa. Ida¤ ca pana me taæ SÃriputta sandhÃya bhÃsitaæ PÃrÃyane Udayapa¤he. PahÃnaæ kÃmacchandÃnaæ domanassÃna c' Æbhayaæ ThÅnassa ca panÆdanaæ kukkuccÃnaæ nivÃraïaæ UpekkhÃsatisaæsuddhaæ dhammatakkapurejavaæ A¤¤Ãvimokkhaæ pabrÆmi avijjÃya ppabhedanan ti. 33. 1. TÅï' imÃni bhikkhave nidÃnÃni kammÃnaæ samudayÃya. KatamÃni tÅïi? Lobho nidÃnaæ kammÃnaæ samudayÃya, doso nidÃnaæ kammÃnaæ samudayÃya, moho nidÃnaæ kammÃnaæ samudayÃya. Yaæ bhikkhave lobhapakataæ kammaæ lobhajaæ lobhanidÃnaæ lobhasamudayaæ yatth' assa attabhÃvo nibbattati tattha taæ kammaæ vipaccati, yattha taæ kammaæ vipaccati tattha tassa kammassa vipÃkaæ paÂisaævedeti diÂÂh' eva dhamme uppajje và apare và pariyÃye. Yaæ bhikkhave dosapakataæ kammaæ dosajaæ dosanidÃnaæ dosasamudayaæ yatth' assa attabhÃvo nibbattati tattha taæ kammaæ vipaccati, yattha taæ kammaæ vipaccati tattha tassa kammassa vipÃkaæ paÂisaævedeti diÂÂh' eva dhamme uppajje và apare và pariyÃye. Yaæ bhikkhave mohapakataæ kammaæ mohajaæ mohanidÃnaæ mohasamudayaæ yatth' assa attabhÃvo nibbattati tattha taæ kammaæ vipaccati, yattha taæ kammaæ vipaccati tattha tassa kammassa vipÃkaæ paÂisaævedeti diÂÂh' eva dhamme uppajje và apare và pariyÃye. #<[page 135]># %% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ SeyyathÃpi bhikkhave bÅjÃni akkhaï¬Ãni apÆtÅni avÃtÃtapahatÃni sÃradÃni sukhasayitÃni sukhette suparikammatÃya bhÆmiyà nikkhittÃni devo ca sammà dhÃraæ anuppaveccheyya ev' assu tÃni bhikkhave bÅjÃni vu¬¬hiæ virÆÊhiæ vepullaæ Ãpajjeyyuæ. Evam eva kho bhikkhave yaæ lobhapakataæ kammaæ . . . pe . . . uppajje và apare và pariyÃye yaæ dosapakataæ kammaæ . . . pe . . . uppajje và apare và pariyÃye; yaæ mohapakataæ kammaæ mohajaæ mohanidÃnaæ mohasamudayaæ yatth' assa attabhÃvo nibbattati tattha tam kammaæ vipaccati, yattha taæ kammaæ vipaccati tattha tassa kammassa vipÃkaæ paÂisaævedeti diÂÂh' eva dhamme uppajje và apare và pariyÃye. ImÃni kho bhikkhave tÅïi nidÃnÃni kammÃnaæ samudayÃya. 2. TÅï' imÃni bhikkhave nidÃnÃni kammÃnaæ samudayÃya. KatamÃni tÅïi? Alobho nidÃnaæ kammÃnaæ samudayÃya, adoso nidÃnaæ kammÃnaæ samudayÃya, amoho nidÃnaæ kammÃnaæ samudayÃya. Yaæ bhikkhave alobhapakataæ kammaæ alobhajaæ alobhanidÃnaæ alobhasamudayaæ lobhe vigate evaæ taæ kammaæ pahÅnaæ hoti ucchinnamÆlaæ tÃlÃvatthukataæ anabhÃvakataæ Ãyatiæ anuppÃdadhammaæ. Yaæ bhikkhave adosapakataæ kammaæ adosajaæ adosanidÃnaæ adosasamudayaæ dose vigate evaæ taæ kammaæ pahÅnaæ hoti ucchinnamÆlaæ tÃlÃvatthukataæ anabhÃvakataæ Ãyatiæ anuppÃdadhammaæ. Yaæ bhikkhave amohapakataæ kammaæ amohajaæ amohanidÃnaæ amohasamudayaæ mohe vigate evaæ taæ kammaæ pahÅnaæ hoti ucchinnamÆlaæ tÃlÃvatthukataæ anabhÃvakataæ Ãyatiæ anuppÃdadhammaæ. SeyyathÃpi bhikkhave bÅjÃni akkhaï¬Ãni apÆtÅni avÃtÃtapahatÃni sÃradÃni sukhasayitÃni tÃni puriso agginà daheyya agginà ¬ahitvà masiæ kareyya masiæ karitvà mahÃvÃte và opuneyya nadiyà và sÅghasotÃya pavÃheyya ev' assu tÃni bhikkhave bÅjÃni ucchinnamÆlÃni tÃlÃvatthukatÃni anabhÃvakatÃni Ãyatiæ anuppÃdadhammÃni, #<[page 136]># %<136 DEVADôTA-VAGGA. [III. 34.>% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ evam eva kho bhikkhave yaæ alobhapakataæ kammaæ . . . pe . . . anuppÃdadhammaæ: yaæ adosapakataæ kammaæ . . . pe . . . anuppÃdadhammaæ: yaæ amohapakataæ kammaæ amohajaæ amohanidÃnaæ amohasamudayaæ mohe vigate evaæ taæ kammaæ pahÅnaæ hoti ucchinnamÆlaæ tÃlÃvatthukataæ anabhÃvakataæ Ãyatiæ anuppÃdadhammaæ. ImÃni kho bhikkhave tÅïi nidÃnÃni kammÃnaæ samudayÃya ti. Lobhajaæ dosaja¤ c' eva mohaja¤ cÃpi 'viddasu Yaæ tena pakataæ kammaæ appaæ và yadi và bahuæ Idh' eva taæ vedanÅyaæ vatthuæ a¤¤aæ na vijjati Tasmà lobha¤ ca dosa¤ ca moha¤ cÃpi 'viddasu Vijjaæ uppÃdayaæ bhikkhu sabbà duggatiyo jahe ti. 34. Evaæ me sutaæ. Ekaæ samayaæ Bhagavà ùÊaviyaæ viharati Gomagge SiæsapÃvane païïasanthÃre. Atha kho Hatthako ùÊavako jaÇghÃvihÃraæ anucaÇkamÃno anuvicaramÃno addasa Bhagavantaæ Gomagge SiæsapÃvane païïasanthÃre nisinnaæ, disvà yena Bhagavà ten' upasaÇkami, upasaÇkamitvà Bhagavantaæ abhivÃdetvà ekamantaæ nisÅdi. Ekamantaæ nisinno kho Hatthako ùÊavako Bhagavantaæ etad avoca: Kacci bhante Bhagavà sukham asayitthà ti. Evaæ kumÃra sukhaæ asayitthaæ. Ye ca pana loke sukhaæ senti ahaæ tesaæ a¤¤ataro ti. SÅtà bhante hemantikà ratti antaraÂÂhako himapÃtasamayo kharà gokaïÂakahatà bhÆmi tanuko païïasanthÃro viralÃni rukkhassa pattÃni sÅtÃni kÃsÃyÃni vatthÃni sÅto ca verambavÃto vÃti. #<[page 137]># %% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ Atha ca pana Bhagavà evam Ãha:-- Evaæ kumÃra sukhaæ asayitthaæ. Ye ca pana loke sukhaæ senti ahaæ tesaæ a¤¤ataro ti. Tena hi kumÃra taæ yeva ettha paÂipucchissÃmi yathà te khameyya tathà naæ vyÃkareyyÃsi. Taæ kiæ ma¤¤asi kumÃra? Idh' assa gahapatissa và gahapatiputtassa và kÆÂÃgÃraæ ullitÃvalittaæ nivÃtaæ phussitaggaÊaæ pihitavÃtapÃnaæ, tatr' assa pallaÇko goïakatthato paÂikatthato paÂalikatthato kadalimigapavarapaccattharaïo sa-uttaracchado ubhatolohitakÆpadhÃno, telappadÅpo c' ettha jhÃyeyya catasso ca pajÃpatiyo ca manÃpamanÃpena paccupaÂÂhitÃssu. Taæ kiæ ma¤¤asi kumÃra sukhaæ và so sayeyya no và kathaæ và te ettha hotÅ ti? Sukhaæ so bhante sayeyya. Ye ca pana loke sukhaæ senti so tesaæ a¤¤ataro ti. Taæ kiæ ma¤¤asi kumÃra? Api nu tassa gahapatissa và gahapatiputtassa và uppajjeyyuæ rÃgajà pariÊÃhà kÃyikà và cetasikà và yehi so rÃgajehi pariÊÃhehi pari¬ayhamÃno dukkhaæ sayeyyà ti? Evaæ bhante. Yehi kho so kumÃra gahapati và gahapatiputto và rÃgajehi pariÊÃhehi pari¬ayhamÃno dukkhaæ sayeyya, so rÃgo TathÃgatassa pahÅno ucchinnamÆlo tÃlÃvatthukato anabhÃvakato Ãyatiæ anuppÃdadhammo. TasmÃhaæ sukhaæ asayitthaæ. Taæ kiæ ma¤¤asi kumÃra? Api nu tassa gahapatissa và gahapatiputtassa và uppajjeyyuæ dosajà pariÊÃhà . . . pe . . . mohajà pariÊÃhà kÃyikà và cetasikà và yehi so mohajehi pariÊÃhehi pari¬ayhamÃno dukkhaæ sayeyyà ti? Evaæ bhante. Yehi kho so kumÃra gahapati và gahapatiputto và mohajehi pariÊÃhehi pari¬ayhamÃno dukkhaæ sayeyya, so moho TathÃgatassa pahÅno ucchinnamÆlo tÃlÃvatthukato anabhÃvakato Ãyatiæ anuppÃdadhammo. #<[page 138]># %<138 DEVADôTA-VAGGA. [III. 35.>% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ TasmÃhaæ sukhaæ asayitthan ti. Sabbadà ve sukhaæ seti brÃhmaïo parinibbuto Yo na lippati kÃmesu sÅtibhÆto nirÆpadhi Sabbà Ãsattiyo chetvà vineyya hadaye daraæ Upasanto sukhaæ seti santiæ pappuyya cetaso ti 35. 1. TÅï' imÃni bhikkhave devadÆtÃni. KatamÃni tÅïi? Idha bhikkhave ekacco kÃyena duccaritaæ carati vÃcÃya duccaritaæ carati manasà duccaritaæ carati. So kÃyena duccaritaæ caritvà vÃcÃya duccaritaæ caritvà manasà duccaritaæ caritvà kÃyassa bhedà param maraïà apÃyaæ duggatiæ vinipÃtaæ nirayaæ uppajjati. Tam enaæ bhikkhave nirayapÃlà nÃnà bÃhÃsu gahetvà Yamassa ra¤¤o dassenti:-- Ayaæ deva puriso ametteyyo apetteyyo asÃma¤¤o abrahma¤¤o na kule jeÂÂhÃpacÃyÅ, imassa devo daï¬am païetÆ ti. Taæ enaæ bhikkhave Yamo rÃjà paÂhamaæ devadÆtaæ samanuyu¤jati samanugÃhati samanubhÃsati:-- Ambho purisa, na tvam addasa manussesu paÂhamaæ devadÆtaæ pÃtubhÆtan ti? So evam Ãha:-- NÃddasaæ bhante ti. Tam enaæ bhikkhave Yamo rÃjà evam Ãha:-- Ambho purisa, na tvam addasa manussesu itthiæ và purisaæ và asÅtikaæ và navutikaæ và vassasatikaæ và jÃtiyà jiïïaæ gopÃnasivaÇkaæ bhoggaæ daï¬aparÃyanaæ pavedhamÃnaæ gacchantaæ Ãturaæ gatayobbanaæ khaï¬adantaæ palitakesaæ vilÆnaæ khalitaæ sirovalitaæ tilakÃhatagattan ti. So evam Ãha:-- Addasaæ bhante ti. Tam enaæ bhikkhave Yamo rÃjà evam Ãha:-- Ambho purisa, tassa te vi¤¤ussa sato mahallakassa na etad ahosi -aham pi kho 'mhi jarÃdhammo jaram anatÅto, handÃhaæ kalyÃïaæ karomi kÃyena vÃcÃya manasà ti? #<[page 139]># %% So evam Ãha:-- NÃhaæ sakkhissaæ bhante pamÃdassaæ bhante ti. Tam enaæ bhikkhave Yamo rÃjà evam Ãha:-- Ambho purisa, pamÃdavatÃya na kalyÃïam akÃsi kÃyena vÃcÃya manasÃ. Taggha tvaæ, ambho purisa, tathà karissanti yathà taæ pamattaæ. Taæ kho pan' etaæ pÃpakammaæ n' eva mÃtarà kataæ, na pitarà kataæ, na bhÃtarà kataæ, na bhaginiyà kataæ, na mittÃmaccehi kataæ, na ¤ÃtisÃlohitehi kataæ, na devatÃhi kataæ, na samaïabrÃhmaïehi kataæ, atha kho tayÃ' vetaæ pÃpakammaæ kataæ, tvaæ yeva tassa vipÃkaæ paÂisaævediyasÅ ti. 2. Tam enaæ, bhikkhave, Yamo rÃjà paÂhamaæ devadÆtaæ samanuyu¤jitvà samanugÃhitvà samanubhÃsitvà dutiyaæ devadÆtaæ samanuyu¤jati samanugÃhati samanubhÃsati:-Ambho purisa, na tvaæ addasa manussesu dutiyaæ devadÆtaæ pÃtubhÆtan ti? So evam Ãha:-- NÃddasaæ bhante ti. Tam enaæ bhikkhave Yamo rÃjà evam Ãha:-- Ambho purisa, na tvam addasa manussesu itthiæ và purisaæ và ÃbÃdhikaæ dukkhitaæ bÃÊhagilÃnaæ sake muttakarÅse palipannaæ semÃnaæ a¤¤ehi ca vuÂÂhÃpiyamÃnaæ a¤¤ehi saævesiyamÃnan ti. So evam Ãha:-- Addasaæ bhante ti. Tam enaæ bhikkhave Yamo rÃjà evam Ãha:-- Ambho purisa, tassa te vi¤¤ussa sato mahallakassa na etad ahosi -Aham pi kho 'mhi vyÃdhidhammo vyÃdhim anatÅto handÃhaæ kalyÃïaæ karomi kÃyena vÃcÃya manasà ti? So evam Ãha:-- NÃhaæ sakkhissaæ bhante pamÃdassaæ bhante ti. Tam enaæ bhikkhave Yamo rÃjà evam Ãha:-- Ambho purisa, pamÃdavatÃya na kalyÃïam akÃsi kÃyena vÃcÃya manasÃ. #<[page 140]># %<140 DEVADôTA-VAGGA. [III. 35.>% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ Taggha tvaæ, ambho purisa, tathà karissanti yathà taæ pamattaæ. Taæ kho pan' etaæ pÃpakammaæ n' eva mÃtarà kataæ, na pitarà kataæ, na bhÃtarà kataæ, na bhaginiyà kataæ, na mittÃmaccehi kataæ, na ¤ÃtisÃlohitehi kataæ, na devatÃhi kataæ, na samaïabrÃhmanehi kataæ, atha kho tayà ve taæ pÃpakammaæ kataæ, tvaæ yeva tassa vipÃkaæ paÂisaævediyasÅ ti. 3. Tam enaæ bhikkhave Yamo rÃjà . . . tatiyaæ devadÆtaæ samanuyu¤jati samanugÃhati samanubhÃsati:-- Ambho purisa, na tvaæ addasa manussesu tatiyaæ devadÆtaæ pÃtubhÆtaï ti? So evam Ãha:-- NÃddasaæ bhante ti. Tam enaæ bhikkhave Yamo rÃjà evam Ãha:-- Ambho purisa, na tvam addassa manussesu itthiæ và purisaæ và ekÃhamataæ và dvÅhamataæ và tÅhamataæ và uddhumÃtakaæ vinÅlakaæ vipubbakajÃtan ti? So evam Ãha:-- Addasaæ bhante ti. Tam enaæ bhikkhave Yamo rÃjà evam Ãha:-- Ambho purisa, tassa te vi¤¤ussa sato mahallakassa na etad ahosi: Aham pi kho 'mhi maraïadhammo maraïam anatÅto, handÃhaæ kalyÃïaæ karomi kÃyena vÃcÃya manasà ti? So evam Ãha:-- NÃhaæ sakkhissaæ pamÃdassaæ bhante ti. Tam enaæ bhikkhave Yamo rÃjà evam Ãha:-- Ambho purisa, pamÃdavatÃya na kalyÃïam akÃsi kÃyena vÃcÃya manasÃ. Taggha tvam ambho purisa tathà karissanti yathà taæ pamattaæ. Taæ kho pan' etaæ pÃpakammaæ n' eva mÃtarà kataæ, na pitarà kataæ, na bhÃtarà kataæ, na bhaginiyà kataæ, na mittÃmaccehi kataæ, na ¤ÃtisÃlohitehi kataæ, . . . atha kho tayà ve taæ pÃpakammaæ kataæ tvaæ yeva tassa vipÃkaæ paÂisaævediyasÅ ti. 4. Tam enaæ bhikkhave Yamo rÃjà tatiyaæ devadÆtaæ samanuyu¤jitvà samanugÃhitvà samanubhÃsitvà tuïhÅ hoti. #<[page 141]># %% Tam enaæ bhikkhave nirayapÃlà pa¤cavidhabandhanaæ nÃma karaïaæ kÃronti, tattaæ ayokhÅlaæ hatthe gamenti tattaæ ayokhÅlaæ dutiyasmiæ hatthe gamenti tattaæ ayokhÅlaæ pÃde gamenti tattaæ ayokhÅlaæ dutiyasmiæ pÃde gamenti tattaæ ayokhÅlaæ majjhe urasmiæ gamenti. So tattha dukkhà tibbà kharà kaÂukà vedanà vediyati, na ca tÃva kÃlaæ karoti yÃva na taæ pÃpakammaæ vyantihoti. Tam enaæ bhikkhave nirayapÃlà saævesitvà kuÂhÃrÅhi tacchanti. So tattha dukkhà tibbà kharà kaÂukà vedanà vediyati, na ca tÃva kÃlaæ karoti yÃva na taæ pÃpakammaæ vyantihoti. Tam enaæ bhikkhave nirayapÃlà uddhaæ pÃdaæ adho siraæ Âhapetvà vÃsÅhi tacchanti . . . pe . . . Tam enaæ bhikkhave nirayapÃlà rathe yojetvà ÃdittÃya bhÆmiyà sampajjalitÃya sajotibhÆtÃya sÃrenti pi paccÃsÃrenti . . . pe . . . Tam enaæ bhikkhave nirayapÃlà mahantaæ aÇgÃrapabbataæ Ãdittaæ sampajjalitaæ sajotibhÆtaæ Ãropenti pi oropenti pi . . . pe . . . Tam enaæ bhikkhave nirayapÃlà uddhaæ pÃdaæ adho siraæ gahetvà tattÃya lohakumbhiyà pakkhipanti ÃdittÃya sampajjalitÃya sajotibhÆtÃya. So tattha phenuddehakaæ paccati, so tattha phenuddehakaæ paccamÃno sakim pi uddhaæ gacchati sakim pi adho gacchati sakim pi tiriyaæ gacchati. So tattha dukkhà tibbà kharà kaÂukà vedanà vediyati, na ca tÃva kÃlaæ karoti yÃva na taæ pÃpakammaæ vyantihoti. Tam enaæ bhikkhave nirayapÃlà mahÃniraye pakkhipanti. So kho pana bhikkhave mahÃnirayo Catukaïïo catudvÃro vibhatto bhÃgaso mito AyopÃkÃrapariyanto ayasà paÂikujjito #<[page 142]># %<142 DEVADôTA-VAGGA. [III. 36.>% Tassa ayomayà bhÆmi jalità tejasà yutà Samantà yojanasataæ pharitvà tiÂÂhati sa[bba]dà ti. 5. BhÆtapubbaæ bhikkhave Yamassa ra¤¤o etad ahosi:-Ye kira bho loke pÃpakÃni kammÃni karonti te evarÆpà vividhà kammakaraïà karÅyanti, aho vatÃhaæ manussattaæ labheyyaæ TathÃgato ca loke uppajjeyya arahaæ sammÃsambuddho, ta¤ cÃhaæ Bhagavantaæ payirupÃseyyaæ, so ca me Bhagavà dhammaæ deseyya, tassa cÃhaæ Bhagavato dhammaæ ÃjÃneyyan ti. Taæ kho panÃhaæ bhikkhave na a¤¤assa samaïassa và brÃhmaïassa và sutvà evaæ vadÃmi, api ca kho bhikkhave yad eva me sÃma¤ ¤Ãtaæ sÃmaæ diÂÂhaæ sÃmaæ viditaæ tad evÃhaæ vadÃmÅ ti. 6. Codità devadÆtehi ye pamajjanti mÃïavà Te dÅgharattaæ socanti hÅnakÃyÆpagà narà Ye ca kho devadÆtehi santo sappurisà idha Codità nappamajjanti ariyadhamme kudÃcanaæ UpÃdÃne bhayaæ disvà jÃtimaraïasambhave AnupÃdà vimuccanti jÃtimaraïasaÇkhaye Te khemappattà sukhità diÂÂhadhammÃbhinibbutà SabbaverabhayÃtÅtà sabbadukkhaæ upaccagun ti. 36. AÂÂhamiyaæ bhikkhave pakkhassa catunnaæ mahÃrÃjÃnaæ amaccà pÃrisajjà imaæ lokaæ anuvicaranti, kacci bahÆ manussà manussesu metteyyà petteyyà sÃma¤¤Ã brahma¤¤Ã kule jeÂÂhÃpacÃyino uposathaæ upavasanti paÂijÃgarenti pu¤¤Ãni karontÅ ti. CÃtuddasÅ bhikkhave pakkhassa catunnaæ mahÃrÃjÃnaæ puttà imaæ lokaæ anuvicaranti, kacci bahÆ manussà manussesu metteyyà petteyyà sÃma¤¤Ã brahma¤¤Ã kule jeÂÂhÃpacÃyino uposathaæ upavasanti paÂijÃgarenti pu¤¤Ãni karontÅ ti. #<[page 143]># %% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ Tad ahu bhikkhave uposathe païïarase cattÃro mahÃrÃjÃno sÃmaæ yeva imaæ lokaæ anuvicaranti, kacci bahÆ manussà manussesu metteyyà petteyyà sÃma¤¤Ã brahma¤¤Ã kule jeÂÂhÃpacÃyino uposathaæ upavasanti paÂijÃgarenti pu¤¤Ãni karontÅ ti. Sace bhikkhave appakà honti manussà manussesu metteyyà petteyyà sÃma¤¤Ã brahma¤¤Ã kule jeÂÂhÃpacÃyino uposathaæ upavasanti paÂijÃgarenti pu¤¤Ãni karontÅ ti. Tam enaæ bhikkhave cattÃro mahÃrÃjÃno devÃnaæ TÃvatiæsÃnaæ sudhammÃyaæ sabhÃyaæ sannisinnÃnaæ sannipatitÃnaæ Ãrocenti:-- Appakà kho mÃrisà manussà manussesu metteyyà petteyyà sÃma¤¤Ã brahma¤¤Ã kule jeÂÂhÃpacÃyino uposathaæ upavasanti paÂijÃgarenti pu¤¤Ãni karontÅ ti. Tena hi bhikkhave devà TÃvatiæsà anattamanà honti:-- dibbà vata bho kÃyà parihÃyissanti paripÆrissanti asurakÃyà ti. Sace pana bhikkhave bahÆ honti manussà manussesu metteyyà petteyyà sÃma¤¤Ã brahma¤¤Ã kule jeÂÂhÃpacÃyino uposathaæ upavasanti paÂijÃgarenti pu¤¤Ãni karontÅ ti. Tam enaæ bhikkhave cattÃro mahÃrÃjÃno devÃnaæ TÃvatiæsÃnaæ sudhammÃyaæ sabhÃyaæ sannisinnÃnaæ sannipatitÃnaæ Ãrocenti:-- bahÆ kho mÃrisà manussà manussesu metteyyà petteyyà sÃma¤¤Ã brahma¤¤Ã kule jeÂÂhÃpacÃyino uposathaæ upavasanti paÂijÃgarenti pu¤¤Ãni karontÅ ti. Tena hi bhikkhave devà TÃvatiæsà attamanà honti:-- dibbà vata bho kÃyà paripÆrissanti parihÃyissanti asurakÃyà ti. 37. BhÆtapubbaæ bhikkhave Sakko devÃnaæ indo deve TÃvatiæse anunayamÃno tÃyaæ velÃyaæ imaæ gÃtham abhÃsi: #<[page 144]># %<144 DEVADôTA-VAGGA. [III. 37.>% CÃtuddasÅ pa¤cadasÅ yÃva pakkhassa aÂÂhamÅ PÃÂihÃriyapakkha¤ ca aÂÂhaÇgasusamÃgataæ Uposathaæ upavaseyya yo p' assa mÃdiso naro ti Sà kho pan' esà bhikkhave Sakkena devÃnaæ indena. gÃthà duggÅtà na sugÅtà dubbhÃsità na subhÃsitÃ. Taæ kissa hetu? Sakko bhikkhave devÃnaæ indo avÅtarÃgo avÅtadoso avÅtamoho. Yo ca kho so bhikkhave bhikkhu arahaæ khÅïÃsavo vusitavà katakaraïÅyo ohitabhÃro anuppatta-sadattho parikkhÅïabhavasaæyojano sammada¤¤Ãvimutto, tassa kho etaæ bhikkhave bhikkhuno kallaæ vacanÃya. CÃtuddasÅ pa¤cadasÅ yÃva pakkhassa aÂÂhamÅ PÃÂihÃriyapakkha¤ ca aÂÂhaÇgasusamÃgataæ Uposathaæ upavaseyya yo p' assa mÃsido naro ti. Taæ kissa hetu? So hi bhikkhave bhikkhu vÅtarÃgo vÅtadoso vÅtamoho ti. BhÆtapubbaæ bhikkhave Sakko devÃnaæ indo deve TÃvatiæse anunayamÃno tÃyaæ velÃyaæ imaæ gÃthaæ abhÃsi: CÃtuddasÅ pa¤cadasÅ yÃva pakkhassa aÂÂhamÅ PÃÂihÃriyapakkha¤ ca atthaÇgasusamÃgataæ Uposathaæ upavaseyya yo p' assa mÃdiso naro ti. Sà kho pan' esà bhikkhave Sakkena devÃnaæ indena gÃthà duggÅtà na sugÅtà dubbhÃsità na subhÃsitÃ. Taæ kissa hetu? Sakko hi bhikkhave indo devÃnaæ aparimutto jÃtiyà jarÃya maraïena sokehi paridevehi dukkhehi domanassehi upÃyÃsehi aparimutto dukkhasmà ti vadÃmi. Yo ca kho so bhikkhave bhikkhu arahaæ khÅïÃsavo vusitavà katakaraïÅyo ohitabhÃro anuppattasadattho parikkhÅïabhavasaæyojano sammada¤¤Ãvimutto, tassa kho etaæ bhikkhave bhikkhuno kallaæ vacanÃya. CÃtuddasÅ pa¤cadasÅ yÃva pakkhassa aÂÂhamÅ PÃÂihÃriyapakkha¤ ca aÂÂhaÇgasusamÃgataæ Uposathaæ upavaseyya yo p' assa mÃdiso naro ti. #<[page 145]># %% Taæ kissa hetu? So bhikkhave bhikkhu parimutto jÃtiyà jarÃyà maraneïa sokehi paridevehi dukkhehi domanassehi upÃyÃsehi parimutto dukkhasmà ti vadÃmi. 38. 1. SukhumÃlo ahaæ bhikkhave paramasukhumÃlo accantasukhumÃlo. Mama sudaæ bhikkhave pitu nivesane pokkharaïÅyo kÃrità honti, ekattha sudaæ uppalaæ pupphati ekattha padumaæ ekattha puï¬arÅkaæ yÃvad eva mama atthÃya. Na kho pan' assÃhaæ bhikkhave akÃsikaæ candanaæ dhÃremi, kÃsikaæ su me taæ bhikkhave veÂhanaæ hoti kÃsikà ka¤cukà kÃsikaæ nivÃsanaæ kÃsiko uttarÃsaÇgo. Rattindivaæ kho pana su me taæ bhikkhave setacchattaæ dhÃriyati, mà naæ phussi sÅtaæ và uïhaæ và rajo và tiïaæ và ussÃvo và ti. Tassa mayhaæ bhikkhave tayo pÃsÃdà ahesuæ, eko hemantiko eko gimhiko eko vassiko. So kho ahaæ bhikkhave vassike pÃsÃde vassike cattÃro mÃse nippurisehi turiyehi parivÃriyamÃno na heÂÂhà pÃsÃdaæ orohÃmi. Yathà kho pana bhikkhave a¤¤esaæ nivesanesu dÃsakammakaraporisassa kaïajakaæ bhojanaæ diyyati bilaÇgadutiyaæ evaæ evassu me bhikkhave pitu nivesane dÃsakammakaraporisassa sÃlimaæsodano diyyati. 2. Tassa mayhaæ bhikkhave evarÆpÃya iddhiyà samannÃgatassa evarÆpena ca accantasukhumÃlena etad ahosi:-assutavà kho puthujjano attanà jarÃdhammo samÃno jaraæ anatÅto paraæ jiïïaæ disvà aÂÂiyati harÃyati jigucchati attÃnaæ yeva atisitvÃ. Aham pi kho 'mhi jarÃdhammo jaraæ anatÅto, aha¤ c' eva kho pana jarÃdhammo samÃno jaraæ anatÅto paraæ jiïïaæ disvà aÂÂiyeyyaæ harÃyeyyaæ jiguccheyyaæ. #<[page 146]># %<146 DEVADôTA-VAGGA. [III. 39.>% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ Na me taæ assa paÂirÆpan ti. Tassa mayhaæ bhikkhave iti paÂisa¤cikkhato yo yobbane yobbanamado so sabbaso pahiyyi. Assutavà kho puthujjano attanà vyÃdhidhammo samÃno vyÃdhiæ anatÅto paraæ vyÃdhitaæ disvà aÂÂiyati harÃyati jigucchati attÃnaæ yeva atisitvÃ. Aham pi kho 'mhi vyÃdhidhammo vyÃdhiæ anatÅto, aha¤ c' eva kho pana vyÃdhidhammo samÃno vyÃdhiæ anatÅto paraæ vyÃdhitaæ disvà aÂÂiyeyyaæ harÃyeyyaæ jiguccheyyaæ. Na me taæ assa paÂirÆpan ti. Tassa mayhaæ bhikkhave iti paÂisa¤cikkhato yo Ãrogye Ãrogyamado so sabbaso pahiyyi. Assutavà kho puthujjano attanà maraïadhammo samÃno maraïaæ anatÅto paraæ mataæ disvà aÂÂiyati harÃyati jigucchati attÃnaæ yeva atisitvÃ. Aham pi kho 'mhi maraïadhammo maraïaæ anatÅto, aha¤ c' eva kho pana maraïadhammo samÃno maraïaæ anatÅto paraæ mataæ disvà aÂÂiyeyyaæ harÃyeyyaæ jiguccheyyaæ. Na me taæ assa paÂirÆpan ti. Tassa mayhaæ bhikkhave iti paÂisa¤cikkhato yo jÅvite jÅvitamado so sabbaso pahiyyÅ ti. 39. 1. Tayo 'me bhikkhave madÃ. Katame tayo? Yobbanamado Ãrogyamado jÅvitamado. Yobbanamadamatto và bhikkhave assutavà puthujjano kÃyena duccaritaæ carati vÃcÃya duccaritaæ carati manasà duccaritaæ carati. So kÃyena duccaritaæ caritvà vÃcÃya . . . pe . . . manasà duccaritaæ caritvà kÃyassa bhedà param maraïà apÃyaæ duggatiæ vinipÃtaæ nirayaæ uppajjati. ùrogyamadamatto và bhikkhave assutavà puthujjano kÃyena duccaritaæ carati vÃcÃya . . . pe . . . manasà duccaritaæ carati. So kÃyena duccaritaæ caritvà vÃcÃya . . . pe . . . manasà duccaritaæ caritvà kÃyassa bhedà param maraïà apÃyaæ duggatiæ vinipÃtaæ nirayaæ uppajjati. JÅvitamadamatto và bhikkhave assutavà puthujjano kÃyena duccaritaæ carati vÃcÃya . . . pe . . . manasà duccaritaæ carati. #<[page 147]># %% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ So kÃyena duccaritaæ caritvà vÃcÃya . . . pe . . . manasà duccaritaæ caritvà kÃyassa bhedà param maraïà apÃyaæ duggatiæ vinipÃtaæ nirayaæ uppajjati. Yobbanamadamatto và bhikkhave bhikkhu sikkhaæ paccakkhÃya hÅnÃyÃvattati. ùrogyamadamatto và bhikkhave bhikkhu . . . pe . . . JÅvitamadamatto và bhikkhave bhikkhu sikkhaæ paccakkhÃya hÅnÃyÃvattatÅ ti. 2. VyÃdhidhammà jarÃdhammà atho maraïadhammino Yathà dhammà tathà santà jigucchanti puthujjanà Aha¤ ce taæ jiguccheyyaæ evaæ dhammesu pÃïisu Na me taæ paÂirÆpassa mama evaæ vihÃrino So 'ham evaæ viharanto ¤atvà dhammaæ nirÆpadhiæ ùrogye yobbanasmi¤ ca jÅvitasmi¤ ca yo mado Sabbe made abhibho 'smi nekkhammaæ daÂÂhu khemato Tassa me Ãhu ussÃho nibbÃnaæ abhipassato NÃhaæ bhabbo etarahi kÃmÃni paÂisevituæ Anivatti bhavissÃmi brahmacariyaparÃyano ti. 40. 1. TÅï' imÃni bhikkhave ÃdhipateyyÃni. KatamÃni tÅïi? AttÃdhipateyyaæ lokÃdhipateyyaæ dhammÃdhipateyyaæ. Katamaæ ca bhikkhave attÃdhipateyyaæ? Idha bhikkhave bhikkhu ara¤¤agato và rukkhamÆlagato và su¤¤ÃgÃragato và iti paÂisa¤cikkhati:-- na kho panÃhaæ cÅvarahetu agÃrasmà anagÃriyaæ pabbajito na piï¬apÃtahetu na senÃsanahetu na itibhavÃbhavahetu agÃrasmà anagÃriyaæ pabbajito. Api ca kho 'mhi otiïïo jÃtiyà jarÃya maraïena sokehi paridevehi dukkhehi domanassehi upÃyÃsehi dukkhotiïïo dukkhapareto appeva nÃma imassa kevalassa dukkhakkhandhassa antakiriyà pa¤¤Ãyethà ti. Aha¤ c' eva kho pana yÃdisake và kÃme ohÃya agÃrasmà anagÃriyaæ pabbajito tÃdisake và kÃme pariyeseyyaæ tato và pÃpiÂÂhatare, na me tam assa paÂirÆpan ti. #<[page 148]># %<148 DEVADôTA-VAGGA. [III. 40. 2.>% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ So iti paÂisa¤cikkhati:-- Ãraddhaæ kho pana me viriyaæ bhavissati asallÅnaæ upaÂÂhità sati asammuÂÂhà passaddho kÃyo asÃraddho samÃhitaæ cittaæ ekaggan ti. So attÃnaæ yeva Ãdhipateyyaæ karitvà akusalaæ pajahati kusalaæ bhÃveti sÃvajjaæ pajahati anavajjaæ bhÃveti suddhaæ attÃnaæ pariharati. Idaæ vuccati bhikkhave attÃdhipateyyaæ. 2. Katama¤ ca bhikkhave lokÃdhipateyyaæ? Idha bhikkhave bhikkhu ara¤¤agato và rukkhamÆlagato và su¤¤ÃgÃragato và iti paÂisa¤cikkhati:-- na kho panÃhaæ cÅvarahetu agÃrasmà anagÃriyaæ pabbajito na piï¬apÃtahetu na senÃsanahetu na iti bhavÃbhavahetu agÃrasmà anagÃriyaæ pabbajito. Api ca kho 'mhi otiïïo jÃtiyà jarÃya maraïena sokehi paridevehi dukkhehi domanassehi upÃyÃsehi dukkhotiïïo dukkhapareto appeva nÃma imassa kevalassa dukkhakkhandhassa antakiriyà pa¤¤Ãyethà ti. Aha¤ c' eva kho pana evaæ pabbajito samÃno kÃmavitakkaæ và vitakkeyyaæ vyÃpÃdavitakkaæ và vitakkeyyaæ vihiæsÃvitakkaæ và vitakkeyyaæ. Mahà kho panÃyaæ lokasannivÃso. Mahantasmiæ kho pana lokasannivÃse santi samaïabrÃhmaïà iddhimanto dibbacakkhukà paracittaviduno. Te dÆrato pi passanti Ãsannà pi na dissanti cetasà pi cittaæ jÃnanti. Te pi mam evaæ jÃneyyuæ -- passatha bho imaæ kulaputtaæ saddhà agÃrasmà anagÃriyaæ pabbajito samÃno vokiïïo viharati pÃpakehi akusalehi dhammehÅ ti. Devatà pi kho santi iddhimantiniyo dibbacakkhukà paracittaviduniyo. Tà dÆrato pi passanti Ãsannà pi na dissanti cetasà pi cittaæ jÃnanti. Tà pi mam evaæ jÃneyyuæ -- passatha bho imaæ kulaputtaæ saddhà agÃrasmà anagÃriyaæ pabbajito samÃno vokiïïo viharati pÃpakehi akusalehi dhammehÅ ti. So iti paÂisa¤cikkhati:-- ùraddhaæ kho pana me viriyaæ bhavissati asallÅnaæ upaÂÂhità sati asammuÂÂhà passaddho kÃyo asÃraddho hoti samÃhitaæ cittaæ ekaggan ti. #<[page 149]># %% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ So lokaæ yeva Ãdhipateyyaæ karitvà akusalaæ pajahati kusalaæ bhÃveti sÃvajjaæ pajahati anavajjaæ bhÃveti suddhaæ attÃnaæ pariharati. Idaæ vuccati bhikkhave lokÃdhipateyyaæ. 3. Katama¤ ca bhikkhave dhammÃdhipateyyaæ? Idha bhikkhave bhikkhu ara¤¤agato và rukkhamÆlagato và su¤¤ÃgÃragato và iti paÂisa¤cikkhati:-- Na kho panÃhaæ cÅvarahetu agÃrasmà anagÃriyaæ pabbajito na piï¬apÃtahetu na senÃsanahetu na itibhavÃbhavahetu agÃrasmà anagÃriyaæ pabbajito. Api ca kho 'mhi otiïïo jÃtiyà jarÃya maraïena sokehi paridevehi dukkhehi domanassehi upÃyÃsehi dukkhotiïïo dukkhapareto appeva nÃma imassa kevalassa dukkhakkhandhassa antakiriyà pa¤¤Ãyethà ti. SvÃkkhÃto Bhagavatà dhammo sandiÂÂhiko akÃliko ehipassiko opanayiko paccattaæ veditabbo vi¤¤Æhi. Santi kho pana me sabrahmacÃrÅ jÃnaæ passaæ viharanti. Aha¤ c' eva kho pana evaæ svÃkkhÃte dhammavinaye pabbajito samÃno kusÅto vihareyyaæ pamatto na me taæ assa paÂirÆpan ti. So iti paÂisa¤cikkhati:-Ãraddhaæ kho pana me viriyaæ bhavissati asallÅnaæ upaÂÂhità sati asammuÂÂhà passaddho kÃyo asÃraddho samÃhitaæ cittaæ ekaggan ti. So dhammaæ yeva Ãdhipateyyaæ karitvà akusalaæ pajahati . . . pe . . . anavajjaæ bhÃveti suddhaæ attÃnaæ pariharati. Idaæ vuccati bhikkhave dhammÃdhipateyyaæ. ImÃni kho bhikkhave tÅïi ÃdhipateyyÃnÅ ti. 4. N' atthi loke raho nÃma pÃpakammaæ pakubbato Attà te purisa jÃnÃti saccaæ và yadi và musà KalyÃïaæ vata bho sakkhi attÃnaæ atima¤¤asi Yo santaæ attanÅ pÃpaæ attÃnaæ parigÆhasi. #<[page 150]># %<150 DEVADôTA-VAGGA. [III. 41.>% Passanti devà ca TathÃgatà ca lokasmiæ bÃlaæ visamaæ carantaæ Tasmà hi attÃdhipako sato care lokÃdhipo ca nipako ca jhÃyÅ DhammÃdhipo ca anudhammacÃrÅ na hÅyati saccaparakkamo muni Pasayha MÃraæ abhibhuyya antakaæ yo ca phusÅ jÃtikkhayaæ padhÃnavà Sa tÃdiso lokavidÆ sumedho sabbesu dhammesu atammayo munÅ ti. DevadÆtavaggo catuttho. 41. Tiïïaæ bhikkhave sammukhÅbhÃvà saddho kulaputto bahuæ pu¤¤aæ pasavati. Katamesaæ tiïïaæ? SaddhÃya bhikkhave sammukhÅbhÃvà saddho kulaputto bahuæ pu¤¤aæ pasavati. Deyyadhammassa bhikkhave sammukhÅbhÃvà saddho kulaputto bahuæ pu¤¤aæ pasavati. DakkhiïeyyÃnaæ bhikkhave sammukhÅbhÃvà saddho kulaputto bahuæ pu¤¤aæ pasavati. Imesaæ kho bhikkhave tiïïaæ sammukhÅbhÃvà saddho kulaputto bahuæ pu¤¤aæ pasavatÅ ti. 42. TÅhi bhikkhave ÂhÃnehi saddho pasanno veditabbo. Katamehi tÅhi? SÅlavataæ dassanakÃmo hoti saddhammaæ sotukÃmo hoti vigatamalamaccherena cetasà agÃraæ ajjhÃvasati muttacÃgo payatapÃïi vossaggarato yÃcayogo dÃnasaævibhÃgarato. Imehi kho bhikkhave tÅhi ÂhÃnehi saddho pasanno veditabbo ti. DassanakÃmo sÅlavataæ saddhammaæ sotum icchati vineyya maccheramalaæ sa ve saddho ti vuccatÅ ti. #<[page 151]># %% 43. Tayo bhikkhave atthavase sampassamÃnena alam eva paresaæ dhammaæ desetuæ. Katame tayo? Yo dhammaæ deseti so attha-paÂisaævedÅ ca hoti dhammapaÂisaævedÅ ca, yo dhammaæ suïÃti so atthapaÂisaævedÅ ca hoti dhammapaÂisaævedÅ ca, yo c' eva dhammaæ deseti yo ca dhammaæ suïÃti ubho atthapaÂisaævedino ca honti dhammapaÂisaævedino ca. Ime kho bhikkhave tayo atthavase sampassamÃnena alaæ eva paresaæ dhammaæ desetun ti. 44. TÅhi bhikkhave ÂhÃnehi kathà pavattanÅ hoti? Katamehi tÅhi? Yo dhammaæ deseti so atthapaÂisaævedÅ ca hoti dhammapaÂisaævedÅ ca, yo dhammaæ suïÃti so atthapaÂisaævedÅ ca hoti dhammapaÂisaævedÅ ca, yo c' eva dhammaæ deseti yo ca dhammaæ suïÃti ubho atthapaÂisaævedino ca honti dhammapaÂisaævedino ca. Imehi tÅhi bhikkhave ÂhÃnehi kathà pavattanÅ hotÅ ti. 45. TÅï' imÃni bhikkhave paï¬itapa¤¤attÃni sappurisapa¤¤attÃni. KatamÃni tÅïi? DÃnaæ bhikkhave paï¬itapa¤¤attaæ sappurisapa¤¤attaæ, pabbajjà bhikkhave paï¬itapa¤¤attà sappurisapa¤¤attÃ, mÃtÃpitunnaæ bhikkhave upaÂÂhÃnaæ paï¬itapa¤¤attaæ sappurisapa¤¤attaæ. ImÃni kho bhikkhave tÅïi paï¬itapa¤¤attÃni sappurisapa¤¤attÃni. Sabbhi dÃnaæ upa¤¤attaæ ahiæsà sa¤¤amo damo MÃtÃpitu upaÂÂhÃnaæ santÃnaæ brahmacÃrinaæ Satam etÃni ÂhÃnÃni yÃni sevetha paï¬ito Ariyo dassanasampanno sa lokaæ bhajate sivan ti. 46. Yaæ bhikkhave sÅlavanto pabbajità gÃmaæ và nigamaæ và upanissÃya viharanti tattha manussà tÅhi ÂhÃnehi bahuæ pu¤¤aæ pasavanti. Katamehi tÅhi? #<[page 152]># %<152 CôÊA-VAGGA. [III. 47.>% KÃyena vÃcÃya manasÃ. Yaæ bhikkhave sÅlavanto pabbajità gÃmaæ và nigamaæ và upanissÃya viharanti tattha manussà imehi tÅhi ÂhÃnehi bahuæ pu¤¤aæ pasavantÅ ti. 47. TÅï' imÃni bhikkhave saÇkhatassa saÇkhatalakkhaïÃni. KatamÃni tÅïi? UppÃdo pa¤¤Ãyati vayo pa¤¤Ãyati Âhitassa a¤¤athattaæ pa¤¤Ãyati. ImÃni kho bhikkhave tÅïi saÇkhatassa saÇkhatalakkhaïÃnÅ ti. TÅï' imÃni bhikkhave asaÇkhatassa asaÇkhatalakkhaïÃni. KatamÃni tÅïi? Na uppÃdo pa¤¤Ãyati na vayo pa¤¤Ãyati na Âhitassa a¤¤athattaæ pa¤¤Ãyati. ImÃni kho bhikkhave tÅïi asaÇkhatassa asaÇkhatalakkhaïÃnÅ ti. 48. Himavantaæ bhikkhave pabbatarÃjaæ nissÃya mahÃsÃlà tÅhi ca va¬¬hÅhi va¬¬hanti. Katamehi tÅhi? SÃkhÃpattapalÃsena va¬¬hanti tacapapaÂikÃya va¬¬hanti pheggusÃrena va¬¬hanti. Himavantaæ bhikkhave pabbatarÃjaæ nissÃya mahÃsÃlà imÃhi tÅhi va¬¬hÅhi va¬¬hanti. Evam eva kho bhikkhave saddhaæ kulapatiæ nissÃya antojano tÅhi va¬¬hÅhi va¬¬hati. Katamehi tÅhi? SaddhÃya va¬¬hati sÅlena va¬¬hati pa¤¤Ãya va¬¬hati. Saddhaæ bhikkhave kulapatiæ nissÃya antojano imÃhi tÅhi va¬¬hÅhi va¬¬hatÅ ti. Yathà pi pabbato selo ara¤¤asmiæ brahÃvane Taæ rukkhaæ upanissÃya va¬¬hante te vanaspati Tath' eva sÅlasampannaæ saddhaæ kulapatim idha UpanissÃya va¬¬hanti puttadÃrà ca bandhavà Amaccà ¤ÃtisaÇghà ca ye c' assa anujÅvino #<[page 153]># %% TyÃssa sÅlavato sÅlaæ cÃgaæ sucaritÃni ca PassamÃnÃnukubbanti ye bhavanti vicakkhaïà Idha dhammaæ caritvÃna maggaæ sugatigÃminaæ Nandino devalokasmiæ modanti kÃmakÃmino ti. 49. TÅhi bhikkhave ÂhÃnehi Ãtappaæ karaïÅyaæ. Katamehi tÅhi? AnuppannÃnaæ pÃpakÃnaæ akusalÃnaæ dhammÃnaæ anuppÃdÃya Ãtappaæ karaïÅyaæ, anuppannÃnaæ kusalÃnaæ dhammÃnaæ uppÃdÃya Ãtappaæ karaïÅyaæ, uppannÃnaæ sÃrÅrikÃnaæ vedanÃnaæ dukkhÃnaæ tibbÃnaæ kharÃnaæ kaÂukÃnaæ asÃtÃnaæ amanÃpÃnaæ pÃïaharÃnaæ adhivÃsanÃya Ãtappaæ karaïÅyaæ. . Yato kho bhikkhave bhikkhu anuppannÃnaæ pÃpakÃnaæ akusalÃnaæ dhammÃnaæ anupÃdÃya Ãtappaæ karoti, anuppannÃnaæ kusalÃnaæ dhammÃnaæ uppÃdÃya Ãtappaæ karoti, uppannÃnaæ sÃrÅrikÃnaæ vedanÃnaæ dukkhÃnaæ tibbÃnaæ kharÃnaæ kaÂukÃnaæ asÃtÃnaæ amanÃpÃnaæ pÃïaharÃnaæ adhivÃsanÃya Ãtappaæ karoti. Ayaæ vuccati bhikkhave bhikkhu ÃtÃpÅ nipako sato sammà dukkhassa antakiriyÃyà ti. 50. TÅhi bhikkhave aÇgehi samannÃgato mahÃcoro sandhim pi chindati nillopam pi harati ekÃgÃrikam pi karoti paripanthe pi tiÂÂhati. Katamehi tÅhi? Idha bhikkhave mahÃcoro visamanissito ca hoti gahaïanissito ca hoti balavanissito ca hoti. Katha¤ ca bhikkhave mahÃcoro visamanissito hoti? Idha bhikkhave mahÃcoro nadÅviduggaæ và nissito hoti pabbatavisamaæ vÃ. Evaæ kho bhikkhave mahÃcoro visamanissito hoti. Katha¤ ca bhikkhave mahÃcoro gahaïanissito hoti? Idha bhikkhave mahÃcoro tiïagahaïaæ và nissito hoti rukkhagahaïaæ và gedhaæ và mahÃvanasaï¬aæ vÃ. #<[page 154]># %<154 CôÊA-VAGGA. [III. 50.>% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ Evaæ kho bhikkhave mahÃcoro gahaïa-nissito hoti. Katha¤ ca bhikkhave mahÃcoro balavanissito hoti? Idha bhikkhave mahÃcoro rÃjÃnaæ và rÃjamahÃmattÃnaæ và nissito hoti, tassa evaæ hoti:-- Sace maæ koci ki¤ci vakkhati ime me rÃjÃno và rÃjamahÃmattà và pariyodhÃya atthaæ bhaïissantÅ ti. Sace naæ koci ki¤ci Ãha tyÃssa rÃjÃno và rÃjamahÃmattà và pariyodhÃya atthaæ bhaïanti. Evaæ kho bhikkhave mahÃcoro balavanissito hoti. Imehi kho bhikkhave tÅhi aÇgehi samannÃgato mahÃcoro sandhim pi chindati nillopam pi harati ekÃgÃrikam pi karoti paripanthe pi tiÂÂhati. 2. Evam eva kho bhikkhave tÅhi dhammehi samannÃgato pÃpabhikkhu khataæ upahataæ attÃnaæ pariharati sÃvajjo ca hoti sÃnuvajjo ca vi¤¤Ænaæ bahu¤ ca apu¤¤aæ pasavati. Katamehi tÅhi? Idha bhikkhave pÃpabhikkhu visamanissito ca hoti gahaïanissito ca balavanissito ca. Katha¤ ca bhikkhave pÃpabhikkhu visamanissito hoti? Idha bhikkhave pÃpabhikkhu visamena kÃyakammena samannÃgato hoti visamena vacÅkammena samannÃgato hoti visamena manokammena samannÃgato hoti. Evaæ kho bhikkhave pÃpabhikkhu visamanissito hoti. Katha¤ ca bhikkhave pÃpabhikkhu gahaïanissito hoti? Idha bhikkhave pÃpabhikkhu micchÃdiÂÂhiko hoti antaggÃhikÃya diÂÂhiyà samannÃgato hoti. Evaæ kho bhikkhave pÃpabhikkhu gahaïanissito hoti. Katha¤ ca bhikkhave pÃpabhikkhu balavanissito hoti? Idha bhikkhave pÃpabhikkhu rÃjÃnaæ và rÃjamahÃmattÃnaæ và nissito hoti, tassa evaæ hoti:-- Sace maæ koci ki¤ci vakkhati ime me rÃjÃno và rÃjamahÃmattà và pariyodhÃya atthaæ bhaïissantÅ ti. Sace naæ koci ki¤ci Ãha tyÃssa rÃjÃno và rÃjamahÃmattà và pariyodhÃya atthaæ bhaïanti. Evaæ kho bhikkhave pÃpabhikkhu balavanissito hoti. Imehi kho bhikkhave tÅhi dhammehi samannÃgato pÃpabhikkhu khataæ upahataæ attÃnaæ pariharati sÃvajjo ca hoti sÃnuvajjo ca vi¤¤Ænaæ bahu¤ ca apu¤¤aæ pasavatÅ ti. #<[page 155]># %% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ CÆÊavaggo pa¤camo. PaÂhamo pa¤¤Ãsako samatto. 51. Atha kho dve brÃhmaïà jiïïà vu¬¬hà mahallakà addhagatà vayo-anuppattà vÅsaævassasatikà jÃtiyà yena Bhagavà ten' upasaÇkamiæsu . . . pe . . . Ekamantaæ nisinnà kho te brÃhmaïà Bhagavantaæ etad avocuæ: Mayam assu bho Gotama brÃhmaïà jiïïà vu¬¬hà mahallakà addhagatà vayo-anuppattà vÅsaævassasatikà jÃtiyà te c' amhà akatakalyÃïà akatakusalà akatabhÅruttÃïÃ, ovadatu no bhavaæ Gotamo anusÃsatu no bhavaæ Gotamo yaæ amhÃkaæ assa dÅgharattaæ hitÃya sukhÃyà ti. Taggha tumhe brÃhmaïà jiïïà vu¬¬hà mahallakà addhagatà vayo-anuppattà vÅsaævassasatikà jÃtiyà te c' attha akatakalyÃïà akatakusalà akatabhÅruttÃïÃ. UpanÅyati kho ayaæ brÃhmaïà loko jarÃya vyÃdhinà maraïena, evaæ upanÅyamÃne kho brÃhmaïà loke jarÃya vyÃdhinà maraïena yo 'dha kÃyena saæyamo vÃcÃya saæyamo manasà saæyamo taæ tassa petassa tÃïa¤ ca lena¤ ca dÅpa¤ ca saraïa¤ ca parÃyana¤ cà ti. UpanÅyati jÅvitaæ appam Ãyu JarÆpanÅtassa na santi tÃïà Etaæ bhayaæ maraïe pekkhamÃno Pu¤¤Ãni kayirÃtha sukhÃvahÃnÅ ti Yo 'dha kÃyena sa¤¤amo vÃcÃya uda cetasà Taæ tassa petassa sukhÃya hoti Yaæ jÅvamÃno pakaroti pu¤¤an ti. #<[page 156]># %<156 BRùHMA×A-VAGGA. [III. 52.>% 52. Atha kho dve brÃhmaïà jiïïà vu¬¬hà mahallakà addhagatà vayo-anuppattà vÅsaævassasatikà jÃtiyà yena Bhagavà ten' upasaÇkamiæsu . . . pe . . . Ekamantaæ nisinnà kho te brÃhmaïà Bhagavantaæ etad avocuæ: Mayaæ assu bho Gotama brÃhmaïà jiïïà vu¬¬hà mahallakà addhagatà vayo-anuppattà vÅsaævassasatikà jÃtiyà te c' amhà akatakalyÃïà akatakusalà akatabhÅruttÃïÃ, ovadatu no bhavaæ Gotamo anusÃsatu no bhavaæ Gotamo yaæ amhÃkaæ assa dÅgharattaæ hitÃya sukhÃyà ti. Taggha tumhe brÃhmaïà jiïïà vuddhà mahallakà addhagatà vayo-anuppattà vÅsaævassasatikà jÃtiyà te c' attha akatakalyÃïà akatakusalà akatabhÅruttÃïÃ. ùditto kho ayaæ brÃhmaïà loko jarÃya vyÃdhinà maraïena, evaæ Ãditte brÃhmaïà loke jarÃya vyÃdhinà maraïena yo 'dha kÃyena saæyamo vÃcÃya saæyamo manasà saæyamo taæ tassa petassa tÃïa¤ ca lena¤ ca dÅpa¤ ca saraïa¤ ca parÃyana¤ cà ti. ùdittasmim agÃrasmiæ yaæ nÅharati bhÃjanaæ Taæ tassa hoti atthÃya no ca yaæ tattha ¬ayhati Evam ÃdÅpito loko jarÃya maraïena ca NÅhareth' eva dÃnena dinnaæ hoti sunÅhataæ. Yo 'dha kÃyena sa¤¤amo vÃcÃya uda cetasà Taæ tassa petassa sukhÃya hoti Yaæ jÅvamÃno pakaroti pu¤¤an ti. 53. Atha kho a¤¤ataro brÃhmaïo yena Bhagavà ten' upasaÇkami. UpasaÇkamitvà Bhagavatà saddhiæ . . . pe . . . Ekamantaæ nisinno kho so brÃhmaïo Bhagavantaæ etad avoca:-- SandiÂÂhiko dhammo ti bho Gotama vuccati. KittÃvatà nu kho bho Gotama sandiÂÂhiko dhammo hoti akÃliko ehipassiko opanayiko paccattaæ veditabbo vi¤¤ÆhÅ ti? Ratto kho brÃhmaïa rÃgena abhibhÆto pariyÃdinnacitto attavyÃbÃdhÃya pi ceteti paravyÃbÃdhÃya pi ceteti ubhayavyÃbÃdhÃya pi ceteti cetasikam pi dukkhaæ domanassaæ paÂisaævedeti. #<[page 157]># %% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ RÃge pahÅne n' eva attavyÃbÃdhÃya pi ceteti na paravyÃbÃdhÃya pi ceteti na ubhayavyÃbÃdhÃya pi ceteti na cetasikaæ dukkhaæ domanassaæ paÂisaævedeti. Evam pi kho brÃhmaïa sandiÂÂhiko dhammo hoti . . . pe . . . DuÂÂho kho brÃhmaïa dosena abhibhÆto pariyÃdinnacitto attavyÃbÃdhÃya pi ceteti paravyÃbÃdhÃya pi ceteti ubhayavyÃbÃdhÃya pi ceteti cetasikam pi dukkhaæ domanassaæ paÂisaævedeti. Dose pahÅne n' eva attavyÃbÃdhÃya pi ceteti na paravyÃbÃdhÃya pi ceteti na ubhayavyÃbÃdhÃya pi ceteti na cetasikaæ dukkhaæ domanassaæ paÂisaævedeti. Evaæ kho brÃhmaïa sandiÂÂhiko dhammo hoti . . . pe . . . MÆÊho kho brÃhmaïa mohena abhibhÆto pariyÃdinnacitto attavyÃbÃdhÃya pi ceteti paravyÃbÃdhÃya pi ceteti ubhayavyÃbÃdhÃya pi ceteti cetasikam pi dukkhaæ domanassaæ paÂisaævedeti. Mohe pahÅne n' eva attavyÃbÃdhÃya pi ceteti na paravyÃbÃdhÃya pi ceteti na ubhayavyÃbÃdhÃya pi ceteti na cetasikaæ dukkhaæ domanassaæ paÂisaævedeti. Evam pi kho brÃhmaïa sandiÂÂhiko dhammo hoti akÃliko ehipassiko opanayiko paccattaæ veditabbo vi¤¤ÆhÅ ti. Abhikkantaæ bho Gotama . . . pe . . . UpÃsakaæ maæ bhavaæ Gotamo dhÃretu ajjatagge pÃïupetaæ saraïaæ gatan ti. 54. Atha kho a¤¤ataro brÃhmaïo paribbÃjako yena Bhagavà ten' upasaÇkami . . . pe . . . Ekamantaæ nisinno kho brÃhmaïo paribbÃjako Bhagavantaæ etad avoca:-- SandiÂÂhiko dhammo ti bho Gotama vuccati. KittÃvatà nu kho bho Gotamo sandiÂÂhiko dhammo hoti akÃliko ehipassiko opanayiko paccattaæ veditabbo vi¤¤ÆhÅ ti? Ratto kho brÃhmaïa rÃgena abhibhÆto pariyÃdinnacitto attavyÃbÃdhÃya . . . pe (53) . . . paÂisaævedeti. RÃge pahÅne n' eva . . . pe (53) . . . paÂisaævedeti. #<[page 158]># %<158 BRùHMA×A-VAGGA. [III. 55.>% Ratto kho brÃhmaïa rÃgena abhibhÆto pariyÃdinnacitto kÃyena duccaritaæ carati vÃcÃya . . . pe . . . manasà duccaritaæ carati. RÃge pahÅne n' eva kÃyena duccaritaæ carati na vÃcÃya . . . pe . . . na manasà duccaritaæ carati. Ratto kho brÃhmaïa rÃgena abhibhÆto pariyÃdinnacitto attattham pi yathÃbhÆtaæ nappajÃnÃti parattham pi . . . pe . . . ubhayattham pi yathÃbhÆtam pi nappajÃnÃti. RÃge pahÅne attattham pi yathÃbhÆtaæ pajÃnÃti parattham pi . . . pe . . . ubhayattham pi yathÃbhÆtaæ pajÃnÃti. Evam pi kho brÃhmaïa sandiÂÂhiko dhammo hoti . . . pe . . . DuÂÂho kho brÃhmaïa dosena . . . pe . . . MÆÊho kho brÃhmaïa mohena abhibhÆto pariyÃdinnacitto attavyÃbÃdhÃya pi ceteti . . . pe . . . ubhayavyÃbÃdhÃya pi ceteti cetasikaæ pi dukkhaæ domanassaæ paÂisaævedeti. Mohe pahÅne n' eva attavyÃbÃdhÃya pi ceteti . . . pe . . . na ubhayavyÃbÃdhÃya pi ceteti na cetasikaæ dukkhaæ domanassaæ paÂisaævedeti. MÆÊho kho brÃhmaïa mohena abhibhÆto pariyÃdinnacitto kÃyena duccaritaæ carati vÃcÃya . . . pe . . . manasà duccaritaæ carati. Mohe pahÅne na kÃyena duccaritaæ na vÃcÃya . . . pe . . . na manasà duccaritaæ carati. MÆÊho kho brÃhmaïa mohena abhibhÆto pariyÃdinnacitto attattham pi yathÃbhÆtaæ nappajÃnÃti parattham pi . . . pe . . . ubhayattham pi yathÃbhÆtam pi nappajÃnÃti. Mohe pahÅne attattham pi yathÃbhÆtaæ pajÃnÃti parattham pi . . . pe . . . ubhayattham pi yathÃbhÆtaæ pajÃnÃti. Evaæ kho brÃhmaïa sandiÂÂhiko dhammo hoti akÃliko ehipassiko opanayiko paccattaæ veditabbo vi¤¤ÆhÅ ti. Abhikkantaæ bho Gotama . . . pe . . . UpÃsakaæ maæ bhavaæ Gotamo dhÃretu ajjatagge pÃïupetaæ saraïaæ gatan ti. 55. Atha kho JÃïussoïi brÃhmaïo yena Bhagavà ten' upasaÇkami . . . pe . . . Ekamantaæ nisinno kho JÃïussoïi brÃhmaïo Bhagavantaæ etad avoca: SandiÂÂhikaæ nibbÃnan ti bho Gotama vuccati. KittÃvatà bho Gotama sandiÂÂhikaæ nibbÃnaæ hoti akÃlikaæ ehipassikaæ opanayikaæ paccattaæ veditabbaæ vi¤¤ÆhÅ ti? #<[page 159]># %% Ratto kho brÃhmaïa rÃgena abhibhÆto pariyÃdinnacitto attavyÃbÃdhÃya pi ceteti . . . pe (54) . . . ubhayavyÃbÃdhÃya pi ceteti cetasikam pi dukkhaæ domanassaæ paÂisaævedeti. RÃge pahÅne n' eva attavyÃbÃdhÃya pi ceteti . . . pe (53) . . . na ubhayavyÃbÃdhÃya pi ceteti na cetasikaæ dukkhaæ domanassaæ paÂisaævedeti. Evaæ kho brÃhmaïa sandiÂÂhikaæ nibbÃnaæ hoti . . . pe . . . DuÂÂho kho brÃhmaïa dosena . . . pe . . . MÆÊho kho brÃhmaïa mohena abhibhÆto pariyÃdinnacitto attavyÃbÃdhÃya pi ceteti . . . pe . . . ubhayavyÃbÃdhÃya pi ceteti cetasikam pi dukkhaæ domanassaæ paÂisaævedeti. Mohe pahÅne n' eva attavyÃbÃdhÃya pi ceteti . . . pe . . . na ubhayavyÃbÃdhÃya pi ceteti na cetasikaæ dukkhaæ domanassaæ paÂisaævedeti. Evaæ kho brÃhmaïa sandiÂÂhikaæ nibbÃnaæ hoti . . . pe (54) . . . Yato kho ayaæ brÃhmaïa anavasesaæ rÃgakkhayaæ paÂisaævedeti anavasesaæ dosakkhayaæ paÂisaævedeti anavasesaæ mohakkhayaæ paÂisaævedeti. Evaæ kho brÃhmaïa sandiÂÂhikaæ nibbÃnaæ hoti akÃlikaæ ehipassikaæ opanayikaæ paccattaæ veditabbaæ vi¤¤ÆhÅ ti. Abhikkantaæ bho Gotama . . . pe . . . UpÃsakaæ maæ bhavaæ Gotamo dhÃretu ajjatagge pÃïupetaæ saraïaæ gatan ti. 56. Atha kho a¤¤ataro brÃhmaïo mahÃsÃlo yena Bhagavà ten' upasaÇkami . . . pe . . . Ekamantaæ nisinno kho so brÃhmaïo mahÃsÃlo Bhagavantaæ etad avoca: Sutaæ me taæ bho Gotama pubbakÃnaæ brÃhmaïÃnaæ vu¬¬hÃnaæ mahallakÃnaæ ÃcariyapÃcariyÃnaæ bhÃsamÃnÃnaæ pubb' assudaæ ayaæ loko avÅci ma¤¤e phuÂo ahosi manussehi kukkuÂasampÃtikà gÃmanigamarÃjadhÃniyo ti. Ko nu kho bho Gotama hetu ko paccayo yen' etarahi manussÃnaæ khayo hoti tanuttaæ pa¤¤Ãyati gÃmà pi agÃmà honti nigamà pi anigamà honti nagarà pi anagarà honti janapadà pi ajanapadà hontÅ ti? #<[page 160]># %<160 BRùHMA×A-VAGGA. [III. 57. 1.>% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ Etarahi brÃhmaïa manussà adhammarÃgarattà visamalobhÃbhibhÆtà micchÃdhammaparetÃ. Te adhammarÃgarattà visamalobhÃbhibhÆtà micchÃdhammaparetà tiïhÃni satthÃni gahetvà a¤¤ama¤¤assa jÅvità voropenti. Tena bahÆ manussà kÃlaæ karonti. Ayam pi kho brÃhmaïa hetu ayaæ paccayo yen' etarahi manussÃnaæ khayo hoti tanuttaæ pa¤¤Ãyati gÃmà pi agÃmà honti nigamà pi anigamà honti nagarà pi anagarà honti janapadà pi ajanapadà honti. Puna ca paraæ brÃhmaïa etarahi manussà adhammarÃgarattà visamalobhÃbhibhÆtà micchÃdhammaparetÃ. Tesaæ adhammarÃgarattÃnaæ visamalobhÃbhibhÆtÃnaæ micchÃdhammaparetÃnaæ devo na sammà dhÃraæ anuppavecchati. Tena dubbhikkhaæ hoti dussassaæ setaÂÂhikaæ salÃkÃvuttaæ tena bahÆ manussà kÃlaæ karonti. Ayam pi kho brÃhmaïa hetu ayaæ paccayo yen' etarahi manussÃnaæ khayo hoti tanuttaæ pa¤¤Ãyati gÃmà pi agÃmà honti nigamà pi anigamà honti nagarà pi anagarà honti janapadà pi ajanapadà honti. Puna ca paraæ brÃhmaïa etarahi manussà adhammarÃgarattà visamalobhÃbhibhÆtà micchÃdhammaparetÃ. Tesaæ adhammarÃgarattÃnaæ visamalobhÃbhibhÆtÃnaæ micchÃdhammaparetÃnaæ yakkhà vÃÊe amanusse ossajjanti. Tena bahÆ manussà kÃlaæ karonti. Ayam pi kho brÃhmaïa hetu ayaæ paccayo yen' etarahi manussÃnaæ khayo hoti tanuttaæ pa¤¤Ãyati gÃmà pi agÃmà honti nigamà pi anigamà honti nagarà pi anagarà honti janapadà pi ajanapadà honti. Abhikkantaæ bho Gotama . . . pe . . . UpÃsakaæ maæ bhavaæ Gotamo dhÃretu ajjatagge pÃïupetaæ saraïaæ gatan ti. 57. 1. Atha kho Vacchagotto paribbÃjako yena Bhagavà ten' upasaÇkami . . . pe . . . Ekamantaæ nisinno kho Vacchagotto paribbÃjako Bhagavantaæ etad avoca:-- Sutaæ me taæ bho Gotama samaïo Gotamo evaæ Ãha:-- Mayham eva dÃnaæ dÃtabbaæ na a¤¤esaæ dÃnaæ dÃtabbaæ, #<[page 161]># %% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ mayham eva sÃvakÃnaæ dÃnaæ dÃtabbaæ na a¤¤esaæ sÃvakÃnaæ dÃnaæ dÃtabbaæ, mayham eva dinnaæ mahapphalaæ na a¤¤esaæ dinnaæ mahapphalaæ, mayham eva sÃvakÃnaæ dinnaæ mahapphalaæ na a¤¤esaæ sÃvakÃnaæ dinnaæ mahapphalan ti. Ye te bho Gotama evam Ãhaæsu samaïo Gotamo evam Ãha:-- Mayham eva dÃnaæ . . . pe . . . mahapphalan ti, kacci te bhoto Gotamassa vuttavÃdino na ca bhavantaæ Gotamaæ abhÆtena abbhÃcikkhanti dhammassa cÃnudhammaæ vyÃkaronti. Na ca koci sahadhammiko vÃdÃnupÃto gÃrayhaæ ÂhÃnam Ãgacchati, anabbhakkhÃtukÃmà hi mayaæ bhavantaæ Gotaman ti. Ye te Vaccha evam Ãhaæsu samaïo Gotamo evam Ãha:-Mayham eva dÃnaæ . . . pe . . . mahapphalan ti, na me te vuttavÃdino abbhÃcikkhanti ca pana maæ te asatà abhÆtena. Yo kho Vaccha paraæ dÃnaæ dadantaæ vÃreti so tiïïaæ antarÃyakaro hoti tiïïaæ pÃripanthiko. Katamesaæ tiïïaæ? DÃyakassa pu¤¤antarÃyakaro hoti, paÂiggÃhakÃnaæ lÃbhantarÃyakaro hoti, pubb' eva kho pan' assa attà khato ca hoti upahato ca. Yo kho Vaccha paraæ dÃnaæ dadantaæ vÃreti so imesaæ tiïïaæ antarÃyakaro hoti tiïïaæ pÃripanthiko. Ahaæ kho pana Vaccha evaæ vadÃmi:-ye pi te candanikÃya và oÊigalle và pÃïà tatra pi yo thÃlidhovanaæ và sarÃvadhovanaæ và cha¬¬eti -- ye tattha pÃïà te yena yÃpentÆ ti -- tatonidÃnaæ pÃhaæ Vaccha pu¤¤assa Ãgamaæ vadÃmi, ko pana vÃdo manussabhÆte. Api cÃhaæ Vaccha sÅlavato dinnaæ mahapphalaæ vadÃmi no tathà dussÅle. So ca hoti pa¤caÇgavippahÅno pa¤caÇgasamannÃgato. KatamÃni pa¤caÇgÃni pahÅnÃni honti? KÃmacchando pahÅno hoti vyÃpÃdo pahÅno hoti thÅnamiddhaæ pahÅnaæ hoti uddhaccakukkuccaæ pahÅnaæ hoti vicikicchà pahÅnà hoti. #<[page 162]># %<162 BRùHMA×A-VAGGA. [III. 57. 2.>% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ ImÃni pa¤caÇgÃni pahÅnÃni honti. Katamehi pa¤caÇgehi samannÃgato hoti? Asekhena sÅlakkhandhena samannÃgato hoti, asekhena samÃdhikkhandhena samannÃgato hoti, asekhena pa¤¤akkhandhena samannÃgato hoti, asekhena vimuttikkhandhena samannÃgato hoti, asekhena vimutti¤Ãïadassanakkhandhena samannÃgato hoti. Imehi pa¤caÇgehi samannÃgato hoti. Iti pa¤caÇgavippahÅne pa¤caÇgasamannÃgate dinnaæ mahapphalaæ vadÃmÅ ti. 2. Iti kaïhÃsu setÃsu rohiïÅsu harÅsu và KammÃsÃsu sarÆpÃsu gosu pÃrevatÃsu và YÃsu kÃsu ca etÃsu danto jÃyati puÇgavo Dhorayho balasampanno kalyÃïajavanikkamo Tam eva bhÃre yu¤janti nÃssa vaïïaæ parikkhare Evam eva manussesu yasmin kasmi¤ ca jÃtiyaæ Khattiye brÃhmaïe vesse sudde caï¬Ãlapukkuse YÃsu kÃsu ca etÃsu danto jÃyati subbato DhammaÂÂho sÅlasampanno saccavÃdÅ hirÅmano PahÅnajÃtimaraïo brahmacariyassa kevalÅ PannabhÃro visaæyutto katakicco anÃsavo PÃragÆ sabbadhammÃnaæ anupÃdÃya nibbuto Tasmiæ yeva viraje khette vipulà hoti dakkhiïà BÃlà ca avijÃnantà dummedhà assutÃvino Bahiddhà dadanti dÃnà na hi sante upÃsare Ye ca sante upÃsenti sappa¤¤e dhÅrasammate Saddhà ca tesaæ sugate mÆlajÃtà patiÂÂhità Devaloka¤ ca te yanti kule và idha jÃyare Anupubbena nibbÃnaæ adhigacchanti paï¬ità ti. #<[page 163]># %% 58. 1. Atha kho Tikaïïo brÃhmaïo yena Bhagavà ten' upasaÇkami. UpasaÇkamitvà Bhagavantaæ saddhiæ . . . pe . . . Ekamantaæ nisinno kho Tikaïïo brÃhmaïo Bhagavato sammukhà tevijjÃnaæ sudaæ brÃhmaïÃnaæ vaïïaæ bhÃsati: -- Evam pi tevijjà brÃhmaïÃ, iti pi tevijjà brÃhmaïà ti. YathÃkathaæ pana brÃhmaïa brÃhmaïà brÃhmaïaæ tevijjaæ pa¤¤ÃpentÅ ti? Idha bho Gotama brÃhmaïo ubhato sujÃto hoti mÃtito ca pitito ca saæsuddhagahaïiko yÃva sattamà pitÃmahÃyugà akkhitto anupakkuÂÂho jÃtivÃdena ajjhÃyako mantadharo tiïïaæ vedÃnaæ pÃragÆ sanighaï¬ukeÂubhÃnaæ sÃkkharappabhedÃnaæ itihÃsapa¤camÃnaæ padako veyyÃkaraïo lokÃyatamahÃpurisalakkhaïesu anavayo ti. Evaæ kho bho Gotama brÃhmaïà brÃhmaïaæ tevijjaæ pa¤¤ÃpentÅ ti. A¤¤athà kho brÃhmaïa brÃhmaïà brÃhmaïaæ tevijjaæ pa¤¤Ãpenti, a¤¤athà ca pana ariyassa vinaye tevijjo hotÅ ti. YathÃkathaæ pana bho Gotama ariyassa vinaye tevijjo hoti. SÃdhu me bhavaæ Gotamo tathà dhammaæ desetu yathà ariyasse vinaye tevijjo hotÅ ti. Tena hi brÃhmaïa suïÃhi sÃdhukaæ manasikarohi bhÃsissÃmÅ ti. 2. Evaæ bho ti kho Tikaïïo brÃhmaïo Bhagavato paccassosi. Bhagavà etad avoca: Idha brÃhmaïa bhikkhu vivicc' eva kÃmehi vivicca akusalehi dhammehi savitakkaæ savicÃraæ vivekajaæ pÅtisukhaæ paÂhamajjhÃnaæ upasampajja viharati, vitakkavicÃrÃnaæ vÆpasamà ajjhattaæ sampasÃdanaæ cetaso ekodibhÃvaæ avitakkaæ avicÃraæ samÃdhijaæ pÅtisukhaæ dutiyajjhÃnaæ upasampajja viharati, pÅtiyà ca virÃgà upekhako ca viharati sato sampajÃno sukha¤ ca kÃyena paÂisaævedeti yaæ taæ ariyà Ãcikkhanti upekhako satimà sukhavihÃrÅ ti tatiyajjhÃnaæ upasampajja viharati, sukhassa ca pahÃnà dukkhassa ca pahÃnà pubb' eva somanassadomanassÃnaæ atthagamà adukkhamasukhaæ upekhÃsatiparisuddhiæ catutthajjhÃnaæ upasampajja viharati. #<[page 164]># %<164 BRùHMA×A-VAGGA. [III. 58. 3.>% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ 3. So evaæ samÃhite citte parisuddhe pariyodÃte anaÇgaïe vigatÆpakkilese mudubhÆte kammanÅye Âhite Ãnejjappatte pubbenivÃsÃnussati¤ÃïÃya cittaæ abhininnÃmeti. So anekavihitaæ pubbenivÃsaæ anussarati -- seyyathÅdaæ ekam pi jÃtiæ dve pi jÃtiyo tisso pi jÃtiyo catasso pi jÃtiyo pa¤ca pi jÃtiyo dasa pi jÃtiyo vÅsati pi jÃtiyo tiæsati pi jÃtiyo cattÃrÅsam pi jÃtiyo pa¤¤Ãsam pi jÃtiyo jÃtisatam pi jÃtisahassam pi jÃtisatasahassam pi aneke pi saævaÂÂakappe aneke pi vivaÂÂakappe aneke saævaÂÂavivaÂÂakappe -- amutrÃsiæ evaænÃmo evaægotto evaævaïïo {evamÃhÃro} evaæsukhadukkhapaÂisaævedÅ evamÃyupariyanto, so tato cuto amutra udapÃdiæ tatrÃpÃsiæ evaænÃmo evaægotto evaævaïïo evamÃhÃro evaæsukhadukkhapaÂisaævedÅ evamÃyupariyanto, so tato cuto idhÆpapanno ti. Iti sÃkÃraæ sa-uddesaæ anekavihitaæ pubbenivÃsaæ anussarati. Ayam assa paÂhamà vijjà adhigatà hoti, avijjà vigatà vijjà uppannÃ, tamo vigato Ãloko uppanno, yathà taæ appamattassa ÃtÃpino pahitattassa viharato. 4. So evaæ samÃhite citte parisuddhe pariyodÃte anaÇgaïe vigatÆpakkilese mudubhÆte kammanÅye Âhite Ãnejjappatte sattÃnaæ cutupapÃta¤ÃïÃya cittaæ abhininnÃmeti. So dibbena cakkhunà visuddhena atikkantamÃnusakena satte passati cavamÃne upapajjamÃne. HÅne païÅte suvaïïe dubbaïïe sugate duggate yathÃkammÆpage satte pajÃnÃti -ime và pana bhonto sattà kÃyaduccaritena samannÃgatà vacÅduccaritena samannÃgatà manoduccaritena samannÃgatà ariyÃnaæ upavÃdakà micchÃdiÂÂhikà micchÃdiÂÂhikammasamÃdÃnÃ, te kÃyassa bhedà param maraïà apÃyaæ duggatiæ vinipÃtaæ nirayaæ upapannà -- ime và pana bhonto sattà kÃyasucaritena samannÃgatà vacÅsucaritena samannÃgatà manosucaritena samannÃgatà ariyÃnaæ anupavÃdakà sammÃdiÂÂhikà sammÃdiÂÂhikammasamÃdÃnÃ, #<[page 165]># %% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ te kÃyassa bhedà param maraïà sugatiæ saggaæ lokaæ upapannà ti; so iti dibbena cakkhunà visuddhena atikkantamÃnusakena satte passati cavamÃne upapajjamÃne. HÅne païÅte suvaïïe dubbaïïe sugate duggate yathÃkammÆpage satte pajÃnÃti. Ayam assa dutiyà vijjà adhigatà hoti avijjà vigatà vijjà uppannà tamo vigato Ãloko uppanno yathà taæ appamattassa ÃtÃpino pahitattassa viharato. 5. So evaæ samÃhite citte parisuddhe pariyodÃte anaÇgaïe vigatÆpakkilese mudubhÆte kammanÅye Âhite Ãnejjappatte ÃsavÃnaæ khaya¤ÃïÃya cittaæ abhininnÃmeti. So idaæ dukkhan ti yathÃbhÆtaæ pajÃnÃti ayaæ dukkhasamudayo ti . . . ayaæ dukkhanirodho ti . . . ayaæ dukkhanirodhagÃminÅ paÂipadà ti yathÃbhÆtaæ pajÃnÃti, ime Ãsavà ti yathÃbhÆtaæ pajÃnÃti . . . pe . . . ayaæ ÃsavanirodhagÃminÅ paÂipadà ti yathÃbhÆtaæ pajÃnÃti. Tassa evaæ jÃnato evaæ passato kÃmÃsavà pi cittaæ vimuccati bhavÃsavà pi cittaæ vimuccati avijjÃsavà pi cittaæ vimuccati, vimuttasmiæ vimuttam iti ¤Ãïaæ hoti, khÅïà jÃti vusitaæ brahmacariyaæ kataæ karaïÅyaæ nÃparaæ itthattÃyà ti pajÃnÃti. Ayam assa tatiyà vijjà adhigatà hoti, avijjà vigatà vijjà uppannÃ, tamo vigato Ãloko uppanno, yathà taæ appamattassa ÃtÃpino pahitattassa viharato ti. 6. AnuccÃvacasÅlassa nipakassa ca jhÃyino. Cittaæ yassa vasÅbhÆtaæ ekaggaæ susamÃhitaæ Taæ ve tamonudaæ dhÅraæ tevijjaæ maccuhÃyinaæ Hitaæ devamanussÃnaæ Ãhu saccapahÃyinaæ TÅhi vijjÃhi sampannaæ asammÆÊhavihÃrinaæ Buddham antimasarÅraæ taæ namassanti Gotamaæ PubbenivÃsaæ yo vedÅ saggÃpÃya¤ ca passati Atho jÃtikkhayaæ patto abhi¤¤Ãvosito muni EtÃhi tÅhi vijjÃhi tevijjo hoti brÃhmaïo Tam ahaæ vadÃmi tevijjaæ nä¤aæ lapitalÃpanan ti. #<[page 166]># %<166 BRùHMA×A-VAGGA. [III. 59. 1.>% Evaæ kho brÃhmaïa ariyassa vinaye tevijjo hotÅ ti. A¤¤athà bho Gotama brÃhmaïÃnaæ tevijjo a¤¤athà ca pana ariyassa vinaye tevijjo hoti. Imassa ca bho Gotama ariyassa vinaye tevijjassa brÃhmaïÃnaæ tevijjo kalaæ nÃgghati soÊasiæ. Abhikkantaæ bho Gotama . . . pe . . . UpÃsakaæ maæ bhavaæ Gotamo dhÃretu ajjatagge pÃïupetaæ saraïaæ gatan ti. 59. 1. Atha kho JÃïussoïi brÃhmaïo yena Bhagavà ten' upasaÇkami . . . pe . . . Ekamantaæ nisinno kho JÃïussoïi brÃhmaïo Bhagavantaæ etad avoca: Yass' assu bho Gotama ya¤¤o và saddhaæ và thÃlipÃko và deyyadhammaæ và tevijjesu brÃhmaïesu dÃnaæ dadeyyà ti? YathÃkathaæ pana brÃhmaïa brÃhmaïà brÃhmaïaæ tevijjaæ pa¤¤ÃpentÅ ti. Idha pana bho Gotama brÃhmaïo ubhato sujÃto hoti mÃtito ca pitito ca saæsuddhagahaïiko yÃva sattamà pitÃmahÃyugà akkhitto anupakkuÂÂho jÃtivÃdena ajjhÃyako mantadharo tiïïaæ vedÃnaæ pÃragÆ sanighaï¬ukeÂubhÃnaæ sÃkkharappabhedÃnaæ itihÃsapa¤camÃnaæ padako veyyÃkaraïo lokÃyatamahÃpurisalakkhaïesu anavayo ti. Evaæ kho bho Gotama brÃhmaïà brÃhmaïaæ tevijjaæ pa¤¤ÃpentÅ ti. A¤¤athà bho brÃhmaïa brÃhmaïà brÃhmaïaæ tevijjaæ pa¤¤Ãpenti a¤¤athà ca pana ariyassa vinaye tevijjo hotÅ ti. YathÃkathaæ bho Gotama ariyassa vinaye tevijjo hoti. SÃdhu me bhavaæ Gotamo tathà dhammaæ desetu yathà ariyassa vinaye tevijjo hotÅ ti. Tena hi brÃhmaïa suïÃhi. SÃdhukaæ manasikarohi bhÃsissÃmÅ ti. Evaæ bho ti kho JÃïussoïi brÃhmaïo Bhagavato paccassosi. Bhagavà etad avoca: 2. Idha pana brÃhmaïa bhikkhu vivicc' eva kÃmehi . . . pe . . . catutthajjhÃnaæ upasampajja viharati. So evaæ samÃhite citte parisuddhe pariyodÃte anaÇgaïe vigatÆpakkilese mudubhÆte kammanÅye Âhite Ãnejjappatte pubbenivÃsÃnussati¤ÃïÃya cittaæ abhininnÃmeti. #<[page 167]># %% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ So anekavihitaæ pubbenivÃsaæ anussarati -- seyyathÅdaæ ekam pi jÃtiæ dve pi jÃtiyo . . . pe . . . Iti sÃkÃraæ sa-uddesaæ anekavihitaæ pubbenivÃsaæ anussarati. Ayam assa paÂhamà vijjà adhigatà hoti avijjà vigatà vijjà uppannà tamo vigato Ãloko uppanno yathà taæ appamattassa ÃtÃpino pahitattassa viharato. 3. So evaæ samÃhite citte parisuddhe pariyodÃte anaÇgaïe vigatÆpakkilese mudubhÆte kammanÅye Âhite Ãnejjappatte sattÃnaæ cutupapÃta¤ÃïÃya cittaæ abhininnÃmeti. So dibbena cakkhunà visuddhena atikkantamanussakena . . . pe . . . yathÃkammÆpage satte pajÃnÃti. Ayam assa dutiyà vijjà adhigatà hoti avijjà vigatà vijjà uppannà tamo vigato Ãloko uppanno yathà taæ appamattassa ÃtÃpino pahitattassa viharato. 4. So evaæ samÃhite citte parisuddhe pariyodÃte anaÇgaïe vigatÆpakkilese mudubhÆte kammanÅye Âhite Ãnejjappatte ÃsavÃnaæ khaya¤ÃïÃya cittaæ abhininnÃmeti. So idaæ dukkhan ti yathÃbhÆtaæ pajÃnÃti . . . pe . . . ayaæ dukkhanirodhagÃminÅ paÂipadà ti yathÃbhÆtaæ pajÃnÃti. Tassa evaæ jÃnato evaæ passato kÃmÃsavà pi cittaæ vimuccati bhavÃsavà pi cittaæ vimuccati avijjÃsavà pi cittaæ vimuccati, vimuttasmiæ vimuttam iti ¤Ãïaæ hoti, khÅïà jÃti vusitaæ brahmacariyaæ kataæ karaïÅyaæ nÃparaæ itthattÃyà ti pajÃnÃti. Ayam assa tatiyà vijjà adhigatà hoti avijjà vigatà vijjà uppannà tamo vigato Ãloko uppanno yathà taæ appamattassa ÃtÃpino pahitattassa viharato ti. Yo sÅlabbatasampanno pahitatto samÃhito Cittaæ yassa vasÅbhÆtaæ ekaggaæ susamÃhitaæ PubbenivÃsaæ yo vedÅ saggÃpÃya¤ ca passati Atho jÃtikkhayaæ patto abhi¤¤Ãvosito muni #<[page 168]># %<168 BRùHMA×A-VAGGA. [III. 60. 1.>% EtÃhi tÅhi vijjÃhi tevijjo hoti brÃhmaïo Tam ahaæ vadÃmi tevijjaæ nä¤aæ lapitalÃpanan ti. Evam eva kho brÃhmaïa ariyassa vinaye tevijjo hotÅ ti. A¤¤athà bho Gotama brÃhmaïÃnaæ tevijjo a¤¤athà ca pana ariyassa vinaye tevijjo hoti. Imassa ca bho Gotama ariyassa vinaye tevijjassa brÃhmaïÃnaæ tevijjo kalaæ nÃgghati soÊasiæ. Abhikkantaæ bho Gotama . . . pe . . . UpÃsakaæ bhavaæ Gotamo dhÃretu ajjatagge pÃïupetaæ saraïaæ gatan ti. 60. 1. Atha kho SaÇgÃravo brÃhmaïo yena Bhagavà ten' upasaÇkami . . . pe . . . Ekamantaæ nisinno SaÇgÃravo brÃhmaïo Bhagavantaæ etad avoca: Mayam assu bho Gotama brÃhmaïà nÃma ya¤¤aæ yajÃma pi yajÃpema pi. Tatra bho Gotama yo c' eva yajati yo ca yajÃpeti sabbe te anekasÃrÅrikaæ pu¤¤apaÂipadaæ paÂipannà honti yadidaæ ya¤¤Ãdhikaraïaæ. Yo panÃyaæ bho Gotama yassa và tassa và kulà agÃrasmà anagÃriyaæ pabbajito ekam attÃnaæ dameti ekam attÃnaæ sameti ekam attÃnaæ parinibbÃpeti. Evam assÃyaæ ekasÃrÅrikaæ pu¤¤apaÂipadaæ paÂipanno hoti yadidaæ pabbajjÃdhikaraïan ti. Tena hi brÃhmaïa taæ yev' ettha paÂipucchissÃmi, yathà te khameyya tathà naæ vyÃkareyyÃsi. Taæ kiæ ma¤¤asi brÃhmaïa? Idha TathÃgato loke uppajjati arahaæ sammÃsambuddho vijjÃcaraïasampanno sugato lokavidÆ anuttaro purisadammasÃrathi satthà devamanussÃnaæ buddho BhagavÃ. So evam Ãha -- ethÃyaæ maggo ayaæ paÂipadà yathà paÂipanno aham anuttaraæ brahmacariyogadhaæ sayam abhi¤¤Ã sacchikatvà pavedemi. Etha tumhe pi tathà paÂipajjatha yathà paÂipannà tumhe pi anuttaraæ brahmacariyogadhaæ sayaæ abhi¤¤Ã sacchikatvà upasampajja viharissathà ti. Iti ayaæ c' eva satthà dhammaæ deseti pare ca tathattÃya paÂipajjanti. #<[page 169]># %% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ TÃni kho pana honti anekÃni pi satÃni anekÃni pi sahassÃni anekÃni pi satasahassÃni. Taæ kiæ ma¤¤asi brÃhmaïa? IccÃyaæ evaæ sante ekasÃrÅrikà và pu¤¤apaÂipadà hoti anekasÃrÅrikà và yadidaæ pabbajjÃdhikaraïan ti? IccÃyam pi bho Gotama evaæ sante anekasÃrÅrikà pu¤¤apaÂipadà hoti yadidaæ pabbajjÃdhikaraïan ti. 2. Evaæ vutte Ãyasmà ùnando SaÇgÃravaæ brÃhmaïam etad avoca:-- ImÃsaæ te brÃhmaïa dvinnaæ paÂipadÃnaæ katamà paÂipadà khamati appaÂÂhatarà ca appasamÃrambhatarà ca mahapphalatarà ca mahÃnisaæsatarà cà ti? Evaæ vutte SaÇgÃravo brÃhmaïo Ãyasmantaæ ùnandaæ etad avoca:-- SeyyathÃpi bhavaæ Gotamo bhava¤ c' ùnando ete me pujjà ete me pÃsaæsà ti. Dutiyam pi kho Ãyasmà ùnando SaÇgÃravaæ brÃhmaïaæ etad avoca:-- Na kho tyÃhaæ brÃhmaïa evaæ pucchÃmi -ke và te pujjà ke và te pÃsaæsà ti. Eva¤ ca kho tyÃhaæ brÃhmaïa pucchÃmi -- imÃsaæ te brÃhmaïa dvinnaæ paÂipadÃnaæ katamà paÂipadà khamati appaÂÂhatarà ca appasamÃrambhatarà ca mahapphalatarà ca mahÃnisaæsatarà cà ti? Dutiyam pi kho SaÇgÃravo brÃhmaïo Ãyasmantaæ ùnandaæ etad avoca:-- SeyyathÃpi bhavaæ Gotamo bhava¤ c' ùnando ete me pujjà ete me pÃsaæsà ti. Tatiyam pi kho Ãyasmà ùnando SaÇgÃravaæ brÃhmaïaæ etad avoca:-- Na kho tyÃhaæ brÃhmaïa evaæ pucchÃmi -- ke và te pujjà ke và te pÃsaæsà ti. Eva¤ ca kho tyÃhaæ brÃhmaïa pucchÃmi -- imÃsan te brÃhmaïa dvinnaæ paÂipadÃnaæ katamà paÂipadà khamati appaÂÂhatarà ca appasamÃrambhatarà ca mahÃpphalatarà ca mahÃnisaæsatarà cà ti? Tatiyam pi kho SaÇgÃravo brÃhmaïo Ãyasmantaæ ùnandaæ etad avoca:-- SeyyathÃpi bhavaæ Gotamo bhava¤ c' ùnando ete me pujjà ete me pÃsaæsà ti. #<[page 170]># %<170 BRùHMA×A-VAGGA. [III. 60. 3.>% 3. Atha kho Bhagavato etad ahosi:-- YÃva tatiyam pi kho SaÇgÃravo brÃhmaïo ùnandena sahadhammikaæ pa¤haæ puÂÂho saæsÃdeti no vissajjeti, yan nÆnÃhaæ parimoceyyan ti. Atha kho Bhagavà SaÇgÃravaæ brÃhmaïaæ etad avoca. Kà nu 'jja brÃhmaïa rÃjantepure rÃjaparisÃyaæ sannisinnÃnaæ sannipatitÃnaæ antarà kathà udapÃdÅ ti? Ayaæ khvajja bho Gotama rÃjantepure rÃjaparisÃyaæ sannisinnÃnaæ sannipatitÃnaæ antarà kathà udapÃdi -Pubbassudaæ appatarà c' eva bhikkhÆ ahesuæ bahutarà ca uttarimanussadhammà iddhipÃÂihÃriyaæ dassesuæ, etarahi kho bahutarà c' eva bhikkhÆ appatarà ca uttarimanussadhammà iddhipÃÂihÃriyaæ dassentÅ ti. Ayaæ khvajja bho Gotama rÃjantepure rÃjaparisÃyaæ sannisinnÃnaæ sannipatitÃnaæ antarà kathà udapÃdÅ ti. 4. TÅïi kho imÃni brÃhmaïa pÃÂihÃriyÃïi. KatamÃni tÅïi? IddhipÃÂihÃriyaæ ÃdesanÃpÃÂihÃriyaæ anusÃsanÅpÃÂihÃriyaæ. Katama¤ ca brÃhmaïa iddhipÃÂihÃriyaæ? Idha brÃhmaïa ekacco anekavihitaæ iddhividhaæ paccanubhoti -- eko pi hutvà bahudhà hoti, bahudhà pi hutvà eko hoti, ÃvibhÃvaæ tirobhÃvaæ, tiroku¬¬aæ tiropÃkÃraæ tiropabbataæ asajjamÃno va gacchati seyyathÃpi ÃkÃse, paÂhaviyà pi ummujja-nimujjaæ karoti seyyathÃpi udake, udake pi abhijjamÃno gacchati seyyathÃpi paÂhaviyaæ, ÃkÃse pi pallaÇkena kamati seyyathÃpi pakkhisakuïo, ime pi candimasuriye evaæ mahiddhike evaæ mahÃnubhÃve pÃïinà parimasati parimajjati, yÃva brahmalokà pi kÃyena vasaæ vatteti. Idaæ vuccati brÃhmaïa iddhipÃÂihÃriyaæ. 5. Katama¤ ca brÃhmaïa ÃdesanÃpÃÂihÃriyaæ? Idha brÃhmaïa ekacco nimittena Ãdisati, evam pi te mano ittham pi te mano iti pi te cittan ti. So bahu¤ ce pi Ãdisati, tath' eva taæ hoti no a¤¤athÃ. Idha pana brÃhmaïa ekacco na h' eva kho nimittena Ãdisati, api ca kho manussÃnaæ và amanussÃnaæ và devatÃnaæ và saddaæ sutvà Ãdisati, #<[page 171]># %% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ evam pi te mano ittham pi te mano iti pi te cittan ti. So bahu¤ ce pi Ãdisati tath' eva taæ hoti no a¤¤athÃ. Idha pana brÃhmaïa ekacco na h' eva kho nimittena Ãdisati na pi manussÃnaæ và amanussÃnaæ và devatÃnaæ và saddaæ sutvà Ãdisati, api ca kho vitakkayato vicÃrayato vitakkavipphÃrasaddaæ sutvà Ãdisati, evam pi kho te mano ittham pi te mano iti pi te cittan ti. So bahu¤ ce pi Ãdisati tath' eva taæ hoti no a¤¤athÃ. Idha pana brÃhmaïa ekacco na h' eva kho nimittena Ãdisati na pi manussÃnaæ và amanussÃnaæ và devatÃnaæ và saddaæ sutvà Ãdisati na pi vitakkayato na pi vicÃrayato na vitakkavipphÃrasaddaæ sutvà Ãdisat, api ca kho avitakkaæ avicÃraæ samÃdhiæ samÃpannassa citasà ceto paricca pajÃnÃti, yathà imassa bhoto manosaÇkhÃre païihità imassa cittassa anantarà amun nÃma vitakkaæ vitakkissatÅ ti. So bahu¤ ce pi Ãdisati tath' eva taæ hoti no a¤¤athÃ. Idaæ vuccati brÃhmaïa ÃdesanÃpÃÂihÃriyaæ. 6. Katama¤ ca brÃhmaïa anusÃsanÅpÃÂihÃriyaæ? Idha brÃhmaïa ekacco evam anusÃsati:-- Evaæ vitakketha mà evaæ vitakkayittha, evaæ manasikarotha mà evaæ manasÃkattha, idaæ pajahatha idaæ upasampajja viharathà ti. Idaæ vuccati brÃhmaïa anusÃsanÅpÃÂihÃriyaæ. ImÃni kho brÃhmaïa tÅïi pÃÂihÃriyÃni. Imesan te brÃhmaïa tiïïaæ pÃÂihÃriyÃnaæ katamaæ pÃÂihÃriyaæ khamati abhikkantatara¤ ca païÅtatara¤ cà ti? Tatra bho Gotama yaæ idaæ pÃÂihÃriyaæ -- idh' ekacco anekavihitaæ iddhividhaæ paccanubhoti . . . pe . . . yÃva brahmalokà kÃyena vasaæ vatteti -- idaæ bho Gotama pÃÂihÃriyaæ yo ca naæ karoti so ca naæ paÂisaævedeti, yo ca naæ karoti tassa c' eva taæ hoti. Idam eva bho Gotama pÃÂihÃriyaæ mÃyÃsahadhammarÆpaæ viya khÃyati. Yam pi idaæ bho Gotama pÃÂihÃriyaæ -- idh' ekacco nimittena Ãdisati . . . pe . . . devatÃnaæ saddaæ sutvà . . . pe . . . vitakkavipphÃrasaddaæ sutvà . . . pe . . . cetasà ceto paricca pajÃnÃti . . . pe . . . idam pi bho Gotama pÃÂihÃriyaæ yo ca naæ karoti so ca naæ paÂisaævedeti, #<[page 172]># %<172 BRùHMA×A-VAGGA. [III. 60. 7.>% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ yo ca naæ karoti tassa c' eva taæ hoti. Idam pi bho Gotama pÃÂihÃriyaæ mÃyÃsahadhammarÆpaæ viya khÃyati. Ya¤ ca kho idaæ bho Gotama pÃÂihÃriyaæ -- idh' ekacco evaæ anusÃsati . . . pe . . . viharathà ti -- idaæ me bho Gotama pÃÂihÃriyaæ khamati imesaæ tiïïaæ pÃÂihÃriyÃnaæ abhikkantatara¤ ca païÅtatara¤ ca. Acchariyaæ bho Gotama abbhutaæ bho Gotama yÃva subhÃsitaæ c' idaæ bhotà Gotamena. Imehi ca mayaæ tÅhi pÃÂihÃriyehi samannÃgataæ bhavantaæ Gotamaæ dhÃrema. Bhava¤ hi Gotamo anekavihitaæ iddhividhaæ paccanubhoti . . . pe . . . yÃva brahmalokà pi kÃyena vasaæ vatteti. Bhava¤ hi Gotamo avitakkaæ avicÃraæ samÃdhiæ samÃpannassa cetasà ceto paricca pajÃnÃti yathà imassa bhoto manosaÇkhÃrà païihità imassa cittassa anantarà amun nÃma vitakkaæ vitakkissatÅ ti. Bhava¤ hi Gotamo evaæ anusÃsati evaæ vitakketha mà evaæ vitakkayittha evaæ manasikarotha mà evaæ manasÃkattha idaæ pajahatha idaæ upasampajja viharathà ti. 7. Addhà kho tyÃhaæ brÃhmaïa Ãsajja upanÅya-vÃcà bhÃsitÃ, api ca tyÃhaæ vyÃkarissÃmi. Ahaæ hi brÃhmaïa anekavihitaæ iddhividhaæ paccanubhomi . . . pi . . . yÃva brahmalokà pi kÃyena vasaæ vattemi. Ahaæ hi brÃhmaïa avitakkaæ avicÃraæ samÃdhiæ samÃpannassa cetasà ceto paricca pajÃnÃmi yathà imassa bhoto manosaÇkhÃrà païihità imassa cittassa anantarà amun nÃma vitakkaæ vitakkissatÅ ti. Ahaæ brÃhmaïa evaæ anusÃsÃmi:-- evaæ vitakketha mà evaæ vitakkayittha evaæ manasikarotha mà evaæ manasÃkattha idaæ pajahatha idaæ upasampajja viharathà ti. Atthi pana bho Gotama a¤¤o ekabhikkhu pi yo imehi tÅhi pÃÂihÃriyehi samannÃgato a¤¤atra bhotà Gotamenà ti? Na kho brÃhmaïa ekaæ yeva sataæ na dve satÃni na tÅïi satÃni na cattÃri satÃni na pa¤ca satÃni atha kho bhiyyo va ye bhikkhÆ imehi tÅhi pÃÂihÃriyehi samannÃgatà ti. Kahaæ pana bho Gotama etarahi te bhikkhÆ viharantÅ ti? #<[page 173]># %% Imasmiæ yeva kho brÃhmaïa bhikkhusaÇghe ti. Abhikkantaæ bho Gotama abhikkantaæ bho Gotama. SeyyathÃpi bho Gotama nikkujjitaæ và ukkujjeyya paÂicchannaæ và vivareyya mÆÊhassa và maggaæ Ãcikkheyya andhakÃre và telapajjotaæ dhÃreyya cakkhumanto rÆpÃni dakkhintÅti, evam eva bhotà Gotamena anekapariyÃyena dhammo pakÃsito. EsÃhaæ bhavantaæ Gotamaæ saraïaæ gacchÃmi dhamma¤ ca bhikkhusaÇgha¤ ca. UpÃsakaæ maæ bhavaæ Gotama dhÃretu ajjatagge pÃïupetaæ saraïaæ gatan ti. BrÃhmaïavaggo paÂhamo. 61. 1. TÅï' imÃni bhikkhave titthÃyatanÃni yÃni paï¬itehi samanuyu¤jiyamÃnÃni samanugÃhiyamÃnÃni samanubhÃsiyamÃnÃni param pi gantvà akiriyÃya saïÂhahanti. KatamÃni tÅïi? Santi bhikkhave eke samaïabrÃhmaïà evaævÃdino evaædiÂÂhino -- yaæ ki¤cÃyaæ purisapuggalo paÂisaævedeti sukhaæ và dukkhaæ và adukkhamasukhaæ và sabbaæ taæ pubbe katahetÆ ti. Santi bhikkhave eke samaïabrÃhmaïà evaævÃdino evaædiÂÂhino -- yaæ ki¤cÃyaæ purisapuggalo paÂisaævedeti sukhaæ và dukkhaæ và adukkhamasukhaæ và sabbaæ taæ issaranimmÃnahetÆ ti. Santi bhikkhave eke samaïabrÃhmaïà evaævÃdino evaædiÂÂhino -- yaæ ki¤cÃyaæ purisapuggalo paÂisaævedeti sukhaæ và dukkhaæ và adukkhamasukhaæ và sabbaæ taæ ahetu-appaccayà ti. 2. Tatra bhikkhave ye te samaïabrÃhmaïà evaævÃdino evaædiÂÂhino -- yaæ ki¤cÃyaæ purisapuggalo paÂisaævedeti sukhaæ và dukkhaæ và adukkhamasukhaæ và sabbaæ taæ pubbe katahetÆ ti -- tyÃhaæ upasaÇkamitvà evaæ vadÃmi:-Saccaæ kira tumhe Ãyasmanto evaævÃdino evaædiÂÂhino yaæ ki¤cÃyaæ purisapuggalo paÂisaævedeti sukhaæ và dukkhaæ và adukkhamasukhaæ và sabbaæ taæ pubbe katahetÆ ti? Te ce me evaæ puÂÂhà Ãmà ti paÂijÃnanti. #<[page 174]># %<174 MAHù-VAGGA. [III. 61. 3.>% TyÃhaæ evaæ vadÃmi:-- Tena h' Ãyasmanto pÃïÃtipÃtino bhavissanti pubbe katahetu, adinnÃdÃyino bhavissanti pubbe katahetu, abrahmacÃrino bhavissanti pubbe katahetu, musÃvÃdino bhavissanti pubbe katahetu, pisuïÃvÃcà bhavissanti pubbe katahetu, pharusÃvÃcà bhavissanti pubbe katahetu, samphappalÃpino bhavissanti pubbe katahetu, abhijjhÃluno bhavissanti pubbe katahetu, vyÃpannacittà bhavissanti pubbe katahetu, micchÃdiÂÂhikà bhavissanti pubbe katahetu. Pubbe kataæ kho pana bhikkhave sÃrato paccÃgacchataæ na hoti chando và vÃyÃmo và idaæ và karaïÅyaæ idaæ và akaraïÅyan ti. Iti karaïÅyÃkaraïÅye kho pana saccato thetato anupalabbhiyamÃne muÂÂhasatÅnaæ anÃrakkhÃnaæ viharataæ na hoti paccattaæ sahadhammiko samaïavÃdo. Ayaæ kho me bhikkhave tesu samaïabrÃhmaïesu evaævÃdÅsu evaædiÂÂhÅsu paÂhamo sahadhammiko niggaho hoti. 3. Tatra bhikkhave ye te samaïabrÃhmaïà evaævÃdino evaædiÂÂhino -- yaæ ki¤cÃyaæ purisapuggalo paÂisaævedeti sukhaæ và dukkhaæ và adukkhamasukhaæ và sabbaæ taæ issaranimmÃnahetÆ ti tyÃhaæ upasaÇkamitvà evaæ vadÃmi: -- Saccaæ kira tumhe Ãyasmanto evaævÃdino evaædiÂÂhino -- yaæ ki¤cÃyaæ purisapuggalo paÂisaævedeti sukhaæ và dukkhaæ và adukkhamasukhaæ và sabbaæ taæ issaranimmÃnahetÆ ti? Te ce me evaæ puÂÂhà Ãmà ti paÂijÃnanti. TyÃhaæ evaæ vadÃmi:-- Tena h' Ãyasmanto pÃïÃtipÃtino bhavissanti issaranimmÃnahetu . . . pe . . . micchÃdiÂÂhino bhavissanti issaranimmÃnahetu. IssaranimmÃnÃnaæ kho pana bhikkhave sÃrato paccÃgacchataæ na hoti chando và vÃyÃmo và idaæ và karaïÅyaæ idaæ và akaraïÅyan ti. Iti karaïÅyÃkaraïÅye kho pana saccato thetato anupalabbhiyamÃne muÂÂhasatÅnaæ anÃrakkhÃnaæ viharataæ na hoti paccattaæ sahadhammiko samaïavÃdo. Ayaæ kho me bhikkhave tesu samaïabrÃhmaïesu evaævÃdÅsu evaædiÂÂhÅsu dutiyo sahadhammiko niggaho hoti. #<[page 175]># %% 4. Tatra bhikkhave ye te samaïabrÃhmaïà evaævÃdino evaædiÂÂhino -- yaæ ki¤cÃyaæ purisapuggalo paÂisaævedeti sukhaæ và dukkhaæ và adukkhamasukhaæ và sabbaæ taæ ahetu-appaccayà ti -- tyÃhaæ upasaÇkamitvà evaæ vadÃmi:-Saccaæ kira tumhe Ãyasmanto evaævÃdino evaædiÂÂhino -yaæ ki¤cÃyaæ purisapuggalo paÂisaævedeti sukhaæ và dukkhaæ và asukhamadukkhaæ và sabbaæ taæ ahetuappaccayà ti? Te ce me evaæ puÂÂhà Ãmà ti paÂijÃnanti. TyÃhaæ evaæ vadÃmi:-- tena h' Ãyasmanto pÃïÃtipÃtino bhavissanti ahetu-appaccayà . . . pe . . . micchÃdiÂÂhino bhavissanti ahetu-appaccayÃ. Ahetu-appaccayà kho pana bhikkhave sÃrato paccÃgacchataæ na hoti chando và vÃyÃmo và idaæ và karaïÅyaæ idaæ và akaraïÅyan ti. Iti karaïÅyÃkaraïÅye kho pana saccato thetato anupalabbhiyamÃne muÂÂhasatÅnaæ anÃrakkhÃnaæ viharataæ na hoti paccattaæ sahadhammiko samaïavÃdo. Ayaæ kho me bhikkhave tesu samaïa-brÃhmaïesu evaævÃdÅsu evaædiÂÂhÅsu tatiyo sahadhammiko niggaho hoti. ImÃni kho bhikkhave tÅïi titthÃyatanÃni yÃni tÃni paï¬itehi samanuyu¤jiyamÃnÃni samanugÃhiyamÃnÃni samanubhÃsiyamÃnÃni param pi gantvà akiriyÃya saïÂhahanti. 5. Ayaæ kho pana bhikkhave mayà dhammo desito aniggahÅto asaÇkiliÂÂho anupavajjo appaÂikuÂÂho samaïehi brÃhmaïehi vi¤¤Æhi. Katamo ca bhikkhave mayà dhammo desito aniggahÅto asaÇkiliÂÂho anupavajjo appaÂikuÂÂho samaïehi brÃhmaïehi vi¤¤Æhi? Imà cha dhÃtuyo ti bhikkhave mayà dhammo desito . . . pe . . . vi¤¤Æhi. ImÃni cha phassÃyatanÃnÅ ti bhikkhave mayà dhammo desito . . . pe . . . vi¤¤Æhi. Ime aÂÂhÃrasa manopavicÃrà ti bhikkhave mayà dhammo desito . . . pe . . . vi¤¤Æhi. ImÃni cattÃri ariyasaccÃnÅ ti bhikkhave mayà dhammo desito . . . pe . . . vi¤¤Æhi. 6. Imà cha dhÃtuyo ti bhikkhave mayà dhammo desito . . . pe . . . samaïehi brÃhmaïehi vi¤¤ÆhÅ ti -- iti kho pan' etaæ vuttaæ. Ki¤ c' etaæ paÂicca vuttaæ? Cha-y-imà bhikkhave dhÃtuyo: #<[page 176]># %<176 MAHù-VAGGA. [III. 61. 7.>% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ -- paÂhavÅdhÃtu ÃpodhÃtu tejodhÃtu vÃyodhÃtu ÃkÃsadhÃtu vi¤¤ÃïadhÃtu. Imà cha dhÃyuto ti bhikkhave mayà dhammo desito aniggahÅto asaÇkiliÂÂho anupavajjo appaÂikuÂÂho samaïehi brÃhmaïehi vi¤¤ÆhÅ ti -iti yaæ taæ vuttaæ idaæ etaæ paÂicca vuttaæ. 7. ImÃni cha phassÃyatanÃnÅ ti bhikkhave mayà dhammo desito . . . pe . . . vi¤¤ÆhÅ ti -- iti kho pan' etaæ vuttaæ. Ki¤ c' etaæ paÂicca vuttaæ? Cha-y-imÃni bhikkhave phassÃyatanÃni:-- cakkhuphassÃyatanaæ sotaphassÃyatanaæ ghÃnaphassÃyatanaæ jivhÃphassÃyatanaæ kÃyaphassÃyatanaæ manophassÃyatanaæ. ImÃni cha phassÃyatanÃnÅ ti bhikkhave mayà dhammo desito . . . pe . . . vi¤¤ÆhÅ ti -- iti yan taæ vuttaæ idaæ etaæ paÂicca vuttaæ. 8. Ime aÂÂhÃrasa manopavicÃrà ti bhikkhave mayà dhammo desito . . . pe . . . vi¤¤ÆhÅ ti -- iti kho pan' etaæ vuttaæ. Ki¤ c' etaæ paÂicca vuttaæ? Cakkhunà rÆpaæ disvà somanassaÂÂhÃnÅyaæ rÆpaæ upavicarati domanasaÂÂhÃnÅyaæ rÆpaæ upavicarati upekhÃÂhÃnÅyaæ rÆpaæ upavicarati, sotena saddaæ sutvà . . . pe . . . ghÃnena gandhaæ ghÃyitvà . . . pe . . . jivhÃya rasaæ sÃyitvà . . . pe . . . kÃyena phoÂÂhabbaæ phussitvà . . . pe . . . manasà dhammaæ vi¤¤Ãya . . . pe . . . somanassaÂÂhÃnÅyaæ dhammaæ upavicarati domanassaÂÂhÃnÅyaæ dhammaæ upavicarati upekhÃÂhÃnÅyaæ dhammaæ upavicarati. Ime aÂÂhÃrasa manopavicÃrà ti bhikkhave mayà dhammo desito . . . pe . . . vi¤¤ÆhÅ ti -- iti yan taæ vuttaæ idam etaæ paÂicca vuttaæ. 9. ImÃni cattÃri ariyasaccÃnÅ ti bhikkhave mayà dhammo desito . . . pe . . . vi¤¤ÆhÅ ti -- iti kho pan' etaæ vuttaæ. Ki¤ c' etaæ paÂicca vuttaæ? Channaæ bhikkhave dhÃtÆnaæ upÃdÃya gabbhassÃvakkanti hoti okkantiyà sati nÃmarÆpaæ, nÃmarÆpapaccayà saÊÃyatanaæ, saÊÃyatanapaccayà phasso, phassapaccayà vedanÃ. VediyamÃnassa kho panÃhaæ bhikkhave idaæ dukkhan ti pa¤¤Ãpemi ayaæ dukkhasamudayo ti pa¤¤Ãpemi ayaæ dukkhanirodho ti pa¤¤Ãpemi ayaæ dukkhanirodhagÃminÅ paÂipadà ti pa¤¤Ãpemi. 10. Katama¤ ca bhikkhave dukkhaæ ariyasaccaæ? JÃti pi dukkhà jarà pi dukkhà vyÃdhi pi dukkhà maraïaæ pi dukkhaæ sokaparidevadukkhadomanassÆpÃyÃsà pi dukkhà yam p' icchaæ na labhati tam pi dukkhaæ saÇkhittena pa¤c' upÃdÃnakkhandhà dukkhÃ. #<[page 177]># %% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ Idaæ vuccati bhikkhave dukkhaæ ariyasaccaæ. 11. Katama¤ ca bhikkhave dukkhasamudayaæ ariyasaccaæ? AvijjÃ-paccayà saÇkhÃrÃ, saÇkhÃrÃ-paccayà vi¤¤Ãïaæ, vi¤¤Ãïa-paccayà nÃmarÆpaæ, nÃmarÆpa-paccayà saÊÃyatanaæ, salÃyatana-paccayà phasso, phassa-paccayà vedanÃ, vedanÃ-paccayà taïhÃ, taïhÃ-paccayà upÃdÃnaæ, upÃdÃnapaccayà bhavo, bhava-paccayà jÃti, jÃti-paccayà jarÃmaraïaæ sokaparidevadukkhadomanassÆpÃyÃsà sambhavanti. Evam etassa kevalassa dukkhakkhandhassa samudayo hoti. Idaæ vuccati bhikkhave dukkhasamudayaæ ariyasaccaæ. 12. Katama¤ ca bhikkhave dukkhanirodhaæ ariyasaccaæ? AvijjÃya tveva asesavirÃganirodhà saÇkhÃranirodho, saÇkhÃranirodhà vi¤¤Ãïanirodho, vi¤¤Ãïanirodhà nÃmarÆpanirodho, nÃmarÆpanirodhà saÊÃyatananirodho, saÊÃyatananirodhà phassanirodho, phassanirodhà vedanÃnirodho, vedanÃnirodhà taïhÃnirodho, taïhÃnirodhà upÃdÃnanirodho, upÃdÃnanirodhà bhavanirodho, bhavanirodhà jÃtinirodho, jÃtinirodhà jarÃmaraïaæ sokaparidevadukkhadomanassÆpÃyÃsà nirujjhanti. Evaæ etassa kevalassa dukkhakkhandhassa nirodho hoti. Idaæ vuccati bhikkhave dukkhanirodhaæ ariyasaccaæ. 13. Katama¤ ca bhikkhave dukkhanirodhagÃminÅ paÂipadà ariyasaccaæ? Ayam eva ariyo aÂÂhaÇgiko maggo seyyathÅdaæ sammÃdiÂÂhi sammÃsaÇkappo sammÃvÃcà sammÃkammanto sammÃÃjÅvo sammÃvÃyÃmo sammÃsati sammÃsamÃdhi. Idaæ vuccati bhikkhave dukkhanirodhagÃminÅ paÂipadà ariyasaccaæ. ImÃni cattÃri ariyasaccÃnÅ ti bhikkhave mayà dhammo desito aniggahÅto asaÇkiliÂÂho anupavajjo appaÂikuÂÂho samaïehi brÃhmaïehi vi¤¤ÆhÅ ti -- iti yaæ taæ vuttaæ idaæ etaæ paÂicca vuttan ti. #<[page 178]># %<178 MAHù-VAGGA. [III. 62. 1.>% 62. 1. TÅï' imÃni bhikkhave amÃtÃputtikÃni bhayÃnÅ ti assutavà puthujjano bhÃsati. KatamÃni tÅïi? Hoti so bhikkhave samayo yaæ mahÃ-aggidÃho vuÂÂhÃti. MahÃ-aggidÃhe kho pana bhikkhave vuÂÂhite tena gÃmà pi ¬ayhanti nigamà pi ¬ayhanti nagarà pi ¬ayhanti. GÃmesu pi ¬ayhamÃnesu nigamesu pi ¬ayhamÃnesu nagaresu pi ¬ayhamÃnesu tattha mÃtà pi puttaæ na paÂilabhati putto pi mÃtaraæ na paÂilabhati. Idaæ bhikkhave paÂhamaæ amÃtÃputtikaæ bhayan ti assutavà puthujjano bhÃsati. 2. Puna ca paraæ bhikkhave hoti so samayo yaæ mahÃmegho vuÂÂhÃti. MahÃmeghe kho pana bhikkhave vuÂÂhite mahÃ-udakavÃhako sa¤jÃyati. MahÃ-udakavÃhake sa¤jÃte tena gÃmà pi vuyhanti nigamà pi vuyhanti nagarà pi vuyhanti. GÃmesu pi vuyhamÃnesu nigamesu pi vuyhamÃnesu nagaresu pi vuyhamÃnesu tattha mÃtà pi puttaæ na paÂilabhati putto pi mÃtaraæ na paÂilabhati. Idam bhikkhave dutiyaæ amÃtÃputtikaæ bhayan ti assutavà puthujjano bhÃsati. 3. Puna ca paraæ bhikkhave hoti so samayo yaæ bhayaæ hoti aÂavi-saÇkhepo cakkasamÃrÆÊhà janapadà pariyÃyanti. Bhaye kho pana bhikkhave sati aÂavisaÇkhepe cakkasamÃrÆÊhesu janapadesu pariyÃyantesu tattha mÃtà pi puttaæ na paÂilabhati putto pi mÃtaraæ na paÂilabhati. Idaæ bhikkhave tatiyaæ amÃtÃputtikaæ bhayan ti assutavà puthujjano bhÃsati. ImÃni kho bhikkhave tÅïi amÃtÃputtikÃni bhayÃnÅ ti assutavà puthujjano bhÃsati. 4. TÃni kho pan' imÃni bhikkhave tÅïi samÃtÃputtikÃni yeva bhayÃni amÃtÃputtikÃni yeva bhayÃnÅ ti assutavà puthujjano bhÃsati. KatamÃni tÅïi? Hoti so bhikkhave samayo yaæ mahÃ-aggidÃho vuÂÂhÃti. MahÃ-aggidÃhe kho pana bhikkhave vuÂÂhite tena gÃmà pi ¬ayhanti nigamà pi ¬ayhanti nagarà pi ¬ayhanti. GÃmesu pi ¬ayhamÃnesu nigamesu pi ¬ayhamÃnesu nagaresu pi ¬ayhamÃnesu hoti so samayo yaæ kadÃci karahaci mÃtà pi puttaæ paÂilabhati putto pi mÃtaraæ paÂilabhati. #<[page 179]># %% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ Idaæ bhikkhave paÂhamaæ samÃtÃputtikaæ yeva bhayaæ amÃtÃputtikaæ yeva bhayan ti assutavà puthujjano bhÃsati. Puna ca paraæ bhikkhave hoti so samayo yaæ mahÃmegho vuÂÂhÃti . . . pe (2) . . . nagaresu pi vuyhamÃnesu hoti so samayo yaæ kadÃci karahaci mÃtà pi puttaæ paÂilabhati putto pi mÃtaraæ paÂilabhati. Idaæ kho pana bhikkhave dutiyaæ samÃtÃputtikaæ yeva bhayaæ amÃtÃputtikaæ bhayanti assutavà puthujjano bhÃsati. Puna ca paraæ bhikkhave hoti so samayo yaæ bhayaæ hoti aÂavisaÇkhepo cakkasamÃrÆÊhà janapadà pariyÃyanti. Bhaye kho pana bhikkhave sati aÂavisaÇkhepe cakkasamÃrÆÊhesu janapadesu pariyantesu hoti so samayo yaæ kadÃci karahaci mÃtà pi puttaæ paÂilabhati putto pi mÃtaraæ paÂilabhati. Idaæ bhikkhave tatiyaæ samÃtÃputtikaæ yeva bhayaæ amÃtÃputtikaæ bhayan ti assutavà puthujjano bhÃsati. ImÃni kho bhikkhave tÅïi samÃtÃputtikÃni yeva bhayÃni amÃtÃputtikÃni bhayÃnÅ ti assutavà puthujjano bhÃsati. 5. TÅï' imÃni bhikkhave amÃtÃputtikÃni bhayÃni. KatamÃni tÅïi? JarÃbhayaæ vyÃdhibhayaæ maraïabhayaæ. Na bhikkhave mÃtà puttaæ jÅramÃnaæ evaæ labhati:-Ahaæ jÅrÃmi mà me putto jÅrÅ ti. Putto và pana mÃtaraæ jÅramÃnaæ na evaæ labhati:-- Ahaæ jÅrÃmi mà me mÃtà jÅrÅ ti. Na bhikkhave mÃtà puttaæ vyÃdhiyamÃnam evaæ labhati: -- Ahaæ vyÃdhiyyÃmi mà me putto vyÃdhiyyÅ ti. Putto và pana mÃtaraæ vyÃdhiyamÃnaæ na evaæ labhati:-- ahaæ vyÃdhiyyÃmi mà me mÃtà vyÃdhiyyÅ ti. Na bhikkhave mÃtà puttaæ miyyamÃnaæ evaæ labhati:-Ahaæ miyyÃmi mà me putto miyyÅ ti. Putto và pana mÃtaraæ miyyamÃnaæ na evaæ labhati:-- ahaæ miyyÃmi mà me mÃtà miyyÅ ti. ImÃni kho bhikkhave tÅïi amÃtÃputtikÃni bhayÃnÅ ti. #<[page 180]># %<180 MAHù-VAGGA. [III. 62. 6.>% 6. Atthi bhikkhave maggo atthi paÂipadà imesa¤ ca tiïïaæ samÃtÃputtikÃnaæ bhayÃnaæ imesa¤ ca tiïïaæ amÃtÃputtikÃnaæ bhayÃnaæ pahÃnÃya samatikkamÃya saævattanti. Katamo ca bhikkhave maggo katamà paÂipadà imesa¤ ca tiïïaæ samÃtÃputtikÃnaæ bhayÃnaæ imesa¤ ca tiïïaæ amÃtÃputtikÃnaæ bhayÃnaæ pahÃnÃya samatikkamÃya saævattanti? Ayam eva maggo aÂÂhaÇgiko maggo seyyathÅdaæ sammÃdiÂÂhi sammÃsaÇkappo sammÃvÃcà sammÃkammanto sammÃÃjÅvo sammÃvÃyÃmo sammÃsati sammÃsamÃdhi. Ayaæ kho bhikkhave maggo ayaæ paÂipadà imesa¤ ca tiïïaæ samÃtÃputtikÃnaæ bhayÃnaæ imesa¤ ca tiïïaæ amÃtÃputtikÃnaæ bhayÃnaæ pahÃnÃya samatikkamÃya saævattantÅ ti. 63. 1. Ekaæ samayaæ Bhagavà Kosalesu cÃrikaæ caramÃno mahatà bhikkhusaÇghena saddhiæ yena VenÃgapuraæ nÃma KosalÃnaæ brÃhmaïagÃmo tad avasari. VenÃgapurikà brÃhmaïagahapatikà samaïo khalu bho Gotamo Sakyaputto Sakyakulà pabbajito VenÃgapuram anuppatto. Taæ kho pana Bhagavantaæ Gotamaæ evaæ kalyÃïo kittisaddo abbhuggato -- iti pi so Bhagavà arahaæ sammÃsambuddho vijjÃcaraïasampanno sugato lokavidÆ anuttaro purisadammasÃrathi satthà devamanussÃnaæ Buddho BhagavÃ. So imaæ lokaæ sadevakaæ samÃrakaæ sabrahmakaæ sassamaïabrÃhmaïiæ pajaæ sadevamanussaæ sayaæ abhi¤¤Ã sacchikatvà pavedeti. So dhammaæ deseti Ãdi kalyÃïaæ majjhe kalyÃïaæ pariyosÃnakalyÃïaæ sÃtthaæ savya¤janaæ kevalaparipuïïaæ parisuddhaæ brahmacariyaæ pakÃseti. SÃdhu kho pana tathÃrÆpÃnaæ arahataæ dassanaæ hotÅ ti. 2. Atha kho VenÃgapurikà brÃhmaïa-gahapatikà yena Bhagavà ten' upasaÇkamiæsu. UpasaÇkamitvà appekacce Bhagavantaæ abhivÃdetvà ekamantaæ nisÅdiæsu, appekacce Bhagavatà saddhiæ sammodiæsu sammodanÅyaæ kathaæ sÃrÃïÅyaæ vÅtisÃretvà ekamantaæ nisÅdiæsu, #<[page 181]># %% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ appekacce yena Bhagavà ten' a¤jaliæ païÃmetvà ekamantaæ nisÅdiæsu, appekacce nÃmagottaæ sÃvetvà ekamantaæ nisÅdiæsu, appekacce tuïhÅbhÆtà ekamantaæ nisÅdiæsu. Ekamantaæ nisinno kho VenÃgapuriko Vacchagotto brÃhmaïo Bhagavantaæ etad avoca:-- 3. Acchariyaæ bho Gotama abbhutaæ bho Gotama yÃva¤ c' idaæ bhoto Gotamassa vippasannÃni indriyÃni parisuddho chavivaïïo pariyodÃto. SeyyathÃpi bho Gotama sÃradaæ bhadarapaï¬uæ parisuddhaæ hoti pariyodÃtaæ evam eva bhoto Gotamassa vippasannÃni indriyÃni parisuddho chavivaïïo pariyodÃto. SeyyathÃpi bho Gotama tÃlapakkaæ sampati-bandhanà muttaæ parisuddhaæ hoti pariyodÃtaæ evam eva bhoto Gotamassa vippasannÃni indriyÃni parisuddho chavivaïïo pariyodÃto. SeyyathÃpi bho Gotama nekkhaæ jambonadaæ dakkhakammÃraputtasuparikammakataæ kusalasampahaÂÂhaæ paï¬ukambale nikkhittaæ bhÃsate ca tapate ca virocati ca, evam eva bhoto Gotamassa vippasannÃni indriyÃni parisuddho chavivaïïo pariyodÃto. YÃni nÆna tÃni bho Gotam a uccÃsayanamahÃsayanÃni -- seyyathÅdaæ Ãsandi pallaÇko goïako cittakà paÂikà paÂalikà tÆlikà vikatikà uddalomÅ ekantalomÅ kaÂÂhissaæ koseyyaæ kuttakaæ hatthattharaæ assattharaæ rathattharaæ ajinappaveïi kadalimigapavarapaccattharaïaæ sa-uttaracchadaæ ubhatolohitakÆpadhÃnaæ -- evarÆpÃnaæ nÆna bhavaæ Gotamo uccÃsayanamahÃsayanÃnaæ nikÃmalÃbhÅ akicchalÃbhÅ akasiralÃbhÅ ti. 4. YÃni kho pana tÃni brÃhmaïa uccÃsayanamahÃsayanÃni, seyyathÅdaæ Ãsandi . . . pe . . . ubhatolohitakÆpadhÃnaæ, dullabhÃni tÃni pabbajitÃnaæ laddhà ca na kappanti. TÅïi kho imÃni brÃhmaïa uccÃsayanamahÃsayanÃni yesÃhaæ etarahi nikÃmalÃbhÅ akicchalÃbhÅ akasiralÃbhÅ. KatamÃni tÅïi? #<[page 182]># %<182 MAHù-VAGGA. [III. 63. 5.>% Dibbaæ uccÃsayanamahÃsayanaæ brahmaæ uccÃsayanamahÃsayanaæ ariyaæ uccÃsayanamahÃsayanaæ. ImÃni kho brÃhmaïa tÅïi uccÃsayanamahÃsayanÃni yesÃhaæ etarahi nikÃmalÃbhÅ akicchalÃbhÅ akasiralÃbhÅ ti. 5. Katamaæ pana taæ bho Gotama dibbaæ uccÃsayanamahÃsayanaæ yassa bhavaæ Gotamo etarahi nikÃmalÃbhÅ akicchalÃbhÅ akasiralÃbhÅ ti. IdhÃhaæ brÃhmaïa yaæ gÃmaæ và nigamaæ và upanissÃya viharÃmi so pubbaïhasamayaæ nivÃsetvà pattacÅvaram ÃdÃya tam eva gÃmaæ và nigamaæ và piï¬Ãya pavisÃmi. So pacchÃbhattaæ piï¬apÃtapaÂikkanto vanaætaæ yeva pacÃrayÃmi. So yad eva tattha honti tiïÃni và païïÃni và tÃni ekajjhaæ saæharitvà nisÅdÃmi pallaÇkaæ Ãbhu¤jitvà ujuæ kÃyaæ païidhÃya parimukhaæ satiæ upaÂÂhapetvÃ. So vivicc' eva kÃmehi vivicca akusalehi dhammehi savitakkaæ savicÃraæ vivekajaæ pÅtisukhaæ paÂhamajjhÃnaæ upasampajja viharÃmi. VitakkavicÃrÃnaæ vÆpasamà ajjhattaæ sampasÃdanaæ cetaso ekodibhÃvaæ avitakkaæ avicÃraæ samÃdhijaæ pÅtisukhaæ dutiyajjhÃnaæ upasampajja viharÃmi. PÅtiyà ca virÃgà upekhako ca viharÃmi sato sampajÃno sukha¤ ca kÃyena paÂisaævedemi yan taæ ariyà Ãcikkhanti upekhako satimà sukhavihÃrÅ ti tatiyajjhÃnaæ upasampajja viharÃmi. Sukhassa ca pahÃnà dukkhassa ca pahÃnà pubb' eva somanassadomanassÃnaæ atthagamà adukkhamasukhaæ upekhÃ-sati-parisuddhaæ catutthajjhÃnaæ upasampajja viharÃmi. So ce ahaæ brÃhmaïa evaæbhÆto caÇkamÃmi dibbo me eso tasmiæ samaye caÇkamo hoti. So ce ahaæ brÃhmaïa evaæbhÆto tiÂÂhÃmi dibbaæ me etaæ tasmiæ samaye ÂhÃnaæ hoti. So ce ahaæ brÃhmaïa evaæbhÆto nisÅdÃmi dibbaæ me etaæ tasmiæ samaye Ãsanaæ hoti. So ce ahaæ brÃhmaïa evaæbhÆto seyyaæ kappemi dibbaæ me etaæ tasmiæ samaye uccÃsayanamahÃsayanaæ hoti. Idaæ kho taæ brÃhmaïa dibbaæ uccÃsayanamahÃsayanaæ yassÃhaæ etarahi nikÃmalÃbhÅ akicchalÃbhÅ akasiralÃbhÅ ti. #<[page 183]># %% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ Acchariyaæ bho Gotama abbhutaæ bho Gotama! Ko c' a¤¤o evarÆpassa dibbassa uccÃsayanamahÃsayanassa nikÃmalÃbhÅ bhavissati akicchalÃbhÅ akasiralÃbhÅ a¤¤atra bhotà Gotamena? 6. Katamaæ pana taæ bho Gotama brahmaæ uccÃsayanamahÃsayanaæ yassa bhavaæ Gotamo etarahi nikÃmalÃbhÅ akicchalÃbhÅ akasiralÃbhÅ ti? IdhÃhaæ brÃhmaïa yaæ gÃmaæ và nigamaæ và upanissÃya viharÃmi so pubbaïhasamayaæ nivÃsetvà pattacÅvaram ÃdÃya tam eva gÃmaæ và nigamaæ và piï¬Ãya pavisÃmi. So pacchÃbhattaæ piï¬apÃtapaÂikkanto vanaætaæ yeva pacÃrayÃmi. So yad eva tattha honti tiïÃni và païïÃni và tÃni ekajjhaæ saæharitvà nisÅdÃmi pallaÇkaæ Ãbhu¤jitvà ujuæ kÃyaæ païidhÃya parimukhaæ satiæ upaÂÂhapetvÃ, so mettÃsahagatena cetasà ekaæ disaæ pharitvà viharÃmi tathà dutiyaæ tathà tatiyaæ tathà catutthiæ. Iti uddham adho tiriyaæ sabbadhi sabbattatÃya sabbÃvantaæ lokaæ mettÃsahagatena cetasà vipulena mahaggatena appamÃïena averena avyÃpajjhena pharitvà viharÃmi. KaruïÃsahagatena cetasà ekaæ disaæ . . . pe . . . muditÃsahagatena cetasà ekaæ disaæ . . . pe . . . upekhÃsahagatena cetasà ekaæ disaæ pharitvà viharÃmi tathà dutiyaæ tathà tatiyaæ tathà catutthaæ. Iti uddham adho tiriyaæ sabbadhi sabbattatÃya sabbÃvantaæ lokaæ upekhÃ-sahagatena cetasà vipulena mahaggatena appamÃïena averena avyÃpajjhena pharitvà viharÃmi. So ce ahaæ brÃhmaïa evaæbhÆto caÇkamÃmi brahmo me eso tasmiæ samaye caÇkamo hoti. So ce ahaæ brÃhmaïa evaæbhÆto tiÂÂhÃmi . . . pe . . . nisÅdÃmi . . . pe . . . seyyaæ kappemi brahmaæ me etaæ tasmiæ samaye uccÃsayanamahÃsayanaæ hoti. Idaæ kho taæ brÃhmaïa brahmaæ uccÃsayanamahÃsayanaæ yassÃhaæ etarahi nikÃmalÃbhÅ akicchalÃbhÅ akasiralÃbhÅ ti. #<[page 184]># %<184 MAHù-VAGGA. [III. 63. 7.>% Acchariyaæ bho Gotama abbhutaæ bho Gotama! Ko c' a¤¤o evarÆpassa brahmassa uccÃsayanamahÃsayanassa nikÃmalÃbhÅ bhavissati akicchalÃbhÅ akasiralÃbhÅ a¤¤atra bhotà Gotamena? 7. Katamaæ pana taæ bho Gotama ariyaæ uccÃsayanamahÃsayanaæ yassa bhavaæ Gotamo etarahi nikÃmalÃbhÅ akicchalÃbhÅ akasiralÃbhÅ ti? Idha brÃhmaïa yaæ gÃmaæ và nigamaæ và upanissÃya viharÃmi so pubbaïhasamayaæ nivÃsetvà pattacÅvaram ÃdÃya tam eva gÃmaæ và nigamaæ và piï¬Ãya pavisÃmi. So pacchÃbhattaæ piï¬apÃtapaÂikkanto vanaætaæ yeva pacÃrayÃmi. So yad eva tattha honti tiïÃni và païïÃni và tÃni ekajjhaæ saæharitvà nisÅdÃmi pallaÇkaæ Ãbhu¤jitvà ujuæ kÃyaæ païidhÃyà parimukhaæ satiæ upaÂÂhapetvÃ. So evaæ pajÃnÃmi -- rÃgo me pahÅno ucchinnamÆlo tÃlÃvatthukato anabhÃvakato Ãyatiæ anuppÃdadhammo, doso me pahÅno ucchinnamÆlo tÃlÃvatthukato anabhÃvakato Ãyatiæ anuppÃdadhammo, moho me pahÅno ucchinnamÆlo tÃlÃvatthukato anabhÃvakato Ãyatiæ anuppÃdadhammo. So ce ahaæ brÃhmaïa evaæbhÆto caÇkamÃmi ariyo me eso tasmiæ samaye caÇkamo hoti. So ce ahaæ brÃhmaïa evaæbhÆto tiÂÂhÃmi . . . pe . . . nisÅdÃmi . . . pe . . . seyyaæ kappemi ariyaæ me etaæ tasmiæ samaye uccÃsayanamahÃsayanaæ hoti. Idaæ kho taæ brÃhmaïa ariyam uccÃsayanamahÃsayanaæ yassÃhaæ etarahi nikÃmalÃbhÅ akicchalÃbhÅ akasiralÃbhÅ ti. Acchariyaæ bho Gotama abbhutaæ bho Gotama! Ko c' a¤¤o evarÆpassa ariyassa uccÃsayanamahÃsayanassa nikÃmalÃbhÅ bhavissati akicchalÃbhÅ akasiralÃbhÅ a¤¤atra bhotà Gotamena? Abhikkantaæ bho Gotama abhikkantaæ bho Gotama. SeyyathÃpi bho Gotama nikkujjitaæ và ukkujjeyya paÂicchannaæ và vivareyya mÆÊhassa và maggaæ Ãcikkheyya andhakÃre và telapajjotaæ dhÃreyya cakkhumanto rÆpÃni dakkhintÅ ti, evam eva bhotà Gotamena anekapariyÃyena dhammo pakÃsito. Ete mayaæ bhavantaæ Gotamaæ saraïaæ gacchÃma dhamma¤ ca bhikkhusaÇgha¤ ca. #<[page 185]># %% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ UpÃsake no bhavaæ Gotamo dhÃreti ajjatagge pÃïupete saraïaæ gate ti. 64. 1. Evaæ me sutaæ. Ekaæ samayaæ Bhagavà RÃjagahe viharati GijjhakÆÂe pabbate. Tena kho pana samayena Sarabho nÃma paribbÃjako acirapakkanto hoti imasmà dhammavinayÃ. So RÃjagahe parisatiæ evaæ vÃcaæ bhÃsati -- a¤¤Ãto mayà samaïÃnaæ SakyaputtiyÃnaæ dhammo: a¤¤Ãya ca panÃhaæ samaïÃnaæ SakyaputtiyÃnaæ dhammaæ evÃhaæ tasmà dhammavinayà apakkanto ti. 2. Atha kho sambahulà bhikkhÆ pubbaïhasamayaæ nivÃsetvà pattacÅvaram ÃdÃya RÃjagahaæ piï¬Ãya pavisiæsu. Assosuæ kho te bhikkhÆ Sarabhassa paribbÃjakassa RÃjagahe parisatiæ evaæ vÃcaæ bhÃsamÃnassa -- a¤¤Ãto mayà samaïÃnaæ SakyaputtiyÃnaæ dhammo: a¤¤Ãya ca panÃhaæ samaïÃnaæ SakyaputtiyÃnaæ dhammaæ evÃhaæ tasmà dhammavinayà apakkanto ti. Atha kho te bhikkhÆ RÃjagahe piï¬Ãya caritvà pacchÃbhattaæ piï¬apÃtapaÂikkanto yena Bhagavà ten' upasaÇkamiæsu. UpasaÇkamitvà Bhagavantaæ abhivÃdetvà ekamantaæ nisÅdiæsu. Ekamantaæ nisinnà kho te bhikkhÆ Bhagavantaæ etad avocuæ: Sarabho nÃma bhante paribbÃjako acirapakkanto imasmà dhammavinayÃ. So RÃjagahe parisatiæ evaæ vÃcaæ bhÃsati -- a¤¤Ãto mayà samaïÃnaæ SakyaputtiyÃnaæ dhammo: a¤¤Ãya ca panÃhaæ samaïÃnaæ SakyaputtiyÃnaæ dhammaæ evÃhaæ tasmà dhammavinayà apakkanto ti. SÃdhu bhante Bhagavà yena SappinikÃtÅraæ yena paribbÃjakÃrÃmo yena Sarabho paribbÃjako ten' upasaÇkamatu anukampaæ upÃdÃyà ti. AdhivÃseti Bhagavà tuïhÅbhÃvena. 3. Atha kho Bhagavà sÃyaïhasamayaæ paÂisallÃïà vuÂÂhito yena SappinikÃtÅraæ yena paribbÃjakÃrÃmo yena Sarabho paribbÃjako ten' upasaÇkami. UpasaÇkamitvà pa¤¤atte Ãsane nisÅdi, #<[page 186]># %<186 MAHù-VAGGA. [III. 64. 4.>% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ nisajja kho Bhagavà Sarabhaæ paribbÃjakaæ etad avoca: Saccaæ kira tvaæ Sarabha evaæ vadesi -- a¤¤Ãto mayà samaïÃnaæ SakyaputtiyÃnaæ dhammo: a¤¤Ãya ca panÃhaæ samaïÃnaæ SakyaputtiyÃnaæ dhammaæ evÃhaæ tasmà dhammavinayà apakkanto ti. Evaæ vutte Sarabho paribbÃjako tuïhÅ ahosi. Dutiyam pi kho Bhagavà Sarabhaæ paribbÃjakaæ etad avoca:-- Vadehi Sarabha kinti te a¤¤Ãto samaïÃnaæ SakyaputtiyÃnaæ dhammo. Sace te aparipÆraæ bhavissati ahaæ paripÆressÃmi. Sace pana te paripÆraæ bhavissati ahaæ anumodissÃmÅ ti. Dutiyam pi kho Sarabho paribbÃjako tuïhÅ ahosi. Tatiyam pi kho Bhagavà Sarabhaæ paribbÃjakaæ etad avoca:-- Mayà kho Sarabha pa¤¤Ãyati samaïÃnaæ SakyaputtiyÃnaæ dhammo. Vadehi Sarabha kinti te a¤¤Ãto samaïÃnaæ SakyaputtiyÃnaæ dhammo. Sace te aparipÆraæ bhavissati ahaæ paripÆressÃmi. Sace pana te paripÆraæ bhavissati ahaæ anumodissÃmÅ ti. Tatiyam pi kho Sarabho paribbÃjako tuïhÅ ahosi. 4. Atha kho te paribbÃjakà RÃjagahakà Sarabhaæ paribbÃjakaæ etad avocuæ:-- Yad eva kho tvaæ Ãvuso samaïaæ Gotamaæ yÃceyyÃsi tad eva te samaïo Gotamo pavÃreti. Vadeh' Ãvuso Sarabha kinti te a¤¤Ãto samaïÃnaæ SakyaputtiyÃnaæ dhammo. Sace te aparipÆraæ bhavissati samaïo Gotamo paripÆressati. Sace pana te paripÆraæ bhavissati samaïo Gotamo anumodissatÅ ti. Evaæ vutte Sarabho paribbÃjako tuïhÅbhÆto maÇkubhÆto pattakkhandho adhomukho pajjhÃyanto appaÂibhÃno nisÅdi. 5. Atha kho Bhagavà Sarabhaæ paribbÃjakaæ tuïhÅbhÆtaæ maÇkubhÆtaæ pattakkhandhaæ adhomukhaæ pajjhÃyantaæ appaÂibhÃnaæ viditvà te paribbÃjake etad avoca: Yo kho maæ paribbÃjakà evaæ vadeyya -- sammÃsambuddhassa te paÂijÃnato ime dhammà anabhisambuddhà ti -- #<[page 187]># %% tam ahaæ tattha sÃdhukaæ samanuyu¤jeyyaæ samanugÃheyyaæ samanubhÃseyyaæ. So vata mayà sÃdhukaæ samanuyu¤jiyamÃno samanugÃhiyamÃno samanubhÃsiyamÃno aÂÂhÃnam etaæ anavakÃso yaæ so tiïïaæ ÂhÃnÃnaæ nä¤ataraæ ÂhÃnaæ nigaccheyya -- a¤¤ena và a¤¤aæ paÂicarissati bahiddhà kathaæ apanÃmessati kopa¤ ca dosa¤ ca appaccaya¤ ca pÃtukarissati, tuïhÅbhÆto và maÇkubhÆto và pattakkhandho adhomukho pajjhÃyanto appaÂibhÃno nisÅdissati seyyathÃpi Sarabho paribbÃjako. Yo kho maæ paribbÃjakà evaæ vadeyya -- khÅïÃsavassa te paÂijÃnato ime Ãsavà aparikkhÅïà ti -- taæ ahaæ tattha sÃdhukaæ samanuyu¤jeyyaæ samanugÃheyyaæ samanubhÃseyyaæ. So vata mayà sÃdhukaæ samanuyu¤jiyamÃno samanugÃhiyamÃno samanubhÃsiyamÃno aÂÂhÃnam etaæ anavakÃso yaæ so tiïïaæ ÂhÃnÃnaæ nä¤ataraæ ÂhÃnaæ nigaccheyya -- a¤¤ena và a¤¤aæ paÂicarissati bahiddhà kathaæ apanÃmessati kopa¤ ca dosa¤ ca appaccaya¤ ca pÃtukarissati tuïhÅbhÆto và maÇkubhÆto và pattakkhandho adhomukho pajjhÃyanto appaÂibhÃno nisÅdissati seyyathÃpi Sarabho paribbÃjako. Yo kho maæ paribbÃjakà evaæ vadeyya -- yassa kho pana te atthÃya dhammo desito so na niyyÃti takkarassa sammà dukkhakkhayÃyà ti -- tam ahaæ tattha sÃdhukaæ samanuyu¤jeyyaæ samanugÃheyyaæ samanubhÃseyyaæ. So vata mayà sÃdhukaæ samanuyu¤jiyamÃno samanugÃhiyamÃno samanubhÃsiyamÃno aÂÂhÃnam etaæ anavakÃso yaæ so tiïïaæ ÂhÃnÃnaæ nä¤ataraæ ÂhÃnaæ nigaccheyya -- a¤¤ena và a¤¤aæ paÂicarissati bahiddhà kathaæ apanÃmessati kopa¤ ca dosa¤ ca appaccaya¤ ca pÃtukarissati, tuïhÅbhÆto và maÇkubhÆto và pattakkhandho adhomukho pajjhÃyanto appaÂibhÃno nisÅdissati seyyathÃpi Sarabho paribbÃjako ti. Atha kho Bhagavà SappinikÃ-tÅre paribbÃjakÃrÃme tikkhattuæ sÅhanÃdaæ naditvà vehÃsaæ pakkÃmi. 6. Atha kho te paribbÃjakà acirapakkantassa Bhagavato Sarabhaæ paribbÃjakaæ samantato vÃcÃya sannitodakena sa¤jambhariæ akaæsu. SeyyathÃpi Ãvuso Sarabha brahÃra¤¤e jarasigÃlo sÅhanÃdaæ nadissÃmÅ ti segÃlakaæ yeva nadati bheraï¬akaæ yeva nadati, evam eva kho tvaæ Ãvuso Sarabha, a¤¤atr' eva samaïena Gotamena sÅhanÃdaæ nadissÃmÅ ti, #<[page 188]># %<188 MAHù-VAGGA. [III. 65. 1.>% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ segÃlakaæ yeva nadasi bheraï¬akaæ yeva nadasi. SeyyathÃpi Ãvuso Sarabha ambakamaddarÅ phussakaravitaæ ravissÃmÅ ti ambakamaddariravitaæ yeva ravati, evam eva kho taæ Ãvuso Sarabho a¤¤atr' eva samaïena Gotamena phussakaravitaæ ravissÃmÅ ti ambakamaddariravitaæ yeva ravasi. SeyyathÃpi Ãvuso Sarabha usabho su¤¤Ãya gosÃlÃya gambhÅraæ naditabbaæ ma¤¤ati, evam eva kho tvaæ Ãvuso Sarabha a¤¤atr' eva samaïena Gotamena gambhÅraæ naditabbaæ ma¤¤asÅ ti. Atha kho te paribbÃjakà Sarabhaæ paribbÃjakaæ samantato vÃcÃya sannitodakena sa¤jambharim akaæsÆ ti. 65. 1. Evaæ me sutaæ. Ekaæ samayaæ Bhagavà Kosalesu cÃrikaæ caramÃno mahatà bhikkhusaÇghena saddhiæ yena Kesaputtaæ nÃma KÃlÃmÃnaæ nigamo tad avasari. Assosuæ kho Kesaputtiyà KÃlÃmà samaïo khalu bho Gotamo Sakyaputto Sakyakulà pabbajito Kesaputtaæ anupatto. Taæ kho pana Bhagavantaæ Gotamaæ evaæ kalyÃïo kittisaddo abbhuggato -- iti pi so Bhagavà arahaæ sammÃsambuddho vijjÃcaraïasampanno . . . pe . . . pakÃseti. SÃdhu kho pana tathÃrÆpÃnaæ arahataæ dassanaæ hotÅ ti. Atha kho Kesaputtiyà KÃlÃmà yena Bhagavà ten' upasaÇkamiæsu. UpasaÇkamitvà appekacce Bhagavantaæ abhivadetvà ekamantaæ nisÅdiæsu, appekacce Bhagavatà saddhiæ sammodiæsu sammodanÅyaæ kathaæ sÃrÃïÅyaæ vÅtisÃretvà ekamantaæ nisÅdiæsu, appekacce yena Bhagavà ten' a¤jaliæ païÃmetvà ekamantaæ nisÅdiæsu, appekacce nÃmagottaæ sÃvetvà ekamantaæ nisÅdiæsu, appekacce tuïhÅbhÆtà ekamantaæ nisÅdiæsu. Ekamantaæ nisinnà kho Kesaputtiyà KÃlÃmà Bhagavantaæ etad avocuæ:-. Santi bhante eke samaïabrÃhmaïà Kesaputtaæ Ãgacchanti. Te sakaæ yeva vÃdaæ dÅpenti jotenti, paravÃdaæ pana khuæsenti vambhenti paribhavanti opapakkhiæ karonti. Apare pi bhante eke samaïabrÃhmaïà Kesaputtaæ Ãgacchanti. #<[page 189]># %% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ Te pi sakaæ yeva vÃdaæ dÅpenti jotenti paravÃdaæ pana khuæsenti vambhenti paribhavanti opapakkhiæ karonti. Tesaæ no bhante amhÃkam hot' eva kaÇkhà hoti vicikicchà -- ko si nÃma imesaæ bhavantÃnaæ samaïÃnaæ saccaæ Ãha ko musà ti? 3. Alaæ hi vo KÃlÃmà kaÇkhituæ alaæ vicikicchituæ. KaÇkhÃniye va pana vo ÂhÃne vicikicchà uppannÃ. Etha tumhe KÃlÃmà mà anussavena mà paramparÃya mà itikirÃya mà piÂakasampadÃnena mà takkahetu mà nayahetu mà ÃkÃraparivitakkena mà diÂÂhinijjhÃnakkhantiyà mà bhavyarÆpatÃya mà samaïo no garÆ ti, yadà tumhe KÃlÃmà attanà va jÃneyyÃtha -- ime dhammà akusalà ime dhammà sÃvajjà ime dhammà vi¤¤ugarahità ime dhammà samattà samÃdinnà ahitÃya dukkhÃya saævattantÅ ti -- atha tumhe KÃlÃmà pajaheyyÃtha. 4. Taæ {kiæ} ma¤¤atha KÃlÃmà -- lobho purisassa ajjhattaæ uppajjamÃno uppajjati hitÃya và ahitÃya và ti? AhitÃya bhante. Luddho panÃyaæ KÃlÃmà purisapuggalo lobhena abhibhÆto pariyÃdinnacitto pÃïaæ pi hanti adinnam pi Ãdiyati paradÃram pi gacchati musà pi bhaïati param pi tathattÃya samÃdapeti yaæ 'sa hoti dÅgharattaæ ahitÃya dukkhÃyà ti. Evam bhante. 5. Taæ kiæ ma¤¤atha KÃlÃmà -- doso purisassa ajjhattaæ uppajjamÃno uppajjati hitÃya và ahitÃya và ti? AhitÃya bhante. DuÂÂho panÃyaæ KÃlÃmà purisapuggalo dosena abhibhÆto pariyÃdinnacitto pÃïam pi hanti adinnam pi Ãdiyati paradÃram pi gacchati musà pi bhaïati param pi tathattÃya samÃdapeti yaæ 'sa hoti dÅgharattaæ ahitÃya dukkhÃyà ti. Evam bhante. 6. Taæ kiæ ma¤¤atha KÃlÃmà -- moho purisassa ajjhattaæ uppajjamÃno uppajjati hitÃya và ahitÃya và ti. AhitÃya bhante. #<[page 190]># %<190 MAHù-VAGGA. [III. 65. 7.>% MÆÊho panÃyaæ KÃlÃmà purisapuggalo mohena abhibhÆto pariyÃdinnacitto pÃïam pi hanti adinnam pi Ãdiyati paradÃram pi gacchati musà pi bhaïati param pi tathattÃya samÃdapeti yaæ 'sa hoti dÅgharattaæ ahitÃya dukkhÃyà ti. Evam bhante. 7. Taæ kiæ ma¤¤atha KÃlÃmà -- ime dhammà kusalà và akusalà và ti? Akusalà bhante. SÃvajjà và anavajjà và ti? SÃvajjà bhante. Vi¤¤ugarahità và vi¤¤uppasatthà và ti? Vi¤¤ugarahità bhante. Samattà samÃdinnà ahitÃya dukkhÃya saævattanti no và kathaæ và ettha hotÅ ti? Samattà bhante samÃdinnà ahitÃya dukkhÃya saævattanti evaæ no ettha hotÅ ti. 8. Iti kho KÃlÃmà yaæ tam avocumha -- Etha tumhe KÃlÃmà mà anussavena mà paramparÃya mà itikirÃya mà piÂakasampadÃnena mà takkahetu mà nayahetu mà ÃkÃraparivitakkena mà diÂÂhinijjhÃnakkhantiyà mà bhavyarÆpatÃya mà samaïo no garÆ ti, yadà tumhe KÃlÃmà attanà va jÃneyyÃtha -- ime dhammà akusalà ime dhammà sÃvajjà ime dhammà vi¤¤ugarahità ime dhammà samattà samÃdinnà ahitÃya dukkhÃya saævattantÅ ti -- atha tumhe KÃlÃmà pajaheyyÃthà ti -- iti yaæ taæ vuttaæ idam etaæ paÂicca vuttaæ. 9. Etha tumhe KÃlÃmà mà anussavena mà parampÃraya . . . pe . . . garÆ ti, yadà tumhe KÃlÃmà attanà va jÃneyyÃtha -- ime dhammà kusalà ime dhammà anavajjà ime dhammà vi¤¤uppasatthà ime dhammà samattà samÃdinnà hitÃya sukhÃya saævattantÅ ti -- atha tumhe KÃlÃmà upasampajja vihareyyÃtha. 10. Taæ kiæ ma¤¤atha KÃlÃmà -- alobho purisassa ajjhattaæ uppajjamÃno uppajjati hitÃya và ahitÃya và ti? HitÃya bhante. Aluddho panÃyaæ KÃlÃmà purisapuggalo lobhena anabhibhÆto apariyÃdinnacitto n' eva pÃïaæ hanti na adinnam Ãdiyati na paradÃraæ gacchati na musà bhaïati paraæ pi tathattÃya samÃdapeti yaæ 'sa hoti dÅgharattaæ hitÃya sukhÃyà ti? #<[page 191]># %% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ Evaæ bhante ti. 11. Taæ kiæ ma¤¤atha KÃlÃmà -- adoso purisassa ajjhattaæ uppajjamÃno uppajjati hitÃya và ti ahitÃya và ti? HitÃya bhante. AduÂÂho panÃyaæ KÃlÃmà purisapuggalo dosena anabhibhÆto apariyÃdinnacitto n' eva pÃïaæ hanti . . . na musà bhaïati param pi tathattÃya samÃdapeti yaæ 'sa hoti dÅgharattaæ hitÃya sukhÃyà ti. Evam bhante ti. 12. Taæ kiæ ma¤¤atha KÃlÃmà -- amoho purisassa ajjhattaæ uppajjamÃno uppajjati hitÃya và ahitaya và ti? HitÃya bhante. AmÆÊho panÃyaæ kÃlÃmà purisapuggalo mohena anabhibhÆto apariyÃdinnacitto n' eva pÃïaæ hanti na adinnam Ãdiyati na paradÃraæ gacchati na musà bhaïati param pi tathattÃya samÃdapeti yaæ 'sa hoti yaæ dÅgharattaæ hitÃya sukhÃyà ti? Evaæ bhante. 13. Taæ kiæ ma¤¤atha KÃlÃmà -- ime dhammà kusalà và akusalà và ti? Kusalà bhante. SÃvajjà và anavajjà và ti? Anavajjà bhante. Vi¤¤ugarahità và vi¤¤uppasatthà và ti? Vi¤¤uppasatthà bhante. Samattà samÃdinnà sukhÃya saævattanti, no và kathaæ và ettha hotÅ ti? Samattà bhante samÃdinnà hitÃya sukhÃya saævattanti evaæ no ettha hotÅ ti. 14. Iti kho KÃlÃmà yaæ taæ avocumha -- etha tumhe KÃlÃmà mà anussavena mà paramparÃya mà itikirÃya mà piÂakasampadÃnena mà takkahetu mà nayahetu mà ÃkÃraparivitakkena mà diÂÂhinijjhÃnakkhantiyà mà bhavyarÆpatÃya mà samaïo no garÆ ti, yadà tumhe KÃlÃmà attanà va jÃneyyÃtha -- ime dhammà kusalà ime dhammà anavajjà ime dhammà vi¤¤uppasatthà ime dhammà samattà samÃdinnà hitÃya sukhÃya saævattantÅ ti -- atha tumhe KÃlÃmà upasampajja vihareyyÃthà ti #<[page 192]># %<192 MAHù-VAGGA. [III. 65. 15.>% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ -- iti yan taæ vuttaæ idam etaæ paÂicca vuttaæ. 15. Sa kho so KÃlÃmà ariyasÃvako evaæ vigatÃbhijjho vigatavyÃpÃdo asammÆÊho sampajÃno patissato mettÃsahagatena cetasà . . . karuïÃsahagatena cetasà . . . muditÃsahagatena cetasà . . . upekhÃsahagatena cetasà . . . ekaæ disaæ pharitvà viharati tathà dutiyaæ tathà tatiyaæ tathà catuÂÂhiæ. Iti uddham adho tiriyaæ sabbadhi sabbattatÃya sabbÃvantaæ lokaæ upekhÃsahagatena cetasà vipulena mahaggatena appamÃïena averena avyÃpajjhena pharitvà viharati. Sa kho so KÃlÃmà ariyasÃvako evaæ averacitto evaæ avyÃpajjhacitto evaæ asaÇkiliÂÂhacitto evaæ visuddhacitto, tassa diÂÂh' eva dhamme cattÃro assÃsà adhigatà honti. 16. Sace kho pana atthi paraloko atthi sukaÂadukkaÂÃnaæ kammÃnaæ phalaæ vipÃko ÂhÃnam ahaæ kÃyassa bhedà param maraïà sugatiæ saggaæ lokaæ uppajjissÃmÅ ti. Ayam assa paÂhamo assÃso adhigato hoti. Sace kho pana n' atthi paraloko n' atthi sukaÂadukkaÂÃnaæ kammÃnaæ phalaæ vipÃko idhÃhaæ diÂÂh' eva dhamme averaæ avyÃpajjhaæ anÅghaæ sukhiæ attÃnaæ pariharÃmÅ ti. Ayam assa dutiyo assÃso adhigato hoti. Sace kho pana karoto karÅyati pÃpaæ na kho panÃhaæ kassaci pÃpaæ cetemi akarontaæ kho pana maæ pÃpaæ kammaæ kuto dukkhaæ phusissatÅ ti. Ayam assa tatiyo assÃso adhigato hoti. Sace kho pana karoto na karÅyati pÃpaæ idhÃhaæ ubhayen' eva visuddhaæ attÃnaæ samanupassÃmÅ ti. Ayam assa catuttho assÃso adhigato hoti. Sa kho so ariyasÃvako KÃlÃmà evaæ averacitto evaæ avyÃpajjhacitto evaæ asaÇkiliÂÂhacitto evaæ visuddhacitto tassa diÂÂh' eva dhamme ime cattÃro assÃsà adhigatà hontÅ ti. 17. Evam etaæ Bhagavà evam etaæ Sugata. Sa kho so bhante ariyasÃvako evaæ averacitto evaæ avyÃpajjhacitto evaæ asaÇkiliÂÂhacitto evaæ visuddhacitto tassa diÂÂh' eva dhamme cattÃro assÃsà adhigatà honti. #<[page 193]># %% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ Sace kho pana atthi paraloko atthi sukaÂadukkaÂÃnaæ kammÃnaæ phalaæ vipÃko ÂhÃnam ahaæ kÃyassa bhedà param maraïà sugatiæ saggaæ lokaæ uppajjissÃmÅ ti. Ayam assa paÂhamo assÃso adhigato hoti. Sace kho pana n' atthi paraloko n' atthi sukaÂadukkaÂÃnaæ kammÃnaæ phalaæ vipÃko idhÃham diÂÂh' eva dhamme averaæ avyÃpajjhaæ anÅghaæ sukhiæ attÃnaæ pariharÃmÅ ti. Ayaæ assa dutiyo assÃso adhigato hoti. Sace kho pana karoto karÅyati pÃpaæ na kho panÃhaæ kassaci pÃpaæ cetemi akarontaæ kho pana maæ pÃpaæ kammaæ kuto dukkhaæ phusissatÅ ti. Ayam assa tatiyo assÃso adhigato hoti. Sace kho pana karoto na karÅyati pÃpaæ idhÃhaæ ubhayen' eva visuddhaæ attÃnaæ samanupassÃmÅ ti. Ayam assa catuttho assÃso adhigato hoti. Sa kho so bhante ariyasÃvako evaæ averacitto evaæ avyÃpajjhacitto evaæ asaÇkiliÂÂhacitto evaæ visuddhacitto tassa diÂÂh' eva dhamme ime cattÃro assÃsà adhigatà hontÅ ti. Abhikkantaæ bhante . . . pe . . . Ete mayaæ bhante Bhagavantaæ saraïaæ gacchÃma dhamma¤ ca bhikkhusaÇgha¤ ca. UpÃsake no bhante Bhagavà dhÃretu ajjatagge pÃïupete saraïaæ gate ti. 66. 1. Evaæ me sutaæ. Ekaæ samayaæ Ãyasmà Nandako SÃvatthiyaæ viharati PubbÃrÃme MigÃramÃtu pÃsÃde. Atha kho SÃÊho ca MigÃranattà Rohaïo ca Pekhuïiyanattà yen' Ãyasmà Nandako ten' upasaÇkamiæsu. UpasaÇkamitvà Ãyasmantaæ Nandakaæ abhivÃdetvà ekamantaæ nisÅdiæsu. Ekamantaæ nisinnaæ kho SÃÊhaæ MigÃranattÃraæ Ãyasmà Nandako etad avoca: 2. Etha tumhe SÃÊhà mà anussavena mà paramparÃya mà itikirÃya mà piÂakasampadÃnena mà takkahetu mà nayahetu mà ÃkÃraparivitakkena mà diÂÂhinijjhÃnakkhantiyà mà bhavyarÆpatÃya mà samaïo no garÆ ti, yadà tumhe SÃÊhà attanà va jÃneyyÃtha #<[page 194]># %<194 MAHù-VAGGA. [III. 66. 3.>% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ -- ime dhammà akusalà ime dhammà sÃvajjà ime dhammà vi¤¤Ægarahità ime dhammà samattà samÃdinnà ahitÃya dukkhÃya saævattantÅ ti -- atha tumhe SÃÊhà pajaheyyÃtha. 3. Taæ kiæ ma¤¤atha SÃÊhà -- atthi lobho ti? Evam bhante. Abhijjhà ti kho ahaæ SÃÊhà etam atthaæ vadÃmi. Luddho kho ayaæ SÃÊhà abhijjhÃlu pÃïam pi hanti adinnam pi Ãdiyati paradÃram pi gacchati musà pi bhaïati param pi tathattÃya samÃdapeti yaæ 'sa hoti dÅgharattaæ ahitÃya dukkhÃyà ti? Evaæ bhante. 4. Taæ kiæ ma¤¤atha SÃÊhà -- atthi doso ti? Evaæ bhante. VyÃpÃdo ti kho ahaæ SÃÊhà etam atthaæ vadÃmi. DuÂÂho kho ayaæ SÃÊhà vyÃpannacitto pÃïam pi hanti . . . pe . . . musà pi bhaïati param pi tathattÃya samÃdapeti yaæ 'sa hoti dÅgharattaæ ahitÃya dukkhÃyà ti? Evaæ bhante. 5. Taæ {kiæ} ma¤¤atha SÃÊhà -- atthi moho ti? Evaæ bhante. Avijjà ti kho ahaæ SÃÊhà etam atthaæ vadÃmi. MÆÊho kho ayaæ SÃÊhà avijjÃgato pÃïam pi hanti adinnam pi Ãdiyati paradÃram pi gacchati musà pi bhaïati param pi tathattÃya samÃdapeti yaæ 'sa hoti dÅgharattaæ ahitÃya dukkhÃyà ti? Evaæ bhante. 6. Taæ kiæ ma¤¤atha SÃÊhà -- ime dhammà kusalà và akusalà và ti? Akusalà bhante. SÃvajjà và anavajjà và ti? SÃvajjà bhante. Vi¤¤Ægarahità và vi¤¤uppasatthà và ti? Vi¤¤Ægarahità bhante. Samattà samÃdinnà ahitÃya dukkhÃya saævattanti no và kathaæ và ettha hotÅ ti? #<[page 195]># %% Samattà bhante samÃdinnà ahitÃya dukkhÃya saævattantÅ ti evaæ no ettha hotÅ ti. 7. Iti kho SÃÊhà yaæ taæ avocumha: Etha tumhe SÃÊhà mà anussavena mà paramparÃya mà itikirÃya mà piÂakasampadÃnena mà vitakkahetu mà nayahetu mà ÃkÃraparivitakkena mà diÂÂhinijjhÃnakkhantiyà mà bhavyarÆpatÃya mà samaïo no garÆ ti, yadà tumhe SÃÊhà attanà va jÃneyyÃtha -- ime dhammà akusalà ime dhammà sÃvajjà ime dhammà vu¤¤Ægarahità ime dhammà samattà samÃdinnà ahitÃya dukkhÃya saævattantÅ ti -- atha tumhe SÃÊhà pajaheyyÃthà ti -- iti yaæ taæ vuttaæ, idam etaæ paÂicca vuttaæ. Evam tumhe SÃÊhà mà anussavena mà paramparÃya mà itikirÃya mà piÂakasampadÃnena mà takkahetu mà nayahetu mà ÃkÃraparivitakkena mà diÂÂhinijjhÃnakkhantiyà mà bhavyarÆpatÃya mà samaïo no garÆ ti -- yadà tumhe SÃÊhà attanà va jÃneyyÃtha -- ime dhammà kusalà ime dhammà anavajjà ime dhammà vi¤¤uppasatthà ime dhammà samattà samÃdinnà hitÃya sukhÃya saævattantÅ ti -- atha tumhe SÃÊhà upasampajja vihareyyÃtha. 8. Taæ {kiæ} ma¤¤atha SÃÊhà -- atthi alobho ti? Evaæ bhante. Anabhijjhà ti kho ahaæ SÃÊhà etam atthaæ vadÃmi. Aluddho kho {ayaæ} SÃÊhà anabhijjhÃlu n' eva pÃïaæ hanti na adinnaæ Ãdiyati na paradÃraæ gacchati na musà bhaïati param pi tathattÃya samÃdapeti yaæ 'sa hoti dÅgharattaæ hitÃya sukhÃyà ti? Evaæ bhante. 9. Taæ kiæ ma¤¤atha SÃÊhà -- atthi adoso ti? Evaæ bhante. AvyÃpÃdo ti kho ahaæ SÃÊhà etam atthaæ vadÃmi. AduÂÂho kho ayaæ SÃÊhà avyÃpannacitto n' eva pÃïaæ hanti . . . pe . . . na musà bhaïati na param pi tathattÃya samÃdapeti yaæ 'sa hoti dÅgharattaæ hitÃya sukhÃyà ti? Evaæ bhante. 10. Taæ {kiæ} ma¤¤atha SÃÊhà -- atthi amoho ti? Evaæ bhante. Vijjà ti kho ahaæ SÃÊhà etam atthaæ vadÃmi. AmÆÊho kho ayaæ SÃÊhà vijjÃgato n' eva pÃïaæ hanti . #<[page 196]># %<196 MAHù-VAGGA. [III. 66. 11.>% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ . . pe . . . na musà bhaïati na param pi tathattÃya samÃdapeti yaæ 'sa hoti dÅgharattaæ hitÃya sukhÃyà ti? Evaæ bhante. 11. Taæ {kiæ} ma¤¤atha SÃÊhà -- ime dhammà kusalà và akusalà và ti? Kusalà bhante. SÃvajjà và anavajjà và ti? Anavajjà bhante. Vi¤¤Ægarahità và vi¤¤uppasatthà và ti? Vi¤¤uppasatthà bhante. Samattà samÃdinnà hitÃya sukhÃya saævattanti no và kathaæ và ettha hotÅ ti? Samattà bhante samÃdinnà hitÃya sukhÃya saævattanti evaæ no ettha hotÅ ti. 12. Iti kho SÃÊhà yaæ taæ avocumha -- etha tumhe SÃÊhà mà anussavena mà paramparÃya mà itikirÃya mà piÂakasampadÃnena mà takkahetu mà nayahetu mà ÃkÃraparivitakkena mà diÂÂhinijjhÃnakkhantiyà mà bhavyarÆpatÃya mà samaïo no garÆ ti, yadà tumhe SÃÊhà attanà va jÃneyyÃtha -- ime dhammà kusalà ime dhammà anavajjà ime dhammà vi¤¤uppasatthà ime dhammà samattà samÃdinnà hitÃya sukhÃya saævattantÅ ti -- atha tumhe SÃÊhà upasampajja vihareyyÃthÃti -- iti yaæ taæ vuttaæ, idam etaæ paÂicca vuttaæ. 13. Sa kho so SÃÊhà ariyasÃvako evaæ vigatÃbhijjho vigatavyÃpÃdo asammÆÊho sampajÃno patissato mettÃsahagatena cetasà . . . pe . . . karuïà . . . mudità . . . upekhÃsahagatena cetasà ekaæ disaæ pharitvà viharati tathà dutiyaæ tathà tatiyaæ tathà catutthiæ. Iti uddham adho tiriyaæ sabbadhi sabbattatÃya sabbÃvantaæ lokaæ upekhÃsahagatena cetasà vipulena mahaggatena appamÃïena averena avyÃpajjhena pharitvà viharati. So evaæ pajÃnÃti atthi idaæ atthi hÅnaæ atthi païÅtaæ atthi imassa sa¤¤Ãgatassa uttariæ nissaraïan ti. Tassa evam jÃnato evaæ passato kÃmÃsavà pi cittaæ vimuccati bhavÃsavà pi cittaæ vimuccati avijjÃsavà pi cittaæ vimuccati vimuttasmiæ vimuttam iti ¤Ãïaæ hoti khÅïà jÃti vusitaæ brahmacariyaæ kataæ karaïÅyaæ nÃparaæ itthattÃyà ti pajÃnÃti. #<[page 197]># %% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ So evaæ pajÃnÃti ahu pubbe lobho tad ahu akusalaæ so etarahi n' atthi icc' etaæ kusalaæ, ahu pubbe doso . . . pe . . . ahu pubbe moho tad ahu akusalaæ, so etarahi n' atthi icc' etaæ kusalan ti. Iti so diÂÂh' eva dhamme nicchÃto nibbuto sÅtibhÆto sukhapaÂisaævedÅ brahmabhÆtena attanà viharatÅ ti. 67. 1. TÅï' imÃni bhikkhave kathÃvatthÆni. KatamÃni tÅïi? AtÅtaæ và bhikkhave addhÃnaæ Ãrabbha kathaæ katheyya -- evaæ ahosi atÅtam addhÃnan ti -- anÃgataæ và bhikkhave addhÃnaæ Ãrabbha kathaæ katheyya -- evaæ bhavissati anÃgatam addhÃnan ti -- etarahi và bhikkhave paccuppannaæ addhÃnaæ Ãrabbha kathaæ katheyya -- evaæ etarahi paccuppannan ti. 2. KathÃ-sampayogena bhikkhave puggalo veditabbo yadi và kaccho yadi và akaccho ti. SacÃyaæ bhikkhave puggalo pa¤haæ puÂÂho samÃno ekaæsa-vyÃkaraïÅyaæ pa¤haæ na ekaæsena vyÃkaroti, vibhajja-vyÃkaraïÅyaæ pa¤haæ na vibhajjavyÃkaroti, paÂipucchÃ-vyÃkaraïÅyaæ pa¤haæ na paÂipucchÃ-vyÃkaroti, ÂhapanÅyaæ pa¤haæ na Âhapeti, evaæ santÃyaæ bhikkhave puggalo akaccho hoti. Sace panÃyaæ bhikkhave puggalo pa¤haæ puÂÂho samÃno ekaæsa-vyÃkaraïÅyaæ pa¤haæ ekaæsena vyÃkaroti, vibhajjavyÃkaraïÅyaæ pa¤haæ vibhajjavyÃkaroti, paÂipucchÃ-vyÃkaraïÅyaæ pa¤haæ paÂipucchÃ-vyÃkaroti, ÂhapanÅyaæ pa¤haæ Âhapeti, evaæ santÃyaæ bhikkhave puggalo kaccho hoti. 3. KathÃ-sampayogena bhikkhave puggalo veditabbo yadi và kaccho yadi và akaccho ti. SacÃyaæ bhikkhave puggalo pa¤haæ puÂÂho samÃno ÂhÃnÃÂÂhÃne na saïÂhÃti parikappe na saïÂhÃti a¤¤avÃde na saïÂhÃti paÂipadÃya na saïÂhÃti, #<[page 198]># %<198 MAHù-VAGGA. [III. 67. 4.>% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ evaæ santÃyaæ bhikkhave puggalo akaccho hoti. Sace panÃyaæ bhikkhave puggalo pa¤haæ puÂÂho samÃno ÂhÃnÃÂÂhÃne saïÂhÃti parikappe saïÂhÃti a¤¤avÃde saïÂhÃti paÂipadÃya saïÂhÃti, evaæ santÃyaæ bhikkhave puggalo kaccho hoti. 4. KathÃsampayogena bhikkhave puggalo veditabbo yadi và kaccho yadi và akaccho ti. SacÃyaæ bhikkhave puggalo pa¤haæ puÂÂho samÃno a¤¤enä¤aæ paÂicarati bahiddhà kathaæ apanÃmeti kopa¤ ca dosa¤ ca appaccaya¤ ca pÃtukaroti, evaæ santÃyaæ bhikkhave puggalo akaccho hoti. Sace panÃyaæ bhikkhave puggalo pa¤haæ puÂÂho samÃno nä¤enä¤aæ paÂicarati na bahiddhà kathaæ apanÃmeti na kopa¤ ca dosa¤ ca appaccaya¤ ca pÃtukaroti, evam santÃyaæ bhikkhave puggalo kaccho hoti. 5. KathÃsampayogena bhikkhave puggalo veditabbo yadi và kaccho yadi và akaccho ti. SacÃyaæ bhikkhave puggalo pa¤haæ puÂÂho samÃno abhiharati abhimaddati anupajagghati khalitaæ gaïhÃti, evaæ santÃyaæ bhikkhave puggalo akaccho hoti. Sace panÃyaæ bhikkhave pa¤haæ puÂÂho samÃno na abhiharati na abhimaddati na anupajagghati na khalitaæ gaïhÃti, evaæ santÃyaæ bhikkhave puggalo kaccho hoti. 6. KathÃsampayogena bhikkhave puggalo veditabbo yadi và sa-upaniso yadi và anupaniso ti. Anohitasoto bhikkhave anupaniso hoti ahitasoto sa-upaniso hoti. So sa-upaniso samÃno abhijÃnÃti ekaæ dhammaæ parijÃnÃti ekaæ dhammaæ pajahati ekaæ dhammaæ sacchikaroti ekaæ dhammaæ. So abhijÃnanto ekaæ dhammaæ parijÃnanto ekaæ dhammaæ pajahanto ekaæ dhammaæ sacchikaronto ekaæ dhammaæ sammÃvimuttiæ phusati. Etadatthà bhikkhave kathà etadatthà mantanà etadatthà upanisà etadatthaæ sotÃvadhÃnaæ yadidaæ anupÃdà cittassa vimokho ti. #<[page 199]># %% 7. Ye viruddhà sallapanti viniviÂÂhà samussitÃ. Anariyaguïaæ Ãsajja a¤¤ama¤¤aæ vivaresino DubbhÃsitaæ vikkhalitaæ sampamohaæ parÃjayaæ A¤¤ama¤¤assÃbhinandanti tadariyo kathanÃcare Sace c' assa kathÃkÃmo kÃlam a¤¤Ãya paï¬ito DhammaÂÂhapaÂisaæyuttà yà ariyacarità kathà Taæ kathaæ kathaye dhÅro aviruddho anussito AnupÃdiïïena manasà apalÃso asÃhaso Anusuyy<Ãy>amÃno sammada¤¤Ãya bhÃsati SubhÃsitaæ anumodeyya dubbhaÂÂhe nÃvasÃdaye UpÃrambhaæ na sikkheyya khalita¤ ca na gÃhaye NÃbhihare nÃbhimadde na vÃcaæ payutaæ bhaïe A¤¤Ãïatthaæ pasÃdatthaæ sataæ ve hoti mantanà Evaæ kho ariyà mantenti esà ariyÃna mantanà Etad a¤¤Ãya medhÃvÅ na samusseyya mantaye ti. 68. 1. Sace bhikkhave a¤¤atitthiyà paribbÃjakà evaæ puccheyyuæ:-- Tayo 'me Ãvuso dhammÃ. Katame tayo? RÃgo doso moho. Ime kho Ãvuso tayo dhammÃ. Imesaæ Ãvuso tiïïaæ dhammÃnaæ ko viseso ko adhippÃyÃso kiæ nÃnÃkaraïan ti? Evaæ puÂÂhà tumhe bhikkhave tesaæ a¤¤atitthiyÃnaæ paribbÃjakÃnaæ kinti vyÃkareyyÃthà ti? Bhagavaæ-mÆlakà no bhante dhammà Bhagavaæ-nettikà Bhagavaæ-paÂisaraïÃ. SÃdhu vata bhante Bhagavantaæ yeva paÂibhÃtu etassa bhÃsitassa attho, Bhagavato sutvà bhikkhÆ dhÃressantÅ ti. Tena hi bhikkhave suïÃtha, sÃdhukaæ manasikarotha bhÃsissÃmÅ ti. Evaæ bhante ti kho bhikkhÆ Bhagavato paccassosuæ. Bhagavà etad avoca: Sace bhikkhave a¤¤atitthiyà paribbÃjakà evaæ puccheyyuæ:-- tayo 'me Ãvuso dhammÃ. Katame tayo? RÃgo doso moho. Ime kho Ãvuso tayo dhammÃ. Imesaæ Ãvuso tiïïaæ dhammÃnaæ ko viseso ko adhippÃyy<Ãs>o kiæ nÃnÃkaraïan ti? #<[page 200]># %<200 MAHù-VAGGA. [III. 68. 2.>% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ Evaæ puÂÂhà tumhe bhikkhave tesaæ a¤¤atitthiyÃnaæ paribbÃjakÃnaæ evaæ vyÃkareyyÃtha:-RÃgo kho Ãvuso appasÃvajjo dandhavirÃgÅ, doso mahÃsÃvajjo khippavirÃgÅ, moho mahÃsÃvajjo dandhavirÃgÅ ti. 2. Ko panÃvuso hetu ko paccayo yena anuppanno và rÃgo uppajjati uppanno và rÃgo bhiyyobhÃvÃya vepullÃya saævattatÅ ti? Subhanimittan ti 'ssa vacanÅyaæ. Tassa subhanimittaæ ayoniso manasikaroto anuppanno c' eva rÃgo uppajjati uppanno ca rÃgo bhiyyobhÃvÃya vepullÃya saævattatÅ ti. Ayaæ kho Ãvuso hetu ayaæ paccayo yena anuppanno và rÃgo uppajjati uppanno và rÃgo bhiyyobhÃvÃya vepullÃya saævattatÅ ti. 3. Ko panÃvuso hetu ko paccayo yena anuppanno và doso uppajjati uppanno và doso bhiyyobhÃvÃya vepullÃya saævattatÅ ti? PaÂighanimittan ti' ssa vacanÅyaæ. Tassa paÂighanimittaæ ayoniso manasikaroto anuppanno c' eva doso uppajjati uppanno ca doso bhiyyobhÃvÃya vepullÃya saævattatÅ ti. Ayaæ kho Ãvuso hetu ayaæ paccayo yena anuppanno và doso uppajjati uppanno và doso bhiyyobhÃvÃya vepullÃya saævattatÅ ti. 4. Ko panÃvuso hetu ko paccayo yena anuppanno và moho uppajjati uppanno và moho bhiyyobhÃvÃya vepullÃya saævattatÅ ti? Ayoniso manasikÃro ti 'ssa vacanÅyaæ. Tassa ayoniso manasikaroto anuppanno c' eva moho uppajjati uppanno ca moho bhiyyobhÃvÃya vepullÃya saævattatÅ ti. Ayaæ kho Ãvuso hetu ayaæ paccayo yena anuppanno và moho uppajjati uppanno và moho bhiyyobhÃvÃya vepullÃya saævattatÅ ti. 5. Ko panÃvuso hetu ko paccayo yena anuppanno và rÃgo n' uppajjati uppanno và rÃgo pahÅyatÅ ti? Asubhanimittan ti 'ssa vacanÅyaæ. Tassa asubhanimittaæ yoniso manasikaroto anuppanno c' eva rÃgo n' uppajjati uppanno ca rÃgo pahÅyatÅ ti. #<[page 201]># %% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ Ayaæ kho Ãvuso hetu ayaæ paccayo yena anuppanno và rÃgo n' uppajjati uppanno và rÃgo pahÅyatÅ ti. 6. Ko panÃvuso hetu ko paccayo yena anuppanno và doso n' uppajjati uppanno và doso pahÅyatÅ ti? Mettà cetovimuttÅ ti 'ssa vacanÅyaæ. Tassa mettaæ cetovimuttiæ yoniso manasikaroto anuppanno c' eva doso n' uppajjati uppanno ca doso pahÅyatÅti. Ayaæ kho Ãvuso hetu ayaæ paccayo yena anuppanno và doso n' uppajjati uppanno và doso pahÅyatÅ ti. 7. Ko panÃvuso hetu ko paccayo yena anuppanno và moho n' uppajjati uppanno và moho pahÅyatÅ ti? Yoniso manasikÃro ti 'ssa vacanÅyaæ. Tassa yoniso manasikaroto anuppanno c' eva moho n' uppajjati uppanno ca moho pahÅyatÅ ti. Ayaæ kho Ãvuso hetu ayaæ paccayo yena anuppanno và moho n' uppajjati uppanno và moho pahÅyatÅ ti. 69. 1. TÅï' imÃni kho bhikkhave akusalamÆlÃni. KatamÃni tÅïi? Lobho akusalamÆlaæ, doso akusalamÆlaæ, moho akusalamÆlaæ. Yad api bhikkhave lobho tad api akusalaæ, yad api luddho abhisaÇkharoti kÃyena vÃcÃya manasà tad api akusalaæ, yad api luddho lobhena abhibhÆto pariyÃdinnacitto parassa asatà dukkhaæ upadahati vadhena và bandhena và jÃniyà và garahÃya và pabbÃjanÃya và balav' amhi balattho iti pi tad api akusalaæ. Iti 'ssa 'me lobhajà lobhanidÃnà lobhasamudayà lobhappaccayà aneke pÃpakà akusalà dhammà sambhavanti. 2. Yad api bhikkhave doso tad api akusalaæ, yad api duÂÂho abhisaÇkharoti kÃyena vÃcÃya manasà tad api akusalaæ, yad api duÂÂho dosena abhibhÆto pariyÃdinnacitto parassa asatà dukkhaæ upadahati vadhena và bandhena và jÃniyà và garahÃya và pabbÃjanÃya và balav' amhi balattho iti pi tad api akusalaæ. #<[page 202]># %<202 MAHù-VAGGA. [III. 69. 3.>% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ Iti 'ssa 'me dosajà dosanidÃnà dosasamudayà dosappaccayà aneke pÃpakà akusalà dhammà sambhavanti. 3. Yad api bhikkhave moho tad api akusalaæ, yad api mÆÊho abhisaÇkharoti kÃyena vÃcÃya manasà tad api akusalaæ, yad api mÆÊho mohena abhibhÆto pariyÃdinnacitto parassa asatà dukkhaæ upadahati vadhena và bandhena và jÃniyà và garahÃya và pabbÃjanÃya và balav' amhi balattho iti pi tad api akusalaæ. Iti 'ssa 'me mohajà mohanidÃnà mohasamudayà mohappaccayà aneke pÃpakà akusalà dhammà sambhavanti. 4. EvarÆpo cÃyaæ bhikkhave puggalo vuccati akÃlavÃdÅ ti pi abhÆtavÃdÅ ti pi anatthavÃdÅ ti pi adhammavÃdÅ ti pi avinayavÃdÅ ti pÅ ti. Kasmà cÃyaæ bhikkhave evarÆpo puggalo vuccati akÃlavÃdÅ ti pi abhÆtavÃdÅ ti pi anatthavÃdÅ ti pi adhammavÃdÅ ti pi avinayavÃdÅ ti pÅ ti. Tathà h' ayaæ bhikkhave puggalo parassa asatà dukkhaæ upadahati vadhena và bandhena và jÃniyà và garahÃya và pabbÃjanÃya và balav' amhi balattho. Iti pi bhÆtena kho pana vuccamÃno avajÃnÃti no paÂijÃnÃti abhÆtena vuccamÃno na Ãtappaæ karoti tassa nibbeÂhanÃya iti p' etaæ atacchaæ iti p' etaæ abhÆtan ti. Tasmà evarÆpo puggalo vuccati akÃlavÃdÅ ti pi abhÆtavÃdÅ ti pi anatthavÃdÅ ti pi adhammavÃdÅ ti pi avinayavÃdÅ ti pÅ ti. EvarÆpo bhikkhave puggalo lobhajehi pÃpakehi akusalehi dhammehi abhibhÆto pariyÃdinnacitto diÂÂh' eva dhamme dukkhaæ viharati savighÃtaæ sa-upÃyÃsaæ sapariÊÃhaæ kÃyassa bhedà param maraïà duggati pÃtikaÇkhÃ, dosajehi . . . pe . . . mohajehi pÃpakehi akusalehi dhammehi abhibhÆto pariyÃdinnacitto diÂÂh' eva dhamme dukkhaæ viharati savighÃtaæ sa-upÃyÃsaæ sa-pariÊÃhaæ kÃyassa bhedà param maraïà duggati pÃÂikaÇkhÃ. 5. SeyyathÃpi bhikkhave sÃlo và dhavo và phandano và tÅhi mÃluvÃlatÃhi uddhasto pariyonaddho anayaæ Ãpajjati vyasanaæ Ãpajjati anayavyasanaæ Ãpajjati, evam eva kho bhikkhave evarÆpo puggalo lobhajehi pÃpakehi akusalehi dhammehi abhibhÆto pariyÃdinnacitto diÂÂh' eva dhamme dukkhaæ viharati savighÃtaæ sa-upÃyÃsaæ sa-pariÊÃhaæ kÃyassa bhedà param maraïà duggati pÃÂikaÇkhÃ, #<[page 203]># %% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ dosajehi . . . pe . . . mohajehi pÃpakehi akusalehi dhammehi abhibhÆto pariyÃdinnacitto diÂÂh' eva dhamme dukkhaæ viharati savighÃtaæ sa-upÃyÃsaæ sa-pariÊÃhaæ kÃyassa bhedà param maraïà duggati pÃÂikaÇkhÃ. ImÃni kho bhikkhave tÅïi akusalamÆlÃnÅ ti. 6. TÅï' imÃni bhikkhave kusalamÆlÃni. KatamÃni tÅïi? Alobho kusalamÆlaæ, adoso kusalamÆlaæ, amoho kusalamÆlaæ. Yad api bhikkhave alobho tad api kusalaæ, yad api aluddho abhisaÇkharoti kÃyena vÃcÃya manasà tad api kusalaæ, yad api aluddho lobhena anabhibhÆto apariyÃdinnacitto na parassa asatà dukkhaæ upadahati vadhena và bandhena và jÃniyà và garahÃya và pabbÃjanÃya và balav' amhi balattho iti pi tad api kusalaæ. Iti 'ssa 'me alobhajà alobhanidÃnà alobhasamudayà alobhappaccayà aneke kusalà dhammà sambhavanti. 7. Yad api bhikkhave adoso tad api kusalaæ, yad api aduÂÂho abhisaÇkharoti kÃyena vÃcÃya manasà tad api kusalaæ, yad api aduÂÂho dosena anabhibhÆto apariyÃdinnacitto na parassa asatà dukkhaæ upadahati vadhena và bandhena và jÃniyà và pabbÃjanÃya và balav' amhi balattho iti pi tad api kusalaæ. Iti 'ssa 'me adosajà adosanidÃnà adosasamudayà adosappaccayà aneke kusalà dhammà sambhavanti. 8. Yad api bhikkhave amoho tad api kusalaæ, yad api amÆÊho abhisaÇkharoti kÃyena vÃcÃya manasà tad api kusalaæ, yad api amÆÊho mohena anabhibhÆto apariyÃdinnacitto na parassa asatà dukkhaæ upadahati vadhena và bandhena và jÃniyà và garahÃya va pabbÃjanÃya và balav' amhi balattho iti pi tad api kusalaæ. Iti 'ssa 'me amohajà amohanidÃnà amohasamudayà amohapaccayà aneke kusalà dhammà sambhavanti. #<[page 204]># %<204 MAHù-VAGGA. [III. 69. 9.>% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ 9. EvarÆpo cÃyaæ bhikkhave puggalo vuccati kÃlavÃdÅ ti pi bhÆtavÃdÅ ti pi atthavÃdÅ ti pi dhammavÃdÅ ti pi vinayavÃdÅ ti pÅ ti. Kasmà cÃyaæ bhikkhave evarÆpo puggalo vuccati kÃlavÃdÅ ti pi bhÆtavÃdÅ ti pi atthavÃdÅ ti pi dhammavÃdÅ ti pi vinayavÃdÅ ti pÅ ti. Yathà h' ayaæ bhikkhave puggalo na parassa asatà dukkhaæ upadahati vadhena và bandhena và jÃniyà và garahÃya và pabbÃjanÅyà và balav' amhi balattho iti pi bhÆtena kho pana vuccamÃno paÂijÃnÃti no avajÃnÃti abhÆtena vuccamÃno Ãtappaæ karoti tassa nibbeÂhanÃya iti p' etaæ tacchaæ iti p' etaæ bhÆtaæ, tasmà evarÆpo puggalo vuccati kÃlavÃdÅ ti pi bhÆtavÃdÅ ti pi atthavÃdÅ ti pi vinayavÃdÅ ti pÅ ti. 10. EvarÆpassa bhikkhave puggalassa lobhajà pÃpakà akusalà dhammà pahÅnà ucchinnamÆlà tÃlÃvatthukatà anabhÃvakatà Ãyatiæ anuppÃdadhammà diÂÂh' eva dhamme sukhaæ viharati avighÃtaæ anupÃyÃsaæ apariÊÃhaæ diÂÂh' eva dhamme parinibbÃyati: dosajà . . . pe . . . mohajà pÃpakà akusalà dhammà pahÅnà . . . anuppÃdadhammà diÂÂh' eva dhamme sukhaæ viharati avighÃtaæ anupÃyÃsaæ apariÊÃhaæ diÂÂh' eva dhamme parinibbÃyati. 11. SeyyathÃpi bhikkhave sÃlo và dhavo và phandano và tÅhi mÃluvÃlatÃhi uddhasetà pariyonaddho. Atho puriso Ãgaccheyya kuddÃlapiÂakaæ va ÃdÃya. So taæ mÃluvÃlataæ mÆle chindeyya mÆle chetvà palikhaïeyya palikhaïitvà mÆlÃni uddhareyya antamaso usÅranÃlamattÃni pi. So taæ mÃluvÃlataæ khaï¬Ãkhaï¬ikaæ chindeyya, khaï¬Ãkhaï¬ikaæ chetvà phÃleyya, phÃletvà sakalikaæ sakalikaæ kareyya, sakalikaæ sakalikaæ karitvà vÃtÃtÃpe visoseyya, vÃtÃtÃpe visosetvà agginà daheyya, agginà dahetvà masiæ kareyya, #<[page 205]># %% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ masiæ karitvà mahÃvÃte và opuneyya nadiyà và sÅghasotÃya pavÃheyya, evam assa tà bhikkhave mÃluvÃlatà ucchinnamÆlà tÃlÃvatthukatà anabhÃvakatà Ãyatiæ anuppÃdadhammÃ. Evam eva kho bhikkhave evarÆpassa puggalassa lobhajà pÃpakà akusalà dhammà pahÅnà ucchinnamÆlà tÃlÃvatthukatà anabhÃvakatà Ãyatiæ anuppÃdadhammà diÂÂh' eva dhamme sukhaæ viharati avighÃtaæ anupÃyÃsaæ apariÊÃhaæ diÂÂh' eva dhamme parinibbÃyati, dosajà . . . pe . . . mohajà pÃpakà akusalà dhammà pahÅnà ucchinnamÆlà tÃlÃvatthukatà anabhÃvakatà Ãyatiæ anuppÃdadhammà diÂÂh' eva dhamme sukhaæ viharati avighÃtaæ anupÃyÃsaæ apariÊÃhaæ diÂÂh' eva dhamme parinibbÃyati. ImÃni kho bhikkhave tÅïi kusalamÆlÃnÅ ti. 70. 1. Evaæ me sutaæ. Ekaæ samayaæ Bhagavà SÃvatthiyaæ viharati PubbÃrÃme MigÃramÃtu pÃsÃde. Atha kho VisÃkhà MigÃramÃtà tad ah' uposathe yena Bhagavà tena upasaÇkami, upasaÇkamitvà Bhagavantaæ abhivÃdetvà ekamantaæ nisÅdi. Ekamantaæ nisinnaæ kho VisÃkhaæ MigÃramÃtaraæ Bhagavà etad avoca:-- Handa kuto nu tvaæ VisÃkhe Ãgacchasi divÃdivassà ti. UposathÃhaæ bhante ajja upavasÃmÅ ti. Tayo kho 'me VisÃkhe uposathÃ. Katame tayo? GopÃlakÆposatho, nigaïÂhÆposatho, ariyÆposatho. 2. Katha¤ ca VisÃkhe gopÃlakÆposatho hoti? SeyyathÃpi VisÃkhe gopÃlako sÃyaïhasamayaæ sÃmikÃnaæ gÃvo niyyÃdetvà iti paÂisa¤cikkhati:-- ajja kho gÃvo amusmi¤ ca amusmi¤ ca padese cariæsu amusmi¤ ca amusmi¤ ca padese pÃniyÃni apaæsu, sve dÃni gÃvo amusmi¤ ca amusmi¤ ca padese carissanti amusmi¤ ca amusmi¤ ca padese pÃniyÃni pivissantÅ ti. Evam eva kho VisÃkhe idh' ekacco uposathiko iti paÂisa¤cikkhati:-- ahaæ khvajja ida¤ c' ida¤ ca khÃdaniyaæ khÃdiæ ida¤ c' ida¤ ca bhojaniyaæ bhu¤jiæ, sve dÃnÃhaæ ida¤ c' ida¤ ca khÃdaniyaæ khÃdissÃmi ida¤ c' ida¤ ca bhojaniyaæ bhu¤jissÃmÅ ti. #<[page 206]># %<206 MAHù-VAGGA. [III. 70. 30.>% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ So tena lobhena abhijjhÃsahagatena cetasà divasaæ atinÃmeti. Evaæ kho VisÃkhe gopÃlakÆposatho hoti. Evaæ upavuttho kho VisÃkhe gopÃlakÆposatho na mahapphalo hoti na mahÃnisaæso na mahÃjutiko na mahÃvipphÃro. 3. Katha¤ ca VisÃkhe NigaïÂhÆposatho hoti? Atthi VisÃkhe NigaïÂhà nÃma samaïajÃtikÃ, te sÃvakaæ evaæ samÃdapenti -- ehi tvaæ ambho purisa ye puratthimÃya disÃya pÃïà paraæ yojanasataæ tesu daï¬aæ nikkhipÃhi, ye pacchimÃya disÃya pÃïà paraæ yojanasataæ tesu daï¬aæ nikkhipÃhi, ye uttarÃya disÃya pÃïà paraæ yojanasataæ tesu daï¬aæ nikkhipÃhi, ye dakkhiïÃya disÃya pÃïà paraæ yojanasataæ tesu daï¬aæ nikkhipÃhÅ ti. Iti ekaccÃnaæ pÃïÃnaæ anuddayÃya anukampÃya samÃdapenti. EkaccÃnaæ pÃïÃnaæ nÃnuddayÃya na anukampÃya samÃdapenti. Te tadah' uposathe sÃvakaæ evaæ samÃdapenti:-- ehi tvaæ ambho purisa sabbacelÃni nikkhipitvà evaæ vadehi -- nÃhaæ kvaci kassaci ki¤canaæ tasmiæ, na ca mama kvaci kassaci ki¤canaæ n' atthÅ ti. JÃnanti kho pan' assa mÃtÃpitaro ayaæ amhÃkaæ putto ti, so pi jÃnÃti ime mayhaæ mÃtÃpitaro ti. JÃnÃti kho pan' assa puttadÃro ayaæ mayhaæ bhattà ti, so pi jÃnÃti ayaæ mayhaæ puttadÃro ti. JÃnanti kho pan' assa dÃsakammakaraporisà ayaæ amhÃkaæ ayyo ti, so pi jÃnÃti ime mayhaæ dÃsakammakaraporisà ti. Iti yasmiæ samaye sacce samÃdapetabbà musÃvÃde tasmiæ samaye samÃdapenti. Idam assa musÃvÃdasmiæ vadÃmi. So tassà rattiyà accayena te bhoge adinnaæ yeva paribhu¤jati. Idam assa adinnÃdÃnasmiæ vadÃmi. Evaæ kho VisÃkhe NigaïÂhÆposatho hoti, evaæ upavuttho kho VisÃkhe NigaïÂhÆposatho na mahapphalo hoti na mahÃnisaæso na mahÃjutiko na mahÃvipphÃro. 4. Katha¤ ca VisÃkhe ariyÆposatho hoti? #<[page 207]># %% UpakkiliÂÂhassa VisÃkhe cittassa upakkamena pariyodapanà hoti. Katha¤ ca VisÃkhe upakkiliÂÂhassa cittassa upakkamena pariyodapanà hoti? Idha VisÃkhe ariyasÃvako TathÃgataæ anussarati -- iti pi so Bhagavà arahaæ sammÃsambuddho vijjÃcaraïasampanno sugato lokavidÆ anuttaro purisadammasÃrathi satthà devamanussÃnaæ Buddho Bhagavà ti. Tassa TathÃgataæ anussarato cittaæ pasÅdati pÃmujjaæ uppajjati, ye cittassa upakkilesà te pahÅyanti, seyyathÃpi VisÃkhe upakkiliÂÂhassa sÅsassa upakkamena pariyodapanà hoti. Katha¤ ca VisÃkhe upakkiliÂÂhassa sÅsassa upakkamena pariyodapanà hoti? Kakka¤ ca paÂicca mattika¤ ca paÂicca udaka¤ ca paÂicca purisassa ca tajjaæ vÃyÃmaæ paÂicca, evaæ kho VisÃkhe upakkiliÂÂhassa sÅsassa upakkamena pariyodapanà hoti. Evam eva kho VisÃkhe upakkiliÂÂhassa cittassa upakkamena pariyodapanà hoti. Katha¤ ca VisÃkhe upakkiliÂÂhassa cittassa upakkamena pariyodapanà hoti? Idha VisÃkhe ariyasÃvako TathÃgataæ anussarati:-- iti pi so Bhagavà . . . pe . . . satthà devamanussÃnaæ buddho Bhagavà ti. Tassa TathÃgataæ anussarato cittaæ pasÅdati pÃmojjaæ uppajjati, ye cittassa upakkilesà te pahÅyanti. Ayaæ vuccati VisÃkhe ariyasÃvako brahmÆposathaæ upavasati Brahmunà saddhiæ saævasati Brahma¤ c' assa Ãrabbha cittaæ pasÅdati pÃmojjaæ uppajjati, ye cittassa upakkilesà te pahÅyanti. Evaæ kho VisÃkhe upakkiliÂÂhassa cittassa upakkamena pariyodapanà hoti. 5. UpakkiliÂÂhassa VisÃkhe cittassa upakkamena pariyodapanà hoti. Katha¤ ca VisÃkhe upakkiliÂÂhassa cittassa upakkamena pariyodapanà hoti? Idha VisÃkhe ariyasÃvako dhammaæ anussarati -- svÃkkhÃto Bhagavatà dhammo sandiÂÂhiko akÃliko ehipassiko opanayiko paccattaæ veditabbo vi¤¤ÆhÅ ti. Tassa dhammaæ anussarato cittaæ pasÅdati pÃmujjaæ uppajjati, ye cittassa upakkilesà te pahÅyanti, #<[page 208]># %<208 MAHù-VAGGA. [III. 70. 6.>% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ seyyathÃpi VisÃkhe upakkiliÂÂhassa kÃyassa upakkamena pariyodapanà hoti. Katha¤ ca VisÃkhe upakkiliÂÂhassa kÃyassa upakkamena pariyodapanà hoti? Sotti¤ ca paÂicca cuïïa¤ ca paÂicca udaka¤ ca paÂicca purisassa ca tajjaæ vÃyÃmaæ paÂicca. Evaæ kho VisÃkhe upakkiliÂÂhassa kÃyassa upakkamena pariyodapanà hoti. Evam eva kho VisÃkhe upakkiliÂÂhassa cittassa upakkamena pariyodapanà hoti. Katha¤ ca VisÃkhe upakkiliÂÂhassa cittassa upakkamena pariyodapanà hoti? Idha VisÃkhe ariyasÃvako dhammaæ anussarati -- svÃkkhÃto Bhagavatà dhammo . . . pe (6) . . . paccattaæ veditabbo vi¤¤ÆhÅ ti. Tassa dhammaæ anussarato cittaæ pasÅdati pÃmujjaæ uppajjati, ye cittassa upakkilesà te pahÅyanti. Ayaæ vuccati VisÃkhe ariyasÃvako dhammÆposathaæ upavasati dhammena saddhiæ saævasati dhamma¤ c' assa Ãrabbha cittaæ pasÅdati pÃmujjaæ uppajjati, ye cittassa upakkilesà te pahÅyanti. Evaæ kho VisÃkhe upakkiliÂÂhassa cittassa upakkamena pariyodapanà hoti. 6. UpakkiliÂÂhassa VisÃkhe cittassa upakkamena pariyodapanà hoti. Katha¤ ca VisÃkhe upakkiliÂÂhassa cittassa upakkamena pariyodapanà hoti? Idha VisÃkhe ariyÃsavako saÇghaæ anussarati -- supaÂipanno Bhagavato sÃvakasaÇgho ujupaÂipanno . . . pe . . . ¤ÃyapaÂipanno . . . pe . . . sÃmÅcipaÂipanno Bhagavato sÃvakasaÇgho yadidaæ cattÃri purisayugÃni aÂÂha purisapuggalà esa Bhagavato sÃvakasaÇgho Ãhuneyyo pÃhuneyyo dakkhiïeyyo a¤jalikaraïiyyo anuttaraæ pu¤¤akkhettaæ lokassà ti. Tassa saÇghaæ anussarato cittaæ pasÅdati pÃmujjaæ uppajjati, ye cittassa upakkilesà te pahÅyanti, seyyathÃpi VisÃkhe upakkiliÂÂhassa vatthassa upakkamena pariyodapanà hoti. Katha¤ ca VisÃkhe upakkiliÂÂhassa vatthassa upakkamena pariyodapanà hoti? #<[page 209]># %% ôsa¤ ca paÂicca khÃra¤ ca paÂicca gomaya¤ ca paÂicca udaka¤ ca paÂicca purisassa ca tajjaæ vÃyÃmaæ paÂicca. Evaæ kho VisÃkhe upakkiliÂÂhassa vatthassa upakkamena pariyodapanà hoti. Evam eva kho VisÃkhe upakkiliÂÂhassa cittassa upakkamena pariyodapanà hoti. Katha¤ ca VisÃkhe upakkiliÂÂhassa cittassa upakkamena pariyodapanà hoti? Idha VisÃkhe ariyasÃvako saÇghaæ anussarati -- supaÂipanno Bhagavato sÃvakasaÇgho . . . pe . . . anuttaraæ pu¤¤akkhettaæ lokassà ti. Tassa saÇghaæ anussarato cittaæ pasÅdati pÃmujjaæ uppajjati, ye cittassa upakkilesà te pahÅyanti. Ayaæ vuccati VisÃkhe ariyasÃvako saÇghÆposathaæ upavasati saÇghena saddhiæ saævasati saÇgha¤ c' assa Ãrabbha cittaæ pasÅdati pÃmujjaæ uppajjati ye cittassa upakkilesà te pahÅyanti. Evaæ kho VisÃkhe upakkiliÂÂhassa cittassa upakkamena pariyodapanà hoti. 7. UpakkiliÂÂhassa VisÃkhe cittassa upakkamena pariyodapanà hoti. Katha¤ ca VisÃkhe upakkiliÂÂhassa cittassa upakkamena pariyodapanà hoti? Idha VisÃkhe ariyasÃvako attano sÅlÃni anussarati -- akhaï¬Ãni acchiddÃni asabalÃni akammÃsÃni bhujissÃni vi¤¤uppasatthÃni aparÃmaÂÂhÃni samÃdhi-saævattanikÃni. Tassa sÅlaæ anussarato cittaæ pasÅdati pÃmujjaæ uppajjati ye cittassa upakkilesà te pahÅyanti, seyyathÃpi VisÃkhe upakkiliÂÂhassa ÃdÃsassa upakkamena pariyodapanà hoti. Katha¤ ca VisÃkhe upakkiliÂÂhassa ÃdÃsassa upakkamena pariyodapanà hoti? Tela¤ ca paÂicca chÃrika¤ ca paÂicca vÃlaï¬uka¤ ca paÂicca purisassa ca tajjaæ vÃyÃmaæ paÂicca. Evaæ kho VisÃkhe upakkiliÂÂhassa ÃdÃsassa upakkamena pariyodapanà hoti. Evam eva kho VisÃkhe upakkiliÂÂhassa cittassa upakkamena pariyodapanà hoti. Katha¤ ca VisÃkhe upakkiliÂÂhassa cittassa upakkamena pariyodapanà hoti? #<[page 210]># %<210 MAHù-VAGGA. [III. 70. 8.>% Idha VisÃkhe ariyasÃvako attano sÅlÃni anussarati -- akhaï¬Ãni . . . pe . . . samÃdhisaævattanikÃni. Tassa sÅlaæ anussarato cittaæ pasÅdati . . . pe . . . pahÅyanti. Ayaæ vuccati VisÃkhe ariyasÃvako sÅlÆposathaæ upavasati sÅlena saddhiæ saævasati sÅla¤ c' assa Ãrabbha cittaæ pasÅdati pÃmujjaæ uppajjati ye cittassa upakkilesà te pahÅyanti. Evaæ kho VisÃkhe upakkiliÂÂhassa cittassa upakkamena pariyodapanà hoti. 8. UpakkiliÂÂhassa VisÃkhe cittassa upakkamena pariyodapanà hoti. Katha¤ ca VisÃkhe upakkiliÂÂhassa cittassa upakkamena pariyodapanà hoti? Idha VisÃkhe ariyasÃvako devatÃnussarati -- santi devà CÃtummahÃrÃjikÃ, santi devà TÃvatiæsÃ, santi devà YÃmÃ, santi devà TusitÃ, santi devà NimmÃnaratino, santi devà Paranimmitavasavattino, santi devà BrahmakÃyikÃ, santi devà tatuttariæ. YathÃrÆpÃya saddhÃya samannÃgatà tà devatà ito cutà tatth' uppannà mayham pi tathÃrÆpà saddhà saævijjati, yathÃrÆpena sÅlena samannÃgatà tà devatà ito cutà tatth' uppannà mayham pi tathÃrÆpaæ sÅlaæ saævijjati, yathÃrÆpena sutena samannÃgatà tà devatà ito cutà tatth' uppannà mayham pi tathÃrÆpaæ sutaæ saævijjati, yathÃrÆpena cÃgena samannÃgatà tà devatà ito cutà tatth' uppannà mayham pi tathÃrÆpo cÃgo saævijjati, yathÃrÆpÃya pa¤¤Ãya samannÃgatà tà devatà ito cutà tatth' uppannà mayham pi tathÃrÆpà pa¤¤Ã saævijjatÅ ti. Tassa attano ca tÃsa¤ ca devatÃnaæ saddha¤ ca sÅla¤ ca suta¤ ca cÃga¤ ca pa¤¤a¤ ca anussarato cittaæ pasÅdati pÃmujjaæ uppajjati, ye cittassa upakkilesà te pahÅyanti, seyyathÃpi VisÃkhe upakkiliÂÂhassa jÃtarÆpassa upakkamena pariyodapanà hoti. Katha¤ ca VisÃkhe upakkiliÂÂhassa jÃtarÆpassa upakkamena pariyodapanà hoti? Ukka¤ ca paÂicca loïa¤ ca paÂicca geruka¤ ca paÂicca nÃÊika¤ ca paÂicca saï¬Ãsa¤ ca paÂicca purisassa ca tajjaæ vÃyÃmaæ paÂicca. Evaæ kho VisÃkhe upakkiliÂÂhassa jÃtarÆpassa upakkamena pariyodapanà hoti. Evam eva kho VisÃkhe upakkiliÂÂhassa cittassa upakkamena pariyodapanà hoti. #<[page 211]># %% Katha¤ca VisÃkhe upakkiliÂÂhassa cittassa upakkamena pariyodapanà hoti? Idha VisÃkhe ariyasÃvako devatÃnussarati -- santi devà CÃtummahÃrÃjikÃ, santi devà TÃvatiæsà . . . pe . . . santi devà tatuttariæ. YathÃrÆpÃya saddhÃya samannÃgatà tà devatà ito cutà tatth' uppannà mayham pi tathÃrÆpà saddhà saævijjati, yathÃrÆpena sÅlena . . . sutena . . . cÃgena . . . pa¤¤Ãya samannÃgatà tà devatà ito cutà tatth' uppannà mayham pi tathÃrÆpà pa¤¤Ã saævijjatÅ ti. Tassa attano tÃsa¤ ca devatÃnaæ saddha¤ ca sÅla¤ ca suta¤ ca cÃga¤ ca pa¤¤a¤ ca anussarato cittaæ pasÅdati pÃmujjaæ uppajjati ye cittassa upakkilesà te pahÅyanti. Ayaæ vuccati ariyasÃvako devatÆposathaæ upavasati devatÃhi saddhiæ saævasati, devatà c' assa Ãrabbha cittaæ pasÅdati pÃmujjaæ uppajjati, ye cittassa upakkilesà te pahÅyanti. Evaæ kho VisÃkhe upakkiliÂÂhassa cittassa upakkamena pariyodapanà hoti. 9. Sa kho so VisÃkhe ariyasÃvako iti paÂisa¤cikkhati -yÃvajÅvaæ arahanto pÃïÃtipÃtaæ pahÃya pÃïÃtipÃtà paÂiviratà nihitadaï¬Ã nihitasatthà lajjÅ dayÃpannà sabbapÃïabhÆtahitÃnukampino viharanti, ahaæ p' ajja ima¤ ca rattiæ ima¤ ca divasaæ pÃïÃtipÃtaæ pahÃya pÃïÃtipÃtà paÂivirato nihitadaï¬o nihitasattho lajjÅ dayÃpanno sabbapÃïabhÆtahitÃnukampÅ viharÃmi. Iminà pi aÇgena arahataæ anukaromi uposatho ca me upavuttho bhavissati. 10. YÃvajÅvaæ arahanto adinnÃdÃnaæ pahÃya adinnÃdÃnà paÂiviratà dinnÃdÃyÅ dinnapÃÂikaÇkhÅ athenena sucibhÆtena attanà viharanti, aham p' ajja ima¤ ca rattiæ ima¤ ca divasaæ adinnÃdÃnaæ pahÃya adinnÃdÃnà paÂivirato dinnÃdÃyÅ dinnapÃÂikaÇkhÅ athenena sucibhÆtena attanà viharÃmi. Iminà pi aÇgena arahataæ anukaromi uposatho ca me upavuttho bhavissati. 11. YÃvajÅvaæ arahanto abrahmacariyaæ pahÃya brahmacÃrÅ ÃrÃcÃrÅ viratà methunà gÃmadhammÃ, aham p' ajja ima¤ ca rattiæ ima¤ ca divasaæ abrahmacariyaæ pahÃya brahmacÃrÅ ÃrÃcÃrÅ virato methunà gÃmadhammÃ. Iminà pi aÇgena arahataæ anukaromi uposatho ca me upavuttho bhavissati. #<[page 212]># %<212 MAHù-VAGGA. [III. 70. 12.>% 12. YÃvajÅvaæ arahanto musÃvÃdaæ pahÃya musÃvÃdà paÂiviratà saccavÃdÅ saccasandhà thetà paccayikà avisaævÃdakà lokassa, ahaæ p' ajja ima¤ ca rattiæ ima¤ ca divasaæ musÃvÃdaæ pahÃya musÃvÃdà paÂivirato saccavÃdÅ saccasandho theto paccayiko avisaævÃdako lokassa. Iminà pi aÇgena arahataæ anukaromi uposatho ca me upavuttho bhavissati. 13. YÃvajÅvaæ arahanto surÃmerayamajjapamÃdaÂÂhÃnaæ pahÃya surÃmerayamajjapamÃdaÂÂhÃnà paÂiviratÃ, ahaæ pi ajja ima¤ ca rattiæ ima¤ ca divasaæ surÃmerayamajjapamÃdaÂÂhÃnaæ pahÃya surÃmerayamajjapamÃdaÂÂhÃnà paÂivirato viharÃmi. Iminà pi aÇgena arahataæ anukaromi uposatho ca me upavuttho bhavissati. 14. YÃvajÅvaæ arahanto ekabhattikà rattÆparatà viratà vikÃlabhojanÃ, aham p' ajja ima¤ ca rattiæ ima¤ ca divasaæ ekabhattiko rattÆparato virato vikÃlabhojanÃ. Iminà pi aÇgena arahataæ anukaromi uposatho ca me upavuttho bhavissati. 15. YÃvajÅvaæ arahanto naccagÅtavÃditavisÆkadassanÃmÃlÃgandhavilepanadhÃraïamaï¬anavibhÆsanaÂÂhÃnà paÂiviratÃ, aham p' ajja ima¤ ca rattiæ ima¤ ca divasaæ naccagÅtavÃditavisÆkadassanÃmÃlÃgandhavilepanadhÃraïamaï¬anavibhÆsanaÂÂhÃnà paÂivirato. Iminà pi aÇgena arahataæ anukaromi uposatho ca me upavuttho bhavissati. 16. YÃvajÅvaæ arahanto uccÃsayana-mahÃsayanaæ pahÃya uccÃsayanamahÃsayanà paÂiviratà nÅcaseyyaæ kappenti ma¤cake và tiïasanthÃrake vÃ, aham p' ajja ima¤ ca rattiæ ima¤ ca divasaæ uccÃsayanamahÃsayanaæ pahÃya uccÃsayanamahÃsayanà paÂivirato nÅcaseyyaæ kappemi ma¤cake và tiïasanthÃrake vÃ. Iminà pi aÇgena arahataæ anukaromi uposatho ca me upavuttho bhavissatÅ ti. Evaæ kho VisÃkhe ariyÆposatho hoti, evaæ upavuttho kho VisÃkhe ariyÆposatho mahapphalo hoti mahÃnisaæso mahÃjutiko mahÃvipphÃro. 17. KÅva mahapphalo hoti, kÅva mahÃnisaæso, kÅva mahÃjutiko, kÅva mahÃvipphÃro? SeyyathÃpi VisÃkhe yo imesaæ soÊasannaæ mahÃjanapadÃnaæ pahÆtamahÃsattaratanÃnaæ issarÃdhipaccaæ rajjaæ kareyya, #<[page 213]># %% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ seyyathÅdaæ AÇgÃnaæ MagadhÃnaæ KÃsÅnaæ KosalÃnaæ VajjÅnaæ MallÃnaæ CetÅnaæ VaÇgÃnaæ KurÆnaæ Pa¤cÃlÃïaæ MacchÃnaæ SurasenÃnaæ AssakÃnaæ AvantÅnaæ GandhÃrÃnaæ KambojÃnaæ, aÂÂhaÇgasamannÃgatassa uposathassa ekaæ kalaæ nÃgghati soÊasiæ. Taæ kissa hetu? Kapaïaæ VisÃkhe mÃnusakaæ rajjaæ dibbaæ sukhaæ upanidhÃya. 18. YÃni VisÃkhe mÃnusakÃni pa¤¤Ãsa vassÃni CÃtummahÃrÃjikÃnaæ devÃnaæ eso eko rattindivo, tÃya rattiyà tiæsarattiyo mÃso, tena mÃsena dvÃdasa mÃsiyo saævaccharo, tena saævaccharena dibbÃni pa¤ca vassa-satÃni CÃtummahÃrÃjikÃnaæ devÃnaæ ÃyuppamÃïaæ. èhÃnaæ kho pan' etaæ VisÃkhe vijjati yaæ idh' ekacco itthÅ và puriso và aÂÂhaÇgasamannÃgataæ uposathaæ upavasitvà kÃyassa bhedà param maraïà CÃtummahÃrÃjikÃnaæ devÃnaæ sahavyataæ uppajjeyya. Idaæ kho pan' etam VisÃkhe sandhÃya bhÃsitaæ kapaïaæ mÃnusakaæ rajjaæ dibbaæ sukhaæ upanidhÃya. 19. Yaæ VisÃkhe mÃnusakaæ vassasataæ TÃvatiæsÃnaæ devÃnaæ eso eko rattindivo tÃya rattiyà tiæsa rattiyo mÃso tena mÃsena dvÃdasa mÃsiyo saævaccharo, tena saævaccharena dibbaæ vassasahassaæ TÃvatiæsÃnaæ devÃnaæ ÃyuppamÃïaæ. èhÃnaæ kho pan' etaæ VisÃkhe vijjati yaæ idh' ekacco itthÅ và puriso và aÂÂhaÇgasamannÃgataæ uposathaæ upavasitvà kÃyassa bhedà param maraïà TÃvatiæsÃnaæ devÃnaæ sahavyataæ uppajjeyya. Idaæ kho pan' etaæ VisÃkhe sandhÃya bhÃsitaæ kapaïaæ mÃnusakaæ rajjaæ dibbaæ sukhaæ upanidhÃya. 20. YÃni VisÃkhe mÃnusakÃni dve vassasatÃni YÃmÃnaæ devÃnaæ eso eko rattindivo tÃya rattiyà tiæsa rattiyo mÃso, tena mÃsena dvÃdasa mÃsiyo saævaccharo, tena saævaccharena dibbÃni dve vassa-sahassÃni YÃmÃnaæ devÃnaæ ÃyuppamÃïaæ. èhÃnaæ kho pan' etaæ VisÃkhe vijjati yaæ idh' ekacco itthÅ và puriso và aÂÂhaÇgasamannÃgataæ uposathaæ upavasitvà kÃyassa bhedà param maraïà YÃmÃnaæ devÃnaæ sahavyataæ uppajjeyya. Idaæ kho pan' etaæ VisÃkhe sandhÃya bhÃsitaæ kapaïaæ mÃnusakaæ rajjaæ dibbaæ sukhaæ upanidhÃya. #<[page 214]># %<214 MAHù-VAGGA. [III. 70. 21.>% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ 21. YÃni VisÃkhe mÃnusakÃni cattÃri vassasatÃni TusitÃnaæ devÃnaæ eso eko rattindivo tÃya rattiyà tiæsa rattiyo mÃso, tena mÃsena dvÃdasa mÃsiyo saævaccharo, tena saævaccharena dibbÃni cattÃri vassasahassÃni TusitÃnaæ devÃnaæ ÃyuppamÃïaæ. èhÃnaæ kho pan' etaæ VisÃkhe vijjati yaæ idh' ekacco itthÅ và puriso và aÂÂhaÇgasamannÃgataæ uposathaæ upavasitvà kÃyassa bhedà param maraïà TusitÃnaæ devÃnaæ sahavyataæ uppajjeyya. Idaæ kho pan' etaæ VisÃkhe sandhÃya bhÃsitaæ kapaïaæ mÃnusakaæ rajjaæ dibbaæ sukhaæ upanidhÃya. 22. YÃni VisÃkhe mÃnusakÃni aÂÂha vassasatÃni NimmÃnaratÅnaæ devÃnaæ eso eko rattindivo tÃya rattiyà tiæsa rattiyo mÃso, tena mÃsena dvÃdasa mÃsiyo saævaccharo, tena saævaccharena dibbÃni aÂÂha vassasahassÃni NimmÃnaratÅnaæ devÃnaæ ÃyuppamÃïaæ. èhÃnaæ kho pan' etaæ VisÃkhe vijjati yaæ idh' ekacco itthÅ và puriso và aÂÂhaÇgasamannÃgataæ uposathaæ upavasitvà kÃyassa bhedà param maraïà NimmÃnaratÅnaæ devÃnaæ sahavyataæ uppajjeyya. Idaæ kho pan' etaæ VisÃkhe sandhÃya bhÃsitaæ kapaïaæ mÃnusakaæ rajjaæ dibbaæ sukhaæ upanidhÃya. 23. YÃni VisÃkhe mÃnusakÃni soÊasa vassasatÃni ParanimmitavasavattÅnaæ devÃnaæ eso eko rattindivo tÃya rattiyà tiæsa rattiyo mÃso, tena mÃsena dvÃdasa mÃsiyo saævaccharo, tena saævaccharena dibbÃni soÊasa vassasahassÃni ParanimmitavasavattÅnaæ devÃnaæ ÃyuppamÃïaæ. èhÃnaæ kho pan' etaæ VisÃkhe vijjati yaæ idh' ekacco itthÅ và puriso và aÂÂhaÇga-samannÃgataæ uposathaæ upavasitvà kÃyassa bhedà param maraïà ParanimmitavasavattÅnaæ devÃnaæ sahavyataæ uppajjeyya. Idaæ kho pan' etaæ VisÃkhe sandhÃya bhÃsitaæ kapaïaæ mÃnusakaæ rajjaæ dibbaæ sukhaæ upanidhÃyà ti. 24. PÃïaæ na hÃne na cÃdinnam Ãdiye. Musà na bhÃse na ca majjapo siyà #<[page 215]># %% Abrahmacariyà virameyya methunà Rattiæ na bhu¤jeyya vikÃlabhojanaæ. MÃlaæ na dhÃr[ay]e na ca gandham Ãcare Ma¤ce chamÃyaæ va sayetha santhate Etaæ hi aÂÂhaÇgikam ÃhÆposathaæ Buddhena dukkhantaguïaæ pakÃsitaæ. Cando ca suriyo ca ubho sudassanà ObhÃsayaæ anu[pari]yanti yÃvatà Tamonudà te pana antalikkhagà Nabhe pabhÃsanti disà virocanà Etasmiæ yaæ vijjati antare dhanaæ Muttaæ maïiæ veÊuriya¤ ca bhaddakaæ SiÇgisuvaïïaæ athavà pi ka¤canaæ Yaæ jÃtarÆpaæ hÃÂakan ti vuccati AÂÂhaÇgÆpetassa uposathassa Kalam pi te nÃnubhavanti soÊasiæ Candappabhà tÃragaïà ca sabbe Tasmà hi nÃrÅ ca naro ca sÅlavà AÂÂhaÇgÆpetaæ upavassÆposathaæ Pu¤¤Ãni katvÃna sukhudrayÃni Anindità saggam upenti ÂhÃnan ti. MahÃvaggo dutiyo samatto. 71. 1. SÃvatthi nidÃnaæ. Atha kho Channo paribbÃjako yen' Ãyasmà ùnando ten' upasaÇkami. UpasaÇkamitvà Ãyasmatà ùnandena saddhiæ sammodi sammodanÅyaæ kathaæ sÃrÃïÅyaæ vÅtisÃretvà ekamantaæ nisÅdi. Ekamantaæ nisinno kho Channo paribbÃjako Ãyasmantaæ ùnandaæ etad avoca: Tumhe pi Ãvuso ùnanda rÃgassa pahÃnaæ pa¤¤Ãpetha dosassa . . . pe . . . mohassa pahÃnaæ pa¤¤Ãpethà ti. Mayaæ kho Ãvuso rÃgassa pahÃnaæ pa¤¤Ãpema dosassa . . .x pe . . . mohassa pahÃnaæ pa¤¤Ãpemà ti. #<[page 216]># %<216 ùNANDA-VAGGA. [III. 71. 2.>% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ Kiæ pana tumhe Ãvuso rÃge ÃdÅnavaæ disvà rÃgassa pahÃnaæ pa¤¤Ãpetha . . . pe . . . kiæ mohe ÃdÅnavaæ disvà mohassa pahÃnaæ pa¤¤Ãpethà ti? 2. Ratto kho Ãvuso rÃgena abhibhÆto pariyÃdinnacitto attavyÃbÃdhÃya pi ceteti para . . . pe . . . ubhayavyÃbÃdhÃya pi ceteti cetasikam pi dukkhaæ domanassaæ paÂisaævedeti. RÃge pahÅne n' eva attavyÃbÃdhÃya ceteti na para . . . pe . . . na ubhaya . . . pe . . . na cetasikaæ dukkhaæ domanassaæ paÂisaævedeti. Ratto kho Ãvuso rÃgena abhibhÆto pariyÃdinnacitto kÃyena duccaritaæ carati, vÃcÃya . . . pe . . . manasà duccaritaæ carati. RÃge pahÅne n' eva kÃyena duccaritaæ carati na vÃcÃya . . . na manasà duccaritaæ carati. Ratto kho Ãvuso rÃgena abhibhÆto pariyÃdinnacitto attattham pi yathÃbhÆtaæ nappajÃnÃti parattham pi . . . pe . . . {ubhayattham pi} yathÃbhÆtaæ nappajÃnÃti. RÃge pahÅne attattham pi yathÃbhÆtaæ pajÃnÃti parattham pi . . . pe . . . ubhayattham pi yathÃbhÆtaæ pajÃnÃti. Ratto kho Ãvuso andhakaraïo acakkhukaraïo a¤¤Ãïakaraïo pa¤¤Ãnirodhiko vighÃtapakkhiko anibbÃnasaævattaniko. DuÂÂho kho Ãvuso dosena . . . pe . . . MÆÊho kho Ãvuso mohena abhibhÆto pariyÃdinnacitto attavyÃbÃdhÃya pi ceteti para . . . pe . . . ubhayavyÃbÃdhÃya pi ceteti cetasikam pi dukkhaæ domanassaæ paÂisaævedeti. Mohe pahÅne n' eva attavyÃbÃdhÃya ceteti na para . . . pe . . . na ubhaya . . . na cetasikaæ dukkhaæ domanassaæ paÂisaævedeti. MÆÊho kho Ãvuso mohena abhibhÆto pariyÃdinnacitto kÃyena duccaritaæ carati vÃcÃya . . . pe . . . manasà duccaritaæ carati. Mohe pahÅne n' eva kÃyena duccaritaæ carati na vÃcÃya . . . pe . . . na manasà duccaritaæ carati. MÆÊho kho Ãvuso mohena abhibhÆto pariyÃdinnacitto attattham pi yathÃbhÆtaæ nappajÃnÃti parattham pi . . . pe . . . ubhayattham pi yathÃbhÆtaæ nappajÃnÃti. Mohe pahÅne attattham pi yathÃbhÆtaæ pajÃnÃti parattham pi . #<[page 217]># %% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ . . ubhayattham pi yathÃbhÆtaæ pajÃnÃti. Moho kho Ãvuso andhakaraïo acakkhukaraïo a¤¤Ãïakaraïo pa¤¤Ãnirodhiko vighÃtapakkhiko anibbÃnasaævattaniko. Idaæ kho mayaæ Ãvuso rÃge ÃdÅnavaæ disvà rÃgassa pahÃnaæ pa¤¤Ãpema, idaæ dose ÃdÅnavaæ disvà dosassa pahÃnaæ pa¤¤Ãpema, idaæ mohe ÃdÅnavaæ disvà mohassa pahÃnaæ pa¤¤Ãpemà ti. 3. Atthi pan' Ãvuso maggo atthi paÂipadà etassa rÃgassa dosassa mohassa pahÃnÃyà ti? Atth' Ãvuso maggo atthi paÂipadà etassa rÃgassa dosassa mohassa pahÃnÃyà ti. Katamo pan' Ãvuso maggo katamà paÂipadà etassa rÃgassa dosassa mohassa pahÃnÃyà ti? Ayam eva ariyo aÂÂhaÇgiko maggo seyyathÅdaæ sammÃdiÂÂhi . . . pe . . . sammÃsamÃdhi. Ayaæ kho Ãvuso maggo ayaæ paÂipadà etassa rÃgassa dosassa mohassa pahÃnÃyà ti. Bhaddako Ãvuso maggo bhaddikà paÂipadà etassa rÃgassa dosassa mohassa pahÃnÃyà ti. Ala¤ ca pan' Ãvuso ùnanda appamÃdÃyà ti. 72. 1. Ekaæ samayaæ Ãyasmà ùnando Kosambiyaæ viharati GhositÃrÃme. Atha kho a¤¤ataro ÃjÅvakasÃvako gahapati yen' Ãyasmà ùnando ten' upasaÇkami. UpasaÇkamitvà Ãyasmantaæ ùnandaæ abhivÃdetvà ekamantaæ nisÅdi. Ekamantaæ nisinno kho so ÃjÅvakasÃvako gahapati Ãyasmantaæ ùnandaæ etad avoca: Kesan no bhante ùnanda dhammo svÃkkhÃto, ke loke supaÂipannÃ, ke loke sugatà ti? Tena hi gahapati tvaæ yeva ettha paÂipucchissÃmi, yathà te khameyya tathà naæ vyÃkareyyÃsi. Taæ kiæ ma¤¤asi gahapati -- Ye rÃgassa pahÃnÃya dhammaæ desenti dosassa pahÃnÃya dhammaæ desenti mohassa pahÃnÃya dhammaæ desenti tesaæ dhammo svÃkkhÃto no và kathaæ và te ettha hotÅ ti? #<[page 218]># %<218 ùNANDA-VAGGA. [III. 72. 2.>% Ye bhante rÃgassa pahÃnÃya dhammaæ desenti dosassa . . . pe . . . mohassa pahÃnÃya dhammaæ desenti tesaæ dhammo svÃkkhÃto -- evam me ettha hotÅ ti. 2. Taæ kiæ ma¤¤asi gahapati -- Ye rÃgassa pahÃnÃya paÂipannà dosassa . . . mohassa pahÃnÃya paÂipanà te loke supaÂipannà no và kathaæ và te ettha hotÅ ti? Ye bhante rÃgassa pahÃnÃya paÂipannà dosassa . . . mohassa pahÃnÃya paÂipannà te loke supaÂipannà -- evam me ettha hotÅ ti. 3. Taæ kiæ ma¤¤asi gahapati -- Yesaæ rÃgo pahÅno ucchinnamÆlo tÃlÃvatthukato anabhÃvakato Ãyatiæ anuppÃdadhammo, yesaæ doso pahÅno . . . pe . . . yesaæ moho pahÅno ucchinnamÆlo tÃlÃvatthukato anabhÃvakato Ãyatiæ anuppÃdadhammo te loke sugatà no và kathaæ và te ettha hotÅ ti? Yesaæ bhante rÃgo pahÅno ucchinnamÆlo tÃlÃvatthukato anabhÃvakato Ãyatiæ anuppÃdadhammo, yesaæ doso pahÅno . . . pe . . . yesaæ moho pahÅno ucchinnamÆlo tÃlÃvatthukato anabhÃvakato Ãyatiæ anuppÃdadhammo te loke sugatà -evam me ettha hotÅ ti. 4. Iti kho tayà c' etaæ vyÃkataæ -- ye bhante rÃgassa pahÃnÃya dhammaæ desenti dosassa . . . pe . . . mohassa pahÃnÃya dhammaæ desenti tesaæ dhammo svÃkkhÃto ti. Tayà c' etaæ vyÃkataæ -- ye bhante rÃgassa pahÃnÃya paÂipannà dosassa . . . pe . . . mohassa pahÃnÃya paÂipannà te loke supaÂipannà ti. Tayà c' etaæ vyÃkataæ -- yesaæ bhante rÃgo pahÅno ucchinnamÆlo tÃlÃvatthukato anabhÃvakato Ãyatiæ anuppÃdadhammo, yesaæ doso pahÅno . . . pe . . . yesaæ moho pahÅno ucchinnamÆlo tÃlÃvatthukato anabhÃvakato Ãyatiæ anuppÃdadhammo te loke sugatà ti. Acchariyaæ bhante abbhutaæ bhante. Na c' eva nÃma sadhammukkaæsanà bhavissati na paradhammÃpasÃdanà Ãyatane va dhammadesanà attho ca vutto attà ca anupaïÅto. 5. Tumhe bhante ùnanda rÃgassa pahÃnÃya dhammaæ desetha dosassa pahÃnÃya . . . pe . . . mohassa pahÃnÃya dhammaæ desetha, #<[page 219]># %% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ tumhÃkaæ bhante dhammo svÃkkhÃto. Tumhe bhante ùnanda rÃgassa pahÃnÃya paÂipannà dosassa . . . pe . . . mohassa pahÃnÃya paÂipannÃ, tumhe loke supaÂipannÃ. TumhÃkaæ bhante ùnanda rÃgo pahÅno ucchinnamÆlo tÃlÃvatthukato anabhÃvakato Ãyatiæ anuppÃdadhammo, tumhÃkaæ doso . . . pe . . . tumhÃkaæ moho pahÅno ucchinnamÆlo tÃlÃvatthukato anabhÃvakato Ãyatiæ anuppÃdadhammo, tumhe loke sugatÃ. 6. Abhikkantaæ bhante abhikkantaæ bhante. SeyyathÃpi bhante nikkujjitaæ và ukkujjeyya paÂicchannaæ và vivareyya mÆÊhassa và maggaæ Ãcikkheyya andhakÃre và telapajjotaæ dhÃreyya cakkhumanto rÆpÃni dakkhintÅti, evam evaæ ayyena ùnandena anekapariyÃyena dhammo pakÃsito. EsÃhaæ bhante ùnanda Bhagavantaæ saraïaæ gacchÃmi dhamma¤ ca bhikkhusaÇgha¤ ca. UpÃsakam maæ ayyo ùnando dhÃretu ajjatagge pÃïupetaæ saraïaæ gatan ti. 73. 1. Ekaæ samayaæ Bhagavà Sakkesu viharati Kapilavatthusmiæ NigrodhÃrÃme. Tena kho pana samayena Bhagavà gilÃnà vuÂÂhito hoti aciravuÂÂhito gela¤¤Ã. Atha kho MahÃnÃmo Sakko yena Bhagavà ten' upasaÇkami. UpasaÇkamitvà Bhagavantaæ abhivadetvà ekamantaæ nisÅdi. Ekamantaæ nisinno kho MahÃnÃmo Sakko Bhagavantaæ etad avoca:-- DÅgharattÃhaæ bhante Bhagavatà evaæ dhammaæ desitaæ ÃjÃnÃmi samÃhitassa ¤Ãïaæ no asamÃhitassà ti. SamÃdhi nu kho bhante pubbe pacchà ¤Ãïaæ udÃhu ¤Ãïaæ pubbe pacchà samÃdhÅ ti? 2. Atha kho Ãyasmato ùnandassa etad ahosi:-- Bhagavà kho gilÃnà vuÂÂhito aciravuÂÂhito gela¤¤Ã, aya¤ ca MahÃnÃmo Sakko Bhagavantaæ atigambhÅraæ pa¤haæ pucchati. YannÆnÃhaæ MahÃnÃmaæ Sakkaæ ekamantaæ apanetvà dhammaæ deseyyan ti? Atha kho Ãyasmà ùnando MahÃnÃmaæ Sakkaæ bÃhÃyaæ gahetvà ekamantaæ apanetvà MahÃnÃmaæ Sakkaæ etad avoca: 3. Sekham pi kho MahÃnÃma sÅlaæ vuttaæ Bhagavatà asekhaæ pi sÅlaæ vuttaæ BhagavatÃ, sekho pi samÃdhi vutto Bhagavatà asekho pi samÃdhi vutto BhagavatÃ, #<[page 220]># %<220 ùNANDA-VAGGA. [III. 73. 4.>% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ sekhà pi pa¤¤Ã vuttà Bhagavatà asekhà pi pa¤¤Ã vuttà BhagavatÃ. 4. Katama¤ ca MahÃnÃma sekhaæ sÅlaæ? Idha MahÃnÃma bhikkhu sÅlavà hoti pÃtimokkha . . . pe (II.4.5) . . . samÃdÃya sikkhati sikkhÃpadesu. Idam vuccati MahÃnÃma sekhaæ sÅlaæ. Idha MahÃnÃma bhikkhu vivicc' eva kÃmehi . . . pe . . . catutthajjhÃnaæ upasampajja viharati. Ayaæ vuccati MahÃnÃma sekho samÃdhi. 6. Katamà ca MahÃnÃma sekhà pa¤¤Ã? Idha MahÃnÃma bhikkhu idaæ dukkhan ti yathÃbhÆtaæ pajÃnÃti . . . pe . . . ayaæ dukkhanirodhagÃminÅ paÂipadà ti yathÃbhÆtaæ pajÃnÃti. Ayaæ vuccati MahÃnÃma sekhà pa¤¤Ã. Sa kho so MahÃnÃma ariyasÃvako evaæ sÅlasampanno evaæ samÃdhisampanno evaæ pa¤¤Ãsampanno ÃsavÃnaæ khayà anÃsavaæ cetovimuttiæ pa¤¤Ãvimuttiæ diÂÂh' eva dhamme sayaæ abhi¤¤Ã sacchikatvà upasampajja viharati. Evaæ kho MahÃnÃma sekham pi sÅlaæ vuttaæ Bhagavatà asekham pi sÅlaæ vuttaæ Bhagavatà sekho pi samÃdhi vutto Bhagavatà asekho pi samÃdhi vutto Bhagavatà sekhà pi pa¤¤Ã vuttà Bhagavatà asekhà pi pa¤¤Ã vuttà Bhagavatà ti. 74. 1. Ekaæ samayaæ Ãyasmà ùnando VesÃliyaæ viharati MahÃvane KÆÂÃgÃrasÃlÃyaæ. Atha kho Abhayo ca Licchavi Paï¬itakumÃrako ca Licchavi yen' Ãyasmà ùnando ten' upasaÇkamiæsu. UpasaÇkamitvà Ãyasmantaæ ùnandaæ abhivÃdetvà ekamantaæ nisÅdiæsu. Ekamantaæ nisinno kho Abhayo Licchavi Ãyasmantaæ ùnandaæ etad avoca: NigaïÂho bhante NÃthaputto sabba¤¤Æ sabbadassÃvÅ aparisesaæ ¤Ãïadassanaæ paÂijÃnÃti -- carato ca me tiÂÂhato ca suttassa ca jÃgarassa ca satataæ samitaæ ¤Ãïadassanaæ paccupaÂÂhitan ti. So purÃïÃnaæ kammÃnaæ tapasà vyantibhÃvaæ pa¤¤Ãpeti, navÃnaæ kammÃnaæ akaraïà setughÃtaæ. #<[page 221]># %% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ Iti kammakkhayà dukkhakkhayo dukkhakkhayà vedanakkhayo vedanakkhayà sabbaæ dukkhaæ nijjiïïaæ bhavissati. Evam etissà sandiÂÂhikÃya nijjarà visuddhiyà samatikkamo hoti. Idha bhante Bhagavà kim Ãhà ti. 2. Tisso kho imà Abhaya nijjarà visuddhiyo tena Bhagavatà jÃnatà passatà arahatà sammÃsambuddhena sammadakkhÃtà sattÃnaæ visuddhiyà sokapariddavÃnaæ samatikkamÃya dukkhadomanassÃnaæ atthagamÃya ¤Ãyassa adhigamÃya nibbÃnassa sacchikiriyÃya. Katamà tisso? Idha Abhaya bhikkhu sÅlavà hoti pÃtimokkha- . . . pe (II.4.5) . . . samÃdÃya sikkhati sikkhÃpadesu so nava¤ ca kammaæ na karoti purÃïa¤ ca kammaæ phussa phussa vyantikaroti sandiÂÂhikà nijjarà akÃlikà ehipassikà opanayikà paccattam veditabbà vi¤¤ÆhÅ ti. Sa kho so Abhaya bhikkhu evaæ sÅlasampanno vivicc' eva kÃmehi . . . pe . . . catuÂÂhajjhÃnaæ upasampajja viharati. So nava¤ ca kammaæ na karoti purÃïa¤ ca kammaæ phussa phussa vyantikaroti sandiÂÂhikà nijjarà akÃlikà ehipassikà opanayikà paccattaæ veditabbà vi¤¤ÆhÅ ti. Sa kho so Abhaya bhikkhu evaæ sÅlasampanno . . . pe . . . ÃsavÃnaæ khayà anÃsavaæ ceto-vimuttiæ pa¤¤Ãvimuttiæ diÂÂh' eva dhamme sayaæ abhi¤¤Ã sacchikatvà upasampajja viharati. So nava¤ ca kammaæ na karoti purÃïa¤ ca kammaæ phussa phussa vyantikaroti sandiÂÂhikà nijjarà akÃlikà ehipassikà opanayikà paccattaæ veditabbà vi¤¤ÆhÅ ti. Imà kho Abhaya tisso nijjarà visuddhiyo tena Bhagavatà jÃnatà passatà arahatà sammÃsambuddhena sammadakkhÃtà sattÃnaæ visuddhiyà sokapariddavÃnaæ samatikkamÃya dukkhadomanassÃnaæ atthagamÃya ¤Ãyassa adhigamÃya nibbÃnassa sacchikiriyÃyà ti. 3. Evaæ vutte Paï¬itakumÃrako Licchavi Abhayaæ Licchaviæ etad avoca: Kiæ pana tvaæ samma Abhaya Ãyasmato ùnandassa subhÃsitaæ subhÃsitato nÃbbhanumodasÅ ti? KyÃhaæ samma Ãyasmato ùnandassa subhÃsitaæ subhÃsitato nÃbbhanumodissÃmi. #<[page 222]># %<222 ùNANDA-VAGGA. [III. 75. 1.>% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ Muddhà pi tassa vipateyya yo Ãyasmato ùnandassa subhÃsitaæ subhÃsitato nÃbbhanumodeyyà ti. 75. 1. Atha kho Ãyasmà ùnando yena Bhagavà ten' upasaÇkami. UpasaÇkamitvà Bhagavantaæ abhivÃdetvà ekamantaæ nisÅdi. Ekamantaæ nisinnaæ kho Ãyasmantaæ ùnandaæ Bhagavà etad avoca: Yaæ ùnanda anukampeyyÃtha ye ca sotabbaæ ma¤¤eyyuæ mittà và amaccà và ¤ÃtÅ và sÃlohità và te vo ùnanda tÅsu ÂhÃnesu samÃdapetabbà nivesetabbà patiÂÂhÃpetabbÃ. Katamesu tÅsu? 2. Buddhe aveccappasÃde samÃdapetabbà nivesetabbà patiÂÂhÃpetabbà -- iti pi so Bhagavà arahaæ sammÃsambuddho vijjÃcaraïasampanno sugato lokavidÆ anuttaro purisadammasÃrathi satthà devamanussÃnaæ buddho Bhagavà ti. Dhamme aveccappasÃde samÃdapetabbà nivesetabbà patiÂÂhÃpetabbà -svÃkhyÃto Bhagavatà dhammo sandiÂÂhiko akÃliko ehipassiko opanayiko paccattaæ veditabbo vi¤¤ÆhÅ ti. SaÇghe aveccappasÃde samÃdapetabbà nivesetabbà patiÂÂhÃpetabbà -- supaÂipanno Bhagavato sÃvakasaÇgho . . . [¤ÃyappaÂipanno Bhagavato sÃvakasaÇgho sÃmÅcippaÂipanno Bhagavato sÃvakasaÇgho yadidaæ cattÃri purisayugÃni aÂÂhapurisapuggalà esa Bhagavato sÃvakasaÇgho Ãhuneyyo pÃhuneyyo dakkhiïeyyo a¤jalikaraïÅyo] anuttaraæ pu¤¤akkhettaæ lokassà ti. 3. Siyà ùnanda catunnaæ mahÃbhÆtÃnaæ a¤¤athattaæ paÂhavÅdhÃtuyà ÃpodhÃtuyà tejodhÃtuyà vÃyodhÃtuyÃ, na tveva buddhe aveccappasÃdena samannÃgatassa ariyasÃvakassa siyà a¤¤athattaæ. Tatr' idaæ a¤¤athattaæ. So vat' ùnanda buddhe aveccappasÃdena samannÃgato ariyasÃvako nirayaæ và tiracchÃnayoniæ và pettivisayaæ và uppajjissatÅ ti n' etaæ Âhanaæ vijjati. #<[page 223]># %% 4. Siyà ùnanda catunnaæ mahÃbhÆtÃnaæ a¤¤athattaæ paÂhavÅdhÃtuyà ÃpodhÃtuyà tejodhÃtuyà vÃyodhÃtuyà na tveva dhamme . . . pe . . . na tveva saÇghe aveccappasÃdena samannÃgatassa ariyasÃvakassa siyà a¤¤athattaæ. Tatr' idaæ a¤¤athattaæ. So vat' ùnanda saÇghe aveccappasÃdena samannÃgato ariyasÃvako nirayaæ và tiracchÃnayoniæ và pettivisayaæ và uppajjati ti n' etaæ ÂhÃnaæ vijjati. 5. Yaæ ùnanda anukampeyyÃtha ye ca sotabbaæ ma¤¤eyyuæ mittà và amaccà và ¤ÃtÅ và sÃlohità và te vo ùnanda imesu tÅsu ÂhÃnesu samÃdapetabbà nivesetabbà patiÂÂhÃpetabbà ti. 76. 1. Atha kho Ãyasmà ùnando yena Bhagavà ten' upasaÇkami. UpasaÇkamitvà Bhagavantaæ abhivÃdetvà ekamantaæ nisÅdi. Ekamantaæ nisinno kho Ãyasmà ùnando Bhagavantaæ etad avoca: Bhavo bhavo ti bhante vuccati. KittÃvatà nu kho bhante bhavo hotÅ ti? KÃmadhÃtuvepakka¤ ca ùnanda kammaæ nÃbhavissa api nu kho kÃmabhavo pa¤¤Ãyethà ti? No h' etaæ bhante. Iti kho ùnanda kammaæ khettaæ vi¤¤Ãïaæ bÅjaæ taïhà sineho avijjÃnÅvaraïÃnaæ sattÃnaæ taïhÃsaæyojanÃnaæ hÅnÃya dhÃtuyà vi¤¤Ãïaæ patiÂÂhitaæ. Evaæ Ãyatiæ punabbhavÃbhinibbatti hoti. Evaæ kho ùnanda bhavo hotÅ ti. 2. RÆpadhÃtuvepakka¤ ca ùnanda kammaæ nÃbhavissa api nu kho rÆpabhavo pa¤¤Ãyethà ti? No h' etaæ bhante. Iti kho ùnanda kammaæ khettaæ vi¤¤Ãïaæ bÅjaæ taïhà sineho avijjÃnÅvaraïÃnaæ sattÃnaæ taïhÃsaæyojanÃnaæ majjhimÃya dhÃtuyà vi¤¤Ãïaæ patiÂÂhitaæ. Evaæ Ãyatiæ punabbhavÃbhinibbatti hoti. 3. ArÆpadhÃtuvepakka¤ ca {ùnanda} kammaæ nÃbhavissa api nu kho arÆpabhavo pa¤¤Ãyethà ti? #<[page 224]># %<224 ùNANDA-VAGGA. [III. 77. 1.>% No h' etaæ bhante. Iti kho ùnanda kammaæ khettaæ vi¤¤Ãïaæ bÅjaæ taïhà sineho avijjÃnÅvaraïÃnaæ sattÃnaæ taïhÃsaæyojanÃnaæ païÅtÃya dhÃtuyà vi¤¤Ãïaæ patiÂÂhitaæ. Evaæ Ãyatiæ punabbhavÃbhinibbatti hoti. Evaæ kho ùnanda bhavo hotÅ ti. 77. 1. Atha kho Ãyasmà ùnando yena Bhagavà ten' upasaÇkami . . . pe . . . Ekamantaæ nisinno kho Ãyasmà ùnando Bhagavantaæ etad avoca: Bhavo bhavo ti bhante vuccati. KittÃvatà nu kho bhante bhavo hotÅ ti? KÃmadhÃtuvepakka¤ ca ùnanda kammaæ nÃbhavissa api nu kho kÃmabhavo pa¤¤Ãyethà ti? No h' etaæ bhante. Iti kho ùnanda kammaæ khettaæ vi¤¤Ãïaæ bÅjaæ taïhà sineho avijjÃnÅvaraïÃnaæ sattÃnaæ taïhÃsaæyojanÃnaæ hÅnÃya dhÃtuyà cetanà patiÂÂhità patthanà patiÂÂhitÃ. Evaæ Ãyatiæ punabbhavÃbhinibbatti hoti. 2. RÆpadhÃtuvepakka¤ ca ùnanda kammaæ nÃbhavissa api nu kho rÆpabhavo pa¤¤Ãyethà ti? No h' etaæ bhante. Iti kho ùnanda kammaæ khettaæ vi¤¤Ãïaæ bÅjaæ taïhà sineho avijjÃnÅvaraïÃnaæ sattÃnaæ taïhÃsaæyojanÃnaæ majjhimÃya dhÃtuyà cetanà patiÂÂhità patthanà patiÂÂhitÃ. Evaæ Ãyatiæ punabbhavÃbhinibbatti hoti. 3. ArÆpadhÃtuvepakka¤ ca ùnanda kammaæ nÃbhavissa api nu kho arÆpabhavo pa¤¤Ãyethà ti? No h' etaæ bhante. Iti kho ùnanda kammaæ khettaæ vi¤¤Ãïaæ bÅjaæ taïhà sineho avijjÃnÅvaraïÃnaæ sattÃnaæ taïhÃsaæyojanÃnaæ païÅtÃya dhÃtuyà cetanà patiÂÂhità patthanà patiÂÂhitÃ. Evaæ Ãyatiæ punabbhavÃbhinibbatti hoti. Evaæ kho ùnanda bhavo hotÅ ti. #<[page 225]># %% 78. Taæ yeva nidÃnaæ . . . pe . . . Ekamantaæ nisinnaæ kho Ãyasmantaæ ùnandaæ Bhagavà etad avoca: Sabbaæ nu kho ùnanda sÅlabbataæ jÅvitaæ brahmacariyaæ upaÂÂhÃnasÃraæ saphalan ti? Na kho 'ttha bhante ekaæsenà ti. Tena h' ùnanda vibhajassÆ ti. Yaæ hi 'ssa bhante sÅlabbataæ jÅvitaæ brahmacariyaæ upaÂÂhÃnasÃraæ sevato akusalà dhammà abhiva¬¬hanti kusalà dhammà parihÃyanti, evarÆpaæ sÅlabbataæ jÅvitaæ brahmacariyaæ upaÂÂhÃnasÃraæ aphalaæ. Ya¤ ca khvÃssa bhante sÅlabbataæ jÅvitaæ brahmacariyaæ upaÂÂhÃnasÃraæ sevato akusalà dhammà parihÃyanti kusalà dhammà abhiva¬¬hanti, evarÆpaæ sÅlabbataæ jÅvitaæ brahmacariyaæ upaÂÂhÃnasÃraæ saphalan ti. Idam avoca Ãyasmà ùnando samanu¤¤o satthà ahosi. Atha kho Ãyasmà ùnando samanu¤¤o me satthà ti uÂÂhÃyÃsanà Bhagavantaæ abhivÃdetvà padakkhiïaæ katvà pakkÃmi. Atha kho Bhagavà acirapakkante Ãyasmante ùnande bhikkhÆ Ãmantesi:-- Sekho bhikkhave ùnando, na ca pan' assa sulabharÆpo samasamo pa¤¤Ãyà ti. 79. 1. Atha kho Ãyasmà ùnando yena Bhagavà ten' upasaÇkami. UpasaÇkamitvà Bhagavantaæ abhivÃdetvà ekamantaæ nisÅdi. Ekamantaæ nisinno kho Ãyasmà ùnando Bhagavantaæ etad avoca: TÅï' imÃni bhante gandhajÃtÃni yesaæ anuvÃtaæ yeva gandho gacchati no paÂivÃtaæ. KatamÃni tÅïi? MÆlagandho, sÃragandho, pupphagandho. ImÃni kho bhante tÅïi gandhajÃtÃni yesaæ anuvÃtaæ yeva gandho gacchati no paÂivÃtaæ. Atthi nu kho bhante ki¤ci gandhajÃtaæ yassa anuvÃtam pi gandho gacchati paÂivÃtam pi gandho gacchati anuvÃtapaÂivÃtam pi gandho gacchatÅ ti? Atth' ùnanda gandhajÃtaæ yassa anuvÃtam pi gandho gacchati paÂivÃtam pi gandho gacchati anuvÃta-paÂivÃtaæ pi gandho gacchatÅ ti. #<[page 226]># %<226 ùNANDA-VAGGA. [III. 79. 2.>% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ 2. Katamaæ pana taæ bhante gandhajÃtaæ yassa anuvÃtam pi gandho gacchati paÂivÃtam pi gandho gacchati anuvÃtapaÂivÃtam pi gandho gacchatÅ ti? Idh' ùnanda yasmiæ gÃme và nigame và itthÅ và puriso và buddhaæ saraïaæ gato hoti, dhammaæ saraïaæ gato hoti, saÇghaæ saraïaæ gato hoti, pÃïÃtipÃtà paÂivirato hoti, adinnÃdÃnà paÂivirato hoti, kÃmesu micchÃcÃrà paÂivirato hoti, musÃvÃdà paÂivirato hoti, surÃmerayamajjapamÃdaÂÂhÃnà paÂivirato hoti, sÅlavà hoti kalyÃïadhammo, vigatamalamaccherena cetasà agÃraæ ajjhÃvasati, muttacÃgo payatapÃïÅ vossaggarato yÃcayogo dÃnasaævibhÃgarato. Tassa disÃsu samaïabrÃhmaïà vaïïaæ bhÃsanti:-- asukasmiæ nÃma gÃme và nigame và itthÅ và puriso và buddhaæ saraïaæ gato dhammaæ saraïaæ gato saÇghaæ saraïaæ gato pÃïÃtipÃtà paÂivirato adinnÃdÃnà paÂivirato kÃmesu micchÃcÃrà paÂivirato musÃvÃdà paÂivirato surÃmerayamajjapamÃdaÂÂhÃnà paÂivirato sÅlavà kalyÃïadhammo vigatamalamaccherena cetasà agÃraæ ajjhÃvasati muttacÃgo payatapÃïÅ vossaggarato yÃcayogo dÃnasaævibhÃgarato ti. Devatà pi' ssa amanussà vaïïaæ bhÃsanti:-- asukasmiæ nÃma gÃme và nigame và itthÅ và puriso và buddhaæ saraïaæ gato hoti . . . pe . . . dÃnasaævibhÃgarato ti. Idaæ kho taæ ùnanda gandhajÃtaæ yassa anuvÃtaæ pi gandho gacchati paÂivÃtam pi gandho gacchati anuvÃtapaÂivÃtam pi gandho gacchatÅ ti. 3. Na pupphagandho paÂivÃtam eti. Na candanaæ taggaramallikà và Sata¤ ca gandho paÂivÃtam eti. Sabbà disà sappuriso pavÃtÅ ti. 80. 1. Atha kho Ãyasmà ùnando yena Bhagavà ten' upasasaÇkami. UpasaÇkamitvà Bhagavantaæ abhivÃdetvà ekamantaæ nisÅdi. #<[page 227]># %% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ Ekamantaæ nisinno kho Ãyasmà ùnando Bhagavantaæ etad avoca: Sammukhà me taæ Bhagavato sutaæ sammukhà paÂiggahÅtaæ Bhagavato. ùnanda Sikhissa AbhibhÆ nÃma sÃvako brahmaloke Âhito sahassÅlokadhÃtuæ sarena vi¤¤ÃpesÅ ti. Bhagavà pana bhante arahaæ sammÃsambuddho kÅvatakaæ pahoti sarena vi¤¤Ãpetun ti? SÃvako so ùnanda, appameyyà TathÃgatà ti. Dutiyam pi kho Ãyasmà ùnando Bhagavantaæ etad avoca:-- Sammukhà me taæ bhante Bhagavato sutaæ sammukhà paÂiggahÅtaæ Bhagavato. ùnanda Sikhissa AbhibhÆ nÃma sÃvako brahmaloke Âhito sahassÅlokadhÃtuæ sarena vi¤¤ÃpesÅ ti. Bhagavà pana bhante arahaæ sammÃsambuddho kÅvatakaæ pahoti sarena vi¤¤Ãpetun ti? SÃvako so ùnanda appameyyà TathÃgatà ti. 2. Tatiyam pi kho Ãyasmà ùnando Bhagavantaæ etad avoca:-- Sammukhà me taæ bhante Bhagavato sutaæ sammukhà paÂiggahÅtaæ Bhagavato. ùnanda Sikhissa AbhibhÆ nÃma sÃvako brahmaloke Âhito sahassÅlokadhÃtuæ sarena vi¤¤ÃpesÅ ti. Bhagavà pana bhante arahaæ sammÃsambuddho kÅvatakaæ pahoti sarena vi¤¤Ãpetun ti? Sutaæ te ùnanda sahassÅ cÆÊanikà lokadhÃtÆ ti? Etassa Bhagavà kÃlo etassa Sugata kÃlo yaæ Bhagavà bhÃseyya, Bhagavato sutvà bhikkhÆ dhÃreyyantÅ ti. Tena h' ùnanda suïÃhi sÃdhukaæ manasikarohi bhÃsissÃmÅ ti. Evaæ bhante ti kho Ãyasmà ùnando Bhagavato paccassosi. Bhagavà etad avoca: 3. YÃvatà ùnanda candimasuriyà pariharanti disà 'bhanti virocanà tÃva sahassadhà loko. Tasmiæ sahassaæ candÃnaæ sahassaæ suriyÃnaæ sahassaæ SinerupabbatarÃjÃnaæ sahassaæ JambudÅpÃnaæ sahassaæ AparagoyÃnÃnaæ sahassaæ UttarakurÆnaæ sahassaæ PubbavidehÃnaæ cattÃri mahÃsamuddasahassÃni cattÃri mahÃrÃjasahassÃni sahassaæ CÃtummahÃrÃjikÃnaæ sahassaæ TÃvatiæsaæ sahassaæ YÃmÃnaæ sahassaæ TusitÃnaæ sahassaæ NimmÃnaratÅnaæ sahassaæ ParinimmitavasavattÅnaæ sahassaæ BrahmalokÃnaæ. #<[page 228]># %<228 ùNANDA-VAGGA. [III. 80. 4.>% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ Ayaæ vuccat' ùnanda sahassÅ cÆÊanikà lokadhÃtu. YÃvat' ùnanda sahassÅ cÆÊanikà lokadhÃtu tÃva sahassadhà loko ayaæ vuccat' ùnanda dvi-sahassÅ majjhimikà lokadhÃtu. YÃvatà c' ùnanda dvi-sahassÅ majjhimikà lokadhÃtu tÃva sahassadhà loko ayaæ vuccat' ùnanda ti-sahassÅ mahÃsahassÅlokadhÃtu. ùkaÇkhamÃno ùnanda TathÃgato ti-sahassÅ mahÃsahassÅ-lokadhÃtuæ sarena vi¤¤Ãpeyya yÃvatà pana ÃkaÇkheyyà ti. 4. YathÃkatham pana bhante Bhagavà tisahassÅ-mahÃsahassÅ-lokadhÃtuæ sarena vi¤¤Ãpeyya yÃvatà pana ÃkaÇkheyyà ti? Idh' ùnanda TathÃgato tisahassÅ-mahÃsahassÅ-lokadhÃtuæ obhÃsena phareyya yadà te sattà naæ Ãlokaæ sa¤jÃneyyuæ. atha TathÃgato ghosaæ kareyya saddam anussÃveyya. Evaæ kho ùnanda TathÃgato tisahassÅ-mahÃsahassÅ-lokadhÃtuæ sarena vi¤¤Ãpeyya yÃvatà pana ÃkaÇkheyyà ti. 5. Evaæ vutte Ãyasmà ùnando [Ãyasmantaæ UdÃyim] etad avoca:-- LÃbhà vata me suladdhaæ vata me yassa me satthà evaæ mahiddhiko evaæ mahÃnubhÃvo ti. Evaæ vutte Ãyasmà UdÃyi Ãyasmantaæ ùnandaæ etad avoca:-- Kiæ tuyh' ettha Ãvuso ùnanda yadi te satthà evaæ mahiddhiko evaæ mahÃnubhÃvo ti. Evaæ vutte Bhagavà Ãyasmantaæ UdÃyiæ etad avoca:-Mà h' evaæ UdÃyi mà h' evaæ UdÃyi. Sace UdÃyi ùnando avÅtarÃgo kÃlaæ kareyya tena cittappasÃdena sattakkhattuæ devesu devarajjaæ kareyya sattakkhattuæ imasmiæ yeva JambudÅpe mahÃrajjaæ kareyya. Api c' UdÃyi ùnando diÂÂh' eva dhamme parinibbÃyissatÅ ti. ùnandavaggo tatiyo. #<[page 229]># %% 81. 1. TÅï' imÃni bhikkhave samaïassa samaïakaraïÅyÃni. KatamÃni tÅïi? AdhisÅla-sikkhÃ-samÃdÃnaæ, adhicitta-sikkhÃ-samÃdÃnaæ, adhipa¤¤Ã-sikkhÃ-samÃdÃnaæ. ImÃni kho bhikkhave tÅïi samaïassa samaïakaraïÅyÃni. TasmÃt iha bhikkhave evaæ sikkhitabbaæ:-- tibbo no chando bhavissati adhisÅlasikkhÃsamÃdÃne, tibbo chando bhavissati adhicittasikkhÃsamÃdÃne, tibbo chando bhavissati adhipa¤¤ÃsikkhÃsamÃdÃne ti. Evaæ hi vo bhikkhave sikkhitabban ti. 2. SeyyathÃpi bhikkhave gadrabho gogaïaæ piÂÂhito piÂÂhito anubaddho hoti aham pi amhà aham pi amhà ti. Tassa na tÃdiso vaïïo hoti seyyathÃpi gunnaæ, na tÃdiso saro hoti seyyathÃpi gunnaæ, na tÃdisaæ padaæ hoti seyyathÃpi gunnaæ. So gogaïaæ yeva piÂÂhito piÂÂhito anubaddho hoti aham pi amhà aham pi amhà ti. Evam eva kho bhikkhave idh' ekacco bhikkhu bhikkhusaÇghaæ piÂÂhito piÂÂhito anubaddho hoti, aham pi bhikkhu aham pi bhikkhÆ ti. Tassa na tÃdiso chando hoti adhisÅlasikkhÃsamÃdÃne, seyyathÃpi a¤¤esaæ bhikkhÆnaæ, na tÃdiso chando hoti adhicittasikkhÃsamÃdÃne seyyathÃpi a¤¤esaæ bhikkhÆnaæ, na tÃdiso chando hoti adhipa¤¤ÃsikkhÃsamÃdÃne seyyathÃpi a¤¤esaæ bhikkhÆnaæ. So bhikkhusaÇghaæ yeva piÂÂhito piÂÂhito anubaddho hoti aham pi bhikkhu aham pi bhikkhÆ ti. TasmÃt iha bhikkhave evaæ sikkhitabbaæ -- tibbo no chando bhavissati adhisÅlasikkhÃsamÃdÃne, tibbo chando bhavissati adhicittasikkhÃsamÃdÃne, tibbo chando bhavissati adhipa¤¤ÃsikkhÃsamÃdÃne ti. Evaæ hi vo bhikkhave sikkhitabban ti. 82. 1. TÅï' imÃni bhikkhave kassakassa gahapatissa pubbe karaïÅyÃni. KatamÃni tÅïi? Idha bhikkhave kassako gahapati paÂigacc' eva khettaæ sukaÂÂhaæ karoti sumatikataæ, paÂigacc' eva khettaæ sukaÂÂhaæ karitvà sumatikataæ kÃlena bÅjÃni patiÂÂhÃpeti, kÃlena bÅjÃni patiÂÂhÃpetvà samayena udakaæ abhineti pi apaneti pi. #<[page 230]># %<230 SAMA×A-VAGGA. [III. 82. 2.>% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ ImÃni kho bhikkhave tÅïi kassakassa gahapatissa pubbe karaïÅyÃni. 2. Evam eva kho bhikkhave tÅï' imÃni bhikkhussa pubbe karaïÅyÃni. KatamÃni tÅïi? AdhisÅlasikkhÃsamÃdÃnaæ, adhicitasikkhÃsamÃdÃnaæ, adhipa¤¤ÃsamÃdÃnaæ. ImÃni kho bhikkhave tÅïi bhikkhussa pubbe karaïÅyÃni. TasmÃt iha bhikkhave evaæ sikkhitabbaæ -- tibbo no chando bhavissati adhisÅlasikkhÃsamÃdÃne, tibbo chando bhavissati adhicittasikkhÃsamÃdÃne, tibbo chando bhavissati adhipa¤¤ÃsikkhÃsamÃdÃne ti. Evaæ hi vo bhikkhave sikkhitabban ti. 83. 1. Evaæ me sutaæ. Ekaæ samayaæ Bhagavà VesÃliyaæ viharati MahÃvane KÆÂÃgÃrasÃlÃyaæ. Atha kho a¤¤ataro Vajji-puttako bhikkhu yena Bhagavà ten' upasaÇkami . . . pe . . . Ekamantaæ nisinno kho so Vajjiputtako bhikkhu Bhagavantaæ etad avoca: SÃdhikaæ idaæ bhante diya¬¬hasikkhÃpadasataæ anvaddhamÃsaæ uddesaæ Ãgacchati nÃhaæ bhante ettha sakkomi sikkhitun ti. Sakkhasi pana tvaæ bhikkhu tÅsu sikkhÃsu sikkhituæ -adhisÅlasikkhÃya adhicittasikkhÃya adhipa¤¤ÃsikkhÃyà ti? Sakkom' ahaæ bhante tÅsu sikkhÃsu sikkhitum adhisÅlasikkhÃya adhicittasikkhÃya adhipa¤¤ÃsikkhÃyà ti. 2. TasmÃt iha tvaæ bhikkhu tÅsu sikkhÃsu sikkhassu adhisÅlasikkhÃya adhicittasikkhÃya adhipa¤¤ÃsikkhÃya. Yato kho tvaæ bhikkhu adhisÅlam pi sikkhissasi adhicittam pi sikkhissasi adhipa¤¤am pi sikkhissasi, tasmà tuyhaæ bhikkhu adhisÅlam pi sikkhato adhicittam pi sikkhato adhipa¤¤am pi sikkhato rÃgo pahÅyissati doso pahÅyissati moho pahÅyissati. So tvaæ rÃgassa pahÃnà dosassa pahÃnà mohassa pahÃnà yaæ akusalaæ taæ na karissasi yam pÃpaæ tvaæ na sevissasÅ ti. 3. Atha kho so bhikkhu aparena samayena adhisÅlam pi sikkhi adhicittam pi sikkhi adhipa¤¤am pi sikkhi. Tassa adhisÅlam pi sikkhato adhicittam pi sikkhato adhipa¤¤am pi sikkhato rÃgo pahiyyi doso pahiyyi moho pahiyyi. #<[page 231]># %% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ So rÃgassa pahÃnà dosassa pahÃnà mohassa pahÃnà yaæ akusalaæ taæ na kÃsi yaæ pÃpaæ taæ na sevÅ ti. 84. 1. Atha kho a¤¤ataro bhikkhu yena Bhagavà ten' upasaÇkami . . . pe . . . Ekamantaæ nisinno kho so bhikkhu Bhagavantaæ etad avoca: Sekho sekho ti bhante vuccati. KittÃvatà nu kho bhante sekho hotÅ ti? SikkhatÅ ti kho bhikkhu tasmà sekho ti vuccati. Ki¤ ca sikkhati? AdhisÅlam pi sikkhati adhicittam pi sikkhati adhipa¤¤am pi sikkhatÅ ti, so kho bhikkhu tasmà sekho ti vuccatÅ ti. Sekhassa sikkhamÃnassa ujumaggÃnusÃrino Khayasmiæ paÂhamaæ ¤Ãïaæ tato a¤¤Ã anantarà Tato a¤¤Ãvimuttassa ¤Ãïaæ ve hoti tÃdino Akuppà me vimuttÅ ti bhavasa¤¤ojanakkhaye ti 85. 1. SÃdhikam idaæ bhikkhave diya¬¬ha-sikkhÃpadasataæ anvaddhamÃsaæ uddesaæ Ãgacchati yattha atthakÃmà kulaputtà sikkhanti. Tisso imà bhikkhave sikkhà yatth' etaæ sabbaæ samodhÃnaæ gacchati. Katamà tisso? AdhisÅlasikkhÃ, adhicittasikkhÃ, adhipa¤¤ÃsikkhÃ. Imà kho bhikkhave tisso sikkhà yatth' etaæ sabbaæ sabbaæ samodhÃnaæ gacchati. 2. Idha bhikkhave bhikkhu sÅlesu paripÆrakÃrÅ hoti samÃdhismiæ mattaso kÃrÅ pa¤¤Ãya mattaso kÃrÅ. So yÃni tÃni khuddÃnukhuddakÃni sikkhÃpadÃni tÃni Ãpajjati pi vuÂÂhÃti pi. Taæ kissa hetu? Na hi m' ettha bhikkhave abhabbatà vuttÃ. YÃni kho tÃni sikkhÃpadÃni ÃdibrahmacariyikÃni brahmacariyasÃruppÃni tattha dhuvasÅlo ca hoti Âhita-sÅlo ca samÃdÃya sikkhati sikkhÃpadesu. So tiïïaæ saæyojanÃnaæ parikkhayà sotÃpanno hoti avinipÃtadhammo niyato sambodhiparÃyano. #<[page 232]># %<232 SAMA×A-VAGGA. [III. 85. 3.>% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ 3. Idha pana bhikkhave bhikkhu sÅlesu paripÆrakÃrÅ hoti samÃdhismiæ mattaso kÃrÅ pa¤¤Ãya mattaso kÃrÅ. So yÃni tÃni khuddÃnukhuddakÃni sikkhÃpadÃni tÃni Ãpajjati pi vuÂÂhÃti pi. Taæ kissa hetu? Na hi m' ettha bhikkhave abhabbatà vuttÃ. YÃni ca kho tÃni sikkhÃpadÃni ÃdibrahmacariyikÃni brahmacariyasÃruppÃni tattha dhuvasÅlo ca hoti ÂhitasÅlo ca samÃdÃya sikkhati sikkhÃpadesu. So tiïïaæ saæyojanÃnaæ parikkhayà rÃgadosamohÃnaæ tanuttà sakadÃgÃmÅ hoti sakid eva imaæ lokaæ Ãgantvà dukkhassa antaæ karoti. 4. Idha pana bhikkhave bhikkhu sÅlesu paripÆrakÃrÅ hoti samÃdhismiæ paripÆrakÃrÅ pa¤¤Ãya mattaso kÃrÅ. So yÃni tÃni khuddÃnukhuddakÃni sikkhÃpadÃni tÃni Ãpajjati pi vuÂÂhÃti pi. Taæ kissa hetu? Na hi m' ettha bhikkhave abhabbatà vuttÃ. YÃni ca kho tÃni sikkhÃpadÃni ÃdibrahmacariyikÃni brahmacariyasÃruppÃni, tattha dhuvasÅlo ca hoti ÂhitasÅlo ca samÃdÃya sikkhati sikkhÃpadesu. So pa¤cannaæ orambhÃgiyÃnaæ saæyojanÃnaæ parikkhayà opapÃtiko hoti, tattha-parinibbÃyÅ anÃvattidhammo tasmà lokÃ. 5. Idha pana bhikkhave bhikkhu sÅlesu paripÆrakÃrÅ hoti samÃdhismiæ paripÆrakÃrÅ pa¤¤Ãya paripÆrakÃrÅ. So yÃni tÃni khuddÃnukhuddakÃni sikkhÃpadÃni tÃni Ãpajjati pi vuÂÂhÃti pi. Taæ kissa hetu? Na hi m' ettha bhikkhave abhabbatà vuttÃ. YÃni ca kho tÃni sikkhÃpadÃni ÃdibrahmacariyikÃni brahmacariyasÃruppÃni tattha dhuvasÅlo ca hoti ÂhitasÅlo ca samÃdÃya sikkhati sikkhÃpadesu. So ÃsavÃnaæ khayà anÃsavaæ cetovimuttiæ pa¤¤Ãvimuttiæ diÂÂh' eva dhamme sayaæ abhi¤¤Ã sacchikatvà upasampajja viharati. Iti kho bhikkhave padesaæ padesakÃrÅ ÃrÃdheti paripÆraæ paripÆrakÃrÅ. Ava¤jhÃni tvevÃhaæ bhikkhave sikkhÃpadÃni vadÃmÅ ti. 86. 1. SÃdhikam idaæ bhikkhave diya¬¬hasikkhÃpadasataæ anvaddhamÃsaæ uddesaæ Ãgacchati yattha atthakÃmà kulaputtà sikkhanti. #<[page 233]># %% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ Tisso imà bhikkhave sikkhà yatth' etaæ sabbaæ samodhÃnaæ gacchati. Katamà tisso? AdhisÅlasikkhÃ, adhicittasikkhÃ, adhipa¤¤ÃsikkhÃ. Imà kho bhikkhave tisso sikkhà yatth' etaæ sabbaæ samodhÃnaæ gacchati. 2. Idha bhikkhave bhikkhu sÅlesu paripÆrakÃrÅ hoti samÃdhismiæ mattasokÃrÅ pa¤¤Ãya mattaso kÃrÅ. So yÃni tÃni khuddÃnukhuddakÃni sikkhÃpadÃni tÃni Ãpajjati pi vuÂÂhÃti pi. Taæ kissa hetu? Na hi m' ettha bhikkhave abhabbatà vuttÃ. YÃni ca kho tÃni sikkhÃpadÃni ÃdibrahmacariyikÃni brahmacariyasÃruppÃni tattha dhuvasÅlo ca hoti ÂhitasÅlo ca samÃdÃya sikkhati sikkhÃpadesu. So tiïïaæ saæyojanÃnaæ parikkhayà sattakkhattuparamo hoti sattakkhattuparamaæ deve ca mÃnuse ca sandhÃvitvà saæsÃritvà dukkhassa antaæ karoti. So tiïïaæ saæyojanÃnaæ parikkhayà kolaÇkolo hoti dve và tÅïi và kulÃni sandhÃvitvà saæsÃritvà dukkhassa antaæ karoti. So tiïïaæ saæyojanÃnaæ parikkhayà ekabÅjÅ hoti ekaæ yeva mÃnusakaæ bhavaæ nibbattetvà dukkhassa antaæ karoti. So tiïïaæ saæyojanÃnaæ parikkhayà rÃgadosamohÃnaæ tanuttà sakadÃgÃmÅ hoti sakid eva imaæ lokaæ Ãgantvà dukkhassa antaæ karoti. 3. Idha pana bhikkhave bhikkhu sÅlesu paripÆrakÃrÅ hoti samÃdhismiæ paripÆrakÃrÅ pa¤¤Ãya mattasokÃrÅ. So yÃni tÃni khuddÃnukhuddakÃni sikkhÃpadÃni tÃni Ãpajjati pi vuÂÂhÃti pi. Taæ kissa hetu? Na hi m' ettha bhikkhave abhabbatà vuttÃ. YÃni ca kho tÃni sikkhÃpadÃni ÃdibrahmacariyikÃni brahmacariyasÃruppÃni tattha dhuvasÅlo ca hoti ÂhitasÅlo ca samÃdÃya sikkhati sikkhÃpadesu. So pa¤cannaæ orambhÃgiyÃnaæ saæyojanÃnaæ parikkhayà uddhaæsoto hoti akaniÂÂhagÃmÅ. So pa¤cannaæ orambhÃgiyÃnaæ saæyojanÃnaæ parikkhayà sasaÇkhÃra-parinibbÃyÅ hoti. So pa¤cannaæ orambhÃgiyÃnaæ saæyojanÃnaæ parikkhayà asaÇkhÃraparinibbÃyÅ hoti. So pa¤cannaæ orambhÃgiyÃnaæ saæyojanÃnaæ parikkhayà upahaccaparinibbÃyÅ hoti. So pa¤cannaæ orambhÃgiyÃnaæ saæyojanÃnaæ parikkhayà antarÃparinibbÃyÅ hoti. 4. Idha pana bhikkhave bhikkhu sÅlesu paripÆrakÃrÅ hoti samÃdhismiæ paripÆrakÃrÅ pa¤¤Ãya paripÆrakÃrÅ. So yÃni tÃni khuddÃnukhuddakÃni sikkhÃpadÃni tÃni Ãpajjati pi vuÂÂhÃti pi. #<[page 234]># %<234 SAMA×A-VAGGA. [III. 87. 1.>% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ Taæ kissa hetu? Na hi m' ettha bhikkhave abhabbatà vuttÃ. YÃni ca kho tÃni sikkhÃpadÃni ÃdibrahmacariyikÃni brahmacariyasÃruppÃni tattha dhuvasÅlo ca hoti ÂhitasÅlo ca samÃdÃya sikkhati sikkhÃpadesu. So ÃsavÃnaæ khayà anÃsavaæ cetovimuttiæ pa¤¤Ãvimuttiæ diÂÂh' eva dhamme sayaæ abhi¤¤Ã sacchikatvà upasampajja viharati. Iti kho bhikkhave padesaæ padesakÃrÅ ÃrÃdheti paripÆraæ paripÆrakÃrÅ. Ava¤jhÃni tvevÃhaæ bhikkhave sikkhÃpadÃni vadÃmÅ ti. 87. 1. SÃdhikam idaæ bhikkhave diya¬¬ha-sikkhÃpadasataæ anvaddhamÃsaæ uddesaæ Ãgacchati yattha atthakÃmà kulaputtà sikkhanti. Tisso imà bhikkhave sikkhà yatth' etaæ sabbaæ samodhÃnaæ gacchati. Katamà tisso? AdhisÅlasikkhÃ, adhicittasikkhÃ, adhipa¤¤ÃsikkhÃ. Imà kho bhikkhave tisso sikkhà yatth' etaæ sabbaæ samodhÃnaæ gacchati. 2. Idha bhikkhave bhikkhu sÅlesu paripÆrakÃrÅ hoti samÃdhismiæ paripÆrakÃrÅ pa¤¤Ãya paripÆrakÃrÅ. So yÃni tÃni khuddÃnukhuddakÃni sikkhÃpadÃni tÃni Ãpajjati pi vuÂÂhÃti pi. Taæ kissa hetu? Na hi m' ettha bhikkhave abhabbatà vuttÃ. YÃni ca kho tÃni sikkhÃpadÃni Ãdi-brahmacariyikÃni brahmacariyasÃruppÃni tattha dhuvasÅlo ca hoti ÂhitasÅlo ca samÃdÃya sikkhati sikkhÃpadesu. So ÃsavÃnaæ khayà anÃsavaæ cetovimuttiæ pa¤¤Ãvimuttiæ diÂÂh' eva dhamme sayaæ abhi¤¤Ã sacchikatvà upasampajja viharati. 3. Taæ và pana anabhisambhavaæ appaÂivijjhaæ pa¤cannaæ orambhÃgiyÃnaæ saæyojanÃnaæ parikkhayà antarÃparinibbÃyÅ hoti. Taæ và pana anabhisambhavaæ appaÂivijjhaæ pa¤cannaæ orambhÃgiyÃnaæ saæyojanÃnaæ parikkhayà upahaccÃ-parinibbÃyÅ hoti . . . pe . . . asaÇkhÃraparinibbÃyÅ hoti . . . sasaÇkhÃra-parinibbÃyÅ hoti . . . uddhaæsoto hoti . . . akaniÂÂhagÃmÅ. Taæ và pana anabhisambhavaæ appaÂivijjhaæ tiïïaæ saæyojanÃnaæ parikkhayà rÃgadosamohÃnaæ tanuttà sakadÃgÃmÅ hoti sakid eva imaæ lokaæ Ãgantvà dukkhassa antaæ karoti. #<[page 235]># %% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ Taæ và pana anabhisambhavaæ appaÂivijjhaæ tiïïaæ saæyojanÃnaæ parikkhayà ekabÅjÅ hoti ekaæ yeva mÃnusakaæ bhavaæ nibbattetvà dukkhassa antaæ karoti. Taæ và pana anabhisambhavaæ appaÂivijjhaæ tiïïaæ saæyojanÃnaæ parikkhayà kolaÇkolo hoti dve và tÅïi và kulÃni sandhÃvitvà saæsÃritvà dukkhassa antaæ karoti. Taæ và pana anabhisambhavaæ tiïïaæ saæyojanÃnaæ parikkhayà sattakkhattuparamo hoti sattakkhattuparamaæ deve ca mÃnuse ca sandhÃvitvà saæsÃritvà dukkhassa antaæ karoti. Iti kho bhikkhave paripÆraæ paripÆrakÃrÅ ÃrÃdheti padesaæ padesakÃrÅ. Ava¤jhÃni tvevÃhaæ bhikkhave sikkhÃpadÃni vadÃmÅ ti. 88. 1. Tisso imà bhikkhave sikkhÃ. Katamà tisso? AdhisÅlasikkhÃ, adhicittasikkhÃ, adhipa¤¤ÃsikkhÃ. Katamà ca bhikkhave adhisÅlasikkhÃ? Idha bhikkhave bhikkhu sÅlavà hoti . . . pe (II.4,5) . . . samÃdÃya sikkhati sikkhÃpadesu. Ayaæ vuccati bhikkhave adhisÅlasikkhÃ. Katamà ca bhikkhave adhicittasikkhÃ? Idha bhikkhave bhikkhu vivicc' eva kÃmehi . . . pe . . . catuÂÂhajjhÃnaæ upasampajja viharati. Ayaæ vuccati bhikkhave adhicittasikkhÃ. Katamà ca bhikkhave adhipa¤¤ÃsikkhÃ? Idha bhikkhave bhikkhu idaæ dukkhan ti yathÃbhÆtaæ pajÃnÃti . . . pe . . . ayaæ dukkhanirodhagÃminÅ paÂipadà ti yathÃbhÆtaæ pajÃnÃti. Ayaæ vuccati bhikkhave adhipa¤¤ÃsikkhÃ. Imà kho bhikkhave tisso sikkhà ti. 89. 1. Tisso imà bhikkhave sikkhÃ. Katamà tisso? AdhisÅlasikkhÃ, adhicittasikkhÃ, adhipa¤¤ÃsikkhÃ. Katamà ca bhikkhave adhisÅlasikkhÃ? Idha bhikkhave bhikkhu sÅlavà hoti . . . pe (II.4.5) . . . samÃdÃya sikkhati sikkhÃpadesu. Ayaæ vuccati bhikkhave adhisÅlasikkhÃ. Katamà ca bhikkhave adhicittasikkhÃ? Idha bhikkhave bhikkhu vivicc' eva kÃmehi . . . pe . . . #<[page 236]># %<236 SAMA×A-VAGGA. [III. 89. 2.>% catutthajjhÃnaæ upasampajja viharati. Ayaæ vuccati bhikkhave adhicittasikkhÃ. Katamà ca bhikkhave adhipa¤¤ÃsikkhÃ? Idha bhikkhave bhikkhu ÃsavÃnaæ khayà anÃsavaæ cetovimuttiæ pa¤¤Ãvimuttiæ diÂÂh' eva dhamme sayaæ abhi¤¤Ã sacchikatvà upasampajja viharati. Ayaæ vuccati bhikkhave adhipa¤¤ÃsikkhÃ. Imà kho bhikkhave tisso sikkhà ti. 2. AdhisÅlaæ adhicitta¤ ca adhipa¤¤a¤ ca viriyavÃ. ThÃmavà dhitimà jhÃyÅ sato guttindriyo care Yathà pure tathà pacchà yathà pacchà tathà pure Yathà adho tathà uddhaæ yathà uddhaæ tathà adho Yathà divà tathà rattiæ yathà rattiæ tathà divà Abhibhuyya disà sabbà appamÃïasamÃdhinà Tam Ãhu sekhaæ paÂipadaæ atho saæsuddhacÃraïaæ Tam Ãhu loke sambuddhaæ dhÅraæ paÂipadantaguæ Vi¤¤Ãïassa nirodhena taïhakkhayavimuttino Pajjotass' eva nibbÃnaæ vimokho hoti cetaso ti. 90. 1. Ekaæ samayaæ Bhagavà Kosalesu cÃrikaæ caramÃno mahatà bhikkhusaÇghena saddhiæ yena PaÇkadhà nÃma KosalÃnaæ nigamo tad avasari. Tatra sudaæ Bhagavà PaÇkhadhÃyaæ viharati. PaÇkadhà nÃma KosalÃnaæ nigamo. Tena kho pana samayena Kassapagotto nÃma bhikkhu PaÇkadhÃyaæ ÃvÃsiko hoti. Tatra sudaæ Bhagavà sikkhÃpadapaÂisaæyuttÃya dhammiyà kathÃya bhikkhÆ sandasseti samÃdapeti samuttejeti sampahaæseti. Atha kho Kassapagottassa bhikkhuno Bhagavatà sikkhÃpadapaÂisaæyuttÃya dhammiyà kathÃya bhikkhÆ sandassente samÃdapente samuttejente sampahaæsente ahud eva akkhanti ahu appaccayo adhisallikhat' evÃyaæ samaïo ti. 2. Atha kho Bhagavà PaÇkadhÃyaæ yathÃbhirantaæ viharitvà yena RÃjagahaæ tena cÃrikaæ pakkÃmi anupubbena cÃrikaæ caramÃno yena RÃjagahaæ tad avasari. #<[page 237]># %% Tatra sudaæ Bhagavà RÃjagahe viharati GijjhakÆÂe pabbate. Atha kho Kassapagottassa bhikkhuno acirapakkantassa Bhagavato ahud eva kukkuccaæ ahu vippaÂisÃro -- AlÃbhà vata me na vata me lÃbhà dulladdhaæ vata me na vata me suladdhaæ, yassa me Bhagavatà sikkhÃpadapaÂisaæyuttÃya dhammiyà kathÃya bhikkhÆ sandassente samÃdapente samuttejente sampahaæsente ahud eva akkhanti ahu appaccayo adhisallikhat' evÃyaæ samaïo ti. Yan nÆnÃhaæ yena Bhagavà ten' upasaÇkameyyaæ, upasaÇkamitvà Bhagavato santike accayaæ accayato deseyyan ti? 3. Atha kho Kassapagotto bhikkhu senÃsanaæ saæsÃmetvà pattacÅvaraæ ÃdÃya yena RÃjagahaæ tena pakkÃmi anupubbena yena RÃjagahaæ GijjhakÆÂo pabbato yena Bhagavà ten' upasaÇkami. UpasaÇkamitvà Bhagavantaæ abhivÃdetvà ekamantaæ nisÅdi. Ekamantaæ nisinno kho Kassapagotto bhikkhu Bhagavantaæ etad avoca: Ekam idaæ bhante samayaæ Bhagavà PaÇkadhÃyaæ viharati. PaÇkadhà nama KosalÃnaæ nigamo. Tatra sudaæ Bhagavà sikkhÃpadapaÂisamyuttÃya dhammiyà kathÃya bhikkhÆ sandassesi samÃdapesi samuttejesi sampahaæsesi. Tassa mayhaæ bhante Bhagavatà sikkhÃpadapaÂisaæyuttÃya dhammiyà kathÃya bhikkhÆ sandassente samÃdapente samuttejente sampahaæsente ahud eva akkhanti ahu appaccayo adhisallikhat' evÃyaæ samaïo ti. Atha kho Bhagavà PaÇkadhÃyaæ yathÃbhirantaæ viharitvà yena RÃjagahaæ tena cÃrikaæ pakkÃmi. Tassa mayhaæ bhante acirapakkantassa Bhagavato ahud eva kukkuccaæ ahu vippaÂisÃro -- AlÃbhà vata me na vata me lÃbhà dulladdhaæ vata me na vata me suladdhaæ, yassa me Bhagavatà sikkhÃpadapaÂisaæyuttÃya dhammiyà kathÃya bhikkhÆ sandassente samÃdapente samuttejente sampahaæsente ahud eva akkhanti ahud appaccayo adhisallikhat' evÃyaæ samaïo ti. Yan nÆnÃhaæ yena Bhagavà ten' upasaÇkameyyaæ, upasaÇkamitvà Bhagavato santike accayaæ accayato deseyyan ti? Accayo maæ bhante accagamà yathÃbÃlaæ yathÃmÆÊhaæ yathÃ-akusalaæ, #<[page 238]># %<238 SAMA×A-VAGGA. [III. 90. 4.>% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ yassa me Bhagavatà sikkhÃpadapaÂisaæyuttÃya dhammiyà kathÃya bhikkhÆ sandassente samÃdapente samuttejente sampahaæsente ahud eva akkhanti ahu appaccayo adhisallikhat' evÃyaæ samaïo ti. Tassa me bhante Bhagavà accayaæ accayato paÂiganhÃtu Ãyatiæ saævarÃyà ti. 4. Taggha tvaæ Kassapa accayo accagamà yathÃbÃlaæ yathÃmÆÊhaæ yathÃ-akusalaæ, yassa te mayà sikkhÃpadapaÂisaæyuttÃya dhammiyà kathÃya bhikkhÆ sandassente samÃdapente samuttejente sampahaæsente ahud eva akkhanti ahu appaccayo adhisallikhat' evÃyaæ samaïo ti. Yato ca kho tvaæ Kassapa accayaæ accayato disvà yathÃdhammaæ paÂikarosi taæ te mayaæ paÂigaïhÃma. Vuddhi h' esà Kassapa ariyassa vinaye yo accayaæ accayato disvà yathÃdhammaæ paÂikaroti Ãyatiæ saævaraæ Ãpajjati. 5. Thero ce pi Kassapa bhikkhu hoti na sikkhÃkÃmo sikkhÃsamÃdÃnassa na vaïïavÃdÅ, ye c' a¤¤e bhikkhÆ na sikkhÃkÃmà te ca pana sikkhÃya na samÃdapeti, ye c' a¤¤e bhikkhÆ sikkhÃkÃmà tesa¤ ca na vaïïaæ bhaïati bhÆtaæ tacchaæ kÃlena, evarÆpassÃhaæ Kassapa therassa bhikkhuno na vaïïaæ bhaïÃmi. Taæ kissa hetu? Satthà hi 'ssa vaïïaæ bhaïatÅ ti a¤¤e naæ bhikkhuæ bhajeyyuæ. Ye naæ bhajeyyuæ tyÃssa diÂÂhÃnugatiæ Ãpajjeyyuæ. YÃssa diÂÂhÃnugatiæ Ãpajjeyyuæ tesaæ taæ assa dÅgharattaæ ahitÃya dukkhÃyà ti. TasmÃhaæ Kassapa evarÆpassa therassa bhikkhuno na vaïïaæ bhaïÃmi. 6. Majjhimo ce pi Kassapa bhikkhu hoti . . . pe . . . Navo ce pi Kassapa bhikkhu hoti na sikkhÃkÃmo sikkhÃsamÃdÃnassa na vaïïavÃdÅ, ye c' a¤¤e bhikkhÆ na sikkhÃkÃmà te ca pana sikkhÃya na samÃdapeti, ye c' a¤¤e bhikkhÆ sikkhÃkÃmà tesa¤ ca na vaïïaæ bhaïati bhÆtaæ tacchaæ kÃlena, evarÆpassÃhaæ Kassapa navassa bhikkhuno na vaïïaæ bhaïÃmi. Tam kissa hetu? Satthà hi 'ssa vaïïaæ bhaïatÅ ti a¤¤e naæ bhikkhuæ bhajeyyuæ. Ye naæ bhajeyyuæ tyÃssa diÂÂhÃnugatiæ Ãpajjeyyuæ. #<[page 239]># %% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ Yassa diÂÂhÃnugatiæ Ãpajjeyyuæ tesaæ taæ assa dÅgharattaæ ahitÃya dukkhÃyà ti. TasmÃhaæ Kassapa evarÆpassa navassa bhikkhuno na vaïïaæ bhaïÃmi. 7. Thero ce pi Kassapa bhikkhu hoti sikkhÃkÃmo sikkhÃsamÃdÃnassa vaïïavÃdÅ, ye c' a¤¤e bhikkhÆ na sikkhÃkÃmà te ca sikkhÃya samÃdapeti, ye c' a¤¤e bhikkhÆ sikkhÃkÃmà tesa¤ ca vaïïaæ bhaïati bhÆtaæ tacchaæ kÃlena, evarÆpassa Kassapa therassa bhikkhuno vaïïaæ bhaïÃmi. Taæ kissa hetu? Satthà hi 'ssa vaïïaæ bhaïatÅ ti a¤¤e naæ bhikkhuæ bhajeyyuæ. Ye naæ bhajeyyuæ tyÃssa diÂÂhÃnugatiæ Ãpajjeyyuæ. YÃssa diÂÂhÃnugatiæ Ãpajjeyyuæ tesaæ taæ assa dÅgharattaæ hitÃya sukhÃyà ti. TasmÃhaæ Kassapa evarÆpassa therassa bhikkhuno vaïïaæ bhaïÃmi. 8. Majjhimo ce pi Kassapa bhikkhu hoti . . . navo ce pi Kassapa bhikkhu hoti sikkhÃkÃmo sikkhÃpamÃdÃnassa vaïïavÃdÅ, ye c' a¤¤e bhikkhÆ na sikkhÃkÃmà te ca sikkhÃya samÃdapeti, ye c' a¤¤e bhikkhÆ sikkhÃkÃmà tesa¤ ca vaïïaæ bhaïati bhÆtaæ tacchaæ kÃlena, evarÆpassa Kassapa navassa bhikkhuno vaïïaæ bhaïÃmi. Taæ kissa hetu? Satthà hi 'ssa vaïïaæ bhaïatÅ ti a¤¤e naæ bhikkhuæ bhajeyyuæ. Ye naæ bhajeyyuæ tyÃssa diÂÂhÃnugatiæ Ãpajjeyyuæ. YÃssa diÂÂhÃnugatiæ Ãpajjeyyuæ tesaæ taæ assa dÅgharattaæ hitÃya sukhÃyà ti. TasmÃhaæ Kassapa evarÆpassa navassa bhikkhuno vaïïaæ bhaïÃmÅ ti. Samaïavaggo catuttho. 91. 1. TÅï' imÃni bhikkhave kassakassa gahapatissa accÃyikÃni karaïÅyÃni. KatamÃni tÅïi? Idha bhikkhave kassako gahapati sÅghasÅghaæ khettaæ sukaÂÂhaæ karoti sumatikataæ sÅghasÅghaæ khettaæ sukaÂÂhaæ karitvà sumatikataæ sÅghasÅgham pi bÅjÃni patiÂÂhÃpeti, sÅghasÅghaæ bÅjÃni patiÂÂhÃpetvà sÅghasÅghaæ udakaæ abhineti pi apaneti pi. #<[page 240]># %<240 LO×APHALA-VAGGA. [III. 91. 2.>% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ ImÃni kho bhikkhave tÅïi kassakassa gahapatissa accÃyikÃni karaïÅyÃni. Tassa kho taæ bhikkhave kassakassa gahapatissa n' atthi sà iddhi và ÃnubhÃvo và ajj' eva me dha¤¤Ãni jÃyantu sv' eva gabbhiniyo hontu uttarass' eva paccantÆ ti. Atha kho bhikkhave hoti so samayo yaæ tassa kassakassa gahapatissa tÃni dha¤¤Ãni utupariïÃmini jÃyanti pi gabbhinÅ pi honti paccanti pi. 2. Evam eva kho bhikkhave tÅï' imÃni bhikkhussa accÃyikÃni karaïÅyÃni. KatamÃni tÅïi? AdhisÅlasikkhÃsamÃdÃnaæ, adhicittasikkhÃsamÃdÃnaæ, adhipa¤¤ÃsikkhÃsamÃdÃnaæ. ImÃni kho bhikkhave tÅïi bhikkhussa accÃyikÃni karaïÅyÃni. Tassa kho taæ bhikkhave bhikkhuno n' atthi sà iddhi và ÃnubhÃvo vÃ, ajj' eva me anupÃdÃya Ãsavehi cittaæ vimuccatu sve và uttarass' evà ti. Atha kho bhikkhave hoti so samayo yaæ tassa bhikkhuno adhisÅlam pi sikkhato adhicittam pi sikkhato adhipa¤¤am pi sikkhato anupÃdÃya Ãsavehi cittaæ vimuccati. TasmÃt iha bhikkhave evaæ sikkhitabbaæ -- tibbo no chando bhavissati adhisÅlasikkhÃsamÃdÃne . . . pe . . . tibbo no chando bhavissati adhipa¤¤ÃsikkhÃsamÃdÃne ti. Evaæ hi vo bhikkhave sikkhitabban ti. 92. 1. TÅï' imÃni bhikkhave a¤¤atitthiyà paribbÃjakà pavivekÃni pa¤¤Ãpenti. KatamÃni tÅïi? CÅvarapavivekaæ, piï¬apÃtapavivekaæ, senÃsanapavivekan ti. Tatr' idaæ bhikkhave a¤¤atitthiyà paribbÃjakà cÅvarapavivekasmiæ pa¤¤Ãpenti -- sÃïÃni pi dhÃrenti masÃïÃni pi dhÃrenti chavadussÃni pi dhÃrenti paæsukÆlÃni pi dhÃrenti tirÅÂakÃni pi dhÃrenti ajinÃni pi dhÃrenti ajinakkhipam pi dhÃrenti kusacÅram pi dhÃrenti vÃkacÅram pi dhÃrenti phalakacÅram pi dhÃrenti kesakambalam pi dhÃrenti vÃlakambalam pi dhÃrenti ulÆkapakkhikam pi dhÃrenti. #<[page 241]># %% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ Idaæ kho bhikkhave a¤¤atitthiyà paribbÃjakà cÅvarapavivekasmiæ pa¤¤Ãpenti. Tatr' idaæ bhikkhave a¤¤atitthiyà paribbÃjakà piï¬apÃtapavivekasmiæ pa¤¤Ãpenti -- sÃkabhakkhà pi honti sÃmÃkabhakkhà pi honti nÅvÃrabhakkhà pi honti daddulabhakkhà pi honti haÂabhakkhà pi honti kaïabhakkhà pi honti ÃcÃmabhakkhà pi honti pi¤¤Ãkabhakkhà pi honti tiïabhakkhà pi honti gomayabhakkhà pi honti vanamÆlaphalÃhÃrà yÃpenti pavattaphalabhojÅ. Idaæ kho bhikkhave a¤¤atitthiyà paribbÃjakà piï¬apÃtapavivekasmiæ pa¤¤Ãpenti. Tatr' idaæ bhikkhave a¤¤atitthiyà paribbÃjakà senÃsanapavivekasmiæ pa¤¤Ãpenti -- ara¤¤aæ rukkhamÆlaæ susÃnaæ vanapanthaæ abbhokÃsaæ palÃlapu¤jaæ bhusÃgÃraæ. Idaæ kho bhikkhave a¤¤atitthiyà paribbÃjakà senÃsanapavivekasmiæ pa¤¤Ãpenti. ImÃni kho bhikkhave tÅïi a¤¤atitthiyà paribbÃjakà pavivekÃni pa¤¤Ãpenti. 2. TÅïi kho imÃni bhikkhave imasmiæ dhammavinaye bhikkhuno pavivekÃni. KatamÃni tÅïi? Idha bhikkhave bhikkhu sÅlavà ca hoti dussÅlya¤ c' assa pahÅnaæ hoti tena ca vivitto hoti, sammÃdiÂÂhiko hoti micchÃdiÂÂhi c' assa pahÅnà hoti tÃya ca vivitto hoti, khÅïÃsavo ca hoti Ãsavà c' assa pahÅnà honti tehi ca vivitto hoti. Yato kho bhikkhave bhikkhu sÅlavà hoti dussÅlya¤ c' assa pahÅnaæ hoti tena ca vivitto hoti sammÃdiÂÂhiko hoti micchÃdiÂÂhi c' assa pahÅnà hoti tÃya ca vivitto hoti khÅïÃsavo ca hoti Ãsavà c' assa pahÅnà honti tehi ca vivitto hoti -- ayaæ vuccati bhikkhave bhikkhu aggappatto sÃrappatto suddho sÃre patiÂÂhito. 3. SeyyathÃpi bhikkhave kassakassa gahapatissa sampannaæ sÃlikkhettaæ. Taæ enaæ kassako gahapati sÅghasÅghaæ vapÃpeyya, sÅghasÅghaæ vapÃpetvà sÅghasÅghaæ saÇgharÃpeyya, sÅghasÅghaæ saÇgharÃpetvà sÅghasÅghaæ ubbahÃpeyya, #<[page 242]># %<242 LO×APHALA-VAGGA. [III. 92. 4.>% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ sÅghasÅghaæ ubbahÃpetvà sÅghasÅghaæ pu¤jaæ kÃrÃpeyya, sÅghasÅghaæ pu¤jaæ kÃrÃpetvà sÅghasÅghaæ maddÃpeyya, sÅghasÅghaæ maddÃpetvà sÅghasÅghaæ palÃlÃni uddharÃpeyya, sÅghasÅghaæ palÃlÃni uddharÃpetvà sÅghasÅghaæ bhusikaæ uddharÃpeyya, sÅghasÅghaæ bhusikaæ uddharÃpetvà sÅghasÅghaæ opunÃpeyya, sÅghasÅghaæ opunÃpetvà sÅghasÅghaæ atiharÃpeyya, sÅghasÅghaæ atiharÃpetvà sÅghasÅghaæ koÂÂÃpeyya, sÅghasÅghaæ koÂÂÃpetvà sÅghasighaæ thusÃni uddharÃpeyya, evam assu tassa bhikkhave kassakassa gahapatissa tÃni dha¤¤Ãni aggappattÃni sÃrappattÃni suddhÃni sÃre patiÂÂhitÃni. Evam eva kho bhikkhave bhikkhu sÅlavà ca hoti dussÅlya¤ c' assa pahÅnaæ hoti tena ca vivitto hoti sammÃdiÂÂhiko ca hoti micchÃdiÂÂhi c' assa pahÅnà hoti tÃya ca vivitto hoti khÅïÃsavo ca hoti Ãsavà c' assa pahÅnà honti tehi ca vivitto hoti -- ayaæ vuccati bhikkhave bhikkhu aggappatto sÃrappatto suddho sÃre patiÂÂhito ti. 4. SeyyathÃpi bhikkhave saradasamaye viddhe vigatavalÃhake deve Ãdicco nabhaæ abbhussukkamÃno sabbaæ ÃkÃsagataæ tamaæ abhivihacca bhÃsate ca tapate ca virocati ca, evam eva kho bhikkhave yato ariyasÃvakassa virajaæ vÅtamalaæ dhammacakkhuæ udapÃdi sahadassanuppÃdà bhikkhave ariyasÃvakassa tÅïi saæyojanÃni pahÅyanti sakkÃyadiÂÂhi vicikicchà sÅlabbata-parÃmÃso, athÃparaæ dvÅhi dhammehi niyyÃti abhijjhÃya ca vyÃpÃdena ca. So vivicc' eva kÃmehi vivicca akusalehi dhammehi savitakkaæ savicÃraæ vivekajaæ pÅtisukhaæ paÂhamajjhÃnaæ upasampajja viharati. Tasmiæ bhikkhave samaye ariyasÃvako kÃlaæ kareyya n' atthi taæ saæyojanaæ yena saæyojanena saæyutto ariyasÃvako puna imaæ lokaæ Ãgaccheyyà ti. 93.5 1. Tisso imà bhikkhave parisÃ. Katamà tisso? AggavatÅ parisÃ, vaggà parisÃ, samaggà parisÃ. #<[page 243]># %% Katamà va bhikkhave aggavatÅ parisÃ? Idha bhikkhave yassaæ parisÃyaæ therà bhikkhÆ na bÃhulikà honti na sÃthalikà vokkamane nikkhittadhurà paviveke pubbaÇgamÃ, viriyaæ Ãrabbhanti appattassa pattiyà anadhigatassa adhigamÃya asacchikatassa sacchikiriyÃya -- tesaæ pacchimà janatà diÂÂhÃnugatiæ Ãpajjati, sà pi hoti na bÃhulikà na sÃthalikà vokkamane nikkhittadhurà paviveke pubbaÇgamÃ, viriyaæ Ãrabbhati appattassa pattiyà anadhigatassa adhigamÃya asacchikatassa sacchikiriyÃya. Ayaæ vuccati bhikkhave aggavatÅ parisÃ. 2. Katamà ca bhikkhave vaggà parisÃ? Idha bhikkhave yassaæ parisÃyaæ bhikkhÆ bhaï¬anajÃtà kalahajÃtà vivÃdÃpannà a¤¤ama¤¤aæ mukhasattÅhi vitudantà viharanti -- ayaæ vuccati bhikkhave vaggà parisÃ. 3. Katamà ca bhikkhave samaggà parisÃ? Idha bhikkhave yassaæ parisÃyaæ bhikkhÆ samaggà sammodamÃnà avivadamÃnà khÅrodakÅbhÆtà a¤¤ama¤¤aæ piyacakkhÆhi sampassantà viharanti -- ayaæ vuccati bhikkhave samaggà parisÃ. 4. Yasmiæ bhikkhave samaye bhikkhÆ samaggà sammodamÃnà khÅrodakÅbhÆtà a¤¤ama¤¤aæ piyacakkhÆhi sampassantà viharanti bahuæ bhikkhave bhikkhÆ tasmiæ samaye pu¤¤aæ pasavanti, brahmaæ bhikkhave vihÃraæ tasmiæ samaye bhikkhÆ viharanti -- yadidaæ muditÃya cetovimuttiyà pamuditassa pÅti jÃyati, pÅtimanassa kÃyo passambhati, passaddhakÃyo sukhaæ vediyati, sukhino cittaæ samÃdhiyati. 5. SeyyathÃpi bhikkhave upari pabbate thulla-phusitake deve vassante taæ udakaæ yathÃninnaæ pavattamÃnaæ pabbatakandarapadarasÃkhà paripÆreti, pabbatakandarapadarasÃkhà paripÆrà kussubbhe paripÆrenti, kussubbhà paripÆrà mahÃsobbhe paripÆrenti, mahÃsobbhà paripÆrà kunnadiyo paripÆrenti, kunnadiyo paripÆrà mahÃnadiyo paripÆrenti, mahÃnadiyo paripÆrà samuddam paripÆrenti, evam eva kho bhikkhave yasmiæ samaye bhikkhÆ samaggà sammodamÃnà avivadamÃnà khÅrodakÅbhÆtà a¤¤ama¤¤aæ piyacakkhÆhi sampassantà viharanti bahuæ bhikkhave tasmiæ samaye pu¤¤aæ pasavanti, #<[page 244]># %<244 LO×APHALA-VAGGA. [III. 94. 1.>% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ brahmaæ bhikkhave vihÃraæ tasmiæ samaye bhikkhÆ viharanti -- yadidaæ muditÃya cetovimuttiyÃ, pamuditassa pÅti jÃyati pÅtimanassa kÃyo passambhati passaddhakÃyo sukhaæ vediyati sukhino cittaæ samÃdhiyati. Imà kho bhikkhave tisso parisÃ. 94. 1. TÅhi bhikkhave aÇgehi samannÃgato ra¤¤o bhaddo assÃjÃnÅyo rÃjÃraho hoti rÃjabhoggo ra¤¤o aÇgan t' eva saÇkhaæ gacchati. Katamehi tÅhi? Idha bhikkhave ra¤¤o bhaddo assÃjÃnÅyo vaïïasampanno ca hoti balasampanno ca javasampanno ca. Imehi kho bhikkhave tÅhi aÇgehi samannÃgato ra¤¤o bhaddo assÃjÃnÅyo rÃjÃraho hoti rÃjabhoggo ra¤¤o aÇgan t' eva saÇkhaæ gacchati. 2. Evam eva kho bhikkhave tÅhi dhammehi samannÃgato bhikkhu Ãhuneyyo hoti pÃhuneyyo dakkhiïeyyo a¤jalikaraïÅyo anuttaraæ pu¤¤akkhettaæ lokassà ti. Katamehi tÅhi? Idha bhikkhave bhikkhu vaïïasampanno ca hoti balasampanno ca javasampanno ca. 3. Katha¤ ca bhikkhave bhikkhu vaïïasampanno hoti? Idha bhikkhave bhikkhu sÅlavà hoti pÃtimokkhasaævarasaævuto viharati ÃcÃragocarasampanno aïumattesu vajjesu bhayadassÃvÅ samÃdÃya sikkhati sikkhÃpadesu, evaæ kho bhikkhave bhikkhu vaïïasampanno hoti. 4. Katha¤ ca bhikkhave bhikkhu balasampanno hoti? Idha bhikkhave bhikkhu Ãraddhaviriyo viharati, akusalÃnaæ dhammÃnaæ pahÃnÃya kusalÃnaæ dhammÃnaæ upasampadÃya thÃmavà daÊhaparakkamo anikkhittadhuro kusalesu dhammesu, evaæ kho bhikkhave bhikkhu balasampanno hoti. 5. Katha¤ ca bhikkhave bhikkhu javasampanno hoti? Idha bhikkhave bhikkhu idaæ dukkhan ti yathÃbhÆtaæ pajÃnÃti ayaæ dukkhasamudayo ti yathÃbhÆtaæ pajÃnÃti . . .x pe . . . ayaæ dukkhanirodhagÃminÅ paÂipadà ti yathÃbhÆtaæ pajÃnÃti, #<[page 245]># %% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ evaæ kho bhikkhave bhikkhu javasampanno hoti. Imehi kho bhikkhave tÅhi dhammehi samannÃgato bhikkhu Ãhuneyyo hoti . . . pe . . . anuttaraæ pu¤¤akkhettaæ lokassà ti. 95. 1. TÅhi bhikkhave aÇgehi samannÃgato ra¤¤o bhaddo assÃjÃnÅyo rÃjÃraho hoti rÃjabhoggo ra¤¤o aÇgan t' eva saÇkhaæ gacchati. Katamehi tÅhi? Idha bhikkhave ra¤¤o bhaddo assÃjÃnÅyo vaïïasampanno ca hoti balasampanno ca javasampanno ca. Imehi kho bhikkhave tÅhi aÇgehi samannÃgato ra¤¤o bhaddo assÃjÃnÅyo rÃjÃraho hoti rÃjabhoggo ra¤¤o aÇgan t' eva saÇkhaæ gacchati. 2. Evam eva kho bhikkhave tÅhi dhammehi samannÃgato bhikkhu Ãhuneyyo hoti . . . pe . . . anuttaraæ pu¤¤akkhettaæ lokassà ti. Katamehi tÅhi? Idha bhikkhave bhikkhu vaïïasampanno ca hoti balasampanno ca javasampanno ca. 3. Katha¤ ca bhikkhave bhikkhu vaïïasampanno hoti? Idha bhikkhave bhikkhu sÅlavà hoti . . . pe . . . samÃdÃya sikkhati sikkhÃpadesu, evaæ kho bhikkhave bhikkhu vaïïasampanno hoti. 4. Katha¤ ca bhikkhave bhikkhu balasampanno hoti? Idha bhikkhave bhikkhu Ãraddhaviriyo viharati akusalÃnaæ dhammÃnaæ pahÃnÃya kusalÃnaæ dhammÃnaæ upasampadÃya thÃmavà daÊhaparakkamo anikkhittadhuro kusalesu dhammesu, evaæ kho bhikkhave bhikkhu balasampanno hoti. 5. Katha¤ ca bhikkhave bhikkhu javasampanno hoti? Idha bhikkhave bhikkhu pa¤cannaæ orambhÃgiyÃnaæ saæyojanÃnaæ parikkhayà opapÃtiko hoti tatthaparinibbÃyÅ anÃvattidhammo tasmà lokÃ, evaæ kho bhikkhave bhikkhu javasampanno hoti . . . Imehi kho bhikkhave tÅhi dhammehi samannÃgato bhikkhu Ãhuneyyo . . . pe . . . anuttaraæ pu¤¤akkhettaæ lokassà ti. 96. 1. TÅhi bhikkhave aÇgehi samannÃgato ra¤¤o bhaddo assÃjÃnÅyo rÃjÃraho hoti rÃjabhoggo ra¤¤o aÇgan t' eva saÇkhaæ gacchati. Katamehi tÅhi? #<[page 246]># %<246 LO×APHALA-VAGGA. [III. 96. 2.>% Idha bhikkhave ra¤¤o bhaddo assÃjÃnÅyo vaïïasampanno ca hoti balasampanno ca javasampanno ca. Imehi kho bhikkhave tÅhi aÇgehi samannÃgato ra¤¤o bhaddo assÃjÃnÅyo rÃjÃraho hoti rÃjabhoggo ra¤¤o aÇgan t' eva saÇkhaæ gacchati. 2. Evam eva bhikkhave tÅhi dhammehi samannÃgato bhikkhu Ãhuneyyo . . . pe . . . anuttaraæ pu¤¤akkhettaæ lokassà ti. Katamehi tÅhi? Idha bhikkhave bhikkhu vaïïasampanno ca hoti balasampanno ca javasampanno ca. 3. Katha¤ ca bhikkhave bhikkhu vaïïasampanno hoti? Idha bhikkhave bhikkhu sÅlavà hoti pÃtimokkhasaævarasaævuto viharati . . . pe . . . samÃdÃya sikkhati sikkhÃpadesu, evaæ kho bhikkhave bhikkhu vaïïasampanno hoti. 4. Katha¤ ca bhikkhave bhikkhu balasampanno hoti? Idha bhikkhave bhikkhu Ãraddhaviriyo hoti . . . pe . . . thÃmavà daÊhaparakkamo anikkhittadhuro kusalesu dhammesu, evaæ kho bhikkhave bhikkhu balasampanno hoti. 5. Katha¤ ca bhikkhave bhikkhu javasampanno hoti? Idha bhikkhave bhikkhu ÃsavÃnaæ khayà anÃsavaæ cetovimuttiæ pa¤¤Ãvimuttiæ diÂÂh' eva dhamme sayaæ abhi¤¤Ã sacchikatvà upasampajja viharati, evaæ kho bhikkhave bhikkhu javasampanno hoti. Imehi kho bhikkhave tÅhi dhammehi samannÃgato bhikkhu Ãhuneyyo hoti . . . pe . . . anuttaraæ pu¤¤akkhettaæ lokassà ti. 97. 1. Navo pi bhikkhave potthako dubbaïïo ca hoti dukkhasamphasso ca appaggho ca. Majjhimo pi bhikkhave potthako dubbaïïo ca hoti dukkhasamphasso ca appaggho ca. Jiïïo pi bhikkhave potthako dubbaïïo ca hoti dukkhasamphasso ca appaggho ca. Jiïïam pi bhikkhave potthakaæ ukkhaliparimaddanaæ và karonti saÇkÃrakÆÂe và naæ cha¬¬enti. 2. Evam eva kho bhikkhave navo ce pi bhikkhu hoti dussÅlo pÃpadhammo idaæ assa dubbaïïatÃya vadÃmi. #<[page 247]># %% SeyyathÃpi so bhikkhave potthako dubbaïïo tathÆpamÃhaæ bhikkhave imaæ puggalaæ vadÃmi. Ye kho pan' assa sevanti bhajanti payirupÃsanti diÂÂhÃnugatiæ Ãpajjanti tesaæ taæ hoti dÅgharattaæ ahitÃya dukkhÃya. Idam assa dukkhasamphassatÃya vadÃmi. SeyyathÃpi so bhikkhave potthako dukkhasamphasso tathÆpamÃhaæ bhikkhave imaæ puggalaæ vadÃmi. Yesaæ kho pana paÂigaïhÃti cÅvarapiï¬apÃtasenÃsanagilÃnapaccayabhesajjaparikkhÃraæ tesan taæ na mahapphalaæ hoti na mahÃnisaæsaæ. Idam assa appagghatÃya vadÃmi. SeyyathÃpi so bhikkhave potthako appaggho tathÆpamÃhaæ bhikkhave imaæ puggalaæ vadÃmi. 3. Majjhimo ce pi bhikkhave hoti . . . pe . . . Thero ce pi bhikkhave bhikkhu hoti dussÅlo pÃpadhammo idam assa dubbaïïatÃya vadÃmi. SeyyathÃpi so bhikkhave potthako dubbaïïo tathÆpamÃhaæ bhikkhave imaæ puggalaæ vadÃmi. Ye kho pan' assa sevanti bhajanti payirupÃsanti diÂÂhÃnugatiæ Ãpajjanti tesaæ taæ hoti dÅgharattaæ ahitÃya dukkhÃya. Idam assa dukkhasamphassatÃya vadÃmi. SeyyathÃpi so bhikkhave potthako dukkhasamphasso tathÆpamÃhaæ bhikkhave imaæ puggalaæ vadÃmi. Yesaæ kho pana paÂigaïhÃti cÅvarapiï¬apÃtasenÃsanagilÃnapaccayabhesajjaparikkhÃraæ tesaæ taæ na mahapphalaæ hoti na mahÃnisaæsaæ. Idam assa appagghatÃya vadÃmi. SeyyathÃpi so bhikkhave potthako appaggho tathÆpamÃhaæ bhikkhave imaæ puggalaæ vadÃmi. 4. EvarÆpo cÃyaæ bhikkhave thero bhikkhu saÇghamajjhe bhaïati. Tam enaæ bhikkhÆ evaæ Ãhaæsu:-- kiæ kho tuyhaæ bÃlassa avyattassa bhaïitena tvam pi nÃma bhaïitabbaæ ma¤¤asÅ ti. So kupito anattamano tathÃrÆpiæ vÃcaæ nicchÃreti yathÃrÆpÃya vÃcÃya saÇgho taæ ukkhipati saÇkÃrakÆÂe 'va naæ potthakaæ. 98.2 1. Navam pi bhikkhave kÃsikaæ vatthaæ vaïïavanta¤ c' eva hoti sukhasamphassa¤ ca mahaggha¤ ca. Majjhimam pi bhikkhave kÃsikaæ vatthaæ vaïïavanta¤ c' eva hoti sukhasamphassa¤ ca mahaggha¤ ca. #<[page 248]># %<248 LO×APHALA-VAGGA. [III. 98. 2.>% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ Jiïïam pi bhikkhave kÃsikaæ vatthaæ vaïïavanta¤ c' eva hoti sukhasamphassa¤ ca mahaggha¤ ca. Jiïïam pi bhikkhave kÃsikaæ vatthaæ ratanapaliveÂhanaæ và karonti gandhakaraï¬ake và naæ nikkhipanti. 2. Evam eva kho bhikkhave navo ce pi bhikkhu hoti sÅlavà kalyÃïadhammo idam assa suvaïïatÃya vadÃmi. SeyyathÃpi taæ bhikkhave kÃsikaæ vatthaæ vaïïavantaæ tathÆpamÃhaæ bhikkhave imaæ puggalaæ vadÃmi. Ye kho pan' assa sevanti bhajanti payirupÃsanti diÂÂhÃnugatiæ Ãpajjanti tesaæ taæ hoti dÅgharattaæ hitÃya sukhÃya. Idam assa sukhasamphassatÃya vadÃmi. SeyyathÃpi taæ bhikkhave kÃsikaæ vatthaæ sukhasamphassaæ tathÆpamÃhaæ bhikkhave imaæ puggalaæ vadÃmi. Yesaæ kho pana paÂiganhÃti cÅvarapiï¬apÃtasenÃsanagilÃnapaccayabhesajjaparikkhÃraæ tesaæ taæ mahapphalaæ hoti mahÃnisaæsaæ. Idam assa mahagghatÃya vadÃmi. SeyyathÃpi taæ bhikkhave kÃsikaæ vatthaæ mahagghaæ tathÆpamÃhaæ bhikkhave imaæ puggalaæ vadÃmi. 3. Majjhimo ce pi bhikkhave bhikkhu hoti . . . pe . . . Thero ce pi bhikkhave bhikkhu hoti sÅlavà kalyÃïadhammo idam assa suvaïïatÃya vadÃmi. SeyyathÃpi taæ bhikkhave kÃsikaæ vatthaæ vaïïavantaæ tathÆpamÃhaæ bhikkhave imaæ puggalaæ vadÃmi. Ye kho pan' assa sevanti bhajanti payirupÃsanti diÂÂhÃnugatiæ Ãpajjanti, tesaæ taæ hoti dÅgharattaæ hitÃya sukhÃya. Idam assa sukhasamphassatÃya vadÃmi. SeyyathÃpi taæ bhikkhave kÃsikaæ vatthaæ sukhasamphassaæ tathÆpamÃhaæ bhikkhave imaæ puggalaæ vadÃmi. Yesaæ kho pan' assa paÂigaïhÃti cÅvara . . . parikkhÃraæ tesaæ taæ mahapphalaæ hoti mahÃnisaæsaæ. Idaæ assa mahagghatÃya vadÃmi. SeyyathÃpi bhikkhave taæ kÃsikaæ vatthaæ mahagghaæ tathÆpamÃhaæ bhikkhave imaæ puggalaæ vadÃmi. 4. EvarÆpo cÃyaæ bhikkhave thero bhikkhu saÇghamajjhe bhaïati taæ enaæ bhikkhÆ evaæ Ãhaæsu #<[page 249]># %% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ -- appasaddà Ãyasmanto hotha, thero bhikkhu dhamma¤ ca vinaya¤ ca bhaïatÅ ti. [Tassa taæ vacanaæ Ãdheyyaæ gacchati gandha-karaï¬ake va naæ kÃsikavatthaæ nikkhipanti.] TasmÃt iha bhikkhave evaæ sikkhitabbaæ kÃsikavatthÆpamà bhavissÃma na potthakÆpamà ti. Evaæ hi vo bhikkhave sikkhitabban ti. 99. 1. Yo bhikkhave evaæ vadeyya -- yathà yathÃyaæ puriso kammaæ karoti tathà tathà taæ paÂisaævediyatÅ ti -- evaæ santaæ bhikkhave brahmacariyavÃso na hoti okÃso na pa¤¤Ãyati sammà dukkhassa antakiriyÃya. Yo ca kho bhikkhave evaæ vadeyya -- yathà yathà vedanÅyaæ ayaæ puriso kammaæ karoti tathà tathÃssa vipÃkaæ paÂisaævediyatÅ ti -evaæ santaæ bhikkhave brahmacariyavÃso hoti okÃso pa¤¤Ãyati sammà dukkhassa antakiriyÃya. Idha bhikkhave ekaccassa puggalassa appamattakam pi pÃpaæ kammaæ kataæ tam enaæ nirayaæ upaneti. Idha pana bhikkhave ekaccassa puggalassa tÃdisaæ yeva appamattakaæ pÃpaæ kammaæ kataæ diÂÂhadhamme c' eva vedanÅyaæ hoti nÃïu pi khÃyati bahud eva? 2. KathaærÆpassa bhikkhave puggalassa appamattakam pi pÃpaæ kammaæ kataæ tam enaæ nirayaæ upaneti? Idha bhikkhave ekacco puggalo abhÃvitakÃyo hoti abhÃvitasÅlo abhÃvitacitto abhÃvitapa¤¤o paritto appÃtumo appadukkhavihÃrÅ. EvarÆpassa bhikkhave puggalassa appamattakam pi pÃpaæ kammaæ kataæ tam enaæ nirayaæ upaneti. KathaærÆpassa bhikkhave puggalassa tÃdisaæ yeva appamattakaæ pÃpaæ kammaæ kataæ diÂÂhadhammavedanÅyaæ hoti nÃïu pi khÃyati bahud eva? Idha bhikkhave ekacco puggalo bhÃvitakÃyo hoti bhÃvitasÅlo bhÃvitacitto bhÃvitapa¤¤o aparitto mahattà appamÃïavihÃrÅ. EvarÆpassa bhikkhave puggalassa tÃdisaæ yeva appamattakaæ pÃpaæ kammaæ kataæ diÂÂhadhammavedanÅyaæ hoti nÃïu pi khÃyati bahud eva? #<[page 250]># %<250 LO×APHALA-VAGGA. [III. 99. 3.>% 3. SeyyathÃpi bhikkhave puriso loïaphalaæ paritte udakamallake pakkhipeyya. Taæ kiæ ma¤¤atha bhikkhave. Api nu taæ parittaæ udakamallake udakaæ amunà loïaphalena loïaæ assa apeyyan ti? Evaæ bhante. Taæ kissa hetu? Aduæ hi bhante parittaæ udakamallake udakaæ. Taæ amunà loïaphalena loïam assa apeyyan ti. SeyyathÃpi bhikkhave puriso loïaphalaæ GaÇgÃya nadiyà pakkhipeyya. Taæ kiæ ma¤¤atha bhikkhave. Api nu sà GaÇgà nadÅ amunà loïaphalena loïaæ assa apeyyà ti? No h' etaæ bhante. Taæ kissa hetu? Asu hi bhante GaÇgÃya nadiyà mahà udakakkhandho. So amunà loïaphalena loïo assa apeyyo ti. Evam eva kho bhikkhave idh' ekaccassa puggalassa appamattakam pi pÃpaæ kataæ tam enaæ nirayaæ upaneti. Idha pana bhikkhave ekaccassa puggalassa tÃdisaæ yeva appamattakaæ pÃpaæ kammaæ kataæ diÂÂhadhammavedanÅyaæ hoti nÃïu pi khÃyati bahud eva? 4. KathaærÆpassa bhikkhave puggalassa appamattakam pi pÃpaæ kammaæ kataæ tam enaæ nirayaæ upaneti? Idha bhikkhave ekacco puggalo abhÃvitakÃyo . . . pe . . . appÃtumo appadukkhavihÃrÅ. EvarÆpassa bhikkhave puggalassa appamattakam pi pÃpaæ kammaæ kataæ tam enaæ nirayaæ upaneti. KathaærÆpassa bhikkhave puggalassa tÃdisaæ yeva appamattakam pi pÃpaæ kammaæ kataæ diÂÂhadhammavedanÅyaæ hoti nÃïu pi khÃyati bahud eva? Idha bhikkhave ekacco puggalo bhÃvitakÃyo . . . pe . . . mahattà appamÃïavihÃrÅ. EvarÆpassa bhikkhave puggalassa tÃdisaæ yeva appamattakaæ pÃpaæ kammaæ kataæ diÂÂhadhammavedanÅyaæ hoti nÃïu pi khÃyati bahud eva? 5. Idha bhikkhave ekacco addhakahÃpanena pi bandhanaæ nigacchati kahÃpanena pi bandhanaæ nigacchati kahÃpanasatena pi bandhanaæ nigacchati. #<[page 251]># %% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ Idha pana bhikkhave ekacco addhakahÃpanena pi na bandhanaæ nigacchati kahÃpanena pi na bandhanaæ nigacchati kahÃpanasatena pi na bandhanaæ nigacchati. KathaærÆpo bhikkhave addhakahÃpanena pi bandhanaæ nigacchati kahÃpanena pi bandhanaæ nigacchati kahÃpanasatena pi bandhanaæ nigacchati? Idha bhikkhave ekacco daÊiddo hoti appassako appabhogo. EvarÆpo bhikkhave addhakahÃpanena pi bandhanaæ nigacchati kahÃpanena pi bandhanaæ nigacchati kahÃpanasatena pi bandhanaæ nigacchati. KathaærÆpo bhikkhave addhakahÃpanena pi na bandhanaæ nigacchati kahÃpanena pi na bandhanaæ nigacchati kahÃpanasatena pi na bandhanaæ nigacchati? Idha bhikkhave ekacco a¬¬ho hoti mahaddhano mahÃbhogo. EvarÆpo bhikkhave addhakahÃpanena pi na bandhanaæ nigacchati kahÃpanena pi na bandhanaæ nigacchati kahÃpanasatena pi na bandhanaæ nigacchati. Evam eva kho bhikkhave idh' ekaccassa puggalassa appamattakam pi pÃpaæ kammaæ kataæ tam enaæ nirayaæ upaneti. Idha pana bhikkhave ekaccassa puggalassa tÃdisaæ yeva appamattakaæ pÃpaæ kammaæ kataæ diÂÂhadhammavedanÅyaæ hoti nÃïu pi khÃyati bahud eva. 6. KathaærÆpassa bhikkhave puggalassa appamattakam pi pÃpaæ kammaæ kataæ tam enaæ nirayaæ upaneti? Idha bhikkhave ekacco puggalo abhÃvitakÃyo . . . pe . . . appÃtumo appadukkhavihÃrÅ. EvarÆpassa bhikkhave puggalassa appamattakam pi pÃpaæ kammaæ kataæ tam enaæ nirayaæ upaneti. KathaærÆpassa bhikkhave puggalassa tÃdisaæ yeva appamattakaæ pÃpaæ kammaæ kataæ diÂÂhadhammavedanÅyaæ hoti nÃïu pi khÃyati bahud eva? Idha bhikkhave ekacco puggalo bhÃvitakÃyo . . . mahattà appamÃïavihÃrÅ. EvarÆpassa bhikkhave puggalassa tÃdisaæ yeva appamattakaæ pÃpaæ kammaæ kataæ diÂÂhadhammavedanÅyaæ hoti nÃïu pi khÃyati bahud eva. 7. SeyyathÃpi bhikkhave orabbhiko và urabbhaghÃtako và appekaccaæ urabbhaæ adinnaæ ÃdiyamÃnaæ pahoti hantuæ và bandhituæ và jhÃpetuæ và yathÃpaccayaæ và kÃtuæ, #<[page 252]># %<252 LO×APHALA-VAGGA. [III. 99. 8.>% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ appekaccaæ urabbhaæ adinnaæ ÃdiyamÃnaæ nappahoti hantuæ và bandhituæ và jhÃpetuæ và yathÃpaccayaæ và kÃtuæ. KathaærÆpaæ bhikkhave orabbhiko và urabbhaghÃtako và urabbhaæ adinnaæ ÃdiyamÃnaæ pahoti hantuæ và bandhituæ và jhÃpetuæ và yathÃpaccayaæ và kÃtuæ? Idha bhikkhave ekacco daÊiddo hoti appassako appabhogo. EvarÆpaæ bhikkhave orabbhiko và urabbhaghÃtako và urabbhaæ adinnaæ ÃdiyamÃnaæ pahoti hantuæ và bandhituæ và jhÃpetuæ và yathÃpaccayaæ và kÃtuæ. KathaærÆpaæ bhikkhave orabbhiko và urabbhaghÃtako và urabbhaæ adinnaæ ÃdiyamÃnaæ nappahoti hantuæ và bandhituæ và jhÃpetuæ và yathÃpaccayaæ và kÃtuæ? Idha bhikkhave ekacco a¬¬ho hoti mahaddhano mahÃbhogo rÃjà và rÃjamahÃmatto vÃ. EvarÆpaæ bhikkhave orabbhiko và urabbhaghÃtako và urabbhaæ adinnaæ ÃdiyamÃnaæ nappahoti hantuæ và bandhituæ và jhÃpetuæ và yathÃpaccayaæ và kÃtuæ. A¤¤adatthu pa¤jaliko va naæ yÃcati dehi me mÃrisa urabbhaæ và urabbhadhanaæ và ti. Evam eva kho bhikkhave idh' ekaccassa puggalassa appamattakam pi pÃpaæ kammaæ kataæ tam enaæ nirayaæ upaneti. Idha pana bhikkhave ekaccassa puggalassa tÃdisaæ yeva appamattakaæ pÃpaæ kammaæ kataæ diÂÂhadhammavedanÅyaæ hoti nÃïu pi khÃyati bahud eva. 8. KathaærÆpassa bhikkhave puggalassa appamattakam pi pÃpaæ kammaæ kataæ tam enaæ nirayaæ upaneti? Idha bhikkhave ekacco puggalo abhÃvitakÃyo hoti . . . pe . . . appÃtumo appadukkhavihÃrÅ. EvarÆpassa bhikkhave puggalassa appamattakam pi pÃpaækammaæ kataæ tam enaæ nirayaæ upaneti. #<[page 253]># %% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ KathaærÆpassa bhikkhave puggalassa tÃdisaæ yeva appamattakaæ pÃpaæ kammaæ kataæ diÂÂhadhammavedanÅyaæ hoti nÃïu pi khÃyati bahud eva. Idha bhikkhave ekacco puggalo bhÃvitakÃyo hoti . . . pe . . . mahattà appamÃïavihÃrÅ. EvarÆpassa bhikkhave puggalassa tÃdisaæ yeva appamattakaæ pÃpaæ kammaæ kataæ . . . pe . . . nÃïu pi khÃyati bahud eva. Yo bhikkhave evaæ vadeyya -- yathà yathà h' ayaæ puriso kammaæ karoti tathà tathà taæ paÂisaævediyatÅ ti -- evaæ santaæ bhikkhave brahmacariyavÃso na hoti okÃso na pa¤¤Ãyati sammà dukkhassa antakiriyÃya. Yo ca bhikkhave evaæ vadeyya -- yathà yathà vedanÅyaæ ayaæ puriso kammaæ karoti tathà tathà assa vipÃkaæ paÂisaævediyatÅ ti -- evaæ santaæ bhikkhave brahmacariyavÃso hoti okÃso pa¤¤Ãyati sammà dukkhassa antakiriyÃyà ti. 100. 1. Santi bhikkhave jÃtarÆpassa oÊÃrikà upakkilesà paæsuvÃlikà sakkharakaÂhalÃ. Tam enaæ paæsudhovako và paæsudhovakantevÃsÅ và doïiyaæ Ãkiritvà dhovati sandhovati niddhovati. Tasmiæ pahÅne tasmiæ vyantikate santi jÃtarÆpassa majjhima-sahagatà upakkilesà sukhumasakkharà thÆlavÃlikÃ. Tam enaæ paæsudhovako và paæsudhovakantevÃsÅ và dhovati sandhovati niddhovati. Tasmiæ pahÅne tasmiæ vyantikate santi jÃtarÆpassa sukhuma-sahagatà upakkilesà sukhumavÃlikà kÃlijallikÃ. Tam enaæ paæsudhovako và paæsudhovakantevÃsÅ và dhovati sandhovati niddhovati. Tasmiæ pahÅne tasmiæ vyantikate athÃparaæ suvaïïasikatà 'vasissanti. 2. Tam enaæ suvaïïakÃro và suvaïïakÃrantevÃsÅ và taæ jÃtarÆpaæ musÃyaæ pakkhipitvà dhamati sandhamati [na] niddhamati. #<[page 254]># %<254 LO×APHALA-VAGGA. [III. 100. 3.>% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ Taæ hoti jÃtarÆpaæ dhantaæ sandhantaæ aniddhantaæ anihitaæ aninnÅtakasÃvaæ, na c' eva muduæ hoti na ca kammanÅyaæ na ca pabhassaraæ pabhaÇgu ca, na ca sammà upeti kammÃya. Hoti so bhikkhave samayo yaæ so suvaïïakÃro và suvaïïakÃrantevÃsÅ và taæ jÃtarÆpaæ dhamati sandhamati niddhamati. Taæ hoti jÃtarÆpaæ dhantaæ sandhantaæ niddhantaæ nihitaæ ninnÅtakasÃvaæ, mudu¤ ca hoti kammanÅya¤ ca pabhassara¤ ca, na ca pabhaÇgu, sammà upeti kammÃya. Yassà yassà ca pilandhanavikatiyà ÃkaÇkhati, yadi paÂÂakÃya yadi kuï¬alÃya yadi gÅveyyake yadi suvaïïamÃlÃya, ta¤ c' assa atthaæ anubhoti. 3. Evam eva kho bhikkhave santi adhicittamanuyuttassa bhikkhuno oÊÃrikà upakkilesà kÃyaduccaritaæ vacÅduccaritaæ manoduccaritaæ. Tam enaæ sacetaso bhikkhu dabbajÃtiko pajahati vinodeti vyantikaroti anabhÃvaæ gameti. Tasmiæ pahÅne tasmiæ vyantikate santi adhicittamanuyuttassa bhikkhuno majjhimasahagatà upakkilesà kÃmavitakko vyÃpÃdavitakko vihiæsÃvitakko. Tam enaæ sacetaso bhikkhu dabbajÃtiko pajahati vinodeti vyantikaroti anabhÃvaæ gameti. Tasmiæ pahÅne tasmiæ vyantikate santi adhicittamanuyuttassa bhikkhuno sukhumasahagatà upakkilesà jÃtivitakko janapadavitakko anava¤¤atti-paÂisaæyutto vitakko. Tam enaæ sacetaso bhikkhu dabbajÃtiko pajahati vinodeti vyantikaroti anabhÃvaæ gameti. Tasmiæ pahÅne tasmiæ vyantikate athÃparaæ dhammavitakkÃ' vasissanti. 4. So hoti samÃdhi na c' eva santo nappaïÅto nappaÂipassaddhaladdho na ekodibhÃvÃdhigato sasaÇkhÃra-niggayhavÃrita-vato. Hoti so bhikkhave samayo yaæ taæ cittaæ ajjhattaæ yeva santiÂÂhati sannisÅdati ekodihoti samÃdhiyati. So hoti samÃdhi santo païÅto paÂipassaddhaladdho ekodibhÃvÃdhigato na sasaÇkhÃra-niggayha-vÃrita-vato, yassa yassa ca abhi¤¤ÃsacchikaraïÅyassa dhammassa cittaæ abhininnÃmeti abhi¤¤ÃsacchikiriyÃya tatra tatr' eva sakkhibhabbataæ pÃpuïÃti sati sati Ãyatane. #<[page 255]># %% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ 5. So sace ÃkaÇkhati -- anekavihitaæ iddhividhaæ paccanubhaveyyaæ, eko pi hutvà bahudhà assaæ, bahudhà pi hutvà eko assaæ, ÃvibhÃvaæ tirobhÃvaæ tiroku¬¬aæ tiropÃkÃraæ tiropabbataæ asajjamÃno gaccheyyaæ seyyathÃpi ÃkÃse, paÂhaviyà pi ummujjanimujjaæ kareyyaæ seyyathÃpi udake, udake pi abhijjamÃno gaccheyyaæ seyyathÃpi paÂhaviyaæ, ÃkÃse pi pallaÇkena kameyyaæ {seyyathÃpi} pakkhÅ sakuïo, ime pi candima-suriye evaæ mahiddhike evaæ mahÃnubhÃve pÃïinà parimaseyyaæ parimajjeyyaæ, yÃva brahmalokà pi kÃyena vasaæ vatteyyan ti -- tatra tatr' eva sakkhibhabbataæ pÃpuïÃti sati sati Ãyatane. 6. So sace ÃkaÇkhati -- dibbÃya sotadhÃtuyà visuddhÃya atikkantamÃnusikÃya ubho sadde suïeyyaæ dibbe ca mÃnuse ca ye dÆre và santike và ti -- tatra tatr' eva sakkhibhabbataæ pÃpuïÃti sati sati Ãyatane. 7. So sace ÃkaÇkhati -- parasattÃnaæ parapuggalÃnaæ cetasà ceto paricca pajÃneyyaæ, sarÃgaæ và cittaæ sarÃgaæ cittan ti pajÃneyyaæ, vÅtarÃgaæ và cittaæ vÅtarÃgaæ cittan ti pajÃneyyaæ, sadosaæ và cittaæ . . . pe . . . vÅtadosaæ và cittam . . . pe . . . samohaæ và cittaæ . . . vÅtamohaæ và cittaæ . . . saÇkhittaæ và cittaæ . . . vikkhittaæ và cittaæ . . . mahaggataæ và cittaæ . . . amahaggataæ và cittaæ . . . sa-uttaraæ và cittaæ . . . anuttaraæ và cittaæ . . . samÃhitaæ và cittaæ . . . asamÃhitaæ và cittaæ . . . avimuttaæ và cittaæ avimuttaæ cittan ti pajÃneyyaæ, vimuttaæ và cittaæ vimuttaæ cittan ti pajÃneyyan ti -tatra tatr' eva sakkhibhabbataæ pÃpuïÃti sati sati Ãyatane. 8. So sace ÃkaÇkhati -- anekavihitaæ pubbenivÃsaæ anussareyyaæ seyyathÅdaæ ekam pi jÃtiæ, dve pi jÃtiyo, tisso pi jÃtiyo, catasso pi jÃtiyo . . . pe . . . jÃtisatam pi jÃtisahassam pi jÃtisatasahassam pi, aneke pi saævaÂÂakappe aneke pi vivaÂÂakappe aneke pi saævatta-vivaÂÂakappe, amutrÃsiæ evaænÃmo evaægotto evaævaïïo evamÃhÃro evaæsukhadukkha-paÂisaævedÅ evamÃyupariyanto, #<[page 256]># %<256 LO×APHALA-VAGGA. [III. 100. 9.>% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ so tato cuto amutra uppÃdiæ, tatrÃpÃsiæ evaænÃmo evaægotto evaævaïïo evamÃhÃro evaæsukhadukkhapaÂisaævedÅ evamÃyupariyanto, so tato cuto idh' upapanno ti, iti sÃkÃraæ sa-uddesaæ anekavihitaæ pubbenivÃsaæ anussareyyan ti -- tatra tatr' eva sakkhibhabbataæ pÃpuïÃti sati sati Ãyatane. 9. So sace ÃkaÇkhati -- dibbena cakkhunà visuddhena atikkantamÃnusakena satte passeyyaæ cavamÃne uppajjamÃne hÅne païÅte suvaïïe dubbaïïe sugate duggate yathÃkammÆpage satte pajÃneyyaæ -- ime vata bhonto sattà kÃyaduccaritena samannÃgatà vacÅduccaritena samannÃgatà manoduccaritena samannÃgatà ariyÃnaæ upavÃdakà micchÃdiÂÂhikà micchÃdiÂÂhikammasamÃdÃnÃ, te kÃyassa bhedà param maraïà apÃyaæ duggatiæ vinipÃtaæ nirayaæ uppannÃ, ime và pana bhonto sattà kÃyasucaritena samannÃgatà vacÅsucaritena samannÃgatà manosucaritena samannÃgatà ariyÃnaæ anupavÃdakà sammÃdiÂÂhikà sammÃdiÂÂhikammasamÃdÃnÃ, te kÃyassa bhedà param maraïà sugatiæ saggaæ lokaæ uppannà ti. Iti dibbena cakkhunà visuddhena abhikkantamÃnusakena satte passeyyaæ cavamÃne uppajjamÃne hÅne païÅte suvaïïe dubbaïïe sugate duggate yathÃkammÆpage satte pajÃneyyan ti -- tatra tatr' eva sakkhibhabbataæ pÃpuïÃti sati sati Ãyatane. 10. So sace ÃkaÇkhati -- ÃsavÃnaæ khayà anÃsavaæ cetovimuttiæ pa¤¤Ãvimuttiæ diÂÂh' eva dhamme sayaæ abhi¤¤Ã sacchikatvà upasampajja vihareyyan ti -- tatra tatr' eva sakkhibhabbataæ pÃpuïÃti sati sati Ãyatane ti. 11. Adhicittamanuyuttena bhikkhave bhikkhunà tÅïi nimittÃni kÃlena kÃlaæ manasikÃtabbÃni -- kÃlena kÃlaæ samÃdhinimittaæ manasikÃtabbaæ, kÃlena kÃlaæ paggÃhanimittaæ manasikÃtabbaæ, kÃlena kÃlaæ upekhÃnimittaæ manasikÃtabbaæ. 12. Sace bhikkhave adhicittamanuyutto bhikkhu ekantaæ samÃdhinimittaæ yeva manasikareyya ÂhÃnaæ taæ cittaæ kosajjÃya saævatteyya. Sace bhikkhave adhicittamanuyutto bhikkhu ekantaæ paggÃhanimittaæ yeva manasikareyya ÂhÃnaæ taæ cittaæ uddhaccÃya saævatteyya. Sace bhikkhave adhicittamanuyutto bhikkhu ekantaæ upekhÃnimittaæ yeva manasikareyya ÂhÃnaæ taæ cittaæ na sammà samÃdhiyeyya ÃsavÃnaæ khayÃya. #<[page 257]># %% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ Yato ca kho bhikkhave adhicittamanuyutto bhikkhu kÃlena kÃlaæ samÃdhinimittaæ manasikaroti, kÃlena kÃlaæ paggÃhanimittaæ manasikaroti, kÃlena kÃlaæ upekhÃnimittaæ manasikaroti, taæ hoti cittaæ mudu¤ ca kammanÅya¤ ca pabhassara¤ ca na ca pabhaÇgu sammà samÃdhiyati ÃsavÃnaæ khayÃya. 13. SeyyathÃpi bhikkhave suvaïïakÃro và suvaïïakÃrantevÃsÅ và ukkaæ bandhati ukkaæ bandhitvà ukkÃmukhaæ Ãlimpeti ukkÃmukhaæ Ãlimpetvà saï¬Ãsena jÃtarÆpaæ gahetvà ukkÃmukhe pakkhipitvà kÃlena kÃlaæ abhidhamati, kÃlena kÃlaæ udakena paripphoseti, kÃlena kÃlaæ ajjhupekkhati. Sace bhikkhave suvaïïakÃro và suvaïïakÃrantevÃsÅ và taæ jÃtarÆpaæ ekantaæ abhidhameyya ÂhÃnaæ taæ jÃtarÆpaæ ¬aheyya. Sace bhikkhave suvaïïakÃro và suvaïïakÃrantevÃsÅ và taæ jÃtarÆpaæ ekantaæ udakena paripphoseyya ÂhÃnaæ taæ jÃtarÆpaæ nibbÃpeyya. Sace bhikkhave suvaïïakÃro và suvaïïakÃrantevÃsÅ và taæ jÃtarÆpaæ ekantaæ ajjhupekkheyya ÂhÃnaæ taæ jÃtarÆpaæ na sammà paripÃkaæ gaccheyya. Yato ca kho bhikkhave suvaïïakÃro và suvaïïakÃrantevÃsÅ và taæ jÃtarÆpaæ kÃlena kÃlaæ abhidhamati, kÃlena kÃlaæ udakena paripphoseti, kÃlena kÃlaæ ajjhupekkhati, taæ hoti jÃtarÆpaæ mudu¤ ca kammanÅya¤ ca pabhassara¤ ca na ca pabhaÇgu sammà upeti kammÃya, yassà yassà ca pilandhanavikatiyà ÃkaÇkhati, yadi paÂÂakÃya yadi kuï¬alÃya yadi gÅveyyake yadi suvaïïamÃlÃya, ta¤ c' assa atthaæ anubhoti. 14. Evam eva kho bhikkhave adhicittamanuyuttena bhikkhunà tÅïi nimittÃni kÃlena kÃlaæ manasikÃtabbÃni:-kÃlena kÃlaæ samÃdhinimittaæ manasikÃtabbaæ, kÃlena kÃlaæ paggÃhanimittaæ manasikÃtabbaæ, kÃlena kÃlaæ upekkhÃnimittaæ manasikÃtabbaæ. Sace bhikkhave adhicittamanuyutto bhikkhu ekantaæ samÃdhinimittaæ yeva manasikareyya ÂhÃnaæ taæ cittaæ kosajjÃya saævatteyya. #<[page 258]># %<258 LO×APHALA-VAGGA. [III. 100. 15.>% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ Sace bhikkhave adhicittamanuyutto bhikkhu ekantaæ paggÃhanimittaæ yeva manasikareyya ÂhÃnaæ taæ cittaæ uddhaccÃya saævatteyya. Sace bhikkhave adhicittamanuyutto bhikkhu ekantaæ upekhÃnimittaæ yeva manasikareyya ÂhÃnaæ taæ cittaæ na sammà samÃdhiyeyya ÃsavÃnaæ khayÃya. Yato ca kho bhikkhave adhicittamanuyutto bhikkhu kÃlena kÃlaæ samÃdhinimittaæ manasikaroti, kÃlena kÃlaæ paggÃhanimittaæ manasikaroti, kÃlena kÃlam upekhÃnimittaæ manasikaroti, taæ hoti cittaæ mudu¤ ca kammanÅya¤ ca pabhassara¤ ca na ca pabhaÇgu sammà samÃdhiyati ÃsavÃnaæ khayÃya, yassa yassa ca abhi¤¤ÃsacchikaraïÅyassa dhammassa cittaæ abhininnÃmeti abhi¤¤ÃsacchikiriyÃya -- tatra tatr' eva sakkhibhabbataæ pÃpuïÃti sati sati Ãyatane. 15. So sace ÃkaÇkhati -- anekavihitaæ iddhividhaæ paccanubhaveyyaæ . . . pe (100.5) . . . chaÊabhi¤¤Ãcittaæ ¤Ãtabbaæ . . . pe . . . ÃsavÃnaæ khayà . . . pe (100.10) . . . sacchikatvà upasampajja vihareyyan ti -- tatra tatr' eva sakkhibhabbataæ pÃpuïÃti sati sati Ãyatane ti. Loïaphalavaggo pa¤camo. MahÃpa¤¤Ãsako samatto dutiyo. 101. 1. Pubbe va me bhikkhave sambodhà anabhisambuddhassa bodhisattass' eva sato etad ahosi:-- Ko nu kho loke assÃdo ko ÃdÅnavo kiæ nissaraïan ti? Tassa mayhaæ bhikkhave etad ahosi:-- Yaæ kho loke paÂicca uppajjati sukhaæ somanassaæ ayaæ loke assÃdo, yaæ loke anicco dukkho vipariïÃmadhammo ayaæ loke ÃdÅnavo, yaæ loke chandarÃgavinayo chandarÃgapahÃnaæ idaæ loke nissaraïan ti. 2.6 YÃvakÅva¤ cÃhaæ bhikkhave evaæ lokassa assÃda¤ ca assÃdato ÃdÅnava¤ ca ÃdÅnavato nissaraïa¤ ca nissaraïato yathÃbhÆtaæ na abbha¤¤Ãsiæ n' eva tÃvÃhaæ bhikkhave sadevake loke samÃrake sabrahmake sassamaïabrÃhmaïiyà pajÃya sadevamanussÃya anuttaraæ sammÃsambodhiæ abhisambuddho pacca¤¤Ãsiæ. #<[page 259]># %% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ Yato ca kho ahaæ bhikkhave evaæ lokassa assÃda¤ ca assÃdato ÃdÅnava¤ ca ÃdÅnavato nissaraïa¤ ca nissaraïato yathÃbhÆtaæ abbha¤¤Ãsiæ athÃhaæ bhikkhave sadevake loke samÃrake sabrahmake sassamaïabrÃhmaïiyà pajÃya sadevamanussÃya anuttaraæ sammÃsambodhiæ abhisambuddho pacca¤¤Ãsiæ, ¤Ãïa¤ ca pana me dassanaæ udapÃdi -- akuppà me cetovimutti ayaæ antimà jÃti n' atthi dÃni punabbhavo ti. 3. LokassÃhaæ bhikkhave assÃdapariyesanaæ Ãcariæ yo loke assÃdo tad ajjhagamaæ yÃvatako loke assÃdo pa¤¤Ãya me so sudiÂÂho. LokassÃhaæ bhikkhave ÃdÅnavapariyesanaæ Ãcariæ yo loke ÃdÅnavo tad ajjhagamaæ yÃvatako loke ÃdÅnavo pa¤¤Ãya me so sudiÂÂho. LokassÃhaæ bhikkhave nissaraïapariyesanaæ Ãcariæ yaæ loke nissaraïaæ tad ajjhagamaæ yÃvatakaæ loke nissaraïaæ pa¤¤Ãya me etaæ sudiÂÂhaæ. 4. YÃvakÅva¤ cÃhaæ bhikkhave lokassa assÃda¤ ca assÃdato ÃdÅnava¤ ca ÃdÅnavato nissaraïa¤ ca nissaraïato yathÃbhÆtaæ nÃbbha¤¤Ãsiæ n' eva tÃvÃhaæ bhikkhave sadevake loke samÃrake sabrahmake sassamaïabrÃhmaïiyà pajÃya sadevamanussÃya anuttaraæ sammÃsambodhim abhisambuddho pacca¤¤Ãsiæ. Yato ca khvÃhaæ bhikkhave lokassa assÃda¤ ca assÃdato ÃdÅnava¤ ca ÃdÅnavato nissaraïa¤ ca nissaraïato yathÃbhÆtaæ abbha¤¤Ãsiæ, athÃhaæ bhikkhave sadevake loke samÃrake sabrÃhmake sassamaïabrÃhmaïiyà pajÃya sadevamanussÃya anuttaraæ sammÃsambodhiæ abhisambuddho pacca¤¤Ãsiæ, ¤Ãïa¤ ca pana me dassanaæ udapÃdi -akuppà me cetovimutti ayaæ antimà jÃti n' atthi dÃni punabbhavo ti. #<[page 260]># %<260 SAMBODHI-VAGGA. [III.102.>% 102. No ce taæ bhikkhave loke assÃdo abhavissa na-y-idaæ sattà loke sÃrajjeyyuæ, yasmà ca kho bhikkhave atthi loke assÃdo tasmà sattà loke sÃrajjanti. No ce taæ bhikkhave loke ÃdÅnavo abhavissa na-y-idaæ sattà loke nibbindeyyuæ, yasmà ca kho bhikkhave atthi loke ÃdÅnavo tasmà sattà loke nibbindanti. No ce taæ bhikkhave lokamhà nissaraïaæ abhavissa na-y-idaæ sattà loke nissareyyuæ, yasmà ca kho bhikkhave atthi loke nissaraïaæ tasmà sattà lokamhà nissaranti. YÃvakÅva¤ ca bhikkhave sattà lokassa assÃda¤ ca assÃdato ÃdÅnava¤ ca ÃdÅnavato nissaraïa¤ ca nissaraïato yathÃbhÆtaæ na abha¤¤Ãsuæ n' eva tÃva bhikkhave sattà sadevakà lokà samÃrakà sabrahmakà sassamaïabrÃhmaïiyà pajÃya sadevamanussÃya nissaÂà visaæyuttà vippamuttà vimariyÃdikatena cetasà vihariæsu. Yato ca kho bhikkhave sattà lokassa assÃda¤ ca assÃdato ÃdÅnava¤ ca ÃdÅnavato nissaraïa¤ ca nissaraïato yathÃbhÆtaæ abbha¤¤Ãsuæ atha bhikkhave sattà sadevakà lokà . . . nissaÂà visaæyuttà vippamuttà vimariyÃdikatena cetasà viharantÅ ti. Ye hi keci bhikkhave samaïà và brÃhmaïà và lokassa assÃda¤ ca assÃdato ÃdÅnava¤ ca ÃdÅnavato nissaraïa¤ ca nissaraïato yathÃbhÆtaæ nappajÃnanti na me te kho bhikkhave samaïà và brÃhmaïà và samaïesu và samaïasammatà brÃhmaïesu và brÃhmaïasammatÃ, na ca pana te Ãyasmanto sÃma¤¤atthaæ và brÃhma¤¤atthaæ và diÂÂh' eva dhamme sayaæ abhi¤¤Ã sacchikatvà upasampajja viharanti. Ye ca kho keci bhikkhave samaïà và brÃhmaïà và lokassa assÃda¤ ca assÃdato ÃdÅnava¤ ca ÃdÅnavato nissaraïa¤ ca nissaraïato yathÃbhÆtaæ pajÃnanti te kho bhikkhave samaïà và brÃhmaïà và samaïesu và samaïasammatà và brÃhmaïesu và brÃhmaïasammatÃ, te ca pan' Ãyasmanto sÃma¤¤attha¤ ca brÃhma¤¤attha¤ ca diÂÂh' eva dhamme sayaæ abhi¤¤Ã sacchikatvà upasampajja viharissantÅ ti. #<[page 261]># %% 103. Ruïïam idaæ bhikkhave ariyassa vinaye yadidaæ gÅtaæ, ummattakam idaæ bhikkhave ariyassa vinaye yadidaæ naccaæ, komÃrakam idaæ bhikkhave ariyassa vinaye yadidaæ ativelaæ dantavidaæsakaæ hasitaæ. TasmÃt iha bhikkhave setughÃto gÅte, setughÃto nacce, alaæ vo dhammapamoditÃnaæ sataæ sitaæ sitamattÃyà ti. 104. Tiïïaæ bhikkhave paÂisevanÃya n' atthi titti. Katamesaæ tiïïaæ? Soppassa bhikkhave paÂisevanÃya n' atthi titti, surÃmerayapÃnassa bhikkhave paÂisevanÃya n' atthi titti, methunadhammasamÃpattiyà bhikkhave paÂisevanÃya n' atthi titti. Imesaæ kho bhikkhave tiïïaæ paÂisevanÃya n' atthi tittÅ ti. 105. Atha kho AnÃthapiï¬ako gahapati yena Bhagavà ten' upasaÇkami. UpasaÇkamitvà Bhagavantaæ abhivÃdetvà ekamantaæ nisÅdi. Ekamantaæ nisinnaæ kho AnÃthapiï¬akaæ gahapatiæ Bhagavà etad avoca: Citte gahapati arakkhite kÃyakammam pi arakkhitaæ hoti vacÅkammam pi arakkhitaæ hoti manokammam pi arakkhitaæ hoti. Tassa arakkhitakÃyakammantassa arakkhitavacÅ-kammantassa arakkhitamanokammantassa kÃyakammam pi avassutaæ hoti . . . manokammam pi avassutaæ hoti. Tassa avassutakÃyakammantassa . . . avassutamanokammantassa kÃyakammam pi pÆtikaæ hoti . . . pe . . . manokammam pi pÆtikaæ hoti. Tassa pÆtikÃyakammantassa . . . pe . . . pÆtimanokammantassa na bhaddakaæ maraïaæ hoti na bhaddikà kÃlakiriyÃ. SeyyathÃpi gahapati kÆÂÃgÃre ducchanne kÆÂam pi arakkhitaæ hoti gopÃïasiyo pi arakkhità honti bhitti pi arakkhità hoti kÆÂam pi avassutaæ hoti gopÃïasiyo pi avassutà honti bhitti pi avassutà hoti kÆÂam pi pÆtikaæ hoti gopÃïasiyo pi pÆtikà honti bhitti pi pÆtikà hoti, evam eva kho gahapati citte arakkhite kÃyakammam pi arakkhitaæ hoti . #<[page 262]># %<262 SAMBODHI-VAGGA. [III. 106.>% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ . . pe . . . na bhaddikà kÃlakiriyÃ. Citte gahapati rakkhite kÃyakammam pi rakkhitaæ hoti . . . pe . . . manokammam pi rakkhitaæ hoti. Tassa rakkhitakÃyakammantassa . . . pe . . . rakkhitamanokammantassa kÃyakammam pi anavassutaæ hoti . . . pe . . . manokammam pi anavassutaæ hoti. Tassa anavassutakÃyakammantassa . . . pe . . . anavassutamanokammantassa kÃyakammam pi apÆtikaæ hoti . . . pe . . . manokammam pi apÆtikaæ hoti. Tassa apÆtikÃyakammantassa . . . pe . . . apÆtimanokammantassa bhaddakaæ maraïaæ hoti bhaddikà kÃlakiriyÃ. SeyyathÃpi gahapati kÆÂÃgÃre succhanne kÆÂam pi rakkhitaæ hoti gopÃïasiyo pi rakkhità honti bhitti pi rakkhità hoti kÆÂam pi anavassutaæ hoti gopÃïasiyo pi anavassutà honti bhitti pi anavassutà hoti kÆÂam pi apÆtikaæ hoti gopÃïasiyo pi apÆtikà honti bhitti pi apÆtikà hoti, evaæ eva kho gahapati citte rakkhite kÃyakammam pi rakkhitaæ hoti . . . pe . . . bhaddikà kÃlakiriyà ti. 106. 1. Ekamantaæ nisinnaæ kho AnÃthapiï¬ikaæ gahapatiæ Bhagavà etad avoca:-- Citte gahapati vyÃpanne kÃyakammam pi vyÃpannaæ hoti . . . pe . . . manokammaæ pi vyÃpannaæ hoti. Tassa vyÃpannakÃyakammantassa . . . pe . . . vyÃpannamanokammantassa na bhaddakaæ maraïaæ hoti na bhaddikà kÃlakiriyÃ. 2. SeyyathÃpi gahapati kÆÂÃgÃre ducchanne kÆÂam pi vyÃpannaæ hoti gopÃïasiyo pi vyÃpannà honti, bhitti pi vyÃpannà hoti, evam eva kho gahapati citte vyÃpanne kÃyakammam pi vyÃpannaæ hoti . . . pe . . . manokammam pi vyÃpannaæ hoti. Tassa vyÃpannakÃyakammantassa . . . pe . . . vyÃpannamanokammantassa na bhaddakaæ maraïaæ hoti na bhaddikà kÃlakiriyÃ. 3. Citte gahapati avyÃpanne kÃyakammam pi avyÃpannaæ hoti . . . manokammam pi avyÃpannaæ hoti. Tassa avyÃpannakÃyakammantassa . . . avyÃpannamanokammantassa bhaddikaæ maraïaæ hoti bhaddikà kÃlakiriyÃ. SeyyathÃpi gahapati kÆÂÃgÃre succhanne kÆÂam pi avyÃpannaæ hoti gopÃïasiyo pi avyÃpannà honti bhitti pi avyÃpannà hoti, #<[page 263]># %% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ evam eva kho gahapati citte avyÃpanne kÃyakammam pi avyÃpannaæ hoti . . . manokammam pi avyÃpannaæ hoti. Tassa avyÃpannakÃyakammantassa . . . avyÃpannamanokammantassa bhaddakaæ maraïaæ hoti bhaddikà kÃlakiriyà ti. 107. TÅï' imÃni bhikkhave nidÃnÃni kammÃnaæ samudayÃya. KatamÃni tÅïi? Lobho nidÃnaæ kammÃnaæ samudayÃya, doso nidÃnaæ . . . samudayÃya, moho nidÃnaæ kammÃnaæ samudayÃya. Yaæ bhikkhave lobhapakataæ kammaæ lobhajaæ lobhanidÃnaæ lobhasamudayaæ taæ kammaæ akusalaæ taæ kammaæ sÃvajjaæ taæ kammaæ dukkhavipÃkaæ taæ kammaæ kammasamudayÃya saævattati na taæ kammaæ kammanirodhÃya saævattati. Yaæ bhikkhave dosapakataæ kammaæ . . . pe . . . Yaæ bhikkhave mohapakataæ kammaæ mohajaæ mohanidÃnaæ mohasamudayaæ taæ kammaæ akusalaæ taæ kammaæ sÃvajjaæ taæ kammaæ dukkhavipÃkaæ taæ kammaæ kammasamudayÃya saævattati na taæ kammaæ kammanirodhÃya saævattati. ImÃni kho bhikkhave tÅïi nidÃnÃni kammÃnaæ samudayÃyà ti. 108. TÅï' imÃni nidÃnÃni kammÃnaæ samudayÃya. KatamÃni tÅïi? Alobho nidÃnaæ kammÃnaæ samudayÃya, adoso nidÃnaæ kammÃnaæ samudayÃya, amoho nidÃnaæ kammÃnaæ samudayÃya. Yaæ bhikkhave alobhapakataæ kammaæ alobhajaæ alobhanidÃnaæ alobhasamudayaæ taæ kammaæ kusalaæ taæ kammaæ anavajjaæ taæ kammaæ sukhavipÃkaæ taæ kammaæ kammanirodhÃya saævattati na taæ kammaæ kammasamudayÃya saævattati. Yaæ bhikkhave adosapakataæ kammaæ . . . pe . . . Yaæ bhikkhave amohapakataæ kammaæ amohajaæ amohanidÃnaæ amohasamudayaæ taæ kammaæ kusalaæ taæ kammaæ anavajjaæ taæ kammaæ sukhavipÃkaæ taæ kammaæ kammanirodhÃya saævattati na taæ kammaæ kammasamudayÃya saævattati. ImÃni kho bhikkhave tÅïi nidÃnÃni kammÃnaæ samudayÃyà ti. #<[page 264]># %<264 SAMBODHI-VAGGA. [III.109. 1.>% 109. 1. TÅï' imÃni bhikkhave nidÃnÃni kammÃnaæ samudayÃya. KatamÃni tÅïi? AtÅte bhikkhave chandarÃgaÂÂhÃnÅye dhamme Ãrabbha chando jÃyati, anÃgate bhikkhave chandarÃgaÂÂhÃnÅye dhamme Ãrabbha chando jÃyati, paccuppanne bhikkhave chandarÃgaÂÂhÃnÅye dhamme Ãrabbha chando jÃyati. 2. Katha¤ ca bhikkhave atÅte chandarÃgaÂÂhÃnÅye dhamme Ãrabbha chando jÃyati? AtÅte bhikkhave chandarÃgaÂÂhÃnÅye dhamme Ãrabbha cetasà anuvitakketi anuvicÃreti. Tassa atÅte chandarÃgaÂÂhÃnÅye dhamme Ãrabbha cetasà anuvitakkayato anuvicÃrayato chando jÃyati, chandajÃto tehi dhammehi sa¤¤utto hoti. EtÃhaæ bhikkhave sa¤¤ojanaæ vadÃmi, yo cetaso sÃrÃgo. Evaæ kho bhikkhave atÅte chandarÃgaÂÂhÃnÅye dhamme Ãrabbha chando jÃyati. 3. Katha¤ ca bhikkhave anÃgate chandarÃgaÂÂhÃnÅye dhamme Ãrabbha chando jÃyati? AnÃgate bhikkhave chandarÃgaÂÂhÃnÅye dhamme Ãrabbha cetasà anuvitakketi anuvicÃreti. Tassa anÃgate chandarÃgaÂÂhÃnÅye dhamme Ãrabbha cetasà anuvitakkayato anuvicÃrayato chando jÃyati, chandajÃto tehi dhammehi sa¤¤utto hoti. EtÃhaæ bhikkhave sa¤¤ojanaæ vadÃmi, yo cetaso sÃrÃgo. Evaæ kho bhikkhave anÃgate chandarÃgaÂÂhÃnÅye dhamme Ãrabbha chando jÃyati. 4. Katha¤ ca bhikkhave paccuppanne chandarÃgaÂÂhÃnÅye dhamme Ãrabbha chando jÃyati? Paccuppanne bhikkhave chandarÃgaÂÂhÃnÅye dhamme Ãrabbha cetasà anuvitakketi anuvicÃreti. Tassa paccuppanne chandarÃgaÂÂhÃnÅye dhamme Ãrabbha cetasà anuvitakkayato anuvicÃrayato chando jÃyati, chandajÃto tehi dhammehi sa¤¤utto hoti. EtÃhaæ bhikkhave sa¤¤ojanaæ vadÃmi, yo cetaso sÃrÃgo. Evaæ kho bhikkhave paccuppanne chandarÃgaÂÂhÃnÅye dhamme Ãrabbha chando jÃyati. ImÃni kho bhikkhave tÅïi nidÃnÃni kammÃnaæ samudayÃya. #<[page 265]># %% 110.1 1. TÅï' imÃni bhikkhave nidÃnÃni kammÃnaæ samudayÃya. KatamÃni tÅïi? AtÅte bhikkhave chandarÃgaÂÂhÃnÅye dhamme Ãrabbha chando na jÃyati, anÃgate bhikkhave chandarÃgaÂÂhÃnÅye dhamme Ãrabbha chando na jÃyati, paccuppanne bhikkhave chandarÃgaÂÂhÃnÅye dhamme Ãrabbha chando na jÃyati. 2. Katha¤ ca bhikkhave atÅte chandarÃgaÂÂhÃnÅye dhamme Ãrabbha chando na jÃyati? AtÅtÃnam bhikkhave chandarÃgaÂÂhÃnÅyÃnaæ dhammÃnaæ Ãyatiæ vipÃkaæ pajÃnÃti, Ãyatiæ vipÃkaæ viditvà tad abhinivaddheti, tad abhinivaddhetvà cetasà abhivirÃjetvà pa¤¤Ãya ativijjha passati. Evaæ kho bhikkhave atÅte chandarÃgaÂÂhÃnÅye dhamme Ãrabbha chando na jÃyati. 3. Katha¤ ca bhikkhave anÃgate chandarÃgaÂÂhÃnÅye dhamme Ãrabbha chando na jÃyati? AnÃgatÃnaæ bhikkhave chandarÃgaÂÂhÃnÅyÃnaæ dhammÃnaæ Ãyatiæ vipÃkaæ pajÃnÃti, Ãyatiæ vipÃkaæ viditvà tad abhinivaddheti, tad abhinivaddhetvà cetasà abhivirÃjetvà pa¤¤Ãya ativijjha passati. Evaæ kho bhikkhave anÃgate chandarÃgaÂÂhÃnÅye dhamme Ãrabbha chando na jÃyati. 4. Katha¤ ca bhikkhave paccuppanne chandarÃgaÂÂhÃnÅye dhamme Ãrabbha chando na jÃyati? PaccuppannÃnaæ bhikkhave chandarÃgaÂÂhÃnÅyÃnaæ dhammÃnaæ Ãyatiæ vipÃkaæ pajÃnÃti, Ãyatiæ vipÃkaæ viditvà tad abhinivaddheti, tad abhinivaddhetvà cetasà abhivirÃjetvà pa¤¤Ãya ativijjha passati. Evaæ kho bhikkhave paccuppanne chandarÃgaÂÂhÃnÅye dhamme Ãrabbha chando na jÃyati. ImÃni kho bhikkhave tÅïi nidÃnÃni kammÃnaæ samudayÃyà ti. Sambodhi-vaggo paÂhamo. 111. Tayo 'me bhikkhave ÃpÃyikà nerayikà idam appahÃya. Katame tayo? #<[page 266]># %<266 ùPùYIKA-VAGGA. [III. 112.>% Yo ca abrahmacÃrÅ brahmacÃrÅpaÂi¤¤o, yo ca suddhaæ brahmacÃriæ parisuddham brahmacariyaæ carantaæ amÆlakena abrahmacariyena anuddhaæseti, yo cÃyaæ evaævÃdÅ evaædiÂÂhi n' atthi kÃmesu doso ti, so kÃmesu pÃtavyataæ Ãpajjati. Ime kho bhikkhave tayo ÃpÃyikà nerayikà idam appahÃyà ti. 112. Tiïïaæ bhikkhave pÃtubhÃvo dullabho lokasmiæ. Katamesaæ tiïïaæ? TathÃgatassa bhikkhave arahato sammÃsambuddhassa pÃtubhÃvo dullabho lokasmiæ. TathÃgatappaveditassa dhammavinayassa desetà puggalo dullabho lokasmiæ. Kata¤¤Æ katavedÅ puggalo dullabho lokasmiæ. Imesaæ bhikkhave tiïïaæ pÃtubhÃvo dullabho lokasmin ti. 113.4 Tayo 'me bhikkhave puggalà santo saævijjamÃnà lokasmiæ. Katame tayo? Suppameyyo, duppameyyo, appameyyo. Katamo ca bhikkhave puggalo suppameyyo? Idha bhikkhave ekacco puggalo uddhato hoti unnaÊo capalo mukharo vikiïïavÃco muÂÂhassati asampajÃno asamÃhito vibbhantacitto pÃkatindriyo. Ayaæ vuccati bhikkhave puggalo suppameyyo. Katamo ca bhikkhave puggalo duppameyyo? Idha bhikkhave ekacco puggalo anuddhato hoti anunnaÊo acapalo amukharo avikiïïavÃco upaÂÂhitasati sampajÃno samÃhito ekaggacitto saævutindriyo. Ayaæ vuccati bhikkhave puggalo duppameyyo. Katamo ca bhikkhave puggalo appameyyo? Idha bhikkhave bhikkhu arahaæ hoti khÅïÃsavo. Ayaæ vuccati bhikkhave puggalo appameyyo. Ime kho bhikkhave tayo puggalà santo saævijjamÃnà lokasmin ti. #<[page 267]># %% 114. 1. Tayo 'me bhikkhave puggalà santo saævijjamÃnà lokasmiæ. Katame tayo? Idha bhikkhave ekacco puggalo sabbaso rÆpasa¤¤Ãnaæ samatikkamÃ, paÂighasa¤¤Ãnaæ atthagamÃ, nÃnattasa¤¤Ãnaæ amanasikÃrà ananto ÃkÃso ti ÃkÃsÃna¤cÃyatanaæ upasampajja viharati. So tad assÃdeti tan nikÃmeti tena ca vittiæ Ãpajjati. Tatra Âhito tad adhimutto tabbahulavihÃrÅ aparihÅno kÃlaæ kurumÃno ÃkÃsÃna¤cÃyatanÆpagÃnaæ devÃnaæ sahavyataæ uppajjati. ùkÃsÃna¤cÃyatanÆpagÃnaæ bhikkhave devÃnaæ vÅsatiæ kappasahassÃni ÃyuppamÃïaæ. Tatra puthujjano yÃvatÃyukaæ Âhatvà yÃvatakaæ tesaæ devÃnaæ ÃyuppamÃïaæ taæ sabbaæ khepetvà nirayam pi gacchati tiracchÃnayonim pi gacchati pettivisayam pi gacchati. Bhagavato pana sÃvako tattha yÃvatÃyukaæ Âhatvà yÃvatakaæ tesaæ devÃnaæ ÃyuppamÃïaæ taæ sabbaæ khepetvà tasmiæ yeva bhave parinibbÃyati. Ayaæ kho bhikkhave viseso ayaæ adhippÃyoso idaæ nÃnÃkaraïaæ sutavato ariyasÃvakassa assutavatà puthujjanena yadidaæ gatiyà uppattiyà sati. 2. Puna ca paraæ bhikkhave idh' ekacco puggalo sabbaso ÃkÃsÃna¤cÃyatanaæ samatikkamma anantaæ vi¤¤Ãïan ti vi¤¤Ãïa¤cÃyatanaæ upasampajja viharati. So tad assÃdeti tan nikÃmeti tena ca vittiæ Ãpajjati. Tatra Âhito tad adhimutto tabbahulavihÃrÅ aparihÅno kÃlaæ kurumÃno vi¤¤Ãïa¤cÃyatanÆpagÃnaæ devÃnaæ sahavyataæ uppajjati. Vi¤¤Ãïa¤cÃyatanÆpagÃnaæ bhikkhave devÃnaæ cattÃrÅsaæ kappasahassÃni ÃyuppamÃïaæ. Tattha puthujjano yÃvatÃyukaæ Âhatvà yÃvatakaæ tesaæ devÃnaæ ÃyuppamÃïaæ taæ sabbaæ khepetvà nirayam pi gacchati tiracchÃnayonim pi gacchati pettivisayam pi gacchati. Bhagavato pana sÃvako tattha yÃvatÃyukaæ Âhatvà yÃvatakaæ tesaæ devÃnaæ ÃyuppamÃnaæ taæ sabbaæ khepetvà tasmiæ yeva bhave parinibbÃyati. Ayaæ kho bhikkhave viseso ayaæ adhippÃyoso idaæ nÃnÃkaraïaæ sutavato ariyasÃvakassa assutavatà puthujjanena yadidaæ gatiyà uppattiyà sati. #<[page 268]># %<268 ùPùYIKA-VAGGA. [III. 114. 3.>% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ 3. Puna ca paraæ bhikkhave idh' ekacco puggalo sabbaso vi¤¤Ãïa¤cÃyatanaæ samatikkamma n' atthi ki¤cÅ ti Ãki¤ca¤¤Ãyatanaæ upasampajja viharati. So tad assÃdeti tan nikÃmeti tena ca vittiæ Ãpajjati. Tatra Âhito tad adhimutto tabbahulavihÃrÅ aparihÅno kÃlaæ kurumÃno Ãki¤ca¤¤ÃyatanÆpagÃnaæ devÃnaæ sahavyataæ uppajjati. ùki¤ca¤¤ÃyatanÆpagÃnaæ bhikkhave devÃnaæ saÂÂhiæ kappasahassÃni ÃyuppamÃïaæ. Tattha puthujjano yÃvatÃyukaæ Âhatvà yÃvatakaæ tesaæ devÃnaæ ÃyuppamÃïaæ taæ sabbaæ khepetvà nirayam pi gacchati tiracchÃnayonim pi gacchati pettivisayam pi gacchati. Bhagavato pana sÃvako tattha yÃvatÃyukaæ Âhatvà yÃvatakaæ tesaæ devÃnaæ ÃyuppamÃïaæ taæ sabbaæ khepetvà tasmiæ yeva bhave parinibbÃyati. Ayaæ kho bhikkhave viseso ayaæ adhippÃyoso idaæ nÃnÃkaraïaæ sutavato ariyasÃvakassa assutavatà puthujjanena yadidaæ gatiyà uppattiyà sati. Ime kho bhikkhave tayo puggalà santo saævijjamÃnà lokasmin ti. 115. 1. Tisso imà bhikkhave vipattiyo. Katamà tisso? SÅlavipatti, cittavipatti, diÂÂhivipatti. Katamà ca bhikkhave sÅlavipatti? Idha bhikkhave ekacco pÃïÃtipÃtÅ hoti adinnÃdÃyÅ hoti kÃmesu micchÃcÃrÅ hoti musÃvÃdÅ hoti pisuïÃvÃco hoti pharusÃvÃco hoti samphappalÃpÅ hoti. Ayaæ vuccati bhikkhave sÅlavipatti. 2. Katamà ca bhikkhave cittavipatti? Idha bhikkhave ekacco abhijjhÃlu hoti vyÃpannacitto. Ayaæ vuccati bhikkhave cittavipatti. 3. Katamà ca bhikkhave diÂÂhivipatti? Idha bhikkhave ekacco micchÃdiÂÂhiko hoti viparÅtadassano -- n' atthi dinnaæ n' atthi yiÂÂhaæ n' atthi hutaæ, n' atthi sukaÂadukkaÂÃnaæ kammÃnaæ phalaæ vipÃko, #<[page 269]># %% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ n' atthi ayaæ loko, n' atthi paro loko, n' atthi mÃtÃ, n' atthi pitÃ, n' atthi sattà opapÃtikÃ, n' atthi loke samaïabrÃhmaïà samaggatà sammÃpaÂipannà ye ima¤ ca lokaæ para¤ ca lokaæ sayaæ abhi¤¤Ã sacchikatvà pavedentÅ ti. Ayaæ vuccati bhikkhave diÂÂhivipatti. 4. SÅlavipattihetu và bhikkhave sattà kÃyassa bhedà param maraïà apÃyaæ duggatiæ vinipÃtaæ nirayaæ uppajjanti, cittavipattihetu và bhikkhave sattà kÃyassa bhedà param maraïà apÃyaæ duggatiæ vinipÃtaæ nirayaæ uppajjanti, diÂÂhivipattihetu và bhikkhave sattà kÃyassa bhedà param maraïà apÃyaæ duggatiæ vinipÃtaæ nirayaæ uppajjanti. Imà kho bhikkhave tisso vipattiyo ti. 5. Tisso imà bhikkhave sampadÃ. Katamà tisso? SÅlasampadÃ, cittasampadÃ, diÂÂhisampadÃ. Katamà ca bhikkhave sÅlasampadÃ? Idha bhikkhave ekacco pÃïÃtipÃtà paÂivirato hoti adinnÃdÃnà paÂivirato hoti kÃmesu micchÃcÃrà paÂivirato hoti musÃvÃdà paÂivirato hoti pisuïÃya vÃcÃya paÂivirato hoti pharusÃya vÃcÃya paÂivirato hoti samphappalÃpà paÂivirato hoti. Ayaæ vuccati bhikkhave sÅlasampadÃ. 6. Katamà ca bhikkhave cittasampadÃ? Idha bhikkhave ekacco anabhijjhÃlu hoti avyÃpannacitto. Ayaæ vuccati bhikkhave cittasampadÃ. 7. Katamà ca bhikkhave diÂÂhisampadÃ? Idha bhikkhave ekacco sammÃdiÂÂhiko hoti aviparÅtadassano -- atthi dinnaæ, atthi yiÂÂhaæ, atthi hutaæ, atthi sukaÂadukkaÂÃnaæ kammÃnaæ phalaæ vipÃko, atthi ayaæ loko, atthi paraloko, atthi mÃtÃ, atthi pitÃ, atthi sattà opapÃtikÃ, atthi loke samaïabrÃhmaïà samaggatà sammÃpaÂipannà ye ima¤ ca lokaæ para¤ ca lokaæ sayaæ abhi¤¤Ã sacchikatvà pavedentÅ ti. Ayaæ vuccati bhikkhave diÂÂhisampadÃ. #<[page 270]># %<270 ùPùYIKA-VAGGA. [III. 115. 8.>% 8. SÅlasampadÃ-hetu và bhikkhave sattà kÃyassa bhedà param maraïà sugatiæ saggaæ lokaæ uppajjanti, cittasampadÃ-hetu và bhikkhave sattà kÃyassa bhedà param maraïà sugatiæ saggaæ lokaæ uppajjanti, diÂÂhisampadÃhetu và bhikkhave sattà kÃyassa bhedà param maraïà sugatiæ saggaæ lokaæ uppajjanti. Imà kho bhikkhave tisso sampadà ti. 116. 1. Tisso imà bhikkhave vipattiyo. Katamà tisso? SÅlavipatti, cittavipatti, diÂÂhivipatti . . . pe . . . [115.1-4 repeated]. 2. SeyyathÃpi bhikkhave apaïïako maïi uddhaæ khitto yena yen' eva patiÂÂhÃti suppatiÂÂhitaæ yeva patiÂÂhÃti, evam eva kho bhikkhave sÅlavipatti-hetu và sattà . . . uppajjanti, cittavipatti-hetu và . . . diÂÂhivipatti-hetu và . . . uppajjanti. Imà kho bhikkhave tisso vipattiyo. 3. Tisso imà bhikkhave sampadÃ. Katamà tisso? SÅlasampadà . . . pe [115.5-8] . . . 4. SeyyathÃpi bhikkhave apaïïako maïi uddhaæ khitto yena yen' eva patiÂÂhÃti, suppatiÂÂhitaæ yeva patiÂÂhÃti, evaæ eva kho bhikkhave sÅlasampadÃ-hetu và . . . uppajjanti, cittasampadÃ-hetu và . . . uppajjanti, diÂÂhisampadÃ-hetu và . . . uppajjanti. Imà kho bhikkhave tisso sampadà ti. 117. 1. Tisso imà bhikkhave vipattiyo. Katamà tisso? Kammantavipatti, ÃjÅvavipatti, diÂÂhivipatti. Katamà ca bhikkhave kammantavipatti? Idha bhikkhave ekacco pÃïÃtipÃtÅ hoti . . . pe (115.1) . . . samphappalÃpÅ hoti. Ayaæ vuccati bhikkhave kammantavipatti. 2. Katamà ca bhikkhave ÃjÅvavipatti? Idha bhikkhave ekacco micchÃ-ÃjÅvo hoti micchÃÃjÅvena jÅvikaæ kappeti. Ayaæ vuccati bhikkhave ÃjÅvavipatti. 3. Katamà ca bhikkhave diÂÂhivipatti? #<[page 271]># %% Idha bhikkhave ekacco micchÃdiÂÂhiko viparÅtadassano -n' atthi dinnaæ, n' atthi yiÂÂhaæ . . . pe (115.3) . . . ye ima¤ ca lokaæ para¤ ca lokaæ sayaæ abhi¤¤Ã sacchikatvà pavedenti. Ayaæ vuccati bhikkhave diÂÂhivipatti. Imà kho bhikkhave tisso vipattiyo ti. 4. Tisso imà bhikkhave sampadÃ. Katamà tisso? KammantasampadÃ, ÃjÅvasampadÃ, diÂÂhisampadÃ. Katamà ca bhikkhave kammantasampadÃ? Idha bhikkhave ekacco pÃïÃtipÃtà paÂivirato hoti . . . pe (115.5) . . . samphappalÃpà paÂivirato hoti. Ayaæ vuccati bhikkhave kammantasampadÃ. 5. Katamà ca bhikkhave ÃjÅvasampadÃ? Idha bhikkhave ekacco sammÃ-ÃjÅvo hoti sammÃÃjÅvena jÅvikaæ kappeti. Ayaæ vuccati bhikkhave ÃjÅvasampadÃ. 6. Katamà ca bhikkhave diÂÂhisampadÃ? Idha bhikkhave ekacco sammÃdiÂÂhiko hoti aviparÅtadassano -- atthi dinnaæ, atthi yiÂÂhaæ . . . pe (115.7) . . . ye ima¤ ca lokaæ para¤ ca lokaæ sayaæ abhi¤¤Ã sacchikatvà pavedenti. Ayaæ vuccati bhikkhave diÂÂhisampadÃ. Imà kho bhikkhave tisso sampadÃ. 118. TÅï' imÃni bhikkhave soceyyÃni. KatamÃni tÅïi? KÃyasoceyyaæ, vacÅsoceyyaæ, manosoceyyaæ. Katama¤ ca bhikkhave kÃyasoceyyaæ? Idha bhikkhave ekacco pÃïÃtipÃtà paÂivirato hoti adinnÃdÃnà paÂivirato hoti kÃmesu micchÃcÃrà paÂivirato hoti. Idaæ vuccati bhikkhave kÃyasoceyyaæ. Katama¤ ca bhikkhave vacÅsoceyyaæ? Idha bhikkhave ekacco musÃvÃdà paÂivirato hoti . . . pisuïÃya vÃcÃya paÂivirato hoti pharusÃya vÃcÃya paÂivirato hoti samphappalÃpà paÂivirato hoti. Idaæ vuccati bhikkhave vacÅsoceyyaæ. Katama¤ ca bhikkhave manosoceyyaæ? Idha bhikkhave ekacco anabhijjhÃlu hoti avyÃpannacitto sammÃdiÂÂhiko. #<[page 272]># %<272 ùPùYIKA-VAGGA. [III. 119.>% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ Idaæ vuccati bhikkhave manosoceyyaæ. ImÃni kho bhikkhave tÅïi soceyyÃnÅti. 119. 1. TÅï' imÃni bhikkhave soceyyÃni. KatamÃni tÅïi? KÃyasoceyyaæ, vacÅsoceyyaæ, manosoceyyaæ. 2. Katama¤ ca bhikkhave kÃyasoceyyaæ? Idha bhikkhave bhikkhu pÃïÃtipÃtà paÂivirato hoti adinnÃdÃnà paÂivirato hoti abrahmacariyà paÂivirato hoti. Idaæ vuccati bhikkhave kÃyasoceyyaæ. 3. Katama¤ ca bhikkhave vacÅsoceyyaæ? Idha bhikkhave bhikkhu musÃvÃdà paÂivirato hoti pisuïÃya vÃcÃya paÂivirato hoti pharusÃya vÃcÃya paÂivirato hoti samphappalÃpà paÂivirato hoti. Idaæ vuccati bhikkhave vacÅsoceyyaæ. 4. Katama¤ ca bhikkhave manosoceyyaæ? Idha bhikkhave bhikkhu santaæ và ajjhattaæ kÃmacchandaæ atthi me ajjhattaæ kÃmacchando ti pajÃnÃti, asantaæ và ajjhattaæ kÃmacchandaæ n' atthi me ajjhattaæ kÃmacchando ti pajÃnÃti. Yathà ca anuppannassa kÃmacchandassa uppÃdo hoti ta¤ ca pajÃnÃti, yathà ca uppannassa kÃmacchandassa pahÃnaæ hoti ta¤ ca pajÃnÃti, yathà ca pahÅnassa kÃmacchandassa Ãyatiæ anuppÃdo hoti ta¤ ca pajÃnÃti. 5. Santaæ và ajjhattaæ vyÃpÃdaæ atthi me ajjhattaæ vyÃpÃdo ti pajÃnÃti, asantaæ và ajjhattaæ vyÃpÃdaæ n' atthi me ajjhattaæ vyÃpÃdo ti pajÃnÃti. Yathà ca anuppannassa vyÃpÃdassa uppÃdo hoti ta¤ ca pajÃnÃti, yathà ca uppannassa vyÃpÃdassa pahÃnaæ hoti ta¤ ca pajÃnÃti, yathà ca pahÅnassa vyÃpÃdassa Ãyatiæ anuppÃdo hoti ta¤ ca pajÃnÃti. 6. Santaæ và ajjhattaæ thÅnamiddhaæ atthi me ajjhattaæ thÅnamiddhan ti pajÃnÃti, asantaæ và ajjhattaæ thÅnamiddhaæ n' atthi me ajjhattaæ thÅnamiddhan ti pajÃnÃti. Yathà ca anuppannassa thÅnamiddhassa uppÃdo hoti ta¤ ca pajÃnÃti, yathà ca uppannassa thÅnamiddhassa pahÃnaæ hoti ta¤ ca pajÃnÃti, yathà ca pahÅnassa thÅnamiddhassa Ãyatiæ anuppÃdo hoti ta¤ ca pajÃnÃti. 7. Santaæ và ajjhattaæ uddhaccakukkuccaæ atthi me ajjhattaæ uddhaccakukkuccan ti pajÃnÃti, asantaæ và ajjhattaæ uddhaccakukkuccaæ n' atthi me ajjhattaæ uddhaccakukkuccan ti pajÃnÃti. #<[page 273]># %% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ Yathà ca anuppannassa uddhaccakukkuccassa uppÃdo hoti ta¤ ca pajÃnÃti, yathà ca uppannassa uddhaccakukkuccassa pahÃnaæ hoti ta¤ ca pajÃnÃti, yathà ca pahÅnassa uddhaccakukkuccassa Ãyatiæ anuppÃdo hoti ta¤ ca pajÃnÃti. 8. Santaæ và ajjhattaæ vicikicchaæ atthi me ajjhattaæ vicikicchà ti pajÃnÃti, asantaæ và ajjhattaæ vicikicchaæ n' atthi me ajjhattaæ vicikicchà ti pajÃnÃti. Yathà ca anuppannÃya vicikicchÃya uppÃdo hoti ta¤ ca pajÃnÃti, yathà ca uppannÃya vicikicchÃya pahÃnaæ hoti ta¤ ca pajÃnÃti, yathà ca pahÅnÃya vicikicchÃya Ãyatiæ anuppÃdo hoti ta¤ ca pajÃnÃti. Idaæ vuccati bhikkhave manosoceyyaæ. ImÃni kho bhikkhave tÅïi soceyyÃnÅ ti. 9. KÃyasuciæ vÃcÃsuciæ cetosuciæ anÃsavaæ Suciæ soceyyasampannaæ Ãhu ninhÃtapÃpakan ti. 120. TÅï' imÃni bhikkhave moneyyÃni. KatamÃni tÅïi? KÃyamoneyyaæ, vacÅmoneyyaæ, manomoneyyaæ. Katama¤ ca bhikkhave kÃyamoneyyaæ? Idha bhikkhave bhikkhu pÃïÃtipÃtà paÂivirato hoti adinnÃdÃnà paÂivirato hoti kÃmesu micchÃcÃrà paÂivirato hoti. Idaæ vuccati bhikkhave kÃyamoneyyaæ. Katama¤ ca bhikkhave vacÅmoneyyaæ? Idha bhikkhave bhikkhu musÃvÃdà paÂivirato hoti pisuïÃya vÃcÃya paÂivirato hoti pharusÃya vÃcÃya paÂivirato hoti samphappalÃpà paÂivirato hoti. Idaæ vuccati bhikkhave vacÅmoneyyaæ. Katama¤ ca bhikkhave manomoneyyaæ? Idha bhikkhave bhikkhu ÃsavÃnaæ khayà anÃsavaæ cetovimuttiæ pa¤¤Ãvimuttiæ diÂÂh' eva dhamme sayaæ abhi¤¤Ã sacchikatvà upasampajja viharati. Idaæ vuccati bhikkhave manomoneyyaæ. ImÃni kho bhikkhave tÅïi moneyyÃni. KÃyamuniæ vÃcÃmuniæ cetomuniæ anÃsavaæ Muniæ moneyyasampannaæ Ãhu sabbappahÃyinan ti. ùpÃyikavaggo dutiyo. #<[page 274]># %<274 KUSINùRA-VAGGA. [III. 121.>% 121. Ekaæ samayaæ Bhagavà KusinÃrÃyam viharati Baliharaïe vanasaï¬e. Tatra kho Bhagavà bhikkhÆ Ãmantesi:-Bhikkhavo ti. Bhaddante ti te bhikkhÆ Bhagavato paccassosuæ. Bhagavà etad avoca: Idha bhikkhave bhikkhu a¤¤ataraæ gÃmaæ và nigamaæ và upanissÃya viharati. Tam enaæ gahapati và gahapatiputto và upasaÇkamitvà svÃtanÃya bhattena nimanteti. ùkaÇkhamÃno bhikkhave bhikkhu adhivÃseti. So tassà rattiyà accayena pubbaïhasamayaæ nivÃsetvà pattacÅvaram ÃdÃya yena tassa gahapatissa và gahapatiputtassa và nivesanaæ ten' upasaÇkamati. UpasaÇkamitvà pa¤¤atte Ãsane nisÅdati. Tam enaæ so gahapati và gahapatiputto {và païÅtena} khÃdaniyena bhojaniyena sahatthà santappeti sampavÃreti. Tassa evaæ hoti:-- SÃdhu vata mÃyaæ gahapati và gahapatiputto và païÅtena khÃdaniyena bhojaniyena sahatthà santappeti sampavÃretÅ ti. Evam pi 'ssa hoti:-- aho vata myÃyaæ gahapati và gahapatiputto và Ãyatim pi evarÆpena païÅtena khÃdaniyena bhojaniyena sahatthà santappeyya sampavÃreyyà ti. So taæ piï¬apÃtaæ gathito mucchito ajjhopanno anÃdÅnavadassÃvÅ anissaraïapa¤¤o paribhu¤jati. So tattha kÃmavitakkam pi vitakketi vyÃpÃdavitakkam pi vitakketi vihiæsÃvitakkam pi vitakketi. EvarÆpassÃhaæ bhikkhave bhikkhuno dinnaæ na mahapphalan ti vadÃmi. Taæ kissa hetu? Pamatto hi bhikkhave bhikkhu viharati. Idha pana bhikkhave bhikkhu a¤¤ataraæ gÃmaæ và nigamaæ và upanissÃya viharati. Tam enaæ gahapati và gahapatiputto và upasaÇkamitvà svÃtanÃya bhattena nimanteti. ùkaÇkhamÃno bhikkhave bhikkhu adhivÃseti. So tassà rattiyà accayena pubbaïhasamayaæ nivÃsetvà pattacÅvaraæ ÃdÃya yena tassa gahapatissa và gahapatiputtassa và nivesanaæ ten' upasaÇkamati. UpasaÇkamitvà pa¤¤atte Ãsane nisÅdati. Tam enaæ so gahapati và gahapatiputto và païÅtena khÃdaniyena bhojaniyena sahatthà santappeti sampavÃreti. Tassa na evaæ hoti -- sÃdhu vata mÃyaæ gahapati và gahapatiputto và païÅtena khÃdaniyena bhojaniyena sahatthà santappeti sampavÃretÅ ti. #<[page 275]># %% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ Evam pi' ssa na hoti -aho vata mÃyaæ gahapati và gahapatiputto và Ãyatiæ pi evarÆpena païÅtena khÃdaniyena bhojaniyena sahatthà santappeyya sampavÃreyyà ti. So taæ piï¬apÃtaæ agathito amucchito anajjhopanno ÃdÅnavadassÃvÅ nissaraïapa¤¤o paribhu¤jati. So tattha nekkhammavitakkam pi vitakketi avyÃpÃdavitakkam pi vitakketi avihiæsÃvitakkam pi vitakketi. EvarÆpassÃhaæ bhikkhave bhikkhuno dinnaæ mahapphalan ti vadÃmi. Taæ kissa ketu? Appamatto hi bhikkhave bhikkhu viharatÅ ti. 122. Yassaæ bhikkhave disÃyaæ bhikkhÆ bhaï¬anajÃtà kalahajÃtà vivÃdÃpannà a¤¤ama¤¤aæ mukhasattÅhi vitudantà viharanti manasikÃtum pi me esà bhikkhave disà na phÃsu hoti, pageva gantuæ. NiÂÂhaæ ettha gacchÃmi -- addhà te Ãyasmanto tayo dhamme pajahiæsu tayo dhamme bahulÅ-m-akaæsu. Katame tayo dhamme pajahiæsu? Nekkhamma-vitakkaæ, avyÃpÃda-vitakkaæ, avihiæsÃvitakkaæ. Ime tayo dhamme pajahiæsu. Katame tayo dhamme bahulÅ-m-akaæsu? KÃma-vitakkaæ vyÃpÃda-vitakkaæ vihiæsÃ-vitakkaæ. Ime tayo dhamme bahulÅ-m-akaæsu. Yassaæ bhikkhave disÃyaæ bhikkhÆ bhaï¬anajÃtà kalahajÃtà vivÃdÃpannà a¤¤ama¤¤aæ mukhasattÅhi vitudantà viharanti manasikÃtuæ pi me esà bhikkhave disà na phÃsu hoti, pageva gantuæ. NiÂÂham ettha gacchÃmi -- addhà te Ãyasmanto ime tayo dhamme pajahiæsu ime tayo dhamme bahulÅ-m-akaæsu. Yassaæ bhikkhave disÃyaæ bhikkhÆ samaggà sammodamÃnà avivadamÃnà khÅrodakÅbhÆtà a¤¤ama¤¤am piyacakkhÆhi sampassantà viharanti gantum pi me esà bhikkhave disà phÃsu hoti, pageva manasikÃtuæ. NiÂÂhaæ ettha gacchÃmi -- addhà te Ãyasmanto ime tayo dhamme pajahiæsu ime tayo dhamme bahulÅ-m-akaæsu. Katame tayo dhamme pajahiæsu? #<[page 276]># %<276 KUSINùRA-VAGGA. [III. 123.>% KÃmavitakkaæ, vyÃpÃdavitakkaæ, vihiæsÃvitakkaæ. Ime tayo dhamme pajahiæsu. Katame tayo dhamme bahulÅ-m-akaæsu? Nekkhammavitakkaæ . . . pe . . . bahulÅ-m-akaæsu. Yassaæ bhikkhave disÃyaæ bhikkhÆ samaggà . . . viharanti gantum pi me esà bhikkhave disà phÃsu hoti, pageva manasikÃtuæ. NiÂÂhaæ ettha gacchÃmi -- addhà te Ãyasmanto ime tayo dhamme pajahiæsu ime tayo dhamme bahulÅ-m-akaæsÆ ti. 123. Ekaæ samayaæ Bhagavà VesÃliyaæ viharati Gotamake cetiye. Tatra kho Bhagavà bhikkhÆ Ãmantesi:-- Bhikkhavo ti. Bhaddante ti te bhikkhÆ Bhagavato paccassosuæ. Bhagavà etad avoca: Abhi¤¤ÃyÃhaæ bhikkhave dhammaæ desemi na anabhi¤¤Ãya, sanidÃnÃhaæ bhikkhave dhammaæ desemi no anidÃnaæ, sappÃÂihÃriyÃhaæ bhikkhave dhammaæ desemi no appÃÂihÃriyaæ. Tassa mayhaæ bhikkhave abhi¤¤Ãya dhammaæ desayato no anabhi¤¤Ãya, sanidÃnaæ dhammaæ desayato no anidÃnaæ sappÃÂihÃriyaæ dhammaæ desayato no appÃÂihÃriyaæ, karaïÅyo ovÃdo karaïiyà anusÃsanÅ. Ala¤ ca pana vo bhikkhave tuÂÂhiyà alam attamanatÃya alaæ somanassÃya -- sammÃsambuddho Bhagavà svÃkkhÃto Bhagavatà dhammo supaÂipanno saÇgho ti. Idaæ avoca BhagavÃ. Attamanà te bhikkhÆ Bhagavato bhÃsitaæ abhinandun ti. Imasmi¤ ca pana veyyÃkaraïasmiæ bha¤¤amÃne sahassÅlokadhÃtu akampitthà ti. 124. 1. Ekaæ samayaæ Bhagavà Kosalesu cÃrikaæ caramÃno yena Kapilavatthu tad avasari. Assosi kho MahÃnÃmo Sakko Bhagavà kira Kapilavatthum anuppatto ti. Atha kho MahÃnÃmo Sakko yena Bhagavà ten' upasaÇkami. UpasaÇkamitvà Bhagavantaæ abhivÃdetvà ekamantaæ aÂÂhÃsi. Ekamantaæ Âhitaæ kho MahÃnÃmaæ Sakkaæ Bhagavà etad avoca: Gaccha MahÃnÃma Kapilavatthusmiæ tathÃrÆpaæ Ãvasathaæ jÃna, yatth' ajja mayaæ ekarattiæ vihareyyÃmà ti. #<[page 277]># %% Evaæ bhante ti kho MahÃnÃmo Sakko Bhagavato paÂissutvà Kapilavatthuæ pavisitvà kevalakappaæ Kapilavatthuæ anvÃhiï¬anto na addasa Kapilavatthusmiæ tathÃrÆpaæ Ãvasathaæ yattha Bhagavà ekarattiæ vihareyya. Atha kho MahÃnÃmo Sakko yena Bhagavà ten' upasaÇkami. UpasaÇkamitvà Bhagavantaæ etad avoca: 2. N' atthi bhante Kapilavatthusmiæ tathÃrÆpo Ãvasatho yatth' ajja Bhagavà ekarattiæ vihareyya. Ayaæ bhante Bharaï¬u KÃlÃmo Bhagavato purÃïasabrahmacÃrÅ. Tass' ajja Bhagavà assame ekarattiæ viharatÆ ti. Gaccha MahÃnÃma santharaæ pa¤¤ÃpehÅ ti. Evaæ bhante ti kho MahÃnÃmo Sakko Bhagavato paÂissutvà yena Bharaï¬ukassa KÃlÃmassa assamo ten' upasaÇkami. UpasaÇkamitvà santharaæ pa¤¤Ãpetvà udakaæ Âhapetvà pÃdÃnaæ dhovanÃya yena Bhagavà ten' upasaÇkami. UpasaÇkamitvà Bhagavantaæ etad avoca: Santhato bhante santharo udakaæ Âhapitaæ pÃdÃnaæ dhovanÃya. Yassa dÃni bhante Bhagavà kÃlaæ ma¤¤atÅ ti. 3. Atha kho Bhagavà yena Bharaï¬ukassa KÃlÃmassa assamo ten' upasaÇkami. UpasaÇkamitvà pa¤¤atte Ãsane nisÅdi, nisajja pÃde pakkhÃlesi. Atha kho MahÃnÃmassa Sakkassa etad ahosi: AkÃlo kho ajja Bhagavantaæ payirupÃsituæ, kilanto BhagavÃ, sve dÃnÃhaæ Bhagavantaæ payirupÃsissÃmÅ ti. Bhagavantaæ abhivÃdetvà padakkhiïaæ katvà pakkÃmi. Atha kho MahÃnÃmo Sakko tassà rattiyà accayena yena Bhagavà ten' upasaÇkami. UpasaÇkamitvà Bhagavantaæ abhivÃdetvà ekamantaæ nisÅdi. Ekamantaæ nisinnaæ kho MahÃnÃmaæ Sakkaæ Bhagavà etad avoca: 4. Tayo kho 'me MahÃnÃma satthÃro santo saævijjamÃnà lokasmiæ. Katame tayo? Idha MahÃnÃma ekacco satthà kÃmÃnaæ pari¤¤aæ pa¤¤Ãpeti na rÆpÃnaæ pari¤¤aæ pa¤¤Ãpeti na vedanÃnaæ pari¤¤aæ pa¤¤Ãpeti. Idha pana MahÃnÃma ekacco satthà kÃmÃnaæ pari¤¤aæ pa¤¤Ãpeti rÆpÃnaæ pari¤¤aæ pa¤¤Ãpeti na vedanÃnaæ pari¤¤aæ pa¤¤Ãpeti. #<[page 278]># %<278 KUSINùRA-VAGGA. [III. 124. 5.>% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ Idha pana MahÃnÃma ekacco satthà kÃmÃnaæ pari¤¤aæ pa¤¤Ãpeti rÆpÃnaæ pari¤¤aæ pa¤¤Ãpeti vedanÃnaæ pari¤¤aæ pa¤¤Ãpeti. Ime kho MahÃnÃma tayo satthÃro santo saævijjamÃnà lokasmiæ. Imesaæ MahÃnÃma tiïïaæ satthÃrÃnaæ ekà niÂÂhà udÃhu puthu niÂÂhà ti? 5. Evaæ vutte Bharaï¬u KÃlÃmo MahÃnÃmaæ Sakkaæ etad avoca:-- Ekà ti MahÃnÃma vadehÅ ti. Evaæ vutte Bhagavà MahÃnÃmaæ Sakkaæ etad avoca. NÃnà ti MahÃnÃma vadehÅ ti. Dutiyam pi kho Bharaï¬u KÃlÃmo MahÃnÃmaæ Sakkaæ etad avoca:-- Ekà ti MahÃnÃma vadehÅ ti. Dutiyam pi kho Bhagavà MahÃnÃmaæ Sakkaæ etad avoca:-- NÃnà ti MahÃnÃma vadehÅ ti. Tatiyam pi kho Bharaï¬u KÃlÃmo MahÃnÃmaæ Sakkaæ etad avoca:-- Ekà ti MahÃnÃma vadehÅ ti. Tatiyam pi kho Bhagavà MahÃnÃmaæ Sakkaæ etad avoca:-NÃnà ti MahÃnÃma vadehÅ ti. 6. Atha kho Bharaï¬ukassa KÃlÃmassa etad ahosi: Mahesakkhassa vat' amhi MahÃnÃmassa Sakkassa sammukhà samaïena Gotamena yÃva tatiyakaæ apasÃdito. YannÆnÃhaæ Kapilavatthumhà pakkameyyan ti. Atha kho Bharaï¬u KÃlÃmo Kapilavatthumhà pakkÃmi, yaæ Kapilavatthumhà pakkÃmi tadà pakkanto va ahosi na puna pacchÃga¤chÅ ti. 125. 1. Ekaæ samayaæ Bhagavà SÃvatthiyaæ viharati Jetavane AnÃthapiï¬ikassa ÃrÃme. Atha kho Hatthako devaputto abhikkantÃya rattiyà abhikkantavaïïà kevalakappaæ Jetavanaæ obhÃsetvà yena Bhagavà ten' upasaÇkami. UpasaÇkamitvà Bhagavato purato ÂhassÃmÅ ti osÅdati c' eva saæsÅdati c' eva na sakkoti saïÂhÃtuæ. SeyyathÃpi nÃma sappi và telaæ và vÃlikÃya Ãsittaæ osÅdati saæsÅdati na saïÂhÃti, evam eva Hatthako devaputto Bhagavato purato ÂhassÃmÅ ti osÅdati c' eva saæsÅdati c' eva na sakkoti saïÂhÃtuæ. #<[page 279]># %% 2. Atha kho Bhagavà Hatthakaæ devaputtaæ etad avoca:-- OÊÃrikaæ Hatthaka attabhÃvaæ abhinimminÃhÅ ti. Evaæ bhante ti kho Hatthako devaputto Bhagavato paÂissutvà oÊÃrikaæ attabhÃvaæ abhinimminitvà Bhagavantaæ abhivÃdetvà ekamantaæ aÂÂhÃsi. Ekamantaæ Âhitaæ kho Hatthakaæ devaputtaæ Bhagavà etad avoca: Ye te Hatthaka dhammà pubbe manussabhÆtassa pavattino ahesuæ api nu te te dhammà etarahi pavattino ti? Ye ca me bhante Bhagavà dhammà pubbe manussabhÆtassa pavattino ahesuæ te ca me dhammà etarahi pavattino, ye ca me bhante dhammà pubbe manussabhÆtassa nappavattino ahesuæ te ca me dhammà etarahi pavattino. SeyyathÃpi bhante Bhagavà etarahi Ãkiïïo viharati bhikkhÆhi bhikkhunÅhi upÃsakehi upÃsikÃhi ra¤¤Ãhi rÃjamahÃmattehi titthiyehi titthiyasÃvakehi, evam eva kho ahaæ bhante Ãkiïïo viharÃmi devaputtehi; dÆrato pi bhante devaputtà Ãgacchanti Hatthakassa devaputtassa santike dhammaæ sossÃmà ti. TiïïÃhaæ bhante dhammÃnaæ atitto appaÂivÃno kÃlakato. Katamesaæ tiïïaæ? Bhagavato ahaæ bhante dassanÃya atitto appaÂivÃno kÃlakato, saddhammasavanassÃhaæ bhante atitto appaÂivÃno kÃlakato, saÇghassÃhaæ bhante upaÂÂhÃnassa atitto appaÂivÃno kÃlakato. Imesaæ kho ahaæ bhante tiïïaæ dhammÃnaæ atitto appaÂivÃno kÃlakato ti. [NÃhaæ] Bhagavato dassanassa tittiæ ajjha kudÃcanaæ SaÇghassa upaÂÂhÃnassa saddhammasavanassa ca AdhisÅle sikkhamÃno saddhammasavane rato Tiïïaæ dhammÃnaæ atitto Hatthako Avihaæ gato ti. 126. 1. Ekaæ samayaæ Bhagavà BÃrÃïasiyaæ viharati Isipatane MigadÃye. Atha kho Bhagavà pubbaïhasamayaæ nivÃsetvà pattacÅvaram ÃdÃya BÃrÃïasiyaæ piï¬Ãya pÃvisi. #<[page 280]># %<280 KUSINùRA-VAGGA. [III. 126. 2.>% Addasà kho Bhagavà Goyogapilakkhasmiæ piï¬Ãya caramÃno a¤¤ataraæ bhikkhuæ rittassÃdaæ bÃhirassÃdaæ sammuÂÂhassatiæ asampajÃnaæ asamÃhitaæ vibbhantacittaæ pÃkatindriyaæ. Disvà taæ bhikkhuæ etad avoca:-- Bhikkhu bhikkhu mà kho tvaæ attÃnaæ kaÂuviyam akÃsi. Taæ vata bhikkhu kaÂuviyakataæ attÃnaæ Ãmagandhe avassutaæ makkhikà nÃnupatissanti nÃnvassavissantÅ ti n' etaæ thÃnaæ vijjatÅ ti. 2. Atha kho so bhikkhu Bhagavatà iminà ovÃdena ovadito saævegaæ ÃpÃdi. Atha kho Bhagavà BÃrÃïasiyaæ piï¬Ãya caritvà pacchÃbhattaæ piï¬apÃta-paÂikkanto bhikkhÆ Ãmantesi: IdhÃhaæ bhikkhave pubbaïhasamayaæ nivÃsetvà pattacÅvaram ÃdÃya BÃrÃïasiyaæ piï¬Ãya pÃvisiæ. Addasaæ kho ahaæ bhikkhave Goyogapilakkhasmiæ piï¬Ãya caramÃno a¤¤ataraæ bhikkhuæ rittassÃdaæ bÃhirassÃdaæ sammuÂÂhassatiæ asampajÃnaæ asamÃhitaæ vibbhantacittaæ pÃkatindriyaæ. Disvà taæ bhikkhuæ etad avoca:. Bhikkhu bhikkhu mà kho tvaæ attÃnaæ kaÂuviyam akÃsi. Taæ vata bhikkhu kaÂuviyakataæ attÃnaæ Ãmagandhe avassutaæ makkhikà nÃnupatissanti nÃnvassavissantÅ ti n' etaæ ÂhÃnaæ vijjatÅ ti. Atha kho bhikkhave so bhikkhu mayà iminà ovÃdena ovadito saævegaæ ÃpÃdÅ ti. 3. Evaæ vutte a¤¤ataro bhikkhu Bhagavantaæ etad avoca:-- Kinnu kho bhante kaÂuviyaæ ko Ãmagandho kà makkhikà ti? Abhijjhà kho bhikkhu kaÂuviyaæ, vyÃpÃdo Ãmagandho, pÃpakà akusalà vitakkà makkhikÃ. Taæ vata bhikkhu kaÂuviyakataæ attÃnaæ Ãmagandhe avassutaæ makkhikà nÃnupatissanti nÃnvassavissantÅ ti n' etaæ ÂhÃnaæ vijjatÅ ti. #<[page 281]># %% Aguttaæ cakkhusotasmiæ indriyesu asaævutaæ Makkhikà 'nupatissanti saÇkappà rÃganissità KaÂuviyakato bhikkhu Ãmagandhe avassuto ùrakà hoti nibbÃnà vighÃtass' eva bhÃgavà GÃme và yadi và 'ra¤¤e và aladdhà samam attano Pareti bÃlo dummedho makkhikÃhi purakkhato Ye ca sÅlena sampannà pa¤¤ÃyÆpasame ratà Upasantà sukhaæ senti nÃsayitvÃna makkhikà ti. 127. 1. Atha kho Ãyasmà Anuruddho yena Bhagavà ten' upasaÇkami. UpasaÇkamitvà Bhagavantaæ abhivÃdetvà ekamantaæ nisÅdi. Ekamantaæ nisinno kho Ãyasmà Anuruddho Bhagavantaæ etad avoca: IdhÃhaæ bhante dibbena cakkhunà visuddhena atikkantamÃnusakena yebhuyyena passÃmi mÃtugÃmaæ kÃyassa bhedà param maraïà apÃyaæ duggatiæ vinipÃtaæ nirayaæ uppajjamÃnaæ. KatÅhi nu kho bhante dhammehi samannÃgato mÃtugÃmo kÃyassa bhedà param maraïà apÃyaæ duggatiæ vinipÃtaæ nirayaæ uppajjatÅ ti? 2. TÅhi kho Anuruddha dhammehi samannÃgato mÃtugÃmo kÃyassa bhedà param maraïà apÃyaæ duggatiæ vinipÃtaæ nirayaæ uppajjati. Katamehi tÅhi? Idha Anuruddha mÃtugÃmo pubbaïhasamayaæ maccheramalapariyuÂÂhitena cetasà agÃraæ ajjhÃvasati, majjhantikaæ samayaæ issÃpariyuÂÂhitena cetasà agÃraæ ajjhÃvasati, sÃyaïha-samayaæ kÃmarÃgapariyuÂÂhitena cetasà agÃraæ ajjhÃvasati. Imehi kho Anuruddha tÅhi dhammehi samannÃgato mÃtugÃmo kÃyassa bhedà param maraïà apÃyaæ duggatim vinipÃtaæ nirayaæ uppajatÅ ti. 128. 1. Atha kho Ãyasmà Anuruddho yen' Ãyasmà SÃriputto ten' upasaÇkami. UpasaÇkamitvà Ãyasmatà SÃriputtena saddhiæ sammodi sammodanÅyaæ kathaæ sÃrÃïÅyaæ vÅtisÃretvà ekamantaæ nisÅdi. #<[page 282]># %<282 KUSINùRA-VAGGA. [III. 128. 2.>% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ Ekamantaæ nisinno kho Ãyasmà Anuruddho Ãyasmantaæ SÃriputtaæ etad avoca: IdhÃhaæ Ãvuso SÃriputta dibbena cakkhunà visuddhena atikkantamÃnusakena sahassaæ lokaæ olokemi. ùraddhaæ kho pana me viriyaæ asallÅnaæ upaÂÂhità sati asammuÂÂhà passaddho kÃyo asÃraddho samÃhitaæ cittaæ ekaggaæ. Atha ca pana me na anupÃdÃya Ãsavehi cittaæ vimuccatÅ ti. 2. Yaæ kho te Ãvuso Anuruddha evaæ hoti -- ahaæ dibbena cakkhunà visuddhena atikkantamÃnusakena sahassaæ lokaæ olokemÅ ti, idan te mÃnasmiæ. Yam pi te Ãvuso Anuruddha evam hoti -- Ãraddhaæ kho pana me viriyaæ asallÅnaæ upaÂÂhità sati asammuÂÂhà passaddho kÃyo asÃraddho samÃhitaæ cittaæ ekaggan ti, idan te uddhaccasmiæ. Yam pi te Ãvuso Anuruddha evam hoti -- atha ca pana me na anupÃdÃya Ãsavehi cittaæ vimuccatÅ ti, idan te kukkuccasmiæ. SÃdhu vat' Ãyasmà Anuruddho ime tayo dhamme pahÃya ime tayo dhamme amanasikaritvà amatÃya dhÃtuyà cittaæ upasaæharatÆ ti. 3. Atha kho Ãyasmà Anuruddho aparena samayena ime tayo dhamme pahÃya ime tayo dhamme amanasikaritvà amatÃya dhÃtuyà cittaæ upasaæhÃsi. Atha kho Ãyasmà Anuruddho eko vÆpakaÂÂho appamatto ÃtÃpÅ pahitatto viharanto na cirass' eva yass' atthÃya kulaputtà sammad eva agÃrasmà anagÃriyaæ pabbajanti tad anuttaraæ brahmacariyapariyosÃnaæ diÂÂh' eva dhamme sayaæ abhi¤¤Ã sacchikatvà upasampajja vihÃsi, khÅïà jÃti vusitaæ brahmacariyaæ kataæ karaïÅyaæ nÃparaæ itthattÃyà ti abbha¤¤Ãsi. A¤¤ataro ca pan' Ãyasmà Anuruddho arahataæ ahosÅ ti. 129. 1. TÅï' imÃni bhikkhave paÂicchannÃni vahanti no vivaÂÃni. KatamÃni tÅïi? MÃtugÃmo bhikkhave paÂicchanno vahati no vivaÂo, brÃhmaïÃnaæ bhikkhave mantà paÂicchannà vahanti no vivaÂÃ, #<[page 283]># %% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ micchÃdiÂÂhi bhikkhave paÂicchannà vahati no vivaÂÃ. ImÃni kho bhikkhave tÅïi paÂicchannÃni vahanti no vivaÂÃnÅ ti. 2. TÅï' imÃni bhikkhave vivaÂÃni virocanti no paÂicchannÃni. KatamÃni tÅïi? Candamaï¬alaæ bhikkhave vivaÂaæ virocati no paÂicchannaæ, suriyamaï¬alaæ bhikkhave vivaÂaæ virocati no paÂicchannaæ, TathÃgatappavedito dhammavinayo bhikkhave vivaÂo virocati no paÂicchanno. ImÃni kho vivaÂÃni virocanti no paÂicchannÃnÅ ti. 130. 1. Tayo 'me bhikkhave puggalà santo saævijjamÃnà lokasmiæ. Katame tayo? PÃsÃïalekhÆpamo puggalo, paÂhavilekhÆpamo puggalo, udakalekhÆpamo puggalo. Katamo ca bhikkhave pÃsÃïalekhÆpamo puggalo? Idha bhikkhave ekacco puggalo abhiïhaæ kujjhati, so ca khvassa kodho dÅgharattaæ anuseti. Seyyathà pi bhikkhave pÃsÃïe lekhà na khippaæ lujjati vÃtena và udakena và ciraÂÂhitikà hoti, evam eva kho bhikkhave idh' ekacco puggalo abhiïhaæ kujjhati so ca khvassa kodho dÅgharattaæ anuseti. Ayaæ vuccati bhikkhave pÃsÃïalekhÆpamo puggalo. 2. Katamo ca bhikkhave paÂhavilekhÆpamo puggalo? Idha bhikkhave ekacco puggalo abhiïhaæ kujjhati, so ca khvassa kodho na dÅgharattaæ anuseti. SeyyathÃpi bhikkhave paÂhaviyaæ lekhà khippaæ lujjati vÃtena và udakena và na ciraÂÂhitikà hoti, evam eva kho bhikkhave idh' ekacco puggalo abhiïhaæ kujjhati so ca khvassa kodho na dÅgharattaæ anuseti. Ayaæ vuccati bhikkhave paÂhavilekhÆpamo puggalo. 3. Katamo ca bhikkhave udakalekhÆpamo puggalo? Idha bhikkhave ekacco puggalo ÃgÃÊhena pi vuccamÃno pharusena pi vuccamÃno amanÃpena pi vuccamÃno sandhÅyati c' eva saæsandati c' eva sammodati c' eva. #<[page 284]># %<284 KUSINùRA-VAGGA. [III. 131. 1.>% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ SeyyathÃpi bhikkhave udake lekhà khippaæ yeva paÂigacchati na ciraÂÂhitikà hoti, evam eva kho bhikkhave idh' ekacco puggalo ÃgÃÊhena pi vuccamÃno pharusena pi vuccamÃno amanÃpena pi vuccamÃno sandhÅyati c' eva saæsandati c' eva sammodati c' eva. Ayaæ vuccati bhikkhave udakalekhÆpamo puggalo. Ime kho bhikkhave tayo puggalà santo saævijjamÃnà lokasmin ti. KusinÃravaggo tatiyo. 131. 1. TÅhi bhikkhave aÇgehi samannÃgato yodhÃjÅvo rÃjÃraho hoti rÃjabhoggo ra¤¤o aÇgan t' eva saÇkhaæ gacchati. Katamehi tÅhi? Idha bhikkhave yodhÃjÅvo dÆre-pÃtÅ ca hoti akkhaïavedhÅ ca mahato ca kÃyassa padÃletÃ. Imehi kho bhikkhave tÅhi aÇgehi samannÃgato yodhÃjÅvo rÃjÃraho hoti rÃjabhoggo ra¤¤o aÇgan t' eva saÇkhaæ gacchati. 2. Evam eva kho bhikkhave tÅhi aÇgehi samannÃgato bhikkhu Ãhuneyyo hoti . . . pe . . . anuttaraæ pu¤¤akkhettaæ lokassa. Katamehi tÅhi? Idha bhikkhave bhikkhu dÆre-pÃtÅ ca hoti akkhaïavedhÅ ca mahato ca kÃyassa padÃletÃ. 3. Katha¤ ca bhikkhave bhikkhu dÆre-pÃtÅ? Idha bhikkhave bhikkhu yaæ ki¤ci rÆpaæ atÅtÃnÃgatapaccuppannaæ ajjhattaæ và bahiddhà và oÊÃrikaæ và sukhumaæ và hÅnaæ và païÅtaæ và yaæ dÆre và santike và sabbaæ rÆpaæ -- n' etaæ mama n' eso 'haæ asmi na m' eso attà ti -- evam etaæ yathÃbhÆtaæ sammappa¤¤Ãya passati. Yà kÃci vedanà atÅtÃnÃgata-paccuppannà ajjhattaæ và bahiddhà và oÊÃrikà và sukhumà và hÅnà và païÅtà và yà dÆre santike và sabbà vedanà -- n' etaæ mama n' eso 'haæ asmi na m' eso attà ti #<[page 285]># %% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ -- evam etaæ yathÃbhÆtaæ sammappa¤¤Ãya passati. Yà kÃci sa¤¤Ã atÅtÃnÃgata-paccuppannà ajjhattaæ và bahiddhà và oÊÃrikà và sukhumà và hÅnà và païÅtà và yà dÆre santike và sabbà sa¤¤Ã -- n' etaæ mama n' eso 'haæ asmi na m' eso attà ti -- evam etaæ yathÃbhÆtaæ sammappa¤¤Ãya passati. Ye keci saÇkhÃrà atÅtÃnÃgatapaccuppannà ajjhattaæ và bahiddhà và oÊÃrikà và sukhumà và hÅnà và païÅtà và ye dÆre santike và sabbe saÇkhÃrà -- n' etaæ mama n' eso 'haæ asmi na m' eso attà ti, -- evam etaæ yathÃbhÆtaæ sammappa¤¤Ãya passati. Yaæ ki¤ci vi¤¤Ãïaæ atÅtÃnÃgatapaccuppannaæ ajjhattaæ và bahiddhà và oÊÃrikaæ và sukhumaæ và hÅnaæ và païÅtaæ và yaæ dÆre santike và sabbaæ vi¤¤Ãïaæ -- n' etaæ mama n' eso 'haæ asmi na m' eso attà ti, -- evam etaæ yathÃbhÆtaæ sammappa¤¤Ãya passati. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu dÆre-pÃtÅ hoti. 4. Katha¤ ca bhikkhave bhikkhu akkhaïavedhÅ hoti? Idha bhikkhave bhikkhu idaæ dukkhan ti yathÃbhÆtaæ pajÃnÃti . . . pe . . . ayaæ dukkhanirodhagÃminÅ paÂipadà ti yathÃbhÆtaæ pajÃnÃti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu akkhaïavedhÅ hoti. 5. Katha¤ ca bhikkhave bhikkhu mahato kÃyassa padÃletà hoti? Idha bhikkhave bhikkhu mahantaæ avijjÃkhandhaæ padÃleti. Evaæ kho bhikkhave bhikkhu mahato kÃyassa padÃletà hoti. Ime hi kho bhikkhave tÅhi dhammehi samannÃgato bhikkhu Ãhuneyyo hoti . . . pe . . . anuttaraæ pu¤¤akkhettaæ lokassà ti. 132. Tisso imà bhikkhave parisÃ. Katamà tisso? UkkÃcitavinÅtà parisÃ, paripucchÃvinÅtà parisÃ, yÃvatajjhÃvinÅtà parisÃ. Imà kho bhikkhave tisso parisà ti. #<[page 286]># %<286 YODHùJýVA-VAGGA. [III. 133.>% 133. TÅhi bhikkhave aÇgehi samannÃgato mitto sevitabbo. Katamehi tÅhi? Idha bhikkhave bhikkhu duddadaæ dadÃti dukkaraæ karoti dukkhamaæ khamati. Imehi kho bhikkhave tÅhi aÇgehi samannÃgato mitto sevitabbo ti. 134. 1. UppÃdà và bhikkhave TathÃgatÃnaæ anuppÃdà và TathÃgatÃnaæ Âhità 'va sà dhÃtudhammaÂÂhitatà dhammaniyÃmatà sabbe saÇkhÃra aniccÃ. Taæ TathÃgato abhisambujjhati abhisameti abhisambujjhitvà abhisametvà Ãcikkhati deseti pa¤¤Ãpeti paÂÂhapeti vivarati vibhajati uttÃnÅkaroti sabbe saÇkhÃrà aniccà ti. 2. UppÃdà và bhikkhave TathÃgatÃnaæ anuppÃdà và TathÃgatÃnaæ Âhità 'va sà dhÃtu dhammaÂÂhitatà dhammaniyÃmatà sabbe saÇkhÃrà dukkhÃ. Taæ TathÃgato abhisambujjhati abhisameti abhisambujjhitvà abhisametvà Ãcikkhati pa¤¤Ãpeti paÂÂhapeti vivarati vibhajati uttÃnÅkaroti sabbe saÇkhÃrà dukkhà ti. 3. UppÃdà và bhikkhave TathÃgatÃnaæ anuppÃdà và TathÃgatÃnaæ Âhità 'va sà dhÃtu dhammaÂÂhitatà dhammaniyÃmatà sabbe dhammà anattÃ. Taæ TathÃgato abhisambujjhati abhisameti abhisambujjhitvà abhisametvà Ãcikkhati deseti pa¤¤Ãpeti paÂÂhapeti vivarati vibhajati uttÃnÅkaroti sabbe dhammà anattà ti. 135. 1. SeyyathÃpi bhikkhave yÃni kÃnici tantÃvutÃnaæ vatthÃnaæ kesakambalo tesaæ paÂikiÂÂho akkhÃyati. Kesakambalo bhikkhave sÅte sÅto uïhe uïho dubbaïïo duggandho dukkhasamphasso, evam eva kho bhikkhave yÃni kÃnici puthu samaïappavÃdÃnaæ MakkhalivÃdo tesaæ paÂikiÂÂho akkhÃyati. Makkhali bhikkhave moghapuriso evaævÃdÅ evaædiÂÂhi -n' atthi kammaæ, n' atthi kiriyaæ, n' atthi viriyan ti. #<[page 287]># %% 2. Ye pi te bhikkhave ahesuæ atÅtaæ addhÃnaæ arahanto sammÃsambuddhà te pi Bhagavanto kammavÃdà c' eva ahesuæ kiriyavÃdà ca viriyavÃdà ca. Te pi bhikkhave Makkhali moghapuriso paÂibÃhati -- n' atthi kammaæ, n' atthi kiriyaæ, n' atthi viriyan ti. 3. Ye pi te bhikkhave bhavissanti anÃgataæ addhÃnaæ arahanto sammÃsambuddhà te pi Bhagavanto kammavÃdà c' eva bhavissanti kiriyavÃdà ca viriyavÃdà ca. Te pi bhikkhave Makkhali moghapuriso paÂibÃhati -- n' atthi kammaæ, n' atthi kiriyaæ, n' atthi viriyan ti. Aham pi bhikkhave etarahi arahaæ sammÃsambuddho kammavÃdo kiriyavÃdo viriyavÃdo. Mam pi bhikkhave Makkhali moghapuriso paÂibÃhati -- n' atthi kammaæ, n' atthi kiriyaæ, n' atthi viriyanti. 5. SeyyathÃpi bhikkhave nadÅ-mukhe khipaæ u¬¬eyya bahunnaæ macchÃnaæ ahitÃya dukkhÃya anayÃya vyasanÃya, evam eva kho bhikkhave Makkhali moghapuriso manussakhipaæ ma¤¤e loke uppanno bahunnaæ sattÃnaæ ahitÃya dukkhÃya anayÃya vyasanÃyÃti. 136. Tisso imà bhikkhave sampadÃ. Katamà tisso? SaddhÃsampadÃ, sÅlasampadÃ, pa¤¤ÃsampadÃ. Imà kho bhikkhave tisso sampadà ti. Tisso imà bhikkhave vuddhiyo. Katamà tisso? SaddhÃvuddhi, sÅlavuddhi pa¤¤Ãvuddhi. Imà kho bhikkhave tisso vuddhiyo. 137. 1. Tayo ca bhikkhave assakhaÊuÇke desessÃmi, tayo ca purisakhaÊuÇke desessÃmi. Taæ suïÃtha, sÃdhukaæ manasikarotha, bhÃsissÃmÅ ti. Evaæ bhante ti kho [bhikkhave] bhikkhÆ Bhagavato paccassosuæ. Bhagavà etad avoca: Katame ca bhikkhave tayo assakhaÊuÇkÃ? #<[page 288]># %<288 YODHùJýVA-VAGGA. [III. 137. 2.>% Idha bhikkhave ekacco assakhaÊuÇko javasampanno hoti na vaïïasampanno na ÃrohapariïÃhasampanno. Idha pana bhikkhave ekacco assakhaÊuÇko javasampanno hoti vaïïasampanno na ÃrohapariïÃhasampanno. Idha pana bhikkhave ekacco assakhaÊuÇko javasampanno ca hoti vaïïasampanno ca ÃrohapariïÃhasampanno ca. Ime kho bhikkhave tayo assakhaÊuÇkÃ. Katame ca bhikkhave tayo purisakhaÊuÇkÃ? Idha bhikkhave ekacco purisakhaÊuÇko javasampanno hoti na vaïïasampanno na ÃrohapariïÃhasampanno. Idha pana bhikkhave ekacco purisakhaÊuÇko javasampanno hoti vaïïasampanno na ÃrohapariïÃhasampanno. Idha pana bhikkhave ekacco purisakhaÊuÇko javasampanno ca hoti vaïïasampanno ca ÃrohapariïÃhasampanno ca. 2. Katha¤ ca bhikkhave purisakhaÊuÇko javasampanno hoti na vaïïasampanno na ÃrohapariïÃhasampanno? Idha bhikkhave bhikkhu idaæ dukkhan ti yathÃbhÆtaæ pajÃnÃti . . . pe . . . ayaæ dukkhanirodhagÃminÅ paÂipadà ti yathÃbhÆtaæ pajÃnÃti. Idam assa javasmiæ vadÃmi. Abhidhamme kho pana abhivinaye pa¤haæ puÂÂho saæsÃdeti no vissajjeti. Idam assa na vaïïasmiæ vadÃmi. Na kho pana lÃbhÅ hoti cÅvarapiï¬apÃtasenÃsanagilÃnapaccayabhesajjaparikkhÃnaæ. Idam assa na ÃrohapariïÃhasmiæ vadÃmi. Evaæ kho bhikkhave purisakhaÊuÇko javasampanno hoti na vaïïasampanno na ÃrohapariïÃhasampanno. 3. Katha¤ ca bhikkhave purisakhaÊuÇko javasampanno hoti vaïïasampanno na ÃrohapariïÃhasampanno? Idha bhikkhave bhikkhu idaæ dukkhan ti yathÃbhÆtaæ pajÃnÃti . . . pe . . . ayaæ dukkhanirodhagÃminÅ paÂipadà ti pajÃnÃti. Idam assa javasmiæ vadÃmi. Abhidhamme kho pana abhivinaye pa¤haæ puÂÂho vissajjeti no saæsÃdeti. Idam assa vaïïasmiæ vadÃmi. Na kho pana lÃbhÅ hoti cÅvarapiï¬apÃtasenÃsanagilÃnabhesajjaparikkhÃnaæ. Idam assa na ÃrohapariïÃhasmiæ vadÃmi. Evaæ kho bhikkhave purisakhaÊuÇko javasampanno hoti vaïïasampanno na ÃrohapariïÃhasampanno. #<[page 289]># %% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ 4. Katha¤ ca bhikkhave purisakhaÊuÇko javasampanno ca hoti vaïïasampanno ca ÃrohapariïÃhasampanno ca? Idha bhikkhave bhikkhu idaæ dukkhan ti yathÃbhÆtaæ pajÃnÃti . . . pe . . . ayaæ dukkhanirodhagÃminÅ paÂipadà ti pajÃnÃti. Idaæ assa javasmiæ vadÃmi. Abhidhamme kho pana abhivinaye pa¤haæ puÂÂho vissajjeti no saæsÃdeti. Idam assa vaïïasmiæ vadÃmi. LÃbhÅ kho pana hoti cÅvarapiï¬apÃtasenÃsanapaccayabhesajjaparikkhÃnaæ. Idam assa ÃrohapariïÃhasmiæ vadÃmi. Evaæ kho bhikkhave purisakhaÊuÇko javasampanno ca hoti vaïïasampanno ca ÃrohapariïÃhasampanno ca. Ime kho bhikkhave tayo purisakhaÊuÇkÃ. 138. 1. Tayo ca bhikkhave assasadasse desessÃmi tayo ca purisasadasse. Taæ suïÃtha, sÃdhukaæ manasikarotha bhÃsissÃmÅ ti. Evaæ bhante ti kho te bhikkhÆ Bhagavato paccassosuæ. Bhagavà etad avoca:-- Katame bhikkhave tayo assasadassÃ? Idha bhikkhave ekacco assasadasso javasampanno hoti na vaïïasampanno na ÃrohapariïÃhasampanno. Idha pana bhikkhave ekacco assasadasso javasampanno hoti vaïïasampanno na ÃrohapariïÃhasampanno. Idha pana bhikkhave ekacco assasadasso javasampanno ca hoti vaïïasampanno ca ÃrohapariïÃhasampanno ca. Ime kho bhikkhave tayo assasadassÃ. 2. Katame ca bhikkhave tayo purisasadassÃ? Idha bhikkhave ekacco purisasadasso javasampanno hoti na vaïïasampanno na ÃrohapariïÃhasampanno. Idha pana bhikkhave ekacco purisasadasso javasampanno hoti vaïïasampanno na ÃrohapariïÃhasampanno. Idha pana bhikkhave ekacco purisasadasso javasampanno ca hoti vaïïasampanno ca ÃrohapariïÃhasampanno ca. #<[page 290]># %<290 YODHùJýVA-VAGGA. [III. 138. 3.>% 3. Katha¤ ca bhikkhave purisasadasso javasampanno hoti na vaïïasampanno na ÃrohapariïÃhasampanno? Idha bhikkhave bhikkhu pa¤cannaæ orambhÃgiyÃnaæ saæyojanÃnaæ parikkhayà opapÃtiko hoti tattha-parinibbÃyÅ anÃvattidhammo tasmà lokÃ. Idam assa javasmiæ vadÃmi. Abhidhamme kho pana abhivinaye pa¤haæ puÂÂho saæsÃdeti no vissajjeti. Idam assa na vaïïasmiæ vadÃmi. Na kho pana lÃbhÅ hoti cÅvarapiï¬apÃtasenÃsanagilÃnabhesajjaparikkhÃnaæ. Idam assa na ÃrohapariïÃhasmiæ vadÃmi. Evaæ kho bhikkhave purisasadasso javasampanno hoti na vaïïasampanno na ÃrohapariïÃhasampanno. 4. Katha¤ ca bhikkhave [bhikkhu] purisasadasso javasampanno hoti vaïïasampanno na ÃrohapariïÃhasampanno? Idha bhikkhave bhikkhu pa¤cannaæ orambhÃgiyÃnaæ saæyojanÃnaæ parikkhayà opapÃtiko hoti tatha-parinibbÃyÅ anÃvattidhammo tasmà lokÃ. Idam assa javasmim vadÃmi. Abhidhamme kho pana abhivinaye pa¤haæ puÂÂho vissajjeti no saæsÃdeti. Idam assa vaïïasmiæ vadÃmi. Na kho pana lÃbhÅ hoti cÅvara . . . parikkhÃnaæ. Idam assa na ÃrohapariïÃhasmiæ vadÃmi. Evaæ kho bhikkhave purisasadasso javasampanno hoti vaïïasampanno na ÃrohapariïÃhasampanno. 5. Katha¤ ca bhikkhave purisasadasso javasampanno ca hoti vaïïasampanno ca ÃrohapariïÃhasampanno ca? Idha bhikkhave bhikkhu pa¤cannaæ orambhÃgiyÃnaæ . . . pe . . . anÃvattidhammo tasmà lokÃ. Idam assa javasmiæ vadÃmi. Abhidhamme kho pana abhivinaye pa¤haæ puÂÂho vissajjeti no saæsÃdeti. Idam assa vaïïasmiæ vadÃmi. LÃbhÅ kho pana hoti cÅvara . . . parikkhÃnaæ. Idam assa ÃrohapariïÃhasmiæ vadÃmi. Evaæ kho bhikkhave purisasadasso javasampanno ca hoti vaïïasampanno ca ÃrohapariïÃhasampanno ca. Ime kho bhikkhave tayo purisasadassà ti. 139. 1. Tayo ca bhikkhave bhadde assÃjÃnÅye desessÃmi tayo ca bhadde purisÃjÃnÅye. Taæ suïÃtha sÃdhukaæ manasikarotha bhÃsissamÅ ti. #<[page 291]># %% Katame ca bhikkhave tayo bhaddà assÃjÃnÅyÃ? Idha bhikkhave ekacco bhaddo assÃjÃnÅyo . . . pe . . . javasampanno ca hoti vaïïasampanno ca ÃrohapariïÃhasampanno ca. Ime kho bhikkhave tayo bhaddà assÃjÃnÅyÃ. Katame ca bhikkhave tayo bhaddà purisÃjÃnÅyÃ? Idha bhikkhave ekacco bhaddo purisÃjÃnÅyo . . . pe . . . javasampanno ca hoti vaïïasampanno ca ÃrohapariïÃhasampanno ca. 2. Katha¤ ca bhikkhave bhaddo purisÃjÃnÅyo javasampanno ca hoti vaïïasampanno ca ÃrohapariïÃhasampanno ca? Idha bhikkhave bhikkhu ÃsavÃnaæ khayà anÃsavaæ cetovimuttiæ pa¤¤Ãvimuttiæ diÂÂh' eva dhamme sayaæ abhi¤¤Ã sacchikatvà upasampajja viharati. Idam assa javasmiæ vadÃmi. Abhidhamme kho pana abhivinaye pa¤haæ puÂÂho vissajjeti no saæsÃdeti. Idam assa vaïïasmiæ vadÃmi. LÃbhÅ kho pana hoti cÅvarapiï¬apÃtasenÃsanagilÃnapaccayabhesajjaparikkhÃrÃnaæ. Idam assa ÃrohapariïÃhasmiæ vadÃmi. Evaæ kho bhikkhave bhaddo purisÃjÃnÅyo javasampanno ca hoti vaïïasampanno ca ÃrohapariïÃhasampanno ca. Ime kho bhikkhave tayo bhaddà purisÃjÃnÅyà ti. 140. 1. Ekaæ samayaæ Bhagavà RÃjagahe viharati MoranivÃpe paribbÃjakÃrÃme. Tatra kho Bhagavà bhikkhÆ Ãmantesi:-Bhikkhavo ti. Bhaddante ti te bhikkhÆ Bhagavato paccassosuæ. Bhagavà etad avoca: TÅhi bhikkhave dhammehi samannÃgato bhikkhu accantaniÂÂho hoti accantayogakkhemÅ accantabrahmacÃrÅ accantapariyosÃno seÂÂho devamanussÃnaæ. Katamehi tÅhi? Asekhena sÅlakkhandhena, asekhena samÃdhikkhandhena, asekhena pa¤¤Ãkkhandhena. Imehi kho bhikkhave tÅhi dhammehi samannÃgato bhikkhu accantaniÂÂho hoti accantayogakkhemÅ accantabrahmacÃrÅ accantapariyosÃno seÂÂho devamanussÃnan ti. 2. TÅhi bhikkhave dhammehi samannÃgato bhikkhu accantaniÂÂho hoti . . . pe . . . seÂÂho devamanussÃnaæ. Katamehi tÅhi? #<[page 292]># %<292 YODHùJýVA-VAGGA. [III. 140. 3.>% IddhipÃÂihÃriyena, ÃdesanÃpÃÂihÃriyena, anusÃsanapÃÂihÃriyena. Imehi kho bhikkhave tÅhi dhammehi samannÃgato bhikkhu accantaniÂÂho hoti accantayogakkhemÅ accantabrahmacÃrÅ accantapariyosÃno seÂÂho devamanussÃnan ti. 3. TÅhi bhikkhave dhammehi samannÃgato bhikkhu accantaniÂÂho hoti . . . pe . . . seÂÂho devamanussÃnaæ. Katamehi tÅhi? SammÃdiÂÂhiyÃ, sammäÃïena, sammÃvimuttiyÃ. Imehi kho bhikkhave dhammehi samannÃgato bhikkhu accantaniÂÂho hoti . . . pe . . . seÂÂho devamanussÃnan ti. YodhÃjÅvavaggo catuttho.2 141. TÅhi bhikkhave dhammehi samannÃgato yathÃbhataæ nikkhitto evaæ niraye. Katamehi tÅhi? Akusalena kÃyakammena, akusalena vacÅkammena, akusalena manokammena. Imehi kho bhikkhave tÅhi dhammehi samannÃgato yathÃbhataæ nikkhitto evaæ niraye. TÅhi bhikkhave dhammehi samannÃgato yathÃbhataæ nikkhitto evaæ sagge. Katamehi tÅhi? Kusalena kÃyakammena, kusalena vacÅkammena, kusalena manokammena. Imehi kho bhikkhave tÅhi dhammehi samannÃgato yathÃbhataæ nikkhitto evaæ sagge. 142. TÅhi bhikkhave dhammehi samannÃgato yathÃbhataæ nikkhitto evaæ niraye. Katamehi tÅhi? SÃvajjena kÃyakammena, sÃvajjena vacÅkammena, sÃvajjena manokammena. Imehi kho bhikkhave tÅhi dhammehi samannÃgato yathÃbhataæ nikkhitto evaæ niraye. TÅhi bhikkhave dhammehi samannÃgato yathÃbhataæ nikkhitto evaæ sagge. Katamehi tÅhi? Anavajjena kÃyakammena, anavajjena vacÅkammena, anavajjena manokammena. Imehi kho bhikkhave . . . pe . . . evaæ sagge. #<[page 293]># %% 143. TÅhi bhikkhave dhammehi samannÃgato . . . pe . . . visamena kÃyakammena, visamena vacÅkammena, visamena manokammena. Imehi kho bhikkhave . . . pe . . . evaæ niraye. TÅhi bhikkhave dhammehi samannÃgato . . . pe . . . samena kÃyakammena, samena vacÅkammena, samena manokammena . . . 144. . . . pe . . . asucinà kÃyakammena, asucinà vacÅkammena, asucinà manokammena . . . . . . pe . . . sucinà kÃyakammena, sucinà vacÅkammena, sucinà manokammena. Imehi kho bhikkhave tÅhi dhammehi samannÃgato yathÃbhataæ nikkhitto evaæ sagge ti. 145. TÅhi bhikkhave dhammehi samannÃgato bÃlo avyatto asappuriso khataæ upahataæ attÃnaæ pariharati sÃvajjo hoti sÃnuvajjo ca vi¤¤Ænaæ bahu¤ ca apu¤¤aæ pasavati. Katamehi tÅhi? Akusalena kÃyakammena . . . pe . . . akusalena manokammena. Imehi kho bhikkhave tÅhi dhammehi samannÃgato bÃlo avyatto asappuriso khataæ upahataæ attÃnaæ pariharati sÃvajjo ca hoti sÃnuvajjo ca vi¤¤Ænaæ bahu¤ ca apu¤¤aæ pasavati. TÅhi bhikkhave dhammehi samannÃgato paï¬ito vyatto sappuriso akkhataæ anupahataæ attÃnaæ pariharati anavajjo ca hoti ananuvajjo ca vi¤¤Ænaæ bahu¤ ca pu¤¤aæ pasavati. Katamehi tÅhi? Kusalena kÃyakammena, kusalena vacÅkammena, kusalena manokammena . . . 146. . . . pe . . . SÃvajjena kÃyakammena, sÃvajjena vacÅkammena, sÃvajjena manokammena . . . . . . pe . . . anavajjena kÃyakammena, anavajjena vacÅkammena, anavajjena manokammena . . . 147. x. . . pe . . . Visamena kÃyakammena, visamena vacÅkammena, visamena manokammena . . . #<[page 294]># %<294 MA§GALA-VAGGA. [III. 148.>% x. . . pe . . . samena kÃyakammena, samena vacÅkammena, samena manokammena . . . 148. x. . . pe . . . asucinà kÃyakammena, asucinà vacÅkammena, asucinà manokammena . . . x. . . pe . . . sucinà kÃyakammena, sucinà vacÅkammena, sucinà manokammena. Imehi kho bhikkhave tÅhi dhammehi samannÃgato paï¬ito vyatto sappuriso akkhataæ anupahataæ attÃnaæ pariharati anavajjo ca hoti ananuvajjo ca vi¤¤Ænaæ bahu¤ ca pu¤¤aæ pasavatÅ ti. 149. Tisso imà bhikkhave vandanÃ. Katamà tisso? KÃyena, vÃcÃya, manasÃ. Imà kho bhikkhave tisso vandanà ti. 150. Ye hi bhikkhave sattà pubbaïhasamayaæ kÃyena sucaritaæ caranti, vÃcÃya sucaritaæ caranti, manasà sucaritaæ caranti supubbaïho bhikkhave tesaæ sattÃnaæ, ye bhikkhave majjhantikasamayaæ kÃyena sucaritaæ caranti . . . pe . . . manasà sucaritaæ caranti sumajjhantiko bhikkhave tesaæ sattÃnaæ, ye bhikkhave sattà sÃyaïhasamayaæ kÃyena sucaritaæ caranti . . . pe . . . manasà sucaritaæ caranti susÃyaïho bhikkhave tesaæ sattÃnan ti. Sunakkhattaæ sumaÇgalaæ suppabhÃtaæ suvuÂÂhitaæ Sukhaïo sumuhutto ca suyiÂÂhaæ brahmacÃrisu Padakkhiïaæ kÃyakammaæ vÃcÃkammaæ padakkhiïaæ Padakkhiïaæ manokammaæ païidhÅyo padakkhiïà PadakkhiïÃni katvÃna labhat' atthe padakkhiïe Te atthaladdhà sukhità virÆÊhà buddhasÃsane ùrogà sukhità hotha saha sabbehi ¤ÃtibhÅ ti. MaÇgalavaggo pa¤camo. Khuddakapa¤¤Ãsako samatto tatiyo.8 #<[page 295]># %% 151. 1. Tisso imà bhikkhave paÂipadÃ. Katamà tisso? ùgÃÊhà paÂipadÃ, nijjhÃmà paÂipadÃ, majjhimà paÂipadÃ. Katamà ca bhikkhave ÃgÃÊhà paÂipadÃ? Idha bhikkhave ekacco evaævÃdÅ hoti evaædiÂÂhi -- n' atthi kÃmesu doso so kÃmesu pÃtavyataæ Ãpajjati. Ayaæ vuccati bhikkhave ÃgÃÊhà paÂipadÃ. 2. Katamà ca bhikkhave nijjhÃmà paÂipadÃ? Idha bhikkhave ekacco acelako hoti muttÃcÃro hatthÃvalekhano na ehibhadantiko na tiÂÂhabhadantiko nÃbhihataæ na uddissakataæ na nimantanaæ sÃdiyati. So na kumbhimukhà paÂigaïhÃti na kaÊopi-mukhà paÂigaïhÃti na eÊakamantaraæ na daï¬amantaraæ na musalamantaraæ na dvinnaæ bhu¤jamÃnÃnaæ na gabbhiniyà na pÃyamÃnÃya na purisantaragatÃya na saÇkittisu na yattha sà upaÂÂhito hoti na yattha makkhikà saï¬acÃrinÅ, na macchaæ na maæsaæ na suraæ na merayaæ na thusodakaæ pivati. So ekÃgÃriko và hoti ekÃlopiko dvÃgÃriko và hoti dvÃlopiko . . . pe . . . sattÃgÃriko và hoti satÃlopiko, ekissÃpi dattiyà yÃpeti dvÅhi pi dattÅhi yÃpeti . . . pe . . . sattahi pi dattÅhi yÃpeti, ekÃhikam pi ÃhÃraæ ÃhÃreti dvÅhikam pi ÃhÃraæ ÃhÃreti . . . pe . . . sattÃhikam pi ÃhÃraæ ÃhÃreti iti evarÆpaæ a¬¬hamÃsikam pi pariyÃyabhattabhojanÃnuyogam anuyutto viharati, so sÃkabhakkho pi hoti sÃmÃkabhakkho pi hoti nÅvÃrabhakkho pi hoti daddulabhakkho pi hoti haÂabhakkho pi hoti kaïabhakkho pi hoti ÃcÃmabhakkho pi hoti pi¤¤Ãkabhakkho pi hoti tiïabhakkho pi hoti gomayabhakkho pi hoti, vanamÆlaphalÃhÃro yÃpeti pavattaphalabhojÅ: so sÃïÃni pi dhÃreti masÃïÃni pi dhÃreti chavadussÃni pi dhÃreti paæsukÆlÃni pi dhÃreti tirÅÂÃni pi dhÃreti ajinÃni pi dhÃreti ajinakkhipam pi dhÃreti kusacÅram pi dhÃreti vÃkacÅram pi dhÃreti phalakacÅram pi dhÃreti kesakambalam pi dhÃreti vÃlakambalaæ pi dhÃreti ulÆkapakkhikam pi dhÃreti; #<[page 296]># %<296 ACELAKA-VAGGA. [III. 151. 3.>% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ kesamassulocano kesamassulocanÃnuyogam anuyutto ubhaÂÂhako pi hoti ÃsanapaÂikkhitto, ukkuÂiko pi hoti ukkuÂikappadhÃnam anuyutto pi hoti, kaïÂakÃpassayiko pi hoti kaïÂakÃpassaye seyyaæ kappeti, sÃyaæ tatiyakam pi udakorohanÃnuyogam anuyutto viharati, iti evarÆpaæ anekavihitaæ kÃyassa ÃtÃpanaparitÃpanÃnuyogam anuyutto viharati. Ayaæ vuccati bhikkhave nijjhÃmà paÂipadÃ. 3. Katamà ca bhikkhave majjhimà paÂipadÃ? Idha bhikkhave bhikkhu kÃye kÃyÃnupassÅ viharati ÃtÃpÅ sampajÃno satimà vineyya loke abhijjhÃdomanassaæ, citte, vedanÃsu . . . pe . . . dhammesu dhammÃnupassÅ viharati ÃtÃpÅ sampajÃno satimà vineyya loke abhijjhÃdomanassaæ. Ayaæ vuccati bhikkhave majjhimà paÂipadÃ. Imà kho bhikkhave tisso paÂipadÃ. 152. Tisso imà bhikkhave paÂipadÃ. Katamà tisso? ùgÃÊhà paÂipadÃ, nijjhÃmà paÂipadÃ, majjhimà paÂipadÃ. Katamà ca bhikkhave ÃgÃÊhà paÂipadÃ? . . . pe [151.1] . . . Ayaæ vuccati bhikkhave ÃgÃÊhÃ8 paÂipadÃ. Katamà ca bhikkhave nijjhÃmà paÂipadÃ? . . . pe [151.2] . . . Ayaæ vuccati bhikkhave nijjhÃmà paÂipadÃ. Katamà ca bhikkhave majjhimà paÂipadÃ? Idha bhikkhave bhikkhu anuppannÃnaæ pÃpakÃnaæ akusalÃnaæ dhammÃnaæ anuppÃdÃya chandaæ janeti vÃyamati viriyaæ Ãrabhati cittaæ paggaïhÃti padahati, uppannÃnaæ pÃpakÃnaæ akusalÃnaæ dhammÃnaæ pahÃnÃya chandaæ janeti vÃyamati viriyaæ Ãrabhati cittaæ paggaïhÃti padahati, anuppannÃnaæ kusalÃnaæ dhammÃnaæ uppÃdÃya chandaæ janeti vÃyamati viriyaæ Ãrabhati cittaæ paggaïhÃti padahati, uppannÃnaæ kusalÃnaæ dhammÃnaæ Âhitiyà asammosÃya bhiyyobhÃvÃya vepullÃya bhÃvanÃya pÃripÆriyà chandaæ janeti vÃyamati viriyaæ Ãrabhati cittaæ paggaïhÃti padahati . #<[page 297]># %% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ . . pe . . . chandapadhÃnasaÇkhÃrasamannÃgataæ iddhipÃdaæ bhÃveti viriyasamÃdhi-cittasamÃdhi-vÅmaæsÃsamÃdhi-padhÃna-saÇkhÃrasamannÃgataæ iddhipÃdaæ bhÃveti . . . pe . . . saddhindriyaæ bhÃveti viriyindriyaæ bhÃveti satindriyaæ bhÃveti samÃdhindriyaæ bhÃveti pa¤¤indriyaæ bhÃveti . . . pe . . . saddhÃbalaæ bhÃveti viriyabalaæ bhÃveti samÃdhibalaæ bhÃveti pa¤¤Ãbalaæ bhÃveti satisambojjhaÇgaæ bhÃveti dhammavicayasambojjhaÇgaæ bhÃveti viriyasambojjhaÇgaæ bhÃveti pÅtisambojjhaÇgaæ bhÃveti passaddhisambojjhaÇgaæ bhÃveti samÃdhisambojjhaÇgaæ bhÃveti upekhÃsambojjhaÇgaæ bhÃveti sammÃdiÂÂhiæ bhÃveti sammÃsaÇkappaæ bhÃveti sammÃvÃcaæ bhÃveti sammÃkammantaæ bhÃveti sammÃ-ÃjÅvaæ bhÃveti sammÃvÃyÃmaæ bhÃveti sammÃsatiæ bhÃveti sammÃsamÃdhiæ bhÃveti. Ayaæ vuccati bhikkhave majjhimà paÂipadÃ. Imà kho bhikkhave tisso paÂipadà ti. 153. TÅhi bhikkhave dhammehi samannÃgato yathÃbhataæ nikkhitto evaæ niraye. Katamehi tÅhi? Attanà ca pÃïÃtipÃtÅ hoti para¤ ca pÃïÃtipÃte samÃdapeti pÃïÃtipÃte ca samanu¤¤o hoti. Imehi kho bhikkhave tÅhi dhammehi samannÃgato yathÃbhataæ nikkhitto evaæ niraye. TÅhi bhikkhave dhammehi samannÃgato yathÃbhataæ nikkhitto evaæ sagge. Katamehi tÅhi? Attanà ca pÃïÃtipÃtà paÂivirato hoti para¤ ca pÃïÃtipÃtà veramaïiyà samÃdapeti pÃïÃtipÃtà veramaïiyà ca samanu¤¤o hoti . . . 154. . . . pe . . . Attanà ca adinnÃdÃyÅ hoti para¤ ca adinnÃdÃne samÃdapeti adinnÃdÃne ca samanu¤¤o hoti . . . pe . . . Attanà ca adinnÃdÃnà paÂivirato para¤ ca . . . pe . . . adinnÃdÃnà veramaïiyà ca samanu¤¤o hoti . . . 155. . . . pe . . . Attanà ca kÃmesu micchÃcÃrÅ hoti para¤ ca kÃmesu micchÃcÃre samÃdapeti kÃmesu micchÃcÃre ca samanu¤¤o hoti . #<[page 298]># %<298 ACELAKA-VAGGA. [III. 156.>% \<[... content straddling page break has been moved to the page above ...]>/ . . pe . . . Attanà ca kÃmesu micchÃcÃrà paÂivirato hoti para¤ ca kÃmesu micchÃcÃrà veramaïiyà samÃdapeti kÃmesu micchÃcÃrà veramaïiyà ca samanu¤¤o hoti . . . 156. . . . pe . . . Attanà ca musÃvÃdÅ hoti para¤ ca musÃvÃde samÃdapeti musÃvÃde ca samanu¤¤o hoti . . . pe . . . Attanà ca musÃvÃdà paÂivirato hoti para¤ ca musÃvÃdà veramaïiyà samÃdapeti musÃvÃdà veramaïiyà ca samanu¤¤o hoti . . . 157. . . . pe . . . Attanà ca pisuïÃvÃco hoti para¤ ca pisuïÃya vÃcÃya samÃdapeti pisuïÃya vÃcÃya ca samanu¤¤o hoti . . . pe . . . Attanà ca pisuïÃya vÃcÃya paÂivirato hoti para¤ ca pisuïÃya vÃcÃya veramaïiyà samÃdapeti pisuïÃya vÃcÃya veramaïiyà ca samanu¤¤o hoti . . . 158. . . . pe . . . Attanà ca pharusÃvÃco hoti para¤ ca pharusÃya vÃcÃya samÃdapeti pharusÃya vÃcÃya ca samanu¤¤o hoti . . . pe . . . Attanà ca pharusÃya vÃcÃya paÂivirato hoti para¤ ca pharusÃya vÃcÃya veramaïiyà samÃdapeti pharusÃya vÃcÃya veramaïiyà ca samanu¤¤o hoti . . . 159. . . . pe . . . Attanà ca samphappalÃpÅ hoti para¤ ca samphappalÃpe samÃdapeti samphappalÃpe ca samanu¤¤o hoti . . . pe . . . Attanà ca samphappalÃpà paÂivirato hoti para¤ ca samphappalÃpà veramaïiyà samÃdapeti samphappalÃpà veramaïiyà ca samanu¤¤o hoti . . . 160. . . . pe . . . Attanà ca abhijjhÃlu hoti para¤ ca abhijjhÃya samÃdapeti abhijjhÃya ca samanu¤¤o hoti . . . pe . . . Attanà ca anabhijjhÃlu hoti para¤ ca anabhijjhÃya samÃdapeti anabhijjhÃya ca samanu¤¤o hoti . . . #<[page 299]># %% 161. . . . pe . . . Attanà ca vyÃpannacitto hoti para¤ ca vyÃpÃde samÃdapeti vyÃpÃde ca samanu¤¤o hoti . . . pe . . . Attanà ca avyÃpannacitto hoti para¤ ca avyÃpÃde samÃdapeti avyÃpÃde ca samanu¤¤o hoti . . . 162. . . . pe . . . Attanà ca micchÃdiÂÂhiko hoti para¤ ca micchÃdiÂÂhiyà samÃdapeti micchÃdiÂÂhiyà ca samanu¤¤o hoti . . . pe . . . Attanà ca sammÃdiÂÂhiko hoti para¤ ca sammÃdiÂÂhiyà samÃdapeti sammÃdiÂÂhiyà ca samanu¤¤o hoti. Imehi kho tÅhi dhammehi samannÃgato yathÃbhataæ nikkhitto evaæ sagge ti. 163. RÃgassa bhikkhave abhi¤¤Ãya tayo dhammà bhÃvetabbÃ. Katame tayo? Su¤¤ato samÃdhi, animitto samÃdhi, appaïihito samÃdhi. RÃgassa bhikkhave abhi¤¤Ãya ime tayo dhammà bhÃvetabbÃ. RÃgassa bhikkhave pari¤¤Ãya parikkhayÃya pahÃnÃya khayÃya vayÃya virÃgÃya nirodhÃya cÃgÃya paÂinissaggÃya ime tayo dhammà bhÃvetabbÃ. Dosassa . . . pe . . . mohassa kodhassa upanÃhassa makkhassa paÊÃsassa issÃya macchariyassa mÃyÃya sÃÂheyyassa thambhassa sÃrambhassa mÃnassa atimÃnassa madassa pamÃdassa abhi¤¤Ãya pari¤¤Ãya parikkhayÃya pahÃnÃya khayÃya vayÃya virÃgÃya nirodhÃya cÃgÃya paÂinissaggÃya ime tayo dhammà bhÃvetabbà ti. Idam avoca BhagavÃ. Attamanà te bhikkhÆ Bhagavato bhÃsitaæ abhinandun ti. EkanipÃti ca DukanipÃti ca TikanipÃti ca samatti. #<[page 300]># %<300 UDDùNA I.>% AÇguttaranikÃyavare sabba¤¤utaparamavisuddhadassanà nipÃtà ekÃdasa yeva pavattità uddÃnato te nisÃmetha Ãdito: I. ItthirÆpaæ purisarÆpaæ pa¤ca nÅvaraïÃni ca akammaniyÃdikaæ pa¤ca pa¤ca cittaæ anatthato (i.-iv.). SÆkaæ paduÂÂharahado candano lahu pabhassaro Ãsave bhavamanasà bhÃgÅhi apare duve (v.-vi.6). Uppajjanti parihÃni anatthÃya asammosà catukoÂikà mukha ete caturo sabbavatthità (vi.7-x.32). Adhammà vinayo ca bhÃsitÃciïïaæ pa¤¤atti pa¤camaæ Ãpatti lahu duÂÂhulyaæ sÃvasesarakamena ca (x. 33 - xii.). Puggalo SÃriputto ca etadagge tath' eva ca aÂÂhÃna¤ ca nibbidÃdasampadà (xiii. - xvi.). Anuppa¤¤a¤ ca kusalaæ micchÃdiÂÂhi pava¬¬hati yen' eva sattà asaddhammavuÂÂhÃnena (xvii.- xviii. 2). Pare sÃvajjakhipaæ durakhÃte ca nadvassaæ manussesu majjhimà vi¤¤Ãtariyena cakkhunà (xvii.3 - xviii.16). Dassanà savanà dhÃraïà upaparikkhaïà attham a¤¤Ãya dassaæ saggo saæviggena vassaggÃrammaïena ca. Annena ca ye vuttà ye attharasena ca dve manussà dve devà nirayena apare duve. Dve tiracchÃnayoniyo dve pettivisayà JambudÅpesu yojaye (xix.). Ara¤¤e piï¬apÃtaæ paæsukÆladhammakathikà vinayena ca bahusaccathÃvareyya-Ãkappà dve ca honti (xx.1). ParivÃrajjhÃnamettà upaÂÂhÃnaæ padhÃna-indriyabalabojjhaÇgamaggo abhibhÃyatanavimokkhakasiïena ca (xx. 2 - xx. 63). #<[page 301]># %< UDDùNA II. 301>% Dve sa¤¤Ã anussate jhÃnà sahagatehi yojaye accharà ca mahÃ-samuddo saævegà passaddhi akusalaæ kusalena ca (xx.63-xxi.16). Avijjà pa¤¤Ã pabhedo ca paÂivedho paÂisambhidà caturo phalena paÂilÃbho vu¬¬hi vepullatÃya ca (xxi.17-xxi.31-4). MahÃputhuvepulla¤ ca gambhÅraæ asamantabhÆri¤ ca bÃhu-sÅ-lahu-hÃsu-java-tikkha-nibbedhena ca (xxi. 31-5 - xxi. 31-16). Bhu¤janti bhattà parihÅnaæ viraddhaæ pamadiæsu te muÂÂhÃsevanabhÃvanabahulà abhi¤¤Ã-pari¤¤Ãya ca atho sacchikiriyÃya (xxi.17-70). PaÂhamo nipÃto. II. VajjappadhÃnatapanÅyà atho pi uppa¤¤Ãsiæ sa¤¤ojana¤ ca kaïha¤ ca sukkam athavassam upagacche balabojjhaÇgajhÃnena desanÃ-vikaraïena ca adhamma-cariyà akatattà ekaæsaæ akusalaæ atho pi sammosà (i.-ii.). BÃlo ca duÂÂho bhÃsita¤ ca neyatthà paÂichanna-diÂÂhisÅlena vijjabhÃgiyena ca (iii.). BhÆmi duppaÂikÃro kiævÃdi dakkhiïeyyà sa¤¤ojanasamacittà caraïakacoro paÂipatti vya¤janena ca (iv.). UttÃnavaggà aggavatÅ ariyakasaÂena pa¤camaæ ukkÃcitaÃmisa-garuvisama-adhammikà adhammÃdÅ ti (v.). Hita-accherakaæ anutappa-thÆpÃrahà atho pi dve buddhà asanÅ tayo kimpurisavijÃyanam atha sannivÃsasaæsÃrena cà ti (vi.). GihÅ ca kÃma-upadhi-ÃsavasÃmisa¤ ca ariyena kÃyapÅtisÃtasamÃdhinivatti ca (vii.). NidÃna¤ ca hetusaÇkhÃrapaccayarÆpaæ vedayitaæ sa¤¤aæ vi¤¤Ãïam ya¤ ca saÇkhataæ vimuttipaggaho nÃmaæ (viii.). #<[page 302]># %<302 UDDùNA III.>% Vijjà bhavesu diÂÂhi ahiri hiri dovacassam atha dhÃtuyo Ãpatti-vuÂÂhÃna-kusalatà (ix.). BÃlà ca kappiyÃpatti adhammavinayena ca kukkuccakappiyÃpatti adhammavinayena ca (x.). Puggalo subhanimitta¤ ca ceto bÃlena pa¤camaæ pa¤¤Ã asokapubbakÃrÅ ca vitthogo duttappa-paccaya¤ ca vuttagarukà lahukà duÂÂhullena cà ti (xi.). ùyÃcani cattÃro khatehi ca durapari-sacittako và vinaye cÃgaæ pariccÃgaæ bhogà sambhogà saævibhÃgà saÇgÃhamanuggÃham atho pi anukampena cà ti (xii.-xiii.). SanthÃrà paÂisanthÃrà esanà pariyesanà pariyeÂÂhiyo pÆjà Ãtitheyya-iddhi-vu¬¬hi-ratana-sannicayà (xiv.). SamÃpatti ajjava¤ ca khanti sÃkalyaæ avihiæsà dve indriyapaÂisaÇkhÃnasati samatho vipatti-sampadÃ-visuddhidiÂÂhi-asantuÂÂha-muÂÂhasaccena ca pa¤¤Ãsako (xv.). Dve dhammà sekho ta¤ ca kaveyyaæ kusalÃnavajja¤ ca sukhudraya¤ ca vivekaæ vyÃpajjhasataæ dukkhena ca tayo ca. Sammukhà dve pavÃraïà tajjaniyaæ niyassa¤ ca pabbajaniya¤ ca sÃrÃïaæ ukkhepo parivÃso ca mÆlamÃnattaabbhÃnaæ (xvi.-xvii.). Dutiyo nipÃto. III. BÃla-lakkhaïacittà accayaæ ayonisena ca akusalasÃvajja-savyÃpajjha-duccarita-malena ca (1-10). NÃtako sÃrÃïÅyo nirÃso cakkavatti Pacetaïo apaïïakataæ [attÃ] devà pÃpaïikà apara duve (11-20). #<[page 303]># %< UDDùNA III. 303>% KÃyasakkhÅ gilÃno saÇkhÃro bahukÃro arÆko Ãsevitabbo jegucchi-pupphabhÃïÅ andho avakujjena ca (21-30). Sabrahmak' ùnanda-SÃriputta-nidÃnam ùÊavakena ca devadÆtà dve rÃjà sukhumÃlÃdhipatiyena ca vagga (31-40). SammukhiÂÂhÃnaparesa-pavattanÅ paï¬ito sÅlavà saÇkhataæ pabbatÃtappa-mahÃcorena te dasa [pa¤¤Ãsako] (41-50). Dve janà brÃhmaïa-paribbÃjakà nibbÃnamahÃsÃlena ca Vacchagottena ca Tikaïïo JÃnussoïi-SaÇgÃravena ca (51-60). Titthaæ bhaya¤ ca VenÃgo Sarabho Kesaputtiyà SÃÊho ca kathÃ-vatthuæ a¤¤atitthiyà akusulamÆla-uposathaÇgena te dasa (61-70). Channo ÃjÅvako Sakko nigaïÂhasamÃdapetabbena ca bhava-cetanÃ-patthanÃ-upaÂÂhÃna-gandha-abhibhÆna saha <ùnandavaggo (71-80).> Samaïà ca yaæ sukhettaæ Vajjiputtaæ sekhena pa¤ca masÃyo ca sÃdhikà vuttà dve sikkhà atha PaÇkadhÃyena ca (81-90). AccÃyika¤ ca pavivekaæ aggavatiparisà ca tayo ÃjÃnÅyo vatthaæ atha potthakaæ loïaphalena paæsudhovakasuvaïïakÃrena ca païïÃsako (91-100). Pubbe pariyesanà assÃdo ruïïo tiïïaæ atitti dve kÆÂà dve nidÃnÃni apare duve (101-110). #<[page 304]># %<304 UDDùNA.>% ApÃyikà dullabho appameyyo Ãna¤cÃyatanena vipattiyo apaïïako kammantaæ dve soceyyà moneyyena ca vaggo (111-120). KusinÃra-bhaï¬ana-Gotamakà Bharaï¬u-Hatthakena ca kaÂuviyaæ dve Anuruddhà paÂichanna-pÃsÃïalekhena te dasa (121-130). Yodhà parisà mitto uppÃdakesakambalasampadà vuddhi tayo ca assakhaÊuÇka tayo ca moranivÃpena vaggo (131-140). Akusalà sÃvajjà visama-asucinà saha khato ca honti cattÃri vandana-sukha-pubbaïhena vaggo (141-150). TikanipÃto samatto.